Hrvaška

Branislav Brozičević mora vratiti klijentu S. P. 286.875 eura, dok će mu se oduzeti 13.730,35 eura po drugoj točki optužnice. Dokazano je da je novac od prodaje nekretnine zadržao za sebe

SAVJETI ZA JOŠ BOLJU PRIPREMU:

Za ovaj recept upotrijebite gorku ili posluslatku čokoladu, najbolje onu sa 70% kakaa.

Ako koristite bademovo brašno, tortu pecite 25 minuta, a ako koristite glatko brašno pecite ju 20 minuta. Budući da bademovo brašno ne upija vlagu toliko brzo kao pšenično brašno.

Torta će vam se u pećnici dići, ali kada ju izvadite na hlađenje će se spustiti. Ne brinite, tako treba biti!

Ako koristite veći kalup, tortu pecite kraće.

Čokoladna torta 

Trebat će vam:

340 grama čokolade (70% kakaa)
140 grama maslaca
130 g šećera
5 jaja
45 grama glatkog brašna ili 30 g bademovog brašna
1 žličica ekstrakta vanilije
prstohvat soli

 

Priprema:

1. Protvan promjera 23 centimetra namastite i po želji pospite kakaom kako vam se torta ne bi lijepila. Pećnicu zagrijte na 180 stupnjeva Celzijevih.

2. Odvojite žumanjke od bjelanjaka. U veliku posudu stavite čokoladu i maslac i otopite ih na pari. Maknite s vatre te umiješajte 65 grama šećera, žumanjke brašno (glatko ili bademovo) i ekstrakt vanilije.

3. Bjelanjcima dodajte malo soli i izmiksajte ih dok ne postanu potpuno čvrsti. Kad se učvsnu, dodajte ostalih 65 grama šećera i miksajte još minutu.

4. Bjelanjke lagano umješajte u čokoladnu smjesu. Smjesu premjestite u protvan.

5. Pecite oko 20 do 25 minuta, ovisno o pećnici.

SAVJETI ZA JOŠ BOLJU PRIPREMU:

Za ovaj recept upotrijebite gorku ili posluslatku čokoladu, najbolje onu sa 70% kakaa.

Ako koristite bademovo brašno, tortu pecite 25 minuta, a ako koristite glatko brašno pecite ju 20 minuta. Budući da bademovo brašno ne upija vlagu toliko brzo kao pšenično brašno.

Torta će vam se u pećnici dići, ali kada ju izvadite na hlađenje će se spustiti. Ne brinite, tako treba biti!

Ako koristite veći kalup, tortu pecite kraće.

Čokoladna torta 

Trebat će vam:

340 grama čokolade (70% kakaa)
140 grama maslaca
130 g šećera
5 jaja
45 grama glatkog brašna ili 30 g bademovog brašna
1 žličica ekstrakta vanilije
prstohvat soli

 

Priprema:

1. Protvan promjera 23 centimetra namastite i po želji pospite kakaom kako vam se torta ne bi lijepila. Pećnicu zagrijte na 180 stupnjeva Celzijevih.

2. Odvojite žumanjke od bjelanjaka. U veliku posudu stavite čokoladu i maslac i otopite ih na pari. Maknite s vatre te umiješajte 65 grama šećera, žumanjke brašno (glatko ili bademovo) i ekstrakt vanilije.

3. Bjelanjcima dodajte malo soli i izmiksajte ih dok ne postanu potpuno čvrsti. Kad se učvsnu, dodajte ostalih 65 grama šećera i miksajte još minutu.

4. Bjelanjke lagano umješajte u čokoladnu smjesu. Smjesu premjestite u protvan.

5. Pecite oko 20 do 25 minuta, ovisno o pećnici.

Praktično rješenje za ljetne dane ili baš i ne? Što vi mislite o Towelkiniju?

Tattoo majstori preporučuju to da imate barem opću ideju o temi koju želite.

Postoji nekoliko znakova na koje možeš posebno obratiti pažnju, a koji će ti otkriti istinu.

Neke uspoređuju s Avatarom, neke s Elsom, neke s četkom za čišćenje, a neke s Dementorima iz Harryja Pottera – u svakom slučaju ne nedostaje mašte.

Prije samo tjedan dana svi su ga mrzili, a onda je objavio novi video.

Tko su influenceri, kako izgleda radni dan influencera, na koji način ugovaraju suradnje s brendovima te koliki je njihov stvarni utjecaj i odgovornost prema svojim pratiteljima? Kako se zapravo stvaraju najpopularniji digitalni sadržaji (video, postovi, fotografije…) te kako izgleda realnost iza kulisa virtualno kreiranog svijeta?

Cura koja je radila u Zari odlučila je pomoći svim ljubiteljicama ovog brenda i otkrila male tajne koje otkrivaju kada je najisplativije ovdje shoppingirati.

Kada se dogovorite s njima za nešto, uvijek budite spremni na to da će u zadnji tren dogovor biti otkazan.

Neočekivane i iznenađujuće kreacije nisu ništa novo u svijetu mode i ljepote.

Ovaj viralni trik uključuje jeftino sredstvo za čišćenje lica. U nastavku otkrij koje...

Ne skriva uzbuđenje

Katarina Kitarović, kći hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, od jeseni će studirati na prestižnom američkom Harvardu, doznaje se na Pantovčaku.

Katarina Kitarović, 18-godišnja učenica četvrtog razreda Međunarodnog IB programa XV. gimnazije u Zagrebu, primljena je na čak četiri najprestižnija svjetska sveučilišta, među ostalim i na Stanford te Columbia University, ali odabrala je Harvard gdje će imati stipendiju dvostruko veću od godišnje plaće svoje majke, hrvatske predsjednice. Stipendiju će, kažu na Pantovčaku, platiti Harvard. Na Harvard je primljena i Eva Goluža, kći donedavnog predsjednika Hrvatske liječničke komore Trpimira Goluže.

Napisala knjigu

Predsjedničina kći, osim što je vrhunska sportašica (državna je prvakinja u umjetničkom klizanju), bila je među jedan posto najboljih u svijetu u rješavanju SAT testa, ispita sposobnosti koji se koristi kao prijemni za preddiplomske studije u SAD-u.

Katarina Kitarović, govore oni koji je poznaju, htjela se osamostaliti i odseliti od roditelja.

- Ona ne želi biti javna osoba, ne želi da se o njoj piše kao o kćeri predsjednice - kažu oni koji je poznaju.

Katarina Kitarović vrhunska je učenica i sportašica, a uz to, pohađa i posebne mentorske programe matematike i spisateljstva. Bila je izvrsna učenica u svim školama koje je pohađala u SAD-u i Bruxellesu dok joj je majka bila na visokim dužnostima kao veleposlanica, a u Hrvatsku je krenula u školu u prvom srednje. Talentirana je za matematiku i fiziku, a radila je i s Mirom Gavranom.

Pomagala je svojim vršnjacima koji su imali suicidalne misli i o tome napisala knjigu. U Uredu predsjednice na Pantovčaku pak kažu da se nakon studija Katarina Kitarović planira vratiti u Hrvatsku.

Katarina Kitarović, iako je već donijela odluku da ide na Harvard, nije se još formalno upisala jer mora prvo položiti državnu maturu u Hrvatskoj, a službena odluka s Harvarda očekuje se 1. lipnja.

U SAD-u živjet će u studentskom domu. S Pantovčaka kažu kako je Katarina Kitarović dobila i preporuke svojih profesora i ljudi koji su ranije s njom radili u Bruxellesu i Washingtonu, gdje je pohađala škole.

Upisati prestižno sveučilište kakvo je Harvard ili Yale nije nimalo lako jer sam postupak prijave mladu osobu izbacuje iz zone udobnosti. Riječ je o procesu zahtjevnih testova za mlade ljude. Postupak je detaljno analizirala Anita Peti-Stantić, redovna profesorica Katedre za slovenski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu, čija je kći Mirta uspješno završila Harvard. Harvard je upisala u godini kad se prijavilo više od 35 tisuća kandidata koje je trebalo svesti na 1600.

Stroga kontrola

1. Primarni ulaz na Harvard čini SAT test, ispit obavezan za sve, koji se sastoji od engleskog jezika, logičkog i matematičkog mišljenja. Potom slijede još dva specijalizirana SAT testa, gdje svaki kandidat bira uži interes. Profesorica Peti-Stantić kaže kako je SAT nalik našoj državnoj maturi, no mnogo teži jer zahtjeva logičko mišljenje, a ne repetiranje gradiva. Može ga se polagati prije ulaza u četvrti srednje. Specifično za SAT test jest što ga svi kandidati na svijetu pišu u isti dan, strogo je sigurnosno kontroliran, a mnogi ga kandidati pišu na nematerinjem jeziku.

Odlične ocjene nisu garancija za upis. Za Harvard to nije dovoljno. Važan kriterij u prijavnom procesu je esej, gdje se traži visoka razina akademskog vokabulara. Pišu se dva eseja. Oni su relativno kratki, no to je ujedno zamka: u dvije stranice kandidat prvo mora što bolje predstaviti sebe, pri čemu ne može biti praznog hoda i nepotrebnih riječi. Na drugom eseju kandidat piše na jednu od ponuđenih tema.

Treći korak je popunjavanje prijave, što uključuje nabrajanje postignuća.

- Kada gledam dijete naše predsjednice, mogu pretpostaviti zašto su je primili. Ona je izvanredna u školi, pokazuje ne samo talent, nego i upornost u tomu što radi. Sjajna je u sportu, što se posebno cijeni, a s druge strane vidljiv je i njezin društveni aktivizam - napisala je knjigu koja pomaže njezinim vršnjacima. Sve su to stvari koje se gledaju na Harvardu, gdje pokušavaju istinski sagledati čitavu osobu - kaže profesorica.

U prijavnoj aplikaciji je i 15-ak pitanja koja zahtijevaju kraće opisne odgovore. Jedno od pitanja, primjerice, bilo je - što bi učinio/la da imaš slobodno popodne. (Mirtu je mučilo ovo pitanje, na koncu je odlučila biti potpuno iskrena. Napisala je: Da imam slobodno popodne, otišla bih na mirno mjesto i cijelo popodne čitala).

Koja je tvoja najbolja, a koja najgora osobina; koji ti je najbolji savjet netko dao u životu? I to su pitanja za Harvard. Cilj je vidjeti - tko je zapravo kandidat.

Potom kreću intervjui. Vode ih alumniji, bivši studenti Harvarda, a kandidati katkad imaju i negativnog iskustva. (Mirtin intervju vodio je znanstvenik s MIT-a koji se bavi umjetnom inteligencijom. Jedno od njegovih pitanja bilo je: Vidim da si pohađala glazbenu školu, svirala klavir. Što si svirala na završnom koncertu, možeš li mi to otpjevati?). Na taj način provjeravaju jesi li “fejk” ili nisi.

Ritual

Vrijednost donose preporuke profesora kandidata. Po mišljenju Anite Peti-Stantić, tu su učenici iz Hrvatske pomalo zakinuti jer svi naši profesori vjerojatno nisu navikli na tu formu i ma koliko imali visoko mišljenje o svom učeniku, teško to izraze kroz kratku formu preporuke.

Na Harvardu imaju zanimljiv ritual odabira. Kad skupe prijave, čitaju ih. Potom prošeću, popiju kavu, uzmu prazan papir i napišu koga su zapamtili. Ostale maknu. Ne pišu uvijek imena. Katkad napišu “to je ona cura koja sjajno pleše i napisala je knjigu o...”. Na taj način odabiru nekoliko tisuća kandidata. Potom se administratori i profesori zatvaraju po osam sati dnevno u dvoranu. Na ekranu se prikazuju svi dokumenti odabranih kandidata, pri čemu je važno da vas netko u dvorani zagovara, odnosno prezentira ostalima. Uvjeravaju ostale da su njihovi odabranici dobar materijal za Harvard. Pritom pažljivo biraju one za koje misle da su u stanju dobro podnijeti pritisak. Jer studij na Harvardu za mnoge je nezamisliv pritisak.

- Prostora za upis preko veze ne vidim. U slučaju predsjedničine kćeri, sigurno nije bilo na odmet što joj je mama predsjednica, no to je sigurno nije ubacilo na Harvard - tvrdi Peti-Stantić.

Četiri koraka za upis 

Katarina Kitarović, kći hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, od jeseni će studirati na prestižnom američkom Harvardu, doznaje se na Pantovčaku.

Katarina Kitarović, 18-godišnja učenica četvrtog razreda Međunarodnog IB programa XV. gimnazije u Zagrebu, primljena je na čak četiri najprestižnija svjetska sveučilišta, među ostalim i na Stanford te Columbia University, ali odabrala je Harvard gdje će imati stipendiju dvostruko veću od godišnje plaće svoje majke, hrvatske predsjednice. Stipendiju će, kažu na Pantovčaku, platiti Harvard. Na Harvard je primljena i Eva Goluža, kći donedavnog predsjednika Hrvatske liječničke komore Trpimira Goluže.

Napisala knjigu

Predsjedničina kći, osim što je vrhunska sportašica (državna je prvakinja u umjetničkom klizanju), bila je među jedan posto najboljih u svijetu u rješavanju SAT testa, ispita sposobnosti koji se koristi kao prijemni za preddiplomske studije u SAD-u.

Katarina Kitarović, govore oni koji je poznaju, htjela se osamostaliti i odseliti od roditelja.

- Ona ne želi biti javna osoba, ne želi da se o njoj piše kao o kćeri predsjednice - kažu oni koji je poznaju.

Katarina Kitarović vrhunska je učenica i sportašica, a uz to, pohađa i posebne mentorske programe matematike i spisateljstva. Bila je izvrsna učenica u svim školama koje je pohađala u SAD-u i Bruxellesu dok joj je majka bila na visokim dužnostima kao veleposlanica, a u Hrvatsku je krenula u školu u prvom srednje. Talentirana je za matematiku i fiziku, a radila je i s Mirom Gavranom.

Pomagala je svojim vršnjacima koji su imali suicidalne misli i o tome napisala knjigu. U Uredu predsjednice na Pantovčaku pak kažu da se nakon studija Katarina Kitarović planira vratiti u Hrvatsku.

Katarina Kitarović, iako je već donijela odluku da ide na Harvard, nije se još formalno upisala jer mora prvo položiti državnu maturu u Hrvatskoj, a službena odluka s Harvarda očekuje se 1. lipnja.

U SAD-u živjet će u studentskom domu. S Pantovčaka kažu kako je Katarina Kitarović dobila i preporuke svojih profesora i ljudi koji su ranije s njom radili u Bruxellesu i Washingtonu, gdje je pohađala škole.

Upisati prestižno sveučilište kakvo je Harvard ili Yale nije nimalo lako jer sam postupak prijave mladu osobu izbacuje iz zone udobnosti. Riječ je o procesu zahtjevnih testova za mlade ljude. Postupak je detaljno analizirala Anita Peti-Stantić, redovna profesorica Katedre za slovenski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu, čija je kći Mirta uspješno završila Harvard. Harvard je upisala u godini kad se prijavilo više od 35 tisuća kandidata koje je trebalo svesti na 1600.

Stroga kontrola

1. Primarni ulaz na Harvard čini SAT test, ispit obavezan za sve, koji se sastoji od engleskog jezika, logičkog i matematičkog mišljenja. Potom slijede još dva specijalizirana SAT testa, gdje svaki kandidat bira uži interes. Profesorica Peti-Stantić kaže kako je SAT nalik našoj državnoj maturi, no mnogo teži jer zahtjeva logičko mišljenje, a ne repetiranje gradiva. Može ga se polagati prije ulaza u četvrti srednje. Specifično za SAT test jest što ga svi kandidati na svijetu pišu u isti dan, strogo je sigurnosno kontroliran, a mnogi ga kandidati pišu na nematerinjem jeziku.

Odlične ocjene nisu garancija za upis. Za Harvard to nije dovoljno. Važan kriterij u prijavnom procesu je esej, gdje se traži visoka razina akademskog vokabulara. Pišu se dva eseja. Oni su relativno kratki, no to je ujedno zamka: u dvije stranice kandidat prvo mora što bolje predstaviti sebe, pri čemu ne može biti praznog hoda i nepotrebnih riječi. Na drugom eseju kandidat piše na jednu od ponuđenih tema.

Treći korak je popunjavanje prijave, što uključuje nabrajanje postignuća.

- Kada gledam dijete naše predsjednice, mogu pretpostaviti zašto su je primili. Ona je izvanredna u školi, pokazuje ne samo talent, nego i upornost u tomu što radi. Sjajna je u sportu, što se posebno cijeni, a s druge strane vidljiv je i njezin društveni aktivizam - napisala je knjigu koja pomaže njezinim vršnjacima. Sve su to stvari koje se gledaju na Harvardu, gdje pokušavaju istinski sagledati čitavu osobu - kaže profesorica.

U prijavnoj aplikaciji je i 15-ak pitanja koja zahtijevaju kraće opisne odgovore. Jedno od pitanja, primjerice, bilo je - što bi učinio/la da imaš slobodno popodne. (Mirtu je mučilo ovo pitanje, na koncu je odlučila biti potpuno iskrena. Napisala je: Da imam slobodno popodne, otišla bih na mirno mjesto i cijelo popodne čitala).

Koja je tvoja najbolja, a koja najgora osobina; koji ti je najbolji savjet netko dao u životu? I to su pitanja za Harvard. Cilj je vidjeti - tko je zapravo kandidat.

Potom kreću intervjui. Vode ih alumniji, bivši studenti Harvarda, a kandidati katkad imaju i negativnog iskustva. (Mirtin intervju vodio je znanstvenik s MIT-a koji se bavi umjetnom inteligencijom. Jedno od njegovih pitanja bilo je: Vidim da si pohađala glazbenu školu, svirala klavir. Što si svirala na završnom koncertu, možeš li mi to otpjevati?). Na taj način provjeravaju jesi li “fejk” ili nisi.

Ritual

Vrijednost donose preporuke profesora kandidata. Po mišljenju Anite Peti-Stantić, tu su učenici iz Hrvatske pomalo zakinuti jer svi naši profesori vjerojatno nisu navikli na tu formu i ma koliko imali visoko mišljenje o svom učeniku, teško to izraze kroz kratku formu preporuke.

Na Harvardu imaju zanimljiv ritual odabira. Kad skupe prijave, čitaju ih. Potom prošeću, popiju kavu, uzmu prazan papir i napišu koga su zapamtili. Ostale maknu. Ne pišu uvijek imena. Katkad napišu “to je ona cura koja sjajno pleše i napisala je knjigu o...”. Na taj način odabiru nekoliko tisuća kandidata. Potom se administratori i profesori zatvaraju po osam sati dnevno u dvoranu. Na ekranu se prikazuju svi dokumenti odabranih kandidata, pri čemu je važno da vas netko u dvorani zagovara, odnosno prezentira ostalima. Uvjeravaju ostale da su njihovi odabranici dobar materijal za Harvard. Pritom pažljivo biraju one za koje misle da su u stanju dobro podnijeti pritisak. Jer studij na Harvardu za mnoge je nezamisliv pritisak.

- Prostora za upis preko veze ne vidim. U slučaju predsjedničine kćeri, sigurno nije bilo na odmet što joj je mama predsjednica, no to je sigurno nije ubacilo na Harvard - tvrdi Peti-Stantić.

Četiri koraka za upis 

Anita Juka, producentica tvrtke 4 film d.o.o., predstavljena je u sklopu Cannes Film Festivala kao jedna od 20 najboljih europskih producentica. Radi se o prestižnoj platformi Producers on the Move u organizaciji European Film Promotiona, koji svake godine odabire istaknute producente na temelju njihovih već priznatih radova i međunarodnih koprodukcija.

Anita Juka izabrana je zahvaljujući međunarodnom uspjehu filma "Ti mene nosiš" redateljice Ivone Juke, koji je prvi hrvatski film prodan Netflixu za prikazivanje u cijelom svijetu, ali i istaknutim rezultatima distribucije filmova kao što su "Bad Blue Boys" redatelja Branka Schmidta, "Slovenka" redatelja Damjana Kozole te omnibus "Neke druge priče" Ivone Juke, Ane Marije Rossi, Ines Tanović, Marije Džidževe i Hanne Slak.

 

U sklopu platfome Anita Juka predstavit će svoju dosadašnju filmografiju, ali i 5 projekata koje trenutačno razvija kao producentica u sklopu 4 filma. Njezin profil predstavljen je i u najpoznatijim filmskim časopisima kao što su Variety, The Hollywood Reporter i Screen International, a dala je intervjue i za Film New Europe, CineEurope te World of Young Cinema Magazine.

- Izuzetna je čast biti dio platforme Producers on the Move, jer je riječ o projektu koji kontinuirano radi na promociji europskih producenata. Ovim putem imam prilike umrežiti se s nizom filmskih profesionalaca s ciljem koprodukcije, financiranja i promocije, ali i upoznati kolege producente koji svojim radom uvelike doprinose jačanju europske kinematografije - izjavila je Anita Juka u Cannesu.

 

Uz Juku se tako našao i Jon Nohrstedt, švedski producent igranog filma "Borg vs McEnroe" sa Shijom LaBeoufom i Stellanom Skarsgårdom u glavnim ulogama te britanska producentica Emily Morgan, dobitnica nagrade BAFTA za najbolji debitantski film "I'm Not a Witch".

Kroz program je od njegova osnivanja prošlo više od 400 producenata, od kojih su mnogi postali međunarodno priznati filmaši te čak i dobitnici Oscara.  Producer on the Move traje od 16. do 20. svibnja u sklopu najpoznatijeg filmskog festivala na svijetu - Cannes Film Festivala.

 

Anita Juka, producentica tvrtke 4 film d.o.o., predstavljena je u sklopu Cannes Film Festivala kao jedna od 20 najboljih europskih producentica. Radi se o prestižnoj platformi Producers on the Move u organizaciji European Film Promotiona, koji svake godine odabire istaknute producente na temelju njihovih već priznatih radova i međunarodnih koprodukcija.

Anita Juka izabrana je zahvaljujući međunarodnom uspjehu filma "Ti mene nosiš" redateljice Ivone Juke, koji je prvi hrvatski film prodan Netflixu za prikazivanje u cijelom svijetu, ali i istaknutim rezultatima distribucije filmova kao što su "Bad Blue Boys" redatelja Branka Schmidta, "Slovenka" redatelja Damjana Kozole te omnibus "Neke druge priče" Ivone Juke, Ane Marije Rossi, Ines Tanović, Marije Džidževe i Hanne Slak.

 

U sklopu platfome Anita Juka predstavit će svoju dosadašnju filmografiju, ali i 5 projekata koje trenutačno razvija kao producentica u sklopu 4 filma. Njezin profil predstavljen je i u najpoznatijim filmskim časopisima kao što su Variety, The Hollywood Reporter i Screen International, a dala je intervjue i za Film New Europe, CineEurope te World of Young Cinema Magazine.

- Izuzetna je čast biti dio platforme Producers on the Move, jer je riječ o projektu koji kontinuirano radi na promociji europskih producenata. Ovim putem imam prilike umrežiti se s nizom filmskih profesionalaca s ciljem koprodukcije, financiranja i promocije, ali i upoznati kolege producente koji svojim radom uvelike doprinose jačanju europske kinematografije - izjavila je Anita Juka u Cannesu.

 

Uz Juku se tako našao i Jon Nohrstedt, švedski producent igranog filma "Borg vs McEnroe" sa Shijom LaBeoufom i Stellanom Skarsgårdom u glavnim ulogama te britanska producentica Emily Morgan, dobitnica nagrade BAFTA za najbolji debitantski film "I'm Not a Witch".

Kroz program je od njegova osnivanja prošlo više od 400 producenata, od kojih su mnogi postali međunarodno priznati filmaši te čak i dobitnici Oscara.  Producer on the Move traje od 16. do 20. svibnja u sklopu najpoznatijeg filmskog festivala na svijetu - Cannes Film Festivala.

 

"Specijalne mjere osiguranja, svi morate proći sigurnosni pregled, pa i odvjetnici", ponovio je jutros nekoliko puta pravosudni policajac svim strankama na porti varaždinskog Županijskog suda koji su dolazili na rasprave".

Razlog takvih specijalnih mjera osiguranja bilo je dovođenje Amira Mafalanija, jednog od osuđenih atentatora za ubojstvo Ive Pukanića i Nike Franjića u listopadu 2008. godine.

 

Protiv Mafalanija i još jedne pravne osobe vodi se postupak na varaždinskom Općinskom sudu zbog gospodarskog kriminala i prijevare, a kako su i tužiteljstvo, Općinski i Županijski sud u istoj zgradi u Ulici Braće Radića u središtu Varaždina po procjeni službi sigurnosti u pravosudnom sustavu odlučeno je da se pregledavaju sve osobe koje ulaze u sud.

 

Mafalani je jutros nešto prije devet sati doveden u pratnji dva pravosudna policajca i tri interventna sa "pancirkama" iz kaznionice u Lepoglavi i na stražnji ulaz je uveden u sud.

 

Sada su mjere osiguranja ipak puno manje nego kad je dovođen u isti sud prije devet godina kada je cijelu ulicu i sud blokiralo 20-ak specijalaca ATJ Lučko i tada su to bile neviđene mjere osiguranja u varaždinskom Županijskom sudu.

 

"Specijalne mjere osiguranja, svi morate proći sigurnosni pregled, pa i odvjetnici", ponovio je jutros nekoliko puta pravosudni policajac svim strankama na porti varaždinskog Županijskog suda koji su dolazili na rasprave".

Razlog takvih specijalnih mjera osiguranja bilo je dovođenje Amira Mafalanija, jednog od osuđenih atentatora za ubojstvo Ive Pukanića i Nike Franjića u listopadu 2008. godine.

 

Protiv Mafalanija i još jedne pravne osobe vodi se postupak na varaždinskom Općinskom sudu zbog gospodarskog kriminala i prijevare, a kako su i tužiteljstvo, Općinski i Županijski sud u istoj zgradi u Ulici Braće Radića u središtu Varaždina po procjeni službi sigurnosti u pravosudnom sustavu odlučeno je da se pregledavaju sve osobe koje ulaze u sud.

 

Mafalani je jutros nešto prije devet sati doveden u pratnji dva pravosudna policajca i tri interventna sa "pancirkama" iz kaznionice u Lepoglavi i na stražnji ulaz je uveden u sud.

 

Sada su mjere osiguranja ipak puno manje nego kad je dovođen u isti sud prije devet godina kada je cijelu ulicu i sud blokiralo 20-ak specijalaca ATJ Lučko i tada su to bile neviđene mjere osiguranja u varaždinskom Županijskom sudu.