Hrvaška

Branislav Brozičević mora vratiti klijentu S. P. 286.875 eura, dok će mu se oduzeti 13.730,35 eura po drugoj točki optužnice. Dokazano je da je novac od prodaje nekretnine zadržao za sebe

Prva uredba ukrajinskog predsjednika o mobilizaciji bila je donesena na 90 dana i odnosila se na sve regije u zemlji

Američka glumica Kate Bosworth, nakon neuspjelog i burnog braka s redateljem Michaelom Polishom, ponovno ljubi. S dečkom Justinom Longom proštela je veoma sretna ulicama New Yorka.

Dobili smo dojavu u 17 sati i 50 minuta. Automobil je naletio na stup. Vozaču je pružena liječnička pomoć te je prema prvim informacijama vozač lakše ozlijeđen, Nastupila materijalna šteta, potvrdili su nam iz PU zagrebačke

Ibrahim Kalin, koji je i Erdoganov glavni savjetnik za vanjsku politiku, razgovarao je sa švedskim, finskim, njemačkim, britanskim i američkim kolegama o predloženom proširenju NATO-a

Prije točno 311 godina rođen je Ruđer Bošković, akademik i erudit. U svojem je djelu Teorija prirodne filozofije postavio temelje astronomije, ali i prognoze vremena.

Posljednjih se dana u javnom prostoru otvorio niz pitanja iz resora pravosuđa. Imamo sustav kakav imamo i ja mislim da i dalje treba na ovakav način birati suce Ustavnoga suda. Samo bih naglasio da to nezadovoljstvo odlukama ne znači da sada trebamo ukinuti sve institucije. Hoćemo li sutra ukinuti Pučku pravobraniteljicu ili Povjerenika za informiranje zato što nekome ne odgovaraju odluke? To su jako opasne teze, poručio je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica u središnjem Dnevniku HTV-a.

O odluci Ustavnoga suda

Ustavni sud je u ponedjeljak zaključio da referendumska pitanja iz dviju Mostovih inicijativa o ukidanju covid potvrda i stožerokracije nisu u skladu s Ustavom. Ta je odluka izazvala burne reakcije u Mostu koji je poručio da je Ustavni sud ”marioneta HDZ-a”, dok je predsjednik Milanović otišao korak dalje i ocijenio kako su suci Ustavnog suda ”napravili državni udar” te da je taj sud svojom odlukom dokazao da ga treba ukinuti.

“Rekao bih da je to jako teška riječ – državni udar. Kada jedna institucija, a predsjednik Republike jeste institucija, koristi riječ – državni udar – i ide u smjeru druge institucije – Ustavnoga suda – mislim da je to preteška riječ. Podsjetio bih samo da je predsjednik Republike emotivno vezan za temu koja je bila predmet referendumskih inicijativa jer je i on čitavo vrijeme problematizirao donošenje odluka Hrvatskoga sabora po pitanju epidemije, odnosno pandemije. A zapravo je Ustavni sud sada samo slijedio odluke koje je donosio i potvrdio da je ova referendumska inicijativa, odnosno prvo pitanje”, nema nikakvoga smisla, rekao je Malenica.

Je li se ignoriralo potpise 400 tisuća građana?

Odgovorio je i na pitanje je li se tu ignoriralo potpise 400 tisuća građana koji su potpisali tu referendumsku inicijativu.

“Prije svega proces prikupljanja potpisa, a činjenica je da je prikupljeno dovoljno potpisa, samo je jedna faza referendumskog postupka. Nakon toga sljedeća je faza sam referendum. Mi imamo propis koji kaže da 10 posto birača može zatražiti raspisivanje referenduma no, na referendumu, ako se on dogodi, odlučuju svi birači u RH”, objasnio je ministar.

Kaže kako bi on zapravo postavio pitanje Mostove inicijative i samog referendumskog pitanja i smisla tog pitanja.

“Ustvari sud je jasno utvrdio da to pitanje, onako kako je postavljeno, ne ostvaruje cilj. Međutim, Most je čitavo vrijeme javno govorio da će kroz tu inicijativu Hrvatski sabor u budućnosti sve odluke morati donositi dvotrećinskom većinom, što nije istina zato što je Ustavni sud već donio odluku da je ovlast Hrvatskoga sabora da sam odlučuje hoće li donositi odluke po članku 16 ili članku 17. Tako da ovo pitanje samo po sebi ne bi bilo u praksi provedeno, dakle nema nikakvoga smisla”, ustvrdio je Malenica dodavši da su sve mjere stožera ukinute prije nekoliko mjeseci pa se o tome više niti ne raspravlja.

Treba li mijenjati način biranja sudaca Ustavnoga suda?

U sinoćnjem Otvorenom SDP je rekao da treba mijenjati način izbora ustavnih sudaca. Malenica kaže da je izbor sudaca Ustavnoga suda jasno propisan Ustavom i ustavnim zakonom.

“Svi suci Ustavnoga suda polažu prisegu, jedan dio tih sudaca ima političke karijere, ali nakon što postanu suci Ustavnoga suda, svaka politička aktivnost prestaje, prestaje članstvo u političkim strankama”, objasnio je Malenica.

Kaže kako sada imamo situaciju da nekome ne odgovara odluka Ustavnoga suda i onda se propituje ta institucija.

“Imamo sustav kakav imamo i ja mislim da i dalje treba na ovakav način birati suce Ustavnoga suda. Samo bih naglasio da to nezadovoljstvo odlukama ne znači da sada trebamo ukinuti sve institucije. Hoćemo li sutra ukinuti Pučku pravobraniteljicu ili Povjerenika za informiranje zato što nekome ne odgovaraju odluke? To su jako opasne teze”, poručio je Malenica.

O pritisku na institucije

Komentirao je i poziv premijera Andreja Plenkovića glavnoj državnoj odvjetnici Zlati Hrvoj Šipek.

“Državno odvjetništvo, među ostalim, štiti i interese Republike Hrvatske. Predsjednik Republike j u više navrata i kontinuirano ponavlja da državne institucije, a prije svega Državno odvjetništvo i USKOK rade neovisno i samostalno tako da ja u ovome ne vidim ništa sporno. Zapravo spornim vidim ponašanje predsjednika RH, nekih saborskih zastupnika koji zapravo otvoreno pozivaju na uhićenje i pojedinih mojih kolega. To je problematično i to je zapravo pritisak na institucije”, ustvrdio je.

Odgovorio je i na pitanje kada će se više znati o prijavi u kojoj je dio istrage i tadašnji ministar državne imovine, a današnji ministar obrane Mario Banožić.

“Državno je odvjetništvo neovisan institucija, ono radi svoj posao tako da ja u ovome trenutku ne znam u kojoj je fazi taj postupak niti bi trebao znati. Na njima je da provedu postupak, većina radnji, ako je riječ o izvidima, su tajne”, kaže Malenica.

Koga veleposlanik Mario Nobilo sada treba slušati? I blamira li se Hrvatska u svijetu? Predsjednik Republike kaže da štiti interese Hrvata u BiH. No, zar mu ne bi prioritet trebali biti interesi Hrvata u Hrvatskoj?

Sjedinjene Države bilježe trostruko povećanje broja slučajeva covida-19 tijekom proteklog mjeseca i stalan porast u posljednjih pet tjedana, izjavila je u srijedu ravnateljica Američkog centra za kontrolu i prevenciju bolesti Rochelle Walensky.

Sedmodnevna incidencija povećala se za 26 posto u odnosu na prethodni tjedan te iznosi 94 tisuće slučajeva dnevno, kazala je Walensky u Bijeloj kući. Prosječan broj dnevno hospitaliziranih povećao se na 3 tisuće dnevno, što je 19 posto više nego prethodnoga tjedna. Dnevno s covidom-19 umre prosječno 275 osoba, navela je Walensky.

“Naravno, moramo imati na umu da je svaka osoba izgubljena zbog COVID-a tragedija i da je gotovo 300 smrtnih slučajeva dnevno još uvijek previše”, rekla je Walensky.

Osim u SAD-u, broj zaraženih raste u svim državama Amerike, objavila je Panamerička zdravstvena organizacija (PAHO) u srijedu. Broj slučajeva u Sjevernoj i Južnoj Americi povećao se za 27,2 posto u odnosu na tjedan ranije, uglavnom zbog porasta u SAD-u, navodi PAHO.

Od ukupno 918.000 zaraženih, više od pola je iz Sjeverne Amerike

Direktorica PAHO-a Carissa Etienne napomenula je da su mnoge zemlje odustale od mjera te su otvorile granice nakon razdoblja slabije transmisije COVID-a.

“Maske i socijalno distanciranje dobro su nam služili od početka pandemije i još uvijek su važne mjere za smanjenje prijenosa virusa”, rekla je, dodajući da bi vlade trebale biti spremne pojačati te mjere kad god dođe do veće transmisije i porasta broja smrtnih slučajeva.

Previše ljudi i dalje je u opasnosti, smatra PAHO, jer je samo 14 od 51 države i teritorija u Americi postiglo cilj Svjetske zdravstvene organizacije o procijepljenosti od 70 posto svoje populacije, dodala je tijekom konferencije za novinare.

PAHO je priopćio da je broj infekcija i umrlih u regiji u stalnom porastu tijekom posljednja četiri tjedna. U Srednjoj Americi zabilježen je najveći porast zaraženih od 80 posto.

“Vrijeme je da sagledamo ove brojke i djelujemo. Covid-19 ponovno raste u Americi. Istina je da ovaj virus neće nestati uskoro”, rekla je Etienne.

Vukovac je kazala i da inflacija od 9,4 posto u travnju nije bilo iznenađenje jer je bilo očigledno da se započeti višemjesečni rast potrošačkih cijena neće lako zaustaviti

Seks je uvijek zanimljiv i napet, no znate li što drugi ljudi (a možda i vi) najčešće traže na pretraživačima?Eto, tu su... pa vi vidite ;)Boli li seks prvi put? - nekim ljudima je iznimno…

Rangersi i Eintracht odlučit će o pobjedniku Europske lige za ovu sezonu. U finalu u Sevilli sastaju se Borna Barišić i Kristijan Jakić, Barišić je od prve minute na travnjaku...

Glavni akter naše iduće priče prije 3 godine proglašen je najboljim mladim poljoprivredinkom u Hrvatskoj. Po struci je magistar međunarodnih odnosa, a uz sve to bavi se i pjevanjem. Kad nije u radovima na polju, Zvonimir Kalić najradije zapjeva, i to duhovnu glazbu. Priču o uspjehu ovog mladog Slavonca DOnosi naša Julija Bačić Barać.

Sedmodnevna incidencija povećala se za 26 posto u odnosu na prethodni tjedan te iznosi 94 tisuće slučajeva dnevno, kazala je Walensky u Bijeloj kući

Otkrio je kako se s predsjednikom Zoranom Milanovićem nekad čuje po nekoliko dana

Večeras od 21 sat igra se finale Europske lige u kojem se sastaju njemački Eintracht Frankfurt i škotski Glasgow Rangers. 

Hrvatski nogomet prvi put ima predstavnike u obje momčadi koje su dogurale do finalnog obračuna: Bornu Barišića u dresu Rangersa i Kristijana Jakića u dresu Eintrachta. Kao što se i najavljivalo, Barišić kreće od prve minute, dok Jakić čeka svoju priliku s klupe.

Početni sastavi:

Eintracht (3-4-2-1): Trapp – N’Dicka, Tuta, Toure – Kostić, Sow, Rode, Knauff – Kamada, Lindstrom – Borre.

Rangers (4-3-3): McGregor – Tavernier, Goldson, Bassey, Barišić – Jack, Lundstram, Kamara – Kent, Aribo, Wright.

Stadion Ramon Sanchez-Pizjuan u Sevilli, dom četverostrukog pobjednika i najuspješnije momčadi u 13 godina postojanja nogometne Europske lige, domaćin je ovogodišnjeg finala. Finalni obračun sudi Slovenac Slavko Vinčić, prenosi HRT.

Najavio je kako će pokušati uspostaviti kontakte sa subotičkom gradskom upravom, u namjeri da obnovi partnerske odnose dva grada koji su surađivali još tijekom devedesetih, a formalizirani su 2010

Voditelj Projekta izgradnje PSP-a Laslo Farkaš Višontai rekao je da su u tijeku radovi na izgradnji proizvodnih instalacija, čiji je završetak predviđen za prvi kvartal 2023. godine

Veleposlanstvo Sjedinjenih Država ponovno je u srijedu otvoreno u Kijevu, nakon tromjesečnog razdoblja u kojem je bilo zatvoreno zbog ruske invazije na Ukrajinu koja je počela 24. veljače.

“Službeno ponovno otvaramo rad”, rekao je glasnogovornik Daniel Langenkamp za Reuters, nakon čega se ubrzo američka zastava zavijorila iznad ambasade.

Glasnogovornik je rekao da će se u početku manji broj diplomata vratiti u misiju.

Konzularne operacije neće se odmah nastaviti a savjet State Departmenta američkim građanima da ne putuju u bilo koji dio Ukrajine i dalje je na snazi, rekao je Langenkamp.

Američko veleposlanstvo zatvorilo se 14. veljače, deset dana prije nego je Rusija započela punu invaziju.

Osoblje je provelo prva dva mjeseca rata u Poljskoj, ali otpravnica poslova Kristina Kvien vratila se u Ukrajinu 2. svibnja, u Lavov na zapadu zemlje.

Više zapadnih zemalja ponovno je otvorilo ambasade u Kijevu nakon što su se ruske snage povukle sa sjevera Ukrajine kako bi koncentrirale napore na ofenzivu na istoku zemlje.