Hrvaška

NOVI JUNAK NACIJE Hrvatski izbornik u iskrenoj ispovijesti otkriva svoj životni put: 'Dvije sam godine radio u pustinji, nitko nije ni znao za mene'

Jutarnji list - Sob, 18/11/2017 - 18:28

Priču o Zlatku Daliću nismo radili na klasičan način. Sjeli, upalili diktafon i razgovarali 45 minuta, pozdravili se i prenijeli njegove riječi. Bio bi to jednodimenzionalan uvid u tipa koji se u dva tjedna prometnuo u novog hrvatskog junaka. Bilo bi prejednostavno, a njegova priča nije takva. Dapače. Prošao je svašta dok nije, eto, počeo iskakati sa svih strana, TV, novine, portali... uskoro će valjda ispadati i iz reklama... Ne sumnjamo, baš štoviše, u interes lica kojeg su zavoljela djeca, kao i starije generacije. Dalić je danas, marketinškim rječnikom, idealan čovjek za puni opseg takozvanog “targeta”.

- Ne, ne, to me nikako ne zanima - smije se. - I ovo mi je već prava tlaka. Sad kad ludilo prođe, nadam se barem mjesec dana mira. Treba mi, uostalom, da krenem skicirati planove.

Skicu ideje na koju se Hrvatska “napalila”. Skica nečega što bi, sanjari obični hrvatski navijač uoči počinka, tvrdog kreveta i lakog sna, trebalo postati remek-djelo ovog 51-godišnjeg Livnjaka.

Korak do senzacije

154864-198282-zlatko_dalic00-231017.jpg 

- Da, ne skrivam se iza alibija, zaista vjerujem da ova generacija zavrjeđuje napraviti nešto što nije posljednjih godina...

A to je nešto veliko, monumentalno, nešto za cijeli život.

Uglavnom, dakle, priču o Zlatku Daliću valja pričati otpočetka, kroz slike koje smo s njim prošli, od igračkih dana, kada je za karijere postao Varteksova ikona, preko školovanja kod mentora Ćire, pa rada s Ladićem u mladoj reprezentaciji, gdje je, konačno, ovu generaciju i upoznao. I tada je bio na korak do senzacije. Igrala je, naime, ova generacija 2010. izlučnu utakmicu mladih reprezentacija za odlazak na Euro (Lovren, Vida, Badelj, Rakitić, Perišić...), no uz pomoć suca, Španjolska je slavila, iako je dojam dosta jak i danas: “mini vatreni” bili su na koračić od sna.

Trbuhom za kruhom

- Nije nam bilo suđeno, no svaki od ovih igrača ima pravo na ponos. Napravit će oni veliku karijeru... - kazao je tada kao Ladićev pomoćnik u mikrofon Sportskih novosti.

Ispostavilo se, međutim, da su svi napravili veliku karijeru, samo što je on išao okolnim putem. Kroz Aziju. Ubrzo nakon što ih je HNS, naime, razdužio, Zlatko Dalić otisnuo se u nepoznato stvarajući trenersko ime ispočetka. Praktički kao anonimac.

- Otišao sam trbuhom za kruhom u Saudijsku Arabiju. Samome sam si rekao - idi i probaj. Dvije sam godine radio u pustinji, nitko nije ni znao za mene. Jedini sam trener u Aziji koji je četiri godine zaredom prošao grupu u Ligi prvaka i dvaput igrao četvrtfinale te po jednom polufinale i finale - kazat će danas.

154864-198288-dalici-2-1-750x480.jpg 

Da mu je bilo lako, nije. No Dalić ima životnu priču koja je posebna, čvrsta. I koja je i danas zapravo nit vodilja. Dalić, Hrvat porijeklom iz BiH, snažne obiteljske spone, drži do tog zajedništva. Konačno, s roditeljima Ivanom i Katom u svakodnevnom je kontaktu, baš kao i s bratom Miranom te sestrom Mladenkom, a još u Livnu je davno upoznao i prigrlio životnu družicu Davorku, s kojom je podigao dva sina, Tonija i Brunu, koji danas studiraju u Zagrebu.

Ostvario snove

- Oni su vječna podrška i inspiracija. Nisu bili uz mene u velikim putešestvijama Saudijskom Arabijom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, oni su bili kod kuće i stizali povremeno, kad su mogli, kad bi razdvojenost postala neodrživa. No bili smo jaki; ja sam čvrsto odlučio ostaviti trag tamo gdje me nitko nije znao, gdje sam bio anonimus, a oni su u mene beskrajno vjerovali. To je bio i ostao temelj koji traje i danas.

154864-198283-ivankovic_dalic-110512.jpg 

I upravo su oni bili ti koji su usmjerili Dalićevu “vatrenu” priču. Malo se, naime, zna da je Dalić nakon odlaska iz Al Aina dobio bogatu ponudu iz Rijada, od kluba Al Shabab, koja je bila praktički višemilijunska. Zvali su da ga doleti i da parafira basnoslovne uvjete, koji bi osigurali puste generacije Dalićevih. No u tome času, upravo su ključnu ulogu odigrali Davorka i klinci.

- Znaš, desetak dana prije Šukerova poziva, bio sam u Dubaiju i sjedio s ljudima iz tog kluba. Željeli su, baš jako, da dođem u Rijad. Na prvu sam se premišljao, jasno, zapravo bio sam na korak od pristanka. Onda sam ipak uzeo time-out, zgrabio telefon i nazvao svoje. Počeli su me odgovarati, moliti da se vratim doma jer će sigurno stići nešto bolje.... Poslušao sam ih.

I za nagradu deset dana kasnije u ruke dobio “vatrene”, doduše u ne baš najboljoj situaciji u odnosu na plasman na SP.

- Povratak? Kada ovdje izgradite ime, onda u Europi samo prava ponuda iz pravog kluba i lige može biti adekvatna. Ali ako me već pitate, u Europu mi se ne ide, a u Hrvatskoj bih, bude li se otvorila prilika, bio zainteresiran samo za poziciju izbornika.

Ogroman pritisak

154864-198285-dalic_slaven-281109.jpg 

To je bilo krajem 2016. godine. Godinu potom, Zlatko je ostvario svoje snove.

- Ne, nisam se plašio, jer vjerujem u sebe, u svoje znanje, ali posebno u ovakve igrače koji su izuzetni. Tajming je bio ‘ajme majko, no da nisam vjerovao da ne mogu preokrenuti situaciju, baš nikada se ne bih u to upustio. A po prirodi nisam zec koji se plaši izazova. Svjestan, jasno, ogromnog pritiska, znao sam da me samo uspjeh “spašava”. No vjera i znanje odličan su generator sreće ako ih znate iskoristiti. Ja sam ih u suradnji s igračima oslobodio i vratio momke na put koji im pripada, a on se zove Svjetsko prvenstvo.

Dalićeva vizija tog puta, međutim, ne staje samo na “coubertinovskom” plasmanu. Dapače, Zlatko kuje - zlato. Dobro, možda malo pretjerujemo, ali...

- Naravno da vjerujem da ova generacija može izaći iz sjene ‘vatrenih’. Uvjeren sam da ćemo u Rusiji biti sjajni. Ovi su igrači na okupu 10-ak godina, a nikako da naprave veliki iskorak. Vrijeme je za to, vrijeme je za velike stvari. Napravit ćemo to zajedno - bez krzmanja, vrlo hrabro ističe.

154864-198292-dalic_kovac-240409.jpg 

Spreman za pothvat

Da bude miran i spreman za takav pothvat, koji Hrvatska sanja od 1998., dobio je ugovor koji je prvotno odbijao “dok ne riješi posao”, pa sada u miru (valjda!) može birati suradnike i nakon ždrijeba 1. prosinca u Kremlju skicirati suparnike i igrače s kojima želi na zalazu njihove reprezentativne karijere kreirati mini-čudo. U međuvremenu će se, pak, (pokušati) skloniti od javnosti i interesa medija na koji nije naučen. Kao trener je dosta fleksibilan, u medijima se isprofilirao kao izuzetni govornik, no Dalić je privatno pomalo introvertiran tip koji traži svoj mir. Kuća na nepoznatoj lokaciji uz more, gdje je ljetos nakon “sto godina proveo dva mjeseca i s obitelji našao svoj mir”, te jedna kućicu uz Dravu. Tamo pored njegova Varaždina, gdje je izvezao svoje obiteljsko gnijezdo. Priroda, rijeka, zelenilo i familija, to je Dalićev recept za dugovječnost.

- Kad sam s obitelji, to je najbolji odmor. Ovoga ljeta sam napokon imao baš to, što nisam imao već sedam-osam godina: Bio sam dva mjeseca na moru. Odmor za tijelo i dušu. More i ta moja kućica uz Dravu, u tome uživam. I tamo kanim, naime, vrlo skoro trajno pronaći svoj mir. Premda sam u trenerskom svijetu još mlad, imam samo 51 godinu, ne kanim umrijeti na ovim tvrdim klupama. Želio bih ovu generaciju ‘vatrenih’ učiniti sretnom, naciju ponosnom kao nakon Grčke, a onda negdje još odraditi ugovor ili dva i gotovo. Kao trener želim egzistirati još najviše deset godina. Bit će mi tog stresa, nervoze i svega sasvim dovoljno - zaključit će razgovor negdje na putu prema svojoj oazi.

154864-198286-dalic-170807.jpg 

Punjenje baterija

- Skočit ću još do Livna, da vidim svoje i osjetim emociju koja me zapljuskuje tamo u zadnje vrijeme. Uživam biti tamo, uz roditelje, brata, sestru, uz ljude koji me znaju cijeli život...

Uz sve milijune petrodolara, u Livnu, na moru te Dravi, Zlatko Dalić osjeća se ipak najbolje. Uz energiju koju je doveo sa sobom, vjeruje da će ta mjesta postati još sretnija sljedećeg ljeta, tamo negdje u srpnju, nakon što svoje “vatrene” odvede do uspjeha o kojem sanja(ju). Prve tri utakmice govore da je na dobrom putu, no svako je “vatreno” nogometno ljeto, baš kao u jednoj pjesmi, jako varljivo... Dotad, novi miljenik nacije uživat će blagodati plasmana koji ga je ipak odredio kao trenera u širokoj masi. Plasmana i uspjeha o kojem je sanjao. Život je ponekad zaista lijep. Pogotovo ako se zovete Zlatko Dalić.

Kategorije: Hrvaška

NOVI JUNAK NACIJE Hrvatski izbornik u iskrenoj ispovijesti otkriva svoj životni put: 'Dvije sam godine radio u pustinji, nitko nije ni znao za mene'

Jutarni List - Sob, 18/11/2017 - 18:28

Priču o Zlatku Daliću nismo radili na klasičan način. Sjeli, upalili diktafon i razgovarali 45 minuta, pozdravili se i prenijeli njegove riječi. Bio bi to jednodimenzionalan uvid u tipa koji se u dva tjedna prometnuo u novog hrvatskog junaka. Bilo bi prejednostavno, a njegova priča nije takva. Dapače. Prošao je svašta dok nije, eto, počeo iskakati sa svih strana, TV, novine, portali... uskoro će valjda ispadati i iz reklama... Ne sumnjamo, baš štoviše, u interes lica kojeg su zavoljela djeca, kao i starije generacije. Dalić je danas, marketinškim rječnikom, idealan čovjek za puni opseg takozvanog “targeta”.

- Ne, ne, to me nikako ne zanima - smije se. - I ovo mi je već prava tlaka. Sad kad ludilo prođe, nadam se barem mjesec dana mira. Treba mi, uostalom, da krenem skicirati planove.

Skicu ideje na koju se Hrvatska “napalila”. Skica nečega što bi, sanjari obični hrvatski navijač uoči počinka, tvrdog kreveta i lakog sna, trebalo postati remek-djelo ovog 51-godišnjeg Livnjaka.

Korak do senzacije

154864-198282-zlatko_dalic00-231017.jpg 

- Da, ne skrivam se iza alibija, zaista vjerujem da ova generacija zavrjeđuje napraviti nešto što nije posljednjih godina...

A to je nešto veliko, monumentalno, nešto za cijeli život.

Uglavnom, dakle, priču o Zlatku Daliću valja pričati otpočetka, kroz slike koje smo s njim prošli, od igračkih dana, kada je za karijere postao Varteksova ikona, preko školovanja kod mentora Ćire, pa rada s Ladićem u mladoj reprezentaciji, gdje je, konačno, ovu generaciju i upoznao. I tada je bio na korak do senzacije. Igrala je, naime, ova generacija 2010. izlučnu utakmicu mladih reprezentacija za odlazak na Euro (Lovren, Vida, Badelj, Rakitić, Perišić...), no uz pomoć suca, Španjolska je slavila, iako je dojam dosta jak i danas: “mini vatreni” bili su na koračić od sna.

Trbuhom za kruhom

- Nije nam bilo suđeno, no svaki od ovih igrača ima pravo na ponos. Napravit će oni veliku karijeru... - kazao je tada kao Ladićev pomoćnik u mikrofon Sportskih novosti.

Ispostavilo se, međutim, da su svi napravili veliku karijeru, samo što je on išao okolnim putem. Kroz Aziju. Ubrzo nakon što ih je HNS, naime, razdužio, Zlatko Dalić otisnuo se u nepoznato stvarajući trenersko ime ispočetka. Praktički kao anonimac.

- Otišao sam trbuhom za kruhom u Saudijsku Arabiju. Samome sam si rekao - idi i probaj. Dvije sam godine radio u pustinji, nitko nije ni znao za mene. Jedini sam trener u Aziji koji je četiri godine zaredom prošao grupu u Ligi prvaka i dvaput igrao četvrtfinale te po jednom polufinale i finale - kazat će danas.

154864-198288-dalici-2-1-750x480.jpg 

Da mu je bilo lako, nije. No Dalić ima životnu priču koja je posebna, čvrsta. I koja je i danas zapravo nit vodilja. Dalić, Hrvat porijeklom iz BiH, snažne obiteljske spone, drži do tog zajedništva. Konačno, s roditeljima Ivanom i Katom u svakodnevnom je kontaktu, baš kao i s bratom Miranom te sestrom Mladenkom, a još u Livnu je davno upoznao i prigrlio životnu družicu Davorku, s kojom je podigao dva sina, Tonija i Brunu, koji danas studiraju u Zagrebu.

Ostvario snove

- Oni su vječna podrška i inspiracija. Nisu bili uz mene u velikim putešestvijama Saudijskom Arabijom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, oni su bili kod kuće i stizali povremeno, kad su mogli, kad bi razdvojenost postala neodrživa. No bili smo jaki; ja sam čvrsto odlučio ostaviti trag tamo gdje me nitko nije znao, gdje sam bio anonimus, a oni su u mene beskrajno vjerovali. To je bio i ostao temelj koji traje i danas.

154864-198283-ivankovic_dalic-110512.jpg 

I upravo su oni bili ti koji su usmjerili Dalićevu “vatrenu” priču. Malo se, naime, zna da je Dalić nakon odlaska iz Al Aina dobio bogatu ponudu iz Rijada, od kluba Al Shabab, koja je bila praktički višemilijunska. Zvali su da ga doleti i da parafira basnoslovne uvjete, koji bi osigurali puste generacije Dalićevih. No u tome času, upravo su ključnu ulogu odigrali Davorka i klinci.

- Znaš, desetak dana prije Šukerova poziva, bio sam u Dubaiju i sjedio s ljudima iz tog kluba. Željeli su, baš jako, da dođem u Rijad. Na prvu sam se premišljao, jasno, zapravo bio sam na korak od pristanka. Onda sam ipak uzeo time-out, zgrabio telefon i nazvao svoje. Počeli su me odgovarati, moliti da se vratim doma jer će sigurno stići nešto bolje.... Poslušao sam ih.

I za nagradu deset dana kasnije u ruke dobio “vatrene”, doduše u ne baš najboljoj situaciji u odnosu na plasman na SP.

- Povratak? Kada ovdje izgradite ime, onda u Europi samo prava ponuda iz pravog kluba i lige može biti adekvatna. Ali ako me već pitate, u Europu mi se ne ide, a u Hrvatskoj bih, bude li se otvorila prilika, bio zainteresiran samo za poziciju izbornika.

Ogroman pritisak

154864-198285-dalic_slaven-281109.jpg 

To je bilo krajem 2016. godine. Godinu potom, Zlatko je ostvario svoje snove.

- Ne, nisam se plašio, jer vjerujem u sebe, u svoje znanje, ali posebno u ovakve igrače koji su izuzetni. Tajming je bio ‘ajme majko, no da nisam vjerovao da ne mogu preokrenuti situaciju, baš nikada se ne bih u to upustio. A po prirodi nisam zec koji se plaši izazova. Svjestan, jasno, ogromnog pritiska, znao sam da me samo uspjeh “spašava”. No vjera i znanje odličan su generator sreće ako ih znate iskoristiti. Ja sam ih u suradnji s igračima oslobodio i vratio momke na put koji im pripada, a on se zove Svjetsko prvenstvo.

Dalićeva vizija tog puta, međutim, ne staje samo na “coubertinovskom” plasmanu. Dapače, Zlatko kuje - zlato. Dobro, možda malo pretjerujemo, ali...

- Naravno da vjerujem da ova generacija može izaći iz sjene ‘vatrenih’. Uvjeren sam da ćemo u Rusiji biti sjajni. Ovi su igrači na okupu 10-ak godina, a nikako da naprave veliki iskorak. Vrijeme je za to, vrijeme je za velike stvari. Napravit ćemo to zajedno - bez krzmanja, vrlo hrabro ističe.

154864-198292-dalic_kovac-240409.jpg 

Spreman za pothvat

Da bude miran i spreman za takav pothvat, koji Hrvatska sanja od 1998., dobio je ugovor koji je prvotno odbijao “dok ne riješi posao”, pa sada u miru (valjda!) može birati suradnike i nakon ždrijeba 1. prosinca u Kremlju skicirati suparnike i igrače s kojima želi na zalazu njihove reprezentativne karijere kreirati mini-čudo. U međuvremenu će se, pak, (pokušati) skloniti od javnosti i interesa medija na koji nije naučen. Kao trener je dosta fleksibilan, u medijima se isprofilirao kao izuzetni govornik, no Dalić je privatno pomalo introvertiran tip koji traži svoj mir. Kuća na nepoznatoj lokaciji uz more, gdje je ljetos nakon “sto godina proveo dva mjeseca i s obitelji našao svoj mir”, te jedna kućicu uz Dravu. Tamo pored njegova Varaždina, gdje je izvezao svoje obiteljsko gnijezdo. Priroda, rijeka, zelenilo i familija, to je Dalićev recept za dugovječnost.

- Kad sam s obitelji, to je najbolji odmor. Ovoga ljeta sam napokon imao baš to, što nisam imao već sedam-osam godina: Bio sam dva mjeseca na moru. Odmor za tijelo i dušu. More i ta moja kućica uz Dravu, u tome uživam. I tamo kanim, naime, vrlo skoro trajno pronaći svoj mir. Premda sam u trenerskom svijetu još mlad, imam samo 51 godinu, ne kanim umrijeti na ovim tvrdim klupama. Želio bih ovu generaciju ‘vatrenih’ učiniti sretnom, naciju ponosnom kao nakon Grčke, a onda negdje još odraditi ugovor ili dva i gotovo. Kao trener želim egzistirati još najviše deset godina. Bit će mi tog stresa, nervoze i svega sasvim dovoljno - zaključit će razgovor negdje na putu prema svojoj oazi.

154864-198286-dalic-170807.jpg 

Punjenje baterija

- Skočit ću još do Livna, da vidim svoje i osjetim emociju koja me zapljuskuje tamo u zadnje vrijeme. Uživam biti tamo, uz roditelje, brata, sestru, uz ljude koji me znaju cijeli život...

Uz sve milijune petrodolara, u Livnu, na moru te Dravi, Zlatko Dalić osjeća se ipak najbolje. Uz energiju koju je doveo sa sobom, vjeruje da će ta mjesta postati još sretnija sljedećeg ljeta, tamo negdje u srpnju, nakon što svoje “vatrene” odvede do uspjeha o kojem sanja(ju). Prve tri utakmice govore da je na dobrom putu, no svako je “vatreno” nogometno ljeto, baš kao u jednoj pjesmi, jako varljivo... Dotad, novi miljenik nacije uživat će blagodati plasmana koji ga je ipak odredio kao trenera u širokoj masi. Plasmana i uspjeha o kojem je sanjao. Život je ponekad zaista lijep. Pogotovo ako se zovete Zlatko Dalić.

Kategorije: Hrvaška

U centru Beograda podsjetili na zločine u Vukovaru: "Nikad ih nećemo zaboraviti"

Index.hr - Sob, 18/11/2017 - 18:27
ORGANIZACIJA "Žene u crnom" danas je u centru Beograda podsjetila na zločine u Vukovaru.
Kategorije: Hrvaška

VIDEO: Luis Suarez prekinuo golgeterski post i donio pobjedu Barceloni

Sportnet.hr - Sob, 18/11/2017 - 18:26
Nogometaši Barcelone u 12. su kolu španjolske La Lige došli do 11. prvenstvene pobjede. Iako nisu odigrali posebno dobru utakmicu, igrači Ernesta Valverdea ubilježili su laganu pobjedu u gostima kod Leganesa...
Kategorije: Hrvaška

Kako ostati u treningu ako ste ozlijeđeni

Index.hr - Sob, 18/11/2017 - 18:26
TREBA li strogo mirovati od treninga ako imate sportsku ozljedu ili postoji način da ipak nastavite nesmetano trenirati?
Kategorije: Hrvaška

Suarez odveo Barcelonu do nove pobjede

Index.hr - Sob, 18/11/2017 - 18:23
NOVA pobjeda Barcelone.
Kategorije: Hrvaška

Pivska bura u Poreču: Talijani odustali od uzgoja šafrana u Istri pa se bacili na proizvodnju craft piva

Novi list - Sob, 18/11/2017 - 18:22

Pivovaru u industrijskoj zoni otvorili su novopečeni Istrijani, odreda zaljubljenici u Poluotok. Nekad su ovdje dolazili na odmor, a preklani su se odlučili preseliti u Poreč

Kategorije: Hrvaška

7 savjeta uz koje vam brak neće upadati u krize

Index.hr - Sob, 18/11/2017 - 18:19
BRAK,odnosi i ljubav delikatna su stvar koja se može rascvasti ili uvenuti u samo nekoliko poteza.
Kategorije: Hrvaška

Mons. Bogdan: Pravi odgovor na zlo nije mržnja nego ljudska blizina i ljubav

Dnevnik.hr - Sob, 18/11/2017 - 18:16
 Dino Stanin/PIXSELL )Vojni ordinarij mons. Jure Bogdan je u propovijedi u Crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Škabrnji, na 26. obljetnicu masakra koje su u tom mjestu počinile JNA i paravojne srpske postrojbe, naglasio kako su pravi odgovor na zlo uvijek samo ljudska blizina, ljubav i pažnja, a ne osveta i mržnja jer mržnja donosi mrak iz kojeg se nikad ne vidi cjelovita istina.
Kategorije: Hrvaška

PRIMERA Pobjeda Barcelone, Suarez dvostruki strijelac, Rakitiću 90 minuta

Nacional - Sob, 18/11/2017 - 18:15

Nogometaši Barcelone slavili su u subotu na gostovanju kod Leganésa sa 3:0.

Luis Suárez doveo je Barcelonu u vodstvo u 28. minuti, a Urugvajac je postigao i drugi gol u 60. minuti. Konačni rezultat postavio je Paulinho u posljednjoj minuti utakmice.

Hrvatski reprezentativac Ivan Rakitić odigrao je cijeli susret za Barcelonu.

Kategorije: Hrvaška

VIDEO: Chelsea protutnjao West Bromwichem, Liverpool s Lovrenom u prvih 11 siguran kod kuće

Sportnet.hr - Sob, 18/11/2017 - 18:13
U 12. kolu engleske Premier lige, favoriti su opravdali očekivanja. Chelsea, Liverpool i Manchester City bez većih problema pobijedili su svoje protivnike.
Kategorije: Hrvaška

KRAJ DIKTATORA Mugabe će sutra biti smijenjen, stotine tisuća ljudi izašle na ulice

Index.hr - Sob, 18/11/2017 - 18:12
VLADAJUĆA zimbabveanska stranka ZANU-PF sastat će se u nedjelju kako bi smijenila predsjednika Roberta Mugabea i ponovno vratila na dužnost potpredsjednika Emmersona Mnangagwu.
Kategorije: Hrvaška

Kujica tjednima tražila vlasnika koju ju je ostavio, a onda je uginula slomljenog srca

Index.hr - Sob, 18/11/2017 - 18:09
KUJICA, koja je mjesec dana uzaludno lutala terminalom zračne luke Palonegra u Kolumbiji pokušavajući pronaći svoje vlasnike, uginula je.
Kategorije: Hrvaška

Mugabe će u nedjelju biti smijenjen

Nacional - Sob, 18/11/2017 - 18:05

Vladajuća zimbabveanska stranka ZANU-PF sastat će se u nedjelju kako bi smijenila predsjednika Roberta Mugabea i ponovno vratila na dužnost potpredsjednika Emmersona Mnangagwu kojeg je on nedavno smijenio, kazali su u subotu stranački izvori.

Središnji odbor stranke smijenit će i Mugabeovu suprugu Grace, koju je želio postaviti za svoju nasljednicu, s njezine dužnosti voditeljice Ženske lige stranke.

Mugabeova 37-godišnja vladavina okončana je kada je vojska u srijedu preuzela vlast i stavila ga u kućni pritvor, kazavši da želi smijeniti “kriminalce” koji ga okružuju.

Stotine tisuća ljudi pozdravili su to na ulicama Hararea plesom i pjesmom, a neki su se uputili prema njegovoj rezidenciji iz koje je otišla kolona automobila. Kolona je ispraćena zvižducima a prema tvrdnjama sigurnosnih izvora Mugabe nije bio u njoj.

Kategorije: Hrvaška

Ovogodišnji Story Fest zagarantirao subotu za pamćenje

Story.hr - Sob, 18/11/2017 - 18:04
Brojni su u centar Zagreba stigli kako bi iskoristili pogodnost kupnje uz Story shopping kupone u suradnji s American Exspressom, ali i kako bi vidjeli SUV Peugeot 3008, hrvatski i europski automobil 2017. te novi SUV sa 7 mjesta, Peugeot 5008, koji je u studenom lansiran u Hrvatskoj
Kategorije: Hrvaška

Afera stečaj: Kako nitko ništa nije vidio?

Novi list - Sob, 18/11/2017 - 18:04

Ah, svega si se tamo mogao nagledati – kaže mi. – Toliko su bili presigurni da im se ništa ne može dogoditi da su preda mnom nosili po kući torbe novaca. Što si vidio, nisi vidio. Ali ta priča nije mogla dobro završiti

Kategorije: Hrvaška

PRVA ANALIZA TAKVE VRSTE IKAD NAPRAVLJENA U HRVATSKOJ Evo zašto, kako i kada krahiraju brakovi građana

Jutarnji list - Sob, 18/11/2017 - 18:03

U Hrvatskoj se prije 35. godišnjice razvede svaki četvrti brak. Najkritičnija nije sedma, nego peta godišnjica. Najveću vjerojatnost za razvod imaju oni brakovi u kojima je žena i jedan jedini dan starija od muškarca: ako je starija tri i više godina, vjerojatnost za razvod čak je 74 posto veća od vjerojatnosti za razvod braka u kojem je suprug stariji tri do šest godina. Ako je pak žena i obrazovanija od muškarca, vjerojatnost se dodatno povećava.

Dok je desetljećima uobičajeni obrazac bio vjenčavanje starijih i obrazovanijih muškaraca s mlađim i niže obrazovanim ženama, posljednjih se godina taj trend ozbiljno okrenuo: nakon 2010. godine, u svakom petom prvi put sklopljenom braku - preciznije, u njih 21 posto - žena je bila obrazovanija od muškarca. U gotovo istom omjeru (u 18,3 posto brakova) žena je u prvi put sklopljenim brakovima u tom periodu bila starija od ženika. U samo devet posto brakova muškarac je imao više obrazovanje od žene.

 

Povjerljivi podaci

Neki su to nalazi analize svih gotovo 600.000 prvi put sklopljenih i 50-ak tisuća razvedenih brakova u Hrvatskoj u periodu od 1989. do 2014. godine - prve analize takve vrste ikad napravljene u Hrvatskoj - koju je za doktorat “Demografija razvoda u Hrvatskoj” izradila dr. Petra Međimurec s Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. Doktorat je nastao na temelju višemjesečne analize podataka Državnog zavoda za statistiku koji nisu javno dostupni jer se radi o povjerljivoj građi. Nakon prihvaćanja posebnog zahtjeva za pristup podacima, dr. Međimurec potpisala je više ugovora o tajnosti i povjerljivosti, nakon čega je mogla pristupiti dijelu podataka, i to samo u posebnoj, sigurnoj sobi Državnog zavoda za statistiku, koju bi zaključala nakon ulaska. Nije smjela imati pristup internetu ni telefonu, a soba je bila pod videonadzorom. U toj sobi mlada znanstvenica (27 godina) radila je gotovo svakog radnog dana tijekom tri mjeseca kako bi stvorila baze podataka temeljem kojih je mogla izraditi detaljne analize. Uvid u te podatke DZS-a nije besplatan ni za znanstvenike - njezin mentor, dr. Ivan Čipin, novcem za projekte za to je platio više desetaka tisuća kuna.

Imena i prezimena osoba koje su sklapale ili razvodile brak nije dobila na uvid, zbog Zakona o zaštiti osobnih podataka, već je uparivala podatke po nekim drugim pokazateljima, poput datuma rođenja, datuma sklapanja braka itd. Dijelu podataka čija bi analiza sasvima sigurno bila vrlo zanimljiva - poput narodnosti ili vjeroispovijesti supružnika - nije imala pristup čak ni u sigurnoj sobi.

- Stoga sam se u analizi fokusirala na dva važna i dostupna faktora - starost i obrazovanje. Konkretno, najvećim sam se dijelom bavila utjecajem starosti muža i žene pri sklapanju braka na vjerojatnost da će se brak u budućnosti razvesti, faktor razlike u godinama partnera te utjecaj njihove obrazovne strukture - kaže dr. Međimurec.

Samo demografsko starenje stanovništva, odnosno porast udjela starijeg i opadanje mlađeg stanovništva koji Hrvatska bilježi već godinama, pokazala je analiza, dovelo je do relativno niske stope razvoda u Hrvatskoj. U starijim dobnim skupinama stanovništva brakovi su, pokazala su dosadašnja istraživanja, stabilniji i rjeđe se rastavljaju, pa je očekivano da s padom mlađeg stanovništva i stopa razvoda pada ili, kao u slučaju Hrvatske, sporije raste. Sasvim konkretno, da je starosna struktura stanovništva u 2011. godini bila ista kao što je bila 1991. godine, stopa razvoda brakova u Hrvatskoj bila bi te godine 24 posto viša nego što je doista bila.

Suprotan je efekt imala ekspanzija u obrazovanju, osobito žena. Da je obrazovna struktura bila jednaka onoj 1991. godine - kad je visokoobrazovanih bilo bitno manje, osobito među ženama - stopa razvoda za muškarce bila bi 7 posto, a za žene čak 23 posto niža!

Bitno su se tijekom godina izmijenili i odnosi među spolovima u razini postignutog obrazovanja - kako u cjelokupnoj populaciji, tako i u onoj koja sklapa brak, i to u korist žena. Udio visokoobrazovanih žena koje su se vjenčale 1989. godine, početnoj godini analize, bio je manji od udjela visokoobrazovanih muškaraca (12,2 naspram 13,6 posto). No, njihovi su se udjeli izjednačili još 1992. godine i od tada je udio žena svake godine sve veći. Ekspanzijom visokog obrazovanja posljednjih 15-ak godina ozbiljno su narasli udjeli visokoobrazovanih među oba spola, no oni koji se tiču žena rasli su bitno brže: u razdoblju nakon 2010. godine među ženama koje su prvi put sklapale brak bilo je 38 posto onih s diplomom, a među muškarcima njih 25,8 posto. To odgovara analizama po kojima u svim razvijenim državama žene ozbiljno pretežu među onima koji završavaju fakultet.

 

Analiza po periodima

- Analiza je pokazala da udio žena s visokim obrazovanjem u populaciji koja stupa u brak djeluje kao faktor koji povećava vjerojatnost za razvod, dok ga udio visokoobrazovanih muškaraca smanjuje - kaže dr. Međimurec.

petra_medjimurec6-171117.jpg 

Prema analizi podataka o obrazovanju u konkretnim brakovima, još 1991. godine u 20 posto svih sklopljenih brakova muškarac je bio višeg obrazovanja od žene s kojom se oženio. Taj se udio s godinama mijenjao, da bi nakon 2010. udio obrazovanijih muškaraca od žena bio zabilježen u samo devet posto sklopljenih brakova, a onaj obratni - u kojem žena ima više obrazovanje - narastao je na 21 posto.

Iznimno je zanimljiv podatak da danas u gotovo tri četvrtine svih brakova u kojima muž ima visoko obrazovanje i žena ima jednaku obrazovnu razinu. Kod žena je situacija bitno drugačija: u polovici brakova koje sklapaju visokoobrazovane žene muškarac je niže obrazovan od njih - što svakako odgovara podacima o većini žena koje završavaju fakultete posljednjih godina: s obzirom na to da je muškaraca njihove dobi s fakultetom bitno manje, ženama je sve teže pronalaziti partnere istog obrazovnog statusa.

- Tu treba naglasiti i da je razina obrazovanja, zbog ograničenja u prikupljenim podacima, u analizi podijeljena samo na tri jednostavne kategorije - nisko, srednje i više obrazovanje, pa su, primjerice, žene s doktoratom tretirane kao jednako obrazovane kao i njihovi muževi s višom školom - dodaje dr. Međimurec.

Ono što pak ulijeva nadu jest analiza po vremenskim periodima. Naime, pokazalo se da postoje naznake da nakon 2010. godine razina obrazovanja ima sve manji utjecaj na razvod braka te da je rizik za razvod visokoobrazovanih žena daleko manji nego onih s niskim obrazovanjem.

- To se, između ostalog, može pripisati činjenici da je u tom periodu sklopljenu jako malo brakova u kojima žene imaju završenu samo osnovnu školu, a relativno puno onih u kojima žene imaju visoko obrazovanje. Stoga, ako brakovi visokoobrazovanih žena više nisu odstupanje od očekivanja, očekivano je i da su u manjem riziku da se razvedu - kaže dr. Međimurec.

 

Stariji ženici, jači brak

Zanimljivo je da se brakovi kojima je prethodila kohabitacija, odnosno nevjenčani zajednički život partnera, češće razvode od onih u kojima partneri nikad nisu bili u izvanbračnoj zajednici.

- To se u teoriji objašnjava time da su partneri koji su živjeli u kohabitaciji liberalnijih stavova, pa time i spremniji za opciju razvoda - kaže dr. Međimurec.

Starost ženika i nevjeste pokazao se kao jedan od jakih prediktora razvoda (ili očuvanja) braka: što partneri u brak ulaze stariji, to je vjerojatnost da će se njihov brak održati veća. Konkretno, ako je mladoženja bio mlađi od 25 godina, njegov brak ima 25 posto više šanse da se razvede nego ako je bio stariji od 35 godina. Kod žena je razlika još izraženija: vjerojatnost za razvod je čak 70 posto veća ako je nevjesta mlađa od 20 godina nego ako je starija od 35 godina. Što se tiče razlike u godinama među supružnicima, najmanje su šanse da će se rastati ako je suprug stariji od tri do šest godina. Ako je žena pak i minimalno starija od muškarca, vjerojatnost za razvod braka raste.

- Očekivali smo, sukladno teoriji, da su najstabilniji brakovi u kojima su žene i muškarci približno jednake starosti. Međutim, podaci su pokazali drugo - kaže dr. Međimurec.

Totalna stopa razvoda, koja prati razvode prema trajanju braka i temeljem toga izračunava vjerojatnost razvoda postojećih brakova u jednakim okolnostima, pokazuje da se u Hrvatskoj prije 35. godišnjice braka razvede svaki četvrti brak. Rizik za razvod braka najniži je u prvih nekoliko mjeseci nakon vjenčanja, kad je i euforija najveća, a zatim u prvim godinama raste i doseže svoj vrhunac - analiza je pokazala da se u Hrvatskoj taj vrhunac postiže oko pete godine. To je, kaže teorija, kritično razdoblje jer je zadovoljstvo u braku počelo opadati, a parovi još nisu stekli veći broj zajedničkih investicija koje im otežavaju razvod, odnosno pojačavaju negativne posljedice razvoda. Najveća takva “investicija” su sigurno djeca, koja najjače utječu na odluku o razvodu, a slijede zajednička imovina i zaduženja, poput stambenih kredita. Razvod ima i ekonomske posljedice: raspadom braka troškovi bitno rastu, a prihodi se smanjuju. Prema inozemnim istraživanjima - u Hrvatskoj je takvu analizu nemoguće provesti zbog nepostojanja podataka - žene nakon razvoda trpe značajno veći financijski gubitak, prije svega jer u velikoj većini nastavljaju brinuti o djeci, a i prosječna plaća muškaraca još je uvijek 15-ak posto veća od prosječne plaće žena.

Nakon pete godišnjice stope razvoda počinju opadati te su u silaznoj putanji sa svakom sljedećom godišnjicom.

Udio razvedenih osoba, pokazuju podaci iz tri popisa stanovništa (iz 1991., 2001. i 2011. godine), povećava se u Hrvatskoj kontinuirano od popisa do popisa, pri čemu je udio razvedenih žena veći od udjela razvedenih muškaraca: među muškarcima starijim od 15 godina tijekom 2011. bilo je 3,8 posto razvedenih, a među ženama njih 5 posto.

- To se može protumačiti činjenicom da se razvedeni muškarci češće odlučuju na ponovno sklapanje braka nego žene - kaže dr. Međimurec.

Najviše je razvedenih osoba u dobnoj skupini od 50 do 60 godina (oko 6,5 posto muškaraca i 8,5 posto žena). U dobnoj skupini razvedenih žena do 55 godina njih gotovo dvije trećine su samohrane majke i žive s djecom. U istoj dobnoj skupini razvedeni muškarci najčešće žive - s roditeljima. U dobnoj skupini do 45 godina takvih je više od trećine, u mlađim dobnim skupinama njih skoro polovica, a u ukupnoj razvedenoj populaciji, s roditeljima živi 21 posto rastavljenih muškaraca naspram 6 posto žena.

 

Razvodi u padu

Hrvatska je inače po stopi razvoda pri dnu ljestvice europskih zemalja. Čini se da je druga demografska tranzicija - pojam koji se odnosi na promjene u obiteljskom i reproduktivnom ponašanju (poput rasta broja izvanbračnih zajednica, veće stope razvoda, povećanja broja izvanbračne djece itd.) - Hrvatsku, barem što se tiče stope razvoda, zaobišla u periodu u kojem je zahvatila zapadne i sjevernoeuropske države. Zanimljivo je da usporedba totalne stope razvoda (udjelu brakova koji razvode) među europskim državama pokazuje da je 1965. godine, prve koju je u ovom dijelu analize dr. Međimurec koristila, Hrvatska imala jednu od najviših stopa: razvodom je završavalo 18 posto brakova. Usporedbe radi, u Nizozemskoj je takvih bilo 7 posto, u Norveškoj 10 posto, u Finskoj i Njemačkoj 13 posto, u Austriji 14. U spomenutim državama od tada do danas ta je stopa kontinuirano rasla od 70-ih godina prošlog stoljeća naovamo, da bi u posljednjim promatranim godinama (2012. i 2013.) u svim tim državama prešla stopu od 40 posto.

- U Hrvatskoj se dogodio pak pad sa 18 na 13 posto i on je godinama bio stabilan. Očekivalo će da će nakon 90-te i pada socijalizma takva kretanja ubrzano zahvatiti i postsocijalističke države. No, u Hrvatskoj je situacija bila upravo obratna: podaci ukazuju da je upravo 90-ih, u ratno doba i neposredno nakon rata, stopa razvoda bila na najnižim razinama - kaže dr. Međimurec.

Koji su tome razlozi - tek treba istražiti. Teorija kaže kako je u Hrvatskoj u tim godinama nastupila retradicionalizacija društva, da se u kriznim razdobljima ljudi manje razvode zbog usmjerenosti na druge probleme te zbog težeg podnošenja troškova razvoda. Međutim, velika ekonomska kriza od 2008. naovamo demantira tu tvrdnju: u tom je kriznom razdoblju stopa razvoda u Hrvatskoj buknula: stopa je u desetak godina narasla sa 15 na 24 posto.

Nema podataka

- Hrvatska je još uvijek među europskim državama s najnižim stopama razvoda, unatoč činjenici da većina europskih zemalja ima manji udio ukupnog stanovništva u braku i više starijeg stanovništva, među kojim su razvodi u pravilu rjeđi nego među mlađim stanovništvom. Takva pozicija implicira da će u Hrvatskoj stoga biti i više razvoda, no u stvarnosti nije tako. Ipak, te stope evidentno posljednjih godina rastu. Utvrđivanje uzroka i posljedica razvoda braka za odrasle, djecu i društvo traži bitno više demografskih, međunarodno usporedivih anketnih podataka koji u Hrvatskoj još uvijek jako manjkaju - kaže dr. Međimurec.

Kategorije: Hrvaška

PRVA ANALIZA TAKVE VRSTE IKAD NAPRAVLJENA U HRVATSKOJ Evo zašto, kako i kada krahiraju brakovi građana

Jutarni List - Sob, 18/11/2017 - 18:03

U Hrvatskoj se prije 35. godišnjice razvede svaki četvrti brak. Najkritičnija nije sedma, nego peta godišnjica. Najveću vjerojatnost za razvod imaju oni brakovi u kojima je žena i jedan jedini dan starija od muškarca: ako je starija tri i više godina, vjerojatnost za razvod čak je 74 posto veća od vjerojatnosti za razvod braka u kojem je suprug stariji tri do šest godina. Ako je pak žena i obrazovanija od muškarca, vjerojatnost se dodatno povećava.

Dok je desetljećima uobičajeni obrazac bio vjenčavanje starijih i obrazovanijih muškaraca s mlađim i niže obrazovanim ženama, posljednjih se godina taj trend ozbiljno okrenuo: nakon 2010. godine, u svakom petom prvi put sklopljenom braku - preciznije, u njih 21 posto - žena je bila obrazovanija od muškarca. U gotovo istom omjeru (u 18,3 posto brakova) žena je u prvi put sklopljenim brakovima u tom periodu bila starija od ženika. U samo devet posto brakova muškarac je imao više obrazovanje od žene.

 

Povjerljivi podaci

Neki su to nalazi analize svih gotovo 600.000 prvi put sklopljenih i 50-ak tisuća razvedenih brakova u Hrvatskoj u periodu od 1989. do 2014. godine - prve analize takve vrste ikad napravljene u Hrvatskoj - koju je za doktorat “Demografija razvoda u Hrvatskoj” izradila dr. Petra Međimurec s Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. Doktorat je nastao na temelju višemjesečne analize podataka Državnog zavoda za statistiku koji nisu javno dostupni jer se radi o povjerljivoj građi. Nakon prihvaćanja posebnog zahtjeva za pristup podacima, dr. Međimurec potpisala je više ugovora o tajnosti i povjerljivosti, nakon čega je mogla pristupiti dijelu podataka, i to samo u posebnoj, sigurnoj sobi Državnog zavoda za statistiku, koju bi zaključala nakon ulaska. Nije smjela imati pristup internetu ni telefonu, a soba je bila pod videonadzorom. U toj sobi mlada znanstvenica (27 godina) radila je gotovo svakog radnog dana tijekom tri mjeseca kako bi stvorila baze podataka temeljem kojih je mogla izraditi detaljne analize. Uvid u te podatke DZS-a nije besplatan ni za znanstvenike - njezin mentor, dr. Ivan Čipin, novcem za projekte za to je platio više desetaka tisuća kuna.

Imena i prezimena osoba koje su sklapale ili razvodile brak nije dobila na uvid, zbog Zakona o zaštiti osobnih podataka, već je uparivala podatke po nekim drugim pokazateljima, poput datuma rođenja, datuma sklapanja braka itd. Dijelu podataka čija bi analiza sasvima sigurno bila vrlo zanimljiva - poput narodnosti ili vjeroispovijesti supružnika - nije imala pristup čak ni u sigurnoj sobi.

- Stoga sam se u analizi fokusirala na dva važna i dostupna faktora - starost i obrazovanje. Konkretno, najvećim sam se dijelom bavila utjecajem starosti muža i žene pri sklapanju braka na vjerojatnost da će se brak u budućnosti razvesti, faktor razlike u godinama partnera te utjecaj njihove obrazovne strukture - kaže dr. Međimurec.

Samo demografsko starenje stanovništva, odnosno porast udjela starijeg i opadanje mlađeg stanovništva koji Hrvatska bilježi već godinama, pokazala je analiza, dovelo je do relativno niske stope razvoda u Hrvatskoj. U starijim dobnim skupinama stanovništva brakovi su, pokazala su dosadašnja istraživanja, stabilniji i rjeđe se rastavljaju, pa je očekivano da s padom mlađeg stanovništva i stopa razvoda pada ili, kao u slučaju Hrvatske, sporije raste. Sasvim konkretno, da je starosna struktura stanovništva u 2011. godini bila ista kao što je bila 1991. godine, stopa razvoda brakova u Hrvatskoj bila bi te godine 24 posto viša nego što je doista bila.

Suprotan je efekt imala ekspanzija u obrazovanju, osobito žena. Da je obrazovna struktura bila jednaka onoj 1991. godine - kad je visokoobrazovanih bilo bitno manje, osobito među ženama - stopa razvoda za muškarce bila bi 7 posto, a za žene čak 23 posto niža!

Bitno su se tijekom godina izmijenili i odnosi među spolovima u razini postignutog obrazovanja - kako u cjelokupnoj populaciji, tako i u onoj koja sklapa brak, i to u korist žena. Udio visokoobrazovanih žena koje su se vjenčale 1989. godine, početnoj godini analize, bio je manji od udjela visokoobrazovanih muškaraca (12,2 naspram 13,6 posto). No, njihovi su se udjeli izjednačili još 1992. godine i od tada je udio žena svake godine sve veći. Ekspanzijom visokog obrazovanja posljednjih 15-ak godina ozbiljno su narasli udjeli visokoobrazovanih među oba spola, no oni koji se tiču žena rasli su bitno brže: u razdoblju nakon 2010. godine među ženama koje su prvi put sklapale brak bilo je 38 posto onih s diplomom, a među muškarcima njih 25,8 posto. To odgovara analizama po kojima u svim razvijenim državama žene ozbiljno pretežu među onima koji završavaju fakultet.

 

Analiza po periodima

- Analiza je pokazala da udio žena s visokim obrazovanjem u populaciji koja stupa u brak djeluje kao faktor koji povećava vjerojatnost za razvod, dok ga udio visokoobrazovanih muškaraca smanjuje - kaže dr. Međimurec.

petra_medjimurec6-171117.jpg 

Prema analizi podataka o obrazovanju u konkretnim brakovima, još 1991. godine u 20 posto svih sklopljenih brakova muškarac je bio višeg obrazovanja od žene s kojom se oženio. Taj se udio s godinama mijenjao, da bi nakon 2010. udio obrazovanijih muškaraca od žena bio zabilježen u samo devet posto sklopljenih brakova, a onaj obratni - u kojem žena ima više obrazovanje - narastao je na 21 posto.

Iznimno je zanimljiv podatak da danas u gotovo tri četvrtine svih brakova u kojima muž ima visoko obrazovanje i žena ima jednaku obrazovnu razinu. Kod žena je situacija bitno drugačija: u polovici brakova koje sklapaju visokoobrazovane žene muškarac je niže obrazovan od njih - što svakako odgovara podacima o većini žena koje završavaju fakultete posljednjih godina: s obzirom na to da je muškaraca njihove dobi s fakultetom bitno manje, ženama je sve teže pronalaziti partnere istog obrazovnog statusa.

- Tu treba naglasiti i da je razina obrazovanja, zbog ograničenja u prikupljenim podacima, u analizi podijeljena samo na tri jednostavne kategorije - nisko, srednje i više obrazovanje, pa su, primjerice, žene s doktoratom tretirane kao jednako obrazovane kao i njihovi muževi s višom školom - dodaje dr. Međimurec.

Ono što pak ulijeva nadu jest analiza po vremenskim periodima. Naime, pokazalo se da postoje naznake da nakon 2010. godine razina obrazovanja ima sve manji utjecaj na razvod braka te da je rizik za razvod visokoobrazovanih žena daleko manji nego onih s niskim obrazovanjem.

- To se, između ostalog, može pripisati činjenici da je u tom periodu sklopljenu jako malo brakova u kojima žene imaju završenu samo osnovnu školu, a relativno puno onih u kojima žene imaju visoko obrazovanje. Stoga, ako brakovi visokoobrazovanih žena više nisu odstupanje od očekivanja, očekivano je i da su u manjem riziku da se razvedu - kaže dr. Međimurec.

 

Stariji ženici, jači brak

Zanimljivo je da se brakovi kojima je prethodila kohabitacija, odnosno nevjenčani zajednički život partnera, češće razvode od onih u kojima partneri nikad nisu bili u izvanbračnoj zajednici.

- To se u teoriji objašnjava time da su partneri koji su živjeli u kohabitaciji liberalnijih stavova, pa time i spremniji za opciju razvoda - kaže dr. Međimurec.

Starost ženika i nevjeste pokazao se kao jedan od jakih prediktora razvoda (ili očuvanja) braka: što partneri u brak ulaze stariji, to je vjerojatnost da će se njihov brak održati veća. Konkretno, ako je mladoženja bio mlađi od 25 godina, njegov brak ima 25 posto više šanse da se razvede nego ako je bio stariji od 35 godina. Kod žena je razlika još izraženija: vjerojatnost za razvod je čak 70 posto veća ako je nevjesta mlađa od 20 godina nego ako je starija od 35 godina. Što se tiče razlike u godinama među supružnicima, najmanje su šanse da će se rastati ako je suprug stariji od tri do šest godina. Ako je žena pak i minimalno starija od muškarca, vjerojatnost za razvod braka raste.

- Očekivali smo, sukladno teoriji, da su najstabilniji brakovi u kojima su žene i muškarci približno jednake starosti. Međutim, podaci su pokazali drugo - kaže dr. Međimurec.

Totalna stopa razvoda, koja prati razvode prema trajanju braka i temeljem toga izračunava vjerojatnost razvoda postojećih brakova u jednakim okolnostima, pokazuje da se u Hrvatskoj prije 35. godišnjice braka razvede svaki četvrti brak. Rizik za razvod braka najniži je u prvih nekoliko mjeseci nakon vjenčanja, kad je i euforija najveća, a zatim u prvim godinama raste i doseže svoj vrhunac - analiza je pokazala da se u Hrvatskoj taj vrhunac postiže oko pete godine. To je, kaže teorija, kritično razdoblje jer je zadovoljstvo u braku počelo opadati, a parovi još nisu stekli veći broj zajedničkih investicija koje im otežavaju razvod, odnosno pojačavaju negativne posljedice razvoda. Najveća takva “investicija” su sigurno djeca, koja najjače utječu na odluku o razvodu, a slijede zajednička imovina i zaduženja, poput stambenih kredita. Razvod ima i ekonomske posljedice: raspadom braka troškovi bitno rastu, a prihodi se smanjuju. Prema inozemnim istraživanjima - u Hrvatskoj je takvu analizu nemoguće provesti zbog nepostojanja podataka - žene nakon razvoda trpe značajno veći financijski gubitak, prije svega jer u velikoj većini nastavljaju brinuti o djeci, a i prosječna plaća muškaraca još je uvijek 15-ak posto veća od prosječne plaće žena.

Nakon pete godišnjice stope razvoda počinju opadati te su u silaznoj putanji sa svakom sljedećom godišnjicom.

Udio razvedenih osoba, pokazuju podaci iz tri popisa stanovništa (iz 1991., 2001. i 2011. godine), povećava se u Hrvatskoj kontinuirano od popisa do popisa, pri čemu je udio razvedenih žena veći od udjela razvedenih muškaraca: među muškarcima starijim od 15 godina tijekom 2011. bilo je 3,8 posto razvedenih, a među ženama njih 5 posto.

- To se može protumačiti činjenicom da se razvedeni muškarci češće odlučuju na ponovno sklapanje braka nego žene - kaže dr. Međimurec.

Najviše je razvedenih osoba u dobnoj skupini od 50 do 60 godina (oko 6,5 posto muškaraca i 8,5 posto žena). U dobnoj skupini razvedenih žena do 55 godina njih gotovo dvije trećine su samohrane majke i žive s djecom. U istoj dobnoj skupini razvedeni muškarci najčešće žive - s roditeljima. U dobnoj skupini do 45 godina takvih je više od trećine, u mlađim dobnim skupinama njih skoro polovica, a u ukupnoj razvedenoj populaciji, s roditeljima živi 21 posto rastavljenih muškaraca naspram 6 posto žena.

 

Razvodi u padu

Hrvatska je inače po stopi razvoda pri dnu ljestvice europskih zemalja. Čini se da je druga demografska tranzicija - pojam koji se odnosi na promjene u obiteljskom i reproduktivnom ponašanju (poput rasta broja izvanbračnih zajednica, veće stope razvoda, povećanja broja izvanbračne djece itd.) - Hrvatsku, barem što se tiče stope razvoda, zaobišla u periodu u kojem je zahvatila zapadne i sjevernoeuropske države. Zanimljivo je da usporedba totalne stope razvoda (udjelu brakova koji razvode) među europskim državama pokazuje da je 1965. godine, prve koju je u ovom dijelu analize dr. Međimurec koristila, Hrvatska imala jednu od najviših stopa: razvodom je završavalo 18 posto brakova. Usporedbe radi, u Nizozemskoj je takvih bilo 7 posto, u Norveškoj 10 posto, u Finskoj i Njemačkoj 13 posto, u Austriji 14. U spomenutim državama od tada do danas ta je stopa kontinuirano rasla od 70-ih godina prošlog stoljeća naovamo, da bi u posljednjim promatranim godinama (2012. i 2013.) u svim tim državama prešla stopu od 40 posto.

- U Hrvatskoj se dogodio pak pad sa 18 na 13 posto i on je godinama bio stabilan. Očekivalo će da će nakon 90-te i pada socijalizma takva kretanja ubrzano zahvatiti i postsocijalističke države. No, u Hrvatskoj je situacija bila upravo obratna: podaci ukazuju da je upravo 90-ih, u ratno doba i neposredno nakon rata, stopa razvoda bila na najnižim razinama - kaže dr. Međimurec.

Koji su tome razlozi - tek treba istražiti. Teorija kaže kako je u Hrvatskoj u tim godinama nastupila retradicionalizacija društva, da se u kriznim razdobljima ljudi manje razvode zbog usmjerenosti na druge probleme te zbog težeg podnošenja troškova razvoda. Međutim, velika ekonomska kriza od 2008. naovamo demantira tu tvrdnju: u tom je kriznom razdoblju stopa razvoda u Hrvatskoj buknula: stopa je u desetak godina narasla sa 15 na 24 posto.

Nema podataka

- Hrvatska je još uvijek među europskim državama s najnižim stopama razvoda, unatoč činjenici da većina europskih zemalja ima manji udio ukupnog stanovništva u braku i više starijeg stanovništva, među kojim su razvodi u pravilu rjeđi nego među mlađim stanovništvom. Takva pozicija implicira da će u Hrvatskoj stoga biti i više razvoda, no u stvarnosti nije tako. Ipak, te stope evidentno posljednjih godina rastu. Utvrđivanje uzroka i posljedica razvoda braka za odrasle, djecu i društvo traži bitno više demografskih, međunarodno usporedivih anketnih podataka koji u Hrvatskoj još uvijek jako manjkaju - kaže dr. Međimurec.

Kategorije: Hrvaška

Dragulj koji nosi smrt: Mrtav je svatko tko ga nosi ili dotakne...

24sata.hr - Sob, 18/11/2017 - 18:03
Prema legendi, veliki plavi dijamant po imenu Hope, ukraden iz hrama sa statuue boginje Site u Indiji, prati kletva koja donosi lošu sreću, čak i smrt ne samo vlasniku, već i svakome ko ga dotakne
Kategorije: Hrvaška

SDP-ovci i dalje u sporu oko novog statuta: 'To će biti alat za uhljebljivanje Bernardićevih lojalista'

Novi list - Sob, 18/11/2017 - 18:02

Skoro ništa od onog što je Bernardić obećavao u svojoj predizbornoj kampanji, u ovaj statut nije uneseno, osim širenja modela jedan čovjek-jedan glas, ali upitno je i jesu li potrebna ta »eurovizijska« pravila glasanja koja će samo donijeti puno nevažećih listića i novu eru šalabahter-demokracije – kaže Mrsić

Kategorije: Hrvaška
Syndicate content