Hrvaška

Trener Lokomotive Jerko Leko je nakon poraza od Osijeka istaknuo kako je ipak zadovoljan prikazanim od strane njegove ekipe za prvu ruku...

Predsjednik splitske Udruga veterana specijalne policije “BATT” Mladen Todorić, koji je u petak predvodio skandiranje “Za dom spremni” na obilježavanju 28. obljetnice vojnoredarstvene akcije Maslenica, u bici kod Maslenice nije ni sudjelovao jer je bio premlad, doznaje nacional.hr iz pouzdanih izvora u Specijalnoj policiji.

Specijalna jedinica policije Batt Split sudjelovala je u akciji Maslenica pripremom na Velebitu, oslobađajući Tulove grede te Male i Velike Bobije, kao i uspješnim zaustavljanjem neprijateljskih snaga iz Gračaca i Medaka.

Današnji proustaški “performans” članova te udruge, kao i pripadnika udruge Veterana 4. gardijske brigade HV, međutim, nikome od njih ne služi na čast – a ustaško je skandiranje predvodio čovjek koji u akciji nije ni sudjelovao.

Osveta je neminovna. Izvršit će se nad Sulejmanijevim ubojicom i onim tko je naredio ubojstvo, navodi se u poruci na farsiju objavljenoj u četvrtak na računu ajatolaha Alija Hamneja @khamenei_site.

Vezni igrač belgijske nogometne reprezentacije i Manchester Cityja Kevin de Bruyne (29) pauzirat će između četiri i šest tjedana zbog ozljede koju je zadobio u susretu protiv Aston Ville.

Da Nova TV ima najkvalitetniji program u Hrvatskoj potvrdila je i najnovija prestižna medalja QUDAL – QUality meDAL, koju najboljima na tržištu dodjeljuje švicarska organizacija ICERTIAS.

Zbog nove opasnosti od mutiranog soja korona virusa i podataka koji pokazuju veću smrtnost, premijer Johnson rekao je kako razmišlja o pooštravanju mjera na britanskim granicama

17. kolo HT Prve lige otvoreno je susretom Lokomotive i Osijeka gdje su gosti slavili s 3:0 te su skočili na vrh, dok novi trener Lokomotive Jerko Leko nije uspješno krenuo u svoju avanturu...

General Luka Džanko, jedan od planera i zapovjednika vojnoredarstvene akcije Maslenica, podržao je odlazak predsjednika Republike Zorana Milanovića s obilježavanja 28. obljetnice akcije Maslenica, rekavši kako HOS nije sudjelovao u toj akciji. Usprkos svemu tome, Džanko, za razliku od HOS-a, nije pozvan na obilježavanje, koje je u petak nagrđeno ustaškim pozdravom.

Milanović napustio obilježavanje akcije Maslenica zbog ustaških obilježja, otišao Hranj i ljudi iz vrha vojske

“Vrhovni zapovjednik je pokazao da se drži Ustava, i potpuno ga podržavam u ovoj odluci”, kazao je Džanko za antifašistički web magazin Vedra, koji izdaje Udruga veterana Domovinskog rata antifašista Vedra.

Malo je ljudi pozvanijih da govore o akciji Maslenica od generala Džanka. Naime, kad se krajem 1992. pojavila ideja o vojnom oslobađanju Masleničkog ždrila kako bi se omogućilo spajanje Dalmacije s ostatkom Hrvatske, general Janko Bobetko je kao načelnik Glavnog stožera za operaciju zadužio zapovjednika zbornog područja Split Antu Gotovinu, a ovaj je za voditelja tima za planiranje operacije »Gusar«, kako je tada bilo kodno ime akcije, predložio svoga zamjenika i bivšeg zapovjednika Južnog bojišta Luku Džanka. Uspjeh akcije Maslenica umnogome je proizlazio baš iz pažljivog i kvalitetnog planiranja, slično kako se 1995. dogodilo uoči operacije Bljesak, kada je Džanko bio zapovjednik Zbornog područja Bjelovar i time jedan od ključnih ljudi Bljeska.

Nažalost, baš kao i prošle godine u Okučanima, Luka Džanko sada nije bio pozvan ni u Zadar na obilježavanje obljetnice Maslenice, što najviše govori o organizatorima.

Govoreći o incidentu na obljetnici Maslenice, Džanko kaže da HOS nije sudjelovao u samoj operaciji, ni pod svojim imenom, niti kao dio neke druge postrojbe.

“Operaciju su provele druge postrojbe, posebno 4. brigada. Tek znatno kasnije, kad je trebalo braniti Maslenicu i oslobođeno područje, na jednom sastanku kod generala Gotovine pojavio se tadašnji zapovjednik 9. bojne HOS-a Marko Skejo, i stavio svoju postrojbu na raspolaganje. Međutim, u to vrijeme već je bila izdana zapovijed Franje Tuđmana o ukidanju svih vojnih snaga izvan Hrvatske vojske, pa tako i HOS-a. U tom smjeru išao je i Gotovinin odgovor, koji je Skeji rekao da je njihova pomoć dobrodošla, ali samo u sastavu 114. brigade, i bez oznaka HOS-a. Skejo je u početku rekao da će oni zbog toga napustiti HV, no nakon burne reakcije Ante Gotovine primirio se, kaže nam Džanko.

Konačni rezultat bilo je potpuno uklapanje HOS-a u postrojbe HV-a, pa na Maslenici ni nakon same operacije nije bilo moguće vidjeti znakovlje te formacije, nastale pod okriljem Hrvatske stranke prava. “General Gotovina zapovjedio mi je da se pobrinem da na bojištu ne bude ni postrojbi ni znakovlja mimo Hrvatske vojske, i izričito mi rekao da će mene smatrati odgovornim dogodi li se drukčije”, prisjeća se Džanko.

Bez obzira na to što nije bio u Zadru, Džanko prema viđenom u medijima smatra da ljudi zbog kojih je Milanović napustio svečanost nemaju nikakve veze s ratnim HOS-om, zaključuje to po tome što je riječ o relativno mladim ljudima koji su teško mogli biti u ratu prije skoro trideset godina. Zbog toga ga posebno boli što se i ovakvim provokacijama želi kreirati neka nova povijest Domovinskog rata.

U Glini su otvorene ambulante u kontejnerima.

Spust u Crans Montani pripao je Sofiji Goggiji koja je slavila s 20 stotinki boljim vremenom od drugoplasirane Ester Ledecke...

Britanski premijer Boris Johnson rekao je da rani dokazi sugeriraju kako postoji mogućnost da je novi soj koronavirusa smrtonosniji.

Iako je u sedmom mjesecu trudnoće, Maja Šuput ne miruje. Radi na novim TV projektima, priprema dječju kazališnu predstavu, a u posljednjim danima trudnoće planira snimiti i novi videospot. Zašto joj je posljednje putovanje udvoje, sa suprugom Nenadom u Dubai, bilo prijeko potrebno te zbog čega se kao trudnica u vrijeme pandemije i potresa osjeća kao Žena-Superheroj, Maja je ispričala Davoru Gariću za In magazin.

Davor Salopek, arhitekt, publicist i sveučilišni profesor koji je autoritet za tradicionalne pokupske i posavske drvene kuće, predlaže da se za obnovu Banovine uzme u obzir upravo takva jedna drvena kuća

Vozeći se putem od Zagreba do potresom poharane Banovine i običnom promatraču mora zapeti za oko da između niza stradalih i porušenih kuća gotovo neoštećene stoje stare drvene kuće, tipične za Pokuplje i Posavinu.

Davor Salopek, arhitekt, publicist i bivši profesor na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, na kojem je predavao kolegij Tradicijska arhitektura, jedan je od najvećih autoriteta za tradicionalne pokupske i posavske drvene kuće. Cijeli svoj profesionalni vijek vezan uz Petrinju i Banovinu, Salopek je kao arhitekt praktičar i teoretičar još od šezdesetih godina prošlog stoljeća zastupao ideju građenja u zavičajnom kontekstu, tražeći suvremena rješenja u skladu s tradicijom i zagovarao arhitektonsku inspiraciju predajnim graditeljstvom.

Njegova cjeloživotna arhitektonska tema je očuvanje identiteta hrvatskog prostora: s jedne strane sanacijom i revitalizacijom postojeće predajne graditeljske baštine, s druge strane poticajima za inspiraciju tom tradicijskom arhitekturom kod kreiranja novih prostora.

Napisao je nekoliko knjiga, među kojima se ističu ‘’Hrvatska korablja’’ (1971., koautor B. Čačić), ‘’Arhitektura bez arhitekta’’ (1974.), monografija o slikaru Petru Salopeku ‘’Salopek’’ (1997.), priručnik za obnovu ‘’Posavska tradicijska drvena kuća’’ (2006. koautor ) i ‘’Korablje samobitnosti’’ (2009.).

Objavio je i niz tekstova u stručnim časopisima i dnevnom tisku i autor je šest televizijskih filmova o hrvatskom predajnom graditeljstvu. Član je Matice hrvatske od 1970., a od 1990. do 2015. bio je predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Petrinji. Četiri je godine bio glavni urednik arhitektonskog časopisa Čovjek i prostor (1978-1981), a godinama je bio i glavni urednik izdavačke djelatnosti ogranka Matice hrvatske u Petrinji. Od 1984. direktor je arhitektonskog konzaltinga APB-Petrinja, od 1992. vlasnik i direktor tvrtke Arhigrad u Petrinji. Sa svojom tvrtkom sudjelovao je u konzultantskim poslovima obnove ratom razorenih stambenih i sakralnih prostora Petrinje i Banovine.

 

‘Hrvatske korablje su poput kutija s elastičnim spojevima koje odlično podnose potres. Dolazili su ih gledati čak i Japanci, njihov slikar izgradio je jednu u Japanu’

 

Arhitekt Salopek na terenu je svakoga dana nakon potresa, od Petrinje do Gline, ali kaže samo po prijateljskoj liniji. Daje savjete ljudima oko sanacije potresnih šteta na njihovim kućama, no službeno nije uključen ni u procjenu šteta niti u bilo koju drugu aktivnost:

“Nisu me zvali, očito im nisam zanimljiv, a možda i bolje jer onda mogu promišljati stvari samostalno. Najteže u ovom trenutku je da su ljudi egzistencijalno ugroženi, nemaju gdje spavati i gdje se grijati. A obnova će doći kasnije, nadam se smišljenije”. Na tezu da su drvene kuće puno bolje prošle u potresu od onih od cigle i betona Salopek kaže: “To je potpuno točno. Naravno, bilo je nekih koje su bile dotrajale i urušene i prije potresa, no one koje su održavane gotovo su neoštećene. Ahilova peta tih kuća je kontakt s tlom i krov. Ako je to riješeno, odnosno ako su temelji zaštićeni od truljenja, te su kuće potpuno stabilne. Osobno sam obnovio šezdesetak takvih kuća i svima smo radili nove temelje s izolacijom između temelja i drvenog podseka i one uz popravak, odnosno održavanje krovišta mogu dalje živjeti još sto, dvjesto godina!”

Salopek zato i smatra da bi se u ovoj obnovi kuća koje su se srušile nakon potresa zbog loše gradnje trebalo razmišljati o drvenim kućama: “To bi bilo dobro rješenje ne samo za ljude kojima se kuća potpuno srušila, već i za one čija bi obnova trajala dulje vrijeme. Drvena gradnja može biti relativno brza, efikasna i kvalitetna. Osim toga, može na izvjestan način vratiti identitet ovom prostoru.”

Takvu su tipičnu drvenu kuću petrinjskog Pokuplja i sisačke Posavine Davor Salopek i Branko Čačić, pokojni slikar, publicist i kustos galerijske zbirke u Gradskom muzeju Siska, u svojoj knjizi objavljenoj 1971. nazvali Hrvatskom korabljom. Salopek objašnjava i zašto: “To je drvena korablja ili Arka, Noina Arka koja u sebi nosi život i prenosi ga u buduće vrijeme. Ona čuva i nastavlja život tradicije u selima u kojima je izgrađena. Umjetnička fotografkinja i režiserka Milica Borojević snimila je 1976. film ‘Korablja’ za Zagrebfilm, u kojem su te kuće ‘plovile’ kroz tu maglenu pokupsku ravnicu, baš kao Noina Arke.”

Davor Salopek i Branko Čačić su prvi sustavno počeli pisati o toj vrsti tradicijske arhitekture u novije vrijeme: “No u arhitektonsku bit te gradnje smo mi prvi ušli. U knjizi ‘Hrvatska korablja’ ja sam se bavio arhitektonskim dijelom, dok je Branko objašnjavao značenjske momente. Radili smo to u finoj sinkronizaciji.”

Budući da je knjiga objavljena usred Hrvatskog proljeća, 1971., nameće se pitanje jesu li oni kao autori imali problema.

“Zapravo nismo. Ipak, kada smo u knjizi postavili prvo pitanje: jesmo li od jučer na ovom tlu, ima li novog bez tradicije?, odmah nam je to zamjerio Milutin Baltić. On je to nazvao nacionalističkim citatima. No na kraju je sve dobro prošlo jer smo se na poleđini zahvalili dvadesetorici ljudi koji su pomogli izdavanje te knjige, između ostalog i Živku Juzbašiću, tadašnjem direktoru Gavrilovića koji su, kada je došla huja, pomogli da to ne ode na sud, a mi ne završimo u zatvoru. Jedno osamsto primjeraka te knjige koju je tiskao Orbis iz Rijeke otišlo je arhitektima, a ostalo su ‘bunkerirali’ u Sisku. No kada sam puno godina kasnije, 2009. promovirao u Matici hrvatskoj u Zagrebu knjigu ‘Korablje samobitnosti’, tada mi je akademik Boris Magaš odao veliko priznanje rekavši: ‘Nakon ‘Hrvatske korablje’ više ništa nije bilo isto.”‘

Salopek smatra da bi drvena kuća – koja se naziva pokupsko-posavska korablja – bila dobro rješenje ne samo za ljude kojima se kuća potpuno srušila, već i za one čija bi obnova trajala dulje vrijeme. PHOTO: Saša Zinaja/NFOTO

 

Hrvatske korablje pojavljuju se u dva oblika – kao prizemnice ili kao katnice. Tipični tlocrt tradicionalne drvene prizemnice koja je u osnovi trodijelna sastoji se od družinske sobe, odnosno dnevnog boravka, kuhinje, spavaće sobe i pretprostora koji se naziva “pristašek”. Davor Salopek o tome kaže: “To je vrlo suvremena dispozicija. Prostorije nisu jednake veličine, već su prilagođene svojoj funkciji. Ako se radi o katnici, onda tipično pokupsko-posavska korablja ima također trodijelni tlocrt u gospodarskom prizemlju koji je u sredini otvoren kao kolnica. Lijevo i desno su štala i alatnica, ili šuta. Onda se stubama koje su uvijek jednokrake i nalaze se izvana dolazi u pristašek gornjeg dijela koji tlocrtno ima hižu – dnevni boravak, malu kuhinju, između njih vrata koja ih spajaju, a onda lijevo od kuhinje ganjak, natkriveni hodnik okrenut prema dvorištu sa zahodom koji je virio izvan kuće i osiguravao ‘slobodan pad izmeta’, a s druge strane je spavaća soba.”

Taj je kat uvijek bio širi od prizemlja, dok se dispozicija pregradnih zidova nije morala preklapati s onima u prizemlju jer drvo to podnosi.

“Krov je uvijek dvostrešan sa zabatnim skošenjima (poculica, lastavica) s jedne ili s obiju strana na zabatima. Nekada su krovovi bili pokriveni slamom, zatim drvenim daščicama (šindrom), a poslije biber-crijepom. Ističe i kako takve tradicionalne drvene kuće nemaju čavle, već tzv. moždanike od tvrdog drveta koji se usađuju između planjki koje se vertikalno postavljaju jedna na drugu.

“Ti moždanici drže vezu da ne dođe do izvijanja planjke lijevo-desno, a po vertikali planjke se drže pritiskom. Tipični tlocrt takve kuće treba vidjeti, teško ga je opisati riječima jer se iz tlocrta naravno puno bolje vidi raspored. Žao mi je da čak i stručni časopisi često izostavljaju objaviti tlocrte jer se time daje nedovoljna informacija o prostoru. Inače, moram tu pohvaliti časopis Oris i Andriju Rusana koji već dvadeset godina nadljudskim naporima održava taj stručni arhitektonski časopis i smatram da bi mu Ministarstvo kulture moralo pomoći da opstane jer financijski to više ne može izdržati. Smatram da bi bila velika šteta da prestane izlaziti sada, baš u najgorem trenutku, nakon potresa, kada arhitektura dolazi u prvi plan.”

Odgovarajući na pitanje zašto su stanovnici u pokupskim selima u okolici Petrinje napustili tu tradicionalnu gradnju koja je ne samo stabilna, već i lijepa, Salopek tvrdi kako je veliki problem postala drvena građa: “Danas je jako teško doći do hrastova drveta. Ne može se više otići u šumu, posjeći hrastove, ispiliti i otesati planjke kako se to nekada radilo. Na žalost, taj materijal više nije dostupan na takav način, ljudi više nemaju svoje šume, a dobru hrastovinu ne može se baš jeftino kupiti. No siguran sam da bi se neki oblici drvene gradnje trebali iskoristiti i za ovu obnovu. Mislim da bi takva gradnja trebala biti društveno usmjerena. Na žalost, veliki dio suvremene montažne drvene gradnje kod nas je arhitektonski nekvalitetan. Ja tvrdim da se za isti novac može napraviti i dobro i loše i zato bi se za takvu eventualnu gradnju u obnovi trebalo napraviti kvalitetne arhitektonske projekte.’’

Naime, osim knjiga o hrvatskim korabljama, Salopek je 2006. napisao i glavninu naputaka u priručniku za njihovo obnavljanje, u nakladi Ministarstva turizma i Ministarstva mora, turizma i prometa. On sam obnovio ih je šezdesetak: “Dobar dio ljudi za koje sam radio shvaća da je to velika vrijednost i ne žele da takve kuće propadnu. Na žalost, Ministarstvo kulture koje je redoviti financijer takve obnove nema dovoljno novca i zato se premalo toga obnovilo. Kada bi ljudima dali oko 100 tisuća kuna, oni time mogu napraviti nove temelje i krov i to je već nešto. Među onima koji su prepoznali vrijednost te baštine je jedan Zagrepčanin za kojeg sam svojevremeno radio eko-etno selo Strug u Parku prirode Lonjsko polje kraj Novske. On je tamo okupio desetak kuća, mahom starih koje je dovezao i uredio ih za turističku namjenu.”

Salopek napominje i kako Ministarstvo kulture dopušta premještanje onih drvenih korablji koje na mjestu gdje se nalaze nisu pod zaštitom kao dio cjeline. “Na Banovini ima dosta takvih kuća koje bi se vjerojatno smjele prenijeti, ali ima i onih koje se rasprodaju kao građevinski materijal jer su vlasnici dopustili da propadnu.”

Dodaje i kako srećom još uvijek postoje “cimermani”, odnosno majstori tesari koji takve kuće znaju razgraditi i ponovo ih složiti.

“Imam jednu ekipu u Petrinji s kojima sam obnovio u zadnje vrijeme četiri-pet takvih kuća i jako su to dobro napravili. Upravo radim na jednoj kući u Letovaniću koja će se isto tako razgraditi i ponovo sastaviti. Uvijek oko takvih stvari traju rasprave s konzervatorima, ali na kraju se nekako dogovorimo. Srećom, postoje pojedinci, čak i neki povratnici iz inozemstva koji obnavljaju i po nekoliko takvih kuća, cijela domaćinstva. Uostalom, u jednoj takvoj kući blizu Selišta živio je i profesor s kazališne akademije Vladan Švacov koji je imao katnicu s podrumom, koju je također prenio. Njegov brat Mladen imao je prizemnicu, na obali Kupe. Oni su tu živjeli, a radili u Zagrebu. To je s jedne strane bilo romantično, a s druge udobno za život.”

Novinarka Nacionala Zrinka Vrabec-Mojzeš i Davor Salopek. PHOTO: Saša Zinaja/NFOTO

 

Na primjedbu da pola ljudi u Americi i Kanadi imaju drvene kuće, Davor Salopek kaže kako je naša tradicionalna drvena kuća puno čvršća:

“Njihove kuće su kao kuće od karata, svaki malo jači vjetar ih raznese. Ali mi bismo mogli poticati gradnju i obnovu u skladu s našom tradicijom. Bit drvene strukture hrvatske korablje je da ima horizontalne planjke preklopljene na uglovima. One su napravljene poput kutija s elastičnim spojevima koje odlično podnose potres. Svojedobno su čak Japanci dolazili gledati te naše korablje, a prijatelj Branka Čačića, jedan japanski slikar, javio mu je da je napravio takvu kuću u Japanu jer mu se to jako svidjelo.”

Salopek i njegov konzalting projektirali su ili nadzirali poslijeratnu obnovu niza sakralnih objekata i 647 stambenih kuća. Nakon katastrofalnog potresa osobno je obišao veliki dio tih objekata i sretan je jer su ostali čitavi, bez ozbiljnijih oštećenja: “Nisam mogao obići sve njih jer smo puno radili, ali ne znam ni za jedan koji je nakon potresa srušen ili ugrožen. Išao sam neki dan pogledati svojih šest kuća u epicentru potresa, u Strašniku, sve stoje i stabilne su, sa zelenom naljepnicom. Obnovio sam i gotovo deset sakralnih objekata u Petrinji i okolici. Sveti Lovro u Petrinji građen je iz temelja i on je odlično prošao. Kad uđete, nema ni jedne ozbiljnije pukotine ni na svodovima niti na zidovima i stupovima. Stradali su crjepovi i jedan drveni nosač križa na zvoniku – prelomilo se drvo na koje je bio nasađen, ali to je dug određenom tehnološkom postupku dizanja kape tornja. No to nema utjecaja na stabilnost crkve, a križ će se vratiti dizalicom. Koliko sam vidio na fotografijama, i Sveta Barbara u Brestu i kapelica na petrinjskom groblju Sv. Trojstva u dobrom je stanju, kao i kapela na groblju Svetog Roka te crkve u Topuskom, Viduševcu i Hrastovici. Možda imaju neke ožiljke od potresa, kao i moja kuća jer ovakva katastrofa ne može proći sasvim bez posljedica. Ali sve su stabilne.”

 

‘Na Banovini ima dosta drvenih kuća koje bi se vjerojatno smjele i prenijeti, ali ima i onih koje se rasprodaju kao građevinski materijal jer su vlasnici dopustili da propadnu’

 

Upitan da komentira optužbe za kriminalnu obnovu kuća po Banovini nakon Domovinskog rata, Salopek kaže da je sve to pretjerano:

“To je besmislena hajka i generalizacija na temelju nekoliko slučajeva loše izvedenih kuća. U obnovi je postojalo nekoliko kategorija oštećenja – 3, 4, 5 i 6. U pravilu one kuće koje su bile u šestoj kategoriji rušile su se i gradile ispočetka. S time da su kuće obnavljane prema broju ukućana – 35 kvadrata za jednog, a po 10 kvadrata za svakog sljedećeg. No neki ljudi koji su se htjeli što prije vratiti su izbjegavali obnovu u šestoj kategoriji, pa su radije kuću ostavljali u petoj kategoriji za popravak. Neke od njih imale su ugrađeni nedostatak već u startu, zbog postojeće konstrukcije. Mi smo radili po pravilima struke i zato me je i zasmetala hajka koja je dignuta u medijima na izvođače koji su radili kuće bez vertikalnih serklaža. A u pravilima protupotresne gradnje je stajalo da prizemnice i katnice ne trebaju imati vertikalne serklaže. Čak ako smo to i nacrtali onda nam je revident, tvrtka kojoj je tehnička dokumentacija išla na reviziju, to iz projekta maknula. Moram reći da sve te prizemnice koje su izgrađene bez vertikalne serklaže stoje i nakon potresa. Dakle, to pravilo je čak bilo u redu i za potres ovakvog intenziteta. S druge strane, postojale su kontrole i projekata i troškovnika, kao i kontrole kod primopredaje koju je na koncu potpisivao vlasnik kuće. Zato smatram da se zbog određenog manjeg broja ekscesnih slučajeva ne smije generalizirati i kriminalizirati cijela obnova’’, tvrdi Salopek.

Ovih dana puno se raspravlja o obnovi Banovine, a osobito povijesnog centra Petrinje koji je najviše stradao. Davor Salopek uvjeren je da je ključno u obnovi sačuvati memoriju tog prostora i centralnog trga: “Zato smatram da bi se te fasade i silhuete pod svaku cijenu trebalo obnoviti na isti način. One kuće za koje se utvrdi da su vrijedne faksimilne reprodukcije trebalo bi kompletno faksimilno rekonstruirati. Za one druge koje nisu spomenici kulture najviše kategorije, po mom mišljenju, treba obnoviti identične fasade, dok unutrašnjost može biti prilagođena današnjim potrebama. Kad kažem faksimilna rekonstrukcija, onda mislim da treba obnoviti geometriju prostora koji, kao i tekstura materijala trebaju biti identični originalu, no konstrukcija mora biti protupotresna. Tako smo mi obnovili Svetog Lovru i on čvrsto stoji nakon potresa. Ne volim izraz replika, ja to zovem reinkarnirani duh prostora. Vjerujem u taj duh oblika koji treba sačuvati, služeći se suvremenim tehničkim sredstvima. I kada govorim o petrinjskom centralnom trgu, onda smatram da toj otjelovljenoj memoriji svakako treba sačuvati oblik, a nova mogu biti samo upotrijebljena sredstva. Inače, taj je trg jedan od najvrednijih povijesnih jezgri malih gradova u kontinentalnoj Hrvatskoj. U njemu se nalazi i zeleno srce grada, petrinjski park kroz koji prolaze dvije glavne pješačke dijagonale, kroz čije presjecište prolazi duhovna os Svetog Lovre, glazbenog paviljona i vodoskoka Ferde Ćusa. Potpuno sam protiv ideja nekih kolega da bi sada na tom trgu nekim novim građevinama trebali potvrditi svoje vrijeme. Svoje vrijeme možemo potvrđivati na tisuću drugih lokacija, dok tu treba potvrditi povijesno vrijeme.”

Po mišljenju mnogih iz struke i izvan struke, do obnove mora doći brzo, inače će taj grad ostati potpuno prazan.

“To je pitanje koje treba postaviti političarima. Oni se moraju postaviti tako da se to dogodi što prije. Za obnovu Petrinje i života u Petrinji nužna je sinergija državne vlasti i lokalne zajednice i samo tako možemo u tome uspjeti.”

Tlocrt tipične pokupsko-posavske korablje, kako je stručni naziv za ovu drvenu kuću.

Vrijeme je vrlo opasno i podrazumijeva visoku razinu opasnosti za zdravlje, pa i za život opasne situacije, posebice pomorcima. Također, prisutan je i značajan rizik od štete za obalnu infrastrukturu

'Postavljeni su seizmografi i akcelerografi, obje vrste instrumenata za bilježenje potresa. Akcelerografi služe za bilježenje jačih potresa, a seizmografi bilježe cijelu seizmičku aktivnost'

Nažalost, današnje obilježavanje djelomično je zasjenjeno incidentom na samom početku kada je dio sudionika, s obje strane političkog spektra, odlučio sebe staviti u prvi plan, piše u priopćenju

Sjeverna Makedonija upisala je još jedan visok poraz na ovom Svjetskom prvenstvu. Ovaj put protiv Rusa koji su slavili s 32:20...

Kućanske aparate uzimamo zdravo za gotovo - jednostavno ih koristimo onako kako piše na njima i ne razmišljamo o svim mogućnostima koje imaju.Vjerovali ili ne, no neki od njih imaju skrivene…

U prvoj utakmici 17. kola HT Prve lige Osijek je u Kranjčevićevoj uvjerljivo slavio protiv Lokomotive rezultatom 0:3 (0:2). Dvostruki strijelac za Bijelo-plave bio je Ramon Mierez, a pogodak je postigao i Damjan Bohar.

Izabranici Nenada Bjelice su se tako izdvojili na vrhu ljestvice s tri boda prednosti pred Dinamom, ali treba uzeti u obzir da imaju dvije odigrane utakmice više.

Jerko Leko pak neće po dobrom pamtiti svoj debi na klupi kluba s Kajzerice koji je tako upisao svoj sedmi poraz u 15 odigranih susreta.

U 14. minuti Aliyju bježi obrani gostiju i prebacuje vratara Ivušića koji je tom prilikom okrznuo loptu, a ispred gol linije pogodak sprječava Škorić. Nakon njegove intervencije oglasio se i pomoćni sudac koji je signalizirao zaleđe nigerijskog ofenzivca.

Osijek do vodstva dolazi u 17. minuti. Iz kornera je ubacio Bočkaj, vratar Santini je izletio u prazno, a njegovu pogrešku je iskoristio Mierez koji iz peterca šalje loptu u mrežu. Argentinski napadač je tako došao do svog devetog gola u aktualnoj prvenstvenoj sezoni.

U 32. minuti nakon još jednog ubačaja iz kornera Cokaj je povlačenjem zaustavio Žapera, a sudac Bebek je nakon intervencije VAR-a i pregleda snimke pokazao na bijelu točku. Siguran iz kaznenog udarca bio je Mierez koji je Santinija poslao u jednu, a loptu u drugu stranu za svoj deseti gol u aktualnoj sezoni Prve HNL.

Na samom početku drugog poluvremena Lokomotiva ostaje s igračem manje. Mierez je prvo napravio prekršaj nad Papadopoulos, a grči stoper je potom nervozno reagirao te je laktom udario suparnika zaradivši drugi žuti karton zbog čega je morao prije vremena otići u svlačionicu.

Osijek je brzo iskoristio brojčanu prednost. Bočkaj je u 58. minuti s ruba kaznenog prostora pogodio suprotnu vratnicu, a na odbijenu loptu je najbolje reagirao Bohar koji je šalje pod gredu. Slovenskom reprezentativcu bio je to četvrti gol otkad je prošlog ljeta stigao u Gradski vrt.

Osijek je blizu pogotka bio u 79. minuti kada je Brlek odličnim ubačajem pronašao Jugovića, ali njegov udarac glavom izvrsnom reakcijom brani Santini. Odmah potom nakon ubačaja iz kornera u dobroj prilici se našao Lončar koji je sa sedam metara pucao poviš vratnice.

U 81. minuti hat-trick je mogao postići Mierez koji je pobjegao obrani Lokomotive, ali u situaciji 1 na 1 kao pobjednik je izašao golman Lokomotive.

Mrežu domaćih je u 86. minuti zatresao i Ante Erceg. Iskusni napadač je najbolje reagirao na odbijenu loptu nakon što je udarac glavom Miereza obranio Santini. Međutim nakon intervencije VAR-a utvrđeno je zaleđe argentinskog ofenzivca pa zgoditak nije priznat. Bila je to posljednja značajnija prilika na susretu koji je na koncu zasluženo pripao gostima.

U drugom susretu današnjeg programa 17. kola Prve HNL Šibenik od 18:05 na Šubićevcu dočekuje Hajduk na čijoj će klupi debitirati talijanski stručnjak Paolo Tramezzani.

Ljestvica:

Twitter je u petak blokirao račun povezan s iranskim vrhovnim vođom s kojeg je objavljen poziv na osvetu za ubojstvo generala Kasima Sulejmanija koji se, čini se, odnosi na naručitelja, bivšeg američkog predsjednika.

Račun je u petak navečer privremeno ugašen jer krši “pravila Twittera”, objavila je društvena mreža u objavljenoj poruci.

“Osveta je neminovna. Izvršit će se nad Sulejmanijevim ubojicom i onim tko je naredio ubojstvo”, navodi se u poruci na farsiju objavljenoj u četvrtak malo prije ponoći na računu ajatolaha Alija Hamneja @khamenei_site.

Izjavu prati fotomontaža na kojoj Donald Trump igra golf na obali mora dok ga nadlijeće trokutasta letjelica od koje se vidi samo sjena na travnatom igralištu.

General Kasim Sulejmani, tvorac strategije iranskog utjecaja u regiji, ubijen je 3. siječnja 2020. u Bagdadu u napadu američkom bespilotnom letjelicom koji je naredio Donald Trump.

Potonji je u srijedu otišao s dužnosti koju je prepustio Joeu Bidenu i povukao se u svoje odmaralište u Mar-a-Lagu na Floridi.

Vrhovni vođa je više puta zaprijetio da će Sulejmanijeva smrt biti osvećena. Prvog dana 2021. godine, na svečanosti u čast ubijenom generalu, čelnik iranske pravosudne vlasti Ebrahim Raissi rekao je da njegovi ubojice “nigdje neće biti sigurni”.

“Nemojte misliti da se bilo tko može izvući, pa ni američki predsjednik, koji je ubojica jer je naredio ubojstvo”, rekao je.

“Osveta se može dogoditi bilo kad”, pisalo je na računu vrhovnog iranskog vođe na Twitteru.