Hrvaška

Predsjednik Vlade Andrej Plenković razgovarao je u utorak u Banskim dvorima s članom Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragana Čovića o odnosima dviju zemalja, ravnopravnosti Hrvata u BiH te o suradnji u suzbijanju ilegalnih migracija, priopćio je Vladin ured za odnose s javnošću.

Hrvatski premijer je iskazao punu potporu Hrvatske europskoj perspektivi Bosne i Hercegovine, kao i ravnopravnosti hrvatskog naroda. Plenković i Čović su u razgovoru ocijenili važnim da se izborni zakon donese u duhu odluke Ustavnog suda kako bi se osiguralo legitimno i pravedno predstavljanje svih triju konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine na svim političkim i administrativnim razinama vlasti.

Bilo je također riječi i o suradnji Hrvatske i Bosne i Hercegovine u pitanju suzbijanja ilegalnih migracija, stoji u priopćenju.

Predsjednik Vlade čestitao je tom prigodom Čoviću na počasnom doktoratu, koji mu je dodijelilo Sveučilište u Zagrebu.

"To je lijepo priznanje za njegov ukupan akademski rad i angažman kao profesora i političara te poruka Sveučilišta u Zagrebu ne samo njemu već i Hrvatima u Bosni i Hercegovini", rekao je Plenković, navodi se u priopćenju.

Europska komisija je ispravno odlučila da se ne treba miješati u spor oko granice Hrvatske i Slovenije, ocijenio je u utorak hrvatski premijer Andrej Plenković i ponovio kako hrvatska strana spor želi riješiti dogovorom sa slovenskom stranom.

"Mislim da je Komisija postupila ispravno. Ne miješati se u ovakvu vrstu spora najbolje je što je Komisija mogla učiniti", rekao je Plenković novinarima na marginama svečane dodjele počasnog doktorata članu Predsjedništva BiH Draganu Čoviću.

Europska komisija objavila je u ponedjeljak kako je odlučila ostati po strani hrvatsko-slovenskog graničnog spora, da se neće očitovati na slovenski podnesak da Hrvatska krši pravo Europske unije neprovođenjem arbitražne odluke koju ne priznaje te rekla da dvije članice EU-a trebaju naći rješenje za spor u prijateljskom duhu.

"Ponavljam stav Hrvatske da želimo sa Slovenijom, koja je nama i susjedna i prijateljska država, riješiti ovo pitanje granica", rekao je Plenković i ustvrdio da to pitanje "nije toliko veliko" da bi na bilo koji način moralo dovoditi hrvatsko-slovensko odnose u "negativan kontekst".

"Naprotiv, trudit ćemo se, nakon što se u Sloveniji formira nova vlada, razgovarati s našim partnerima i tražiti rješenje", najavio je Plenković .

Slovenija je u ožujku pisala Europskoj komisiji s prijedlogom pokretanja tužbe protiv Hrvatske zbog nepoštivanja arbitražne odluke o granici nadajući se da će imati Komisiju na svojoj strani u namjeravanoj tužbi zbog nepoštivanja arbitražne odluke o granici i odgovoriti na taj prijedlog.

Plenković je ocijenio da traženje rješenja sudskim putem "nije put koji je dobar za partnere u Europskoj uniji, saveznice u NATO-u i dvije prijateljske zemlje".

"Zato ćemo našim prijateljima u Sloveniji još jednom ponuditi rješenja ovoga spora, po meni, na način koji bi mogao biti prihvaćen kasnije i u Hrvatskom saboru i u Državnom zboru", zaključio je hrvatski premijer.

Plenković je istaknuo i kako su on i hrvatski predstavnici učinili "sve u zaštiti nacionalnih interesa" te da je odluka Europske komisije donesena zahvaljujući i intenzivnom dijalogu koji su vodili te kvalitetnom nastupu hrvatskog stručnog tima na ročištu u Bruxellesu.

Europska komisija je ispravno odlučila da se ne treba miješati u spor oko granice Hrvatske i Slovenije, ocijenio je u utorak hrvatski premijer Andrej Plenković i ponovio kako hrvatska strana spor želi riješiti dogovorom sa slovenskom stranom.

"Mislim da je Komisija postupila ispravno. Ne miješati se u ovakvu vrstu spora najbolje je što je Komisija mogla učiniti", rekao je Plenković novinarima na marginama svečane dodjele počasnog doktorata članu Predsjedništva BiH Draganu Čoviću.

Europska komisija objavila je u ponedjeljak kako je odlučila ostati po strani hrvatsko-slovenskog graničnog spora, da se neće očitovati na slovenski podnesak da Hrvatska krši pravo Europske unije neprovođenjem arbitražne odluke koju ne priznaje te rekla da dvije članice EU-a trebaju naći rješenje za spor u prijateljskom duhu.

"Ponavljam stav Hrvatske da želimo sa Slovenijom, koja je nama i susjedna i prijateljska država, riješiti ovo pitanje granica", rekao je Plenković i ustvrdio da to pitanje "nije toliko veliko" da bi na bilo koji način moralo dovoditi hrvatsko-slovensko odnose u "negativan kontekst".

"Naprotiv, trudit ćemo se, nakon što se u Sloveniji formira nova vlada, razgovarati s našim partnerima i tražiti rješenje", najavio je Plenković .

Slovenija je u ožujku pisala Europskoj komisiji s prijedlogom pokretanja tužbe protiv Hrvatske zbog nepoštivanja arbitražne odluke o granici nadajući se da će imati Komisiju na svojoj strani u namjeravanoj tužbi zbog nepoštivanja arbitražne odluke o granici i odgovoriti na taj prijedlog.

Plenković je ocijenio da traženje rješenja sudskim putem "nije put koji je dobar za partnere u Europskoj uniji, saveznice u NATO-u i dvije prijateljske zemlje".

"Zato ćemo našim prijateljima u Sloveniji još jednom ponuditi rješenja ovoga spora, po meni, na način koji bi mogao biti prihvaćen kasnije i u Hrvatskom saboru i u Državnom zboru", zaključio je hrvatski premijer.

Plenković je istaknuo i kako su on i hrvatski predstavnici učinili "sve u zaštiti nacionalnih interesa" te da je odluka Europske komisije donesena zahvaljujući i intenzivnom dijalogu koji su vodili te kvalitetnom nastupu hrvatskog stručnog tima na ročištu u Bruxellesu.

Slovenija je u ožujku pisala Europskoj komisiji s prijedlogom pokretanja tužbe protiv Hrvatske zbog nepoštivanja arbitražne odluke o granici nadajući se da će imati Komisiju na svojoj strani...

Merkel je od ranije na meti kritike u zemlji zbog svoje odveć velikodušne politike azila zbog koje je Njemačka 2015. primila preko milijun migranata koji i dalje pristižu.

Predsjednik Vlade Republike Makedonije Zoran Zaev primio je izaslanstvo Republike Hrvatske na čelu s državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonkom Milasom.

Alan Hržica i njegova supruga Rikarda nedavno su postali roditelji malenog Davida koji je promijenio njihov svijet.

Bivši izraelski ministar energetike i infrastrukture, Gonen Segev, optužen je za špijunažu i "pomaganje neprijatelju za vrijeme ratnog doba" - naime, navodno je povjerljive informacije dostavljao glavnom izraelskom neprijatelju - Iranu.Segev je uistinu specifičan slučaj, naime već je jednom bio u zatvoru i to zbog trgo..

Izbornik Kolumbije definitivno je mogao prekrižiti sve planove koje je složio sa svojim stožerom kada je u trećoj minuti, Carlos Sanchez dobio izravni crveni karton i ostavio svoju momčad na cjedilu...

Osim zvukova violine koju je svirao potpuno gluh Daniel Musa, prisutni su mogli uživati u pratećoj glazbi profesora Maria Penzara na pianu, inače istaknutog hrvatskog orguljaša i profesora na Muzičkoj akademiji u Zagrebu

INA i Doğuş Grupa danas su Općoj bolnici Zadar donirali svaki po 100.000 kuna, a ravnatelju Opće bolnice Zadar dr. med. Željku Čulini donaciju su uručili Zoltán Áldott, predsjednik Uprave Ine, i Burak Baykan, CEO D-Marin Grupe.

Popis Roma koji traži novi talijanski ministar unutrašnjih poslova Matteo Salvini, jedan od čelnih ljudi nove vlade i predsjednik stranke Liga (krajnja desnica) izazvao je u utorak ogorčenost oporbe i negodovanje i u njegovu vlastitom taboru.

Europska komisija je podsjetila u utorak da se ne može protjerati nekog europskog građanina na temelju etničkih kriterija.

Najoštrije reakcije na Salvinijeve izjave, koji je zamjenik premijera, stižu iz Italije, uključujući i iz nove populističke vlade. Drugi zamjenik premijera, Luigi Di Maio, čelnik Pokreta 5 zvijezda (M5S) povezanog s Ligom u toj vladinoj koaliciji, podsjetio da je popisivanje dijela stanovništva na etničkoj osnovi u suprotnosti s talijanskim zakonom.

“Drago mi je da je Salvini demantirao bilo kakvo etiketiranje i popisivanje imigranata, jer ako je nešto protuustavno, ne može se provoditi”, rekao je Di Maio u ponedjeljak navečer na konferenciji za novinare.

Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Salvini potaknuo je u ponedjeljak novu polemiku najavivši uskoro popis Roma koji žive u Italiji kako bi se eventualno protjeralo one sa stranim državljanstvom i “nažalost”, kako je rekao, zadržalo talijanske.

Najava popisa podigla je buru u redovima oporbe i opreznu reakciju romske zajednice.

Salvini je demantirao namjeru “etiketiranja” i uzimanja otisaka prstiju Roma koji žive u Italiji i jamčio da se brine za sudbine djece te zajednice.

“Neki govore o ‘šoku’, zašto? Mislim samo na tu sirotu djecu koju se uči krađi i bezakonju”, reagirao je Salvini na Twitteru.

U utorak je potaknut kritikama potvrdio svoj početni plan i rekao da “neće uzmaknuti i da nastavlja dalje. Prvo Talijani i njihova sigurnost”, napisao je na društvenoj mreži Twitter.

Ne postoje službeni podaci, ali prema jednoj udruzi bliskoj romskoj zajednici u Italiji, njih ima između 120.000 i 180.000, većinom talijanskog državljanstva.

Talijanski tisak je izvijestio u utorak da je premijer Giuseppe Conte telefonirao Salviniju kako bi mu prenio svoju zabrinutost, ali Conte, koji je u ponedjeljak bio u Berlinu, nije javno dao izjavu o toj aferi.

Lijevo orijentirana oporba je jasno reagirala na Salvinijev prijedlog koji ih podsjeća na rasne zakone tijekom fašističkog razdoblja 30-ih godina 20. stoljeća.

“Italija se vratila u 1938. godinu i izglasavanje rasnih zakona koji su tada bili usmjereni protiv talijanskih židova”, ocijenila je na Twitteru senatorica Demokratske stranke (PD, lijevi centar) Monica Cirinna.

U Milni na Visu u utorak je otkriveno Spomen obilježje savezničkim britanskim i američkim vojnicima, poginuli u Viškom akvatoriju u Drugom svjetskom ratu, a, uz predstavnike američkog i britanskog veleposlastva u Hrvatskoj, nazočni su bili potpredsjednik Vlade RH ministar obrane Damir Krstičević i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga  RH general zbora Mirko Šundov.

 S posebnim pijetetom sjećamo se svih poginulih i naša je obveza čuvati sjećanja na heroje koji su dali živote za slobodu, naglasio je ministar Krstičević.

  U spomen na 49 pripadnika Oružanih snaga Ujedinjene Kraljevine i Commonwealtha te 29 pripadnika američkih oružanih snaga, poginulih u Drugom svjetskom ratu obnovljeni su ostaci savezničkog vojnog groblja u Milni na otoku Visu i postavljena je nova Spomen-ploča, kao izraz poštovanja za njihovu žrtvu.

 Komemoracija je održana u organizaciji američkog i britanskog veleposlanstva, a nazočili su joj američki veleposlanik Robert Kohorst, zamjenik britanskog veleposlanika Peter Clements, gradonačelnik Visa Ivo Radica, predstavnici Ministarstva hrvatskih branitelja te zapovjednik Hrvatske ratne mornarice admiral komodor Ivo Raffanelli.

 Spomen ploču su zajedno otkrili američki veleposlanik u Hrvatskoj Robert Kohorst i zamjenik britanskog veleposlanika Peter Clements, a  posvetio ju je vojni kapelan Hrvatske ratne mornarice don Branimir Projić.

 

 U Drugom je svjetskom ratu u viškom akvatoriju poginulo je 49 britanskih i 29 američkih vojnika koji su se borili na strani saveznika, istaknuto je na komemoraciji.

Američki veleposlanik Kohorst u svojem govoru podsjetio je na stratešku važnost otoka Visa. dodavši kako mu je danas čast biti na ovome prekrasnom hrvatskom otoku.

Hrvatski i američki vojnici danas partneri koji zajednički sudjeluju u NATO aktivnostima

 Tisućama godina Vis je smatran strateškim vojnim ciljem a drugačija nije bilo ni u Drugom svjetskom ratu. Ovaj otok je bio na prvoj crti u najrazornijem ratu u povijesti, bio je jedini dalmatinski otok koji nije bio pod kontrolom Sila osovine. Britanski i američki vojnici, mornari, zrakoplovci i komandosi borili su se protiv tiranije zajedno s partizanima.  Ovdje je bilo stacionirano između 8.000 do 12.000 vojnika, rekao je američki veleposlanik Kohorst

 „Na ovom svetom mjestu gdje su mnogi vojnici položili svoje živote, prisjećamo se tih ljudi koji su žrtvovali toliko toga kako bismo mi imali slobodu i trebamo nastaviti zahvaljivati i ljudima koji i danas diljem svijeta podupire naše zajedničke vrijednosti“ naglasio je američki veleposlanik Kohorst.

 Posebno je zahvalio Ministarstvu obrane RH u organizaciji ovog događaja, rekavši kako može s ponosom istaknuti da su hrvatski i američki vojnici danas partneri koji zajednički sudjeluju u NATO aktivnosti u Poljskoj te u misijama i operacijama diljem svijeta.

 "Mi Amerikanci ponosni smo što smo uz bok hrvatskim vojnicima danas u NATO-u i operacijama koalicije širom svijeta. Neka nas ovo mjesto podsjeti na cijenu koju smo svi morali platiti kako bismo došli do ove točke", rekao je, među ostalim, veleposlanik SAD-a.

 I zamjenik britanskog veleposlanika u Hrvatskoj Clements naglasio je važnost otoka Visa u Drugom svjetskom ratu, rekavši kako se danas na Visu obilježavaju dvije stvari, od kojih je prvo sjećanje na individualnu žrtvu i hrabrost svakog od vojnika koji su ovdje izgubili svoje živote.

 "Svi smo svjesni uloge koju je ovaj otok odigrao u Drugom svjetskom ratu i najveće žrtve koju su dali oni čija djela danas komemoriramo. Hrabrost i odlučnost koju su ovdje pokazali i oni koji su stradali i oni koji su preživjeli uvijek će biti zapamćeni, kako u Hrvatskoj tako i u Ujedinjenom Kraljevstvu i drugdje", dodao je.

 

 „Ovdje također slavimo i savezništvo, suradnju i prijateljske odnose naših triju zemalja“ rekao je, spomenuvši suradnju u okviru NATO-a

 I baš je taj duh suradnje, timskog rada i razumijevanja ono što definira odnose Hrvatske, SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva do današnjeg dana. To se odnosi i na odlične odnose naših oružanih snaga, i to i kroz NATO i u širem spektru našeg partnerstva, istaknuo je Clements

  Zaključio je kao su temelji današnjih odnosa položeni ovdje na Visu, zahvaljujući ljudima koji su dali svoje živote kako bismo mi mogli živjeti u miru.

Obveza čuvati sjećanja na heroje koji su dali živote za slobodu

 Potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane Damir Krstičević istaknuo je da je na poziv američkih i britanskih partnera danas ovdje na Visu u ime cijele hrvatske Vlade kako bi se svi zajedno prisjetili ljudi koji su poginuli za današnji mir i slobodu.

 "Sedamdeset i osam državljana Sjedinjenih Američkih Država, i Velike Britanije i Commonwealtha, daleko od svojih domova, ovdje u Hrvatskoj, dali su svoje živote u borbi protiv totalitarizma u drugom svjetskom ratu. Zajedno s njima u borbi, ponekad rame uz rame, stradali su ovdje i brojni Hrvati. Kao i tada, tako i danas stojimo ovdje kao saveznici," istaknuo je Krstičević.

 „Zajedno s našim strateškim partnerima SAD-om i Velikom Britanijom odali smo počast američkim i britanskim vojnicima poginulim u Drugom svjetskom ratu. S posebnim pijetetom sjećamo se svih poginulih i naša je obveza čuvati sjećanja na sve heroje koji su dali svoje živote za slobodu. Ovaj način odnosa prema žrtvama može biti primjer mnogima kako države i nakon 74 godine odaju počast svojim herojima“, dodao je.

 

  Ministar obrane je istaknuo i kako Hrvatska vojska također vodi računa i brine o stradalima u Drugom svjetskom ratu i Domovinskom ratu te zaključio: „Jasno da smo danas  saveznici i prijatelji, isto kao što smo bili i prije 74 godine. Danas smo zajedno u NATO-u i zajednički gradimo mir i slobodu na ovim prostorima,“

  "Kao država koja je u svojoj nedavnoj prošlosti osjetila što su gubitci i ratna stradavanja, suosjećamo s vašom boli, ali i razumijemo vaš ponos radi njihovog herojstva. Važno je očuvati sjećanje na njih te na ideale i vrijednosti za koje su se borili i umrli. Njihova borba i žrtva trebaju poslužiti kao podsjetnik za sve nas, Amerikance, Britance i Hrvate, kako je sloboda dragocjena," zaključio je ministar Krstičević.

 

U Milni na Visu u utorak je otkriveno Spomen obilježje savezničkim britanskim i američkim vojnicima, poginuli u Viškom akvatoriju u Drugom svjetskom ratu, a, uz predstavnike američkog i britanskog veleposlastva u Hrvatskoj, nazočni su bili potpredsjednik Vlade RH ministar obrane Damir Krstičević i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga  RH general zbora Mirko Šundov.

 S posebnim pijetetom sjećamo se svih poginulih i naša je obveza čuvati sjećanja na heroje koji su dali živote za slobodu, naglasio je ministar Krstičević.

  U spomen na 49 pripadnika Oružanih snaga Ujedinjene Kraljevine i Commonwealtha te 29 pripadnika američkih oružanih snaga, poginulih u Drugom svjetskom ratu obnovljeni su ostaci savezničkog vojnog groblja u Milni na otoku Visu i postavljena je nova Spomen-ploča, kao izraz poštovanja za njihovu žrtvu.

 Komemoracija je održana u organizaciji američkog i britanskog veleposlanstva, a nazočili su joj američki veleposlanik Robert Kohorst, zamjenik britanskog veleposlanika Peter Clements, gradonačelnik Visa Ivo Radica, predstavnici Ministarstva hrvatskih branitelja te zapovjednik Hrvatske ratne mornarice admiral komodor Ivo Raffanelli.

 Spomen ploču su zajedno otkrili američki veleposlanik u Hrvatskoj Robert Kohorst i zamjenik britanskog veleposlanika Peter Clements, a  posvetio ju je vojni kapelan Hrvatske ratne mornarice don Branimir Projić.

 

 U Drugom je svjetskom ratu u viškom akvatoriju poginulo je 49 britanskih i 29 američkih vojnika koji su se borili na strani saveznika, istaknuto je na komemoraciji.

Američki veleposlanik Kohorst u svojem govoru podsjetio je na stratešku važnost otoka Visa. dodavši kako mu je danas čast biti na ovome prekrasnom hrvatskom otoku.

Hrvatski i američki vojnici danas partneri koji zajednički sudjeluju u NATO aktivnostima

 Tisućama godina Vis je smatran strateškim vojnim ciljem a drugačija nije bilo ni u Drugom svjetskom ratu. Ovaj otok je bio na prvoj crti u najrazornijem ratu u povijesti, bio je jedini dalmatinski otok koji nije bio pod kontrolom Sila osovine. Britanski i američki vojnici, mornari, zrakoplovci i komandosi borili su se protiv tiranije zajedno s partizanima.  Ovdje je bilo stacionirano između 8.000 do 12.000 vojnika, rekao je američki veleposlanik Kohorst

 „Na ovom svetom mjestu gdje su mnogi vojnici položili svoje živote, prisjećamo se tih ljudi koji su žrtvovali toliko toga kako bismo mi imali slobodu i trebamo nastaviti zahvaljivati i ljudima koji i danas diljem svijeta podupire naše zajedničke vrijednosti“ naglasio je američki veleposlanik Kohorst.

 Posebno je zahvalio Ministarstvu obrane RH u organizaciji ovog događaja, rekavši kako može s ponosom istaknuti da su hrvatski i američki vojnici danas partneri koji zajednički sudjeluju u NATO aktivnosti u Poljskoj te u misijama i operacijama diljem svijeta.

 "Mi Amerikanci ponosni smo što smo uz bok hrvatskim vojnicima danas u NATO-u i operacijama koalicije širom svijeta. Neka nas ovo mjesto podsjeti na cijenu koju smo svi morali platiti kako bismo došli do ove točke", rekao je, među ostalim, veleposlanik SAD-a.

 I zamjenik britanskog veleposlanika u Hrvatskoj Clements naglasio je važnost otoka Visa u Drugom svjetskom ratu, rekavši kako se danas na Visu obilježavaju dvije stvari, od kojih je prvo sjećanje na individualnu žrtvu i hrabrost svakog od vojnika koji su ovdje izgubili svoje živote.

 "Svi smo svjesni uloge koju je ovaj otok odigrao u Drugom svjetskom ratu i najveće žrtve koju su dali oni čija djela danas komemoriramo. Hrabrost i odlučnost koju su ovdje pokazali i oni koji su stradali i oni koji su preživjeli uvijek će biti zapamćeni, kako u Hrvatskoj tako i u Ujedinjenom Kraljevstvu i drugdje", dodao je.

 

 „Ovdje također slavimo i savezništvo, suradnju i prijateljske odnose naših triju zemalja“ rekao je, spomenuvši suradnju u okviru NATO-a

 I baš je taj duh suradnje, timskog rada i razumijevanja ono što definira odnose Hrvatske, SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva do današnjeg dana. To se odnosi i na odlične odnose naših oružanih snaga, i to i kroz NATO i u širem spektru našeg partnerstva, istaknuo je Clements

  Zaključio je kao su temelji današnjih odnosa položeni ovdje na Visu, zahvaljujući ljudima koji su dali svoje živote kako bismo mi mogli živjeti u miru.

Obveza čuvati sjećanja na heroje koji su dali živote za slobodu

 Potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane Damir Krstičević istaknuo je da je na poziv američkih i britanskih partnera danas ovdje na Visu u ime cijele hrvatske Vlade kako bi se svi zajedno prisjetili ljudi koji su poginuli za današnji mir i slobodu.

 "Sedamdeset i osam državljana Sjedinjenih Američkih Država, i Velike Britanije i Commonwealtha, daleko od svojih domova, ovdje u Hrvatskoj, dali su svoje živote u borbi protiv totalitarizma u drugom svjetskom ratu. Zajedno s njima u borbi, ponekad rame uz rame, stradali su ovdje i brojni Hrvati. Kao i tada, tako i danas stojimo ovdje kao saveznici," istaknuo je Krstičević.

 „Zajedno s našim strateškim partnerima SAD-om i Velikom Britanijom odali smo počast američkim i britanskim vojnicima poginulim u Drugom svjetskom ratu. S posebnim pijetetom sjećamo se svih poginulih i naša je obveza čuvati sjećanja na sve heroje koji su dali svoje živote za slobodu. Ovaj način odnosa prema žrtvama može biti primjer mnogima kako države i nakon 74 godine odaju počast svojim herojima“, dodao je.

 

  Ministar obrane je istaknuo i kako Hrvatska vojska također vodi računa i brine o stradalima u Drugom svjetskom ratu i Domovinskom ratu te zaključio: „Jasno da smo danas  saveznici i prijatelji, isto kao što smo bili i prije 74 godine. Danas smo zajedno u NATO-u i zajednički gradimo mir i slobodu na ovim prostorima,“

  "Kao država koja je u svojoj nedavnoj prošlosti osjetila što su gubitci i ratna stradavanja, suosjećamo s vašom boli, ali i razumijemo vaš ponos radi njihovog herojstva. Važno je očuvati sjećanje na njih te na ideale i vrijednosti za koje su se borili i umrli. Njihova borba i žrtva trebaju poslužiti kao podsjetnik za sve nas, Amerikance, Britance i Hrvate, kako je sloboda dragocjena," zaključio je ministar Krstičević.

 

Leo Messi želi zaboraviti otvaranje Svjetskog prvenstva i remi s Islandom (1:1), a argentinska javnost želi zaboraviti njegovu izjavu nakon te utakmice, a uoči one s Hrvatskom, javlja Index.

Naime, dok su u Argentini svi zgroženi igrom u defenzivi budući da su Islanđani imali nevjerojatno puno slobodnog prostora, Messi je izašao pred novinare i zadovoljno poručio: “Defenzivno smo bili spektakularni!”

Najbolji argentinski nogometaš time je toliko šokirao javnost da se dio novinara pita je li ga promašeni jedanaesterac toliko pogodio da više ne zna što priča jer defenziva sigurno nije bila bolji dio momčadi, a posebno ne nešto pozitivno što se može izvući iz prve utakmice, kako je izjavio Messi.

Nogometaš Barcelone natjecanje u Rusiji igra pod ogromnim pritiskom, mnogi smatraju da mu je ovo posljednja prilika za osvajanje Svjetskog prvenstva i dokazivanja da je najveći nogometaš u povijesti, veći od sunarodnjaka Diega Maradone koji je odveo Argentince do posljednjeg naslova svjetskog prvaka.

Svi u Argentini očekuju da Messi u četvrtak od 20 sati protiv Hrvatske odigra puno bolju utakmicu nego što je bio slučaj protiv Islanda.

Bliže se vrući dani i vrijeme ljetnih godišnjih odmora, što znači da počinje i kampanja Prijatelja životinja „Obitelj na more, a pas na ulicu?!" u sklopu koje će u hrvatskim gradovima…

Predsjednik Kluba zastupnika SDP-a Arsen Bauk u utorak je nakon sjednice tog tijela izvijestio da je umjesto Gordana Marasa, koji je u svibnju podnio ostavku na mjesto potpredsjednika, na tu dužnost izabran Predrag Matić.

Reutersove fotografije pokazuju da su stanovnici ovoga grada imali probleme u prometu i svakodnevnom životu, nakon što im je automobile i prizemlja preplavila voda

Netom završeni interni izbori u Socijaldemokratskoj partiji Hrvatske još jednom su potvrdili da velik dio najjače opozicijske stranke ne podržava Davora Bernardića. Za Bernardićeve protivnike to je dokaz da više ne treba čekati i zato u iduća dva do tri tjedna planiraju inicirati sastanak na kojem će zatražiti ostavku predsjednika SDP-a, potvrdio je član Predsjedništva Socijaldemokratske partije.

U svakom slučaju, kriza u SDP-u se nastavlja, unatoč nekim očekivanjima da će doći do smirivanja situacije nakon što se izaberu nova stranačka vodstva u većini županijskih organizacija. Umjesto toga, u razgovorima koje smo jučer vodili s nekolicinom pripadnika stranačkog vodstva, iskristalizirale su se dvije varijante, koje se svode na jedan zaključak, a taj je da Bernardić treba odstupiti, jer to je temeljni preduvjet da se SDP počne konsolidirati.

Obje spomenute opcije polaze od, usuđujemo se zaključiti, pomalo idealističke ideje, a to je da se Davora Bernardića pokuša uvjeriti da se makne s funkcije predsjednika.

Na neki način, radi se o mrkvi i batini. U prvom slučaju, neki predlažu da se Bernardiću u slučaju odstupa ponudi visoko mjesto na listi na idućim izborima za Europski parlament te tako omogući mirna tranzicija u kojoj bi on nastavio političku karijeru, a i sačuvao materijalnu sigurnost. Druga grupacija je protiv podmićivanja europskom sinekurom i zagovara sastanak s Bernardićem, pa ako odbije otići, onda bi se okupilo pedesetak najvažnijih SDP-ovaca koji bi između sebe konsenzualno izabrali lidera koji bi istaknuo predsjedničku kandidaturu.

Vratiti rejting

Međutim, iz razgovora s političarom koji je blizak Bernardiću doznali smo što smo i pretpostavljali: predsjednik SDP-a uvjeren je da ima podršku članstva i može vratiti rejting na oko 25 posto - i zato se nipošto ne namjerava povući. Osim toga, uvjeren je i da njegovi oponenti nemaju većinsku potporu i spreman je ići do kraja kako bi to dokazao.

Uostalom, izbori koji su održani u proteklih desetak dana nisu puno toga riješili, štoviše, vidi se da je na terenu Socijaldemokratska partija prilično podijeljena. Tako su protivnici šefa SDP-a pobijedili u Zagrebačkoj (Mihael Zmajlović) i Krapinsko-zagorskoj županiji (Siniša Hajdaš-Dončić), Gradu Zagrebu (Gordan Maras), Šibenskoj (Joško Šupe) i Osječkoj županiji (Domagoj Hajduković) i Gradu Rijeci (Marko Filipović), dok bernardićevci drže Zadarsku (Renata Sabljar-Dračevac), Primorsko-goransku (Zlatko Komadina), Ličku (Tomislav Zrinski), Posavsku (Marina Opačak) i Dubrovačku županiju (Krešimir Kuran).

Vili Bassanese iz Istre sigurno nije blizak aktualnom predsjedništvu, a u Splitsko-dalmatinskoj županiji favorit je Ranko Ostojić, koji je deklarirani Bernardićev protivnik. Uglavnom, zagovornici smjene su jaki, ali mnogo je i onih koji se tome protive, što znači da bi pokušaj rušenja Davora Bernardića mogao dovesti do otvorenih podjela unutar SDP-a, a to je scenarij koji opozicija želi izbjeći po svaku cijenu.

Europarlament

- Ako pokrenemo postupak Bernardićeve smjene, SDP će se podijeliti napola i dodatno izgubiti na rejtingu - smatra sugovornik Jutarnjeg lista. Prema njegovu mišljenju, “Bernardiću treba ponuditi odlazak u Europski parlament jer nikada nije nigdje radio i jedino što bi mogao biti izvan politike jest profesor fizike u školi, a on to neće niti po cijenu rata u stranci”.

Na drugoj strani su protivnici spomenutog rješenja jer smatraju da javnost ne bi prihvatila uhljebljivanje Davora Bernardića u europskim institucijama. Oni se namjeravaju uskoro službeno sastati s Bernardićem i zatražiti da ode, a već imaju rješenje u slučaju da ih odbije.

- Tada ćemo započeti bojkot i prekinuti svaku suradnju s njim - rekao nam je član Predsjedništva.

Tko su protukandidati i što može Bernardić 

Netom završeni interni izbori u Socijaldemokratskoj partiji Hrvatske još jednom su potvrdili da velik dio najjače opozicijske stranke ne podržava Davora Bernardića. Za Bernardićeve protivnike to je dokaz da više ne treba čekati i zato u iduća dva do tri tjedna planiraju inicirati sastanak na kojem će zatražiti ostavku predsjednika SDP-a, potvrdio je član Predsjedništva Socijaldemokratske partije.

U svakom slučaju, kriza u SDP-u se nastavlja, unatoč nekim očekivanjima da će doći do smirivanja situacije nakon što se izaberu nova stranačka vodstva u većini županijskih organizacija. Umjesto toga, u razgovorima koje smo jučer vodili s nekolicinom pripadnika stranačkog vodstva, iskristalizirale su se dvije varijante, koje se svode na jedan zaključak, a taj je da Bernardić treba odstupiti, jer to je temeljni preduvjet da se SDP počne konsolidirati.

Obje spomenute opcije polaze od, usuđujemo se zaključiti, pomalo idealističke ideje, a to je da se Davora Bernardića pokuša uvjeriti da se makne s funkcije predsjednika.

Na neki način, radi se o mrkvi i batini. U prvom slučaju, neki predlažu da se Bernardiću u slučaju odstupa ponudi visoko mjesto na listi na idućim izborima za Europski parlament te tako omogući mirna tranzicija u kojoj bi on nastavio političku karijeru, a i sačuvao materijalnu sigurnost. Druga grupacija je protiv podmićivanja europskom sinekurom i zagovara sastanak s Bernardićem, pa ako odbije otići, onda bi se okupilo pedesetak najvažnijih SDP-ovaca koji bi između sebe konsenzualno izabrali lidera koji bi istaknuo predsjedničku kandidaturu.

Vratiti rejting

Međutim, iz razgovora s političarom koji je blizak Bernardiću doznali smo što smo i pretpostavljali: predsjednik SDP-a uvjeren je da ima podršku članstva i može vratiti rejting na oko 25 posto - i zato se nipošto ne namjerava povući. Osim toga, uvjeren je i da njegovi oponenti nemaju većinsku potporu i spreman je ići do kraja kako bi to dokazao.

Uostalom, izbori koji su održani u proteklih desetak dana nisu puno toga riješili, štoviše, vidi se da je na terenu Socijaldemokratska partija prilično podijeljena. Tako su protivnici šefa SDP-a pobijedili u Zagrebačkoj (Mihael Zmajlović) i Krapinsko-zagorskoj županiji (Siniša Hajdaš-Dončić), Gradu Zagrebu (Gordan Maras), Šibenskoj (Joško Šupe) i Osječkoj županiji (Domagoj Hajduković) i Gradu Rijeci (Marko Filipović), dok bernardićevci drže Zadarsku (Renata Sabljar-Dračevac), Primorsko-goransku (Zlatko Komadina), Ličku (Tomislav Zrinski), Posavsku (Marina Opačak) i Dubrovačku županiju (Krešimir Kuran).

Vili Bassanese iz Istre sigurno nije blizak aktualnom predsjedništvu, a u Splitsko-dalmatinskoj županiji favorit je Ranko Ostojić, koji je deklarirani Bernardićev protivnik. Uglavnom, zagovornici smjene su jaki, ali mnogo je i onih koji se tome protive, što znači da bi pokušaj rušenja Davora Bernardića mogao dovesti do otvorenih podjela unutar SDP-a, a to je scenarij koji opozicija želi izbjeći po svaku cijenu.

Europarlament

- Ako pokrenemo postupak Bernardićeve smjene, SDP će se podijeliti napola i dodatno izgubiti na rejtingu - smatra sugovornik Jutarnjeg lista. Prema njegovu mišljenju, “Bernardiću treba ponuditi odlazak u Europski parlament jer nikada nije nigdje radio i jedino što bi mogao biti izvan politike jest profesor fizike u školi, a on to neće niti po cijenu rata u stranci”.

Na drugoj strani su protivnici spomenutog rješenja jer smatraju da javnost ne bi prihvatila uhljebljivanje Davora Bernardića u europskim institucijama. Oni se namjeravaju uskoro službeno sastati s Bernardićem i zatražiti da ode, a već imaju rješenje u slučaju da ih odbije.

- Tada ćemo započeti bojkot i prekinuti svaku suradnju s njim - rekao nam je član Predsjedništva.

Tko su protukandidati i što može Bernardić