Hrvaška

Djevojčica je ozlijeđena, a na mjesto nesreće je pozvana hitna pomoć

Minja Subota bio je legendarni voditelj čije je emisije svojedobno pratila cijela Jugoslavija. U posljednjem intervjuu osvrnuo se na svoju karijeru, ali i generaciju.

Niz golemih skulptura deva isklesanih u stijenama u Saudijskoj Arabiji vjerojatno su najstariji reljefi životinja velikih razmjera na svijetu, navodi se u studiji koju je prenio BBC.

Kada su reljefi prvi put otkriveni 2018. znanstvenici su procijenili da su nastali prije otprilike 2000 godina.  To se temeljilo na njihovoj sličnosti s reljefima u poznatom jordanskom drevnom gradu Petri. No novo istraživanje utvrdilo je da su reljefi deva stari između 7000 i 8000.

Točno utvrđivanje starosti kamenih reljefa izazov je za znanstvenike. Za razliku od pećinskih slika često nema organskih tvari za analizu. Kamena umjetnost ove veličine također je rijetka u regiji.

Znanstvenici, koji su svoje nalaze objavili u Journal of Archaeological Science, analizirali su eroziju stijena, tragove alata i testirali kosti životinja koje su pronađene na tom mjestu kako bi odredili vrijeme nastanka skulptura.

Na osnovu novih podataka čini se da su starije od drevnih znamenitosti poput Stonehengea (starog 5000 godina) ili piramida u Gizi (4500 godina). Čak su i prethodili pripitomljavanju deva, katalizatoru gospodarskog razvoja u regiji.

U vrijeme nastanka reljefa Saudijska Arabija izgledala je bitno drukčije s ravnicama trave prošaranim jezerima, a ne današnjim pustinjama. Nije jasno zašto su nastale skulpture deva, ali znanstvenici sugeriraju da su mogle biti sastajalište nomadskih plemena.

Takva je djela bilo teško stvoriti prije tisuća godina jer su mnogi reljefi visoko iznad zemlje, što znači da su njihovi rezbari morali izgraditi skele da bi ih stvorili.

Danas počinju parlamentarni izbori u Rusiji te će potrajati tri dana. Očekuje se uvjerljiva pobjeda vladajuće stranke Ujedinjena Rusija unatoč činjenici da je ista doživjela određeni pad popularnosti.Izborima će se odrediti 450 zastupničkih mjesta u ruskom parlamentu, odnosno dumi. Ovo je ujedno i određeni test za pred..

Lea Michele i Cory Monteith su 2012. godine bili par o kojem su svi pričali, no sve je prekinula njegova tragična smrt godinu dana kasnije.

Nizozemska će od 25. rujna zahtijevati dokaz o cijepljenju protiv covida-19 ili svježi koronatest za ulazak u kafiće, restorane, muzeje, kazališta i druge kulturne događaje, dok su gotovo sve mjere socijalne distance ukinute.

Tanka većina u nizozemskom parlamentu kasno u četvrtak odbacila je prijedlog koji poziva vladu da se predomisli o korona propusnici, dok je premijer Mark Rutte rekao da je potrebna kako bi se spriječio novi val infekcija.

“Još uvijek smo u opasnoj situaciji. Ako ovo ne provedemo, slijede veliki rizici”, rekao je Rutte tijekom burne rasprave u parlamentu.

Oponenti s kraja političkog spektra propitkivali su potrebu za korona propusnicama, za koje su mnogi rekli da su zamka za poticanje cijepljenja, unatoč ponovnim obećanjima vlade da cijepljenje nikad neće postati obavezno.

“Mjera je nerazumna, nepotrebna i lažna. Ovo je cijepljenje silom te izaziva podjele u društvu”, rekao je ultra desni opozicijski čelnik Geert Wilders.

Oko 72 posto od ukupno 17.5 milijuna Nizozemaca cijepilo se barem jednom dozom cjepiva protiv covida-19, prema službenim podacima.

Iako ankete pokazuju da većina Nizozemaca podržava mjere, koronavirus propusnici se protive oni koji se odbijaju cijepiti.

Ugostiteljski sektor reagirao je s bijesom na prijedlog o propusnicama, dok su mnogi kafići i restorani rekli da ne žele surađivati.

Gradonačelnica Amsterdama, Femke Halsema, u srijedu je rekla da policija u nizozemskom glavnom gradu neće imati kapacitet da provodi novu politiku, što zahtijeva prostorije u kojima se provjeravaju klijenti.

Broj novih zaraza pao je na oko 2000 dnevno u Nizozemskoj, dok se oko 600 pacijenta liječi u bolnici.

U subotu u 19:30 sati u zagrebačkom kazalištu Komedija održat će se svečana premijera komedije Alana Ayckbourna ‘Treba se znati ponašati’, prema prijevodu Tomislava Radića, u režiji Tomislava Pavkovića.

U predstavi glume Vanja Ćirić, Dajana Čuljak, Ana Magud, Ivan Glowatzky, Goran Malus i Ivan Magud, a autorski tim uz redatelja čine scenografkinja Irena Kraljić i kostimografkinja Eva Karakaš Bedrina.

FOTO: Kazalište Komedija / Ines Novković

Sir Alan Ayckbourn jedan je od najizvođenijih i najuspješnijih britanskih komediografa koji je do sada napisao više od osamdeset komedija te je postao sinonim za engleski humor, za britku duhovitu komediju karaktera i situacije.

“Ovaj brzi i veseli komad prava je studija zanimljivih osobnosti dovedenih u neobičnu, a opet sasvim moguću situaciju. Radnja prati tri para tijekom jednog ljetnog vikenda kada su se njihovi rodbinski, prijateljski i ljubavni odnosi bespovratno zamrsili”, navodi se u najavi predstave.

‘Treba se znati ponašati’ nije prvo djelo Ayckbourna koje će publika gledati na Komedijinim daskama. Već ranije zagrebačka publika sjajno je prihvatila predstave ‘Od kreveta do kreveta’, ‘Kako voli druga strana’, ‘Kako se uzme’ i ‘Što sve činimo zbog ljubavi’.

FOTO: Kazalište Komedija / Ines Novković

Nizozemska će od 25. rujna zahtijevati dokaz o cijepljenju protiv COVID-19 ili svježi koronatest za ulazak u kafiće, restorane, muzeje, kazališta i druge kulturne događaje, dok su gotovo sve mjere socijalne distance ukinute.

Suvremena hrvatska likovna umjetnica,slikarica Sonja Đurić predstavlja svoj novi ciklus ulja na platnu velikog formatu u vrlo pogodnom i preglednom prostoru knjižnice August Cesarec u…

Da bi mogli raditi, svi će, ako do sada nisu cijepljeni ili već preležali bolest, morati dokazati da su dobili prvu dozu cjepiva do 1. listopada, a do 1. studenoga drugu dozu, osim ako se ne odluče za cjepivo Johnson&Johnson

Tramvaj je na Savskoj cesti u Zagrebu udario djevojčicu.

Nataša Ban Toskić, predsjednica Koordinacija hrvatske obiteljske medicine, u petak je poručila da su obiteljski liječnici ostali neugodno iznenađeni kad su vidjeli da je u e-savjetovanje upućen nacrt prijedloga Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Ističe da obveza liječnika da pacijentu izreknu privremenu zabranu upravljanja vozilom predstavlja ‘atak na obiteljsku medicinu, slobodu i odnos svakog pacijenta i liječnika’. Dodaje da se tim zakonom obiteljskim liječnicima nameće obveza da pri svakom posjetu svakog pacijenta, između ostalog, procijene i njegovu sposobnost upravljanja vozilom, izreknu mu privremenu zabranu upravljanja vozilom i isti tren o tome obavijeste policiju putem centralnog elektroničkog zdravstvenog sustava.

Smatra da je to atak na obiteljsku medicinu, na slobodu i odnos svakog pacijenta i liječnika da imaju povjerljiv odnos zato što je povjerenje preduvjet uspješnog procesa liječenja.

KOHOM se povodom toga obratio i predlagatelju zakona, no bez uspjeha. U svom pismu liječnici obiteljske medicine naglašavaju da su neke točke ovog zakona u suprotnosti s nekim točkama istog tog zakona. Tako ne postoje nedvosmisleni kriteriji s kojima bi bili upoznati i vozači, ali i liječnici prema kojima bi se postupalo, govori Ban Toskić i dodaje kako je provedba nemoguća. Smatra da obiteljski liječnici nemaju vremena za procjenu sposobnosti vozača, ali da to i nije njihov posao.

“Ljudi će biti s pravom rezignirani, a možda će doći i do verbalne ili fizičke agresije”, naglasila je Nataša Ban Toskić za HRT i dodala da neki od obiteljskih liječnika sigurno neće htjeti raditi taj posao izlagajući se odgovornosti za tuđe postupke. S druge strane, smazta, neki će se liječnici striktno držati zakona i svakom drugom pacijentu će izricati zabranu vožnje automobila. To će, uvjerena je, zbog neujednačenog postupanja dovesti do kaosa.

 

Hrvatski rukometni reprezentativac Luka Cindrić (28) mora na operaciju ramena nakon što se ozlijedio na utakmici protiv Flensburga pa je zasad nepoznato kada će se vratiti na parket, izvijestio je u petak njegov klub Barcelona.

Svi zaposleni u državnoj upravi u Sloveniji morat će se cijepiti protiv Covida-19, a negativan test na koronavirus više im neće biti dovoljan za dolazak na posao, kao za ostale necijepljene građane, odlučila je slovenska vlada.

Više od 18 mjeseci nakon početka pandemije Covid-19, brojne su zemlje poput Danske, Engleske, Čilea, Južne Afrike, Singapura, Tajlanda i Švedske odlučile kako je vrijeme za otvaranje i usvajanje strategije "života s covidom"

Sharon Osbourne progovorila je o brutalnim prijetnjama upućenim njoj, njezinom suprugu, njihovoj djeci i njihovim ljubimcima, nakon što je napustila talk show ‘The Talk’. Prijetnje su počele još u ožujku, nakon Sharonina odlaska iz američkog TV talk showa ‘The Talk’, a nakon što se posvađale sa suvoditeljicom Sheryl Underwood koja ju je optužila za rasizam.

Bijes javnosti je počeo kada je Sharon branila dugogodišnjeg prijatelja Piersa Morgana, koji je dao, kako su kritičari rekli, rasističke komentare o Meghan Markle. Bivše suvoditeljice, uključujući Holly Robinson Peete i Leah Remini, optužili su Sharon da je u prošlosti već govorila takve stvari, što je dovelo do njezinog odlaska iz showa nakon punih 10 godina.

U novom intervjuu za Daily Mail TV, Sharon Osbourne je rekla da je prošla “tri mjeseca terapije” kako bi prevladala traumu zbog primljenih prijetnji smrću. “Imala sam tretman ketaminom i izvukla sam se. Sve suze i sve što sam osjećala zbog svega toga je nestalo. Definitivno sam na početku prošla tešku fazu. Bilo mi je neugodno zbog poniženje je su ljudi pomislili da sam možda rasist. ”

Sharon Osbourne je nastavila detaljno opisivati ​​prijetnje smrću koje su ona i njezina obitelj primili od početka kontroverzne hajke na njih. “Htjeli su ubiti cijelu obitelj. Htjeli su doći noću s noževima, zaklati i nas i naše ljubimce. Zbog toga smo imali čuvare koju su nas štitili 24 sata.”U istom je intervjuu izjavila i slijedeće: „Radi se samo o meni, a ne o mojoj djeci. Sve možete meni reći i prihvatit ću to. Ne dirajte moju obitelj. Ne postoji niže od toga.”

Osvrnula se i na Parkinsonovu bolest Ozzya Osbournea. “Dobro je jer ima kontrolu. Srce ti se slomi jer se želi vratiti  starom životu, a ne može. Nedostaju mu prijatelji, glazbenici, oni su mu partneri. Nedostaje mu taj život. ”

 

Ne računa se pod varanje, ali svejedno, je li u redu?

Hrvatski i slovenski zastupnici u Europskom parlamentu za Nacional govore o sve većem utjecaju koji mađarski premijer Viktor Orbán ima u susjednim državama i to prije svega zbog velikih financijskih injekcija mađarskoj manjini

Mađarski premijer Viktor Orbán i njegova vlada u posljednjih su nekoliko mjeseci intenzivirali financiranje mađarske manjine u susjednim državama te pokušavaju proširiti mađarski utjecaj u tim državama. I dok u samom financiranju mađarske manjine nema ništa sporno, problem je što iza tog, vrlo često agresivnog financiranja stoji ekspanzionistička politika s neskrivenim teritorijalnim pretenzijama prema susjedima. Uostalom, mađarski je premijer u nekoliko navrata javno pozirao ispred karte “velike Mađarske” te je o teritorijima susjednih država govorio kao o teritorijima koji su u prošlosti oteti Mađarskoj. Veliki dio tih sredstava završi i u Hrvatskoj, gdje Orbánova vlada posljednjih godina milijunima eura financira mađarsku manjinu te im pomaže u kupnji poljoprivrednih zemljišta, nekretnina ili u financiranju sportskih klubova. Slična je situacija i u susjednoj nam Sloveniji, točnije u slovenskoj regiji Prekmurje, gdje Orbán, kao i u Slavoniji, financira lokalno stanovništvo te im u nekim slučajevima čak i kupuje najmodernije traktore vrijedne i nekoliko desetaka tisuća eura.

Veliki problem predstavlja i činjenica da za takvu politiku Orbán u Hrvatskoj gotovo i nema otpor, a pogotovo ne u Sloveniji, s obzirom na to da su i hrvatski premijer Andrej Plenković i slovenski premijer Janez Janša do sada šutke i bez ikakve reakcije promatrali kako Orbán širi mađarski utjecaj. To se pogotovo odnosi na slovenskog premijera Janšu, koji je uz čelnike poljske vlade vjerojatno najveći saveznik Viktoru Orbánu unutar Europske unije. Baš unutar Europske unije, točnije, u Europskom parlamentu, mogu se čuti jedine jasne kritike na račun Orbánove ekspanzionističke politike. Nacional je proteklog tjedna razgovarao sa slovenskim zastupnicima u Europskom parlamentu Tanjom Fajon i Milanom Brglezom te hrvatskim zastupnikom Toninom Piculom, koji su svi izrazili zabrinutost zbog mlakih reakcija vlada u Zagrebu i Ljubljani na očite pokušaje Viktora Orbána da putem financijske pomoći mađarskoj manjini širi utjecaj i izvan mađarskih granica te su upozorili da Orbánovim koracima hitro korača i Aleksandar Vučić, što je vidljivo iz posljednjih događaja u Crnoj Gori.

‘Službene mađarske institucije sve češće objavljuju karte na kojima se tvrdi da je mađarskoj ‘otet’ teritorij, a kartu Velike Mađarske na svom Facebook profilu objavio je i sam Viktor Orbán

Tonino Picula kaže da Orbánova vanjska politika u regiji ima dva jasna lica, a oba su namijenjena njegovim unutarnjopolitičkim potrebama i opstanku na vlasti pod svaku cijenu, jer bi kao i kod drugih političara autokratskog profila, silazak s vlasti otvorio niz nepovoljnih opcija. Hrvatski europarlamentarac iz redova SDP-a u nastavku dodaje:

“Jedno lice je ono nazovi prijateljsko, a koje se manifestira kroz ulaganja mađarskih kompanija u susjedne zemlje i bliskost s režimima koji su mu politički parnjaci. To vidimo i kroz njegovo višegodišnje približavanje Vučiću, kao autokratskom blizancu s kojim osim otvorene nacionalističke i ekspanzionističke retorike, dijeli i instrumentalizaciju državnih kompanija i gušenje nezavisnih medija. Tako je Mađarska u samo nekoliko godina postala peti najveći vanjskotrgovinski partner Srbije. U Sloveniji, Janšino je klizanje u otvorenu ekstremnu desnicu rezultiralo time da je upravo s Orbánom i sklopio najčvršće savezništvo. Tako sada taj dvojac inzistira na što hitnijem primanju Srbije u članstvo, koja se pod Vučićem zaokružila u autoritarnu despociju zaogrnutu pravoslavnim velikodržavljem.”

Kada se govori o mađarskim investicijama u Hrvatsku, koje u proteklih nekoliko godina gotovo eksponencijalno rastu, tu se prije svega misli na investicije u Slavoniji. Javnosti možda najpoznatije je investiranje u Nogometni klub Osijek koji je gotovo potpuno u mađarskom vlasništvu. Iako neformalno više nije u vlasničkim strukturama kluba, već su to dva mađarska fonda, posljednjih godina glavni čovjek osječkog kluba je mađarski milijarder i bliski Orbánov prijatelj Lőrinc Mészáros. Zahvaljujući mađarskim sredstvima Osijek bi uskoro trebao dobiti novi, vjerojatno i najmoderniji stadion u Hrvatskoj. Ništa u tom financiranju ne bi bilo sporno da sličan model Orbán ne koristi i u drugim susjednim državama. Slovenski zastupnici upozoravaju da se gotovo isti scenarij događa u gradu Lendavi u Prekmurju, gdje Mađari financiraju NK Nafta te grade potpuno novi stadion.

Tonino Picula kaže da Orbánu najveću naklonost pokazuje hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman koji je propustio osuditi Orbánovo obilježavanje Trianonskog sporazuma. FOTO: Damir Spehar/PIXSELL

Koliko je Orbán usavršio tu praksu pokazuje i činjenica da je novac uložio u Srbiju, Rumunjsku i Slovačku, a po nekim informacijama čak i u Ukrajinu. Naime, osim u Osijek i Naftu iz Lendave, Orbánovi su bogati prijatelji i politički financijeri uložili velike injekcije mađarskog kapitala i uz Osijek su dobili Bačku Topolu (Srbija), DAC Dunajsku Stredu i Komarno (Slovačka), Sepsi i Miercureu Ciuc (Rumunjska), a najavljuju se projekti u ukrajinskom Mučkovu i slovačkoj Rimanskoj Soboti. Po nekim podacima, samo za financiranje tih klubova i gradnju novih stadiona mađarska vlada je s mađarskim tvrtkama poput MOL-a potrošila oko 70 milijuna eura. Tonino Picula kaže da je u Hrvatskoj do sada najviše bilo vidljivo presezanje mađarskog MOL-a u vlasnička i upravljačka prava u Ini, a zatim i pretvaranje nekih Ininih podružnica u mađarska odmarališta, poput sustava Hostina, te zakup velikih kapaciteta LNG tankera upravo od mađarske kompanije. Picula je dodao i sljedeće:

“Posljednjih godina HDZ-ova vlada u mnogo je slučajeva evidentno potvrdila bliskost s mađarskom vladom jer se redovno oklijeva priključiti kritikama Orbána u povodu njegovih direktnih udara na liberalne fundamente europskog projekta. Najveću mu naklonost pokazuje, pak, hrvatski ministar vanjskih poslova koji je, između ostalog, propustio osuditi Orbánovo obilježavanje za mađarsku desnicu poraznog Trianonskog sporazuma, a kojim su Hrvatskoj vraćeni Međimurje i Baranja.”

‘Mađarska država sistematično krši načela demokracije, pravne države i ljudskih prava’, tvrdi slovenska europarlamentarka Tanja Fajon. FOTO: Europski parlament

No, kako kaže Picula, Orbánovo širenje utjecaja i infiltracija, kao npr. putem prikrivenog financiranja medija koji se u užem smislu bave i energetskom politikom Hrvatske, u proteklih nekoliko godina zahvatila je i do sada relativno zanemarivani segment nevladinih udruga, odnosno mađarske manjinske zajednice. Picula nastavlja:

“Tako je samo prošle godine od fundacije BGA u Hrvatskoj za projekte manjinske zajednice izdvojeno golemih 18 milijuna eura, a među viđenijim primateljima je manjinski zastupnik koji podržava HDZ-ovu vladu Robert Jankovics. Tako Orbán i u Hrvatskoj mađarsku manjinu pokušava instrumentalizirati za svoje političke ciljeve, a vrijeme će pokazati hoće li se njezini politički lideri tome znati dugoročno othrvati.”

Na financiranje tih udruga upozorio je i Deneš Šoja, bivši zastupnik mađarske manjine koji već niz godina vodi bitku protiv aktualnog zastupnika mađarske manjine u Saboru Roberta Jankovicsa. Šoja je za Nacional izjavio da mu je neprihvatljivo da premijer Plenković i dalje tolerira da mu većinu u Saboru drži baš Robert Jankovics, kojeg se sumnjiči da je do mandata 2016. godine došao kupovinom glasova, odnosno da je plaćao biračima da se prijave kao birači mađarske manjine i potom glasaju za njega. Šoja kaže da je o tome početkom ove godine pisao i premijeru Plenkoviću:

“Je li moguće da jedan glas koji Plenkoviću jamči Jankovics u Saboru vrijedi toliko mnogo? Da je dovoljno da premijer ignorira činjenicu da Jankovics postaje mali diktator i radi što hoće? Je li moguće da je taj jedan glas dovoljan da pravosuđe ne može već pet godina riješiti slučaj kupovanja Mađara na izborima 2016. – koji su glasali u korist Jankovicsa?”

Tonino Picula kaže da Orbánova vanjska politika u regiji ima dva jasna lica, a oba su namijenjena njegovim unutarnjopolitičkim potrebama. FOTO: Europski parlament

Šoja kaže da je u tih pet godina Jankovics gotovo preuzeo financiranje hrvatskih Mađara, što potvrđuje i istraživanje objavljeno u sklopu fonda Investigative Journalism for Europe koje potvrđuje da se Jankovicsu isplatilo gajiti dobre odnose s mađarskom vladom koja putem različitih institucija financira organizacije mađarske manjine u zemljama kao što je Hrvatska. Projekt „Hungarian money, Orbán’s control“ (Mađarski novac, Orbánova kontrola) analizirao je kako se troše sredstva fonda Bethlen Gábor (BGA), koji je od 2011. do 2020. godine prema Odlukama o dodjeli novčanih potpora namijenio više od 1,46 milijardi eura mađarskih poreznih obveznika organizacijama diljem svijeta gdje živi mađarska dijaspora, a po podacima tog istraživanja u Hrvatsku je otišlo oko 26,6 milijuna eura namijenjenih Demokratskoj zajednici Mađara u Hrvatskoj, udruzi koja je procvala otkako je u Sabor izabran Robert Jankovics. No novac koji dolazi iz te udruge nije jedini izvor financiranja hrvatskih Mađara. Denes Šoja je potvrdio da pojedini mađarski poljoprivrednici imaju povlašteni status kod mađarske OTP banke koja posluje u Hrvatskoj te da oni u toj banci dobivaju kredite po povoljnijim kamatnim stopama pa onda kupuju zemljišta i kuće po Slavoniji.

“Nemam ništa protiv toga da Mađarska pomaže svom narodu u drugim državama, ali imam protiv toga da to ide preko jednog čovjeka, u ovom slučaju preko Roberta Jankovicsa. Imam točne podatke o tome tko je dobio koliko novca, a dovoljno je i pogledati koliko je obnovljenih kuća u selima u kojima žive Mađari. Mene samo zanima za koga se te kuće obnavljaju kad su sela zapravo prazna.”

 

Po podacima istraživanja ‘Mađarski novac, Orbánova kontrola’ u Hrvatsku je od 2011. do 2020. otišlo oko 26,6 milijuna eura namijenjenih Demokratskoj zajednici Mađara u Hrvatskoj

 

Gotovo identična situacija je i u slovenskom Prekmurju, zbog čega raste nervoza među tamošnjim stanovništvom. U Prekmurju nikada nije bilo međunacionalnih tenzija, ali u posljednjih nekoliko godina otkako je Orbán počeo intenzivno financirati prekmurske Mađare nervoza raste, pogotovo nakon što se Orbán fotografirao ispred karte na kojoj je Prekmurje dio Mađarske. O situaciji u Prekmurju slovenski europarlamentarac iz redova socijalista Milan Brglez kaže:

“Mađarske investicije u Prekmurje tumačim na dva načina: kao kompenzaciju za to što slovenska vlada ne čini dovoljno za ekonomski razvoj te regije, ali i kao pokušaj prevlasti ne samo nad mađarskom manjinom u Sloveniji već i u cijeloj regiji. To više nije ‘samo potpora manjini’ nego je i ugrožavanje suverenosti Slovenije. Mislim da bi slovenska vlada trebala snažnije reagirati te bi te procese trebala aktivnije nadzirati. U suprotnom bi se moglo vrlo brzo dogoditi da zbog kapitalnih investicija to područje postane neprepoznatljivo. Ujedno takvi eksperimenti vode do ugrožavanja nacionalnih interesa Slovenije, ali i do slabljenja odnosa sa susjedima, što osobno nikako ne bih želio. Zato je sada posljednji trenutak da dobro proučimo te investicije i usvojimo mjere primjerene za zaštitu naše zemlje i stanovništva. Nažalost, od aktualne slovenske vlade to ne možemo očekivati. Kao što ne možemo očekivati da se vlada zauzme za slovensku manjinu u Mađarskoj koja je u puno goroj ekonomskoj situaciji nego što je to mađarska manjina u Prekmurju.”

Njegova kolegica Tanja Fajon kaže da smo svjedoci pojačanog mađarskog utjecaja u Sloveniji, kao i u drugim susjednim državama, već nekoliko posljednjih godina. Fajon smatra da je mađarska unutarnja politika često isključujuća te dodaje:

“Mađarska država sistematično krši načela demokracije, pravne države i ljudskih prava te je zato i aktiviran članak 7. ugovora o Europskoj uniji. Zbog navedenih razloga treba sve namjere i poteze mađarske vlade promatrati s velikom dozom opreza i treba biti vrlo zabrinut zbog takvih aktivnosti.”

 

‘Ne treba zanemariti maligni utjecaj Orbána na zapadni Balkan i valja sve pažljivije pratiti pokušaje simbioze nebulozne ideje ‘srpskog sveta’ s jednako opasnim projektom ‘mađarskog svijeta’’, tvrdi Tonino Picula

 

Pitanje je samo koliko Europska unija ima snage oduprijeti se Orbánovoj agresivnoj politici prema susjedima, pogotovo zbog podrške koju ima u Varšavi, Ljubljani, ali i Zagrebu, Pragu pa i u Bratislavi. Tonino Picula kaže da je Orbán do sada u okviru EU-a uglavnom davao takt odmjeravanju s Bruxellesom. Međutim, po svemu sudeći, postupno se ipak u zemljama članicama i europskim institucijama stvara kritična masa potrebna za političko-financijsko limitiranje “viktatora”. Picula je dodao i sljedeće:

“Nedavno je propao pokušaj formiranja političke skupine krajnje desnih stranaka u Europskom parlamentu okupljenih oko FIDESZ-a nakon njihovog izlaska iz EPP-a, gdje su ih godinama nekritički tolerirali. Ne treba zanemariti ni maligni utjecaj Orbána na ionako teške prilike na Zapadnom Balkanu. Najrječitiji podsjetnik na to koliko se današnja Mađarska razlikuje od one koja je ušla u sastav EU-a 2004. godine je davanje političkog azila bivšem sjevernomakedonskom premijeru Gruevskom, pravomoćno osuđenom za korupciju. Zbog svega toga valja sve pažljivije pratiti pokušaje simbioze nebulozne ideje ‘srpskog sveta’ s jednako opasnim projektom ‘mađarskog svijeta’.”

‘Mađarsko financiranje vidim kao pokušaj prevlasti ne samo nad mađarskom manjinom u Sloveniji, već i u cijeloj regiji’, kaže Milan Brglez. FOTO: Europski parlament

Ilegalno oružje godinama je ogroman problem u Hrvatskoj, naime, velika većina kaznenih djela počinjena je upravo njime, a unatoč brojnim policijskim akcijama povrata na ulici je i dalje prilično lako nabaviti automatsko oružje iako je ono zabranjeno za upotrebu za građane i ne može ga se legalno kupiti. U tom svjetlu opet su zabrinjavajuće odjeknula dva policijska ulova na dva različita kraja zemlje.

Serija „Damin gambit“ jedna je od najvećih favortita za osvajanje televizijske nagrade Emmy koja se dodjeljuje u nedjelju, 19. rujna. S obzirom da je snimljena samo jedna sezona sa sedam epizoda, „Damin gambit“ natječe se u kategoriji serija s ograničenim trajanjem. Međutim, ususret dodjeli nagrada kompanija Netflix koja je producirala seriju suočila se s tužbom koju su podnijeli odvjetnici  None Gaprindanšvili, 80-godišnje gruzijske šahistice koja je bila svjetska prvakinja od 1962. do 1978. godine. Razlog za tužbu u kojoj se traži pet milijuna dolara odštete je uvreda jer u posljednjoj epizodi serije komentator, koji komentira meč Beth Harmon (izmišljene osobe koju glumi Anya Taylor-Koy) koji se odvija u Rusiji, kaže kako je Nona Gaprindašvili svjetska prvakinja koja nikada nije igrala protiv muškaraca. To, navodi se u tužbi, nije istina.

„Gaprindašvili je pionir ženskog šaha i voljena ikona u rodnoj Gruziji. Tijekom njene nevjerojatne karijere osvojila je brojna prvenstva, pobjeđivala je neke od najboljih šahista na svijetu te je postala prva žena u povijesti kojoj je dodjeljena titula velemajstora koju su dobivali samo mušarci“, navodi se u tužbi podnesenoj na sudu u Kaliforniji.

„Tvrdnja kako Gaprindašvili ‘nikada nije igrala protiv muškaraca’ je lažna, seksistička i omalovažavajuća. Do 1968. godine, kada se ova epizoda odvija, ona se natjecala protiv barem 59 šahista od kojih je barem njih deset u to vrijeme imalo titulu velemajstora, kao što su Dragoljub Velimirović, Svetozar Gligorić, Paul Keres, Bojan Kurajica, Boris Spaski, Viswanathan Anand i Mihail Talj. Posljednja trojica bila su tijekom svoje karijere svjetski prvaci“, tvrdi se u tužbi u kojoj se zaključuje „Netflix je namjerno lagao o uspjesima None Gaprindašvili i to iz jeftinih i ciničnih razloga,  kako bi pokazali da je njihova izmišljena junakinja uspjela u onome u čemu ni jedna druga žena, uključujući Gaprindašvili, nije uspjela“. Odvjetnici smatraju da je Netflix time ponizio ženu koja je bila pionirka i koja se suočila sa šahistima te ih pobjeđivala.

U odgovoru Netflixa navodi se kako oni cijene Nonu Gaprindašvili i njenu karijeru ali smatraju da tužba nije utemeljena te će to dokazati na sudu.