Hrvaška
Oglasili se NATO i EU: "Bjelorusija to još uvijek može zaustaviti, to je njihov izbor, a EU je spreman reagirati"
NATO je kritizirao Vladimira Putina u nedjelju zbog njegove "opasne i neodgovorne" nuklearne retorike kojom je najavio da će rasporediti taktičko nuklearno oružje u Bjelorusiji. EU poziva Bjelorusiju da to ne dozvoli. Matea Parlov Koštro pobjedom u Hannoveru ostvarila olimpijsku normu!
Hrvatska atletičarka Matea Parlov Koštro ostvarila je normu za olimpijske igre u Parizu 2024. pobijedivši u nedjelju na maratonu u Hannoveru s vremenom 2:25:45 što je njen osobni rekord ali i rekord staze.
Aktualna europska doprvakinja ostvarila je uvjerljivu pobjedu ispred Kenijke Pauline Mutwa Thitu (2:29:25) i meksičke maratonke Risper Gesabwe (2:29:49).
Matea je sukladno taktici koju je najavio njezin trener Slavko Petrović na polovici staze imala rezultat 1:12:34, što je već bio pokazatelj da je u pravom ritmu za rezultat čak i znatno bolji od norme.
“Jako sam zadovoljna pobjedom i istrčanom olimpijskom normom. Istrčala sam i novi osobni rekord te novi rekord staze. Imala sam dva ‘pace makera’ koji su mi pomogli držati tempo. Stvarno sam zahvalna svima, cijelom mojem timu, sponzorima, organizatorima i svim ljudima koji su nas došli bodriti. Nakon što sam prošle godine ovdje istrčala normu za Europsko prvenstvo, a sada i ovu za Olimpijske igre, jasno je da mi je Hannover sretan grad i da mi je ovo omiljeni maraton”, rekla je vidno zadovoljna Matea po ulasku u cilj maratona.
Zadovoljan je bio i njezin trener Slavko Petrović.
“Jako smo zadovoljni utrkom. Došli smo s ciljem ispunjavanja olimpijske norme i Matea je u tome uspjela. Išla je više od minute ispod norme i skoro tri minute bolje od osobnog rekorda. Mogla je i bolje, ali vjetar je bio doista jak, naročito izvan grada. Mislim da bi mogla na nekoj drugoj utrci ići i ispod 2:24”, rekao je Petrović.
Matea Parlov Koštro se tako pridružila Bojani Bjeljac koja je bila prva koja je normu za OI u Parizu 2024. ostvarila na prosinačkoj utrci u Valenciji.
Ukrajinac do dvostrukog slavlja u Opatiji, Mikrut bez titule u paru
U Splitu održano Otvoreno prvenstvo Hrvatske u paraplivanju
Na splitskom bazenu Poljud održano je Otvoreno prvenstvo Hrvatske u paraplivanju “Croatia Open 2023.” na kojem je nastupilo 120 plivača iz pet zemalja.
Sudjelovali su paraplivači iz 14 hrvatskih klubova, dva slovenska kluba, te po jednog iz Austrije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine te reprezentacije Slovenije i Srbije.
“Natjecanje je okupilo veliki broj kvalitetnih plivača. Treba istaknuti nastup našeg najboljeg paraplivača Dine Sinovčića koji je na 100 m leđno potvrdio od ranije izborenu normu za Paraolimpijske igre u Parizu, a norme za Pariz imaju i Emma Mečić i Paula Novina. Nikolina Mitar je nedavno u Lignanu isplivala normu za Svjetsko prvenstvo u Manchesteru, a ovdje je normu i potvrdila,” kazao je izbornik Igor Berislavić.
“Imamo i jako veliki broj mladih plivača koji su napravili napredak i pomak. Mislim da se za budućnost hrvatskog paraplivanja ne trebamo bojati,” dodao je.
Najuspješniji su bili plivači zagrebačkog Natatora koji su osvojili ukupno 21 medalju od čega 10 zlata pri čemu je Paula Novina osvojila četiri zlatne medalje (50 i 100 slobodno, 100 prsno i 200 mješovito). U muškoj konkurenciji Danilo Premuš iz riječke Force je također, ostvario četiri pobjede (50 i 100 slobodno, 50 leđno, 200 slobodno).
Najbolji hrvatski paraplivač Sinovčić je pobijedio na 100 leđno s rezultatom 1:20.14 (806 bodova), dok je kod djevojaka na 100 leđno slavila Marija Badrov iz Natatora sa 1:22.42 (587 bodova).
Na 50 leptir slavio je član Dubrave Kristijan Vincetić sa 30.93 (636), a u ženskoj konkurenciji Karla Pavlović iz Natatora s rezultatom 40.54 (357 bodova). Pobjede na 100 prsno izborili su Leonardo Renić iz Cipla (1:53.07 / 589 bodova) i Paula Novina iz Natatora (1:32.40 / 582 boda). Novina je pobijedila i na 50 m slobodno s rezultatom 34.27 (544 bodova), dok je u muškoj konkurenciji najbolji bio Danilo Premuš iz Force sa 28.48 (612).
Premuš je pobijedio i na 200 slobodno sa 2:25.51 (536 bodova), a kod djevojaka Ana Marija Kovač (Cibalae) s rezultatom 3:03.80 (368 bodova).
Karlo Knežević je bio najbolji na 400 m slobodno (5:19.59, 736 bodova)), a kod djevojaka Ana Marija Kovač (Cibalae) sa 6:26.27 (376 bodova). Leonardo Renić (Cipal) je slavio na 50 prsno (50.92, 607 bodova), a u ženskoj konkurenciji Antonia Balek (Natator) sa 1:17.03 (494 bodova).
Na 50 m leđno prvi je bio Danilo Premuš (Forca) sa 32.84 (660 bodova), a u ženskoj konkurenciji Karla Pavlović iz Natatora (43.12 / 359 bodova).
Danilo Premuš (Forca) i Paula Novina (Natator) su bili prvi i na 100 slobodno s rezultatima 1:02.12 (669 bodova) i 1:13.42 (585 bodova).
Organizator natjecanja je bio Hrvatski paraolimpijski odbor (HPO) i Hrvatski paraplivački savez (HPPS), a priređivači PK Cipal i Splitski parasportski savez.
Oprez ako putujete u Njemačku: Masovni štrajk kreće u ponoć. Sve će stati, promet se gasi...
Njemački mediji ističu kako sindikati ovim štrajkom žele doći do povećanja plaća, obzirom na inflaciju i poskupljenja, baš kao i do boljih radnih uvjeta za oko dva i pol mil. zaposlenika u prometnim djelatnostima BMW M5 (2024.): Bavarci već u završnoj fazi testiranja verzije sa 700 KS, najsnažnije Petica ikada
Uz standardni BMW Serije 5, Bavarci pripremaju električni BMW i5. M Performance verzije, vjerojatno plug-in hybrid BMW M560e i električni BMW i5 M60, bit će predstavljene ove godine, a žestoki M vjerojatno neće debitirati do proljeća 2024. U međuvremenu, M odjel je primijećen na kultnoj stazi, ali i oko Nürburgringu kako testira kamuflirani prototip, koji ovako na prvu izgleda kao gotov proizvodni model s mističnom folijom.
Od M-specifičnog dizajna bočnih retrovizora i četverostrukih ispušnih cijevi do širokih bokova i agresivnog dizajna prednjeg branika, lako je reći da gledamo Seriju 5. Naljepnice “Electrified Vehicle” podsjećaju nas da će novi M5 (kodnog naziva G90) imati plug-in hibridni pogon. Koristit će prilagodbu PHEV postavki predstavljenih na XM-u, ali s malo više snage.
Dok standardni XM ima 644 KS, očekuje se da će sljedeća generacija BMW M5 ponuditi negdje oko 700 KS i u svojoj izvedbi kao takav ponuditi jedini V8 motor. BMW M550i “ostaje bez njega”…
Koji će grad dobiti nagradu?
Zajedno sa svojih gotovo 300 članova - gradova iz cijeloga svijeta, Mreža kreativnih gradova (UNESCO Creative Cities Network - UCCN) želi ostvariti snagu kulture i kreativnosti u izgradnji… [VIDEO] Pogledajte kako je Rudeš pobjedom otvorio treći krug prvenstva
Kronologija: Rudeš u zanimljivom dvoboju uzeo puni plijen protiv Orijenta
[STREAM] Pratite video prijenos dvoboja između lidera Rudeša i Orijenta, gosti hvataju zaostatak
[STREAM] Pratite video prijenos dvoboja između lidera Rudeša i Orijenta, već tri gola u prvom dijelu
[UŽIVO] Rudeš vratio Riječane autogolom pa odmah zabio iz penala!
Vučić tvrdi da je naslutio rat: "Zbog Putinova govora sam znao da je odluka donesena"
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je naslutio će doći do rata u Ukrajini nakon što se u studenom 2021. godine u Sočiju sastao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. [STREAM] Pratite video prijenos dvoboja između lidera Rudeša i Orijenta, domaćin već vodi
[UŽIVO] Rudeš vrlo rano do vodstva protiv Orijenta!
[STREAM] Pratite video prijenos dvoboja između lidera Rudeša i Orijenta
[UŽIVO] Rudeš traži važne bodove za odvajanje na vrhu od Vukovara
Majmuni možda objašnjavaju ljudsku potrebu za izmjenjenim mentalnim stanjem
Čovjekoliki majmuni namjerno se vrte oko svoje osi kako bi im se zavrtjelo u glavi, otkrili su znanstvenici koji sugeriraju da bi to otkriće moglo objasniti zašto ljudi imaju potrebu postići izmijenjena mentalna stanja i aktivno manipuliraju vlastitim raspoloženjem i percepcijom stvarnosti.
Studija znanstvenika sa Sveučilišta Warwick i Sveučilišta Birmingham u Britaniji temelji se na promatranju online videa u kojima se veliki čovjekoliki majmuni gorile, čimpanze i orangutani vrte kako bi namjerno izazvali vrtoglavicu.
Dr. Adriano Lameira, izvanredni profesor psihologije na Sveučilištu Warwick koji je vodio studiju, rekao je: “Svaka je kultura pronašla način da pobjegne od stvarnosti kroz posebne rituale ili prakse. Ta ljudska osobina traženja izmijenjenih stanja toliko je univerzalna, povijesno i kulturno, da otvara intrigantnu mogućnost da je to nešto što je potencijalno naslijeđeno od naših evolucijskih predaka”.
“Ako je to doista tako, to bi imalo ogromne posljedice na to kako razmišljamo o modernim ljudskim kognitivnim sposobnostima i emocionalnim potrebama.”
Znanstveni tim naišao je na viralni video mužjaka gorile koji se vrti u bazenu i nastavio istraživanje na YouTubeu.
Pronašli su više video snimaka gorila, čimpanza i orangutana koji se vrte.
Analizirano je četrdeset online videa, a znanstvenici su otkrili da su se primati u prosjeku okrenuli 5,5 puta po ‘seansi’ vrtnje, s prosječnom brzinom od 1,5 okretaja u sekundi.
Životinje su to učinile u prosjeku tri puta, otkrili su znanstvenici.
Uspoređene su brzine vrtnje i studija je otkrila da se životinje mogu vrtjeti držeći se na užetu ili lijani jednako brzo kao profesionalni ljudski plesači i cirkuski umjetnici, kao i derviši koji sudjeluju u takvim praksama kako bi postigli duhovni trans.
Dr. Lameira je dodao: “Vrtnja mijenja naše stanje svijesti, mijenja odnos tijela i uma te koordinaciju, zbog čega se osjećamo bolesno, ‘lelujavo’, ili ushićeno kao u slučaju djece koja se igraju na raznim vrstama vrtuljaka”.
“Ako svi veliki čovjekoliki majmuni traže vrtoglavicu, vrlo je vjerojatno da su to činili i naši preci”.
“Pitali smo se kakvu ulogu ta ponašanja imaju kada je riječ o razvoju ljudskog uma. Majmuni su to radili namjerno, gotovo kao da plešu – to je poznati mehanizam kod ljudi koji univerzalno olakšava regulaciju raspoloženja, društveno povezivanje i pojačava osjetila, a temelji se na rotacijskim pokretima”.
“Sličnost onoga što su radili majmuni i onoga što rade ljudi bila je više nego slučajna.”
Na video snimkama u kojima su životinje koristile užad ili lijane vrtjele su se najbrže i najdulje, pokazalo je istraživanje.
Neki su isječci uspoređeni s videozapisima ljudskih pirueta, na primjer u plesu.
Znanstvenici su se također pokušali sami vrtjeti pri tim brzinama i u istom trajanju i otkrili su da je teško postići treći krug vrtnje pri tim brzinama, kao što su to činili veliki majmuni.
Majmuni su bili primjetno lelujavi u tom trenutku i imali su izglede izgubiti ravnotežu i pasti, prema studiji.
Dr. Marcus Perlman, predavač na Odsjeku za engleski jezik i lingvistiku Sveučilišta u Birminghamu, koji je vodio istraživanje, objasnio je: “To bi značilo da se primati namjerno vrte, unatoč tome što su počeli osjećati učinke vrtoglavice, sve dok ne mogu više održati ravnotežu.”
Ranije studije pokušavale su razumjeti ljudsku motivaciju za izazivanje vrtoglavice, usredotočujući se na korištenje tvari poput alkohola ili droga, no nije sigurno jesu li takve tvari bile dostupne ljudskim precima.
Znanstvenici kažu da bi ova nova studija mogla biti relevantnija za objašnjenje uloge promijenjenih mentalnih stanja u evoluciji ljudskog uma.
Dr. Lameira je rekao: “Što dalje u ljudsku povijest gledate, to manje možemo biti sigurni u ulogu koju su iskustva izazvana supstancama igrala u našoj evoluciji. Nije jasno jesu li naši preci imali pristup tvarima koje mijenjaju um i jesu li imali alate i znanje za stvaranje tih tvari”.
“Na primjer, ljudi su možda imali pristup grožđu, ali ne možete pretpostaviti da su imali alat ili znanje proizvodnje vina.”
Znanstvenici kažu da su potrebna daljnja istraživanja kako bi se razumjela motivacija životinja za ovakvo ponašanje.
Studija je objavljena u časopisu Primates.
Tragedija kod Tunisa: Utopilo se 29 migranata nakon potonuća čamaca, išli su prema Italiji
U odvojenoj nesreći u posljednja četiri dana pet je čamaca s migrantima potonulo nedaleko od obale južnoga tuniškog grada Sfaxa. Pritom je smrtno stradalo devet osoba, a nestalima ih se smatra 67 Očaj u Sredozemlju: Najmanje 29 migranata utopilo se nakon prevrtanja čamaca
Najmanje 29 migranata iz područja subsaharske Afrike smrtno je stradalo u potapanju dvaju čamaca nedaleko od obale Tunisa dok su Sredozemljem nastojali stići do talijanske obale, objavila je u nedjelju tuniška obalna straža. 