Hrvaška

ZORAN PREDIN KAKVOG JOŠ NISTE ČULIN Veliki Slovenac s orkestrom Zagrebačke filharmonije: 'Ovo je za mene poseban trenutak'

Jutarni List - 2 uri 2 min ago

"Vrhunac karijere" i "Zoran Predin kakvog još niste čuli" - mogle bi biti dvije osnovne poruke koja su se čule na današnjoj konferenciji za medije, održanoj u povodu najnovijega zagrebačkog koncerta Zorana Predina, koji će se održati u petak 6.3. u Off ciklusu Zagrebačke filharmonije.

Pa ako ste mislili da ste od toga dobro poznatog miljenika zagrebačke publike čuli puno, koncert "Počasni krug", koji će se održati u dvorani Lisinski za manje od deset dana, uvjerit će vas kako od Zorana Predina još uvijek niste čuli - sve!

Bez sumnje posrijedi je prava glazbena poslastica, kako to ističe i ravnatelj Zagrebačke filharmonije, Mirko Boch, koji izražava zadovoljstvo suradnjom s poznatim glazbenikom i kantautorom te napominje kako je Off ciklus upravo i osmišljen kako bi svojim novim i neobičnim, ali redovito kvalitetnim i zanimljivim glazbenim programima približio Zagrebačku filharmoniju novoj i široj publici.

Sam Predin ne skriva zadovoljstvo suradnjom s našim broj jedan orkestrom, u više navrata ističući kako je to za njega velika čast, izazov, zadovoljstvo, ali i golema odgovornost. Definitivno jedan od vrhunaca njegove velike i dugotrajne umjetničke karijere. Počasne krugove trče samo pobjednici, ističe Predin, a koncert sa Zagrebačkom filharmonijom u petak 6.3. doživljaja doista kao vlastitu umjetničku "pobjedu", uvjeren da će to, zajedno s njim, tako doživjeti i njegovi brojni poklonici.

Cijenjeni glazbeni kritičar Hrvoje Horvat podsjetio je, pak, koliko je Predinova umjetnička karijera kroz četiri desetljeća bila impresivna, ali i raznovrsna, zaključivši kako je siguran da će to biti vrhunska večer koju s nestrpljenjem možemo očekivati.

Bit će to prigoda da se predstave različite postaje iz njegove sjajne karijere, od nekih možda manje poznatih poput pisanja glazbe za kazalište, do onih bez kojih ne može proći ni jedan njegov nastup - hitova kao što su Čekaj me, Praslovan i Ne mi dihat za ovratnik. No i te i mnoge druge pjesme zaživjet će u petak 6.3. na posve novi, neočekivani, nesvakidašnji - filharmonijski način.

Upravo za to "pretakanje" Predinovih uspješnica u novo filharmonijsko ruho, uz Ivana Popeskića, bio je zadatak glazbenog producenta i ko-aranžera Brune Urlića, koji je istaknuo zadovoljstvo suradnjom sa Zagrebačkom filharmonijom, kao i uzbuđenje u iščekivanju kako će Predinove pjesme zaživjeti u tome posve novom, orkestralnom ruhu.

Bit će to i koncert na kojemu će Zorana Predina pratiti najviše glazbenika na sceni, od članova Zagrebačke filharmonije, do vrsnih glazbenika pratećeg banda: Ivan Popeskić na klaviru, Bruno Urlić na violini, Henry Radanović na električnom kontrabasu te Marko Matošević na udaraljkama. Izvedbama će ravnati maestro Krešimir Batinić.

Konferenciju za medije zaključio je Zoran Predin, pozivom svojoj publici da mu se pridruži u ovom, za njega sasvim posebnom trenutku, te da u petak 6.3. zajednički otrče taj "Počasni krug".

Za sve one koji to još nisu učinili, poziv je da požure po svoje ulaznice na blagajni Zagrebačke filharmonije u dvorani Lisinski ili u sastavu ulaznice.hr.

----------------------

PROGRAM KONCERTA "POČASNI KRUG"

ZORAN PREDIN & ZAGREBAČKA FILHARMONIJA

Krešimir Batinić, dirigent

Henry Radanović, el. kontrabas

Bruno Urlić, violina i prateći vokal

Ivan Popeskić, klavir

Marko Matošević, udaraljke i prateći vokal

----------------------

RASPORED OFF CIKLUSA - DO KRAJA SEZONE 2019./2020.

PETAK 6.3.2020.

ZORAN PREDIN & ZAGREBAČKA FILHARMONIJA

POČASNI KRUG

Veliki slovenski kantautor, miljenik zagrebačke publike - Zoran Predin s glazbenicima Zagrebačke filharmonije izvodi "počasni krug" i najavljuje koncert koji se ne smije propustiti.

 

 

PETAK 15.5.2020.

JELENA RADAN & ZAGREBAČKA FILHARMONIJA

VOYAGE & FADO

Naša sjajna pjevačica i autorica Jelena Radan vodi vas na jedinstveno putovanje kroz njezine glazbene i kreativne svjetove s nezaobilaznom dozom fada koji izvodi tako dobro.

Kategorije: Hrvaška

Prodavali maske za lice u Italiji po nevjerojatnih 5000 eura za komad, prijeti im do dvije godine zatvora

Dnevnik.hr - 2 uri 3 min ago
Zaštitna maska, ilustracijaTrgovci putem interneta koji naplaćuju nevjerojatno visoke cijene za maske za lice i druge proizvode koje oglašavaju kao zaštitu od koronavirusa, suočeni su s kaznenim prijavama u Italiji.
Kategorije: Hrvaška

Cappelli: U turizmu za sada bez minusa, očekujemo pojačani 'last minute' buking

Novi list - 2 uri 4 min ago

Istaknuo je i da u vezi ukupnog turističkog fizičkog i financijskog prometa u prva tri mjeseca ove godine zbog situacije s virusom ne očekuje veći negativni utjecaj, osim na već spomenuti segment poslovnog i kongresnog turizma u ožujku

Kategorije: Hrvaška

NJEMAČKI EPIDEMIOLOG 'Prije ili kasnije će se svaka zemlja suočiti s koronavirusom. Evo zašto rigorozne granične kontrole nisu posebno učinkovite'

Jutarnji list - 2 uri 4 min ago

Nakon pojave koronavirusa u Italiji rastu strahovi od daljnjeg širenja. Epidemiolog Gerard Krause u intervjuu za Deutsche Welle ojašnjava kojim mjerama se može štititi od koronavirusa.

Otkako je broj slučajeva zaraze koronavirusom u Italiji tako brzo porastao, pokrajina Lombardija, koja je posebno teško pogođena infekcijom, u medijima je prozvana "europskim Wuhanom". Je li to pretjerivanje?

- Donekle jest, prije svega zbog broja inficiranih i njihovog broju po kvadratnom kilometru. Dakle, to je posve drugačija situacija.

Kolika je opasnost da bi se koronavirus, nakon pojave u Italiji, mogao nekontrolirano proširiti po Europi?

- U takvoj situaciji se mora pravilno definirati vremenski okvir, kako bi se prešlo iz suzbijanja na ublažavanje takve epidemije. Ne treba imati iluzije kako se može spriječiti da se neka zemlja zauvijek može obraniti od zaraze. Kod jednog ovakvog uzročnika to vjerojatno ne može uspjeti. Prije ili kasnije će se svaka zemlja suočiti s ovim virusom. Usprkos tome, možda bi na početku imalo smisla da se, dok se to još nije dogodilo, pripreme bolnice, uspostave sustavi ranog upozorenja i da se ljudi više informiraju o virusu, kako bi se u trenutku kada se pojavi moglo što bolje reagirati.

To znači da ne bi imalo smisla postavljati zdravstvene kontrole na granicama između pojedinih zemalja EU, kao što je primjerice mjerenje tjelesne temperature putnika, kako se to već radilo na aerodromima?

- Za to postoje različiti modeli i kalkulacije koji pokazuju kako takve mjere u pravilu ne donose mnogo. Upravo kod ovog virusa učinkovitost takvih graničnih kontrola nije posebno obećavajuća. Jer većina zaraženih u početku nema nikakvih simptoma bolesti, pa prilikom tih kontrola oni i ne upadaju u oči.

Italija je popularno turističko odredište. Imajući u vidu trenutnu situaciju, je li vaš savjet da se ne vrše rezervacije za odmore u toj zemlji? Ili to ne mora biti razlog za brigu sve dok se ne posjećuju regije koje su pogođene koronavirusom?

- Ja osobno ne bih nikoga tako savjetovao, jer polazim od toga da ćemo u Francuskoj, Njemačkoj i drugim zemljama imati slične regije u kojima može doći do takvih pojava. U tom pogledu više se ne postavlja pitanje da li da se ide tamo ili ne.

Ipak, karneval u Veneciji je otkazan i 11 općina je u karanteni. Jesu li te mjere malo pretjerane ili su pak opravdane?

- Na kraju smo uvijek najpametniji, ali u jednom trenutku te mjere više neće imati smisla. Sada je možda pravi trenutak za to tako rigorozno postupanje, kako bi se dobilo na vremenu. Ali to se ne može primijeniti na svaki grad ili zemlju u Europi u kojoj dođe do pojave virusa.

Mogu li se oni koji putuju efikasno zaštititi od koronavirusa?

- U toj situaciji bi se trebalo informirati o općim higijenskim preporukama. Stoga treba prati ruke, a ako se neko razboli, treba izbjegavati kontakt sa drugim osobama. Sve što se poduzima na prevenciji gripe i ovdje bi se trebalo raditi.

Na primjer, ponijeti sa sobom nekoliko zaštitnih maski?

- Jednostavne maske su dobre ako netko oboli i ne želi inficirati ostale. Ali ako se želite zaštititi, najprimjerenije su zaštitne maske FFP3, a one se moraju ispravno stavljati i dovoljno često mijenjati. To je vrlo komplicirano. A najpreporučljivije je za ljude koji imaju slab imunološki sistem. To je jedina mogućnost i druge zaštite u osnovi i nema: ne postoje cjepiva i nema profilaktičke terapije.

Gérard Krause je šef odjela za epidemiologiju Helmholtz centra za istraživanje infekcija u Braunschweigu.

Deutsche Welle 

Kategorije: Hrvaška

NJEMAČKI EPIDEMIOLOG 'Prije ili kasnije će se svaka zemlja suočiti s koronavirusom. Evo zašto rigorozne granične kontrole nisu posebno učinkovite'

Jutarni List - 2 uri 4 min ago

Nakon pojave koronavirusa u Italiji rastu strahovi od daljnjeg širenja. Epidemiolog Gerard Krause u intervjuu za Deutsche Welle ojašnjava kojim mjerama se može štititi od koronavirusa.

Otkako je broj slučajeva zaraze koronavirusom u Italiji tako brzo porastao, pokrajina Lombardija, koja je posebno teško pogođena infekcijom, u medijima je prozvana "europskim Wuhanom". Je li to pretjerivanje?

- Donekle jest, prije svega zbog broja inficiranih i njihovog broju po kvadratnom kilometru. Dakle, to je posve drugačija situacija.

Kolika je opasnost da bi se koronavirus, nakon pojave u Italiji, mogao nekontrolirano proširiti po Europi?

- U takvoj situaciji se mora pravilno definirati vremenski okvir, kako bi se prešlo iz suzbijanja na ublažavanje takve epidemije. Ne treba imati iluzije kako se može spriječiti da se neka zemlja zauvijek može obraniti od zaraze. Kod jednog ovakvog uzročnika to vjerojatno ne može uspjeti. Prije ili kasnije će se svaka zemlja suočiti s ovim virusom. Usprkos tome, možda bi na početku imalo smisla da se, dok se to još nije dogodilo, pripreme bolnice, uspostave sustavi ranog upozorenja i da se ljudi više informiraju o virusu, kako bi se u trenutku kada se pojavi moglo što bolje reagirati.

To znači da ne bi imalo smisla postavljati zdravstvene kontrole na granicama između pojedinih zemalja EU, kao što je primjerice mjerenje tjelesne temperature putnika, kako se to već radilo na aerodromima?

- Za to postoje različiti modeli i kalkulacije koji pokazuju kako takve mjere u pravilu ne donose mnogo. Upravo kod ovog virusa učinkovitost takvih graničnih kontrola nije posebno obećavajuća. Jer većina zaraženih u početku nema nikakvih simptoma bolesti, pa prilikom tih kontrola oni i ne upadaju u oči.

Italija je popularno turističko odredište. Imajući u vidu trenutnu situaciju, je li vaš savjet da se ne vrše rezervacije za odmore u toj zemlji? Ili to ne mora biti razlog za brigu sve dok se ne posjećuju regije koje su pogođene koronavirusom?

- Ja osobno ne bih nikoga tako savjetovao, jer polazim od toga da ćemo u Francuskoj, Njemačkoj i drugim zemljama imati slične regije u kojima može doći do takvih pojava. U tom pogledu više se ne postavlja pitanje da li da se ide tamo ili ne.

Ipak, karneval u Veneciji je otkazan i 11 općina je u karanteni. Jesu li te mjere malo pretjerane ili su pak opravdane?

- Na kraju smo uvijek najpametniji, ali u jednom trenutku te mjere više neće imati smisla. Sada je možda pravi trenutak za to tako rigorozno postupanje, kako bi se dobilo na vremenu. Ali to se ne može primijeniti na svaki grad ili zemlju u Europi u kojoj dođe do pojave virusa.

Mogu li se oni koji putuju efikasno zaštititi od koronavirusa?

- U toj situaciji bi se trebalo informirati o općim higijenskim preporukama. Stoga treba prati ruke, a ako se neko razboli, treba izbjegavati kontakt sa drugim osobama. Sve što se poduzima na prevenciji gripe i ovdje bi se trebalo raditi.

Na primjer, ponijeti sa sobom nekoliko zaštitnih maski?

- Jednostavne maske su dobre ako netko oboli i ne želi inficirati ostale. Ali ako se želite zaštititi, najprimjerenije su zaštitne maske FFP3, a one se moraju ispravno stavljati i dovoljno često mijenjati. To je vrlo komplicirano. A najpreporučljivije je za ljude koji imaju slab imunološki sistem. To je jedina mogućnost i druge zaštite u osnovi i nema: ne postoje cjepiva i nema profilaktičke terapije.

Gérard Krause je šef odjela za epidemiologiju Helmholtz centra za istraživanje infekcija u Braunschweigu.

Deutsche Welle 

Kategorije: Hrvaška

U 6 mjeseci kaznili ga 16 puta jer nema vozačku - i dalje vozi!

24sata.hr - 2 uri 4 min ago
U nedjelju je policija zaustavila vozača (48) na Krku s 1,79 promila u krvi i nije bio vezan. Kada su mu provjerili podatke, vidjeli su da mu je vozačka dozvola istekla još 2001. godine
Kategorije: Hrvaška

Posljednji ispraćaj Hrvatice koju je muž ubio u Njemačkoj

24sata.hr - 2 uri 8 min ago
Nakon što ju je izbo nožem dva puta, prilikom čega je pukla oštrica noža, Rudolf Herman je pobjegao, a policija ga je uhvatila 40 minuta kasnije. Razlog ubojstva bio je Brigittin zahtjev za rastavu braka
Kategorije: Hrvaška

Oštre osude SAD-a i velika podrška Assangeu uoči postupka o izručenju SAD-u

Nacional - 2 uri 13 min ago
Više od 1300 novinara iz 99 država već je potpisalo međunarodnu izjavu o potpori Julianu Assangeu. Protiv njegova izručenja Sjedinjenim Američkim Državama prosvjeduju i vodeće svjetske organizacije za zaštitu prava novinara i ljudskih prava kao što su Reporteri bez granica, Odbor za zaštitu novinara i Amnesty International

U ponedjeljak je na sudu u londonskom okrugu Woolwich počelo suđenje za izručenje Juliana Assangea SAD-u, gdje ga čeka optužnica za navodnih 17 kaznenih djela prema Zakonu o špijuniranju i jedno kazneno djelo navodnog hakiranja, zbog čega mu prijeti do 175 godina zatvora. Ispred veleposlanstava Velike Britanije širom svijeta okupilo se više desetaka tisuća prosvjednika koji su tražili da Assange ne bude izručen SAD-u.

Veliki prosvjedi bili su i ispred zgrade suda, a prosvjednici su bili toliko glasni da su remetili prvi dan suđenja, na kojem je američka vlada iznijela svoje zakonske argumente za izručenje.

Osnivač WikiLeaksa, 48-godišnji Julian Assange, proglašen je “običnim kriminalcem” koji je omogućio masovno curenje povjerljivih informacija i time izvore i informatore doveo u opasnost od mučenja ili smrti, izjavio je odvjetnik James Lewis u ime vlade SAD-a, kako je prenio Evening Standard.

Optužen je za objavljivanje stotina tisuća vladinih dokumenata 2010. godine, uključujući tajne depeše iz Afganistana i Iraka koje su bile objavljene na internetu bez prethodne redakcije. Otvarajući slučaj Lewis je rekao je da je Assange “ugrozio” američke informatore te da se hakiranje informacija ne može opravdati time što je novinar.

“Gospodin Assange identificirao je doušnike i disidente u Iraku i Afganistanu koji su američkim i koalicijskim snagama pružali bitne informacije”, rekao je Lewis i dodao da je time opasnost za njih postala stvarna i neposredna.

“Ono što g. Assange nastoji obraniti slobodom govora nije objavljivanje tajnih dokumenata i materijala, već objavljivanje imena svojih izvora”, nastavio je Lewis te istaknuo da su pokretanje sudskog procesa protiv osnivača WikiLeaksa podržali i brojni mediji nakon što su informacije objavljene, ne odobravajući Assangeovu odluku da ne redigira objavu i tako ugrozi konkretne izvore.

„Optužbe za hakiranje s kojima je Assange suočen smatraju se zločinom i u Velikoj Britaniji i u SAD-u. Riječ je o uobičajenoj krivičnoj prijavi i svaka osoba – novinar ili bilo koji izvor koji hakira ili pokušava dobiti neovlašteni pristup sigurnim računalnim sustavima ili pomaže i prisiljava druge da to učine – krivi su za zlouporabu računalnih podataka”, rekao je odvjetnik vlade SAD-a i zaključio da “izvještavanje ili novinarstvo nisu izgovori za kriminal”.

Odvjetnik vlade SAD-a James Lewis na suđenju Julianu Assangeu rekao je da se radi o uobičajenoj krivičnoj prijavi te da izvještavanje ili novinarstvo ne mogu biti izgovori za kriminal

Assangeovi odvjetnici predstavili su prve dokaze u ponedjeljak poslije podne, a prvi dio suđenja trajat će cijeloga tjedna.

Julian Assange, koji je na platformi WikiLeaks u posljednjem desetljeću objavio mnoge informacije u javnom interesu, kao što su dokazi o ratnim zločinima američke vojske u Iraku i Afganistanu, špijuniranju svjetskih političkih lidera u Ujedinjenim narodima, zlostavljanju i mučenju pritvorenika u Guantanamu i mnogi drugi, postao je meta dugogodišnje kampanje ocrnjivanja najvećih svjetskih demokratskih država.

Specijalni izvjestitelj Ujedinjenih naroda za mučenje i druga okrutna, neljudska ili ponižavajuća postupanja ili kažnjavanja Nils Melzer istražio je Assangeov slučaj te je o njemu prošle godine napisao:

„Naposljetku mi je svanulo da sam bio zaslijepljen propagandom i da je Assange bio sistematično ocrnjivan kako bi se skrenula pažnja sa zločina koje je razotkrio. Jednom kada ga se dehumaniziralo kroz izolaciju, ismijavanje i sramotu, upravo kao kod vještica koje smo palili na lomačama, bilo je lako lišiti ga njegovih najosnovnijih prava bez izazivanja zgražanja javnosti diljem svijeta. I tako se postavlja pravni presedan, kroz stražnja vrata naše samodopadnosti, koji u budućnosti može i hoće biti isto tako primijenjen na otkrića The Guardiana, New York Timesa i ABC Newsa.”

Zbog toga je grupa novinara s različitih kontinenata, među kojima je i novinar Nacionala Blaž Zgaga, pokrenula potpisivanje međunarodne izjave novinara za podršku Assangeu i protiv njegova izručenja SAD-u. Do jučer je izjavu potpisalo više od 1300 novinara iz 99 država svijeta. Među potpisnicima su i najveća imena svjetskog novinarstva, a potpisali su je i predstavnici Međunarodne federacije novinara, Europske federacije novinara i mnogih nacionalnih novinarskih organizacija i sindikata. U toj izjavi novinari traže odbacivanje optužbi protiv Assangea i njegovo puštanje na slobodu.

„Vrlo je rijetko da se novinari organiziraju oko neke stvari i prosvjeduju. Zapravo, veličina i širina te zajedničke izjave novinara mogla bi biti bez presedana“, rekla je glasnogovornica skupine, švicarska novinarka Serena Tinari.

Blaž Zgaga izjavio je da je slučaj Juliana Assangea jako važan jer u SAD-u i Velikoj Britaniji pravosuđe funkcionira na temelju presedana, a ovo je prvi put da je neki novinar u SAD-u optužen na temelju Zakona o špijuniranju iz 1917. godine, koji odvjetnicima na sudu onemogućuje pozivanje na javni interes. Posljedice mogućeg izručenja Assangea zato će biti vrlo negativne, ako ne i pogubne za novinarstvo u svijetu.

„Mnogi novinari okrenut će se samocenzuri jer će znati da će se pod anglosaksonskim presedanom suočiti s istom sudbinom ako objave dokaze o ratnim i drugim zločinima koje su počinile strane vojske zapadnih demokracija. S druge strane, to može ograničiti moguće slične pokušaje Saudijske Arabije, Kine, Rusije ili drugih autoritarnih režima da zatraže izručenje bilo kojeg europskog novinara koji će o njima kritički pisati. Sloboda govora zapravo je srž demokracije i za nju se vrijedi boriti do posljednjeg daha”, ustvrdio je Zgaga.

U međunarodnoj izjavi novinari su ukazali na teška i trajna kršenja ljudskih prava Juliana Assangea te su ukazali na krivce: „Držimo vlade Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjenog Kraljevstva, Ekvadora i Švedske odgovornima za kršenja ljudskih prava kojima je izložen Julian Assange.”

Reporteri bez granica su uz nastupe na tiskovnim konferencijama i prosvjedima u Londonu, posljednjih dana pokrenuli i peticiju koju je do jučer potpisalo više od 45.000 osoba. „Upotreba Zakona o špijunaži Trumpove administracije mogla bi dovesti do Assangeove osude i kazne do 175 godina zatvora. Time bi se stvorio opasan presedan za sve novinare koji objavljuju objavljene informacije od javnog interesa”, naveli su u peticiji.

„Vlasti u SAD-u moraju odustati od svih optužbi za špijunažu i drugih povezanih optužbi s kojima se Julian Assange suočava u zahtjevu za izručenje SAD-u, kako bi se omogućilo njegovo brzo puštanje na slobodu”, objavio je Amnesty International uoči ročišta za izručenje 24. veljače. Ako te optužbe ne budu odbačene, vlasti u Velikoj Britaniji moraju osigurati da Julian Assange ne bude izručen SAD-u gdje bi se suočio s realnim rizikom ozbiljnih kršenja ljudskih prava.

‘Zabrinjava široka i nejasna priroda djela koja su navedena u optužnici jer se mnoga od njih tiču aktivnosti koje su u srži istraživačkog novinarstva’, rekla je povjerenica Vijeća Europe Dunja Mijatović

“Bespoštedna borba američke vlade protiv Juliana Assangea zbog otkrivanja tajnih dokumenata koji uključuju moguće ratne zločine koje je počinila američka vojska, nije ništa doli sveobuhvatni napad na pravo na slobodu izražavanja”, rekao je Massimo Moratti, zamjenik Amnesty Internationala za Europu.

„Mogući zastrašujući učinak na novinare i ostale koji izlažu službenu nepravdu objavljivanjem informacija koje su im vjerodostojni izvori otkrili, mogao bi duboko narušiti pravo javnosti da zna što njihova vlada namjerava. Sve optužbe protiv Assangea za takve aktivnosti moraju se odbaciti. Julian Assange mogao bi se u SAD-u suočiti s uvjetima pritvora koji predstavljaju mučenje i drugo zlostavljanje, uključujući dugotrajno zatvaranje. Rizik od nepravednog suđenja vrlo je stvaran, s obzirom na ciljanu javnu kampanju protiv njega koju su američki dužnosnici pokrenuli na najvišim razinama, što je ozbiljno narušilo njegovo pravo da se smatra nedužnim“, poručili su iz Amnesty Internationala.

Utjecajni Odbor za zaštitu novinara (CPJ) iz New Yorka priopćio je u petak da Velika Britanija ne bi trebala izručiti osnivača WikiLeaksa Juliana Assangea SAD-u, kako bi se suočio s optužbama za špijunažu.

Sud u Londonu otvorit će 24. veljače prvu fazu saslušanja o izručenju Assangea, koja bi trebala trajati tjedan dana, te će se usredotočiti na procjenu je li zahtjev za izručenje politički motiviran. Druga faza započet će 18. svibnja, prenosi Reuters te dodaje da ugovor o izručenju između Ujedinjenog Kraljevstva i SAD-a ne dopušta izručenje u slučaju „političkih“ kaznenih djela.

„Izručenje Juliana Assangea SAD-u kako bi mu se sudilo za njegov pionirski rad s WikiLeaksom, značilo bi ozbiljan udar na prava koja potječu iz Prvog amandmana i na slobodu tiska. Ujedinjeno Kraljevstvo trebalo bi odbiti taj zahtjev“, rekao je zamjenik izvršnog direktora CPJ-a Robert Mahoney.

„Korištenje drakonskih ovlasti Zakona o špijunaži protiv Assangea podriva novinarska prava i postavlja opasne presedane koji novinare i izdavače prikazuju kao kriminalce“, poručili su iz te utjecajne američke organizacije čije stavove često uvažavaju i američki sudovi.

Podršku Julianu Assangeu posljednjih dana pružila je i visoka povjerenica Vijeća Europe za ljudska prava Dunja Mijatović, koja je izjavila: „Potencijalno izručenje Juliana Assangea može imati posljedice za ljudska prava koje nadilaze njegov pojedinačni slučaj. U optužnici se postavljaju važna pitanja zaštite osoba koje objavljuju tajne podatke u javnom interesu, uključujući i one koji otkrivaju kršenje ljudskih prava. Zabrinjava široka i nejasna priroda navoda protiv Juliana Assangea i djela koja su navedena u optužnici jer se mnoga od njih tiču aktivnosti koje su u srži istraživačkog novinarstva u Europi i šire. Slijedom toga, dopuštanje izručenja Juliana Assangea na toj osnovi imalo bi zastrašujući učinak na slobodu medija i moglo bi u konačnici ometati tisak u izvršavanju njegova zadatka dobavljača informacija i javnog čuvara u demokratskom društvu. S obzirom na implikacije na slobodu tiska i ozbiljnu zabrinutost zbog postupanja kojem bi Julian Assange bio izložen u Sjedinjenim Državama, moja procjena povjerenika za ljudska prava jest da ga se ne bi trebalo izručiti“, zaključila je visoka povjerenica Vijeća Europe za ljudska prava Dunja Mijatović.

Kategorije: Hrvaška

Zlatko Saračević i Podravka Vegeta na obostrano zadovoljstvo produžili suradnju

Sportnet.hr - 2 uri 16 min ago
Zlatko Saračević odlično se snašao u ženskom rukometu, potvrđuju to i rezultati, ali i produženje suradnje s Podravkom Vegetom.
Kategorije: Hrvaška

VIDEO: OD POPRAVNOG DOMA DO DORE Na oca se nije mogao osloniti, uzor mu je brat, a sigurnu luku pružili su mu majka i odgojitelji: 'Treba imati cilj'

Jutarnji list - 2 uri 17 min ago

Baladu “Coming Home” autora Srđana Sekulovića Skansija u subotu će na Dori u Opatiji izvesti 18-godišnji Zagrepčanin Edvard Abazi. Tekst je inspiriran njegovom životnom pričom i u sebi nosi snažnu poruku - ma koliko god puta pali, uvijek treba nastaviti dalje, priznati i ispraviti svoje pogreške te se vratiti na pravi put, baš kao što je učinio Edvard.

- Pjesma ima posebnu težinu, ne u smislu raskoši, zapravo je mirna i jednostavna, ali duboko emotivna i definitivno ima ono nešto. Mene je osvojila na prvu! Čim sam je čuo, znao sam da je to - to - kaže nam debitant na ovogodišnjem natjecanju za najbolju hrvatsku pjesmu koja će nas predstavljati na Eurosongu.

Abazi 

Edvard će “Coming Home” izvesti na engleskom jeziku. Njegova ekipa odlučila je ne prevoditi je na hrvatski, ali druga pjesma na kojoj već rade bit će na materinjem jeziku: “Mislim da mi jako dobro leže pjesme na hrvatskom”, govori Abazi.

Velika trema

Njegovo profesionalno bavljenje glazbom započelo je nakon što je pobijedio u showu “Talentom protiv nasilja”, koji je 2018. u Domu za odgoj djece i mladeži u Dugavama organizirala Udruga Zvuk svjetlosti, u kojoj djeluje i Jerko Marić, pjevač benda Adastra.

- Prije toga imao sam jako veliku tremu i nisam se usudio pjevati pred nepoznatom osobom, a kamoli publikom, no s vremenom se taj strah nekako razbio. Zahvaljujući upornosti moje odgojiteljice Sunčane, skupio sam hrabrost i pristao sudjelovati u talent showu. Ma ja sam zapravo uvijek pjevao, ali isključivo sa strane, pa tko čuje, čuje! A onda su drugi prepoznali moj talent i ‘bacili me u vatru’, doslovce sam bio prisiljen pjevati, ali danas mi je drago što je sve tako ispalo i istinski uživam u glazbi - rekao nam je Edvard.

Između dvije opcije - dopustiti tremi da ga “pojede”, ili se jednostavno prepustiti trenutku i dati sve od sebe, on je izabrao ovo drugo.

x5.jpg

- Sjećam se svog prvog intervjua pred televizijskim kamerama, mislio sam da je netko iza mene stavio radijator i upalio ga, toliko mi je bilo vruće! Nikad prije u životu nisam osjetio nešto slično, ali poslije dvije - tri minute zaboravio sam na kamere, tremu i sve - kroz smijeh nam priča ovaj maturant Ugostiteljsko-turističke škole, koji uz pomoć susretljive razrednice, koja mu na njegovu glazbenu putu pruža bezrezervnu potporu, vrlo uspješno usklađuje nastavu i pjevanje.

- Uz dobru organizaciju sve se može - naglašava Abazi.

A sve to on je naučio težim putem - najmlađi od petero djece, Edvard kaže kako dvije sestre, dva brata i on nikad nisu ni imali prilike biti razmaženi.

- U neku ruku mi je drago što sam najmlađi, jer sam mogao učiti na pogreškama starijih braće i sestara, koji su mu jako puno pomogli dok sam odrastao. S obzirom na to da se nisam mogao ugledati na tatu i doživljavati ga kao uzor, u svemu sam se oslanjao na najstarijeg brata, koji sad studira na Kineziološkom fakultetu, trenira klince i radi sa strane kad god stigne.

Edi spot 

On je od malih nogu bio prava veličina u mojim očima, osoba bez mane, baš kao što je i mama uvijek bila i ostala moja jedina i najveća kraljica - uvijek je bila tu za svu svoju djecu, nema toga što ona ne bi napravila za nas, pružila nam je svu ljubav ovoga svijeta i samo zbog nje nikad nisam bio emocionalno zakinut, za razliku od tate na kojeg se, zbog njegova problema s pićem, nažalost, braća, sestre i ja nismo mogli osloniti - iskreno kaže Abazi, koji je u dobi od 10-ak godina zbog bježanja od kuće i sitnih krađa završio u Domu za odgoj djece i mladeži u Dugavama.

Pet godina Doma

- Moj moto je ‘kako se postaviš, tako će ti i biti’... U Domu sam proveo četiri-pet godina, a sad sam u stambenoj zajednici u Dubravi. Život me nije mazio, bio sam hiperaktivan klinac koji je volio biti posvuda, većinu vremena bio sam prepušten sam sebi, bez osobe koja bi me kod kuće usmjeravala, jer mama je zbog nas djece morala trčati na sto strana...

abazi6-240220.jpg 

Savjeti odgojitelja u Dugavama puno su mi pomogli da pronađem svoj put, onaj ispravan na koji ću moći biti ponosan. Zahvalan sam na svemu što mi je Dom pružio i što sam ondje naučio - prvenstveno, da me nitko neće držati za ruku ili vući za rukav ako zbilja nešto želim postići u životu - govori nam 18-godišnji pjevač čije vrijeme tek dolazi.

Edvard svira i gitaru, a nedavno je potpisao petogodišnji ugovor s našom najstarijom i vodećom diskografskom kućom Croatia Records. Obožavatelja ima sve više, već ga polako počinju i prepoznavati na ulici, no Abazi kaže kako neće dozvoliti da mu “popularnost udari u glavu”.

Samo posao

- Glazba je posao kao i svaki drugi. Hoću da ljudi uživaju u ovome što radim, ali nikad se ne želim i neću dovesti u situaciju da glumim nekakvu veličinu... Ja prvi znam kako je to kad se nekome javiš pa od te osobe nikad ne dobiješ odgovor - iskren je Edvard.

Za kraj, mladima koji se danas možda nalaze u sličnoj situaciji kao on nekad, poručuje:

- Ne bojte se potražiti pomoć sa strane, jer čovjek ne može uvijek sve riješiti sam. Lijepo je imati nekoga kome se možeš povjeriti, tko ti može dati koristan savjet, ali najbitniji si ti - želja za promjenom mora doći od tebe samoga. Važno je postaviti si neki cilj, imati nešto prema čemu ideš, da te to nosi, jer ako si bez cilja i ambicija, lutalica si i društvo će te lakše povući u lošem smjeru... Budite svoji, jer nitko neće razmišljati umjesto vas, a pomoć od drugih dobit ćete tek kad sami odlučite pomoći sebi - zaključio je Abazi.

Kategorije: Hrvaška

VIDEO: OD POPRAVNOG DOMA DO DORE Na oca se nije mogao osloniti, uzor mu je brat, a sigurnu luku pružili su mu majka i odgojitelji: 'Treba imati cilj'

Jutarni List - 2 uri 17 min ago

Baladu “Coming Home” autora Srđana Sekulovića Skansija u subotu će na Dori u Opatiji izvesti 18-godišnji Zagrepčanin Edvard Abazi. Tekst je inspiriran njegovom životnom pričom i u sebi nosi snažnu poruku - ma koliko god puta pali, uvijek treba nastaviti dalje, priznati i ispraviti svoje pogreške te se vratiti na pravi put, baš kao što je učinio Edvard.

- Pjesma ima posebnu težinu, ne u smislu raskoši, zapravo je mirna i jednostavna, ali duboko emotivna i definitivno ima ono nešto. Mene je osvojila na prvu! Čim sam je čuo, znao sam da je to - to - kaže nam debitant na ovogodišnjem natjecanju za najbolju hrvatsku pjesmu koja će nas predstavljati na Eurosongu.

Abazi 

Edvard će “Coming Home” izvesti na engleskom jeziku. Njegova ekipa odlučila je ne prevoditi je na hrvatski, ali druga pjesma na kojoj već rade bit će na materinjem jeziku: “Mislim da mi jako dobro leže pjesme na hrvatskom”, govori Abazi.

Velika trema

Njegovo profesionalno bavljenje glazbom započelo je nakon što je pobijedio u showu “Talentom protiv nasilja”, koji je 2018. u Domu za odgoj djece i mladeži u Dugavama organizirala Udruga Zvuk svjetlosti, u kojoj djeluje i Jerko Marić, pjevač benda Adastra.

- Prije toga imao sam jako veliku tremu i nisam se usudio pjevati pred nepoznatom osobom, a kamoli publikom, no s vremenom se taj strah nekako razbio. Zahvaljujući upornosti moje odgojiteljice Sunčane, skupio sam hrabrost i pristao sudjelovati u talent showu. Ma ja sam zapravo uvijek pjevao, ali isključivo sa strane, pa tko čuje, čuje! A onda su drugi prepoznali moj talent i ‘bacili me u vatru’, doslovce sam bio prisiljen pjevati, ali danas mi je drago što je sve tako ispalo i istinski uživam u glazbi - rekao nam je Edvard.

Između dvije opcije - dopustiti tremi da ga “pojede”, ili se jednostavno prepustiti trenutku i dati sve od sebe, on je izabrao ovo drugo.

x5.jpg

- Sjećam se svog prvog intervjua pred televizijskim kamerama, mislio sam da je netko iza mene stavio radijator i upalio ga, toliko mi je bilo vruće! Nikad prije u životu nisam osjetio nešto slično, ali poslije dvije - tri minute zaboravio sam na kamere, tremu i sve - kroz smijeh nam priča ovaj maturant Ugostiteljsko-turističke škole, koji uz pomoć susretljive razrednice, koja mu na njegovu glazbenu putu pruža bezrezervnu potporu, vrlo uspješno usklađuje nastavu i pjevanje.

- Uz dobru organizaciju sve se može - naglašava Abazi.

A sve to on je naučio težim putem - najmlađi od petero djece, Edvard kaže kako dvije sestre, dva brata i on nikad nisu ni imali prilike biti razmaženi.

- U neku ruku mi je drago što sam najmlađi, jer sam mogao učiti na pogreškama starijih braće i sestara, koji su mu jako puno pomogli dok sam odrastao. S obzirom na to da se nisam mogao ugledati na tatu i doživljavati ga kao uzor, u svemu sam se oslanjao na najstarijeg brata, koji sad studira na Kineziološkom fakultetu, trenira klince i radi sa strane kad god stigne.

Edi spot 

On je od malih nogu bio prava veličina u mojim očima, osoba bez mane, baš kao što je i mama uvijek bila i ostala moja jedina i najveća kraljica - uvijek je bila tu za svu svoju djecu, nema toga što ona ne bi napravila za nas, pružila nam je svu ljubav ovoga svijeta i samo zbog nje nikad nisam bio emocionalno zakinut, za razliku od tate na kojeg se, zbog njegova problema s pićem, nažalost, braća, sestre i ja nismo mogli osloniti - iskreno kaže Abazi, koji je u dobi od 10-ak godina zbog bježanja od kuće i sitnih krađa završio u Domu za odgoj djece i mladeži u Dugavama.

Pet godina Doma

- Moj moto je ‘kako se postaviš, tako će ti i biti’... U Domu sam proveo četiri-pet godina, a sad sam u stambenoj zajednici u Dubravi. Život me nije mazio, bio sam hiperaktivan klinac koji je volio biti posvuda, većinu vremena bio sam prepušten sam sebi, bez osobe koja bi me kod kuće usmjeravala, jer mama je zbog nas djece morala trčati na sto strana...

abazi6-240220.jpg 

Savjeti odgojitelja u Dugavama puno su mi pomogli da pronađem svoj put, onaj ispravan na koji ću moći biti ponosan. Zahvalan sam na svemu što mi je Dom pružio i što sam ondje naučio - prvenstveno, da me nitko neće držati za ruku ili vući za rukav ako zbilja nešto želim postići u životu - govori nam 18-godišnji pjevač čije vrijeme tek dolazi.

Edvard svira i gitaru, a nedavno je potpisao petogodišnji ugovor s našom najstarijom i vodećom diskografskom kućom Croatia Records. Obožavatelja ima sve više, već ga polako počinju i prepoznavati na ulici, no Abazi kaže kako neće dozvoliti da mu “popularnost udari u glavu”.

Samo posao

- Glazba je posao kao i svaki drugi. Hoću da ljudi uživaju u ovome što radim, ali nikad se ne želim i neću dovesti u situaciju da glumim nekakvu veličinu... Ja prvi znam kako je to kad se nekome javiš pa od te osobe nikad ne dobiješ odgovor - iskren je Edvard.

Za kraj, mladima koji se danas možda nalaze u sličnoj situaciji kao on nekad, poručuje:

- Ne bojte se potražiti pomoć sa strane, jer čovjek ne može uvijek sve riješiti sam. Lijepo je imati nekoga kome se možeš povjeriti, tko ti može dati koristan savjet, ali najbitniji si ti - želja za promjenom mora doći od tebe samoga. Važno je postaviti si neki cilj, imati nešto prema čemu ideš, da te to nosi, jer ako si bez cilja i ambicija, lutalica si i društvo će te lakše povući u lošem smjeru... Budite svoji, jer nitko neće razmišljati umjesto vas, a pomoć od drugih dobit ćete tek kad sami odlučite pomoći sebi - zaključio je Abazi.

Kategorije: Hrvaška

Indira otkrila s kime provodi vrijeme u Opatiji i urnebesnim videom sve nasmijala do suza

Dnevnik.hr - 2 uri 19 min ago
Indira Levak i Branimir MihaljevićIndira Levak spremna je za nastup na ovogodišnjoj Dori na kojoj će pokušati izboriti odlazak na Eurosong 2020.
Kategorije: Hrvaška

PLENKOVIĆ: “Za Davora Ivu Stiera ima mjesta u HDZ-u i nakon što ne pobijedi na ovim izborima”

Nacional - 2 uri 19 min ago

Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković i njegov tim u središnjici stranke predali su potpise i tako se i službeno kandidirali na unutarstranačkim izborima u stranci, javlja N1.

Aktualni predsjednik HDZ-a i pretendent za novi mandat Andrej Plenković zahvalio se svima iz tima koji su radili na prikupljanju potpisa, a u kampanji će voditi računa da članovima i članicama predstave program koji je dobar za HDZ i Hrvatsku jer je riječ o platformi i za predstojeće parlamentarne izbore.

Otkrio je da su za Olega Butkovića prikupili 36.390 potpisa, za Zdravku Bušić 33.256, Branka Bačića 33.442, Ivana Anušića 35.115, Tomu Medveda 38.9090 i za njega osobno 45.792 potpisa.

“Idemo s time da na izborima pobijedimo kao tim. Što se tiče svih članica i članova, poštujemo tuđe mišljenje, drugačiji stav i nakon izbora trebamo biti jedinstveni”, rekao je.

Za kampanju kaže da novinari mogu pratiti tko što govori i da je njegov pristup afirmativan i pozitivan, a ako bude napada da će odgovoriti, ali u granicama u kojima će to biti korisno za HDZ, a ne štetno.

“Za Davora Ivu Stiera ima mjesta u HDZ-u i nakon što ne pobijedi na ovim izborima”, odgovorio je na pitanje što ako netko iz suprotnog tima osvoji neka od potpredsjedničkih mjesta na unutarstranačkim izborima.

Kategorije: Hrvaška

Potpredsjednik Vlade Štromar otkrio boji li se koronavirusa, komentirao i karneval u Imotskom: ''Predlažem da spaljuju mene...''

Dnevnik.hr - 2 uri 20 min ago
 Screenshot/Dnevnik.hr)Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva Predrag Štromar u intervjuu za DNEVNIK.hr komentirao je je li Hrvatska spremna za koronavirus, osvrnuo se na sramotno paljenje u Imotskom, aferu masoni, izbore, ali i afere koje su potresale APN.
Kategorije: Hrvaška

Radionica snimanja igranog filma u Filmskom studiju Medika

H-Alter.org - 2 uri 20 min ago
Filmski studio Medika poziva na prijavu za sudjelovanje na radionicama snimanja igranog filma. Radionički ciklus započinje 7. ožujka, od 15 sati, u Filmskom studiju Medika, Pierottijeva 11. Dinamika održavanja radionica je svake subote do završetka produkcijskog dijela. Prijava je moguća do 3. ožujka.
Kategorije: Hrvaška

Erdogan prijeti da će sirijsku vojsku izbaciti iz Idliba "već ovog tjedna", ali sirijska vojska i dalje napreduje te oslobađa niz naselja na jugu provincije

Advance.hr - 2 uri 21 min ago
Turski predsjednik Tayyip Erdogan poručio je tijekom jučerašnjeg dana kako će turska vojska već ovog tjedna izbaciti sirijsku vojsku iz Idliba, odnosno s prostora gdje se nalaze turske vojne promatračnice u Idlibu."Planiramo osloboditi naše promatračnice od okolne prisutnosti sirijske vojske do kraja ovog mjeseca, na o..
Kategorije: Hrvaška

Imenovanje nove generalne direktorice L'oreala za Adria-Balkan tržišta

Dnevnik.hr - 2 uri 21 min ago
PRVanya Panayotova imenovana je novom generalnom direktoricom tvrtke L'Oréal u Hrvatskoj, i tu će ulogu preuzeti početkom ožujka 2020.
Kategorije: Hrvaška

MVEP savjetuje da se ne putuje u Italiju

HRT.hr - 2 uri 22 min ago
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova preporučilo je građanima da zbog koronavirusa izbjegavaju putovanja u Italiju koja nisu nužna, odnosno da izbjegavaju sva putovanja u regije Lombardiju, Veneto, Emiliju Romagnu, Pijemont i Lazio.
Kategorije: Hrvaška

Beroš: U Hrvatskoj nema novih zaraženih koronavirusom

HRT.hr - 2 uri 22 min ago
Trenutno je 87 bolesnika testirano, 8 je u obradi. Rezultate još čekamo, kazao je ministar zdravstva.
Kategorije: Hrvaška

WHO podsjeća da sezonska gripa u Europi odnosi 60.000 života na godinu

HRT.hr - 2 uri 22 min ago
Sezonska gripa u Europi odnosi 60.000 života na godinu i europski građani se ne trebaju protiviti cijepljenju protiv te bolesti.
Kategorije: Hrvaška
Syndicate content