Hrvaška

AKO VOLITE ZAČINSKO BILJE ONDA DAJTE PRILIKU OVOM RECEPTU: Isprobali smo ove popečke koje nećete htjeti dijeliti s kolegama na poslu!

Jutarni List - 3 ure 8 min ago
Iranski popečci Trebat će vam:40 g svježe majčine dušice
40 g svježeg bosiljka
40 g svježeg origana
malo sjemenki korijandera
50 g krušnih mrvica
25 g oraha
8 jaja
sol i papar
maslinovo uljekoohaca_recepti8-140918.jpg Priprema:

Nasjeckajte začinsko bilje. Pomiješajte jaja, začinsko bilje, sjemenke korijandera, krušne mrvice i orahe. U tavu stavite malo ulja te ju zagrijte i stavljajte popečke u nju žlicom. Pecite dok ne pozlati.

Kategorije: Hrvaška

AKO VOLITE ZAČINSKO BILJE ONDA DAJTE PRILIKU OVOM RECEPTU: Isprobali smo ove popečke koje nećete htjeti dijeliti s kolegama na poslu!

Jutarnji list - 3 ure 8 min ago
Iranski popečci Trebat će vam:40 g svježe majčine dušice
40 g svježeg bosiljka
40 g svježeg origana
malo sjemenki korijandera
50 g krušnih mrvica
25 g oraha
8 jaja
sol i papar
maslinovo uljekoohaca_recepti8-140918.jpg Priprema:

Nasjeckajte začinsko bilje. Pomiješajte jaja, začinsko bilje, sjemenke korijandera, krušne mrvice i orahe. U tavu stavite malo ulja te ju zagrijte i stavljajte popečke u nju žlicom. Pecite dok ne pozlati.

Kategorije: Hrvaška

VIDEO: U Jadranskom se moru pojavila jedna od najotrovnijih životinja na svijetu: 'Ne dirajte ju, može vas ubiti!'

Jutarnji list - 3 ure 10 min ago

Na obalama talijanske regije Puglia, između gradova Pescare i Barija, pronađena je portugalska galija, odnosno portugalska lađica, znanstvenog imena Physalia physalis, koja spada u skupinu žarnjaka. Zapravo nije meduza, ali je jedna od najotrovnijih životinja na svijetu, piše Glas Istre.

Živi na površini mora, doseže veličinu od 28 do 30 centimetara. Ubodom izaziva jaku bol, a može dovesti i do srčanog udara i posljedično smrti.

Stručnjaci su upozorili ljude da se udalje čim je vide.

Problem je što je izuzetno atraktivna te odmah privlači ljude, pogotovo najmlađe kupače. U Italiji je prije nekoliko godina zabilježen i smrtni slučaj žene koja je dirala portugalsku galiju.

portugalska galija 

Dosad je ta životinja uočena i duž španjolske obale, na poznatoj Costa del Sol, u vodama grada Malage, u Francuskoj, a sada se pojavila i na istočnim obalama Italije. Stručnjaci ističu da se u zadnjem desetljeću njeno pojavljivanje udeseterostručilo.

Događa se to zbog globalnog zatopljenja, pa shodno tome i zagrijavanju mora zbog čega se tropske vrste pomiču prema sjeveru, ali i balastnim vodama, piše Glas Istre.

Kategorije: Hrvaška

VIDEO: U Jadranskom se moru pojavila jedna od najotrovnijih životinja na svijetu: 'Ne dirajte ju, može vas ubiti!'

Jutarni List - 3 ure 10 min ago

Na obalama talijanske regije Puglia, između gradova Pescare i Barija, pronađena je portugalska galija, odnosno portugalska lađica, znanstvenog imena Physalia physalis, koja spada u skupinu žarnjaka. Zapravo nije meduza, ali je jedna od najotrovnijih životinja na svijetu, piše Glas Istre.

Živi na površini mora, doseže veličinu od 28 do 30 centimetara. Ubodom izaziva jaku bol, a može dovesti i do srčanog udara i posljedično smrti.

Stručnjaci su upozorili ljude da se udalje čim je vide.

Problem je što je izuzetno atraktivna te odmah privlači ljude, pogotovo najmlađe kupače. U Italiji je prije nekoliko godina zabilježen i smrtni slučaj žene koja je dirala portugalsku galiju.

portugalska galija 

Dosad je ta životinja uočena i duž španjolske obale, na poznatoj Costa del Sol, u vodama grada Malage, u Francuskoj, a sada se pojavila i na istočnim obalama Italije. Stručnjaci ističu da se u zadnjem desetljeću njeno pojavljivanje udeseterostručilo.

Događa se to zbog globalnog zatopljenja, pa shodno tome i zagrijavanju mora zbog čega se tropske vrste pomiču prema sjeveru, ali i balastnim vodama, piše Glas Istre.

Kategorije: Hrvaška

Još jedan grad sprema zabranu rada nedjeljom: "Sad je pravo vrijeme za to"

Dnevnik.hr - 3 ure 15 min ago
Supermarket/Ilustracija (Foto: Dnevnik.hr)I ovu je nedjelju svaki treći Hrvat proveo na poslu, a najveći dio njih u trgovini. Nakon što je je Općina Ivankovo ukinula rad nedjeljom, na isti se potez sprema i Mursko Središće, najsjeverniji grad u Hrvatskoj.
Kategorije: Hrvaška

Ne dirajte ju: U Jadranu se pojavila smrtonosna meduza

24sata.hr - 3 ure 33 min ago
Živi na površini mora, doseže veličinu od 28 do 30 centimetara, a čovjeku može dodirom nanositi strašnu bol, točnije ubodom izaziva jaku bol, a može dovesti i do srčanog udara
Kategorije: Hrvaška

REPORTAŽA S OTOKA POD OPSADOM ZVIJERI 'Ne zna svit što je to. Pametnjakovići pišu po internetu da je to normalno, a oni su sve bahatiji i slobodniji'

Jutarnji list - 3 ure 33 min ago

U smiraj jesenjeg dana 2014. godine jedan se ribar s Drvenika otisnuo na pučinu kaićem kako bi provjerio svoje vrše te pokupio ribu koju je naumio drugo jutro prodati na trogirskoj tržnici. Nekoliko stotina metara od obale ribar je, međutim, utišao svoj motor Tomos kad je ugledao u daljini dvije glave koje plivaju prema otoku. Stariji čovjek slabijega vida požurio je u smjeru tih plivajućih stvorenja, misleći da se radi o ljudima u nevolji, kada je ugledao čagljeve koji žure ka otoku spretno plivajući iz smjera Vinišća, kopna preko puta Drvenika Velikog.

I nije se ribar strašno zabezeknuo ovim prizorom - jer vidio je nebrojeno puta čitave čopore divljih svinja kako preplivavaju na njegov otok - ali kada se vratio u selo i ispričao mještanima priču, neki su od njih izrazili strah od mogućnosti da se ta vrsta, koja do tada nije obitavala na otoku, razmnoži na prostoru veličine 12 četvornih kilometara, gdje zimi ne živi niti stotinjak duša.

- To je naš stari drvenički ribar, svi smo mu povjerovali. Ne bi taj lagao, kažem ti. Danas je, uostalom, jasno da nije lagao. Čut ćeš ih noćas kako dozivaju jedni druge iz gustiša i s obronaka, odmah tu iznad sela - rekla mi je Jelena Piteša, agentica Jadrolinije koja je zaposlena i živi na otoku. Baš je nedavno imala bliski susret s čoporom čagljeva, i to dok se vozila svojim quadom prema radnome mjestu.

drvenik_cagljevi19-210918.jpg 

- Reći ću ti sve kako je bilo, ali piši bez napuhavanja, jer će me poslije prozivati po selu da lažem. Bilo je pet sati ujutro, još nije bilo svanulo. Ja stojim malo van sela i quadom se vozim pored naše one velike gusterne na posao u agenciju. Odjednom vidim nešto svijetli, stanem. Motor ostavim upaljen. Vidim da su to što svijetli oči, miču se. Uskoro vidim još nekoliko pari očiju u mraku. Shvatila sam kako su to čagljevi nasred ceste. Gledam što ću, di ću, moram proći. Počela sam vikati i trubiti motorom, dala sam gasa koliko god sam mogla i proletjela kroz taj čopor. Krv mi se sledila u žilama, brza je to životinja, kao munja! - prisjetila se Jelena svojega susreta s “drumskim razbojnicima”, zapravo izgladnjelim i žednim beštijama koje se noću okupljaju oko seoske gusterne, sagrađene još u doba Franje Josipa I. Privlači ih miris nakupljene vode, iako je zajednička gusterna odavno izvan funkcije, a domaćinstva se služe svojim privatnim bunarima, jer na otoku udaljenom tek jednu nautičku milju od kopna i dalje nema pitke vode.

Zadnja rupa na svirali

- Tu veliku gusternu sagradila je Monarhija kako bi austrougarski car osobno zahvalio jednom Drvenčaninu koji je u nekoj pomorskoj bitki spasio njegova nećaka. I eto, otada ništa na otoku nije bilo sagrađeno. Evo, ova riva koja se sada gradi je, da tako kažem, prva investicija u otok nakon gusterne i Franje Josipa I. Naglasi da tekuće vode nemamo ni na današnji dan - spomenuo mi je jedan mještanin kada sam ga pitao o povijesti te masivne betonske gusterne koja je jedno od noćnih okupljališta čagljeva u selu.

- A idu na Franjinu gusternu, da, ali idu i na lokve koje ostanu kada ljudi zalijevaju pome i ostalo povrće u svojim vrtovima. A žedna je to beštija, što ćeš. Isto ti se okupljaju tamo na smetlištu, kad ideš put helidroma. A i ovi iz Trogira bi mogli malo češće skupljati to smeće. Zimi nema nikoga. Ljeti pošalju jednog čovjeka da jednom u dva tjedna skupi smeće. A mi smo ti za Trogir zadnja rupa na sviralu - dodao je rezignirano, napomenuvši mi da posjetim Mariju Mladin koja živi u neposrednoj blizini te masivne gusterne. Priča se po selu da joj je čopor čagljeva proteklu noć bio u samom dvorištu.

drvenik_cagljevi22-210918.jpg 

- Probudilo me zavijanje pa sam otvorila prozor da vidim gdje su. Bilo je oko dva sata u noći. Imala sam što vidjeti. Jedan čagalj mi je ležao raširen na stolu u dvorištu, isto kao da je na krevetu, a uokolo sam vidjela još nekoliko pari očiju. Bilo ih je barem deset! Otišla sam brzo gore na kat kuće, otvorila prozor i počela bacati petarde. Petarde kupim u ono vrijeme oko Nove godine, pa ih čuvam jer to je najbolja obrana od čagljeva, jako se plaše pucnjeva - prepričala mi je Marija taj susret razrogačenih očiju dok mi je pokazivala svoj arsenal oružja, od “malih piratki” pa sve do razornih i opasnih “magnumki”. Drži ih na stalnom dohvatu ruke, na kuhinjskom prozoru.

- Kada sam bacila prvu petardu, jedan se čagalj toliko uplašio da se zaletio glavom ravno u zid ispred kuće. Ne znam kako je ostao živ - prisjetila se Marija, dok mi je Jelena spominjala kako ju je ujutro vidjela potpuno uplašenu, žutozelenu u licu.

‘Dobro je dok imam petardi’

- Svitu moj, ja više vanka ne mogu izaći, u okruženju sam. Ovdje u mene je mrak, ali ne smeta njima ni svjetlo. Maca mi se sakrila na ormar, nije se spuštala dva dana s njega. Napalo je u više navrata i nju. Dole u selu ja mučim o svemu, jer neki bi me optužili da lažem. Dobro je dok imam petardi, ali što će biti kada ostanem bez njih. Lako je dole kućama na moru, ali nama ovdje što stojimo malo vanka dolaze pa skaču na škure. Idi gore kod Kvaternika, oni su jedna od zadnjih kuća u selu, i njima stalno dolaze - uputila me Marija da prošećem dalje put helidroma, po makadamu koji vodi ka kućama koje se nalaze više u selu, bliže brdovitom teritoriju koji su okupirali čagljevi. Posjetio sam nekoliko tih kuća i svi ti Drvenčani imaju slične priče, neki od njih su čagljeve i vidjeli, no većina ih je samo čula ili vidjela tragove njihovih aktivnosti.

- E mi smo tu na prvoj liniji fronta. Čujemo ih, kako ne, svaku večer. Imamo i kokoši pa dobro pazimo na njih. Čagljevima smo taman na putu za selo pa prelaze preko našeg suhozida i spuštaju se niže, dolje, među kuće. Kad jedan počne urlikati, svi se javljaju, to bude koncert. Prošle godine ih je bilo upola manje, množe se nenormalno - ispričala mi je Javorka Kvaternik pa se nadovezao i njezin muž Mišo.

drvenik_cagljevi33-210918.jpg 

- A što ćeš s beštijom. Ja mogu napraviti zamku, ali ne bih ih ja mogao poubijati, nemam srca. A opet, mi ovdje mislimo izdavati apartman turistima, a kako ćeš izdavati kad je sve divlje i puno tih čagljeva. E, a turisti se toga boje. Ne zna svit što je čagalj. Pametnjakovići pišu po internetu da je čagalj normalna stvar za ove prostore, da ih ima i na Pelješcu, i oko Šibenika. E, ali otamo beštija može otići, a ovo područje ne može napustiti. Što će jesti, što će piti, ja ne znam. Kako prolazi vrijeme, oni su sve bahatiji i slobodniji.

Kad uvečer zalijem agrume, siguran sam da će oni doći na tu zemlju i sve raskopati. Toliko su žedni da gutaju to blato. Meni je beštije žao. Ja bih ih napio da su to dva-tri čaglja, ali to su čopori od po deset komada. Sve je to simpatično, ali dok je dalje od kuće - govori zabrinuto dobrohotni Mišo.

Predsjednik Mjesnog odbora Drvenika Velikog, Josip Majić, na telefon mi je zabrinuto rekao kako su trogirske vlasti upoznate s problemom čagljeva na otoku, a poglavito dogradonačelnica koja je osobno u dva navrata o situaciji obavijestila županijski lovački savez.

- Što će dalje biti, ja ne znam. Ja nemam izvršnu vlast, ne mogu sam doskočiti problemu. Kontaktirali su me i iz trogirskog lovačkog društva, ali ne mislim da lovci mogu hajkom riješiti problem. Vi ste vidjeli taj teren. Po danu je nemoguće spaziti tu životinju, a noću se krije u gustišu. Mislim da bi bilo idealno da se iz zraka bacaju otrovni mamci. Čuo sam kako je to učinjeno na Pelješcu, gdje ih je u jednom trenutku bilo više od zmija, i to ih je desetkovalo. Na te mamce, koliko znam, ne bi išle druge životinje. Eto, ne znam što će biti, ali znam da imamo problem. Jedino u što ja nisam siguran jest ta priča ribara, da su čagljevi preplivali. Zašto nisu ranije dolazili? Drvenik je naseljen stotinama godina. Tko zna tko je i zašto donio te beštije na otok - ispričao je Majić.

Poslušajte kako zavijaju čagljevi:

Čagljevi na Drveniku 

Čagalj pripada redu “psolike zvijeri”, porodici Canidae, te je jedna od najmanje istraženih vrsta iz porodice pasa u Europi. Na listi ugroženih životinja svrstan je u skupinu najmanje zabrinjavajuću, zbog velikog područja na kojem obitava, a koje sadrži optimalne uvjete za zaklon i hranu. Stanište čagljeva obuhvaća sjevernu i sjeveroistočnu Afriku, od Senegalana zapadnoj obali Afrike do Egipta na istoku, dok u Aziji nastanjuju Tursku, Siriju, Irak, Iran, centralnu Aziju, čitavi Indijski subkontinent, istok i jug Šri Lanke, Tajland i dijelove Indokine. U Europi je pak rasprostranjen u male i raspršene populacije, najčešće uz obale Sredozemnog i Crnog mora te Balkanskog poluotoka. U Hrvatskoj su zabilježeni čopori čagljeva na otoku Pelješcu, ali i u Slavoniji. Prvi podaci o prisutnosti čaglja u Hrvatskoj datiraju još iz 1941. godine, kada su zapaženi na otoku Korčuli. Uz višestoljetnu prisutnost čagljeva u Dalmaciji, za koje mještani Drvenika Velikog ipak tvrde da na tom otoku ranije nisu bili zapaženi, postoje i sporadični zapisi o čagljevima u Slavoniji, gdje je zadnjih 15 godina njihova brojnost u porastu, a pretpostavlja se da su razlozi tome migracije čagljeva iz Bugarske, Rumunjske i Srbije.

Bez ceste nema registracije

Drvenik Veliki je, inače, šarmantno mjesto pomalo zaboravljeno u vremenu. Na civilizaciju mještane podsjeća trajekt Split - Ancona koji svakodnevno prolazi ispred otoka, kao i avioni koji neprestano prelijeću otok pri slijetanju na splitski aerodrom. Događaj dana je, jasno, pristanak trajekta iz Trogira, koji u mjesto donosi cigarete, tisak, zimi i kruh. Ne treba puno hodati po selu kako bi se shvatilo da Trogir ne upravlja najbolje ovim područjem koje je pod njegovom ingerencijom. Ima to i svojih prednosti, jer mjesto koje održava pučku, dalmatinsku arhitekturu i kulturu ima neka svoja pravila, pa se na njemu rijetko nađe automobil s registracijom.

- Kada naprave ceste, mi ćemo srediti registracije - reći će mještani koji se često referiraju na, kako kažu, maćehinski odnos Trogira spram njihova otoka, prepunog raštike, šipka, maslina i rogača. Problem se reflektira u elektrifikaciji otoka, vodoopskrbi te graditeljstvu. I doista, u centru mjesta stoji nekoliko starih plemenitaških polurazrušenih kuća koje bi hitno trebalo obnoviti, možda pretvoriti i u muzejske centre koji će svjedočiti starom dalmatinskom životu. Jer zainteresirani će šetač, uđe li u jedan od takvih ljetnikovaca na obali, ugledati stoljeće stare, ruzinave mehaničke strojeve za proizvodnju ulja, i još poneku stvar koja svjedoči nekada moćnim trgovačkim i ribarskim obiteljima Marotti i Tironi koje su živjele na Drveniku Velikom. Nasljednika nema, kuće propadaju, ali rđave se uljarice drže. Po mjestu su razbacane i izblijedjele žute, zelene i crvene karoserije starih, popularnih automobila - većinom yuga i fiće. Ima ih na desetke i stoje uokolo uz otočne puteve. Na obali leže pokraj prevrnutih kaića, i to je zanimljiv prizor - red kaića, pa red karoserija koji se na neobičan način uklapaju u ovu vizuru zaboravljenog dalmatinskog mjesta.

Otočki život je ovdje takav, skuplje je odvesti karoseriju s otoka nego kupiti novi automobil, pojašnjavaju mi mještani koji su me, uzgred rečeno, lijepo dočekali, pomogli mi da se snađem te odradim svoju priču. Sa skupinom mlađih mještana, čim sam došao, na “centralnom trgu” u blizini jedinoga, slabije opremljenog dućana, dogovorio sam noćnu šetnju makadamima koji vode iz mjesta prema brdovitom području u zaleđu. Tu ćemo tražiti čagljeve.

drvenik_cagljevi17-210918.jpg 

- Čim padne sunce čut ćeš ih kako zavijaju. Ima ih tridesetak komada, ja mislim. Neki će reći da ih je i više, pa i nekoliko stotina, ali mislim da je to pretjerano. Ja sam vidio jednoga sa svojeg balkona. Beštija je to dvaput manja od vučjaka, izgleda kao neka lisica. Preko dana ih nije ni za čuti ni vidjeti, bit će se skrivaju po gustišu. A vidiš našu Lunu ovdje, evo tako ti izgleda, ali manji je - rekao mi je Mario Sučić pokazujući na mjesnu ljubimicu Lunu, ovčarku koja slobodno šeće otokom, ali vrijeme najčešće provodi ispred dućana, na klupici s ostalim mještanima.

Perje zaklanih fazana

Tijekom noćne šetnje Mario i njegovi prijatelji pričaju mi kako je ranije na otoku bilo mnogo zečeva i fazana, koje bi čovjek mogao ugledati čim bi se malo pomaknuo iz sela ka brdima. Danas, međutim, tih životinja više nema.

- Znali smo viđati hrpice perja od zaklanih ženki fazana. A čagljevi ih napadaju, tko će. Ja ne znam što ćemo mi ovdje s tim. Ne možeš ih otrovati, jer poubijalo bi to i ostale životinje u mjestu. Lovci isto ne mogu u hajku, jer područje je prepuno suhozida, gustiša, korova. Kad smo imali problem s divljim prascima, bili su došli lovci. Ali ovo nije prasac, ta životinja je brza kao munja, neuhvatljiva. Ne znam što ćemo, ali ovo postaje sve veći problem - ispričao mi je Mario.

Noć se dobrano bila spustila, nas četvero smo šetali po mrklome mraku, no životinje i dalje nismo čuli. Uskoro sam, ipak, svjedočio neljudskim zvukovima kakve ranije nisam imao priliku doživjeti. Zvukovi su to koji podsjećaju na plač malog djeteta i zavijanje vuka.

Prvo je krenulo lagano, jednim kraćim čagljevim javljanjem s jednoga od brda iznad drveničkog sela, da bi ga uskoro ispratili brojni glasovi s raznih strana otoka. Životinje su se dovikivale i arlaukale satima u noć, toliko glasno da je na otoku bio problem i zaspati. Prema mojoj nestručnoj procjeni, a koju sam stvorio na temelju glasanja koje sam slušao s raznih strana, u mjestu i oko njega trenutačno je aktivno desetak čopora.

Uzmemo li da idu u čoporima od pet do deset čagljeva (čopor čagljeva se sastoji od roditelja i njihovih potomaka) - nije pretjerano zaključiti da će ih ove zime na otoku Drveniku Velikom biti više od ljudi.

Kategorije: Hrvaška

REPORTAŽA S OTOKA POD OPSADOM ZVIJERI 'Ne zna svit što je to. Pametnjakovići pišu po internetu da je to normalno, a oni su sve bahatiji i slobodniji'

Jutarni List - 3 ure 33 min ago

U smiraj jesenjeg dana 2014. godine jedan se ribar s Drvenika otisnuo na pučinu kaićem kako bi provjerio svoje vrše te pokupio ribu koju je naumio drugo jutro prodati na trogirskoj tržnici. Nekoliko stotina metara od obale ribar je, međutim, utišao svoj motor Tomos kad je ugledao u daljini dvije glave koje plivaju prema otoku. Stariji čovjek slabijega vida požurio je u smjeru tih plivajućih stvorenja, misleći da se radi o ljudima u nevolji, kada je ugledao čagljeve koji žure ka otoku spretno plivajući iz smjera Vinišća, kopna preko puta Drvenika Velikog.

I nije se ribar strašno zabezeknuo ovim prizorom - jer vidio je nebrojeno puta čitave čopore divljih svinja kako preplivavaju na njegov otok - ali kada se vratio u selo i ispričao mještanima priču, neki su od njih izrazili strah od mogućnosti da se ta vrsta, koja do tada nije obitavala na otoku, razmnoži na prostoru veličine 12 četvornih kilometara, gdje zimi ne živi niti stotinjak duša.

- To je naš stari drvenički ribar, svi smo mu povjerovali. Ne bi taj lagao, kažem ti. Danas je, uostalom, jasno da nije lagao. Čut ćeš ih noćas kako dozivaju jedni druge iz gustiša i s obronaka, odmah tu iznad sela - rekla mi je Jelena Piteša, agentica Jadrolinije koja je zaposlena i živi na otoku. Baš je nedavno imala bliski susret s čoporom čagljeva, i to dok se vozila svojim quadom prema radnome mjestu.

drvenik_cagljevi19-210918.jpg 

- Reći ću ti sve kako je bilo, ali piši bez napuhavanja, jer će me poslije prozivati po selu da lažem. Bilo je pet sati ujutro, još nije bilo svanulo. Ja stojim malo van sela i quadom se vozim pored naše one velike gusterne na posao u agenciju. Odjednom vidim nešto svijetli, stanem. Motor ostavim upaljen. Vidim da su to što svijetli oči, miču se. Uskoro vidim još nekoliko pari očiju u mraku. Shvatila sam kako su to čagljevi nasred ceste. Gledam što ću, di ću, moram proći. Počela sam vikati i trubiti motorom, dala sam gasa koliko god sam mogla i proletjela kroz taj čopor. Krv mi se sledila u žilama, brza je to životinja, kao munja! - prisjetila se Jelena svojega susreta s “drumskim razbojnicima”, zapravo izgladnjelim i žednim beštijama koje se noću okupljaju oko seoske gusterne, sagrađene još u doba Franje Josipa I. Privlači ih miris nakupljene vode, iako je zajednička gusterna odavno izvan funkcije, a domaćinstva se služe svojim privatnim bunarima, jer na otoku udaljenom tek jednu nautičku milju od kopna i dalje nema pitke vode.

Zadnja rupa na svirali

- Tu veliku gusternu sagradila je Monarhija kako bi austrougarski car osobno zahvalio jednom Drvenčaninu koji je u nekoj pomorskoj bitki spasio njegova nećaka. I eto, otada ništa na otoku nije bilo sagrađeno. Evo, ova riva koja se sada gradi je, da tako kažem, prva investicija u otok nakon gusterne i Franje Josipa I. Naglasi da tekuće vode nemamo ni na današnji dan - spomenuo mi je jedan mještanin kada sam ga pitao o povijesti te masivne betonske gusterne koja je jedno od noćnih okupljališta čagljeva u selu.

- A idu na Franjinu gusternu, da, ali idu i na lokve koje ostanu kada ljudi zalijevaju pome i ostalo povrće u svojim vrtovima. A žedna je to beštija, što ćeš. Isto ti se okupljaju tamo na smetlištu, kad ideš put helidroma. A i ovi iz Trogira bi mogli malo češće skupljati to smeće. Zimi nema nikoga. Ljeti pošalju jednog čovjeka da jednom u dva tjedna skupi smeće. A mi smo ti za Trogir zadnja rupa na sviralu - dodao je rezignirano, napomenuvši mi da posjetim Mariju Mladin koja živi u neposrednoj blizini te masivne gusterne. Priča se po selu da joj je čopor čagljeva proteklu noć bio u samom dvorištu.

drvenik_cagljevi22-210918.jpg 

- Probudilo me zavijanje pa sam otvorila prozor da vidim gdje su. Bilo je oko dva sata u noći. Imala sam što vidjeti. Jedan čagalj mi je ležao raširen na stolu u dvorištu, isto kao da je na krevetu, a uokolo sam vidjela još nekoliko pari očiju. Bilo ih je barem deset! Otišla sam brzo gore na kat kuće, otvorila prozor i počela bacati petarde. Petarde kupim u ono vrijeme oko Nove godine, pa ih čuvam jer to je najbolja obrana od čagljeva, jako se plaše pucnjeva - prepričala mi je Marija taj susret razrogačenih očiju dok mi je pokazivala svoj arsenal oružja, od “malih piratki” pa sve do razornih i opasnih “magnumki”. Drži ih na stalnom dohvatu ruke, na kuhinjskom prozoru.

- Kada sam bacila prvu petardu, jedan se čagalj toliko uplašio da se zaletio glavom ravno u zid ispred kuće. Ne znam kako je ostao živ - prisjetila se Marija, dok mi je Jelena spominjala kako ju je ujutro vidjela potpuno uplašenu, žutozelenu u licu.

‘Dobro je dok imam petardi’

- Svitu moj, ja više vanka ne mogu izaći, u okruženju sam. Ovdje u mene je mrak, ali ne smeta njima ni svjetlo. Maca mi se sakrila na ormar, nije se spuštala dva dana s njega. Napalo je u više navrata i nju. Dole u selu ja mučim o svemu, jer neki bi me optužili da lažem. Dobro je dok imam petardi, ali što će biti kada ostanem bez njih. Lako je dole kućama na moru, ali nama ovdje što stojimo malo vanka dolaze pa skaču na škure. Idi gore kod Kvaternika, oni su jedna od zadnjih kuća u selu, i njima stalno dolaze - uputila me Marija da prošećem dalje put helidroma, po makadamu koji vodi ka kućama koje se nalaze više u selu, bliže brdovitom teritoriju koji su okupirali čagljevi. Posjetio sam nekoliko tih kuća i svi ti Drvenčani imaju slične priče, neki od njih su čagljeve i vidjeli, no većina ih je samo čula ili vidjela tragove njihovih aktivnosti.

- E mi smo tu na prvoj liniji fronta. Čujemo ih, kako ne, svaku večer. Imamo i kokoši pa dobro pazimo na njih. Čagljevima smo taman na putu za selo pa prelaze preko našeg suhozida i spuštaju se niže, dolje, među kuće. Kad jedan počne urlikati, svi se javljaju, to bude koncert. Prošle godine ih je bilo upola manje, množe se nenormalno - ispričala mi je Javorka Kvaternik pa se nadovezao i njezin muž Mišo.

drvenik_cagljevi33-210918.jpg 

- A što ćeš s beštijom. Ja mogu napraviti zamku, ali ne bih ih ja mogao poubijati, nemam srca. A opet, mi ovdje mislimo izdavati apartman turistima, a kako ćeš izdavati kad je sve divlje i puno tih čagljeva. E, a turisti se toga boje. Ne zna svit što je čagalj. Pametnjakovići pišu po internetu da je čagalj normalna stvar za ove prostore, da ih ima i na Pelješcu, i oko Šibenika. E, ali otamo beštija može otići, a ovo područje ne može napustiti. Što će jesti, što će piti, ja ne znam. Kako prolazi vrijeme, oni su sve bahatiji i slobodniji.

Kad uvečer zalijem agrume, siguran sam da će oni doći na tu zemlju i sve raskopati. Toliko su žedni da gutaju to blato. Meni je beštije žao. Ja bih ih napio da su to dva-tri čaglja, ali to su čopori od po deset komada. Sve je to simpatično, ali dok je dalje od kuće - govori zabrinuto dobrohotni Mišo.

Predsjednik Mjesnog odbora Drvenika Velikog, Josip Majić, na telefon mi je zabrinuto rekao kako su trogirske vlasti upoznate s problemom čagljeva na otoku, a poglavito dogradonačelnica koja je osobno u dva navrata o situaciji obavijestila županijski lovački savez.

- Što će dalje biti, ja ne znam. Ja nemam izvršnu vlast, ne mogu sam doskočiti problemu. Kontaktirali su me i iz trogirskog lovačkog društva, ali ne mislim da lovci mogu hajkom riješiti problem. Vi ste vidjeli taj teren. Po danu je nemoguće spaziti tu životinju, a noću se krije u gustišu. Mislim da bi bilo idealno da se iz zraka bacaju otrovni mamci. Čuo sam kako je to učinjeno na Pelješcu, gdje ih je u jednom trenutku bilo više od zmija, i to ih je desetkovalo. Na te mamce, koliko znam, ne bi išle druge životinje. Eto, ne znam što će biti, ali znam da imamo problem. Jedino u što ja nisam siguran jest ta priča ribara, da su čagljevi preplivali. Zašto nisu ranije dolazili? Drvenik je naseljen stotinama godina. Tko zna tko je i zašto donio te beštije na otok - ispričao je Majić.

Poslušajte kako zavijaju čagljevi:

Čagljevi na Drveniku 

Čagalj pripada redu “psolike zvijeri”, porodici Canidae, te je jedna od najmanje istraženih vrsta iz porodice pasa u Europi. Na listi ugroženih životinja svrstan je u skupinu najmanje zabrinjavajuću, zbog velikog područja na kojem obitava, a koje sadrži optimalne uvjete za zaklon i hranu. Stanište čagljeva obuhvaća sjevernu i sjeveroistočnu Afriku, od Senegalana zapadnoj obali Afrike do Egipta na istoku, dok u Aziji nastanjuju Tursku, Siriju, Irak, Iran, centralnu Aziju, čitavi Indijski subkontinent, istok i jug Šri Lanke, Tajland i dijelove Indokine. U Europi je pak rasprostranjen u male i raspršene populacije, najčešće uz obale Sredozemnog i Crnog mora te Balkanskog poluotoka. U Hrvatskoj su zabilježeni čopori čagljeva na otoku Pelješcu, ali i u Slavoniji. Prvi podaci o prisutnosti čaglja u Hrvatskoj datiraju još iz 1941. godine, kada su zapaženi na otoku Korčuli. Uz višestoljetnu prisutnost čagljeva u Dalmaciji, za koje mještani Drvenika Velikog ipak tvrde da na tom otoku ranije nisu bili zapaženi, postoje i sporadični zapisi o čagljevima u Slavoniji, gdje je zadnjih 15 godina njihova brojnost u porastu, a pretpostavlja se da su razlozi tome migracije čagljeva iz Bugarske, Rumunjske i Srbije.

Bez ceste nema registracije

Drvenik Veliki je, inače, šarmantno mjesto pomalo zaboravljeno u vremenu. Na civilizaciju mještane podsjeća trajekt Split - Ancona koji svakodnevno prolazi ispred otoka, kao i avioni koji neprestano prelijeću otok pri slijetanju na splitski aerodrom. Događaj dana je, jasno, pristanak trajekta iz Trogira, koji u mjesto donosi cigarete, tisak, zimi i kruh. Ne treba puno hodati po selu kako bi se shvatilo da Trogir ne upravlja najbolje ovim područjem koje je pod njegovom ingerencijom. Ima to i svojih prednosti, jer mjesto koje održava pučku, dalmatinsku arhitekturu i kulturu ima neka svoja pravila, pa se na njemu rijetko nađe automobil s registracijom.

- Kada naprave ceste, mi ćemo srediti registracije - reći će mještani koji se često referiraju na, kako kažu, maćehinski odnos Trogira spram njihova otoka, prepunog raštike, šipka, maslina i rogača. Problem se reflektira u elektrifikaciji otoka, vodoopskrbi te graditeljstvu. I doista, u centru mjesta stoji nekoliko starih plemenitaških polurazrušenih kuća koje bi hitno trebalo obnoviti, možda pretvoriti i u muzejske centre koji će svjedočiti starom dalmatinskom životu. Jer zainteresirani će šetač, uđe li u jedan od takvih ljetnikovaca na obali, ugledati stoljeće stare, ruzinave mehaničke strojeve za proizvodnju ulja, i još poneku stvar koja svjedoči nekada moćnim trgovačkim i ribarskim obiteljima Marotti i Tironi koje su živjele na Drveniku Velikom. Nasljednika nema, kuće propadaju, ali rđave se uljarice drže. Po mjestu su razbacane i izblijedjele žute, zelene i crvene karoserije starih, popularnih automobila - većinom yuga i fiće. Ima ih na desetke i stoje uokolo uz otočne puteve. Na obali leže pokraj prevrnutih kaića, i to je zanimljiv prizor - red kaića, pa red karoserija koji se na neobičan način uklapaju u ovu vizuru zaboravljenog dalmatinskog mjesta.

Otočki život je ovdje takav, skuplje je odvesti karoseriju s otoka nego kupiti novi automobil, pojašnjavaju mi mještani koji su me, uzgred rečeno, lijepo dočekali, pomogli mi da se snađem te odradim svoju priču. Sa skupinom mlađih mještana, čim sam došao, na “centralnom trgu” u blizini jedinoga, slabije opremljenog dućana, dogovorio sam noćnu šetnju makadamima koji vode iz mjesta prema brdovitom području u zaleđu. Tu ćemo tražiti čagljeve.

drvenik_cagljevi17-210918.jpg 

- Čim padne sunce čut ćeš ih kako zavijaju. Ima ih tridesetak komada, ja mislim. Neki će reći da ih je i više, pa i nekoliko stotina, ali mislim da je to pretjerano. Ja sam vidio jednoga sa svojeg balkona. Beštija je to dvaput manja od vučjaka, izgleda kao neka lisica. Preko dana ih nije ni za čuti ni vidjeti, bit će se skrivaju po gustišu. A vidiš našu Lunu ovdje, evo tako ti izgleda, ali manji je - rekao mi je Mario Sučić pokazujući na mjesnu ljubimicu Lunu, ovčarku koja slobodno šeće otokom, ali vrijeme najčešće provodi ispred dućana, na klupici s ostalim mještanima.

Perje zaklanih fazana

Tijekom noćne šetnje Mario i njegovi prijatelji pričaju mi kako je ranije na otoku bilo mnogo zečeva i fazana, koje bi čovjek mogao ugledati čim bi se malo pomaknuo iz sela ka brdima. Danas, međutim, tih životinja više nema.

- Znali smo viđati hrpice perja od zaklanih ženki fazana. A čagljevi ih napadaju, tko će. Ja ne znam što ćemo mi ovdje s tim. Ne možeš ih otrovati, jer poubijalo bi to i ostale životinje u mjestu. Lovci isto ne mogu u hajku, jer područje je prepuno suhozida, gustiša, korova. Kad smo imali problem s divljim prascima, bili su došli lovci. Ali ovo nije prasac, ta životinja je brza kao munja, neuhvatljiva. Ne znam što ćemo, ali ovo postaje sve veći problem - ispričao mi je Mario.

Noć se dobrano bila spustila, nas četvero smo šetali po mrklome mraku, no životinje i dalje nismo čuli. Uskoro sam, ipak, svjedočio neljudskim zvukovima kakve ranije nisam imao priliku doživjeti. Zvukovi su to koji podsjećaju na plač malog djeteta i zavijanje vuka.

Prvo je krenulo lagano, jednim kraćim čagljevim javljanjem s jednoga od brda iznad drveničkog sela, da bi ga uskoro ispratili brojni glasovi s raznih strana otoka. Životinje su se dovikivale i arlaukale satima u noć, toliko glasno da je na otoku bio problem i zaspati. Prema mojoj nestručnoj procjeni, a koju sam stvorio na temelju glasanja koje sam slušao s raznih strana, u mjestu i oko njega trenutačno je aktivno desetak čopora.

Uzmemo li da idu u čoporima od pet do deset čagljeva (čopor čagljeva se sastoji od roditelja i njihovih potomaka) - nije pretjerano zaključiti da će ih ove zime na otoku Drveniku Velikom biti više od ljudi.

Kategorije: Hrvaška

Sergej Lavrov u Banja Luci: "Nedopustivo je da se narodima Balkana nameće izbor - ili ste sa Zapadom ili ste s Rusijom"

Advance.hr - 3 ure 35 min ago
Ruski ministar vanjskih poslova, Sergej Lavrov, stigao je u Banja Luku gdje se sastao s predsjednikom Republike Srpske, Miloradom Dodikom. Nakon sastanka prokomentirao je situaciju u regiji te je istaknuo kako se "Balkan ne bi smjelo tjerati da bira između Rusije i Zapada". Konkretno je istaknuo primjere Kosova, Crne G..
Kategorije: Hrvaška

Guingamp ostaje na dnu, Bordeaux do druge pobjede u sezoni

Sportnet.hr - 3 ure 36 min ago
Nogometaši Bordeauxa slavili su na gostovanju kod Guingampa s 3:1 i tako ga ostavili na dnu ljestvice s ukupno pet poraza i bez boda...
Kategorije: Hrvaška

MAKEDONSKI REFERENDUM Predsjednik poziva na bojkot

Nacional - 3 ure 42 min ago

Makedonski predsjednik Đorge Ivanov pozvao je u nedjelju svoje sunarodnjake da bojkotiraju referendum na kojem će se odlučivati o promjeni imena zemlje u Republika Sjeverna Makedonija, a glavni tajnik NATO-a poručio im je u videoporuci da je odluka u njihovim rukama i da ih čeka u Savezu.

Promjena imena države “ugrožava nacionalni identitet”, rekao je Ivanov za mjesne medije u Skoplju i objasnio da on sam neće izići na referendum, predviđen 30. rujna, piše agencija dpa.

Naziv države mijenja se u sklopu dogovora kojim se želi riješiti spor s Grčkom o imenu koji traje već 27 godina i kojim bi se deblokirao proces pristupanja Makedonije Europskoj uniji i NATO-u.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg u posebnoj videoporuci Makedoncima poručuje da je vrijeme da se čuju njihovi glasovi i da su im vrata saveza otvorena, a poruka je objavljena na portalu makedonske agencije MIA.

“Vrata NATO-a su otvorena, ali samo ljudi iz vaše zemlje mogu odlučiti hoće li proći kroz njih”, kaže Stoltenberg i poručuje  “vaša budućnost je u vašim rukama. Čekamo vas u NATO-u”.

Grčka naziva Makedonijom svoju sjevernu pokrajinu i optužuje susjednu državu da ima teritorijalne pretenzije prema toj pokrajini i njezinu nasljeđu. Grčka je zbog toga blokirala pristupanje Makedonije NATO-u i koči je na putu prema EU-u.

Pitanje na koje će birači u Makedoniji odgovarati 30. rujna glasi: “Jeste li za članstvo u Europskoj uniji i NATO savezu prihvaćanjem sporazuma između Republike Makedonije i Republike Grčke?”

No, uspjeh referenduma nije izvjestan jer ga odbacuju predsjednik države i oporba.

Najmanje polovica od 1,8 milijuna birača s pravom glasa mora se odazvati na referendum kako bi bio valjan, a to će zbog bojkota oporbe biti teško.

Kategorije: Hrvaška

Preporođeni Hajduk slavio u Puli 4:2, Dinamo dobio Inter 5:3

Novi list - 3 ure 47 min ago

Splićani su propustili najstrožu kaznu u 90. minuti. Nigerijac Ajayi strijelac za Inter.

Kategorije: Hrvaška

Franka Batelić kišni dan odabrala za šetnju

Story.hr - 3 ure 49 min ago
Uz glabenu karijeru, pjevačica želi što prije privesti kraju studij prava
Kategorije: Hrvaška

Kandidat za šefa EK: Europi prijete Putin, Trump i Kina te populisti koji žele uništiti ideju solidarnosti

Novi list - 3 ure 52 min ago

Europski izbori 2019. bit će »odlučujući za budućnost Europe«, kojoj iznutra prijete populisti željni oživjeti nacionalizam, ocijenio je u nedjelju u intervjuu za tisak njemački kandidat za predsjednika Europske komisije Manfred Weber

Kategorije: Hrvaška

IDITE RADITI! Romini ultrasi napali igrače nakon poraza u Bologni

Novi list - 3 ure 58 min ago

La Gazzetta dello Sport je na vrhu naslovnice odmah pozvala navijače da glasuju treba li smijeniti trenera Rome ili ne.

Kategorije: Hrvaška

'Ako će nedjelja biti neradna, bit ćemo još siromašniji'

24sata.hr - 4 ure 3 min ago
U zemlji u kojoj radi oko 51 posto radno aktivnih i u zemlji koja inače zaostaje za prosjekom EU potpuno pogrešno zabranjivati i uopće preregulirati mogućnost rada, kaže Slobodan Školnik
Kategorije: Hrvaška

Hrelja: Mirovinsku reformu pokušat će se na juriš progurati u Saboru

HRT.hr - 4 ure 3 min ago
Silvano Hrelja izjavio je da će vladajući javnu raspravu o mirovinskoj reformi skratiti na tri tjedna, nakon toga će je na juriš pokušati progurati u Hrvatskom saboru kroz dva čitanja.
Kategorije: Hrvaška
Syndicate content