Hrvaška

Predstavljena publicistička knjiga 'Nejednaki' novinarke Ivane Dragičević

Jutarnji list - 11 ur 35 sek ago

Televizijska novinarka Ivana Dragičević, nakon dva desetljeća karijere prateći vanjskopolitička zbivanja, svoja je iskustva 's terena' okupila u publicističkoj knjizi "Nejednaki", predstavljenoj u četvrtak u Zagrebu kao autentično svjedočanstvo iz prve ruke o globalnim zbivanjima iz svijeta politike i ekonomije u kojemu autorica pronicljivo i temeljito razlaže aktualnu situaciju, pokazujući kakve sve izazove donosi doba u kojem živimo.

Knjigu, objavljenu u izdanju Naklade Ljevak, Dragičević je predstavila u sklopu Zagreb Book Festivala (ZBF), a o njoj je uvodno u Muzeju za umjetnost i obrt govorio urednik Kristijan Vujičić.

Rekao je kako je riječ o spoju pravog publicističkog dragulja i osobnog svjedočanstva o jednome vremenu iz pera iskusne nagrađivane novinarke vanjske politike.

- Ta knjiga, kako sama autorica ističe u uvodu, nije znanstvena, ekonomska, psihološka ili politološka analiza, već malo osobno svjedočanstvo o jednom vremenu, skup priča koje pokušavaju naznačiti pitanja s kojima se suočavamo u globalnim procesima danas opisane kroz događaje i procese kojima je osobno svjedočila - rekao je Vujičić.

Dragičević se u knjizi hvata u koštac s gorućim globalnim problemima današnjice, promišljajući ih i pišući o njima kroz prizmu svjetskih događaja kojima je nazočila i intervjua s brojnim državnicima i intelektualcima.

- Način na koji autorica povezuje fiktivno i činjenično, subjektivno i objektivno plijeni pozornost od prve do zadnje stranice - ocijenio je Vujičić.

Ivana Dragičević (1975.) istaknuta je novinarka vanjske politike. Izvještavala je s mnogih svjetskih žarišta, intervjuirala svjetske lidere, snimala dokumentarne filmove od Afrike, Bliskog istoka do Kine. Tijekom rada na HRT-u bila je, među ostalim, autorica emisije "Horizonti" i projekta Anima Hotel Europa. Alumna je Akademije za politički razvoj, Fondacije Reuters, ARDZDF Medijske akademije, Akademije Ujedinjenih naroda, Moskovske škole političkih znanosti, IVLP programa State Departmenta.

Dobitnica je triju godišnjih nagrada Hrvatskoga novinarskog društva "Marija Jurić Zagorka" za najbolje televizijske emisije i reportaže (1999., 2001. i 2014.), kao i nagrade HRT-a "Joško Martinović" za najbolju reportažu u 2011. Urednica je vanjske politike na televiziji N1.

Godinama putujući svijetom, boraveći u različitim kriznim žarištima, autorica iz prve ruke svjedoči o ključnim trenucima suvremenog doba te ih stavlja u kontekst ponekad nepoznat domaćoj publici. Od intervjua s Bašarom al Asadom, preko organiziranja prvog koncerta na teritoriju Europske unije sirijskog rock-banda u izbjeglištvu, praćenja skupa G20 u Francuskoj i partijskog kongresa u Pekingu do Trumpova govora u Varšavi, odnosno priča iza kulisa političkih događaja, autorica u knjizi "Nejednaki" pokušava naznačiti gdje se danas nalazimo i u kojem se smjeru kreću sveopći (društveni) procesi.

Dobar novinar mora biti i dobar čovjek

Novinarka Mirjana Rakić izjavila je kako je ta knjiga jedno osobno putovanje svijetom koje sadrži puno elemenata silno bitnih da bi se taj svijet mogao razumjeti, "da shvatimo da se oko nas događaju neki procesi u kojima mi tek rubno živimo, a trebali bismo se što prije uključiti u njih".

Posebno se osvrnula na posljednji dio knjige, u kojemu Dragičević govori o ulozi intelektualaca, i to "ne samo mislilaca po profesiji, ukazujući na nužnost aktiviranja onih koji imaju što reći, i koji mogu nešto reći u jednom društvu".

Prvi dio knjige bavi se globalnim kontekstom, ključnim akterima procesa, njihovim dvojbama i izazovima, ispričanima pričama ljudi u složenoj situaciji današnjega svijeta. Drugi dio govori o nekim zanemarenim dijelovima svijeta, ljudima u pokretu, izbjeglicama i geopolitičkim procesima koji su do takva stanja doveli ili bi iz njega mogli proizići. Posljednji dio knjige donosi nekoliko priča o uspjehu, pojedinaca ili država, te razgovore s onima koji su spremni ponuditi rješenja ili o rješenjima za današnji svijet glasno razmišljaju.

O knjizi je govorio i dugogodišnji urednik na HRT-u Dragan Nikolić, koji je ocijenio kako je riječ o odličnoj i pitkoj knjizi koja bi se mogla nazvati i generacijskim romanom u smislu da Dragičević pripada generaciji novinara za koje je novinarstvo poziv, zvanje, koji uvijek sve propituju, i uvijek, u slučaju televizijskih novinara, "traže kadar više, sugovornika više".

Dragičević je zahvalila svima koji su pridonijeli da knjiga ugleda svjetlo dana.

- To je prije svega knjiga o ljudima i mom pogledu na svijet koji je prije i iznad svega humanistički. Odrastala sam u otvorenom okruženju gdje se cijenila otvorenost prema svakoj vrsti rasprave - rekla je.

- Žao mi je što se u ovome društvu marginaliziraju ljudi koji bi trebali biti u njegovu središtu. Žao mi je što smo provincija. Jesmo mala zemlja na granici, ali i dalje mislim i vjerujem da sa svim onim što imamo i što možemo kreirati možemo biti faktor - objasnila je Dragičević motive za pisanje te knjige.

Kategorije: Hrvaška

FOTO: JEDNOM TETOVAŽOM RAZBJESNILA DREVNI POLINEZIJSKI NAROD 'Taknula je u posljednju svetu utvrdu koja nas Maore razlikuje od ostatka svijeta!'

Jutarnji list - 11 ur 35 sek ago

U maorskoj kulturi tetoviranje lica postoji već stoljećima, a pripadnici ovoga polinezijskoga naroda s Novoga Zelanda takvo trajno ukrašavanje smatraju "svetim obilježjem njihova rodoslovlja i obiteljske baštine samoga nositelja".

No, veliku kontroverzu među Maorima izazvala je bjelkinja Sally Anderson, koja si je na bradi istetovirala tzv. moko, simbol koji se u kožu urezuje posebnom tehnikom pomoću specijalnoga alata nalik dlijetu, nakon čega se rezbarije boje prirodnim pigmentom.

Kako piše BBC, Sally je udana za Maora, ali s drevnom kulturom nema ama baš nikakve veze - moko na njezinoj bradi simbolizira njezin "težak životni put koji je, između ostaloga, u mladosti obilježilo i grupno silovanje", ali pripadnici maorskoga naroda zamjeraju joj jer se usudila taknuti u njihovu "svetu" kulturu. Mnogi, naime, misle kako Anderson, koja je izgradila vlastiti biznis kao životna trenerica, koristi tetovažu isključivo za samopromociju.

- Isprva je nisam htjela tetovirati, ali Sally je bila vraški uporna. Dugo smo pregovarale, da bih na kraju shvatila kako zapravo nemam dovoljno dobar razlog da je odbijem. Nisam joj mogla reći ne samo zato što je bijela, to bi tek bio rasizam - izjavila je moko majstorica Inia Taylor.

S njom se slaže i Sallyjn suprug, Maor Roger Te Tai.

- Trebalo mi je vremena da prihvatim njezinu odluku o tetoviranju, ali danas sam ponosan na nju. Vjerujte mi, ona više pripada maorskoj kulturi od nekih koji genetski zbilja jesu dio nje... Njezini srce i duša su čisti, a svi oni koji je kritiziraju i napadaju, a nikad je nisu ni upoznali, svojim postupcima dovoljno govore o sebi samima - odlučan je Roger Te Tai.

Ipak, brojna negodovanja i dalje ne prestaju.

- Moramo zaštititi moko, posljednju 'utvrdu' koja nas Maore razlikuje od ostatka svijeta. Takav oblik ukrašavanja lica važan je simbol postkolonijalizma i trebamo ga braniti pod svaku cijenu - zaključio je profesor Te Kahautu Maxwell sa sveučilišta Waikato.

Sally1 

Kategorije: Hrvaška

FOTO: JEDNOM TETOVAŽOM RAZBJESNILA DREVNI POLINEZIJSKI NAROD 'Taknula je u posljednju svetu utvrdu koja nas Maore razlikuje od ostatka svijeta!'

Jutarni List - 11 ur 35 sek ago

U maorskoj kulturi tetoviranje lica postoji već stoljećima, a pripadnici ovoga polinezijskoga naroda s Novoga Zelanda takvo trajno ukrašavanje smatraju "svetim obilježjem njihova rodoslovlja i obiteljske baštine samoga nositelja".

No, veliku kontroverzu među Maorima izazvala je bjelkinja Sally Anderson, koja si je na bradi istetovirala tzv. moko, simbol koji se u kožu urezuje posebnom tehnikom pomoću specijalnoga alata nalik dlijetu, nakon čega se rezbarije boje prirodnim pigmentom.

Kako piše BBC, Sally je udana za Maora, ali s drevnom kulturom nema ama baš nikakve veze - moko na njezinoj bradi simbolizira njezin "težak životni put koji je, između ostaloga, u mladosti obilježilo i grupno silovanje", ali pripadnici maorskoga naroda zamjeraju joj jer se usudila taknuti u njihovu "svetu" kulturu. Mnogi, naime, misle kako Anderson, koja je izgradila vlastiti biznis kao životna trenerica, koristi tetovažu isključivo za samopromociju.

- Isprva je nisam htjela tetovirati, ali Sally je bila vraški uporna. Dugo smo pregovarale, da bih na kraju shvatila kako zapravo nemam dovoljno dobar razlog da je odbijem. Nisam joj mogla reći ne samo zato što je bijela, to bi tek bio rasizam - izjavila je moko majstorica Inia Taylor.

S njom se slaže i Sallyjn suprug, Maor Roger Te Tai.

- Trebalo mi je vremena da prihvatim njezinu odluku o tetoviranju, ali danas sam ponosan na nju. Vjerujte mi, ona više pripada maorskoj kulturi od nekih koji genetski zbilja jesu dio nje... Njezini srce i duša su čisti, a svi oni koji je kritiziraju i napadaju, a nikad je nisu ni upoznali, svojim postupcima dovoljno govore o sebi samima - odlučan je Roger Te Tai.

Ipak, brojna negodovanja i dalje ne prestaju.

- Moramo zaštititi moko, posljednju 'utvrdu' koja nas Maore razlikuje od ostatka svijeta. Takav oblik ukrašavanja lica važan je simbol postkolonijalizma i trebamo ga braniti pod svaku cijenu - zaključio je profesor Te Kahautu Maxwell sa sveučilišta Waikato.

Sally1 

Kategorije: Hrvaška

Predstavljena publicistička knjiga 'Nejednaki' novinarke Ivane Dragičević

Jutarni List - 11 ur 35 sek ago

Televizijska novinarka Ivana Dragičević, nakon dva desetljeća karijere prateći vanjskopolitička zbivanja, svoja je iskustva 's terena' okupila u publicističkoj knjizi "Nejednaki", predstavljenoj u četvrtak u Zagrebu kao autentično svjedočanstvo iz prve ruke o globalnim zbivanjima iz svijeta politike i ekonomije u kojemu autorica pronicljivo i temeljito razlaže aktualnu situaciju, pokazujući kakve sve izazove donosi doba u kojem živimo.

Knjigu, objavljenu u izdanju Naklade Ljevak, Dragičević je predstavila u sklopu Zagreb Book Festivala (ZBF), a o njoj je uvodno u Muzeju za umjetnost i obrt govorio urednik Kristijan Vujičić.

Rekao je kako je riječ o spoju pravog publicističkog dragulja i osobnog svjedočanstva o jednome vremenu iz pera iskusne nagrađivane novinarke vanjske politike.

- Ta knjiga, kako sama autorica ističe u uvodu, nije znanstvena, ekonomska, psihološka ili politološka analiza, već malo osobno svjedočanstvo o jednom vremenu, skup priča koje pokušavaju naznačiti pitanja s kojima se suočavamo u globalnim procesima danas opisane kroz događaje i procese kojima je osobno svjedočila - rekao je Vujičić.

Dragičević se u knjizi hvata u koštac s gorućim globalnim problemima današnjice, promišljajući ih i pišući o njima kroz prizmu svjetskih događaja kojima je nazočila i intervjua s brojnim državnicima i intelektualcima.

- Način na koji autorica povezuje fiktivno i činjenično, subjektivno i objektivno plijeni pozornost od prve do zadnje stranice - ocijenio je Vujičić.

Ivana Dragičević (1975.) istaknuta je novinarka vanjske politike. Izvještavala je s mnogih svjetskih žarišta, intervjuirala svjetske lidere, snimala dokumentarne filmove od Afrike, Bliskog istoka do Kine. Tijekom rada na HRT-u bila je, među ostalim, autorica emisije "Horizonti" i projekta Anima Hotel Europa. Alumna je Akademije za politički razvoj, Fondacije Reuters, ARDZDF Medijske akademije, Akademije Ujedinjenih naroda, Moskovske škole političkih znanosti, IVLP programa State Departmenta.

Dobitnica je triju godišnjih nagrada Hrvatskoga novinarskog društva "Marija Jurić Zagorka" za najbolje televizijske emisije i reportaže (1999., 2001. i 2014.), kao i nagrade HRT-a "Joško Martinović" za najbolju reportažu u 2011. Urednica je vanjske politike na televiziji N1.

Godinama putujući svijetom, boraveći u različitim kriznim žarištima, autorica iz prve ruke svjedoči o ključnim trenucima suvremenog doba te ih stavlja u kontekst ponekad nepoznat domaćoj publici. Od intervjua s Bašarom al Asadom, preko organiziranja prvog koncerta na teritoriju Europske unije sirijskog rock-banda u izbjeglištvu, praćenja skupa G20 u Francuskoj i partijskog kongresa u Pekingu do Trumpova govora u Varšavi, odnosno priča iza kulisa političkih događaja, autorica u knjizi "Nejednaki" pokušava naznačiti gdje se danas nalazimo i u kojem se smjeru kreću sveopći (društveni) procesi.

Dobar novinar mora biti i dobar čovjek

Novinarka Mirjana Rakić izjavila je kako je ta knjiga jedno osobno putovanje svijetom koje sadrži puno elemenata silno bitnih da bi se taj svijet mogao razumjeti, "da shvatimo da se oko nas događaju neki procesi u kojima mi tek rubno živimo, a trebali bismo se što prije uključiti u njih".

Posebno se osvrnula na posljednji dio knjige, u kojemu Dragičević govori o ulozi intelektualaca, i to "ne samo mislilaca po profesiji, ukazujući na nužnost aktiviranja onih koji imaju što reći, i koji mogu nešto reći u jednom društvu".

Prvi dio knjige bavi se globalnim kontekstom, ključnim akterima procesa, njihovim dvojbama i izazovima, ispričanima pričama ljudi u složenoj situaciji današnjega svijeta. Drugi dio govori o nekim zanemarenim dijelovima svijeta, ljudima u pokretu, izbjeglicama i geopolitičkim procesima koji su do takva stanja doveli ili bi iz njega mogli proizići. Posljednji dio knjige donosi nekoliko priča o uspjehu, pojedinaca ili država, te razgovore s onima koji su spremni ponuditi rješenja ili o rješenjima za današnji svijet glasno razmišljaju.

O knjizi je govorio i dugogodišnji urednik na HRT-u Dragan Nikolić, koji je ocijenio kako je riječ o odličnoj i pitkoj knjizi koja bi se mogla nazvati i generacijskim romanom u smislu da Dragičević pripada generaciji novinara za koje je novinarstvo poziv, zvanje, koji uvijek sve propituju, i uvijek, u slučaju televizijskih novinara, "traže kadar više, sugovornika više".

Dragičević je zahvalila svima koji su pridonijeli da knjiga ugleda svjetlo dana.

- To je prije svega knjiga o ljudima i mom pogledu na svijet koji je prije i iznad svega humanistički. Odrastala sam u otvorenom okruženju gdje se cijenila otvorenost prema svakoj vrsti rasprave - rekla je.

- Žao mi je što se u ovome društvu marginaliziraju ljudi koji bi trebali biti u njegovu središtu. Žao mi je što smo provincija. Jesmo mala zemlja na granici, ali i dalje mislim i vjerujem da sa svim onim što imamo i što možemo kreirati možemo biti faktor - objasnila je Dragičević motive za pisanje te knjige.

Kategorije: Hrvaška

DIKTATOR TURKMENISTANA POSLAO POLICIJU U DESANT NA WC-e U tijeku je lov na građane koji nakon velike nužde stražnjice brišu predsjednikovim slikama

Jutarnji list - 11 ur 35 sek ago

Policija u Turkmenistanu provodi sveobuhvatnu istragu po WC-ima i traga za dokazima koji bi potvrdili da dio stanovništva koristi dnevne novine s fotografijama autoritarnog predsjednika Gurbangulija Berdimuhamedova kako bi nakon velike nužde brisali svoje stražnjice, umjesto da koriste toaletni papir, prenosi BBC.

Da se u zapadnoj turkmenskoj provinciji Balkan provodi nadzor nad javnim i privatnim toaletima piše moskovski portal Fergana.ru, inače poznat kao pouzdan izvor vjerodostojnih informacija iz Turkmenistana. Policajci pretražuju i kontejnere i javna smetlišta kako bi se uvjerili jesu li slike na kojima je šef države 'uprljane'.

- Postoji poseban redar na svakom odlagalištu otpada čiji je posao pregledati smeće u potrazi za slikama i tako utvrditi iz čije kuće dolaze novine, odnosno tko je pretplatnik, te ga prijaviti policiji - piše Fergana i dodaje kako će ljudi koji budu proglašeni krivima da su 'uništili' sliku predsjednika dobiti upozorenje.

No kako pišu Alternativnnyy Novosti Turkmenistana, postoji velika vjerojatnost da će broj izdanih upozorenja biti ogroman, pošto su stanovnici Turkmenistana 'osiromašeni zbog trenutne ekonomske krize i ne namjeravaju trošiti novac na toaletni papir'.

- Zašto kupovati toaletni papir ako imate listove državnih novina na koje su se ljudi u Turkmenistanu prisiljeni pretplatiti, piše u članku u kojem dodaju kako je nakon nužde teško zaobići Berdimuhamedovljev lik s obzirom da njegove fotografije dominiraju u svim novinama na manje-više svim stranicama.

Policijski desant na zahode razotkriven je nakon što su se pojavila izvješća o privođenju nekolicine maloljetnika koje se tereti da su 'okaljali' predsjednikove slike. Također, ulovljena su i djeca kako, igrajući se, gaze njegove fotografije, a neki su se čak drznuli nacrtati mu brkove na nekima od njih.

Kategorije: Hrvaška

DIKTATOR TURKMENISTANA POSLAO POLICIJU U DESANT NA WC-e U tijeku je lov na građane koji nakon velike nužde stražnjice brišu predsjednikovim slikama

Jutarni List - 11 ur 35 sek ago

Policija u Turkmenistanu provodi sveobuhvatnu istragu po WC-ima i traga za dokazima koji bi potvrdili da dio stanovništva koristi dnevne novine s fotografijama autoritarnog predsjednika Gurbangulija Berdimuhamedova kako bi nakon velike nužde brisali svoje stražnjice, umjesto da koriste toaletni papir, prenosi BBC.

Da se u zapadnoj turkmenskoj provinciji Balkan provodi nadzor nad javnim i privatnim toaletima piše moskovski portal Fergana.ru, inače poznat kao pouzdan izvor vjerodostojnih informacija iz Turkmenistana. Policajci pretražuju i kontejnere i javna smetlišta kako bi se uvjerili jesu li slike na kojima je šef države 'uprljane'.

- Postoji poseban redar na svakom odlagalištu otpada čiji je posao pregledati smeće u potrazi za slikama i tako utvrditi iz čije kuće dolaze novine, odnosno tko je pretplatnik, te ga prijaviti policiji - piše Fergana i dodaje kako će ljudi koji budu proglašeni krivima da su 'uništili' sliku predsjednika dobiti upozorenje.

No kako pišu Alternativnnyy Novosti Turkmenistana, postoji velika vjerojatnost da će broj izdanih upozorenja biti ogroman, pošto su stanovnici Turkmenistana 'osiromašeni zbog trenutne ekonomske krize i ne namjeravaju trošiti novac na toaletni papir'.

- Zašto kupovati toaletni papir ako imate listove državnih novina na koje su se ljudi u Turkmenistanu prisiljeni pretplatiti, piše u članku u kojem dodaju kako je nakon nužde teško zaobići Berdimuhamedovljev lik s obzirom da njegove fotografije dominiraju u svim novinama na manje-više svim stranicama.

Policijski desant na zahode razotkriven je nakon što su se pojavila izvješća o privođenju nekolicine maloljetnika koje se tereti da su 'okaljali' predsjednikove slike. Također, ulovljena su i djeca kako, igrajući se, gaze njegove fotografije, a neki su se čak drznuli nacrtati mu brkove na nekima od njih.

Kategorije: Hrvaška

KRIK ISTARSKIH UGOSTITELJA 'Fali nam konobara i kuhara, ako se nešto hitno ne poduzme, usred sezone ćemo zatvarati lokale ili smanjivati broj stolova'

Jutarnji list - 11 ur 35 sek ago

Obrtnička komora Istarske županije (OKIŽ) uputila je apel Vladi tražeći od nje da čim prije odobri dodatnu kvotu radnih dozvola za zapošljavanje stranaca kako bi se sezona mogla kvalitetno odraditi. Obrtnici i hotelske kuće u Istri vape za radnicima u ugostiteljstvu, prije svega konobarima, kuharima i pomoćnim osobljem, a nedostaje im i građevinskih radnika zbog čega će, upozoravaju, izgradnja mnogih projekata kasniti, piše Glas Istre.

Svoj je zahtjev OKIŽ, koji ima nešto manje od 7400 članova, uputio putem svoje matične organizacije, Hrvatske obrtničke komore. Mario Paliska, predsjednik OKIŽ-a, nije želio špekulirati o brojkama, no tvrdi kako mu se javilo 20-ak obrtnika, mahom ugostitelja i građevinara, s molbom za pomoć. Vlada je, naime, u ovoj godini odobrila 4660 radnih dozvola za zapošljavanje u turizmu i ugostiteljstvu te čak 10.770 u graditeljstvu, no obrtnici tvrde da su dozvole za mnoga zanimanja iskorištene. Trenutačno, kažu, očekuju odgovor iz MUP-a o tome koliko je točno dozvola iskorišteno za pojedina zanimanja i je li ih, i koliko, preostalo.

- Ne mogu špekulirati nedostaje li 500 ili 600 radnika jer bi realna brojka mogla biti puno manja ili veća, no problem svakako postoji. Tijela naše komore u nekoliko su navrata raspravljala o ovom velikom problemu. Dugoročno rješenje leži u obrazovnom sustavu, ali stav je Komore da treba hitno liberalizirati postupak angažiranja radnika iz susjednih zemalja koje nisu u Europskoj uniji - izjavio je Paliska, a prenosi Glas Istre.

Iako, međutim, radne snage na Zavodu za zapošljavanje ima, on tvrdi kako je riječ o nekvalitetnim radnicima koji su već dulje vrijeme na burzi, neki odbijaju posao, stoga bi, po njegovu mišljenju, nešto trebalo poduzeti jer riječ je o teretu koji pada na pleća poduzetnika i obrtnika, odnosno svih poreznih obveznika. Napominje kako bi, ako se ne poduzme nešto, ugostitelji vrlo brzo mogli početi smanjivati broj stolova u svojim objektima jer s raspoloživom radnom snagom neće moći posluživati sve goste. Također, neki bi mogli i u potpunosti zatvoriti svoje objekte.

Kategorije: Hrvaška

KRIK ISTARSKIH UGOSTITELJA 'Fali nam konobara i kuhara, ako se nešto hitno ne poduzme, usred sezone ćemo zatvarati lokale ili smanjivati broj stolova'

Jutarni List - 11 ur 35 sek ago

Obrtnička komora Istarske županije (OKIŽ) uputila je apel Vladi tražeći od nje da čim prije odobri dodatnu kvotu radnih dozvola za zapošljavanje stranaca kako bi se sezona mogla kvalitetno odraditi. Obrtnici i hotelske kuće u Istri vape za radnicima u ugostiteljstvu, prije svega konobarima, kuharima i pomoćnim osobljem, a nedostaje im i građevinskih radnika zbog čega će, upozoravaju, izgradnja mnogih projekata kasniti, piše Glas Istre.

Svoj je zahtjev OKIŽ, koji ima nešto manje od 7400 članova, uputio putem svoje matične organizacije, Hrvatske obrtničke komore. Mario Paliska, predsjednik OKIŽ-a, nije želio špekulirati o brojkama, no tvrdi kako mu se javilo 20-ak obrtnika, mahom ugostitelja i građevinara, s molbom za pomoć. Vlada je, naime, u ovoj godini odobrila 4660 radnih dozvola za zapošljavanje u turizmu i ugostiteljstvu te čak 10.770 u graditeljstvu, no obrtnici tvrde da su dozvole za mnoga zanimanja iskorištene. Trenutačno, kažu, očekuju odgovor iz MUP-a o tome koliko je točno dozvola iskorišteno za pojedina zanimanja i je li ih, i koliko, preostalo.

- Ne mogu špekulirati nedostaje li 500 ili 600 radnika jer bi realna brojka mogla biti puno manja ili veća, no problem svakako postoji. Tijela naše komore u nekoliko su navrata raspravljala o ovom velikom problemu. Dugoročno rješenje leži u obrazovnom sustavu, ali stav je Komore da treba hitno liberalizirati postupak angažiranja radnika iz susjednih zemalja koje nisu u Europskoj uniji - izjavio je Paliska, a prenosi Glas Istre.

Iako, međutim, radne snage na Zavodu za zapošljavanje ima, on tvrdi kako je riječ o nekvalitetnim radnicima koji su već dulje vrijeme na burzi, neki odbijaju posao, stoga bi, po njegovu mišljenju, nešto trebalo poduzeti jer riječ je o teretu koji pada na pleća poduzetnika i obrtnika, odnosno svih poreznih obveznika. Napominje kako bi, ako se ne poduzme nešto, ugostitelji vrlo brzo mogli početi smanjivati broj stolova u svojim objektima jer s raspoloživom radnom snagom neće moći posluživati sve goste. Također, neki bi mogli i u potpunosti zatvoriti svoje objekte.

Kategorije: Hrvaška

VIDEO, AUDIO Potresna snimka otkriva kakvu je dramu proživljavao zaljubljenik u prirodu nakon fatalnog susreta s planinskim lavom

Jutarnji list - 11 ur 35 sek ago

Isaac Sederbaum bio je brdski biciklist koji se s prijateljem SJ Brooksom vozio u subotu po cesti u blizini North Benda, u podnožju planine Cascade istočno od Seattlea. Bilo bi to njihovo uobičajeno 'punjenje baterija' vikendom da se u cijelu priču nije umiješala i jedna puma.

Naime, puma ih je slijedila cijelim putem, a onda u jednom trenutku odlučila ih i napasti.

Njihova priča završila je na stranicama svjetskih medija jer je procurila snimka njihovog poziva hitnoj službi, a ta snimka najbolje dočarava kakvu su dramu proživljavala dva zaljubljenika u prirodu i biciklizam.

Vlasti kažu kako su dva prijatelja primjereno reagirala pokušavajući otjerati pumu, a čak su je pokušavali udariti i biciklom, sve u očajničkoj namjeri da se ova divlja mačka makne od njih.

Iako su u toj namjeri prvotno uspjeli, dok su se pokušavali pribrati i uhvatiti malo zraka, puma se vratila i ugrizla Sederbauma za glavu, a onda ga počela trgati, prije nego li je svoju pažnju usmjerila na Brooksa koji je pokušao pobjeći.

puma 

Potpuno krvav, Sederbaum je sjeo na bicikl i vozio se do mjesta gdje je mogao dobiti signal telefona...

Snimke koje je u srijedu objavio ured šerifa okruga King i regionalna hitna služba pod nazivom NORCOM u utorak pokazuju da prvih nekoliko poziva nije uspjelo. U jednom od njih Sederbaum uspijeva reći: 'Možete li me čuti?' i 'Pomoć!'

Dispečerica ureda šerifa u okrugu King potom ga naziva natrag.

- Pozdrav, ovdje 911. Imamo poziv. Sve je u redu?, pita ona.

- Ne, odgovora u panici.

- Napao me je planinski lav, i mog prijatelja. Ne znam gdje sam. Pokušavam sići niz planinu, nastavio je Sederbaum.

- Na kojoj ste planini?

- Ne znam... Bio sam na cesti za..., govori on.

- Slušaj me, kaže dispečerica.

- Slušaj, slušaj. Trebate poklopiti slušalicu i nazvati 911 kako bismo vam mogli locirati poziciju, govori mu dispečerica.

'Svaka vam čast'

Nakon što je ponovno nazvao ponudio je malo više informacija. Rekao je da se nalazi sjeverno od North Benda - i kako dispečeri pokušavaju otkriti gdje je s GPS signalom, a onda im kaže da vidi automobil, i da će ga pokušati zaustaviti.

- Možete li razgovarati s 911?, upitao je Sederbaum ženu u autu.

- Napao me je planinski lav. Moj prijatelj je gore.

I dok žena gleda kartu i pokušava reći dispečeru kako do njih doći, može se čuti Sederbauma u pozadini.

- Nećeš umrijeti, kaže mu žena.

Sederbaumov glas lagano puca dok govori drugom dispečeru:

- Zabrinut sam zbog svog prijatelja. I sve me boli, kaže on.

- Znam, kaže mu glas s druge strane žice. Ali radite jako dobar posao tamo. Svaka vam čast što ste ostali smireni, hrabri ga dispečerica.

U tom trenutku prolazi još jedno vozilo - kamion s muškarcem koji kaže da se zove Matt - a zatim daje više detalja o lokaciji i stanju Sederbauma.

- Stvarno je uplašen, želi sići sa planine. Ima nekoliko gadnih posjekotina, osobito iza desnog uha, kaže Matt.

Prvi šerifov zamjenik stigao je u 11:19, nekih pola sata nakon prvog poziva. Ostalima je trebao još jedan sat prije nego li što su našli Brooksov bicikl, a onda i tijelo.

Tamo je nad tijelom stajala i puma koja je pobjegla kad je jedan od zamjenika ispalio metak. Nekoliko sati kasnije, washingtonski odjel za ribolov i divljinu došao je s psima kako bi pronašli pumu koja je pobjegla na obližnje stablo, a zatim su je i ubili.

Kasnije je utvrđeno da je životinja bila pothranjena, no svi detalji biti će poznati nakon autopsije.

Hrabri Sederbaum je pak u utorak pušten iz bolnice u Seattleu, no nema sumnje kako će zauvijek pamtiti ovaj boravak u prirodi.

Inače, ovaj napad sa smrtnim posljedicama bio je prvi takve vrste na ovom području u posljednjih 94 godina.

Potresnu audio snimku Sederbaumovog razgovora s dispečerima poslušajte OVDJE.

Kategorije: Hrvaška

VIDEO, AUDIO Potresna snimka otkriva kakvu je dramu proživljavao zaljubljenik u prirodu nakon fatalnog susreta s planinskim lavom

Jutarni List - 11 ur 35 sek ago

Isaac Sederbaum bio je brdski biciklist koji se s prijateljem SJ Brooksom vozio u subotu po cesti u blizini North Benda, u podnožju planine Cascade istočno od Seattlea. Bilo bi to njihovo uobičajeno 'punjenje baterija' vikendom da se u cijelu priču nije umiješala i jedna puma.

Naime, puma ih je slijedila cijelim putem, a onda u jednom trenutku odlučila ih i napasti.

Njihova priča završila je na stranicama svjetskih medija jer je procurila snimka njihovog poziva hitnoj službi, a ta snimka najbolje dočarava kakvu su dramu proživljavala dva zaljubljenika u prirodu i biciklizam.

Vlasti kažu kako su dva prijatelja primjereno reagirala pokušavajući otjerati pumu, a čak su je pokušavali udariti i biciklom, sve u očajničkoj namjeri da se ova divlja mačka makne od njih.

Iako su u toj namjeri prvotno uspjeli, dok su se pokušavali pribrati i uhvatiti malo zraka, puma se vratila i ugrizla Sederbauma za glavu, a onda ga počela trgati, prije nego li je svoju pažnju usmjerila na Brooksa koji je pokušao pobjeći.

puma 

Potpuno krvav, Sederbaum je sjeo na bicikl i vozio se do mjesta gdje je mogao dobiti signal telefona...

Snimke koje je u srijedu objavio ured šerifa okruga King i regionalna hitna služba pod nazivom NORCOM u utorak pokazuju da prvih nekoliko poziva nije uspjelo. U jednom od njih Sederbaum uspijeva reći: 'Možete li me čuti?' i 'Pomoć!'

Dispečerica ureda šerifa u okrugu King potom ga naziva natrag.

- Pozdrav, ovdje 911. Imamo poziv. Sve je u redu?, pita ona.

- Ne, odgovora u panici.

- Napao me je planinski lav, i mog prijatelja. Ne znam gdje sam. Pokušavam sići niz planinu, nastavio je Sederbaum.

- Na kojoj ste planini?

- Ne znam... Bio sam na cesti za..., govori on.

- Slušaj me, kaže dispečerica.

- Slušaj, slušaj. Trebate poklopiti slušalicu i nazvati 911 kako bismo vam mogli locirati poziciju, govori mu dispečerica.

'Svaka vam čast'

Nakon što je ponovno nazvao ponudio je malo više informacija. Rekao je da se nalazi sjeverno od North Benda - i kako dispečeri pokušavaju otkriti gdje je s GPS signalom, a onda im kaže da vidi automobil, i da će ga pokušati zaustaviti.

- Možete li razgovarati s 911?, upitao je Sederbaum ženu u autu.

- Napao me je planinski lav. Moj prijatelj je gore.

I dok žena gleda kartu i pokušava reći dispečeru kako do njih doći, može se čuti Sederbauma u pozadini.

- Nećeš umrijeti, kaže mu žena.

Sederbaumov glas lagano puca dok govori drugom dispečeru:

- Zabrinut sam zbog svog prijatelja. I sve me boli, kaže on.

- Znam, kaže mu glas s druge strane žice. Ali radite jako dobar posao tamo. Svaka vam čast što ste ostali smireni, hrabri ga dispečerica.

U tom trenutku prolazi još jedno vozilo - kamion s muškarcem koji kaže da se zove Matt - a zatim daje više detalja o lokaciji i stanju Sederbauma.

- Stvarno je uplašen, želi sići sa planine. Ima nekoliko gadnih posjekotina, osobito iza desnog uha, kaže Matt.

Prvi šerifov zamjenik stigao je u 11:19, nekih pola sata nakon prvog poziva. Ostalima je trebao još jedan sat prije nego li što su našli Brooksov bicikl, a onda i tijelo.

Tamo je nad tijelom stajala i puma koja je pobjegla kad je jedan od zamjenika ispalio metak. Nekoliko sati kasnije, washingtonski odjel za ribolov i divljinu došao je s psima kako bi pronašli pumu koja je pobjegla na obližnje stablo, a zatim su je i ubili.

Kasnije je utvrđeno da je životinja bila pothranjena, no svi detalji biti će poznati nakon autopsije.

Hrabri Sederbaum je pak u utorak pušten iz bolnice u Seattleu, no nema sumnje kako će zauvijek pamtiti ovaj boravak u prirodi.

Inače, ovaj napad sa smrtnim posljedicama bio je prvi takve vrste na ovom području u posljednjih 94 godina.

Potresnu audio snimku Sederbaumovog razgovora s dispečerima poslušajte OVDJE.

Kategorije: Hrvaška

GDPR DONOSI I NIZ PROMJENA U ŠKOLE Roditelji neće moći vidjeti ocjene i izostanke u imeniku svoje djece koja su navršila 16 godina bez njihove privole

Jutarnji list - Čet, 24/05/2018 - 23:57

U petak, 25. svibnja, na snagu stupa direktiva EU o zaštiti osobnih podataka - najveća promjena u tom području u posljednjih 20 godina. Tzv. GDPR predviđa drastične kazne za tvrtke i institucije koje ne poštuju odredbe, a i škole su dužne štititi podatke učenika, a to nije nimalo jednostavno s obzirom na maturu, upise, natjecanja i ostalo, prenosi HRT.

Ako netko misli da će s osobnim podacima od petka biti sve isto kao i do sada - vara se. Uredbom o njihovoj zaštiti ponajprije se mijenja donja dobna granica kada je riječ o odlučivanju o vlastitim podacima. Ona više nije 18, nego 16 godina.

- To znači da će dijete od 16 godina davati privolu za uporabu svojih podataka čak i roditeljima. Mislim da mi za to nismo spremni - rekla je Marija Boban s Pravnog fakulteta u Splitu.

Ravnatelji i profesori pitaju se hoće li 16-godišnjaci imati veća prava od roditelja?

Npr., samo uz njihovu privolu roditelji mogu vidjeti ocjene i izostanke u imeniku. Nadalje, više nema javne objave imena, primjerice za upise na oglasnim pločama.

- U slučaju da neka škola na oglasnoj ploči objavi popis upisanih učenika - treba postaviti odraslu osobu ili zaštitara koji bi spriječio da neka druga osoba to gleda ili snimi - kaže Suzana Hitrec iz Udruge srednjoškolskih ravnatelja. I za sve maturante koji imaju dodatna pitanja, u Nacionalnom centru vrijedit će nova pravila - Info centar morat će snimiti izjavu kada djelatnici centra razgovaraju s korisnicima izvana, prenosi HRT.

Neće biti jednostavno ni kada učenici idu na natjecanja.

- Natjecanja se i sada odvijaju pod lozinkom, međutim u budućnosti će svaki roditelj maloljetnom učeniku morati dati privolu da se njegovi podaci mogu koristiti u svim natjecanjima i objavi rezultata - kaže ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje Jadranka Žarković Pečenković. Ali kada se vrate s natjecanja, nema objave fotografija na školskim stranicama bez pristanka roditelja.

Od petka dobro proučite Uredbu o zaštiti podataka jer kazne nisu zanemarive - primjerice, ako škola nema videonadzor, ona može iznositi i do 50 tisuća kuna.

Kategorije: Hrvaška

GDPR DONOSI I NIZ PROMJENA U ŠKOLE Roditelji neće moći vidjeti ocjene i izostanke u imeniku svoje djece koja su navršila 16 godina bez njihove privole

Jutarni List - Čet, 24/05/2018 - 23:57

U petak, 25. svibnja, na snagu stupa direktiva EU o zaštiti osobnih podataka - najveća promjena u tom području u posljednjih 20 godina. Tzv. GDPR predviđa drastične kazne za tvrtke i institucije koje ne poštuju odredbe, a i škole su dužne štititi podatke učenika, a to nije nimalo jednostavno s obzirom na maturu, upise, natjecanja i ostalo, prenosi HRT.

Ako netko misli da će s osobnim podacima od petka biti sve isto kao i do sada - vara se. Uredbom o njihovoj zaštiti ponajprije se mijenja donja dobna granica kada je riječ o odlučivanju o vlastitim podacima. Ona više nije 18, nego 16 godina.

- To znači da će dijete od 16 godina davati privolu za uporabu svojih podataka čak i roditeljima. Mislim da mi za to nismo spremni - rekla je Marija Boban s Pravnog fakulteta u Splitu.

Ravnatelji i profesori pitaju se hoće li 16-godišnjaci imati veća prava od roditelja?

Npr., samo uz njihovu privolu roditelji mogu vidjeti ocjene i izostanke u imeniku. Nadalje, više nema javne objave imena, primjerice za upise na oglasnim pločama.

- U slučaju da neka škola na oglasnoj ploči objavi popis upisanih učenika - treba postaviti odraslu osobu ili zaštitara koji bi spriječio da neka druga osoba to gleda ili snimi - kaže Suzana Hitrec iz Udruge srednjoškolskih ravnatelja. I za sve maturante koji imaju dodatna pitanja, u Nacionalnom centru vrijedit će nova pravila - Info centar morat će snimiti izjavu kada djelatnici centra razgovaraju s korisnicima izvana, prenosi HRT.

Neće biti jednostavno ni kada učenici idu na natjecanja.

- Natjecanja se i sada odvijaju pod lozinkom, međutim u budućnosti će svaki roditelj maloljetnom učeniku morati dati privolu da se njegovi podaci mogu koristiti u svim natjecanjima i objavi rezultata - kaže ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje Jadranka Žarković Pečenković. Ali kada se vrate s natjecanja, nema objave fotografija na školskim stranicama bez pristanka roditelja.

Od petka dobro proučite Uredbu o zaštiti podataka jer kazne nisu zanemarive - primjerice, ako škola nema videonadzor, ona može iznositi i do 50 tisuća kuna.

Kategorije: Hrvaška

U ozračju 50. rođendana prvoga Salona mladih otvoreno njegovo 34. izdanje – Panoptiko

Nacional - Čet, 24/05/2018 - 23:53

Panoptikon – tip zatvorske zgrade koji omogućava optimalan nadzor zatvorenika, tema je 34. Salona mladih na koju se u njegovim različitim metaforičkim značenjima referiraju mlade umjetnice i umjetnici, a ta bijenalna priredba otvorena je u četvrtak navečer u Meštrovićevu paviljonu.

Meštrovićev paviljon – Dom hrvatskih likovnih umjetnika mjesto je gdje je prije 50 godina otvoren prvi Salon mladih, podsjetio je potpredsjednik Hrvatskoga društva likovnih umjetnika (HDLU) Tomislav Buntak. Time ovo izdanje ima i obljetničarski ugođaj koji je, istaknuo je Bunatak, upotpunjeno s još dvije obljetnice – stoljećem i pol postojanja HDLU-a, te osamdeset godina od dovršetka Meštrovićeva paviljona- jednoga od najvažnijih hrvatskih spomenika arhitekture.

Buntak se kratko osvrnuo na sve tri obljetnice i rekao kako se za 150. obljetnicu HDLU-a može reći “kako smo zaista imali veliku sreću da razdoblje od 186., do danas obilježimo kao društvo koje je zaista utjecalo na razvoj likovne scene i likovne umjetnosti, osnivanje institucija, muzeja i galerija te srednjoškolskoga i visokoškolskog umjetničkog obrazovanja”.

Kad je pak riječ o Meštrovićevu paviljonu Buntak je podsjetio kako je ta zgrada i građena za umjetnike, za izložbe, promociju umjetnosti. Ipak, dodao je, “Meštrovićev paviljon je imao pomalo čudnu sudbinu pa je hram umjetnosti bio samo nešto manje od dvije godine, a onda je ‘desna opcija’ pokazala svoje lice i oduzela ga, pa je onda, nakon Drugoga svjetskog rata to učinila i ‘lijeva opcija’, a umjetnicima je vraćena tek 1992. na 1993. godinu”.

Prvi Salon mladih pokrenut prije 50 godina u studentskoj revolucionarnoj ’68.

Ovdje nas je pak, rekao je Buntak, okupila ta treća obljetnica – 50 godina otkako je pokrenut prvi Salon mladih u studentskoj revolucionarnoj ’68. godini , da bi kao jednogodišnja izložba imao kontinuitet do 1991. Slijedila je ratna pauza do 1996. a nakon toga se salon održava kao bijenalna manifestacija pa smo tako ove godine dočekali 34. Salon mladih.

Ocijenio  je kako je Salon mladih izrazito važan jer je početak i promocija novih generacija mladih umjetnica i umjetnika, kreativnosti, likovne i vizualne umjetnosti. Buntak vjeruje kako će posjetitelji na ovome salonu sigurno vidjeti djela umjetnika koji će imati važno mjesto u likovnoj umjetnosti u nekoliko naredih desetljeća.

Na 34. Salonu mladih izlažu 24 mlade umjetnice i umjetnici – Maja Bachler, Maša Barišić, Vitar Drinković, Tomislav Hršak, Tea Ivković, Valerija Jakuš,  Marija Koruga, Anja Leko, Kristina Marić, Marija Matić, Vida Meić, Niko Mihaljević, Anita Miloš, Vladimir Novak, Filip Pilj, Kristina Pongrac, Ana Sladetić, Josipa Stojanović, Lana Stojićević, Ivana Tkalčić, Vice Tomasović, Ivan Tudek, Vendi Vernić i Nebojša Vuković.

Kustosica ovogodišnjega Salona mladih je Mirna Rul, a na njezin poziv na izložbi sudjeluju Marija Ančić, Ana Kovačić, Vanda Kreutz, Jelena Lovrec i Mario Matoković. Autori pozvani na sudjelovanje u sklopu Art Lab-a su Mihael Giba i Frane Rogić, te Petar Popijač i Maja Flajsig.

Umjetnici se na panoptikon referiraju na različite načine

Panoptikon je tip zatvorske zgrade koju koju je u XVIII. stoljeću dizajnirao i osmislio engleski filozof Jeremy Bentham. Kustosica Mirna Rul objasnila je da panoptikon omogućava optimalan nadzor zatvorenika, a u apsolutnom značenju je svaka vrst kontrole ili nadzora. S obzirom na način na koji umjetnice i umjetnici pristupaju toj temi možemo ih, rekla je kustosica, uvjetno podijeliti u nekoliko skupina. U prvoj skupini su oni koji panoptikon prepoznaju u društvu kontrole i u svojim se radovima kritički odnose naspram vršitelja nadzora, ali i kazne (pa i one koja se očituje kao izostanak nagrade).

Dio umjetnika pak pomalo strepi od odlaska iz sigurnog okrilja institucije – Akademije likovnih umjetnosti. Pojedini radovi, dodala je Rul, propituju odnos institucije, umjetnika i recipijenta, neki oštro kritiziraju političke centre moći čije su malverzacije i nebriga doveli do propasti industrije, ali i čitavih regija. Umjetnici se bave i nemarom gradskih vlasti prema napuštenim prostorima, ekstenzivnom izgradnjom zagrebačkih fontana te položajem umjetnica u Hrvatskoj u odnosu na muške kolege. Dio umjetnika osvijestio je u svojim radovima potrebu za prilagođavanjem raznovrsnim pozicijama moći, a neki izražavaju suptilnu subverziju tako uređene stvarnosti, tjeskobu zbog stvarnosti od koje se ne može pobjeći ili joj pristupaju gotovo ludički i pomalo ironično.

Otvorenje izložba popraćeno je s dva performansa i DJ setom, a bogat popratni program priređen je i za trajanja izložbe koja je biti otvorena do 26. lipnja.

Održavanje 34. Salon mladih poduprlo je Ministarstvo kulture, donator novčanih nagrada je Hrvatska poštanska banka, a bit će dodijeljene i druge nagrade, među kojima i jedna Muzeja suvremene umjetnosti (MSU).

 

Kategorije: Hrvaška

Uoči doigravanja: Odlični Tomić predvodio Barcelonu, Suton najbolji kod Estudiantesa

Sportnet.hr - Čet, 24/05/2018 - 23:50
Večeras je odigrano devet utakmica posljednjeg kola regularnog dijela ACB lige te su poznati svi parovi doigravanja...
Kategorije: Hrvaška

Završena terenska vježba zaštite Jadrana od onečišćenja

Nacional - Čet, 24/05/2018 - 23:46

Dvodnevna Međunarodna terenska vježba zaštite Jadrana od onečišćenja ‘ADRIATIC 2018’ završena je u četvrtak u splitskom akvatoriju gdje je prikazano  saniranje posljedica zapaljenja tankera te naftnog onečišćenja mora i obale.
Vježba ‘ADRIATIC 2018’ odvijala se  najvećim dijelom u Kaštelanskom zaljevu, a prijavljeni domaći i inozemni promatrači vježbu su pratili sa broda ‘Faust Vrančić’ iz sastava Obalne straže RH.

Kako je priopćeno iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, vježbom  je provjeren sustav traganja i spašavanja, zaštite mora od onečišćenja te protupožarnog djelovanja na brodovima.

Provedba se temeljila na scenariju koji je predvidio i aktiviranje međunarodne pomoći i specijaliziranih timova za gašenje požara, za čišćenje mora i obale, aktiviranje sustava traganja i spašavanja na moru, sustava za suzbijanje iznenadnih onečišćenja mora te civilne zaštite u području vatrogastva.

Poseban naglasak je stavljen  na situacije kada je, zbog  nedostataka u ljudstvu i tehnici, potrebno aktivirati raspoloživi mehanizam Europske unije kao djelotvoran odgovor na onečišćenje mora i morskog okoliša velikih razmjera.

Održana je u sklopu projekta “Full Scale Civil Protection Exercise – ADRIATIC 2018” koji Hrvatska provodi s partnerima iz Crne Gore i Slovenije, a cilj projekta, koji podupire Europska unija, je povećanje pripravnosti u civilnoj zaštiti i poboljšanje odgovora na incidente na moru,

Međunarodni  projekt “Full Scale Civil Protection Exercise – ADRIATIC 2018” na splitskom je području organiziran u razdoblju od 21. do 25. svibnja ove godine u organizaciji Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Državne uprave za zaštitu i spašavanje Republike Hrvatske te u suradnji s Upravom za zaštitu i spašavanje Republike Slovenije i Ministarstvom unutarnjih poslova / Upravom za izvanredne situacije Republike Crne Gore, kao međunarodnim projektnim partnerima.

U ime Ministarstva mora, prometa i infrastrukture dvodnevnu vježbu pratio je pomoćnik ministra, kapetan Siniša Orlić, u nazočnosti ravnatelja Državne uprave za zaštitu i spašavanje (DUZS), Dragana Lozančića, generalnog direktora Uprave Republike Slovenije za zaštitu i spašavanje Darka Buta, direktora Uprave za pomorsku sigurnost Republike Crne Gore Safeta Kočana.

 

Kategorije: Hrvaška

Zdravko Zrinušić novi državni tajnik u Ministarstvu financija

24sata.hr - Čet, 24/05/2018 - 23:45
Na osobni zahtjev razriješena je pomoćnica ministra obrane Đurđa Hunjet, dok je novim pomoćnikom ministra obrane imenovan  Ante Modrić
Kategorije: Hrvaška

Hrvati u parovima stopostotni, Dodig, Pavić i Jurak idu dalje

Sportnet.hr - Čet, 24/05/2018 - 23:43
Četvrtak je bio dobar dan za hrvatske predstavnike u konkurenciji parova. Na terenu su bili Ivan Dodig, Mate Pavić i Darija Jurak te su svi upisali pobjedu...
Kategorije: Hrvaška

Sa zatvorenog dijela sjednice Vlade – Zdravko Zrinušić novi državni tajnik u Ministarstvu financija

Nacional - Čet, 24/05/2018 - 23:42

Vlada je na zatvorenom dijelu sjednice u četvrtak na osobni zahtjev razriješila državnog tajnika u Ministarstvu financija Željka Tufekčića, te je novim državnim tajnikom imenovala Zdravka Zrinušića.

Istovremeno, zbog odlaska na novu dužnost, Zdravko Zrinušić razriješen je dužnosti pomoćnika ministra financija – ravnatelja Porezne uprave, a novim je pomoćnikom ministra – ravnateljem Porezne uprave imenovan Božidar Kutleša

Mate Car imenovan je pomoćnikom ministra zdravstva.

Na osobni zahtjev razriješena je pomoćnica ministra obrane Đurđa Hunjet, dok je novim pomoćnikom ministra imenovan  Ante Modrić.

Zbog isteka mandata Krešo Pandžić razriješen je dužnosti zamjenika ravnateljice Državnoga hidrometeorološkog zavoda.

Zdeslav Matić razriješen je dužnosti predsjednika Upravnoga vijeća Energetskog instituta Hrvoje Požar, a novim je predsjednikom imenovan Domagoj Validžić.

Razriješen je dio članova Upravnoga vijeća Javne ustanove „Memorijalni centar Domovinskog rata Vukovar“, i to general pukovnik Slavko Barić, Staša Skenžić, Dražen Alerić, Vesna Rajković, Gorenka Bulj,  Ante Nazor, Željko Cirba, Ana Herman, Nikša Crnčević i Pavao Salopek.

Novim članovima, kao predstavnici ministarstava obrane,  znanosti i obrazovanja,  kulture,  turizma, te Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU, Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, Vukovarsko-srijemske županije i udruga proisteklih iz Domovinskog rata, imenovani su Zoran Piličić, Vlado Prskalo, Ivica Poljičak, Vesna Rajković, Kristina Bilić, Ante Nazor, Željko Cirba, Miroslav Vacek, Dubravko Halovanić i Josip Bebek.

Među brojnim kadrovskim razrješenjima je i ono Branka Sočanca koji je razriješen je dužnosti nacionalnog koordinatora i člana Nacionalnog odbora za suzbijanje trgovanja ljudima. Istovremeno je Alen Tahiri imenovan novim nacionalnim koordinatorom i članom Nacionalnog odbora, kao predstavnik Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.

U Povjerenstvu za praćenje provedbe Nacionalne strategije za uključivanje Roma, za razdoblje od 2013. do 2020. razriješen je dio dosadašnjih članova, Denis Kovačić, Hrvoje Šlezak i  Branko Sočanac. Novim članovima, kao predstavnici ministarstava zdravstva,  znanosti i obrazovanja i Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, imenovani su Gordan Žanić, Momir Karin i Alen Tahiri.

Vlada je donijela Nacionalni program zaštite civilnog zračnog prometa i Nacionalni program kontrole kvalitete zaštite civilnog zračnog prometa. Točka je označena stupnjem tajnosti povjerljivo.

 

Na zatvorenome dijelu sjednice, Vlada je utvrdila stajališta za sastanke Vijeća ministara i to Vijeća za ekonomske i financijske poslove (ECOFIN), koje će se održati 25. svibnja 2018. , Vijeća za vanjske poslove (FAC), 28. svibnja  i Vijeće za konkurentnost (unutarnje tržište, industrija, istraživanje i svemir) (COMPET), koje se održava 28. i 29. svibnja ove godine. Kako je riječ o pregovaračkim pozicijama koja će RH tek zastupati prema drugim državama članicama na sastancima Europskoga vijeća i Vijeća ministara, tako se, kao i u drugim slučajevima kada je riječ o pregovaračkim pozicijama, ista se prethodno ne objavljuju.

Kategorije: Hrvaška

Putin i Macron se nadaju da će se Kim i Trump ipak sastati

24sata.hr - Čet, 24/05/2018 - 23:33
Američki predsjednik Donald Trump otkazao je ranije u četvrtak povijesni sastanak sa sjevernokorejskim čelnikom Kimom Jongom Unom zakazan za lipanj zbog "otvorenog neprijateljstva" Pyongyanga
Kategorije: Hrvaška

Kranjčec: samo tražimo da se država ne odnosi maćehinski prema prijevoznicima

HRT.hr - Čet, 24/05/2018 - 23:31
Cijene benzina i dizela dostigle su u Hrvatskoj najviše razine od 2015. godine, rastu šest tjedana zaredom. Prijevoznici se bune.
Kategorije: Hrvaška
Syndicate content