Bosna in Hercegovina

Više od 50 kompanija traga za rudama u Srbiji

Nezavisne novine - 9 ur 40 min ago
Prostor Balkana je sve atraktivniji za geološka istraživanja, a samo u Srbiji za raznim rudama traga više od 50 kompanija, od kojih je polovina sa stranim kapitalom.
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Vlada RS stavila van snage Izvještaj Komisije o Srebrenici

Nezavisne novine - 9 ur 50 min ago
BANJALUKA - Vlada Republike Srpske stavila je danas van snage Izvještaj Komisije za istraživanje događaja u i oko Srebrenice o događajima u i oko Srebrenice od 10. do 19. jula 1995. godine, sačinjen u Banjaluci juna 2004. godine i 15. oktobra 2004. godine i s tim u vezi Zaključak Vlade ...
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Vlada RS stavlila van snage Izvještaj Komisije o Srebrenici

Nezavisne novine - 9 ur 50 min ago
BANJALUKA - Vlada Republike Srpske stavila je danas van snage Izvještaj Komisije za istraživanje događaja u i oko Srebrenice o događajima u i oko Srebrenice od 10. do 19. jula 1995. godine, sačinjen u Banjaluci juna 2004. godine i 15. oktobra 2004. godine i s tim u vezi Zaključak Vlade ...
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Dodik: Najbolje da se razgraničimo

Nezavisne novine - 9 ur 53 min ago
BANJALUKA - Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik smatra da je vrijeme da Srbi izađu sa jasnim političkim, nacionalnim programom i zahtjevima, koji bi mogli da budu njihov cilj u ovom vijeku, za razliku od prethodnog, koji je, kaže, za nas bio katastrofalan vijek.
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Širokobriježani na krovu svijeta: MFF je značajan za cijelu regiju

Dnevnik.ba - 10 ur 28 sek ago

Sa svojom entuzijastičnom ekipom, Topić je uspio u tome da u Širokom Brijegu napravi pravo malo čudo i izuzetno lijepu priču sa samim festivalom.

19. Mediteran Film Festival održat će se od 22. do 25. kolovoza 2018. u Širokom Brijegu. U natjecateljskom programu bit će prikazano dvadeset filmova, po deset u konkurenciji dugometražnog, odnosno deset u konkurenciji kratkometražnog dokumentarca. Za prve dvije nagrade odgovoran je žiri, dok treću nagradu, glasanjem za omiljeni film, bira publika.

Ono što Topić ističe je to da MFF nije 'tamo neko puštanje filomova', kako nam je rekao, to možete napraviti sami i bez nekog velikog novca. 

"Mi imamo sadržaj koji smo proizveli, prvenstveno zahvaljujući produkcijskoj kući 'Kadar', bez proizvodnje živog sadržaja sam festival ne bi bio toliko zanimljiv. Lijepo je da ljudi naši ovdje vide nečiju priču iz Amerike, ali ono zbog čega sam ja ponosan na sami festival i cijelu tu priču jest to da će i netko u Americi vidjeti priču naših ljudi ovdje", govori nam Topić dok se s njim nalazimo u prostorijama 'Kadra' u Širokom Brijegu. 

Na naš upit da istakne neke od poznatih osoba koje su podržale ili podržavaju njihovu priču, Topić se prisjeća samih početaka. 

"Goran Bogdan je prvi film svoj radio sa mnom. Ja sam to snimao, može se pronaći na YouTubeu", ističe Topić dok istovremeno 'gugla' film pokazujući nam kadrove neprepoznatljivog Bogdana iz samih početaka. 

Arhiva koju Topić i Kadar čuvaju zaista je bogata, a to smo vidjeli i kad nam je Topić pokazao neke stare fotografije s prvih festivala. 

"Pa ja nemam nijednu digitalnu fotografiju s prvog festivala, tada digitalna tehnologija nije uopće bila razvijena. A tek projekcije, ufffff", prisjeća se Topić spominjući tešku opremu koja je korištena da bi se projekcija uopće održala. 

Nema političkih potkopavanja

Pitali smo Topića kako stvari funkcioniraju što se tiče novca, medijske potpore i ostalog koja dolazi van Hercegovine. 

Topić ističe kako u tom smislu nikada nije bilo problema. 

"Dobijemo redovito novce od Federalnog ministarstva kulture, ali i od Fondacije za kinematografiju koje je opet pod ingerencijom tog ministarstva", podsjeća Topić i tvrdi da u smislu medijskog praćenja nema nekog namjernog izbjegavanja. 

"Mediji bi nas uvijek mogli više pratiti, ali ne vidim u tomu neke namjerne ignorancije. Pitanje je koliko je naš festival uopće bitan, pa jel' tako, ne možete sami sebi reći da ste bitni, iako bi mi htjeli da nas mediji i više poprate, tu definitivno nema namjerne ignorancije", kategoričan je Topić. 

Otkud pare za to sve? 

Topić nam govori da on kroz ostatak godine ima jako puno posla vezano za MFF jer je potrebno organizirati i neke stvari koje traju cijelu godinu. 

Što se toga tiče, radi se o dječjim radionicama i o filmskim stručnjacima koji su svoj posao naučili na najprestižnijim holivudskim sveučilištima režije. 

"Evo, vidiš ovo troje ovdje, ja njima uspijem platiti kartu i boravak ovdje u hotelu, ali to nema cijenu, to vrijedi, radi se o ljudima koji su pozavršavali škole tamo gdje se školovao jedan Spielberg", priča nam Topić pokazujući fotografije s prošlogodišnje radionice i kadrove iz filmova koje su radila iz cijelog svijeta.

Široki prepoznao cijelu priču 

Pitali smo Topića i jesu li grad Široki i Širokobriježani prepoznali cijelu priču.

Topić je odmah odgovorio potvrdno.

"Širokobriježani su prepoznali cijelu ovu priču. Kad idu projekcije mi ispred kina imamo filmove na otvorenom. Sve projekcije su besplatne i ono što je dobro je to da ljudi naiđu, šećući po gradu, stanu, zaustave se, pogledaju film", rekao nam je Topić i dodao da su posjete iz godine u godinu sve veće. 

"Ne mogu ti precizirati koliko ljudi posjeti festival, ali ono što znam je sljedeće, prostor ispred kina je oko 350 ljudi, a prostor u kinu također može primiti 350 ljudi, to ti je nekih 700 ljudi kad je neka dobra projekcija", ističe Topić. 

Domaći filmovi

Ono što nam je spomenuo na samom početku priče, Topić je opet ponovio kazavši kako su im iznimno važne domaće projekcije. 

"Evo, imam ti ovdje kadrove filma "Sestre" pa kakva je to priča, to bolan nema niđe", govori nam Topić i pokazuje kadrove filmova o sestrama Čuljak koje su proživjele zaista dramatičnu životnu priču i nastavlja s pričom o  'Bijelom putu'  i 'Putevima duhana' najavivši i te dvije projekcije kao posebno zanimljive. 

Otkrio nam je i jednu malu tajnu. 

"Ove godine će u Širokom Brijegu biti i sestre Čuljak. Iako je svjetska premijera u Sarajevu, i ova hercegovačka je posebna, a sestre će se publici obratiti s bine", zaključio je Topić u razgovoru za Dnevnik.ba.

Organizacijom Mediteran Film Festivala ova entuzijastična ekipa iz Širokog Brijega u grad donosi dašak glamura, i svjetskih produkcija. Široki tako staje uz bok najvećim festivalskim gradovima, a značaj MFF-a ogroman je i za cijelu regiju.

Dnevnik.ba

Glavne rubrike: TemeEgida: Tomislav topić za dnevnik.baKratki opis: Uoči održavanja 19. Mediteran Film Festivala, razgovarali smo s direktorom samog festivala, Tomislavom Topićem.Slike: dnevnik.badnevnik.badnevnik.badnevnik.badnevnik.badnevnik.badnevnik.badnevnik.baAutor: Ivan CrnjacTeme rubrike: Društvo NacionalnoTagovi: Tomislav Topićmediteran film festivalmffŠiroki BrijegfestivalKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: DAOpis slike: Arhiva MFF/Dnevnik.ba
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Lukašenko smijenio vladu

Nezavisne novine - 10 ur 11 min ago
MINSK - Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko otpustio je danas premijera Andreja Kobjakova i nekoliko ministara, saopšteno je danas iz predsjedničke palate.
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Emili Ratajkovski predstavila novu fruzuru - obučena

Nezavisne novine - 10 ur 13 min ago
Manekenka Emili Ratajkovski je na svom Instagramu predstavila novi izgled.
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Umro Kofi Anan

Buka - 10 ur 14 min ago
Kofi Anan, nekadašnji generalni sekretar Ujedinjenih nacija i dobitnik Nobelove nagrade za mir preminuo je u 80. godini, javlja BBC.
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Erdoan: Vidjeli smo vašu igru, izazivamo vas

Nezavisne novine - 10 ur 14 min ago
ANKARA - Turski lider Redžep Tajip Erdoan danas je poručio da "Turska neće pognuti vrat pred onima koji eksploatišu svijet radi vlastitog interesa".
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Đenova se oprašta od žrtava rušenja mosta

Nezavisne novine - 10 ur 23 min ago
ÐENOVA - U Italiji je proglašen Dan žalosti, a u Ðenovi je počela državna sahrana dijela stradalih prilikom urušavanja vijadukta Morandi u tom gradu.
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Sjevernokorejski mediji: Trampovi neistomišljenici krivi zbog nedostatka napretka

Nezavisne novine - 10 ur 24 min ago
PJONGJANG - Sjevernokorejski mediji okrivili su političke neistomišljenike američkog predsjednika Donalda Trampa za "ćorsokak" po pitanju denuklearizacije i od šefa Bijele kuće je zatraženo da djeluje hrabro kako bi bio postignut napredak.
Kategorije: Bosna in Hercegovina

'Svi državljani BiH s hrvatskim državljanstvom taj status imaju ilegalno?!'

Dnevnik.ba - 10 ur 24 min ago

Upitnik je vlastima BiH Europska komisija uputila u sklopu priprema za razmatranje zahtjeva te zemlje za odobravanje statusa kandidata za članstvo u Uniji.

Na prvotnih nešto više od tri tisuće pitanja u BiH su odgovore pripremali gotovo godinu dana, a nedavno im je stigao paket od dodatnih 655 pitanja koja trebaju pojasniti niz nejasnoća.

Ispostavilo se kako je jedna od njih vezana za dvojno državljanstvo građana BiH i Hrvatske.

Kako piše banjolučki list na nekoliko su mjesta u upitniku tijela vlasti BiH odgovorila kako sporazum postoji no u odgovoru na 496. pitanje u poglavlju o političkim kriterijima izrijekom stoji kako BiH i Hrvatska nemaju potpisan sporazum o dvojnom državljanstvu.

"Da konfuzija bude veća, u tom odgovoru tvrdi se i da svi državljani BiH koji imaju hrvatsko državljanstvo nemaju za to pravni osnov. Drugim riječima, tvrdi se da svi državljani BiH s hrvatskim državljanstvom taj status imaju ilegalno, odnosno protuzakonito", pišu "Nezavisne".

U Ministarstvu civilnih poslova BiH potvrdili su kako BiH i Hrvatska zapravo imaju važeći sporazum o dvojnom državljanstvu koji je potpisan 2007. a ratificiran u Predsjedništvu BiH 2011. pa građani BiH s dvojnim državljanstvom ne trebaju strahovati za svoj pravni status.

Na upit kako je onda ovakav odgovor mogao biti poslan u Bruxelles u Ministarstvu civilnih poslova su odgovorili kako je takav odgovor zapravo stigao iz MUP-a Republike Srpske.

"Zašto su oni to napisali mi to doista ne znamo. Možda su se zbunili, možda su imali neke primjedbe ili imaju neko mišljenje s kojim mi nismo upoznati", tumačenje je neimenovanog dužnosnika Ministarstva civilnih poslova.

Iz MUP-a RS-a na pitanje kako se to moglo dogoditi uopće nisu odgovorili.

Europska komisija je ipak već reagirala a nakon što su im iz BiH poslali proturječne odgovore na ovo pitanje zatražili su pojašnjenje pa je u tijeku priprema novog usuglašenog odgovora no za sada nije poznato što bi u njemu trebalo stajati.

Dnevnik.ba

Vijesti rubrike: Društvo NacionalnoGlavne rubrike: VijestiEgida: DVOJNO DRŽAVLJANSTVOKratki opis: Bosna i Hercegovina izvjestila je Europsku komisiju kako je posjedovanje dvojnog državljanstva s Hrvatskom u slučaju državljana te zemlje ilegalno iako to zapravo nije točno a ova zbrka nastala je zbog toga što je na upitnik iz Bruxellesa svaka razina vlasti u BiH odgovarala zasebno pri čemu je očekivana koordinacija očevidno izostala, objavile su u subotu banjolučke "Nezavisne novine". Slike: dnevnik.baTagovi: Europska komisijaEUupitnikBihhrvatskadvojno državljanstvoKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NEOpis slike: FOTO Zgrada EK u Bruxellesu
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Roman Neleta Karajlića promovisan u Trebinju

Nezavisne novine - 10 ur 26 min ago
TREBINJE - U Trebinju je danas promovisana knjiga Nenada Jankovića, poznatijeg kao Nele Karajlić, pod nazivom "Solunska 28", u kojoj se govori o kući u Solunskoj ulici u beogradskom naselju Dorćol izgrađenoj krajem 19. vijeka.
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Šta nam je donijelo povećanje putarina?

Buka - 10 ur 28 min ago
Povećanje cijene od 18 feninga po litri goriva donijelo je u par mjeseci milionske prihode.
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Umro bivši generalni tajnik UN-a Kofi Annan

Dnevnik.ba - 10 ur 29 min ago

Kako javlja BBC Annan, inače iz Gane, koji je vodio Ujedinjene narode od 1997. do 2007. preminuo je u osamdesetoj godini života.

Karijeru je počeo 1962. u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji. U sedamdesetima je radio kao direktor turizma u rodnoj Gani. Od 1987 počinje njegov uspon u redovima UN-a, u devedesetima je bio zadužen za mirovne operacije te je bio izaslanik UN-a za bivšu Jugoslaviju.

Ostat će upamćen i po sukobu s administracijom Georga W. Busha zbog rata u Iraku, ali i zbog optužbi na korupciju, nesposobnost i seksualno zlostavljanje u Ujedinjenim narodima za vrijeme njegova vodstva.

Njegov sin Kojo bio je umiješan u korupcijsku aferu s pronevjerom sredstava iz iračkog programa "nafta za hranu".

Dnevnik.ba

Vijesti rubrike: Društvo Regionalno-SvjetskoGlavne rubrike: VijestiEgida: u 80. godiniKratki opis: Bivši generalni tajnik Ujedinjenih nacija Kofi Anan umro je u 80. godini, priopćile su danas UN. Slike: dnevnik.baTagovi: generalni tajnik un-akofi annanpreminuosmrtUJEDINJENI NARODIKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NEOpis slike: FOTO: AFP
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Među migrantima ima i pripadnika radikalnih grupa

Dnevnik.ba - 10 ur 33 min ago

“Mi te osobe odvodimo u imigracioni centar u Lukavicu u Istočno Sarajevo i oni su tamo pod nadzorom s ograničenim kretanjem, bez mogućnosti kretanja,” rekao je Mektić, prenosi Glas srpske.

U Koordinacionom tijelu za praćenje ilegalnih migranata na teritoriji Republike Srpske, kažu da su, od osnivanja, uočili nekoliko izbjeglica za koje sumnjaju da mogu izazvati opasnost.

“Bilo je nekoliko ilegalnih migranata koji su po sebi imali tragove s ratišta. To su ljudi koji su evidentno aktivno sudjelovali na stranim ratištima. Znam da sto posto policija prati njihovo kretanje i oni u Republici Srpskoj ne mogu da ostvare bilo kakve ilegalne aktivnosti,” kaže Miloš Stevanović, član Koordinacionog tijela za praćenje ilegalnih migranata na teritoriji Republike Srpske.
 
Iz Službe za poslove sa strancima, u čijem je sastavu imigracioni centar Lukavica, danas priopćavaju da među evidentiranima nije bilo pristalica vehabijskih pokreta i radikalizovanih grupa, ali jeste počinitelja različitih kaznenih djela. Dušanka Majkić, predsjedavajuća Zajedničke komisije za obranu i sigurnost Parlamentarne skupštine BiH, se pita kakvih sve sigurnosno sumnjivih osoba ima među onima koji nisu registrovani. 

“Tu su, samo ponekog uspiju da odvedu u Imigracioni centar. Oni koji prolaze tko zna kuda i kakvim sve putevima, ne znamo tko su,” kaže Majkićeva.

Na području Republike Srpske evidentirano je oko dvije tisuće migranata, a na teritoriji BiH ukupno oko 10 tisuća.

Dnevnik.ba

Vijesti rubrike: Društvo NacionalnoGlavne rubrike: VijestiEgida: migranti u bihKratki opis: Među migrantima koji su trenutno u Bosni i Hercegovini ima i onih za koje se sumnja da pripadaju radikalnim i opasnim kriminalnim grupama - poručuje to danas ministar sigurnosti BiH. Dragan Mektić kaže da se oni, nakon evidentiranja, odvode na posebnu lokaciju. Slike: dnevnik.baTagovi: migrantiBihRSsigurnostiDragan Mektićradikalne grupeKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Šefšauen: Grad u stotinama nijansi plave

Nezavisne novine - 10 ur 33 min ago
Na sjeveru Maroka, nekih stotinu kilometara od Gibraltarskog moreuza, nalazi se grad Šefšauen, jedna od omiljenih turističkih destinacija u Africi. Osnovan je 1471. godine kao malo vojno utvrđenje, čiji se ostaci mogu vidjeti i danas. Grad je bio pod upravom Španije od 1920. do 1956. godine ...
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Putovanje života: Mladi bračni parovi iz BiH na hadžu

24sata.info - 10 ur 35 min ago

Postoje i opravdani razlozi za ovo pojavu kao što je vrijeme potrebno za sakupljanje novca za hadž i ikrar dovu. Međutim, godinama se uvriježio stav da hadž nije za mlađe osobe, jer ga je teško "očuvati" nakon povratka. Da je ova pojava pogrešna svjedoči sve veći broj mlađih bračnih parova, omladine pa čak i djece na hadžu i umri zadnjih godina.

- Poboljšanje starosne strukture hadžija -

Muhamed Halilović, član tima koji čini predhodnicu koja priprema dolazak hadžija na destinacije, za Anadolu Agency (AA) govori o dobnoj strukturi hadžija i pozitivnim trendovima.

"Najstarija osoba ove godine na hadžu je Behija Džonlić, rođena u Prnjavoru 04.08.1931. godine, a najmlađa Muhamed Kevser, rođen u Sarajevu 05.10.2013. godine. Od ukupnog broja hadžija, muških je 908, a ženskih 772", rekao je Halilović.

Kroz uvid u dobnu strukturu jasno se vidi da je još uvijek najveći broj hadžija star između 60 i 70 godina, ali taj udio se svake godine smanjuje.

"Pozitivan trend povećanja udjela mladih je počeo intezivnije uzimati maha zadnjih pet-šest godina, a stanje ove godine je sljedeće: ispod 18 godina devet hadžija, od 18 do 25 godina 20, od 25 do 30 godina 21, od 30 do 40 godina 180, od 40 do 50 328, od 50 do 60 godina 343, od 60 do 70 godina 580 i preko 70 godina 199 hadžija", kaže Hallović.

- Medeni mjesec na hadžu -

Kenan Hadžimahmutović (33) iz Zenice i Muamera Halilović (28) iz Konjica su spojili hadž i bračno putovanje. U brak su stupili neposredno prije odlaska na hadž 15.07.2018. godine.

U razgovoru za Anadoliju Kenan kaže da je ranije bio na hadžu i umri, ali svoju je višegodišnju ušteđevinu objedinio s ušteđevinom supruge za obavljanje hadža.

"Utisci i osjećaji su pomiješani. U mjesecima pred sklapanje braka razgovarao sam s budućom suprugom i predložio joj da idemo zajedno na hadž, odnosno da to bude naše bračno putovanje", rekao je Hadžimahmutović.

Njegova supruga Muamera za AA govori o prvom susretu s Medinom, Poslanikovom džamijom i muslimankama iz cijelog svijeta.

"Prvi susret s Medinom kao i sa Poslanikovom džamijom će zauvijek ostati dio mene kao podsjetnik Allahove milosti i blagodati. To je osjećaj koji je protkan emocijama koje su čekale svoj živi trenutak. U Medini sam imala bliske susrete s muslimankama iz afričkih zemalja. Jednoj grupi iz Nigerije sam poklonila serdžadu i rekla da je to poklon iz Bosne za njih. Taj osmijeh koji sam tada vidjela na njihovim licima u životu nisam vidjela na licima ljudi koje poznajem. Meni je ovo prilika i da dublje spoznam da nekoj dalekoj državi postoje ljudi koji jedva čekaju da im se nasmijete iskreno, jer je percepcija drugih prema njima da su manje vrijedni zbog boje kože", govorila je Muamera.

Za nju je poseban doživljaj bio namaz u Poslanikovoj džamiji.

"Trenutak u Medini kada dolazim na akšam-namaz nakon prethodno izostavljena dva namaza zbog zdravstvenih razloga je neprocjenjivi osjećaj zahvalnosti Allahu za sve nove prilike. Voljela bih se tog osjećaja zahvalnosti sjecati dugo i preslikati ga u život poslije hadža", kazala je Muamera.

O dimenzijama i vrijednostima hadža Mumera poručuje da je to najbolje putovanje kroz koje ćete se vratiti kao potpuno druga osoba.

"Hadž je prilika da spoznamo sebe i druge. Hadž od nas zahtjeva intelektualno naprezanje da spoznamo čemu nas uči svaka situacija koju doživimo i svaki obred koji obavimo. Ni s jednog putovanja nećete donijeti takve spoznaje i novog sebe kao s hadža. Hadž jeste obaveza ko ima mogućnost, ali ne dozvolimo da nam se hadž svede na puku formalost. Molim Allah da svima koji iskreno žele da dođu i da osjete ovu raznolikost, ljubav, spoznaju, da upoznaju sami sebe kroz ovo putovanje da im se ostvari želja", ispričala je Muamera.

- Sanjala svoju porodicu u tavafu oko Kabe -

Među preko 1.680 bh. hadžija ove godine su i Nihad (37) i Meldina Ugarak (36) iz Visokog.

U izjavi za AA Nihad govori o načinu njihovog odlaska na hadž.

"Moja supruga Meldina je sanjala nas i naše dvoje djece kod Kabe kako tavafimo. To je bio jasan znak šta nam je činiti. Htjeli smo prošle godine ići na hadž, ali jednostavno nije došao poziv. Ove godine sve je Allah lijepo posložio, posao, obaveze i evo nas u Medini", rekao je Nihad.

O prvim utiscima nakon boravka par dana u Medini Nihad kaže da je putovao u više država na skoro svim kontinentima, ali Medina je posebna.

"Ovo je nepisivo, atmosfera u gradu Božijeg Poslanika a.s. je neopisiva. Jednostavno srce treperi. Posjetio sam više država na drugim kontinentima, ali to se ne može uporediti s Medinom", pod dojmovima je Nihad.

Onima koji još nisu obavili hadž Nihad preporučuje da donesu odluku dok su mlađi, jer obredi hadža zahtjevaju snagu, izdržljivost, zdravlje i strpljivost, a mlađe osobe imaju kvalitetniju spoznajnu duhovnu dimenziju hadža.

- Od početka braka se spremamo za hadž -

Edin Fazlić (44) je iz Lješeva kod Ilijaša. On je direktor i uz suprugu osnivač Dječijeg edukativno-zabavnog centra "TEMPS" u Hanovima (Visoko) koji se bave islamskim odgojem djece.

Enisa je govorila o izazovima koji su bili pred njima na putu do hadža, te o značaju organizovanja hadžijske dove.

"Bila nam je oduvijek želja da obavimo hadž, ali treba vremena da se sredstva obezbjede. Dok su mala djeca teško je otići na hadž. Od početka našeg braka planirali smo i željeli obaviti hadž, ali bez Allahova poziva se ne može ići na ovo putovanje", kazala je Enisa.

Enisa poručuje da oni koji još nisu obavili petu islamsku dužnost da ne odgađaju i da što prije učine nijet za hadž.

"Hadžska dova jest izazov više, ali to je način da se hadž afirmiše. Ona nije vjerska obaveza, to je dio bošnjačke tradicije koja ima svoju svrhu i cilj. Povratne informacije nakon održavanja hadžijske dove od komšiluka i rodbine su jako pozitivne. U organizaciju dove se uključio se cijeli džemat, zbližili smo se sa komšilukom kroz aktivnosti pripreme i realizacije dove. Sam čin dove je podsticaj i motivacija prisutnima koji još nisu obavili hadž da krenu razmišljati, planirati, sakupljati sredstva i najvažnije donjeti odluku za hadž", rekla je Enisa.


(AA)

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Voda s limunom i maline regulišu hormone

Nezavisne novine - 10 ur 38 min ago
Kad razmišljate o hormonskom zdravlju, šta vam prvo pada na pamet? Tablete? Ne bi trebalo, jer postoje djelotvorna prirodna sredstva. Tema uravnoteženog hormonskog zdravlja sa starenjem postaje aktuelnija. Dolaze na red skupi lijekovi i beskrajne konsultacije s endokrinologom. Pokušajte ...
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Neum: Iste težnje, isti snovi, ista šutnja

Dnevnik.ba - 10 ur 39 min ago

Požarevačkim mirom iz 1718. Neum je kao tampon zona, točka prekida, ničija, a svačija zemlja, ušao u sastav već tada dobro oslabljenog Osmanskog Carstva, a sve kako bi slavna Dubrovačka Republika očuvala svoju slobodu. Pogrešno bi bilo reći kupila, ali nećemo otići ni daleko od istine kažemo li da je ono što je naposljetku dobila bio tek privid najsvetijeg osjećaja što nam ga je Višnji d'o.

Sloboda

Ako su išta stari gospari doveli do savršenstva, onda su to trgovina i diplomacija. Sloboda je pak bila u samoj srži njihova opstanka. Najdičnija stvar ponosite Republike. No, ako maknemo sav taj romantizam sa strane, shvatit ćemo da je sloboda kod starih Dubrovčana više bila pandan neutralnosti, savršeno  izbalansiranih odnosa ravnoteže između velikih sila s još većim apetitima. Neutralnost je bila dubrovačka neminovnost. Bez nje mala Republika okružena velikim silama ne bi opstala.

Ako se kreativnost javlja kao plod neimaštine, savršena diplomacija kod Dubrovčana nastala je iz puke potrebe za preživljavanjem.

Harač za slobodu

Dubrovačkoj se neutralnosti znala konkretna cijena. Plaćala se tributom ili haračem Turcima na periodičnoj bazi u zamjenu za „autonomiju“ i slobodnu trgovinu. Time je Republika njegovala osobit vazalski odnos prema Osmanlijama što samo po sebi pobija logiku o slobodi.

Lovro Kunčević u  Retorici Granice kršćanstva u diplomaciji renesansnog Dubrovnika pojašnjava način na koji su Dubrovčani to vazalstvo pravdali pred kršćanskim vladarima i napose Papom. Heroji graničari kršćanstva, građani grada koji je poput predziđa smješten pred očima nevjernika, grad u raljama nevjernika i sl.

Turcima pak nije bilo dileme, Dubrovčani u zamjenu za svoj položaj plaćaju harač čime pristaju na vazalni odnos, što je savršeno regulirala njihova političko-pravna tradicija.

Ipak, dok bi neke druge kršćanske zemlje ovakvu pozicioniranost naspram Turaka  skrivali ili negirali, Dubrovčani su diplomacijom sažaljenja ovaj tipičan odnos ovisnosti pravdali kao hvalevrijednu i kršćanstvu korisnu stvar, kako bi se očuvala sloboda prevažne kršćanske Republike i kršćanstva u Osmanskom Carstvu uopće.

Zadnji bastion obrane kršćanske Europe u prijevodu.

Kunčević čak navodi kako su poslanici na Porti ili u Vatikanu, ovisno o prilici čak dobivali upute kada nešto trebaju reći, doslovno, plačljivim glasom ili sa suzama u očima.

Mletački nasrtaji

Nastojeći prigrabiti sebi što veći plijen, a istovremeno si osigurati što bolji položaj i prikriti vlastite prljave igre, Venecija je Republiku od 16.stoljeća konstantno nastojala diplomatski ocrniti kao „guju u njedrima kršćanstva“ ili „kao bolestan i gnjil ud kojega treba ukloniti“, aludirajući naravno na njihovo šurovanje s Europi omraženim Turcima s kojima su čak i oni ispod stola znali surađivati.

Kako igra međunarodnog ponižavanja, zbog razvijenije dubrovačke diplomacije i očito veza, ipak nije uspijevala, Mleci su se okrenuli sve češćim fizičkim nasrtajima i pljačkanju kako dubrovačkog primorja, tako i trgovačkog brodovlja Republike. U svemu tome, pomogle su im i određene prirodne katastrofe poput Velikog potresa iz 1667. i epidemije kuge koja je potom prepolovila dubrovačko stanovništvo.

Vrhunac nevolja ipak dogodio se za vrijeme Morejskog rata u kojemu su se sukobile sile koje su okruživale Dubrovnik, Venecija i Osmansko Carstvo. Nepovoljno po Dubrovčane, Turci su tu izvukli deblji kraj, a slavna se Republika doslovno našla u nimalo poželjnom kršćanskom ali ipak mletačkog okruženju.

Jedina karta na koju su kao i uvijek kroz svoju povijest mogli igrati, opet je bila diplomacija. Mirom u Srijemskim Karlovcima 1699. Dubrovčani su stavljeni, bolje rečeno, su se stavili, pred izbor - između dva nasrtljivca odabrati poželjnijeg. Računajući na ugodan vazalni položaj od prije, odabrali su jedino što im se u tom trenutku činilo kao logično. Turke.

Prvi čavao u lijesu Neuma

Mirom iz 1699.-e, Mlečani su se morali povući „nizvodno“ kako bi na prostor između njih i Dubrovnika zasjele Osmanlije. Tako je zabijen prvi čavao u lijes Neuma i neumskog područja kojim se upravo od toga trenutka počeo igrati ping-pong loše i kukavičje politike.

Kako sukobima tu naravno nije bio kraj, a jaki Mlečani nisu mogli tek tako prihvatiti odmicanje od Dubrovnika, uskoro je došlo do još jednog sukoba s Turcima. U dvogodišnjem ratu, od 1716.-1718. Mlečani su skoro uspjeli dovršiti čin iz posljednje epizode ekspanzionističke telenovele. Povezali su Dalmaciju s Bokom Kotorskom, njihovo je već bilo Popovo i Trebinje u zaleđu, dijelio ih je tek korak do Grada.

No, stari lisci diplomacije opet su odnekud smogli snage i krenuli u pregovore s, kako mi to sada volimo reći, širom međunarodnom zajednicom, da se pod hitno potvrde granice utvrđene mirom u Srijemskim Karlovcima.

I bi tako.

1718. u Požarevcu nedaleko od Beograda sklopljen je mir čiju obljetnicu ove godine obilježavamo. Nečujno kako rekosmo na početku.

Baš kao što su Gospari tražili, Mlečani su se opet morali povući u Dalmaciju čime je Neum konačno i definitivno prepušten Bolesniku s Bospora, a kasnije i njegovoj formalno pravnoj nasljednici Bosni i Hercegovini. Na radost svih osvajača koji su preko ovog uskog jezičca imali želju smočiti svoje papke. 

Nije prošlo puno vremena kada su se stvari poput bumeranga počele vraćati dubrovačkoj šutnji. Umorni od nasrtaja, diplomacije i pokušaja, na kraju krajeva, umorni od prirodnih katastrofa,  Dubrovčani više nisu imali snage a možda ni petlje da progovore. Uljuljkani u lažnu sigurnost, vjerujući prividu vlastite slobode, odlučili su šutjeti dok su Turci nezadovoljni dobivenim krenuli u uzurpaciju čitavog poluotoka Kleka. Sa istim ciljem kojega mi koji živimo danas, dobro poznajemo, izgradnjom teretne luke s kojim će se već slabi Turci dodatno gospodarski i strateški pozicionirati, po prvi put na toplom Jadranu do kojega nikada nisu uspjeli doći.

Srećom po zaljev, Neum i Dalmaciju, Mlečani su osjetili turske namjere pa su vrh poluotoka Kleka, slavnu Pontu Kleka, oko koje se i danas lome koplja, prepisali serdarskoj obitelji Nonkovića, rodu koji je bio podanik Mletačke republike.  Zbog ovoga je poteza, vrh poluotoka Kleka, otada pa do sedamdesetih godina 20 stoljeća uvijek ucrtavan kao dio hrvatskog državnog teritorija.

Dodatno, iz opreza da Turci ne krenu dovoziti svoje brodovlje u plitki neumski zaljev, Mlečani su na samom ulazu konstantno držali dio svoje ratne flote. Oslabljenim je Turcima to naravno smetalo, no u poziciji u kojoj su se nalazili znali su da bi i treći gubitak od Mlečana možebitno značio i konačan pad morala i snage Carstva.

Ipak, biti na moru a ne umočiti prste, što je dogovoreno Požarevačkim mirom, Turcima nikako nije sjedalo.

Austrija

Dolaskom Austrije i zaposjedanjem BiH 1878. stvari su se konačno mogle promijeniti. No pedantnim Austrijancima ni nakon svih poduzetih diplomatskih pa i onih manje diplomatskih aktivnosti (pokušavanja podmićivanja Turaka u zamjenu za neumski jezičac), nije uspijevala akcija spajanja svih dalmatinskih krajeva u jedinstveno i neprekinuto područje. Neumski je jezičac uvijek stršio i prekidao kontinuitet što je Austriji smetalo prvenstveno iz gospodarskih razloga.

No, nakon čitavog 19.stoljeća utrošenog na diplomaciju pogađanja sa Turcima koji su u tome ipak majstori zanata, aneksijom BiH iz 1908.-e ova su se nastojanja prema Porti ipak smanjila. Pedantni ali previše samouvjereni, Austrijanci su smatrali kako više i nije toliko bitno inzistirati na povratku Neuma u stare granice jer ionako čitavo područje sada postaje dio velike Monarhije, a nekad veliko Carstvo je na izdisaju.

Zato su pri izradi katastarskih knjiga o čemu su marljivi kakvi jesu, posebice marili, Austrijanci dozvolili upis katastarske čestice Ponte Kleka u k.o. Gradac, koji pripada BIH. U vrijeme kada se to događalo, katastarska općina Slivno pod koju je trebao potpasti, bila je već dovršena, a gradačka je tek bila u izradi, pa je prema tome bilo jednostavnije i administrativno lakše provedivo, Pontu upisati u k.o. Gradac. Ionako će se sva ova područja vrlo skoro učvrstiti u granicama velike Monarhije, smatrali su Austrijanci. Pogrešno, pokazat će vrlo skora povijest.

Svjetski ratovi i državna razgraničenja

Dolaskom 1. Svjetskog rata, ugasila se i Monarhija, i Osmansko Carstvo, a ova su područja, sukladno uredbama mira u Požarevcu pripala zemljama nasljednicima nekadašnjih Carstava. Dubrovačko područje Hrvatskoj, Neum Bosni i Hercegovini.

Kada se govori na tom tragu onda je bitno istaknuti kako su razgraničenja postignuta mirom u Požarevcu, istovjetna državnim razgraničenjima svih državnih ustroja koji su došli nakon. Kontinuitet se zadržao sve do 70-ih godina 20.stoljeća i one nesretne geodetske krivotvorine  i kukavičje hrvatske šutnje. Od 1974. Vrh poluotoka, ali i Veli i Mali školj koji nikada do tad nikada nisu bili predmetom teritorijalnih sporova, pa čak ni u vrijeme pohlepnih Osmanlija, tada su šaptom prebačeni u sastav ondašnje SR BIH, sadašnje BiH. Od tada do danas, pitanje Ponte i škojeva nikada nije prestalo biti sporno. Iako su stvari, da se Hrvatska iole potrudi, više nego jasne.

Ne želeći sada nanovo otvarati i tu temu kojom bi definitivno probili i okvire eseja, dovršit ćemo započetu storiju.

Gdje smo sad?

Požarevački mir bio je još jedan u nizu čavala kojim je iscrpljena i osiromašena Hrvatska i konačno svedena na ostatke ostataka, „ reliquiae reliquiarum“. Požarevačkim mirom, Hrvatska je prekinuta na dva dijela, pri čemu je Dubrovnik na zasadama svoje nekad slavne politike neutralnosti ostao izoliran grad na samom Jugu Hrvatske. Naslonjen na državu s čijeg će teritorija na nj kretati najkrvaviji napadi u dubrovačkoj povijesti, te zauvijek poput kletve upućen na djelić zemlje koje se žmireći na oba oka odrekao poradi slobode koja to više nije bila.

Nad Neumom se pak, kao tampon zonom između dvije sile, danas nastavlja priča započeta geostrateškim igrama u 18. stoljeću.

Ono što Tursko Carstvo prije tri stoljeća nije uspjelo izvolijevati diplomacijom, danas je „mrtvo“ nastavilo postizati kupnjom, odnosno masovnom rasprodajom nekretnina njihovim ideološkim nasljednicima. Sve ono što se događalo kroz posljednji rat, a što je za cilj imalo konačan izlaz u Neumu nastavak je težnji koje Osmansko Carstvo nije ostvarilo nakon Požarevačkog mira.

Ono što je Neum značio 1718. znači i 2018. – krajnji cilj ekspanzionističkih politika s istoka i predmet šutanja i poruge sa zapada.

Milimetra se nismo pomakli. Samo što postoji jedna mala razlika. Tada Neum nije imao poluge vlasti koje sada ima.

1718. za Neum nije imao tko govoriti. Nažalost, nema ni danas.

Dnevnik.ba

Glavne rubrike: TemeEgida: 300 godina mira u PožarevcuKratki opis: Prije nekih mjesec dana, točnije 21.srpnja, Neum je nečujno obilježio tristotu obljetnicu svoga pečaćenja u osmanskom teritorijalno-gospodarskom kružooku danas znanom kao Bosna i Hercegovina. Zemlja tri etnosa, tri religije, tri civilizacije. Slike: dnevnik.baAutor: Nikolina LovrićTeme rubrike: Društvo NacionalnoTagovi: NeumobljetnicaOsmansko carstvoKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina
Syndicate content