24sata.info

Jasna ruta

Nakon što su počinile brutalnu likvidacije 26.oktobra 2018.godine u sarajevskom naselju Alipašino Polje, ubice su se crnim Seat Leonom dale u bijeg iz Geteove ka ulicama Ive Andrića, Olimpijska, Želimira Vidovića Kelija, koje pripadaju općini Novi Grad, a potom su prešle na područje RS.

Ove informacije MUP Kantona Sarajevo dobio je na osnovu operativnih saznanja, razgovora sa svjedocima, ali i pregledom desetine snimaka videonadzora.



    Šehović i Vujinović: Ubice nisu pronađene

Utvrđeno je da su se ubice koje su se nalazile u Seatu, koji je korišten kao borbenjak, u Sarajevo spustile iz RS, iz pravca Dobrinje (novi kružni tok Mojmilo) u 2.55 sati.

No, nakon neuspjele pljačke i ubistva policajaca, iz ulice Ive Andrića stigli su do ugostiteljskog objekta „Mlado jagnje“, a zatim bijeg nastavili u pravcu ulice Nikola Tesla.


    Faksimil izvještaja MUP-a KS otkrio detalj

Međutim, ubice se potom okreću ispred objekta „Pavlović banka“, vraćaju opet na kružni tok i potom ulicom Vojvode Radomira Putnika nastavljaju do Vraca. Sve se odvija u trenutku kada je već stigla informacija o ubistvima.

Također je utvrđeno da su ubice dolaskom do raskrsnice Vraca nastavile put ka Tilavi, a zatim za Jahorinu preko Tvrdimića i nastavili bijeg u pravcu Podgraba, Pala i Sokoca. Nakon toga, gubi im se svaki trag.
 
Ko je dao iskaze iz Sarajeva

Ni dan kasnije, 27. oktobra 2018. godine, helikopterska jedinica Federalne uprave policije (FUP), koja je detaljno, uz pomoć pripadnika ostalih policijskih jedinica, pročešljala ovo područje, nije našla nikakav dalji trag, niti je vozilo do sada locirano.

Policijski dokumenti otkrivaju i ko je sve od osoba iz Sarajeva, u svojstvu svjedoka na okolnosti onoga što su vidjeli i čuli, dao iskaze u MUP-u KS. Ove osobe su se nalazile u blizini lica mjesta u ulici Geteova.

Tada je iskaz dalo 15 osoba, a pet na okolnosti saznanja u vezi s bijegom ubica.

Iskaz su, tako, dali i Nijaz Karkelja, Mustafa Šanjta, Suvad Hodžić, Dragan Perišić, Silvad Lilić, Anel Velić, Adnan Šahbaz, Esudin Hadžić i Sanela Šabanović.


(Avaz)

- Sve povrede nastale su zbog neadekvatne opreme, prvenstveno obuće koja nije namijenjena za hodanje po ledu, ledenim plohama i tvrdom snijegu. Danas je zabilježena akcija na Trebeviću, u subote i na Bukoviku s teškim prelomima koji zahtijevaju operativne zahvate - navodi GSS Team - stanica Sarajevo

GSS - stanica Sarajevo u dane vikenda, osim ustaljenih dežura u Ski centru Bjelašnica-Igman, obezbjeđuje skijalište i svakodnevno zbrine i transportuje određeni broj povreda koji nije zanemariv.

(FENA)

- Ostali praćeni polutanti u zraku su u granicama dozvoljenih vrijednosti, a primjećeno je variranje i koncentracija sumpordioksida na Ilidži i u Ilijašu - navodi se.

S obzirom da je na snazi epizoda UPOZORENJE, iz Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo posebno naglašavaju mjeru zabrane održavanja organizovanih sportskih i kulturnih aktivnosti na otvorenom prostoru, a u cilju smanjenja kretanja i izlaganja stanovništva štetnim materijama.

Iz Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo preporučuju stanovništvu, kako rizičnim grupama tako i zdravoj polulaciji, da kretanje i boravak na otvorenom svedu na minimum te da (koliko im to mogućnosti dozvoljavaju) borave na čistom zraku na obližnjim planinama.

- Naglašavaju i da pri svakom, eventualno neizbježnom, boravku na otvorenom koriste zaštitu (u vidu respiratornih zaštitnih maski) da bi bar djelimično ublažili štetni utjecaj lebdećih čestica i čađi na zdravlje. Sugerisano je i smanjenje provjetravanja prostorija, do promjene vremenskih prilika. Potcrtano je i da se ne preporučuje vježbanje i trčanje na otvorenom. Na taj se način, uslijed dubokog disanja, veće količine zračnih polutanata unose u pluća. Naglašavaju i da je potrebno ograničiti kretanje na otvorenom (parkovi, igrališta...), pri čemu se posebno ta preporuka odnosi na visokorizične grupe stanovništva (trudnice, djeca, starije osobe i hronični bolesnici) - ističe se u saopćenju Press službe KS.

Preporučeno je i da, upravo ta grupa stanovništva, ne boravi u zadimljenim i neventiliranim prostorijama, te da je u slučaju pogoršanja osnovne bolesti kod hroničnih bolesnika s kardiovaskularnim i plućnim oboljenjima (otežano disanje, izraženi kašalj, stezanje u grudima...) neophodno blagovremeno javljanje ordinirajućem ljekaru.


(FENA)

Oni koji se nisu odlučili skijati, mogli su uživati u prelijepoj zimskoj idili.

Pogled koji se pruža tokom vožnje je zaista veličanstven i pravi je praznik za oči.

(Avaz)

Generalni sekretar Društva Crvenog križa/krsta BiH Rajko Lazić u izjavi za Fenu kaže da su za njih problem migranti koji su izvan centara, a procjenjuje se da ih u Bosni i Hercegovini ima oko tri hiljade.

- Teški su uvjeti za migrante u pokretu, spavaju na željezničkim stanicama, 'pod otvorenim nebom'. Po informacijama s terena oni su stalno u pokretu, iz grada u grad. Konkretno u Tuzli, dođu u vrijeme samo kad im, zajedno s drugim nevladinim organizacijama, dostavljamo hranu, garderobu… Potom opet hodaju po gradu, može se to vidjeti i u Sarajevu  - priča Lazić.   

Ističe da Društvo, kroz strukturu, ima mobilne timove koji se nalaze u Mostaru, USK (CK USK, Grada Bihaća i CK Ključ), Tuzlanskom kantonu, Vlasenici, Bijeljini. Oni, kaže, imaju prvi susret s migrantima. Daju im obrok, sredstva za higijenu, prvu pomoć, a pružaju im i psihosocijalnu zaštitu.

- Radimo na obnavljaju porodičnih i pokidanih veza migrana, koji su u pokretu - naglasio je.          

Ističe da je u posljednje vrijeme smanjen priliv dolazaka migranata u Bosnu i Hercegovinu, zbog vremenskih neprilika.

Ranije je evidentiran i njihov povratak u Srbiju, gdje ima smještajnih kapaciteta. Po izjavama volontera Društva i osoblja koje radi s migrantima, smještaju se preko zime u kapacitetima Crvenog krsta i centra u Republici Srbiji. Nakon što otopli ponovno će pokušati da se, preko Bosne i Hercegovine, 'probiju' tamo gdje žele, prema zapadnoj Evropi.

Ranije ovog mjeseca Republika Češka osigurala je donaciju za potrebe migranata u pokretu kroz Bosnu i Hercegovinu, vrijednosti oko 176.000 KM. Sastoji se od kabanica, vreća za spavanje, deka i setova posuđa koji će im dobro doći jer uglavnom spavaju 'pod otvorenim nebom', a dostavljaju ih im mobilni timovi Društva Crveni krst/križ BiH.

U nastojanju da pomognu migrantima koji su u Bosni i Hercegovini, Društvo Crveni križ/krst BiH ima pomoć mnogih organizacija iz inozemstva koje uvažavaju njihov apel za pomoć, što su ga uputili zajedno s Međunarodnom federacijom društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca.

Lazić kaže da trenutno u BiH ima oko sedam hiljada migranata, od toga ih je oko četiri hiljada u centrima i o njima uglavnom brigu vodi Međunarodna organizacija za migrante (IOM). Oni imaju uvjete za smještaj, ishranu i zdravstvenu zaštitu.    

Podsjeća da, osim prema migrantima, strukture Crvenog križa imaju obavezu i prema ovdašnjem stanovništvu jer oko 96.000 ljudi u BiH ima status interno raseljenog ili izbjeglog stanovništva.

Određeni broj ljudi u BiH je socijalno ugrožen, zbog toga javne kuhinje Crvenog križa imaju potrebu raditi i na pripremanju toplih obroka. Ističe se i ogroman doprinos IFRC turskog Crvenog polumjeseca i švicarskog CK u BiH, koji im pomažu za potrebe domaćeg stanovništva i pomoć migrantima.


(FENA)

Pozitivno je ocijenjeno da je u godini koja je iza nas u Velikoj Britaniji održano više od hiljadu i sto raznih događaja po čemu Velika Britanija prednjači u svijetu. Ovim mnogobrojnim skupovima prisustvovale su razne ličnosti iz svijeta politike, sporta, umjetnosti, svako ponaosob s jednim zadatkom, da se radi na osvješčivanju ljudi, na obrazovanju, na izgradnji budućeg mira, poštovanja i tolerancije među svim ljudima bez obzira na porijeklo, naciju, vjeru, spol i društveni status.

U drugom dijelu sjednice diskutovalo se o planovima za obilježavanje 25. godišnjice genocida u Srebrenici, saopćeno je iz UK Networka.


(FENA)

U ostatku zemlje pretežno oblačno vrijeme. U jutarnjim satima ponegdje u Bosne je moguće provijavanje slabog snijega. Vjetar u Bosni slab istočni i sjeveroistočni, a u Hercegovini umjerena bura. Jutarnja temperatura od -6 do 0, na jugu od -1 do 5, a dnevna od -2 do 4, na jugu od 5 do 11 stepeni.

U utorak u Hercegovin i zapadnim područjima Bosne sunčano. U ostatku Bosne uglavnom magla i niska naoblaka. Jutarnja temperatura od -6 do 0, na jugu od 1 do 5, a dnevna od 1 do 7, na jugu od 6 do 12 stepeni.

U Bosni po kotlinama i uz riječne tokove u srijedu očekuje se malgla ili niska naoblaka. U ostalim područjima sunčano. Jutarnja temperatura od -3 do 2, na jugu od 1 do 5, a dnevna od 4 do 10, na jugu od 8 do 13 stepeni.

U četvrtak u Hercegovini i zapadnim područjima Bosne sunčano. U ostatku Bosne, uglavnom, magla i niska nablaka. Jutarnja temperatura od -3 do 2, na jugu od 1 do 6, a dnevna od 3 do 8, na jugu od 8 do 13 stepeni, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.


(FENA)

Temperature zraka u 7 sati iznosile su: Bjelašnica -7 stepeni, Ivan Sedlo i Sokolac -4, Gradačac, Sarajevo, Tuzla i Zvornik -2, Bijeljina, Bugojno i Srebrenica -1, Banja Luka, Bihać, Prijedor i Sanski Most 0, Doboj i Livno 1, Široki Brijeg 3, Grude i Trebinje 5 te Mostar i Neum 7 stepeni.

Danas će u našoj zemlji preovladavati pretežno oblačno vrijeme. U Bosni povremeno sa slabim snijegom, a u Hercegovini sa slabom kišom. Padavine uglavnom prije podne. Vjetar slab do umejren sjeverni i sjeverozapadni. Dnevna temperatura od -3 do 3, na jugu od 5 do 11 stepeni.

U Sarajevu oblačno, povremeno sa slabim snijegom. Dnevna temperatura oko 0 stepeni, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.


(FENA)

Sjedište udruženja nalazi se u Grazu, a prema riječima predsjednika Ramiza Omeradžića, koji je rodom iz Bihaća, u članstvu je 700 porodica.

Prema nezvaničnim podacima, u saveznoj državi Štajerskoj živi između 15.000 i 20.000 Bošnjaka, a u cijeloj Austriji oko 200.000. Mada, Omeradžić ističe da se te brojke posljednjih godina dramatično mijenjaju i kako svaki dan sve više državljana BiH, ne samo Bošnjaka, traži uslove za bolji život u Austriji.

- Austrija pružila utočište -

Omeradžić veli da je većina članova Udruženja Bošnjaka Štajerske, u sklopu kojeg djeluje i džemat "Bošnjak", porijeklom iz Unsko-sanskog kantona.

"Udruženje je osnovano 2009. godine, a džemat 21. marta 2010. s tim da ako Bog da ove godine imamo i našu desetogodišnjicu. U udruženju trenutno brojimo oko 700 familija, sve je na dobrovoljnoj bazi. Ljudi plaćaju redovno članarinu, s tim se održavaju, objekat, džemat, džamija i sve ostalo", priča Omeradžić za Anadolu Agency (AA) i dodaje:

"Možemo reći da je Republika Austrija jedna od najboljih država u mojim očima na svijetu. Oni su nama pružili utočište ovdje. Kada danas vidimo te migrante kako se kreću po BiH, pogotovo u djelu iz kojeg mi dolazimo Bihać, Krajina i to sve, možemo Bogu biti zahvalni da živimo u ovoj državi, koja nam je baš pružila ono sve što jedan čovjek, familija trebaju da egzistiraju, i to imamo ovdje".

Omeradžić je rekao da je smisao udruženja okupljanje što većeg broja građana, porijeklom iz BiH, Bošnjaka, koji imaju određenih, manjih problema s jezikom, jer uvijek se nađe neko u društvu ko priča i pomaže.

"U Udruženju Bošnjaka Štajerske imamo Udruženje žena. Ovu bosansku sobu one održavaju. Rukotvorine ovdje su njihove, velika druženja su s područjem BiH. Imamo omladinsku sekciju, koja radi na okupljanju omladine. Cilj je da se omladina što je moguće više skloni s ulice, iz kafića i da se mogu ovdje družiti. Imamo folklor koji djeluje, gdje se oni okupljanju, imamo veliki broj nastupa, kako u Austriji, našoj matici državi BiH, Turskoj, dosta je bilo u Hrvatskoj i u susjednim zemljama", kazao je Omeradžić.

- Djeca gube osjećaj pripadnosti BiH -

Prema njegovim riječima Bošnjaci, koji dolaze u Austriju, nisu ljudi koji se bave "bauštelskim poslovima".

"Mogu reći da se mi sada nalazimo u situaciji da je riječ 'bauštelski' poslovi za nas sinonim, ali i smiješna s druge strane. Jer, kada odemo u Bosnu smo 'bauštelci', stranci, ovdje smo 'auslanderi', riječ koja isto znači stranci. Živimo u nekom raskoraku, ne znamo ni gdje pripadamo. Ja znam gdje pripadam tačno, ali najveći problem imaju naša djeca. I kada odemo dole njih nazivaju već 'bauštelcima', što je žalosno, dijaspora, i tako dalje. I tako da oni gube sve više osjećaj, onda se postavlja pitanje gdje pripada. Država Austrija je dala nama mogućnosti, oni traže od nas integraciju. Mi smo se hvala Bogu integrisali, ali bojim se ako naša bosanska politika nastavi ovakvim tempom da će naša djeca izgubiti integraciju, ali će dobiti asimilaciju. Ako dođe do asimilacije možda će neka generacija u idućih stotinjak godina ili 50 reći moj je pradjed došao tamo odnekud iz Bosne, i to me najviše kao čovjeka boli", naglašava Omeradžić.

Pojašnjava da Bošnjaci, Srbi, Hrvati ili bilo koji drugi narodi s prostora, ne samo BiH, nego i cijele bivše Jugoslavije imaju bolje odnose u Austriji, nego u domovini.

"Vi danas kada uđete u neke kafiće, restorane tu sjede sve ljudi koji su porijeklom iz Jugoslavije. Ta nacionalna pripadnost, nije niko ugrožen od nikoga. Mi smo u Bosni, moje mišljenje je, ugroženi ekonomski, a nismo vjerski i nacionalno. Jer, mi kada bi ekonomski bili ovakvi kakvi smo u Austriji, znači da nikad ne doživiš prvi da dođe da nisi dobio platu ili penziju, mi bi bili, a ovako je najlakše reći kriv je u većinskom bošnjačkom dijelu Srbin što ja nemam plate ili što ne radim, gdje su Srbi kriv je Bošnjak... U tome smislu su naši političari, nažalost, zakazali, jer ekonomija mora procvati da bi bili svi zadovoljni, i onda ćemo izgubiti taj osjećaj ugroženosti i svega toga", smatra predsjednik Udruženja Bošnjaka Štajerske.

- BiH jedina domovina -

Omeradžić ističe da je od vremena 70-ih godina prošlog vijeka, kada su ljudi iz bivše Jugoslavije u zapadnu Evropu dolazili kao "gastarbajteri" (gost radnik), to prevaziđeno jer se danas Bošnjaci, a i ostali narodi, bave poslovima u bankama, obavljaju direktorske i menadžerske funkcije, a od nedavno imaju i ministricu u Vladi Austrije Almu Zadić.

"I to se ispunilo. Ministrica pravosuđa u Austriji je porijeklom Bošnjakinja i mi samo možemo ponosni, a i jedan je od dokaza da smo mi jedan veoma uspješan narod. Kada bi mi koji odemo dole, kada bi radili 50 posto, kao što živimo i radimo u sistemu Austrije, mislim da bi Bosna bila bolja od Švicarske", kaže Omeradžić i nastavlja:

"Mi pomažemo BiH u svakom slučaju. Godišnje imamo dva velika projekta, ovdje u Grazu, Udruženje Bošnjaka Štajerske, a 21. marta je desetogodišnjica džemata 'Bošnjak' i imaćemo čast, ako se dragi smiluje, doći će nam naš uvaženi reis-ul-ulema Kavazović. Najavio je dolazak, znači 21. marta ove godine. Imamo saradnju s opštinom Cazin, opštinom Bužim, opštinom Bihać, Unsko-sanskim kantonom, jer ovdje otprilike 90 posto članova i simpatizera Udruženja Bošnjaka su porijeklom s Unsko-sanskog kantona, a ovdje su rado viđeni gosti i drugi koji dođu."

Omeraždić veli da je na početku u udruženju bilo 47 članova, a danas imaju 700. Kako vrijeme prolazi veli da je sve više ljudi porijeklom iz BiH u Grazu, te da je priliv sve veći i veći. Na kraju je uputio pozdrav svima u domovini, a posebno političarima, kojima je poručio da razmisle dobro da li je pametno ulagati u obrazovanje ljudi, a onda im ne omogućiti da rade u svojoj zemlji, nego da moraju ići u zapadnu Evropu za boljim uslovima života.

"Zato bi želio da se dragi Bog smiluje i nama u Bosni svima da jednom shvatimo, da nemamo rezervnih država, da nam bude Bosna i Hercegovina naša jedina država i domovina svih nas", rekao je Omeradžić.

Osim što u sklopu udruženja djeluje džemat, članovima i posjetiocima na raspolaganju je i divanhana, mali restoran, kao i prostorija za zabavu u kojoj mogu igrati stoni tenis ili bilijar. Također, prostorije koristi Udruženje žena u sklopu kojeg se druže i izrađuju rukotvorine, koje kasnije prodaju. Uz to Udruženje Bošnjaka Štajerske svake godine u septembru u centru Graza organizuje "Fest Bošnjaka".

(AA)

Imali su i sinagogu, u današnjoj Jevrejskoj ulici, ali od nje je ostao samo crtež, u Zavičajnom muzeju.

Savjetnik za kulturu i vjeru Jevrejske zajednice BiH Eli Tauber kazao je Feni da su Jevreji svojim zalaganjem i znanjem doprinijeli razvoju Visokog, a da je najzapaženija uloga u oblasti kožarstva i kožarske industrije.

- U Visokom više nema Jevreja, posljednji su umrli 70-ih godina. Ostao je  čitav niz imena zapisan na spomenicima na malom, lijepom groblju smještenom pod brijegom, na putu iz Visokog prema Kiseljaku - istakao je Tauber.

Navodi da su se Jevreji u Visokom uglavnom bavili trgovinom i zanatima, da su bili limari, brijači, krojači, kožari, obućari, krpadžije. Jedan od uglednijih Jevreja, ističe, bio je Elijas Kabiljo, koji je doselio iz Sarajeva. Bio je imućan te je sagradio ciglanu, zidao kuće i davao ih pod najam. Te se kuće i danas nalaze u Visokom i zovu ih Kabiljine kuće, preko puta Socijalnog.

Historičarka Mirna Malić kaže da su u tom visočkom naselju Jevreji uglavnom živjeli, duž glavne ulice. U Jevrejskoj nisu, a ulica je dobila ime jer je u njoj bila sinanoga.

Izdvojila je nekoliko jevrejskih porodica, među kojima su Danon, Kabiljo i Demajo. Također, smatra da je jedan od uglednijih Jevreja bio Kabiljo koji je, pored ostalog, donirao ciglu za izgradnju Sokolskog doma, u Visokom poznatijeg kao Partizan.

- Avram Demajo je bio jedan od poznatih profesora kožarske škole - rekla je Malić te dodala da su Jevreji u Visokom imali i štampariju Danon.

Jevreji su u Visoko stigli u 18. vijeku. Na teritoriji visočkog sreza, do 1941. godine živjelo je ukupno 199 Jevreja. Srez je obuhvatao Visoko, Brezu, Kakanj i druge općine. Za vrijeme okupacije kod svojih kuća ostale su tri osobe, apotekar i dvije starice koje zbog bolesti nisu mogle putovati. Rat je preživjelo samo 18 Jevreja.

Naziv jevrejske zajednice u Visokom prije rata bio je Jevrejska bogoštovna opština Visoko.


(FENA)

Već šestu godinu zaredom Ured za društvenu brigu raspisuje konkurs za dodjelu stipendija učenicima srednjih škola i studentima.

Dosadašnju realizaciju dodjele stipendija predstavio je Ibrahim Malanović, rukovodilac Ureda za društvenu brigu, te izrazio nadu da će im olakšati njihovo školovanje. Poručio im je da potpisivanjem ugovora za stipendije preuzimaju i emanet da marljivo uče, da budu otvorenih srca, dobri i plemeniti prema svakome, a identitet svoje zemlje i pripadnost vjeri islamu da potvrđuju dobrim djelima, ma gdje bili.

Za školsku 2019-2020. godinu zaprimljeno je i obrađeno 732 zahtjeva od kojih je dodijeljeno ukupno 160 stipendija. Ugovore o stipendiranju potpisalo je 100 studenata, 40 učenika srednjih škola, 13 učenika i 7 studenata sa posebnim potrebama, 18 učenika generacije u medresama, 10 stipendija za pobjednike na takmičenju iz Sire Allahovog poslanika koje je provela Uprava za obrazovanje i nauku, odnosno Odjel za vjeronauku sa nastavnicima i profesorima vjeronauke u školama, te 10 stipendija učenicima i studentima u Sandžaku.

Zejnil Rebihić, direktor Uprave za ekonomske i finansijske poslove Rijaseta Islamske zajednice je ovom prilikom rekao da Islamska zajednica u BiH, radi važnosti obrazovanja jednog društva, iz godine u godinu povećava iznos sredstava za stipendiranje mladih ljudi.

Ističući obrazovanje kao temeljnu vrijednost, Rijaset IZ je u 2020. godini izdvojio 400.000KM za stipendije, a u narednim godinama postoje intencije još većeg iznosa za stipendiranje uspješnih učenika i studenata.

Prioritet za odabir stipendista imali su učenici i studenti sa najboljim prosjekom, oni sa slabijim socijalnim statusom, i oni koji žive u višečlanim porodicama u kojima nema stalno zaposlenih.

U ime stipendista obratio se Harun Tucaković, učenik generacije Gazi Husrev-begove medrese koji je kazao da je svjestan značaja ove stipendije, te se u ime svih studenata zahvalio na ovoj finansijskoj pomoći.



(24sata.info)

Po njezinim riječima, cilj joj je promovirati znanost u Bosni i Hercegovini, pa tako u 2020. godini Ministarstvo civilnih poslova planira aktivnosti u okviru bilateralne suradnje i implementacije nekoliko međunarodnih sporazuma o znanstveno tehnološkoj suradnji, priopćeno je iz HDZ-a BiH.

„Ministarstvo civilnih poslova pruža potporu aktivnostima Vijeća za znanost Bosne i Hercegovine među kojima je dodjela Nagrade u oblasti znanost u Bosni i Hercegovini za postignuća na međunarodnom planu, te implementacija Uputstava o elementima, sadržaju, obliku i načinu rada znanstveno-istraživačkog informacijskog sustava u Bosni i Hercegovini“, naglašava ministrica civilnih poslova BiH.

Najvrjedniji resurs svake zemlje su njeni žitelji, smatra Gudeljević, te dodaje kako je poseban izazov u uvjetima slobodnog protoka ljudi i kapitala, potaknuti mlade da sve svoje potencijale uz suvremena dostignuća realiziraju iz svoje zemlje koristeći prednosti tehnologije.

„Suradnja i komunikacija je ostvariva uz uvažavanje svih razina vlasti i ustavne nadležnosti. Potrebna je prije svega spremnost za suradnju, a jedan od mojih prioriteta jeste uspostavljanje koordinacije, komunikacije i povjerenja među institucijama. To ćemo najprije uraditi posvetimo li se svi djelovanju u okviru svojih nadležnosti i uz puno uvažavanje drugih“, poručila je ministrica.

Gudeljević namjerava nastaviti procese izrade strateških dokumenata no dodaje kako donijeti neki strateški dokument samo po sebi nije dovoljno, posebno u oblasti obrazovanja: „Ministarstvo će u narednom razdoblju intenzivirati aktivnosti na monitoringu implementacije usvojenih strateških dokumenata, uz suradnju svih nadležnih ministarstava obrazovanja i agencija u smislu dostavljanja relevantnih informacija.“

Uz koordinirajuću ulogu Ministarstvo civilnih poslova, dodatnu pozornost posvetiti će stvaranju uvjeta za unapređenje kvalitete obrazovanja na svim razinama od predškolskog do visokog obrazovanja i obrazovanja odraslih.

„Ne treba zanemariti ni rezultate PISA-e, odnosno preporuke koje zaista svima u Bosni i Hercegovine mogu poslužiti kao dobra polazna osnova za takvu aktivnost“, naglasila je ministrica.

U oblasti znanosti važeća je okvirna Strategija razvoja znanosti u Bosni i Hercegovini za razdoblje 2017.-2022. koja sadrži temeljne principe, ciljeve, smjernice i prioritete znanstvenog i tehnološkog razvoja, s posebnim osvrtom na koordinaciju aktivnosti i usklađenost planova u svezi sa međunarodnom znanstveno-istraživačkom suradnjom, navodi se u priopćenju.

Bosna i Hercegovina je od siječnja 2014. godine pridružena zemlja u Okvirnom programu EU za znanstvena istraživanja i inovacije „Horizont 2020“.

S ciljem povećanja stupnja uspješnosti sudjelovanja u EU programu HORIZONT 2020, Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine godišnje osigurava grant sredstva za sufinaciranje pripreme projekata i potencijalnih kandidata. Cilj tog granta je kroz davanje financijske potpore projektima međunarodnog karaktera podstaknuti domaće istraživačke institucije za rad na međunarodnim projektima u okviru programa HORIZONT, COST i EUREKA, dodaje se.


(FENA)

Učesnici protesta prošetali su od Trga palih boraca, Ulicom Kralja Petra do Andrićgrada, gdje su se okupljenima obratili organizatori protesta.

Organizator Dejan Furtula rekao je da da žele probuditi svijest naroda, jer znaju da se brzo zaboravlja, te ocijenio da je jaka slika poslata u svijet.

Furtula je najavio da će biti organizovano više javnih debata i skupova da bi se čulo mišljenje i drugih stručnjaka iz Srbije i regiona.

Predsjednik Udruženja za sportski ribolov i ekologiju "Drinska jezera" Aleksandar Kojić iz Višegrada rekao je da se veliki broj ekoloških udruženja uključio u zaštitu rijeke Rzav.

"Prijatno me iznenadio ovoliki odziv ljudi u našim borbama za zaštitu rijeke Rzav. Što se više ljudi uključi, naša šansa za odbranu rijeke Rzav je veća", istakao je Kojić.

Predstavnik Udruženja "Eko akcija" Anes Podić rekao je da su u Višegrad došli da podrže narod u njihovoj borbi protiv izgradnje pet mini-hidroelektrana na području Višegrada.

"Nama ova vrsta električne energije uopšte nije potrebna, jer izvozimo trećinu električne energije. Da smo članice EU bili bi među najboljim zemljama", naveo je Podić.

Prema njegovim riječima, na ovaj način se privatnicima obezbjeđuje profit, investitoru se vrati sav uloženi novac za pet godina, a lokalnoj zajednici će ostati uništena rijeka i ništa više.

Nakon protestne šetnje, njene organizatore primio je načelnik opštine Višegrad Mladen Đurević, da bi, kao lokalna vlast, saslušali njihove zahtjeve i prijedloge.

Đurević je dodao da je kao građanin prisustvovao mirnoj šetnji i skupu u Andrićgradu.

Na štandovima u centru Višegrada u toku je potpisivanje peticije stanovnika ove opštine protiv izgradnje mini-hidroelektrana.

( NN)

Istovremeno, na mjernim mjestima u tuzlanskom kantonu od jučer su u postepenom padu koncentracije lebdećih čestica ("PM 10/2.5 čestice").

U Sarajevu, Ilijašu i Visokom još uvijek su visoke koncentracije PM čestica, tek nešto niže su u Zenici.

Situacija u Lukavcu, Jajcu i Goraždu je nešto bolja nego u navedenim mjestima.

Do kraja dana i sutra se očekuje pad koncentracija PM čestica, ali i ostalih polutanata na svim ili barem na većini mjernih mjesta u Federaciji BiH, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

(24sata.info)

"Treba sačekati knjigu da vidimo da li ovaj članak odražava knjigu. Jessicu Stern poznajem površno, znam da je dijete preživjelih Holokausta. Ako je suditi po ovom članku, to je još jedan rad koji će doprinijeti daljem zamućivanju vode. Nije problem samo njen članak, nego činjenica da NY Times u dva mjeseca objavljuje dva članka koja se odnose na genocid u BiH; jedan je posvećen Handkeu, tema drugog je, ako mogu biti sarkastičan, jedna topla ljudska priča o ratnom zločincu osuđenom za genocid", kazao je Suljagić za N1.

Dodao je da ovaj članak upućuje na sveopšte neznanje o genocidu u BiH.

"To je indikator nečeg drugog; jednog sveopšteg neznanja o bosanskom genocidu u Zapadnom svijetu, što je začuđujuće pomalo jer je u devedesetim jedan od rijetkih saveznika koje je BiH imala bila grupa novinara sa Zapada", ističe i dodaje:

"Mogao bih reći da je dio problema to što smo mi proteklih 25 godina razgovarali jedni s drugima, a ne razgovarajući sa svijetom o tome što se dogodilo i nismo puno objavljivali na engleskom. Ja spadam u grupu ljudi koja misli da se istorija dvadesetog vijeka dijeli do Španije i poslije Španije i do BiH i poslije BiH".

"Naše akademske elite su učinile sve da narativ koji je bio izgrađen devedesetih godina razvodnji i narodu počne "prodavati" naraciju da je cilj agresije na BiH bio pljačka, a ne uništenje jednog njenog naroda i BiH kao države. Ti ljudi su još uvijek glasni i glasni među nama. Jedina utjeha je da se počela pojavljivati novija generacija autora, istraživača spremnih da se uhvate u koštac sa ovim talasom revizionizma", dodao je Suljagić.

(N1)

- Program je kreiran tek prije pet godina jer je uočena potreba da se tema obrazovanja počne izučavati u odnosu na to kako se javne politike kreiraju, kako promjene u javnim politikama utječu na školstvo te da li i kako obrazovanje tretira brojna pitanja jednakosti i nejednakosti s kojima se danas suočavamo - ističe Soldo.

Misli da upravo to ilustrira ključnu razliku između visokog obrazovanja u Škotskoj i BiH.

- Visokoškolske institucije ovdje imaju mogućnost da brže uvode promjene, kreiraju i nude programe koji su relevantni i tretiraju trenutna goruća pitanja i pojave. Naši univerziteti su, nažalost, i dalje tromi, prilično institucionalizirani i zatvoreni što, uz gotovo nikakva ulaganja, dovodi do toga da kaskamo u istraživanjima, inovacijama i razvoju. Samo studiranje ovdje nije svedeno na predavanja i ispite - kazala je.

Univerzitet i različita studentska tijela čine, kaže, sve da budete aktivni i uključeni. Osim propisanih sadržaja, na programima se uči i o tome šta znači biti student i građanin i kakve sve mogućnosti, ali i dužnosti imaju u oblikovanju zajednica u kojima žive.

Soldo ističe da je lista vannastavnih aktivnosti i klubova duga. Za svakoga postoji ponešto, od sekcije za pletenje do planinarenja, humanitarnih i aktivističkih akcija, marksističkih skupova do različitih sportova, plesa i fotografije.

- Studenti dolaze iz čitavog svijeta tako da imate priliku uživati u raznovrsnoj hrani, muzici... Jako je dinamično biti student, biti student u Glasgowu je zaista sjajno – kazala je.

Soldo kaže da njeni planovi definitivno uključuju daljnje bavljenje istraživanjima u oblasti obrazovanja i društvenih nauka jer "i dalje vjerujem, neki će možda reći naivno, da je obrazovanje i znanje ključno za bilo kakve promjene i razvoj".

- Bosna i Hercegovina još luta, u postavljanju jasne vizije društva koje možemo i želimo biti. Obrazovanje i obrazovni sistem je jedan od nosećih stubova društva. Mislim da svi mi, kao profesionalci i kao građani, moramo preuzeti odgovornost za to kakva će ta vizija biti, kakvu budućnost ćemo živjeti – smatra.

Postati dijelom Chevening zajednice za Soldo je priznanje i čast, ali i odgovornost.

- Ove godine ta zajednica broji 1.750 ljudi iz 141 države. Sjajno je biti jedna od onih koji su uvrstili Bosnu i Hercegovinu na tu listu. Biti Chevener znači da je neko prepoznao vaš potencijal, dosadašnji rad, da vjeruje da posjedujete nešto (bilo da je riječ o znanju, vještinama, volji ili idejama) što može doprinijeti da ovaj svijet bude bolji. To naravno sa sobom nosi i breme odgovornosti, ali i priliku da vidite od kakvih materijala ste satkani i kako se nosite sa izazovima – kazala je.

Dodaje da je rijetkost prilika vratiti se (nakon deset godina radnog iskustva) formalnom obrazovanju, na program na kojem se izučavaju teme kojima se godinama bavite.

- Zahvalna sam za tu priliku, ne sumnjam da ću zbog tog iskustva postati bolja i osoba i istraživačica - naglasila je.

Njena svakodnevnica vjerojatno se, kako kaže, ne čini naročito uzbudljivom, ali beskrajno uživa u tome. Odlazi na predavanja, potom u univerzitetsku biblioteku, pauzu koristi u nekom od kafea u West Endu, a navečer s prijateljima odlazi u neki od brojnih glazgovskih pabova.

- Budući da dosad nisam imala priliku boraviti duže u Velikoj Britaniji, u Škotskoj nikad prije nisam bila, imam prilično ambiciozan plan da iskusim i vidim što više. Slobodne dane i vikende koristim za šetnje po Glasgowu ili za kratke izlete po Škotskoj. Glasgow je zanimljiv, društveni i kulturni život je bogat, nikad nije dosadno. Što se ostatka Škotske tiče, dosad sam uspjela vidjeti samo djelić, želim vidjeti što više – kazala je.

Po završetku Druge gimnazije Andrea Soldo upisala je Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Paralelno je učila o pozorištu i lutkarstvu, u okviru Studija lutkarstva Sarajevo što joj je omogućilo da radi sa inspirativnim umjetnicima i pozorišnim radnicima, da putuje te otkrije važnost i potencijal koji kultura, umjetnost i obrazovanje imaju za oporavak, izgradnju i oblikovanje društva. Istovremeno otkriva i izazove i prepreke koji stoje na putu ostvarivanja tih potencijala. Na četvrtoj godini studija psihologije pridružila se timu istraživača, u organizaciji proMENTE socijalna istraživanja, gdje otkriva svijet društvenih istraživanja. To je utjecalo na to da pozorište zamijeni istraživanjima.

Kako se navodi u informaciji dostavljenoj Feni iz agencije BHDINFODESK iz Birminghama, u Chevening programu dosad je sudjelovalo više od 200 mladih iz BiH. Ove godine 13 stipendista iz Bosne i Hercegovine dobili su mogućnost da provedu godinu master studija na bilo kojem univerzitetu u Velikoj Britaniji.

( FENA)

Do prije nekoliko sedmica spavali su, kao i veliki broj drugih migranata, u šatorima na Autobuskoj stanici u Tuzli.

Dok su stotine još uvijek pod otvorenim nebom, desetine su imale sreću, u njihovoj trenutnoj nesreći, da budu baš ti koji će biti smješteni u malom motelu u kojem imaju topli krevet, tri obroka dnevno, obuću i odjeću i ostale potrepštine. Ekipa Anadolije posjetila je motel u ranim jutarnjim satima. Neki doručkuju, a neki su već sa ruksacima na leđima na izlaznim vratima.

- Nastavak puta na proljeće -

Idu prema Autobuskoj stanici u Tuzli. Tamo su im ostali prijatelji koji kao i oni traže načine kako da napuste grad na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, a nakon toga i zemlju u kojoj se, prema trenutnim nezvaničnim informacijama, nalazi više od 7.000 migranata.

Dan provode na stanici, a nakon toga se ponovno vraćaju u motel u kojem spavaju. I tako je već nekoliko sedmica. Nekoliko volontera je s njima. Pomažu im u svemu i, kako vidimo, već se jako dobro poznaju i komuniciraju na prijateljski način.

Među njima smo vidjeli i tri brata. Zajedno su na doručku. Zajedno su napustili Afganistan i kreću se na "putu spasa" ili kako to oni nazivaju "game". "Game" je igra, međutim, njihov put je sve samo to nije.

"Tu sam s dva brata. Afganistan smo napustili prije šest mjeseci. Morali smo otići zbog rata i sukoba. Tamo su nam ostale porodice. Želim doći do Francuske. Tamo imamo neku rodbinu", ispričao je Gulazim za AA.

Kako je kazao, imali su mnogo poteškoća na putu do Bosne i Hercegovine, ali i kada su stigli u Tuzlu.

"Spavali smo na ulici na stanici. Tamo je veoma loše. Međutim, sada je ovdje veoma dobro. Sve je veoma lijepo. Sada je veoma hladno, ali na proljeće planiram nastaviti putovanje", rekao je Gulazim.

- Evropa pa povratak kući -

Umar ima samo 15 godina i starija braća paze na njega.

"Dom smo napustili prije šest mjeseci. Želim doći do Ujedinjenog Kraljevstva. Trenutno se ne obrazujem, ali tamo želim nastaviti da se školujem", poručio je Umar koji u budućnosti želi raditi u IT sektoru.

Afganistan je napustio zbog situacije u zemlji, napada, ali ukoliko se nekad situacija smiri želi se vratiti svojoj kući.

Udruženje Pomozi.ba zakupilo je motel u Tuzli koji je već neko vrijeme zatvoren kako bi u njega smjestili migrante i izbjeglice, koji su trenutno na ulici bez krova nad glavom.

Maja Arslanagić, glasnogovornica Udruženja "Pomozi.ba", podsjetila je da su i ranije pomagali migrantima na području Tuzle tako što su slali potrebne stvari.

"Kako smo vidjeli da situacija postaje sve gora i gora i da je sve veći broj migranata na ulici i da se smrzavaju, odlučili smo se da pomognemo na neki drugi način. Vidjeli smo da je motel zatvoren i da bi taj prostor mogli iskoristiti da smjestimo migrante. Nažalost, ne možemo sve migrante skloniti sa ulice ali jedan dio smo uspjeli. Kapacitet motela je 60. Plan nam je da izguramo zimu, a nakon toga vidjet ćemo jer sve zavisi od donacija", pojasnila je Arslanagić.

Kako je kazala, u motel su uglavnom smješteni migranti koji imaju neke zdravstvene poteškoće.

"Oni su nam bili prioritet i njih smo željeli skloniti s minusa. Njima je svakako već teško, jer su bolesni i imaju određene zdravstvene probleme. Prioritet su nam bili i maloljetnici. Trudit ćemo se da proširimo ove kapacitete. Dobrodošle su sve donacije i pomoć svih građana koji žele da se uključe, a mogu doći i ovdje i volontirati", poručila je Arslanagić.

- Kuhaju, čiste i održavaju motel -

Grad Tuzla, kako je kazala, nije se uključio u ovu priču.

Koordinator iz Pomozi.ba Salem Hadžimejlić je 24 sata sa migrantima u motelu u blizini Tuzle.

"Trenutno je u motelu smješteno blizu 50 migranata. Nama je prioritet bio smjestiti ljude s nekim zdravstvenim problemima kao i maloljetnike. Sada se oni oporavljaju ovdje. Taj broj se mijenja iz dana u dan, jer je ovo zamišljeno da bude kao neki tranzitni smještaj gdje oni mogu doći, istuširati se, dobiti obroke, malo se oporaviti, dobiti čistu garderobu i nastaviti put prema nekim drugim evropskim zemljama, kao što su to i zamislili", pojasnio je Hadžimejlić za AA.

Kako je kazao, da bi migrant bio smješten u motel mora imati prijavu boravka i potvrda od ljekara da je pregledan i da znaju u kakvom je zdravstvenom stanju.

"S njima provodim svaki dan. To su divni momci, divni ljudi koji su zahvalni na ovome što smo im pružili ovdje. Oni nam i pomažu u svemu - pripremi obroka, čišćenju soba, motela... Dolaze iz različitih zemalja - Alžira, Maroka, Palestine, Pakistana, Afganistana i ima nešto Sirijaca", rekao je Hadžimejlić.

Prije dolaska u motel, kako je kazao, njihovo stanje je bilo jako loše.

Završavamo našu posjetu i pozdravljamo se sa ljudima koji ostaju tu. Neki će ostati do proljeća, a neki će već sutra biti u nekom drugom gradu u nadi da će preći granicu i nastaviti put prema evropskim zemljama u kojima će njihov život, nadaju se, biti puno ljepši i bolji.

(AA)

Inicijativu je predložio poslanik Socijaldemokratske partije (SDP) Saša Magazinović kojom je zadužio Vijeće ministara BiH da u roku od 30 dana donese dopunu Pravilnika o uvjetima nabavke i načinu korištenja službenih vozila u institucijama Bosne i Hercegovine.

Kako je pojasnio, označavanje vozila naljepnicom ili na drugi način učesnicima u saobraćaju, kao i građanima, pomogla bi da jasno vide da se radi o službenom vozilu i kojoj instituciji pripada, a sve u svrhu sprečavanja zloupotreba korištenja tih vozila.

Magazinović tvrdi da bh. institucije imaju na stotine službenih vozila koja se koriste u privatne svrhe, čime se oštećuje budžet, iznoseći podatak da ta šteta može biti između 5.000 i 10.000 KM po vozilu na godišnjem nivou, ukoliko se dva puta mjesečno puni rezervoar i održava vozilo.

Pojasnio je da se ta izmjena ne bi odnosila na vozila određenih dužnosnika, kao ni na vozila Obavještajno sigurnosne agencije (OSA).

- Osim sprečavanja zloupotreba, odluka Vijeća ministara imala bi za cilj povećanje povjerenja građana, zaštitila bi se budžetska sredstva te poslala poruka i svim drugim nivoima vlasti da se odluče na isti korak - navodi se u inicijativi.

Raduje ga, kaže, činjenica što je ministar saobraćaja i komunikacija BiH izrazio opredjeljenje da radi na implementaciji te inicijative koja bi sistemski mogla riješiti to pitanje.

Resorni ministar Vojin Mitrović podržao je inicijativu kazavši da nema ništa protiv obilježavanja vozila, ali je podsjetio da postoji Pravilnik o nabavci i korištenju službenih vozila u Ministarstvu finansija i trezora BiH te se kontrola može vršiti i sada.

- Vjerovatno postoje zloupotrebe i ta inicijativa je i pokrenuta iz tog razloga da se kontrolira upotreba službenih automobila. Potrebno je primjenjivati postojeći Pravilnik, a one koji automobile koriste u privatne svrhe treba sankcionirati - dodao je.

Poslanik Partije demokratskog progresa (PDP) Branislav Borenović smatra da je to dobar prijedlog koji ne zahtijeva mnogo posla, a pomoći će građanima da samostalno ocijene ko i kako koristi službena vozila.

Mišljenja je da je inicijativa vrlo dobra te bi je trebalo razmatrati i na nižim nivoima vlasti kako bi sva službena vozila bila obilježena na transparentan način.

Poslanica Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Snježana Novaković-Bursač nazvala je tu inicijativu klasičnom opozicionom inicijativom "koja naginje populizmu",  kazavši da bi bila sreća kada bi se obilježavanjem vozila mogli riješiti krucijalni problemi ili barem dio problema u državi.

Ispoštovat će, najavljuje, stručno mišljenje Ministarstva za saobraćaj i komunikacije imajući u vidu da vozila mahom pripadaju osobama koje trebaju biti posebno štićene.

( FENA)

Naime, u avionskoj nesreći, koja se dogodila na putu prema Sarajevu, Bijedić je preminuo zajedno sa svojom suprugom Razijom. Iza sebe su ostavili troje djece: Dragana, Azru i Milenka.

Džemal Bijedić je rođen 12. aprila 1917. godine u Mostaru, gdje je i odrastao kao potomak ugledne trgovačke porodice. Kao gimnazijalac se simpatiše sa pokretom komunista, kome se tokom studija u Beogradu i priključuje. Oktobra 1939. godine u Beogradu biva primljen u SKOJ, a decembra 1939. u mostarskoj organizaciji u KPJ. Četiri puta biva zatvaran, svaki put u Mostaru. Za vrijeme Drugog svjetskog rata aktivno kao član Partije učestvuje u NOB-i.

Nakon rata postaje pomoćnik ministra unutrašnjih poslova vlade Bosne i Hercegovine, potom 1948. godine, načelnik Uprave za agitaciju i propagandu Centralnog komiteta KPBiH. Lista njegovih funkcija je duga i vodi ka gore na hijerarhijskoj ljestvici: osim dvije navedene funkcije bio je i sekretar Oblasnog komiteta KPJ za Hercegovinu, član Izvršnog vijeća Bosne i Hercegovine, predsjednik Republičkog vijeća, predsjednik Skupštine SRBiH i na kraju predsjednik Saveznog izvršnog vijeća (SIV) 1971 godine. Potpisnik letaka za borbu za autonomiju Bosne i Hercegovine u međuratnom periodu do 1941. godine do svoje pogibije se zalaže za razvitak privrede, primjenu principa samoupravljanja, promociju Jugoslavije u inostranstvu i jačanje Pakta nesvrstanih.

Bijedić je bio i organizator nove bosanske privredne reforme i infrastrukture, posebno izgradnje moderne putne mreže, regionalnih vodovoda, gradskih kanalizacija i telekomunikacija, te 80-tih godina djelimično ostvarenog kulturnog projekta "hiljadu škola". Za kratko vrijeme susreo je sve važnije svjetske državnike tog vremena, Mao Ce Tunga (Mao Tse-Tung), Džeralda Forda (Gerald Ford), Leonida Brežnjeva (Leonid Brežnjev).

Uvijek je bio uz Tita, špekulisan je kao njegov mogući nasljednik, što je otvorilo sumnje u slučajnost avionske nesreće. Priče o umješanosti Titove supruge Jovanke Broz u ovoj avionskoj nesreći i do dan danas su ostale žive. Naime, Tito koji je do tada stalno putovao sa Jovankom širom svijeta, je poslije ove avionske nesreće stavio sopstvenu suprugu u kućni pritvor.

Džemal Bijedić bio je čovjek kojeg su svi voljeli i sigurno je jedan od najomiljenijih političara iz komunističkog vremena, pogotovo u našoj zemlji za koju se oduvijek borio. Potpisnik je letaka za borbu za autonomiju BiH u međuratnom periodu do 1941. godine.

Porodica Džemala Bijedića pokušala je doći do dokumenata o pomenutoj nesreći, koji se nalaze u Beogradu, ali tamošnje vlasti to nisu dozvolile.

Nekoliko puta tražili su da vide izvještaj o nesreći, ali svaki put su odbijeni, bez ikakvog objašnjenja. Čak ni dijelove aviona nisu mogli vidjeti. Sve to ukazuje da je pri padu aviona bilo dosta sumnjivih radnji. Bijedić je bio porodičan čovjek i gdje god da je išao nije se odvajao od svoje supruge Razije, koja je poginula zajedno s njim.

Na sarajevskom groblju Bare svake godine na dan Bijedićeve pogibije okupe se poštovaoci lika i djela Džemala Bijedića, kako bi odali počast ovom velikom čovjeku.

(24sata.info )

- Naš tim sastavljen od medicinske sestre i njegovateljice, prema prijavama i pozivima krenut će u kuće, stanove i gdje god se nalazili ljudi kojima je potrebna pomoć. Medicinska sestra njegovat će i voditi brigu o samoj osobi, a njegovateljica će se za to vrijeme pozabaviti kućom, prehranom i drugim potrebama. Ne možemo preuzeti svakodnevnu brigu za te osobe, ali učinit ćemo sve što je u našoj moći u onom karitativnom dijelu - kazao je don Majić.

Za potrebe kućne skrbi mostarski Caritas nedavno je dobio i novo sanitetsko vozilo.

- Sanitetsko vozilo donacija je vlasnika salona vozila MRM Ljubuški-Mostar Miroslava Rupčića, koji je prepoznao naše djelovanje i pomoću tog vozila naše korisnike moći ćemo prevoziti ne gledajući jesu li u određenom trenutku vozila hitne službe ili doma zdravlja slobodna - istaknuo je don Majić.

Caritas biskupija Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkan sa sjedištem u Mostaru može se pohvaliti velikim brojem projekata i ustanova socijalnog, karitativnog, edukativnog i medicinskog karaktera.

- Po opsegu djelovanja i kontaktu s ljudima i korisnicima izdvojio bih Rehabilitacijski centar "Sveta obitelj" Mostar koji svojim korisnicima, među kojima su i djeca i adolescenti, nudi razne edukacijsko-rehabilitacijske, kreativne i druge sadržaje. Tu je i Centar za radno osposobljavanje osoba s poteškoćama u razvoju "Nazaret" koji ima 19 korisnika, a to je ujedno i najstarija ustanova te vrste na području Hercegovine. U Čapljini imamo Centar za stare i iznemogle osobe s hospicijem "Betanija" čiji smo kapacitet proširili s 30 na 70 kreveta - naveo je don Majić.

Caritas hercegovačkih biskupija aktivan je i u obrazovno-odgojnom procesu te je osnivač Dječjeg vrtića "Sveti Josip" Mostar, Centra za djecu, mlade i obitelji "SPES" i Ustanove za obrazovanje odraslih "Emaus".

- Broj osoba kojima je Caritas Mostar u protekloj godini osigurao neki vid pomoći, nažalost, nije manji u odnosu na ranije godine. Kažem nažalost zato što se situacija u društvu ne popravlja nego će nam trebati sve više i više ovakvih ustanova - upozorio je don Majić, dodavši kako mostarski Caritas svakodnevno skrbi za oko pet stotina ljudi.

Sav taj rad iziskuje nemala novčana sredstva, a u najvećoj mjeri Caritas se, kako kaže ravnatelj, financira "iz dobrote srca".

- Uvijek nam nedostaje sredstava, ali moram kazati kako ima i odziva pojedinih civilnih ustanova i razina, od općinske do županijske, ali problem je strukturalni jer nas zakon ne prepoznaje. Srećom, dolaze nam darovi, donacije i pomoć u raznim oblicima i na tome smo zahvalni. Ipak, apeliram da nas se i zakonodavno prepozna te da učinimo sve kako bi ovakvoj karitativnoj ustanovi omogućili da djeluje jer ona rasterećuje i civilni sektor i društvenu zajednicu, preuzima na sebe brigu oko osoba koje su članovi ove zajednice, građani ovog grada i županije. Općinska i županijska razina nas nastoje pratiti, ali bih volio kada bi nas i više razine vlasti prepoznale - istaknuo je.

Socijalno stanje društva na području Bosne i Hercegovine, po njegovim riječima, ne poboljšava se, nego je iz dana u dan sve teže.

- To nam pokazuju i razne statistike. Smrtnost je veća od nataliteta, svjedočimo i odlasku s ovih područja, ostaje nam sve starije stanovništvo kojemu će biti potrebno sve više karitativne pomoći, a to nije ono što je ljudski život i dostojanstvo ljudskog života. Volio bih da je drugačije, ali danas je situacija vrlo, vrlo teška - kazao je Majić.

On se osvrnuo i na promociju volonterskog rada bez kojeg je karitativno djelovanje nezamislivo.

- Kroz zadnje dvije godine, zahvaljujući donatorima izvana, provodili smo projekt osnaživanja župnih Caritasa kroz koji je Caritasova koordinatorica uspostavljala kontakte s pojedinim župama, obavljala edukaciju i zahvaljujući tome napravljena je velika mreža volontera. Naš SPES trenutno ima oko 50 volontera, a mi ćemo i dalje nastaviti promovirati volontarijat, organizirati i teoretske i praktične edukacije o volontiranju - kazao je Majić.

( FENA)