Dnevnik.ba

Syndicate content
Updated: 11 min 43 sek od tega

(VIDEO) Neum: Sigurna opskrba vodom za međugranična područja

Ned, 16/12/2018 - 23:30

Realizacija 10 milijuna kuna vrijednog projekta dogovorena je prilikom potpisivanja Provedbenog ugovora o isporuci/prihvaćanju vode kojega su 2017.-e u Ljubuškom potpisali Općina Neum sa Gradom Dubrovnikom, općinama Dubrovačko Primorje, Janjina, Mljet, Ston, Trpanj, Župa Dubrovačka te „Vodovodom Dubrovnik d.o.o.“.

Financiranje radova na trasi dugoj 6440 m od CS Kozarica do VS Hutovo, Hrvatske vode su odobrile uz klauzulu sufinanciranja od strane JP Komunalno Neum te Općine Neum u omjeru 80:20, a JP Komunalno Neum provelo je i postupak javne nabave prilikom koje je kao najpovoljniji izvođač radova odabrana livanjska tvrtka „Roco commerced.o.o“.

Početak realizacije projekta koji za glavni cilj ima kontinuiranu i sigurnu opskrbu vodom, kako Općine Neum tako i naselja u susjednoj Republici Hrvatskoj, predviđen je za sredinu siječnja, a rok isporuke radova je 55 dana.

Više u video prilogu novinarke Nikolina Lovrić i snimatelja Davorina Bulića.

Dnevnik.ba

Glavne rubrike: TemeEgida: obnova regionalnog vodovoda Gabela-Hutovo-NeumKratki opis: U subotu je u neumskom hotelu Sunce održana prezentacija projekta rekonstrukcije regionalnog vodoopskrbnog sustava Gabela-Hutovo-Neum financiranog grant sredstvima Republike Hrvatske odnosno Hrvatskih voda.Slike: dnevnik.badnevnik.baAutor: Nikolina LovrićTeme rubrike: Društvo LokalnoTagovi: NeumvodoopskrbaKomentiranje: DaIzdvojena novost: DAVodeni Žig: DA
Kategorije: Bosna in Hercegovina

KOPAČKOM U GLAVU: Golmana iz BiH iznijeli na nosilima

Ned, 16/12/2018 - 23:03

BiH nogometaš je u sudaru s protivničkim igračem dobio žestok udarac kopačkom u glavu. Odmah se pridigao kako bi u nastavku akcije spasio svoj gol, ali opet je pao na teren, lice mu je bilo krvavo te je na nosilima napustio teren, pišu Nezavisne novine.

Jasmin Burić na noszach opuścił boisko pic.twitter.com/iKJ54VD89h

— Krzysztof Brommer (@KrisBrommer) December 16, 2018

Buriću ovo nije prva povreda u sezoni. Prije tri kola je glavom udario u stativu, a za 31-godišnjeg golmana ovo je bio 12. nastup u sezoni, a u posljednjih sedam utakmica je krenuo od prve minute.

Burić nakon udarca glavom u stativu:

Jasmin Burić po meczu #JAGLPO
Tak po meczu, nie po gali  pic.twitter.com/cPhGhVVxLE

— Pokój Typerów (@typerow) November 12, 2018

Dnevnik.ba

Glavne rubrike: DogađajiDogađaji rubrike: Društvo Regionalno-SvjetskoEgida: Stravična povreda jasmina BurićaKratki opis: U 19. Kolu poljske Ekstraklase Lech Poznan je u gostima s visokih 6:0 pobijedio Sosnowiec. Utakmicu je obilježila strašna povreda golmana Lecha Jasmina Burića.Slike: dnevnik.baTagovi: jasmin burićozljedaKomentiranje: DaIzdvojena novost: DAVodeni Žig: NEOpis slike: Foto: Nezavisne novine
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Preminula i peta žrtva napada u Strasbourgu

Ned, 16/12/2018 - 22:28

Peta žrtva napada u Strasbourgu koji je u utorak navečer počinio Cherif Chekatt umrla je u nedjelju, doznaje se od mjesne policije.

Pariško državno odvjetništvo je u nedjelju navečer potvrdilo smrt žrtve koja je bila poljski državljanin.

U napadu u Strasbourgu ranjeno je jedanaest ljudi, među kojima su neki još u teškom stanju, prenosi Hina.

"Upravo nas je napustio moj brat Barto Pedro Orent-Niedzielski. Zahvaljuje vam na ljubavi i snazi koje ste mu pružali", napisao je na Facebooku brat tog stanovnika Strasbourga kojemu je bilo 36 godina a rođen je u Katowicama u Poljskoj.

U društvu Talijana Antonia Megalizzija (28) koji je umro u petak i drugih prijatelja stajao je ispred bara "Les Savons d'Helene". Po riječima njegove obitelji, pokušali su spriječiti Chekatta da uđe u bar.

"Bio je aktivan u umjetničkim i dobrotvornim udrugama" i "uvijek je bio nasmijan, otvoren prema drugima i raspoložen za razgovor", rekao je njegov nekadašnji školski kolega.

U utorak navečer Cherif Chekatt je ušao u povijesno središte Strasbourga naoružan pištoljem i nožem te napao prolaznike na nekoliko mjesta u gradu, nakon čega je uspio pobjeći. Nakon 48 sati potrage policija ga je ubila u četvrtak navečer u četvrti Neudorfu, južno od središta grada.

Dnevnik.ba

Vijesti rubrike: Društvo Regionalno-SvjetskoGlavne rubrike: VijestiEgida: Priopćenje policijeKratki opis: U napadu u Strasbourgu ranjeno je jedanaest ljudi, među kojima su neki još u teškom stanju.Slike: dnevnik.baTagovi: teroristički napadKomentiranje: DaVezana novost: Kraj drame u Strasbourgu: Policija ubila Cherifa ChekattaIzdvojena novost: DAVodeni Žig: NEOpis slike: Foto: CHRISTIAN HARTMANN/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL
Kategorije: Bosna in Hercegovina

GLAVNI RAVNATELJ HRVATSKE POLICIJE: Nisu utvrđeni nikakvi slučajevi premlaćivanja migranata

Ned, 16/12/2018 - 21:55

Glavni ravnatelj policije Nikola Milina odbacio je u nedjelju optužbe na račun hrvatske policije zbog postupanja prema migrantima, te poručio da nisu utvrđeni nikakvi slučajevi njihova premlaćivanja.

"Policija zakonito, profesionalno radi na poslovima nadzora državne granice. U svim recentnim prijavama o nezakonitostima, sve provjeravamo i nismo utvrdili nikakve slučajeve premlaćivanja", izjavio je Milina u Dnevniku HRT-a, prenosi Hina.

Pohvalio se rezultatima borbe protiv krijumčara. "Imamo usmjerenu borbu protiv krijumčara i nikada u povijesti nismo imali ovakve rezultate, do sada je procesuirano preko 547 krijumčara", naveo je.

Odlučno je odbacito optužbe da hrvatska policija ulazi u teritorij BiH. "To nikako ne stoji. U teritorij BiH ulazimo samo sukladno Sporazumu o prekograničnoj policijskoj suradnji, kada imamo mješovite ophodnje  i redovite aktivnosti s kolegama iz BiH", izjavio je.

"Do sada, ove godine, imamo 1039 zahtjeva za međunarodnu pomoć, dakle tražitelja azila i to svakako govori u prilog da se ne radi o nikakvom kršenju ljudskih prava", odgovorio je Milina upitan kako policija postupa s migrantima koje zatekne na granici, odnosno  omogućuje li im da zatraže azil?

Policiji je, kazao je, osnovna zadaća zaštita života, hrvatska policija to radi kontinuirano, pomaže migrantima koji su životno ugroženi, pruža im liječničku pomoć, hranu itd.

 Prenio je procjenu kako je u BiH trenutno oko pet tisuća migranata. Stalno razmjenjujemo informacije, kako sa BiH, tako sa svim državama na ruti, procjene su različite, mijenjaju se iz dana u dan, ali po nekima u BiH je oko pet tisuća migranata, rekao je.

 Objasnio je smisao apela koji je MUP uputio međunarodnim i nevladinim organizacijama koje sudjeluju u humanitarnom radu s migrantima u državama na tzv. balkanskoj ruti. "Želimo zaštititi živote, želimo što manje stradavanja, samo ove godine imali smo devet smrtnih stradavanja", rekao je Milina.  Vrlo često društvenim se mrežama šire informacije da je granica otvorena ili da će biti otvorena, i onda krenu migranti, tako da i kriminalne mreže doprinose da te osobe dolaze u pogibeljne situacije što želimo izbjeći, naglasio je.

 

O slučaju 'Daruvarac'

"Obitelj (pretučene djevojke) nema stalnu fizičku zaštitu, ali se stalno provode mjere koje će spriječiti da dođe do neželjene posljedice", izjavio je glavni ravnatelj policije, komentirajući slučaj nasilnika Darka Kovačevića Daruvarca koji je pušten na slobodu, zbog čega obitelj djevojke iz Zadra živi u strahu.

 Potvrdio je da je policija od suda dobila rješenje o izrečenim mjerama zabrane, a radi se o njih nekoliko. "PU zadarska aktivno provodi te mjere. Obitelj nema stalnu fizičku zaštitu, ali se stalno provode mjere koje će spriječiti da dođe do neželjene posljedice", rekao je Milina, odgovarajući na upit postoji li opasnost od Kovačevićeva bijega, s obzirom da ima i državljanstvo BiH, te jesu li od policije zatražene posebne mjere nad njim?

Dnevnik.ba

Vijesti rubrike: Društvo NacionalnoGlavne rubrike: VijestiEgida: odbacio optužbeKratki opis: Odlučno je odbacito optužbe da hrvatska policija ulazi u teritorij BiH. "To nikako ne stoji. U teritorij BiH ulazimo samo sukladno Sporazumu o prekograničnoj policijskoj suradnji, kada imamo mješovite ophodnje i redovite aktivnosti s kolegama iz BiH", izjavio je. Slike: dnevnik.baTagovi: migrantibalkanska rutaKomentiranje: DaIzdvojena novost: DAVodeni Žig: NEOpis slike: Foto: Hina
Kategorije: Bosna in Hercegovina

(VIDEO): Pogledajte predivne prizore zimske idile s Blidinja

Ned, 16/12/2018 - 21:12

Zaljubljenici u zimu, snijeg i sve aktivnosti koje on sa sobom nosi, već nekoliko dana prate stanje na hercegovačkom biseru Blidinju.

Visina snježnog pokrivača koji pada već nekoliko dana seže čak na pojedinim dijelovima i do 80 cm. Dionica od Tomislavgrada prema Blidinju za sada je prohodna i redovito se čisti. Cesta iz smjera Rakitna je zaleđena i pod snijegom te je promet otežan, prenosi herca.com.hr.

Sve zaljubljenike skijanja, razveselila je vijest sa skijališta Blidinje Ski & Nature Park kako je u rad puštena mala staza, dok bi danas puštena u rad trebala biti i ona velika.

Predivne prizore s Blidinja je zabilježio i ljubuški fotograf Perica Biško.

Dnenik.ba

Glavne rubrike: DogađajiDogađaji rubrike: Društvo NacionalnoEgida: hercegovački biserKratki opis: Predivne prizore s Blidinja je zabilježio ljubuški fotograf Perica Biško.Slike: dnevnik.baTagovi: blidinjeKomentiranje: DaIzdvojena novost: DAVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Plastika u moru - stručnjaci krajnje zabrinuti, EU zaoštrava politiku

Ned, 16/12/2018 - 20:56

Kada su prije 37 godina VIS Idoli snimili pjesmu „Plastika“, nitko nije sporio snagu njihove metafore, ali malo je tko pomislio da bi se mogle obistiniti prognoze kako će plastika doslovce „ovladati“ svijetom.

Naime, tvrdnje iz stihova „plastika je moja hrana / možda sam plastičan i ja“ stručnjaci su empirijski potvrdili u pticama, sisavcima, kornjačama, ribama, odnosno u više od 180 vrsta.

Piše: Ivo Lučić/Hina

Plastika ušla u hranidbeni lanac

Plastika je posvuda prisutna u okolišu, jer njezina proizvodnja eksponencijalno raste, a zbrinjavanje uvelike zaostaje. Ne radi se samo o krupnim i zamjetljivim komadima te teško ili nikako razgradive materije. Nevidljiva vlakna plastike svuda su oko nas jer otpadaju s odjeće, s automobilskih guma ili iz plastičnih boca bez kojih se neki od nas ne odvajaju ni u kratkoj šetnji gradom. Pored toga, granule plastike nevidljivo su umetnute u niz proizvoda poput onih za osobnu njegu.

Plastika iz okoliša ulazi u hranidbeni lanac. U obliku mikroplastike se bez kontrole širi u biljne i životinjske vrste te u ljudski organizam.

Dok je proizvodnja plastike u svijetu 1950. iznosila dva milijuna tona, 2017. se popela na 8,3 milijardi tona, a do 2050. bi mogla doseći 34 milijarde tona, ističe voditeljica morskog programa IUCN-a na Sredozemlju Marie-Aude Sevin.

Da bi okupljenima na nedavno održanom trećem skupu okolišnih novinara Sredozemlja u Barceloni dočarala koliko je to uistinu plastike, Marie-Aude Sevin „prepakirala“ je trenutnu svjetsku proizvodnju u prostor 800 tisuća puta veći od Eiffelovog tornja, 25 tisuća puta veći od Empire State Buildinga ili tovar teži od 80 milijuna kitova.

Stručnjaci su uočili da je u svake godine ponovo rekordnom povećanju proizvodnje plastike sudjelovalo najviše multinacionalnih tvrtki koje se bave fosilnim gorivima, što ih je povezalo s uzrocima urgentnih klimatskih promjena.

Mi stalno mislimo da je to neka daleka budućnost, ali smo zapravo debelo u tome sada, bez kalkuliranja kaže Marie-Aude Sevin, koja u izlaganjima koristi ne samo vještine svojih studija biologije, komunikologije i ekonomije, nego, dojam je, i iskrenu ljudsku zabrinutost.

 

U Sredozemnom moru razmjerno najviše otpada u svijetu

U sadržaju smeća 2015. našlo se 6,3 milijardi tona plastike, a 2050. predviđa se, bit će je i dvostruko više. Najviše je završi u okolišu. Mnogi su po unutrašnjosti Dalmacije i Hercegovine zapazili mnoštvo vrećica koje prve jesenje bure podignu i zakače za žbunje. Kiše ih speru u rijeke, koje ih potom, logikom funkcioniranja ekosistema, odnesu u more.

Deset najvećih svjetskih rijeka donose u more oko 90 posto sve plastike, koja ondje završi kao otpad, ističe Patrick Wegerdt iz Glavne uprave za okoliš Europske komisije.

Sredozemnom moru je pripala neslavna uloga. Proglašeno je morem s najviše otpada u svijetu, pri čemu se posebno ističe udio plastike. Kada se gleda samo mikroplastika, komadići te tvari veličine od pet milimetara do nevidljivo sitnih dijelova, u Sredozemnom mora je ima četiri puta više nego u Kalifornijskom zaljevu, navodi talijanska ekologinja sa Sveučilišta u Sieni Christina Fossi.

Sredozemno more je zatvoreni bazen s visoko-urbaniziranom i razvijenom obalom, s jakim turističkim destinacijama, gustim prometom i velikim rijekama koja se ulijevaju u „Središte svijeta“.

Godišnje se na Sredozemlju stvori 208-760 kg smeća po glavi stanovnika, ovisno o njegovim dijelovima. Dnevno u smeću sredozemnih zemalja završi oko 731 tone plastike, s velikom razlikom među zemljama.

Najveća količina smeća na dnu Sredozemnog mora, do 100 tisuća komada po kilometru četvornom, pronađena je u blizini francuske obale. Najveća gustoća plutajuće mikroplastike, čak do 4,68 milijuna komada po četvornom kilometru, pronađena je uz južne obale Sredozemnog mora.

Svakim zalogajem kit može uzeti oko 70 tisuća litara vode, s kojom unose i brojne komade mikroplastike. Nedavnim istraživanjima, u masnom tkivu kitova pronađeno je prosječno 57 nanograma mikroplastike po gramu tkiva, ističe Christina Fossi i poziva: Vi novinari ste važni da posredujete tu informaciju i date ljudima na uvid o kakvim se problemima radi.

 

Hrvatska postigla cilj s gumama, u ostalom na kraju ljestvice

Zato Wegerdt naglašava važnost dobrog gospodarenja otpadom. Od 30 europskih zemalja po upravljanju plastičnim otpadom, Hrvatska je na 26. mjestu. Prema podacima udruge proizvođača plastike „Plastic Europe“, Hrvatska zbrinjava tek nešto između četvrtine i petine plastike, a par postotaka plastike energetski koristi. Istina, Hrvatska tek rubno sudjeluje u upotrebi plastike u Europi, ali više od 75 njezine plastike završi u smeću.

Prema podacima iz HGK-a, u nečemu Hrvatska ostvaruje propisani cilj. To je oporaba 80 posto mase otpadnih guma. Također, tijekom 2016. na hrvatsko tržište stavljeno je 54.7 tisuća tona ambalažnog otpada, od čega je reciklirano 22.3 tisuća tona ili 41 posto.

Međutim, Zelena akcija upozorava da se u Hrvatskoj godišnje proizvede oko 200 milijuna plastičnih vrećica, od čega se zbog visokih troškova tek oko jedan posto reciklira, a ostatak završi u okolišu. Tako, u sumi, po upravljanju plastikom iza Hrvatske su samo Bugarska, Cipar, Grčka i Malta.

Norveška reciklira najviše, oko 43 posto plastike, a u prvih deset zemalja s popisa, vrlo malo ili nimalo plastike završi u smeću. To su Švicarska, Njemačka, Austrija, Nizozemska, Švedska, Danska, Luksemburg, Belgija, Norveška i Finska. Ipak, najviše plastike se energetski oporablja.

 

Štapići za uši, čepovi, omoti slatkiša, slamke, miješalice za napitke i opušci

U Hrvatskoj se o plastici malo govori. Čak je i na portalu znanstvenih tekstova Hrčak teško naći znanstvene tekstove o tome. Pretraživanje po ključnoj riječi dalo je 28 članaka, od kojih se većina odnosi na plastiku kao povijesno-umjetnički termin. Zadarska biologinja Marina Mokos uputila nas je na biologa Peru Tutmana s Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu. On sudjeluje u međunarodnim projektima koji se bave istraživanjima plastike u moru.

Na jednom od projekata istraživali su prisutnost plastičnog smeća na plažama, na otvorenom moru, u ribarskim mrežama i drugdje. Jednogodišnje istraživanje provedeno na 31 plaži sedam zemalja Jadransko-jonske makroregije – u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Grčkoj, Italiji, Crnoj Gori i Sloveniji – dalo je prosječnu gustoću od 670 komada plastike po četvornom kilometru, što se smatra relativno visokom gustoćom opada.

Čak 90 posto predmeta iz toga otpada napravljeno je od umjetnih ili antropogenih polimernih materijala. Smeće koje je nastalo uz obalu činilo je trećinu ukupne količine nađenog otpada, a ono koje je došlo morem prosječno je iznosilo šest posto.

Analiza jedne tone smeća koja je prikupljena na četiri hrvatske plaže, Zaglav na otoku Visu, gradske plaže Punta u Omišu, plaže uz ušće rijeke Neretve, te Saplunare na otoku Mljetu, pokazuje da je u njoj 50 posto plastike, 30 posto drveta, 10 posto metala, 6 posto tekstila, itd.

Najučestaliji predmeti su komadići plastike i stiropora veličine od 2,5– 50 cm, štapići za uši, te plastični čepovi svih namjena, omoti slatkiša, slamke i miješalice za napitke, te opušci cigareta, kažu rezultati istraživanja.

 

Kamo vode tragovi smeća u Jadranu?

Tutman je pokrenuo pilot-akciju prikupljanja otpadnih ribarskih mreža koje nakon isteka vijeka trajanja često završe u okolišu. Ribarske zadruge iz Hvara i Tribunja prikupile su 25 tona tih mreža. Drugom pilot akcijom prikupljan je otpad koji se zatekne u koćarskim mrežama. Dvadeset koćarica ribarskih zadruga iz spomenuta dva mjesta prikupilo je 30 tona otpada.

Jadransko more je zatvoreno, ono je poluzatvoreni zaljev, i strujanja donose značajne količine prekograničnog otpada. Vanjske, južne strane otoka, više su pod utjecajem prekograničnog otpada, najviše iz susjednih zemalja Albanije, Crne Gore i Italije, a jedan dio s ušća Neretve, objašnjava Tutman.

Kanalske vode između otoka i obale su više pod utjecajem otpada s kopna. Također, značajan dio nam dolazi pomorskim otpadom i nautičkim turizmom, jer su frekventne linije izvori otpada, objašnjava Tutman.

Greenpeace Hrvatska izveo je edukativno-prosvjednu akciju, te našao da značajan dio onečišćenja na hrvatskim plažama pripada robnim markama proizvedenim i korištenim u Hrvatskoj. Top lista robnih marki u Parku prirode Telašćica na Dugom otoku, 15. rujna ove godine izgledala je ovako: Jamnica / Jana, Coca Cola, Karlovačko pivo, Dukat i grčka mliječna industrija Βιτάμ, ističu u Greenpeaceu.

Sve u svemu, trenutno stanje u Jadranskom moru je, možemo donekle reći, zadovoljavajuće, ali ako se nastave ovi poražavajući trendovi, onda ćemo za nekih desetak godina imati u moru nažalost više plastike nego ribe, zaključuje Tutman.

Ribari žele čisto more, problem u ministarstvu

Izlažući plan Europske unije za borbu protiv zagađenja okoliša plastikom, Patrick Wegerdt ističe važnost zatvaranja kruga cirkularne ekonomije. EU je u siječnju usvojila strategiju o plastici, u svibnju nove šire mjere za upravljanje otpadom i mjere recikliranja, prema kojima će se do 2035. oko 65 posto otpada morati reciklirati, te nova šira pravila za pojedinačne plastične proizvode koja se odnose na deset plastičnih predmeta i predmete ribolovne opreme.

Te su mjere za hrvatski okoliš, po svemu sudeći, još uvijek na daleku štapu. Tutman priznaje da je u hrvatskom zakonu definicija otpada iz mora odavno prisutna, ali nisu doneseni podzakonski akti i uredba o reguliranju otpada iz mora još nije vidjela svjetlo dana. On kaže da je pitanje otpada uključeno niz ministarstva -  okoliša, mora i poljoprivrede, prometa – i da je tu puno dionika, ali kad dođe do konkretnih problema provedbe, „stvar stoji“.

Imamo značajnu suradnju s ribarima koćarima, koji praktički jedini sudjeluju u čišćenju mora, premda im je posao nešto drugo. Problem je nedostatak određene infrastrukture i sustava, znači preuzimanja i plaćanja odvoza tog otpada. Ribari kupe to smeće, uvjerili smo se da to žele raditi, ali problem je na brojnim iskrcajnim mjestima. Ondje kontejneri za otpad iz mora nisu prisutni, a problem je i plaćanja odvoza toga otpada. Ribare treba osloboditi bilo kakvog dodatnog plaćanja jer oni nisu taj otpad stvorili, kaže Tutman i dodaje da bi troškove zbrinjavanja toga otpada bi trebao snositi koncesionar područja.

Mi nagrađujemo ribare za suradnju na tom projektu kroz kupnju različitih dijelova odjeće i obuće kao i kante za smeće. Međutim, novim zakonom kante su maknute, pa ribari ne znaju kud će s tim otpadom.

Stvar je vrlo jednostavna i mi smo na malom projektu postigli relativno puno. Kao članica EU imamo obaveze koji će doći na naplatu, zaključio je Tutman. 

Zelena akcija oštro zamjera hrvatskom Ministarstvu zaštite okoliša i energetike ne samo da do krajnjih rokova odgađa primjenu pravilnika od ambalažnom otpadu, nego da cijelu politiku otpada vodi prema gotovo sigurnim penalima Europske unije.

Dnevnik.ba

Glavne rubrike: TemeEgida: ekološka bombaKratki opis: Plastika je posvuda prisutna u okolišu, jer njezina proizvodnja eksponencijalno raste, a zbrinjavanje uvelike zaostaje. Ne radi se samo o krupnim i zamjetljivim komadima te teško ili nikako razgradive materije. Nevidljiva vlakna plastike svuda su oko nas jer otpadaju s odjeće, s automobilskih guma ili iz plastičnih boca bez kojih se neki od nas ne odvajaju ni u kratkoj šetnji gradom. Pored toga, granule plastike nevidljivo su umetnute u niz proizvoda poput onih za osobnu njegu.Slike: dnevnik.baTeme rubrike: Društvo Regionalno-SvjetskoTagovi: plastikaekologijaKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NEOpis slike: Foto: Bouteilles à la mer org.
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Božićno silo u Grudama okupilo vrhunska imena iz svijeta guslarstva i gange

Ned, 16/12/2018 - 20:32

Sedma guslarko-gangaška manifestacija okupila je vrhunska imena iz svijeta gange i guslarstva, kojoj je cilj očuvanje identiteta i prikazivanje kulture drugih naroda, odnosno izvedbi na guslama iz različitih područja, čime se žele oživjeti prijašnja ‘božićna sila’, druženja i pjevanja, prenose Grude Online.

Uz gangaše i guslare u programu “Božićnog sila” nastupili su Branko Medak i Tamburaški sastav “Stari fenjer”.

Prepuna kinodvorana istinski je uživala u veličanstvenoj večeri brojnih izvođača, legendi guslara i gangaša. Publika je vidjela najbolje virtuoze, raznolikosti sviranja i pjevanja na guslama i raznolikosti nošnje.

Dnenik.ba

Vijesti rubrike: Društvo LokalnoGlavne rubrike: VijestiEgida: kultura i tradicijaKratki opis: Udruga za očuvanje kulturne baštine i istobiti „Davorija“ iz Gruda organizirala je u subotu 15. prosinca tradicionalno VII. Božićno silo.Slike: dnevnik.baTagovi: Grudebožićno siloKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NEOpis slike: Foto: Grude Online
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Na Plješevici pronađeni i ostali migranti, dvije osobe u teškom stanju

Ned, 16/12/2018 - 19:50

Ekipa  GSS - stanica Bihać danas je oko 19:15h pronašla 4 (četiri) izgubljene osobe. Dvije osobe su u jako teškom stanju sa promrzlinama opasnim po život, a dvojica jako pothlađeni al ne i životno ugroženi.

Trenutno se nalaze u objektu koji je bio najbliži lokaciji pronalaska u kojem je pronađeno još dva migranta. U tijeku cijelog dana ekipe GSS - stanice Bihać su pronašli i drugih dvadeset lica koji su lutali šumama Plješevice te ih zbrinuli i prebacili na sigurno.

Slijedi transport povrijeđenih lica prema Bihaću, a pomoć je zatražena i od mehanizacije koja je raspoloživa kako bi se probio put što bliže spasilačkih ekipa da bi transport bio što brži.

Ovim je potražna akcija spašavanja uspješno okončana a Gorska Služba Spašavanja - Federacije Bosne i Hercegovine može biti ponosna na svoje članove i stanice u sastavu jer je za nepunih pola sata podignuta pripravnost i na raspolaganje se stavilo više od 40 (četrdeset) spasitelja iz FBiH, stoji u priopćenju iz GSS FBiH.

Dnenik.ba

Vijesti rubrike: Društvo NacionalnoGlavne rubrike: VijestiEgida: Uspješno okončana akcijaKratki opis: Slijedi transport povrijeđenih lica prema Bihaću, a pomoć je zatražena i od mehanizacije koja je raspoloživa kako bi se probio put što bliže spasilačkih ekipa da bi transport bio što brži.Slike: dnevnik.baTagovi: migrantibalkanska rutaKomentiranje: DaVezana novost: Na Plješevici spašena jedna grupa migranata, za drugom se tragaIzdvojena novost: DAVodeni Žig: NEOpis slike: Foto: GSS FBiH
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Bastion netolerantnosti u Europi: Sarajevo je posljednji glavni grad u Europi, gdje nije održana Gay parada

Ned, 16/12/2018 - 19:14

Iako se svi neće složiti i podržati tradicionalne povorke LGBT osoba, gdje se proklamiraju prava homoseksualnih i transrodnih osoba, one ipak oslikavaju srž zapadnih liberalnih demokracija. Svi imaju prava biti ono što jesu, to javno proklamirati, sve dok se isto ne kosi sa zakonima i ustavima država koje reguliraju pravila igre jednog društva ili dok pojedinačna ponašanja ne ugrožava druge i njihove slobode. Sloboda je jedina trajna vrijednost - bilo da se odnosi na mišljenje, izgovorenu riječ, kretanje ili seksualnost.

Regija je u međuvremenu već daleko odmakla u poštivanju prava LGBT osoba, iako je u pitanju proces, koji će trajati. U Tirani su dosad održana četiri Gay pride-a, mala Podgorica je imala svoju Paradu ponosa, a kosovska Priština je već drugu godinu zaredom vidjela Gay paradu na svojim ulicama. Gay parada u Beogradu se održava od 2001. godine i u početnim godinama je bila popraćena incidentima, ali u 2018. godini je ista prošla mirno, u duhu tolerancije i poštivanja različitosti.

Glavni gradovi svih zemalja Europske unije već godinama ili desetljećima tradicionalno održavaju povorke ponosa, koji su postali festivali tolerancije i već godinama obilježeni sudjelovanjem mnoštva osoba, koje nisu homo orijentacije. U Europskoj uniji nije neobično da se ovakva povorka održava i ostalim većim gradovima u državi.  Cijeli ostatak Europe, uostalom,na ovom polju radi ogromne korake naprijed. Ostali glavni gradovi izvan Europske unije su bili poprište parade su redom: Kijev, Moskva, Kišinjev (Moldavija), švicarskih više gradova, Reykjavik i Oslo. Za svijet zatvorena Bjelorusija već 19 godina ima festival Gay pride, s nekoliko puta održanom povorkom ulicama Minska.

Sarajevo je ostalo posljednji glavni grad u Europi, gdje nije održana ova manifestacija. I niti ima naznake, da će uskoro biti održana. Boljim poznavateljima prilika u BiH ovo nije ništa neobično. Grad je postao neobično netolerantan prema drukčijem, ne podnosi različita mišljenja, sklon etiketiranju različitog, sjedište je jako agresivnih medija, koji ne trpe drukčiju sliku svijeta i uređenja države. U Sarajevu, što je god drukčije od uskogrudnog sarajevskog mainstream mišljenja nije dobrodošlo. Elektronski mediji su pravo zrcalo toga. Diskurs u TV emisijama je takav, da u emisijama debatnog tipa, se pozove više osoba, koje predstavljaju sarajevsko-bošnjačko viđenje BiH stvarnosti i jedna ili nijedna osoba drukčijeg poimanja BiH, koja onda postane meta iživljivanja na osnovu brojnosti u studiju, tako da se tijekom emisije otvori sezona lova na drukčijeg. Bez obzira, što blizu 50% BiH stanovnika ima drukčiju percepciju BiH– jako decentraliziranu, zasnovanu na federalno/konfederalnim principima, respektirajući različitosti tri etničke zajednice , koje su temelj moderne BiH.

Nije onda čudno, da je Sarajevo ostala crna rupa na karti glavnih gradova Europe u fenomenu Gay pride-ova. Parada ponosa je sve suprotno od sarajevskih medija, intelektualnih i političkih elita. Promovira različitost, toleranciju, prihvaćanje drugačijeg i javno promovira slabije i malobrojnije. Ono što je u Sarajevu davno nestalo ili je ostalo na marginama društva.

Ništa bolje nije i s multietničnošću. Sarajlije priču o multietničnošću mogu prodavati samo neinformiranim ljudima, koji još uvijek percipiraju Sarajevo na prijeratnim dojmovima. Po udjelima u stanovništvu, gdje je u Sarajevu već debelo preko 90% Bošnjaka, odnosno prijašnjih Muslimana, Sarajevo je na razini Beograda i Zagreba – dakle jako etničkih homogenih velikih gradova Europe.

Sakralni objekti ostali iz nekih drugih i tolerantnijih vremena služe samo za medijsku prezentaciju na međunarodnom planu, dok je prava multikulturalnost protjerana u kvaziintelektualnim kružocima, lažnim lijevim strankama i medijima koji su najbolji u etiketiranju, sviju onih, koji izlaze iz uskogrudne sarajevske slike svijeta. Slike svijeta nastale na osnovu lažne borbe za multietničnost, a u stvarnosti  kada se ogoli od vanjske ambalaže, stvarno hegemonije i promicanje uskogrudnih bošnjačkih nacionalnih ciljeva u BiH.

Borba LGBT osoba u takvom okružju je unaprijed osuđena na propast.

Dnevnik.ba

Glavne rubrike: TemeEgida: diskriminacija LGBT osobaKratki opis: Glavni gradovi svih zemalja Europske unije već godinama ili desetljećima tradicionalno održavaju povorke ponosa, koji su postali festivali tolerancije i već godinama obilježeni sudjelovanjem mnoštva osoba, koje nisu homo orijentacije. Slike: dnevnik.baAutor: Dnevnik.baTeme rubrike: Društvo NacionalnoTagovi: LGBT zajednicaKomentiranje: DaVezana novost: Veleposlanici iskazali solidarnost s LGBT zajednicom u BiHIzdvojena novost: DAVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Ministar sigurnosti BiH osuo paljbu po hrvatskoj policiji: "Bruka i sramota"

Ned, 16/12/2018 - 18:48

Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Dragan Mektić izjavio je u nedjelju da policija u njegovoj zemlji posjeduje dokaze o tome da hrvatska policija vraća ilegalne migrante sa svog teritorija u BiH te ih pri tom zlostavlja konstatirajući da je takvo postupanje "bruka i sramota" za Hrvatsku.

"Bruka i sramota od jedne europske države, članice Europske unije. Policija se bavi krijumčarenjem migranata i tjera ih na ilegalne migracije. Mi smo na to više puta upozoravali", kazao Mektić za regionalnu televiziju N1, prenosi Hina..

MUP RH takve je tvrdnje odbacio navodeći da se radi o "postupanju hrvatske policije na samoj graničnoj crti na zelenoj granici i primjeni instituta odvraćanja" što je u skladu s hrvatskim zakonima, a nijedan slučaj navodnog zlostavljanja nije potvrđen provedenim provjerama.

Ministar sigurnosti BiH je to izjavio komentirajući snimke što ih je objavila njemačka televizija ARD uz tvrdnje kako one dokazuju da hrvatska polcija migrante koje zatekne nasilno vraća na teritorij BiH kršeći time svoje zakone i međunarodne konvencije.

Mektić je dodao da su sigurnosne agencije u BiH prikupile dokaze koji potvrđuju optužbe njemačke televizijske kuće.

"Raspolažemo dokazima da se oni (hrvatska policija)  time bave i da fizički zlostavljaju i tuku migrante. I čak imamo dokaze da su znali maltretirati obitelji i maloljetnu djecu", kazao je Mektić.

Dnevnik.ba

Vijesti rubrike: Politika NacionalnoGlavne rubrike: VijestiEgida: balkanska rutaKratki opis: Ministar sigurnosti BiH je to izjavio komentirajući snimke što ih je objavila njemačka televizija ARD uz tvrdnje kako one dokazuju da hrvatska polcija migrante koje zatekne nasilno vraća na teritorij BiH kršeći time svoje zakone i međunarodne konvencije.Slike: dnevnik.baTagovi: migrantibalkanska rutaDragan MektićKomentiranje: DaIzdvojena novost: DAVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Dodik: BiH treba odbiti financijsku pomoć EU zbog koje bi bila obvezna primiti migrante

Ned, 16/12/2018 - 18:35

Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik tvrdi da će se zalagati da BiH odbije svaku financijsku pomoć Europske unije (EU), zbog koje bi bila obvezna primiti migrante.

Kaže da, po nekim informacijama, u BiH trenutno ima od 3.500 do 4.000 migranata, koji su smješteni na različitim lokacijama, prenosi Fena.

-Mi trenutno ne znamo gdje su oni, a vidimo da politika Europe da pokušavaju smjestiti migrante u dodirne zemlje...Austrijski kancelar Sebastijan Kurz je prije nekoliko mjeseci izašao je s jasnom ponudom da će se zemljama, u dodiru s EU, koje prihvate da formiraju kampove za migrante, dati financijsku pomoć. Zalagat ću se da se ta pomoć odbije sa stanovišta obveze da primimo migrante, koji su ozbiljan sigurnosni, socijalni, zdravstveni i komunikacijski problem i BiH nema mehanizme da odgovori na to pitanje - ustvrdio je on.

Ponovivši tvrdnju da je BiH “potpuno zakazala kada je u pitanju migrantska kriza i nema mehanizam za borbu protiv tog problema”, istakao je u izjavi novinarima u Banjoj Luci da će inicirati da Predsjedništvo BiH da neke odgovore po tom pitanju.

Dnevnik.ba

Vijesti rubrike: Politika NacionalnoGlavne rubrike: VijestiEgida: Predsjedatelj Predsjedništva BiHKratki opis: "Mi trenutno ne znamo gdje su oni, a vidimo da politika Europe da pokušavaju smjestiti migrante u dodirne zemlje...Austrijski kancelar Sebastijan Kurz je prije nekoliko mjeseci izašao je s jasnom ponudom da će se zemljama, u dodiru s EU, koje prihvate da formiraju kampove za migrante, dati financijsku pomoć",kazao je DodikSlike: dnevnik.baTagovi: migrantibalkanska rutaKomentiranje: DaVezana novost: Ujić upozorava: Ukoliko broj migranata naraste do 10.000 BiH će se naći u ozbiljnim problemimaIzdvojena novost: DAVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Tisuće prosvjednika u Turskoj protiv visokih troškova života

Ned, 16/12/2018 - 18:08

Nekoliko tisuća ljudi prosvjedovalo je u nedjelju u Diyarbakiru, na većinski kurdskom jugoistoku Turske, protiv velikog porasta cijena zadnjih mjeseci.

Prosvjednici, koji su se odazvali na poziv Konfederacije sindikata djelatnika u javnom sektoru, okupili su se u središtu grada pod strogim mjerama sigurnosti.

"Nećemo mi plaćati cijenu gospodarske krize", pisalo je na nekim transparentima.

Gospodarska situacija u zemlji zadnjih se mjeseci jako pogoršala zbog pada vrijednosti valute u kontekstu diplomatskih napetosti sa SAD-om ovog ljeta i nepovjerenja tržišta prema gospodarskoj politici Ankare.

Inflacija je u studenome dosegla 21,62 posto, blago usporivši u odnosu na listopad. Rast cijena jasno se osjeti u svakodnevnom životu, usprkos vladinim mjerama.

Neki prosvjednici pozdravili su pokret "žutih prsluka" u Francuskoj koji traže veću socijalnu pravdu i koji su izborili značajne ustupke od vlade.

"Zahtjevi naših društava su slični", rekao je Mehmet Sirin, jedan od prosvjednika.

"Ti zahtjevi imaju iste ciljeve, ali postoje razlike u metodi u svakoj zemlji.... Tražimo jednostavno humane uvjete života."

Prosvjednici, koji su stigli iz više pokrajina na jugu i jugoistoku zemlje, tražili su da se više od 140.000 ljudi smijenjenih ili suspendiranih nakon neuspjelog pokušaja državnog udara u srpnju 2016. vrati na posao u javnim službama.

Prosvjed je protekao mirno i trajao oko tri sata, bez posebnih napetosti sa snagama reda.

Turski mediji jako su pratili prosvjede u Francuskoj, a turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan žestoko je kritizirao pretjerano nasilje snaga reda u Parizu.

Dnevnik.ba

Vijesti rubrike: Društvo Regionalno-SvjetskoGlavne rubrike: VijestiEgida: "Nećemo mi plaćati cijenu gospodarske krize"Kratki opis: Prosvjednici, koji su stigli iz više pokrajina na jugu i jugoistoku zemlje, tražili su da se više od 140.000 ljudi smijenjenih ili suspendiranih nakon neuspjelog pokušaja državnog udara u srpnju 2016. vrati na posao u javnim službama.Slike: dnevnik.baTagovi: TurskaprosvjediKomentiranje: DaVezana novost: Merkel poručila Erdoganu - pretjerao si!Izdvojena novost: NEVodeni Žig: NEOpis slike: Foto: Ilustracija, Reuters/Umit Bektas
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Bruxelles: Tisuće prosvjednika protiv UN-ova sporazuma o migrantima

Ned, 16/12/2018 - 17:37

Organizatori kažu da su protivnici sporazuma zasjenili okupljanje manje grupe onih koji su iskazivali potporu sporazumu, prenosi Hina.

U sklopu većeg prosvjeda, koje su organizirale desno orijentirane flamanske stranke u dijelu Bruxellesa nedaleko od institucija EU-a, okupilo se oko 5500 prosvjednika.

Protudemonstracije su okupile oko 1000 ljudi, a organizirale su ih lijevo orijentirane grupe i nevladine organizacije. One su održane u središtu glavnoga grada Belgije.

Prošlu subotu se najveća stranka koalicije belgijskoga premijera Charlesa Michela povukla upravo zbog spora oko potpisivanja sporazuma o migracijama. No on je kazao da će njegova vlada nastaviti djelovati kao manjinska.

Frankofoni liberal Michel je kazao da je “uzeo na znanje” informaciju o odlasku flamanske stranke N-VA iz koalicije četiriju stranaka formirane 2014. godine te da će izmijeniti sastav vlade. Ta je zadaća iznimno zamršena u dvojezičnoj Belgiji u kojoj se ministarska mjesta moraju ravnopravno raspodijeliti između frankofonih i političara koji govore nizozemski.

Belgiju već u svibnju čekaju izbori pa promatrači očekuju da neće doći do velikih promjena u izbornom kalendaru.

Desničarska N-VA, najveća stranka u parlamentu, objavila je da povlači svoje ministre iz koalicije nakon što je Michel u ponedjeljak odbio njihov zahtjev da se odustane od potpisivanja takozvanog Marakeškog sporazuma.

Dnevnik.ba

Vijesti rubrike: Društvo Regionalno-SvjetskoGlavne rubrike: VijestiEgida: marakeški sporazumKratki opis: Tisuće ljudi okupile su se u nedjelju u Bruxellesu protiv UN-ova sporazuma o migrantima čiji je cilj potaknuti međunarodnu suradnju kada su migranti posrijedi.Slike: dnevnik.badnevnik.baTagovi: marakeški sporazumKomentiranje: DaIzdvojena novost: DAVodeni Žig: NEOpis slike: Foto: EPA
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Na Plješevici spašena jedna grupa migranata, za drugom se traga

Ned, 16/12/2018 - 17:15

"Pronađena je jedna grupa, vraćena je prema Bihaću. Traži se još jedna, to su informacije koje imamo sa terena. Pronađena je grupa preko 20 ljudi. Obijedili smo ih da se vrate za Bihać, a traži se i ova druga koja je uputila poziv za pomoć", kazali su za N1 iz GSS FBiH.

Podsjećamo, GSS FBiH je dobio poziv od kolega iz HGSS u kojem je navedeno da se jedna grupa migranata izgubila na planini.

Situacija na terenu je izuzetno teška, a GSS Bihać od noćnih sati 15. prosinca je u potrazi. Akcija je i dalje u tijeku.

Dnevnik.ba

Vijesti rubrike: Društvo NacionalnoGlavne rubrike: VijestiEgida: bihaćKratki opis: Gorska služba spašavanja Federacije BiH i dalje traga za migrantima koji su se izgubili na području planine Plješevice, ali su nam potvrdili da su jednu grupu migranta vratili u Bihać.Slike: dnevnik.baTagovi: migrantibalkanska rutaKomentiranje: DaVezana novost: Oko 34 milijuna ljudi u EU smatraju se migrantimaIzdvojena novost: DAVodeni Žig: NEOpis slike: Foto: GSS FBiH
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Sutra u Mostaru o zasjedanju Sabora HNS-a

Ned, 16/12/2018 - 17:01

Na sjednici Predsjedništva HNS-a pored ostalog, govorit će se o aktualnoj političkoj situaciji u BiH te će se obaviti pripreme za organizaciju zasjedanja Sabora HNS-a, priopćeno je iz Ureda za informiranje HNS-a.

Dnevnik.ba

Glavne rubrike: DogađajiDogađaji rubrike: Politika - NacionalnoEgida: najava sjednice predsjedništvaKratki opis: Hrvatski narodni sabor (HNS) održat će sjednicu Predsjedništva u ponedjeljak, 17. prosinca, u Uredu HNS-a u Mostaru.Slike: dnevnik.baTagovi: hrvatski narodni saborKomentiranje: DaIzdvojena novost: DAVodeni Žig: NEOpis slike: Foto: FaH
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Ljubuški: Prigodni darovi i priznanja mladim rukometašima

Ned, 16/12/2018 - 16:47

Ove godine priznanja su dobili članovi Škole rukometa 2006./2007. godište, prenosi Fena.

Na poluvremenu utakmice Izviđač – Zagreb uručeni su im i prigodni darovi jer je ova generacija suvereno vladala parketima na ovim prostorima, a obje ekipe 2006. i 2007. zauzele su prvo i drugo mjesto u Ligi Herceg-Bosne za dječake.

Nagrade i poklone uručio im je voditelj Škole rukometa prof. Zvonko Herceg, a klub se zahvalio roditeljima i sponzorima bez čije pomoći ovih uspjeha ne bi bilo, priopćili su iz RK Izviđač Ljubuški.

Dnevnik.ba

Glavne rubrike: DogađajiDogađaji rubrike: Društvo NacionalnoEgida: sportKratki opis: Škola rukometa RK Izviđač iz Ljubuškog tradicionalno krajem godine prigodnim darovima i priznanjima nagrađuje najuspješnije selekcije.Slike: dnevnik.baTagovi: rk izviđačrukometKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NEOpis slike: Foto: Fena
Kategorije: Bosna in Hercegovina

U Sarajevu proslavljen spomendan bl. Drinskih mučenica

Ned, 16/12/2018 - 16:31

U subotu, 15. prosinca 2018. u Sarajevu je proslavljen spomendan bl. Drinskih mučenica. Svečanu Svetu misu u crkvi Kraljice Svete Krunice, koja je ujedno i mjesto štovanje Blaženica, predvodio je mons. dr. Pero Sudar, pomoćni biskup vrhbosanski, u koncelebraciji s kanonikom mons. Pavom Jurišićem, mons. Slađanom Ćosićem, otpravnikom poslova apostolske nuncijature na Tajvanu, rektorom KBF-a dr. Josipom Kneževićem, rektorom crkve vlč. Ljubom Zelenikom i još 16 svećenika.

Prije početka Misnoga slavlja srdačan pozdrav biskupu Sudaru i svim nazočnim svećenicima, sestrama, bogoslovima i ostalim vjernicima uputio je vlč. Ljubo Zelenika, rektor crkve i odgojitelj mladih u internatu „Sveti Josip“. Poseban pozdrav upućen je s. Gordani Igrec, provincijalnoj glavarici, koja je ovom prilikom, zajedno sa s. Milkom Srša, provincijalnom ekonomom, bila u službenoj vizitaciji samostanske zajednice u Sarajevu.

Biskup Sudar u vrlo sadržajnoj propovijedi govorio je o značenju mučeništva, smislu prolivene krvi, koja je „počelo, snaga i simbol života“, i čudu Božje milosti po kojoj Bog „u svakom zlu, u svakoj mržnji, nekako nađe načina kako će utkati svoju milost, svoju dobrotu, svoju ljubav koja onda sve otkupljuje“. Zapitavši se „kako je moguće da Božja ljubav, Božja milost tako duboko pusti korijenje u srce jednog jednostavnog ljudskog bića da do te mjere voli život da iz ljubavi prema tom životu žrtvuje život“, kazao je da „veličinu života čini njegova nedodirljivost, njegova svetost i njegova povezanost s Kristom, od kojega nas, kako kaže sv. Pavao 'ni smrt ne može rastaviti'.“ Drinske mučenice su posvjedočile da je moguće dati život iz ljubavi prema životu samo onda kada se ta ljubav pretvara u ljubav prema Bogu koji daje život. Svemu onome što se u jednom dijelu Bosne događalo, kada je prolivena krv od oko 8000 ljudi, i svemu onome što se činilo da će sve uništiti, sestre su dale drugo značenje, svjedočile su da život ima drugi smisao i da je ljubav ta koja na kraju uvijek pobjeđuje, jer da nije tako rat nikada ne bi prestajao. „Tek kada se sve ovo razumije, vidi se koliko je velika ljubav Božja prema čovjeku“, rekao je biskup Sidar te naglasio da su Drinske mučenice „najprije zaštitnice dostojanstva ljudskoga života, njegove svetosti, a onda zaštitnice i zagovornice neraskidivog veza između Boga stvoritelja i stvorenja, između Otkupitelja i otkupljenoga, između krvi na križu i krvi svih mučenika.“

Na kraju Svete mise iskup Sudar i svećenici su se uputili do oltarne slike bl. Drinskih mučenica i sa svim nazočnima izmolili molitvu za njihovo proglašenje svetima.

Misno slavlje svojim prelijepim pjevanjem uveličao je katedralni zbor pod ravnanjem vlč. Marka Stanušića.

Proslavi spomendana prethodila je trodnevna priprava: molitva krunice, litanije bl. Drinskih mučenica te Sveta misa s prigodnom propovijedi. Trodnevnicu su predvodili mons. Tomo Knežević, fra Zvonko Miličić i mons. Anto Ćosić.

Poslije Misnoga slavlja uslijedilo je druženje svećenika, redovnica i vjernika sa sestrama sarajevske zajednice u internatskoj blagovaonici.

Dnevnik.ba

Vijesti rubrike: Društvo LokalnoGlavne rubrike: VijestiEgida: u crkvi Kraljice Svete KruniceKratki opis: Proslavi spomendana prethodila je trodnevna priprava: molitva krunice, litanije bl. Drinskih mučenica te Sveta misa s prigodnom propovijedi. Trodnevnicu su predvodili mons. Tomo Knežević, fra Zvonko Miličić i mons. Anto Ćosić.Slike: dnevnik.baTagovi: drinske mučeniceKomentiranje: DaIzdvojena novost: DAVodeni Žig: NEOpis slike: Foto: KTA
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Tomislavgrad: Obilježena 75. godišnjica zločina u selu Lug

Ned, 16/12/2018 - 16:07

Ispred velikog spomen-križa u naselju Lug pored Tomislavgrada u nedjelju su tamošnji i žitelji okolnih tomislavgradskih naselja paljenjem svijeća i kratkom molitvom obilježili 75 godina od zločina nad osamdeset troje ubijenih i zapaljenih civila iz njihovih mjesta, a koji su počinili njemački SS vojnici iz Divizije „Princ Eugen".

Njemačka vojska je 16. prosinca 1943. godine upala u selo i pri tome zapalila gotovo svaku kuću, te poubijala i zapalila 83 osobe, od kojih 5 mještana sela Letke, 28 mještana sela Kuka te 50 žitelja sela Luga.

Najstarija žrtva imala je više 60 godina, najmlađa tek 2 mjeseca, a veliki broj žrtva bili su momci i djevojke, prenosi Fena.

Prema službenim podacima i svjedočanstvima, uzrok zločinu je partizanska nazočnost u blizini sela koji su od mještana zahtijevali da ih opskrbljuju hranom.

Na ovom mjestu gdje je počinjen zločin nad nedužnim stanovništvom prošle godine započeli su radovi na izgradnji spomen muzeja i uređenju okoliša.

Udruga "Lug-Poljice" je preuzela odgovornost za izgradnju muzeja i parka oko groblja gdje su nevine žrtve spaljene i pokopane, a u prvoj fazi od tri koliko je predviđeno,završeni su zemljani radovi te je prikupljena povijesna građa (dokumenti, fotografije, svjedočenja).

Projekt je već prezentiran mještanima i dijaspori s ciljem prikupljanja sredstava za njegovu izgradnju, a muzej će imati oblik i formu stare kuće (pojate), sličnu onoj u kakovoj su spaljeni mještani ovog naselja.

Ukupna vrijednost projekta je približno 250.000 maraka, a dosadašnje radove u najvećoj mjeri financirali su mještani dobrovoljnim prilozima prikupljenim na godišnjem okupljanju Lužana na "luškoj fešti".

Dnevnik.ba

Vijesti rubrike: Društvo LokalnoGlavne rubrike: VijestiEgida: Zločini iz drugog sv. rataKratki opis: Njemačka vojska je 16. prosinca 1943. godine upala u selo i pri tome zapalila gotovo svaku kuću, te poubijala i zapalila 83 osobe, od kojih 5 mještana sela Letke, 28 mještana sela Kuka te 50 žitelja sela Luga.Slike: dnevnik.baTagovi: Drugi svjetski ratratni zločiniTomislavgradselo lugKomentiranje: DaIzdvojena novost: DAVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Washington radi na izručenju Gulena Turskoj

Ned, 16/12/2018 - 15:50

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump informirao je turskog lidera Recepa Tayyipa Erdogana da Washington radi na izručenju imama Fethullaha Gulena Turskoj, koja ga optužuje da je vodio neuspjeli pokušaj državnog udara u 2016. godine, javio je Reuters, prenosi Fena.

Ovo je na konferenciji u Dohi izjavio turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu.

- U Argentini, Trump je rekao Erdoganu da rade na izručenju Gulena i ostalih Turskoj - kazao je Cavusoglu.

Turska od SAD-a dugo zahtijeva izručenje Gulena, koji dva desetljeća živi u samoproglašenom egzilu u Americi.

Bivšeg Erdoganovog saveznika turski zvaničnici krive za puč, kada su odmetnuti vojnici s tenkovima i helikopterima napali parlament i pucali u nenaoružane civile.

Gulen je negirao umiješanost u pokušaj državnog udara.

Dnevnik.ba

Vijesti rubrike: Politika Regionalno-SvjetskoGlavne rubrike: VijestiEgida: visoki turski dužnosnik tvrdiKratki opis: Bivšeg Erdoganovog saveznika turski zvaničnici krive za puč, kada su odmetnuti vojnici s tenkovima i helikopterima napali parlament i pucali u nenaoružane civile.Slike: dnevnik.baTagovi: Recep Tayyip Erdoganfetullah gulenKomentiranje: DaVezana novost: Turska tražila od Berlina pomoć pri špijuniranju 300 Gulenovih simpatizeraIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NEOpis slike: Foto: Reuters
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Ovih pet stvari u samo pet minuta mogu vam popraviti dan

Ned, 16/12/2018 - 15:22

Pustite si jednu od najdražih pjesama

Pjesme koje volimo trenutačni su fiks dopaminom kada ih pustimo. Svejedno je volimo li smooth jazz, narodnjake ili kazahstanski death metal, na svakoga će njegova najdraža pjesma utjecati isto. One su jako vezane uz pozitivna sjećanja, potiču na introspekciju i empatiju, poboljšavaju koncentraciju, tjeraju nas da se krećemo i općenito pozitivno utječu na naše raspoloženje.

Znanost je to višekratno potvrdila, ali većina nas to već sama zna. Samo je potrebno koji put se prisjetiti pustiti omiljene taktove kada nas nešto izbaci iz takta.

Meditirajte/dišite duboko

Pet minuta meditacije čini čuda za naše tijelo. Meditirati možemo skoro svugdje i to je jedan od najboljih prirodnih načina rješavanja stresa (zasigurno i najjeftiniji). Niz istraživanja pokazao je da meditacija smanjuje krvni tlak, poboljšava rad srca i mozga, smanjuje napetost u mišićima, smanjuje simptome PMS-a, ojačava imunitet, kontrolira metabolizam… a govorimo samo o njenim trenutnim učincima!

Samo pet minuta koncentracije na vlastito duboko disanje u mirnom položaju može okrenuti loše raspoloženje naglavačke, a da ne govorimo o dugoročnim prednostima kontinuirane meditacije.

Zapišite si tri stvari zbog kojih ste zahvalni i jednu namjeru koju možete ostvariti

Papir i olovka, ne tipkovnica. Pisanje rukom već samo po sebi ima pozitivan utjecaj na raspoloženje, kreativnost i bolji rad moždanih vijuga. Osim toga, nedavna su istraživanja pokazala da su osobe koje su prije spavanja zapisivale zbog čega su zahvalne u životu odmah dulje i bolje spavale od onih koje nisu.

Isto tako se pokazalo da je zapisivanje razloga nečije zahvalnosti generalno poboljšalo raspoloženje tih osoba na pola godine. Pola godine! Za pet minuta.

Još jednu stvar koju možete zapisati kako biste si popravili dan jest namjera. Napišite jednu stvar koju namjeravate napraviti taj ili sljedeći dan, a koju možete napraviti. Psihološka su istraživanja pokazala da je ljudima za osjećaj sreće pojedinačno najvažniji bio osjećaj osobne autonomije. Većinu dana ne možemo raditi stvari koje želimo kako i kada želimo, što jako utječe na osobni doživljaj sreće. Ali ako si odredimo jednu stvar koju možemo napraviti, a koja je u potpunosti pod našom kontrolom, osjećat ćemo se bolje. Ne mora to biti neka velika stvar, može to biti i npr. 'danas ću obaviti kupovinu za cijeli tjedan'.

Nemojte čekati u redu bez veze

Richard Larson, profesor pri MIT-u koji se bavi teorijom čekanja u redu, procijenio je da ljudi u prosjeku provedu između jedne i dvije godine života čekajući na svoj red, bilo za sporo dizalo, zeleno svjetlo na zakrčenom raskrižju ili svoj trenutak na blagajni supermarketa. Možda se pitate kakav je to profesor koji se bavi glupostima?

Ako znate da američka ekonomija potencijalno godišnje gubi milijarde dolara dobiti zbog loše organizacije čekanja, neće vam se činiti kao glupost. Čekanje na red nam je, razumljivo, jedna od najomraženijih svakodnevnih aktivnosti i dizajneri iskustava već pola stoljeća pokušavaju osmisliti načine da je učine prihvatljivijom (pogledate li se u ogledalo kada čekate ili se vozite liftom?) kako bi nam smanjili stres.

Nazovite nekog bliskog

Ljudi su društvena bića i kao takva se volimo osjećati da pripadamo negdje. Pozitivni međuljudski odnosi temelj su našeg dugoročnog zdravlja, opuštenosti i sreće. Petominutni razgovor s prijateljem ili članom obitelji kojeg volite psihi je doslovno ono što je šalica dobre jutarnje kave tijelu.

Čak i kratki podsjetnik da pripadamo negdje, pokazalo se, može imati trenutne pozitivne učinke na naše raspoloženje i motivaciju. Zato se prestanite svađati sa strancima po internetu kada pročitate ovaj tekst i javite se nekom koga volite. Čisto da kažete 'hej'. I to je ponekad dovoljno, piše Tportal.

Dnevnik.ba

Glavne rubrike: DogađajiDogađaji rubrike: Društvo Regionalno-SvjetskoEgida: uzmi si petKratki opis: Preko dana nam se može nakupiti puno sitnica koje nam ga znaju prilično jako pokvariti. Protiv takvih dana možemo se isto tako boriti sitnicama, malim 'akcijama' od pet minuta koje nam mogu okrenuti dan, ako ne i tjedan, na pozitivu. Ovih pet stvari možete napraviti odmah i popraviti si ovaj dan Slike: dnevnik.baKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NEOpis slike: FOTO: Profimedia
Kategorije: Bosna in Hercegovina