Dnevnik.ba

Novi Visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt ukazao je u nedjelju na jednoj konferenciji u Njemačkoj na nedostatnu zastupljenost Hrvata u središnjim institucijama u Bosni i Hercegovini te je istaknuo potrebu promjene izbornog zakona u ovoj zemlji.

"Gospodin (Željko) Komšić je hrvatski predstavnik u državnom predsjedništvu ali su ga više birali Bošnjaci nego Hrvati. Koliko je sustav kompliciran pokazuje i činjenica da je predstavnik Hrvata (Dragan) Čović izgubio u sučeljavanju s Komšićem", rekao je Schmidt na skupu pod nazivom "Euroatlantske perspektive Bosne i Hercegovine" koji je u organizaciji Njemačko-atlantskog društva održan u mjestu Neustadt an der Aich, prenosi Hina.

On je rekao kako se hrvatski dio stanovništva, koji je, kako je istaknuo, dodatno smanjen iseljavanjem, osjeća nedovoljno predstavljenim u "kompliciranim državnim strukturama".

Schmidt, koji je početkom kolovoza preuzeo funkciju Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu (OHR), je ukazao i na potrebe promjene izbornog zakona.

"Hrvatima se mora dati mogućnost da se osjećaju zastupljenima a ne da sve skupa završi recimo nekim oblikom bojkotiranja izbora", rekao je Schmidt ukazujući na opće izbore u listopadu sljedeće godine.

"Sada se postavlja pitanje kako organizirati izborno pravo tako da se država ne podijeli na tri entiteta. Kada bi se to dogodilo teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine bi bio snažno doveden u pitanje", rekao je Schmidt

Schmidt je također ukazao na to kako je od snažnog iseljavanja najviše pogođen hrvatski dio stanovništva Bosne i Hercegovine.

"Nažalost moramo zaključiti da udio Hrvata od 15 do 17 posto u broju stanovnika u Bosni i Hercegovini već odavno ne odgovara stvarnosti", rekao je Schmidt.

Na skupu u bavarskom Neustadtu an der Aich, gdje je izborni okrug zastupnika Christiana Schmidta, je sudjelovao i predsjednik Bundestaga Wolfgang Schaeuble.

Dnevnik.ba

Vijesti rubrike: Politika NacionalnoGlavne rubrike: VijestiEgida: visoki predstavnik u bihKratki opis: "Hrvatima se mora dati mogućnost da se osjećaju zastupljenima a ne da sve skupa završi recimo nekim oblikom bojkotiranja izbora", rekao je Schmidt ukazujući na opće izbore u listopadu sljedeće godine.Slike: Tagovi: Izborni zakonchristian schmidtKomentiranje: DaIzdvojena novost: DAVodeni Žig: NE

Kupnja novog automobila za mnoge je uzbudljiv trenutak, no za jednog Indijca to baš nije bio slučaj. Snimka sigurnosne kamere Tatinog autosalona u Hyderabadu u Indiji prikazuje kako je kupnja novog automobila u trenutku pošla po zlu.

U početku videozapisa možemo vidjeti kako novi vlasnik sjedi za volanom automobila, dok prodavač stoji pored vozačevih vrata i objašnjava neke od ključnih značajki vozila. Čini se kako vozač ubacuje hatchback u ‘Drive‘ način vožnje i pritišće gas, prenosi Jutarnji list.

Kako se otvaraju staklena vrata koja vode do hidraulične rampe, čini se kako je plan bio spustiti novo vozilo s kata autosalona na tlo. Međutim, vozačeve akcije vode do velikog ubrzanja automobila, prelaska preko rampe i konačno, pada na prizemlje autosalona.

Doznajemo kako je riječ o Tata Tiagu, no nismo pronašli fotografije koje prikazuju nastalu štetu na malenom hatchbacku. Lokalni mediji prenose kako su vozač i jedna druga osoba ozlijeđeni tijekom incidenta i hitno prevezeni u obližnju bolnicu.

 

Čini se nekako nevjerojatno da je vozač namjerno uzrokovao incident. Možda je vjerojatnije riječ o prevelikom uzbuđenju zbog kojeg je vlasnik previše stisnuo papučicu gasa. Bilo kako bilo, nadamo se da će se svi brzo oporaviti.

Dnevnik.ba

Glavne rubrike: DogađajiDogađaji rubrike: Društvo Regionalno-SvjetskoEgida: nevjerojatno!Kratki opis: U početku vlasnik sjedi za volanom automobila, dok prodavač stoji pored vozačevih vrata i objašnjava neke od ključnih značajki vozilaSlike: Tagovi: zanimljivostiKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NE

Hrvatski političari u BiH kao da iz prikrajka posljednjih mjesec i više promatraju sukob bošnjačkog i srpskog bloka o Inzkovom nametnutom zakonu o zabrani negiranja genocida i ratnih zločina, legitimnosti novog visokog predstavnika Christiana Schmidta, blokadi institucija BiH… Čak je izostala i reakcija o izjavi drugog bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića kako treba ukinuti konstitutivnost naroda, što je temelj Ustava i Daytonskog mirovnog sporazuma. Zato smo o ovim i drugim aktualnim pitanjima htjeli čuti mišljenje predsjednika Glavnog vijeća Hrvatskog Narodnog Sabora BiH, krovne političke organizacije Hrvata u BiH dr. Bože Ljubića.

Razgovarao: Milan Šutalo, Hrvatski Medijski Servis

HMS: Kako vidite trenutnu situaciju u BiH nakon što je Inzko nametnuo dopune Kaznenog zakona BiH kojima se kažnjava negiranje genocida, ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti, a parlament Republike Srpske odgovorio proglašavajući ništavnim njegove amandmane na teritoriji RS i blokadom rada institucija BiH; Predsjedništva, Vijeća ministara i Parlamenta BiH?

LJUBIĆ: Trenutno je blokiran rad svih institucija na državnoj razini, a ako ova blokada potraje vrlo brzo će se osjetiti posljedice i na ostalim razinama. Inzko je završio mandat onako kako ga je i obnašao, štetno za Bosnu i Hercegovinu. Postavlja se pitanje što je bio cilj a što motiv za donošenje ovakvog zakona u ovom trenutku. Ako je bio cilj suočavanje se istinom o ratu i nacionalno pomirenje, rezultat je suprotan, s obzirom da u Bosni i Hercegovini nema suglasja o karakteru rata, onda nije čudno da nema niti suglasja o karakteru zločina. Ako je bio cilj kažnjavanje negatora genocida i zločina, zapitajmo se što bi donijela njegova dosljedna primjena? Što je reći jučer, podizanje optužnica za najmanje dva člana Predsjedništva BiH i još stotine znanih i neznanih. Za Dodika jer se sam prijavio da negira genocid u Srebrenici a za Džaferovića jer je negirao zločine Armije RBiH. Selektivna primjena, prema željama bošnjačkog političkog Sarajeva, imala bi još teže posljedice za Bi H. Što bi onda bio motiv bivšeg visokog predstavnika za nametanje ovog zakona neposredno prije odlaska, koji očito nije bio dobrovoljan? Je li to njegov „danajski dar“ nasljedniku Schmidtu, kojim će se morati baviti nekoliko prvih mjeseci, umjesto da radi ono zbog čega je poslan. Ili je, pak, cilj Zakona bio upravo da proizvede ovo što se sada događa, te da bi se mogli primijeniti radikalniji lijekovi za rješenje bosanskohercegovačke političke i institucionalne krize. Vrijeme će pokazati.

HMS: Koliko bi sadašnja kriza mogla potrajati, očekuje te li eskalaciju krize ili njezino razrješenje?

LJUBIĆ: Kriza je permanentno stanje u Bosni i Hercegovini, posebice nakon intervencija predstavnika međunarodne zajednice u Ustav i Izborni zakon, počev od nametnutih amandmana na Ustav bivšeg visokog predstavnika Petritscha, intervencija u Izborni zakona Roberta Barryja itd. Istina, kriza s vremena na vrijeme eskalira iz različitih razloga, sada zbog nametnutog Zakona od strane Inzka. Ova kriza će biti razriješena vjerujem bez radikalnih i dramatičnih odluka ali problem funkcionalnosti države time neće biti riješen.

HMS: Kakva je onda budućnost Bosne i Hercegovine, kad je ona, kako ste rekli, u parmanentnoj krizi?

LJUBIĆ: Neizvjesna. Bosna i Hercegovina ovako ustrojstvo i ovaj Ustav nije dobila kao dogovor njena tri državotvorna naroda već je Ustav BiH, aneks međunarodnog mirovnog sporazuma-oktroirani Ustav. Bosna i Hercegovina ni 1943. u Mrkonjić gradu, događaju koji se obilježava kao rođendan države, nije stvorena kao izraz legitimne volje njenih državotvornih naroda i građana već kao kompromis nasuprot prisezanju Hrvatske i Srbije na cjelinu ili dijelove teritorija Bosne i Hercegovine. Delegati ZAVNOBiH-a su bili svjesni višenacionalnog karaktera, dubokih nacionalnih razlika i ciljeva koji su u prošlosti bili uzrokom tragičnih sukoba, te je u Rezoluciji ZAVNOBiH-a jasno naglašeno da Republika BiH neće biti ni „ni srpska, ni hrvatska ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska“. Bosna i Hercegovina može opstati i biti funkcionalna samo kao kompromis, odnosno dogovor legitimnih političkih predstavnika državotvornih naroda Bošnjaka, Hrvata i Srba. Iskustvo 25 godina nakon završetka rata sugerira da smo danas dalje od unutarnjeg dogovora o zajedničkoj državi nego što smo to bili 1991, kada su politički predstavnici tri naroda uz medijaciju EU postigli i potpisali tzv. Cutilliero-Carington plan, koji je Cutillliero predstavio 18. ožujka 1992., a koji je Bosnu i Hercegovinu definirao kao državu sastavljenu od tri konstitutivne teritorijalne jedinice na etničkom, ekonomskim i zemljopisnim kriterijima. O razlozima i krivcima za propast ovog plana i posljedicama toga mnogo je rečeno i napisano. Izvjesno je jedino da je budućnost ovakve države Bosne i Hercegovine neizvjesna.

HMS: Blokiran je i rad međuresorne radne skupine za izmjene Izbornog zakona. Koliko ta činjenice umanjuje izgleda da se, do kraja godine, provede presuda Ustavnog suda BiH i kroz izmjene Izbornog zakona osigura izbor legitimnih predstavnika konstitutivnih naroda u Dom naroda Parlamenta FBiH i Predsjedništvo BiH, naravno i presude Europskog suda za ljudska prava?

LJUBIĆ: Međuresorna radna skupina je uspostavljena da inkorporira i sublimira rezultate političkog dogovora i s tog stajališta blokada ili deblokada rada ovisi o političkom dogovoru. Želim vjerovati da ćemo do kraja godine dogovoriti izmjene Izbornog zakona, međutim to ne temeljim na odgovornom i racionalnom pristupu političkih aktera već samo na alternativi dogovoru, koja je malo je reći zabrinjavajuća. Dozvoljavam da me smatrate neskromnim, ali moje političko iskustvo i intuicija, koja me do sada nije iznevjerila, daju mi za pravo zaključiti, da je izmjena Izbornog zakona kako to traži Odluka Ustavnog suda u „predmetu Ljubić“, po svom slovu i duhu, zadnja prilika da se očuvana ovakva Bosna i Hercegovina.

HMS: Drugi bošnjački član Predsjedništva BiH Željko Komšić na forumu na Bledu otvoreno je zagovarao ukidanje konstitutivnosti naroda, kao temeljnog načela Ustava BiH i Daytonskog sporazuma i tu u prisustvu visokog predstavnika. U isto vrijeme optuživao je Dodika za rušenje BiH? Kako to da nitko nije zatražio od Schmidta da smjeni Komšića, dok se traži Dodikova smjena?

LJUBIĆ: Temeljem onih koji su ga birali, Komšić bi bio prvi bošnjački član Predsjedništva, a temeljem svog djelovanja se legitimira kao antihrvatski član Predsjedništva, dok se temeljem svojih izjava i eskapada sve više legitimira kao politički redikul, i zbilja bi bilo smiješno slušati ga da svojim djelovanjem ne nanosi veliku štetu Bosni i Hercegovini. Ne zbog njega već javnosti radi, imam potrebu pojasniti neke pojmove. Onima u BiH ili izvan BiH kojima nije sasvim jasno što znači sintagma konstitutivni narodi u kontekstu Ustava BiH, prevodim na hrvatski a isto znači i na druga dva službena jezika u BiH. Konstitutivni narodi su u kontekstu Ustava i karaktera države Bosne i Hercegovine državotvorni, ustavotvorni narodi i bez pristanka bilo kojeg od ovih naroda, izraženog na plebiscitu ili preko svojih legitimnih političkih predstavnika, nema Bosne i Hercegovine. Ustavni sud BiH je u svoje tri odluke utvrdio da je konstitutivnost (ustavotvornost) Bošnjaka, Hrvata i Srba temeljno načelo Ustava BiH. Stoga svi članci državnog, entitetskih i županijskih ustava moraju biti sukladni načelu konstitutivnosti tri naroda. Konstitutivnost (ustavotvornost) tri naroda je izvor legitimiteta i državne i entitetske vlasti. Protokol broj 12. uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda prihvaćen u Rimu 4. 11. 2000. godine, prema kojem je odlučivao Europski sud za ljudska prava iz Strasboura, zabranjuje da bilo koje tijelo vlasti diskriminira po bilo kojoj osnovi uključujući “vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo“. Činjenica je da su pripadnici hrvatskog naroda diskriminirani kada je u pitanju zastupanje u Predsjedništvu i Domu naroda. Meritum ni jedne odluke Suda iz Strasbourga nije da treba ukinuti ili derogirati načelo konstitutivnosti tri naroda. To ni jedan tužitelj nije tražio, niti Europski sud za ljudska prava ima ovlast o tome donositi odluke. Ima samo pravo tražiti da se mjerodavne odluke Suda provedu kroz zakonodavni sustav i izborni proces. Ni više ni manje od toga. Kako provesti te odluke, nije u nadležnosti Europskog suda za ljudska prava, nego Parlamenta BiH.

HMS: Dotaknimo se pitanja legitimnosti novog visokog predstavnika. Činjenica je da Christian Schmidt nije imenovan Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a, kako je to predviđenom Aneksom 10 Daytonskog sporazuma. Unatoč tome, hrvatski predstavnici, ne nazivaju ga nelegitmnim ili lažnim visokim predstavnikom kao što to čine srpski dužnosnici. Zbog čega?

LJUBIĆ: Umjesto da se nadmudrujemo oko pravnih tumačenja međunarodnog sporazuma, koji po svojoj prirodi često dozvoljava različita tumačenja, na način „koliko anđela ili vragova može stati na vrh igle“, pogledajmo realnosti u oči. OHR je prema aneksu 10. Daytona dio unutarnjeg političkog sustava Bosne i Hercegovine. Što se tiče imenovanja visokog predstavnika evo nekoliko činjenica meni poznatih. Nakon parafiranja Dejtonskog sporazuma u Daytonu, osnovana je u Londonu Konferencija za implementaciju mira u BiH, koja je kasnije preimenovana u Vijeće za implementaciju mira, PeaceImplementation Council, koje uključuje više od četrdeset međunarodnih subjekata. Vijeće je, radi operativnijeg rada, uspostavilo Upravni odbor kao svoje izvršno tijelo. Upravni odbor, uz konsultiranje članica Vijeća, imenuje Visokog predstavnika.

Čak i da nije do kraja tako, u međunarodnim odnosima, posebice kada se radi o malim zemljama koje su objekt u međunarodnim odnosima, „legitimno“ je ono, što zaključe oni koji imaju realnu moć. Oni koji imaju realnu moć, kad je u pitanju Bosna i Hercegovina, su većina članica UO PIC-a, uključujući SAD i zemlje EU koje su predvodnici euroatlantskih integracija, kojima mi Hrvati težimo. Oni su zaključili da je Christian Schmidt legitimni visoki predstavnik. Koliko znam prije imenovanja su konsultirane i Hrvatska i Srbija a Turska je članica UO PIC-a. Dakle, zemlje od kojih tri konstitutivna naroda očekuju podršku nisu imale ništa protiv. Umjesto da uzaludno osporavamo njihove odluke, dokažimo, ono što jeste, a to je da su interesi i ciljevi Hrvata u BiH komplementarni s ciljevima EU i NATO i da je očuvanje konstitutivnosti i političkog subjektiviteta hrvatskog naroda u BiH najbolji put da i čitava BiH pođe tim putom. Ne vidim razloga zašto bismo smo se mi povodili za politikom srpskog ili bilo kojeg drugog naroda jer nam niti ustavna pozicija nije ista.

HMS: Ali, što ukoliko se ne izmjeni Izborni zakon i izbori 2022. održe prema postojećim pravilima. Ima li hrvatsko političko vodstvo već sada neki plan kako će u tim okolnostima, sačuvati politički subjektivitet i suverenitet hrvatskog naroda?

LJUBIĆ: Posljedice neprovođena Odluke Ustavnog suda glede izmjena Izbornog zakona bi produbile političku i institucionalnu krizu u BiH s reperkusijama na stabilnost i sigurnost ne samo Bosne i Hercegovine već i na širem području regije. Toga trebaju biti svjesni u prvom redu domaći politički akteri, Europska Unija i međunarodne institucije zadužene za provedbu i očuvanje mira u BiH.

Dnevnik.ba

Glavne rubrike: TemeEgida: intervju za HMSKratki opis: Kriza je permanentno stanje u Bosni i Hercegovini, posebice nakon intervencija predstavnika međunarodne zajednice u Ustav i Izborni zakon, počev od nametnutih amandmana na Ustav bivšeg visokog predstavnika Petritscha, intervencija u Izborni zakona Roberta Barryja itd. Istina, kriza s vremena na vrijeme eskalira iz različitih razloga, sada zbog nametnutog Zakona od strane Inzka. Ova kriza će biti razriješena vjerujem bez radikalnih i dramatičnih odluka ali problem funkcionalnosti države time neće biti riješen.Slike: Teme rubrike: Društvo NacionalnoTagovi: Božo LjubićDaytonski mirovni sporazumKomentiranje: DaIzdvojena novost: DAVodeni Žig: NE

Kada je krajem srpnja 2021. Valentin Inzko nametnuo Zakon o zabrani negiranja genocida, Milorad Dodik odlučio je blokirati rad svih državnih institucija. 

U slavodobitnom tonu, njegovu odluku o blokadi državnih institucija, bošnjački politički lideri komentirali su podrugljivo. Bakir Izetbegović je izjavio da će blokada trajati mjesec ili dva, i da štete neće biti jer je ionako sezona godišnjih odmora. 

Dosjetljiviji je bio Željko Komšić koji je izjavio „Odljutit će se, prije ili kasnije. Bit će to u redu“. 

Ipak, manje od mjesec dana, jasno je da ništa nije u redu. Parlament ne zasjeda. Vijeće ministara ne zasjeda. Dodik se pojavljuje u Predsjedništvu samo kako bi blokirao sve odluke. 

Tonovi bošnjačkih političara nakon „samo“ mjesec dana blokade sada su mnogo ozbiljniji. 

Šefik Džaferović nakon propale sjednice Predsjedništva traži od novog Visokog predstavnika da – smjeni Dodika!? 

Vidno uznemiren je i nekoć podrugljivi Željko Komšić. Na simpoziju „EU perspektiva BiH“ Komšić je dramatično poručio da Dodikove blokade ugrožavaju mir i stabilnost BiH i regije

I on je pozvao međunarodnu zajednicu da Dodiku pošalju „odlučan i nedvosmislen odgovor“, sugerirajući naravno – smjenu. 

Da blokada institucija BiH koju su pokrenuli srpski kadrovi u državnim institucijama nije ni približno bezazlena i šaljiva kako su na početku poručivali bošnjački političari, vidjet će se već naredni mjesec kada državnim službenicima ne bude moguće isplatiti plaće s obzirom da su odluke o privremenom financiranju istekle. A sjednica Parlamenta BiH nema. A Dodik traži povlačenje nametnutih zakona. A nema bošnjačkog političara koji smije pristati na to. A Hrvate baš briga i za zakon i za državne službenike. 

Dnevnik.ba

 

Glavne rubrike: TemeEgida: druga pričaKratki opis: Ipak, manje od mjesec dana, jasno je da ništa nije u redu. Parlament ne zasjeda. Vijeće ministara ne zasjeda. Dodik se pojavljuje u Predsjedništvu samo kako bi blokirao sve odluke. Slike: Autor: Jurija MilovićTeme rubrike: Politika - NacionalnoTagovi: željko komšićblokada institucijavijeće ministara bihKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NE

Twitter profil “Hrvati Bosne i Hercegovine”, koji zadnjih godina detaljno opisuje zločine bošnjačke Armije BiH nad Hrvatima, objavio je malo poznatu priču o svirepom ubojstvu 14 hrvatskih zarobljenika.

Od tih zarobljenika, 10 ih je bilo pripadnika HVO-a i četiri pripadnika Civilne zaštite od strane bošnjačke Armije BiH, odnosno 7. muslimanske brigade 3. korpusa A RBiH u sklopu koje se borio zloglasni odred El Mudžahid, prenosi Hrvatski Medijski Servis.

– U nedjeljno jutro oko 7.30h započeo iznenadni napad tzv. ARBiH na prostor zvani Brdo iznad naselja Zabilje na granici travničke i viteške općine – navodi se na početku serije Tweetova o 14 ubijenih zarobljenih Hrvata od strane bošnjačke Armije R BIH.

5.9.1993. - Brdo Zabilje (Vitez)

U nedjeljno jutro oko 7.30h započeo iznenadni napad tzv. ARBiH na prostor zvani Brdo iznad naselja Zabilje na granici travničke i viteške općine.

— Hrvati Bosne i Hercegovine (@hrvatiBH) September 5, 2021

Dodaje se da je napad bio žestok i iznenadan i posada od 10 bojovnika HVO se brzo našla u okruženju snaga 7. muslimanske brigade 3. korpusa tzv. ARBiH.

– Da je napad dugo i precizno planiran krunski je dokaz video snimak cijele akcije koju su sačinile snage napadača, zloglasne postrojbe El-mudžahid iz sastava 7. muslimanske brigade. Poznato je da postoji još ovakvih snimaka koje su služile za promidžbu mudžahedina, objavljeno je na Twitter profilu “Hrvati Bosne i Hercegovine”.

“Hrvati Bosne i Hercegovine” pišu da su se takvi snimci umnažali i upućivali na adrese vlada islamskih zemalja u cilju pridobivanja simpatija za ovakvu borbu a još značajnije i za dobivanje materijalne pomoći koja nije izostala.

– Prema snimci, zatočeni pripadnici HVO-a i radnoga voda su se predali na poziv i zahtjev pripadnika tzv. Armije BiH, koji su im jamčili sigurnost i poštivanje prava ratnih zatočenika, objavljeno je na Twitteru.

Neposredno nakon predaje i odlaganja oružja svi uhićeni Hrvati su odvedeni u selo Han Bila i od tada je njihova sudbina bila nepoznata.

Iz sela Han Bila su, kako je pojašnjeno, krajem mjeseca rujna stigle neprovjerene informacije o tome da su sva četrnaestorica ubijena u tamošnjem zatvoru te da će njihova mrtva tijela biti uručena hrvatskoj strani 15.10.1993. godine.

– Zatočeni i ubijeni prip. HVO: Gabrijel Albert, Duško Ikić, Nikica Jerković, Vlado Krišto, Željko Lovrić, Jozo Marijanović, Srećko Mišković, Branko Petraš, Niko Petraš, Ranko Sukara, kao i 4 pripadnika Civilne zaštite: Mladen Ikić, Milan Malinović, Tomo Petraš i Žarko Stojak, objavili su “Hrvati Bosne i Hercegovine.”

Istaknuto je da je među njima bio i malodobni Žarko Stojak, koji je skoro napunio 17 godina i koji se, kao domaći sin, dragovoljno odazvao za pomoć radnom vodu.

– Gubitak tako važne kote nije u HVO-u ostao bez reakcije pa su vrlo brzo pripadnici postrojbi za posebne namjene HVO Operativne zone Središnja Bosna uzvratile kontranapadom i položaji su brzo vraćeni, objavljeno je na Twitter profilu “Hrvati Bosne i Hercegovine”.

Ostale gore navedene objave iz ove serije tweetova pogledajte OVDJE.

Dnevnik.ba

Glavne rubrike: TemeEgida: U VITEZU NA DANAŠNJI DAN PRIJE 28 GODINAKratki opis: Da je napad dugo i precizno planiran krunski je dokaz video snimak cijele akcije koju su sačinile snage napadača, zloglasne postrojbe El-mudžahid iz sastava 7. muslimanske brigade.Slike: Teme rubrike: Društvo NacionalnoTagovi: HVODomovinski ratKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NE

Hasan Hodžić, glasnogovornik MUP-a SBŽ, izjavio je kako je Policijskoj stanici Bugojno oko 15.20 sati prijavljeno je da je na obali rijeke Vrbas pronađeno tijelo novorođenčeta.

- Odmah nakon prijave, službenici policije su izašli na mjesto događaja, te potvrdili navode prijave. Oni su u saradnji sa nadležnim Tužilaštvom pristupili poduzimanju mjera i radnji iz svoje nadležnosti kako bi se utvrdile sve okolnosti i činjenice u ovom slučaju - kazao je Hodžić za Faktor, prenosi Fena.

Dnevnik.ba.

Vijesti rubrike: Društvo LokalnoGlavne rubrike: VijestiEgida: crna kronikaKratki opis: U Bugojnu je danas u poslijepodnevnim satima pronađeno tijelo bebe.Slike: Tagovi: crna kronikaKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NE

Globalni mir pogoršan je devetu godinu zaredom, ove godine za 0,07 posto. Međutim, to je drugo najmanje pogoršanje zabilježeno u dosadašnjim istraživanjima, prenosi Fena.

Afganistan je i dalje najmanje mirna država na svijetu. Nadalje, u ovogodišnjem izvještaju osam od deset najmirnijih zemalja svijeta nalazi se u Europi, što taj kontinent čini najmirnijom regijom na svijetu. 

Bosna i Hercegovina zauzela je 72. mjesto, što je napredak od dva mjesta u odnosu na prethodno istraživanje.

Od zemalja regije najbolje je rangirana Hrvatska na 17. mjestu, Srbija je na 44., a Crna Gora na 51.

Indeks ocjenjuje zemlje na osnovu tri aspekta: društvene sigurnosti, tekućih domaćih i međunarodnih sukoba i nivoa militarizacije.

Dnevnik.ba

Vijesti rubrike: Društvo NacionalnoGlavne rubrike: VijestiEgida: "Global Peace Index"Kratki opis: Island je bio najmirnija zemlja u 2020. u svijetu po podacima objavljenim u istraživanju "Global Peace Index", što je pozicija koju drži od 2008., a slijede ga Novi Zeland, Danska, Portugal i Slovenija.Slike: Tagovi: najmirnije zemljeKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NE

Kako javljaju Nezavisne novine, on je nakon pada bio smješten na Odjelu za ortopediju i traumatologiju Univerzitetsko- kliničkog centra Republike Srpske, ali ga je danas oko 13 sati izdalo srce.

Radišić je rođen Prijedoru 1937. godine, a diplomirao je 1964. na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.

Jedno vrijeme je bio na čelu Socijalističke partije Republike Srpske dok je funkciju gradonačelnika Banja Luke obavljao od 1977. do 1982. godine.

Radišić je za vrijeme velikog zemljotresa u Banjoj Luci bio u vrhu banjalučke gradske vlasti te neposredno zadužen za saniranje posljedica.

Bio je srpski član i predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine od listopada 1998. do lipnja 1999, kao i srpski član Predsjedništva BiH iz u periodu od listopada 2000. do lipnja 2001.

Dnevnik.ba

Glavne rubrike: DogađajiDogađaji rubrike: Društvo NacionalnoEgida: u 84. godini životaKratki opis: Živko Radišić, bivši gradonačelnik Banja Luke i član Predsjedništva BiH preminuo je danas u 84. godini u Banja Luci u UKC RS gdje je bio hospitaliziran.Slike: Tagovi: živko radišićKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NE

Bili su zapravo potpuno goli, jedino su na sebi imali čarape i tenisice. Nogometna utakmica u inače neupečatljivom gradu Duisburgu u subotu djelo je umjetnika performansa, prenosi Hina.

Na travnjaku nisu bili samo igrači nego i "neke vrste umjetnika performansa", rekao je umjetnik Gerrit Starczewski.

Godinu prije Starczewski, koji živi u Berlinu, izveo je performans s dvije potpuno gole ekipe koje igraju jedna protiv druge. Ovaj ga put međutim zanima kontrast između njih.

"Tako što je jedna ekipa u punoj opremi, snaga kontrasta i estetike golog ljudskog tijela još je intenzivnija", objasnio je.

Utakmica je i prosvjed protiv pretjerane komercijalizacije nogometa i Svjetskog prvenstva u Kataru 2022., rekao je Starczewski.

Dnevnik.ba

 

Glavne rubrike: DogađajiDogađaji rubrike: Društvo Regionalno-SvjetskoEgida: performansKratki opis: Jedna ekipa nosila je bijele nogometne dresove, a druga... mnogo manje na utakmici performansu kojom je umjetnik želio istražiti snagu kontrasta i estetike golog ljudskog tijela.Slike: Tagovi: sp u kataruKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NEOpis slike: Foto: (Ilustracija)

Mario Mandžukić, jedan od najboljih hrvatskih nogometaša službeno je okončao uspješnu nogometnu karijeru.

Na svom Instagram profilu objavio je emotivno pismo u kojem se oprostio od aktivnog bavljenja nogometom, piše Dnevnik.hr.

Izazvalo je to lavinu reakcija na internetu, brojni sportaši poželjeli su mu sreću u sportskoj mirovini. Oglasili su se Bogdanović, Duvnjak, Pjanić, Evra, a njima se sada pridružio i jedan od najboljih nogometaša svih vremena, Cristiano Ronaldo.

Tako mu je Portugalac u komentarima ispod objave kratko napisao:

"Čestitam na prekrasnoj karijeri".

Inače, Mandžukić i Ronaldo skupa su igrali u torinskom Juventusu.

Dnevnik.ba

Glavne rubrike: DogađajiDogađaji rubrike: Društvo Regionalno-SvjetskoEgida: BIVŠI SUIGRAČI IZ JUVENTUSAKratki opis: Cristiano Ronaldo poslao je poruku bivšem hrvatskom reprezentativcu povodom odlaska u mirovinu.Slike: Tagovi: Mario MandžukićKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NE

Gol za slavlje zabio je Marcelo Brozović: Nakon gola svi reprezentativci su mu potrčali u zagrljaj i tako pokazali koliko su jedva čekali da netko zabije.

Svoj drugi nastup u hrvatskom dresu imao je i Borna Sosa. Lijevi bek Stuttgarta prije samo tri mjeseca odlučio je igrati za Njemačku, a kako se to sve zakompliciralo Sosa se vratio u reprezentaciju viceprvaka svijeta, a prije toga je zamolio za oprost.

Sosa je sinoć nakon pobjede objavio fotografiju na svom Instagramu uz motivirajući opis.

''Svi kao jedan, idemoooo'', napisao je hrvatski nogometaš.

Dnevnik.ba

Glavne rubrike: DogađajiDogađaji rubrike: Društvo NacionalnoEgida: Lijevi bočni vatrenihKratki opis: Hrvatska nogometna reprezentacija sinoć je pobijedila Slovačku 1:0 i osvojila velika tri boda u borbi za plasman na Svjetsko prvenstvo.Slike: Tagovi: borna sosahrvatskareprezentacijavatrenislovačk-hrvatskaKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NEOpis slike: Foto: Slavko Midzor/Pixsell

U Cetinju je ustoličen mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije u Sabornom hramu Hristova Vaskrsenja. Upravo zbog toga još u petak krenuli su prosvjedi na ulicama koji su prerasli u sukove prosvjednika i policije.

Na meti se našla i ekipa N1 Televizije. Najprije ih je skupina muškaraca napala na cesti te ih gđalaa kamenjem, a nakon toga su okružili novinarku ne bi li je natjerali da izbriše snimku. Sve to događalo se dok se Tolj Ružić javljala uživo. Kaže i kako su je prosvjednici u jednom trenutku polili vodom, te da su je pljuvali, piše N1.

Iako im je objasnila da se nalazi uživo u programu Novog dana, mladići su je ometali u poslu, uporno tražeći da obriše nepostojeću snimku s telefona.

Bez obzira na to što im je skrenula pažnju da je radila Facebook live i da samo pokušava prenijeti atmosferu s ulica te da je snimila suzavac, muškarci koji su je opkolili i nastavili inzistirati da obriše snimku te su je pitali "zašto je uporna toliko", a jedan od njih je dodao – "što sad, da ti uzmem telefon". 

Cijelu situaciju možete vidjeti OVDJE.

Dnevnik.ba

Glavne rubrike: DogađajiDogađaji rubrike: Društvo Regionalno-SvjetskoEgida: CRNA GORAKratki opis: Reporterka N1 Televizije, Aleksandra Tolj Ružić, već drugi dan izvještava iz Cetinja. Ekipa N1 Televizije doživjela je više odvojenih incidenata u kojima su bili meta prosvjednika.Slike: Tagovi: CetinjeCrna GoranovinarkaprosvjediKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NEOpis slike: Screenshot: N1

Ćiro Blažević po treći put bori se s karcinomom, nakon što je prvu dijagnozu opake bolesti primio prije deset godina. Od tada, dvaput je operirao prostatu i izborio pobjedu. Ali ova utakmica još traje i 86-godišnji Ćiro svakodnevno prolazi kroz terapije i vodi tešku utakmicu iz svog doma u Zagrebu.

"Dvaput sam mu *ebo majku, dat ćemo sve od sebe i ovaj put. Što da ti kažem, nisam dobro, kako bih bio dobar kad imam karcinom s metastazama? Ali nisam klonuo i borit ću se do kraja, znam da je puno toga u glavi", rekao je Ćiro, s kojim su novinari Večernjeg lista razgovarali nakon što je pred tv-kamerama, najavljujući utakmicu Hrvatske i Slovenije na Poljudu, priznao da prolazi kroz tešku dijagnozu.

I ovog ljeta pazio se i nije izlazio koliko je želio, obitelj ga je pazila u vikendici u Crikvenici, ali tada još nije znao u kakvom je stanju.

"Prije tri tjedna sam saznao da se bolest proširila. Idem svaki dan na terapiju po pola sata, moji su doktori u Svetoj Nedjelji, nadam se da će oni sve to uspjeti pohvatati kao i do sada. Ja ću napraviti sve što mogu da im pomognem, borit ćemo se, to je sigurno", priča Ćiro uz kojeg dane provodi sin Miro Blažević Jr.

"Miro je uz mene svaki dan, mogu biti sretan kad vidim koliko divnih ljudi imam pokraj sebe u teškim trenucima, telefon mi ne prestaje zvoniti cijelo jutro", rekao je Ćiro. 

Očekivano je, posebno nakon što je dijagnozu objavio pred tv kamerama i izazvao žurne reakcije mnogih koji ga poznaju.

"Hvala svima na podršci, borit ćemo se, hoćemo, hoćemo. To obećavam", kazao je Ćiro. 

Dnevnik.ba

Glavne rubrike: DogađajiDogađaji rubrike: Društvo NacionalnoEgida: ćiro o borbi s karcinomom:Kratki opis: Trener svih trenera Ćiro Blažević po treći put bori se s karcinomom i poručuje: "Dat' ću sve od sebe da ga ulovim i pobijedim".Slike: Tagovi: miroslav ćiro blaževiKomentiranje: DaVezana novost: Ćiro teško bolestan, počeo se opraštati: Zbogom, moji SlovenciIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NEOpis slike: Foto: Boris Ščitar/Pixsell/Večernji list

Počiniteljima prekršaja za koje se nedvojbeno utvrdi da su od 1.9.2021 godine evidentirani kao prekršitelji iz članaka:

čl. 33 (uporaba mobitela u vožnji),
čl. 34. (uporaba sigurnosnog pojasa u vožnji),
čl. 45. (prekoračenje brzine),
čl. 209. (neregistriranost preko 30 dana) i

čl. 210. stavak 3. (neregistriranost do 30 dana),

kao i eventualnih drugih članaka iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama u HBŽ-u se dostavlja obavijest o počinjenom prekršaju kako bi se utvrđivanjem identiteta prekršitelja istima mogli uručiti prekršajni nalog ili podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka.

Ako je prekršitelj tijekom jednog dana u više navrata počinio prekršaja iz navedenih članaka, u tom slučaju protiv počinitelja će se podnijeti Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka kod mjesno nadležnog suda od strane ustrojbene jedinice gdje je isti prvi put toga dana evidentiran u prekršaju, a u opisu prekršaja navest će se na koliko mjesta je toga dana prijavljeni evidentiran sustavom za nadzor prometa, navedeno je iz MUP-a HBŽ-a.

Dnevnik.ba

 

Vijesti rubrike: Društvo LokalnoGlavne rubrike: VijestiEgida: Smart eyeKratki opis: MUP Hercegbosanske županije je objavio priopćenje da je sustav za nadzor prometa (Smart eye) na području odgovornosti MUP-a HBŽ-a. postavljen na magistralnoj cesti M-16 Šujica-Kupres i na magistralnoj cesti M-6.1 Livno-Tomislavgrad u mjestu Lopatice. počeo s radom 1.9.2021. godine. Slike: Tagovi: hercegobsanska županijaHBŽsmart eyeradarradarski sustavKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NEOpis slike: Ilustracija: Fena

Surferi, usputni prolaznici, a kasnije i bolničari pokušali su ga oživjeti, no on je imao tešku ozljedu ruke i ubrzo je preminuo.

Napad se dogodio blizu plaža Shelly i Emerald u Novi Južnom Walesu, oko 530 km sjeverno od Sydneya.

Na plažama je toga dana bilo dosta ljudi jer se slavio Dan očeva, piše Sky News.

Aaron Armstrong, koji je vidio što se dogodilo, rekao je da je to bio prvi napad morskog psa na ovome području za koji je on čuo.

"Upravo smo krenuli surfati i vidjeli da ljudi izlaze iz vode. Počeli smo veslati prema njima, a onda su nas pozvali. Vidio sam čovjeka bez ruke, puno krvi i puno ljudi koji su mu htjeli pomoći", ispričao je Armstrong.

"Dobrih sat i pol su mu davali prvu pomoć i pokušali ga oživjeti, a onda je stigla hitna pomoć i nije izgledalo dobro", dodao je.

Prije ovog incidenta u nedjelju, posljednji smrtonosni napad morskog psa u Australiji bio je u svibnju.

Glenn Coleman, drugi svjedok, rekao je kako posljednjih godina ima "mnogo više morskih pasa" i da mnogi iskusni surferi sada više ne žele ići u vodu, prenosi Index.hr.

Dnevnik.ba

Glavne rubrike: DogađajiDogađaji rubrike: Društvo Regionalno-SvjetskoEgida: novi južni walesKratki opis: Muškarac koji je u nedjelju bio u moru na istočnoj obali Australije poginuo je nakon što ga je napao morski pas. Slike: Tagovi: Australijamorski pasnapad morskog psaKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NEOpis slike: Plaža Shelly (Screenshot: YouTube)

Televizijske institucije ne smiju emitirati sadržaj poput raznih showova i reality showova koji od djece prave zvijezde, prenosi britanski Guardian, a zabranili su i "abnormalnu estetiku", koja promovira "feminizirane" muškarce, "vulgarne influencere", te "moralno posrnule" izvođače". 

Prema objašnjenju vladajućih, nova pravila su ustanovljena kako bi riješili navodne probleme izvođača koji krše zakon i moralne vrijednosti, te izazivaju "kaos među fanovima", te kako bi stvorili "atmosferu ljubavi prema komunističkoj partiji i državi, te poštovanje za moralnost i umjetnost". 

Talent showovi postali su veliki fenomen u Kini posljednjih godina, djelomično zato što su producenti uveli nove formate po uzoru na Južnu Koreju i Veliku Britaniju koji su na kineskom tržištu postigli veliku popularnost. 

U Kini postoje i brojne kontroverze vezane za popularne showove. Primjerice nakon što je pop zvijezda Kris Wu bio optužen za silovanje, što on poriče, preko noći je izbrisan njegov profil na društvenoj mreži Weibo na kojoj ga je pratilo 52 milijuna ljudi, a njegove su pjesme uklonjene sa svih kineskih stranica za streamanje glazbe. Kad je priveden, prema pisanju kineskih medija, neki njegovi fanovi su na internetu kovali planove da provale u zatvor i "spase" ga. 

Na to je reagirala kineska komunistička partija koja je objavila priopćenje u kojem navode da ovaj primjer pokazuje kako se "iskrivljena kultura fanova" mora ispraviti, te da stvaranje čistog i sigurnog prostora za većinu korisnika interneta, osobito mladih ljudi, zahtijeva udružene napore cijelog društva. 

"Moramo raditi zajedno kako bismo uspostavili pravila za slavne osobe, te zadržali njihov utjecaj u okvirima, ojačali samodisciplinu unutar industrije i potaknuli zabavljače da uspostave ispravne profesionalne vrijednosti", naveli su. 

Već su prošlog mjeseca uklonili preko 150 tisuća "štetnih informacija" s internetskih platformi i zatvorili preko 1300 chat grupa. 

"Fanovi uvijek nalaze izgovore za svoje idole, čak i kad su ovi uključeni u kriminalne djelatnosti. Neki marketinški profili parazitiraju na industriji koja se vodi fanovima. Dok god je to isplativo, objavljivat će se pristrana mišljenja na internetu", rekao je Shi Wenxue, kulturni kritičar iz Pekinga.

Vlast je pozvala kineske medije da se "odupru pokazivanju bogatstva i tračeva, negativnih vrućih tema, vulgarnih internet celebrityja", a sastavili su i listu od 24 programa koje oni smatraju najboljima od kojih su mnogi povezani s kineskim vođom Xi Jinpingom, prenosi Index Magazin.

Dnevnik.ba

Glavne rubrike: DogađajiDogađaji rubrike: Društvo Regionalno-SvjetskoEgida: pravila partijeKratki opis: Kineske vlada zabranila je neke talent showove kao i "promoviranje feminiziranih muškaraca" u nastojanju da promijeni zabavnu industriju za koju vjeruju da može imati poguban utjecaj na mlade Kineze.  Slike: Tagovi: kinakomunistička partijaKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NEOpis slike: Ilustracija: EPA

Begović je tijekom utakmice Bosne i Hercegovine i Kuvajta okrivio predsjednika NSBiH Vicu Zeljkovića. izbornika Ivayla Peteva  i Zvjezdana Misimovića za sablasno slab posjet na Bilinom polju te sveukupni gubitak interesa bh. navijača za reprezentaciju.

Begović ih je otvoreno nazvao kriminalcima, a novinare je na press konferenciji nakon utakmice zanimalo mišljenje izbornika Peteva o komentaru nekadašnjeg vratara reprezentacije.

Petev se nije želio upuštati u raspravu.

"Ne znam što je pisao i bilo bi me sramota da obraćam pažnju na to”, rekao je Petev.

Dnevnik.ba

Glavne rubrike: DogađajiDogađaji rubrike: Društvo NacionalnoEgida: Twitter paljbaKratki opis: Bivši vratar bh. reprezentacije Asmir Begović podigao je dosta bure u našoj javnosti sinoćnjim komentarima na Twitteru. Slike: Tagovi: asmir begovićivaylo petevKomentiranje: DaVezana novost: Begović: Zeljković, Misimović, Petev i menadžeri su kriminalci koji vode Nogometni savez BiHIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NEOpis slike: Foto: NS BiH

Brozović je zabio gol karijere za reprezentaciju na oduševljenje svih suigrača, a posebno je bio raspoložen Dejan Lovren koji ga je pohvalio na Instagramu nakon utakmice.

''A dan prije utakmice na tribine otišla… Oprošteno ti je. Daa, baaam'', napisao je Lovren ispod Brozovićeve objave.

Brozović je protiv Slovačke upisao svoj 65. nastup i zabio sedmi gol.

Dnevnik.ba

Glavne rubrike: DogađajiDogađaji rubrike: Društvo Regionalno-SvjetskoEgida: dobra atmosferaKratki opis: Hrvatska nogometna reprezentacija sinoć je slavila na teškom gostovanju kod Slovačke. Vatreni su pobijedili 1:0 golom Marcela Brozovića pred sami kraj utakmice. Slike: Tagovi: hrvatskareprezentacijavatrenikvalifikacije za spslovačka-hrvatskaMarcelo Brozovićdejan lovrenKomentiranje: DaVezana novost: Epic Brozo donio zlata vrijedna tri boda u Bratislavi, briljirao debitant IvušićIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NEOpis slike: Foto: Slavko Midzor/Pixsell

U vrijeme održavanja Festivala Grad na Neretvi pretvara se u galeriju na otvorenom, a vizualni umjetnici iz Španjolske, Italije, Ekvadora, Brazila, SAD-a, Argentine te domaći umjetnici i umjetnici iz regije ukrašavaju mostarske fasade muralima.

Među njima je i američki umjetnik Erik Burke, koji u Šantićevoj ulici – nekadašnjoj prvoj crti razdvajanja – oslikava veliki cvjetni mural.

- Uličnom umjetnošću bavim se 25 godina. Godišnjem uradim 20 do 25 murala, a posljednjih deset godina posvećen sam ovom pozivu i "priznajem" nekih 250 murala. Ono što je nastalo prije toga je smeće i nije me briga za te radove – kaže Burke u razgovoru za Fenu.

Na pitanje osjeća li strah dok deset metara iznad zemlje dodaje posljednje detalje na svoje novo umjetničko djelo, ovaj američki umjetnik kaže kako se bolje osjeća visoko iznad zemlje nego šetajući ulicom.

- Gore nemam za što zapeti - dodaje uz smijeh.

U Mostaru je treći put, a ovo je njegov drugi mural u najvećem hercegovačkom gradu:

- Uživam raditi na Street Art Festivalu u Mostaru. Organizatori rade izvrstan posao, dovode fantastične umjetnike iz cijelog svijeta koji dodaju novu kulturnu dimenziju gradu. Sjajno je biti uključen u sve to.

Kaže da obožava raditi cvjetne murale i upravo je jedan takav odlučio pokloniti Mostarkama i Mostarcima:

- Volim raditi murale iz kojih će svatko za sebe izvući neku poruku. Cvijeće je znak pažnje, poštovanja i ljubavi. Cvijeće je prirodni ukras, ono je za mene prirodni grafit. Razlika je u tome što prirodno cvijeće uvene, a ja želim stvoriti nešto što neće umrijeti i što će uvijek biti tu.

Po njegovim riječima, ne postoji škola za ulične umjetnike.

- Jednostavno izađeš van i eksperimentiraš. Za mene je to počelo kao hobi, a sada mi je to svakodnevni posao od koga živim i uzdržavam svoju obitelj, putujem svijetom i radim ono što volim – ističe američki umjetnik.

Njegovi radovi mogu se vidjeti širom SAD-a te u Južnoj Koreji, Italiji, Španjolskoj, Norveškoj i u Mostaru, a uvršten je i u knjigu "Street art: Najbolja urbana umjetnost iz cijelog svijeta".

Burke ističe kako obožava raditi u Europi gdje se osjeća puno slobodnije.

- U Europi imaš mogućnost biti ono što jesi. Ljudi su otvoreniji i dopuštaju drugim ljudima da budu kreativni, otvoreni, dopuštaju im da se izraze, za razliku od Amerike gdje se sve kontrolira, gdje se pazi da se netko slučajno ne uvrijedi, pogotovo kada se radio intervencijama u javnom prostoru - kaže Burke.

Dok on završava svoj novi mural, za koji mu je trebalo četiri dana posla, prolaznici zastaju i promatraju ovog umjetnika na djelu. Većini njih murali se jako sviđaju te kažu kako bi se na taj način trebao ukrasiti cijeli grad.

Za sada mostarske ulice krase deseci murala, a ta brojka povećavat će se sa svakim novim izdanjem Street Art Festivala.

Dnevnik.ba

Glavne rubrike: DogađajiDogađaji rubrike: Društvo LokalnoEgida: videoKratki opis: Mostarski Street Art Festival i ove je godine, desetu godinu za redom, ugostio neke od najboljih uličnih umjetnika. Slike: Tagovi: MostarfasadegrafitimuraliKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NEOpis slike: Foto: Fena

- Moja je vojna procjena da bi se uvjeti mogli razviti u građanski rat, rekao je Milley u intervjuu za Fox News u subotu u zračnoj bazi Ramstein u Njemačkoj.

- Ne znam hoće li talibani biti sposobni učvrstiti vlast i uspostaviti vladavinu, dodao je.

Zbog toga bi terorističke skupine mogle iskoristiti vakuum vlasti u Afganistanu, upozorio je Milley.

Postoji strah da bi se Al Kaida mogla reorganizirati i da bi ekstremisti Islamske države mogli proširiti svoj utjecaj ili da "se proširi bezbroj drugih terorističkih skupina", rekao je.

- Mogli biste vidjeti ponovno oživljavanje terorizma u toj regiji za 12, 24, 36 mjeseci. I to ćemo pratiti, dodao je.

Povlačenje posljednjih američkih vojnika iz Kabula prošli tjedan označilo je kraj vojne misije Washingtona i njegovih saveznika u Afganistanu nakon gotovo 20 godina.

Kao glavni argument za povlačenje snaga Bidenova administracija navodi da je Al Kaida učinkovito demontirana i da više nije sposobna napasti ciljeve u Sjedinjenim Državama iz Afganistana.

Prema Ujedinjenim narodima, Al Kaida je već bila prisutna u gotovo svakoj drugoj afganistanskoj pokrajini prije povlačenja međunarodnih snaga.  

Dnevnik.ba

Vijesti rubrike: Politika Regionalno-SvjetskoGlavne rubrike: VijestiEgida: jačaju ekstremistiKratki opis: Američki zapovjednik združenog stožera, general Mark Milley rekao je da bi Afganistan mogao biti na rubu građanskog rata i da prijeti ponovno jačanje terorističkih skupina u toj zemlji.Slike: Tagovi: afganistantalibaniAl KaidaAl QaedaterorizamKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NEOpis slike: Foto: Reuters