Dnevnik.ba

Syndicate content
Updated: 32 min 17 sek od tega

DRAMA U AVIONU PRVE DAME: Vratili se zbog dima u kabini

Sre, 17/10/2018 - 16:39

Avion koji prevozi Melaniju Trump, prvu damu SAD-a, morao se vratiti natrag u bazu u Marylandu nedugo nakon polijetanja, prenosi 24.sata

Strani mediji javljaju kako je riječ o "mehaničkom problemu", odnosno da je dim ispunio kabinu. 

Dnevnik.ba

 

Vijesti rubrike: Društvo Regionalno-SvjetskoGlavne rubrike: VijestiEgida: melania trumpKratki opis: Nedugo nakon uzlijetanja u bazi u Marylandu, zrakoplov u kojem se nalazi prva dama SAD-a, Melania Trump, sletio je zbog navodnog dima u kabini Slike: dnevnik.baTagovi: Melania Trumpaviondimslijetanjemehanički kvarKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NEOpis slike: Foto: Twitter
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Na Sveučilištu u Mostaru besplatna škola programiranja za školarce od 13 do 17 godina

Sre, 17/10/2018 - 16:34

Prijave su otvorene do 19. listopada 2018. godine svi polaznici škole mogu se prijaviti na jedan od dva ponuđena programa Osnove programiranja u jeziku Python i Osnove kreiranja web stranica (HTML/CSS).

Izjave za medije bit će organizirane u 9 sati 50 minuta, priopćio je Ured za odnose s javnošću.

Dnevnik.ba

Vijesti rubrike: Društvo LokalnoGlavne rubrike: VijestiEgida: u subotu početakKratki opis: Centar za IT tehnologije Sveučilišta u Mostaru i Bit Alijansa organiziraju besplatnu školu programiranja pod nazivom „CoderDojo@SUMIT“ za učenike osnovnih i srednjih škola uzrasta od 13 do 17 godina. Svečani početak nastave bit će održan 20. listopada (subota) u amfiteatru Sokrat Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru u 10.00 sati. Slike: dnevnik.baTagovi: Mostarbesplatna školaprogramiranjeKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Grčki ministar vanjskih poslova dao ostavku

Sre, 17/10/2018 - 16:12

Iz vlade nije došla potvrda. Ranije je izvještavano kako se Kotzias sukobio s ministrom obrane Panosom Kammenosom zbog dogovora kojim bi mogao biti okončan dugogodišnji spor s Makedonijom u vezi s imenom zemlje, prenosi Hina.

Kotzias je bio glavni grčki pregovarač u razgovorima koji su u lipnju doveli do dogovora sa Skopljem kojim bi se ime te susjedne zemlje promijenilo u Republika Sjeverna Makedonija.

Međutim, ishod dogovora zasad je neizvjestan zbog referenduma u Makedoniji održanog 30. rujna koji nije skupio dovoljnu izlaznost kako bi bio važeći.

Grčki mediji izvijestili su kako su se Kotzias i Kammenos, koalicijski partneri u vladi, posvađali jučer tijekom sastanka kabineta kojim je predsjedao premijer Aleksis Cipras.

Kammenos, čelnik manje desničarske Nezavisne stranke Grka, žestoko se protivi dogovoru s Makedonijom te je prijetio svojim odlaskom iz vlade.

Dnevnik.ba

Vijesti rubrike: Društvo Regionalno-SvjetskoGlavne rubrike: VijestiEgida: Nikos KotziasKratki opis: Grčki ministar vanjskih poslova Nikos Kotzias podnio je ostavku, izvijestila je danas grčka televizija Skai. Slike: dnevnik.baTagovi: Nikos KotziasGrčkagrčki ministarostavkasukobiKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Ćorić je najskuplji igrač u Europi koji nije debitirao za svoj klub!

Sre, 17/10/2018 - 16:10

Transfermarkt je nakon nekoliko kola nogometnih prvenstava diljem Europe napravio momčad najvrjednijih igrača koji nisu odigrali niti minute, a Ćorić jedini među njima uopće nije debitirao, prenosi Večernji.hr.

U transferu vrijednom šest milijuna eura, Ante Ćorić je iz Dinama prešao u Romu, ali još uvijek nije upisao službeni debi što ga čini jedinim igračem u cijeloj Europi koji se nalazi u toj situaciji.  

On je najjeftiniji u društvu igrača koji nisu odigrali niti minute ove sezone, ali svi ostali igrači su zaigrali za svoje momčadi ili u kupovima ili u europskim natjecanjima, dok Ćorić nije odigrao niti minute u službenoj utakmici ove sezone. 

Dnevnik.ba

Vijesti rubrike: Društvo NacionalnoGlavne rubrike: VijestiEgida: OBORIO REKORDKratki opis: U transferu vrijednom šest milijuna eura, Ante Ćorić je iz Dinama prešao u Romu, ali još uvijek nije upisao službeni debi što ga čini jedinim igračem u cijeloj Europi koji se nalazi u toj situaciji. Slike: dnevnik.baTagovi: ante ćorićromanogometklubKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Poskupljenje goriva: Vozači smatraju kako je ponovno došlo vrijeme da reagiraju nadležne institucije

Sre, 17/10/2018 - 16:08

Cijena litre goriva u BiH u godinu dana porasla je za čak 0,70 konvertibilnih maraka. Gledano kroz spremnik goriva, razlika je skoro 40 konvertibilnih maraka. Dakle, u lipnju prošle godine za pun spremnik goriva u koji stane 55 litara bilo je potrebno izdvojiti 93,50 konvertibilnih maraka, prenosi TV.1

Cijena litre dizela i benzina tada je koštala 1,70 konvertibilnih maraka. Danas za pun spremnik istog automobila treba izdvojiti čak 132,55 konvertibilnih maraka. Znači, razlika je 39,05 maraka. Poskupljenje goriva svakako je najveći udar na džepove onih koji dnevno prijeđu veći broj kilometara. Uzmimo, primjerice, osobu iz Gruda koja svakodnevno na posao dolazi u Mostar. Za 22 radna dana ova osoba u oba smjera prijeđe oko 2200 kilometara. Ako se radi o vozilu koje troši pet litara na 100 kilometara, mjesečno je toj osobi samo za odlazak na posao potrebno 110 litara goriva ili dva puna spremnika. Prije nešto više od godinu dana navedena osoba je za mjesečne troškove goriva za odlazak na posao trebala izdvojiti 187 konvertibilnih maraka, dok su joj sada ti troškovi za istu relaciju porasli na čak 265,10 maraka. Kako navode iz nadležnih institucija, razloga zbog kojih je u nešto više od godinu dana došlo do tolikog povećanja cijena goriva je mnogo. Tako je na cijene goriva u BiH u dobroj mjeri utjecalo uvođenje posebnih trošarina za izgradnju i rekonstrukciju cesta i autocesta u BiH.

Naime, izmjenom Zakona o trošarinama cijena jedne litre goriva “skočila” je i za 20 – 25 feninga. Cijene goriva u BiH dodatno je podigla nesreća u Luci Ploče. Početkom kolovoza tanker koji je u sebi imao oko 27 tisuća kubika nafte udario je u pristanište u Luci Ploče, survavši u more dio doka i aparaturu za iskrcavanje nafte i plina, koji su potonuli. Ono što je ostalo od doka, cijevi i uređaji za iskrcaj nafte, također su oštećeni i nisu za upotrebu. Već prvi dan nakon ove nesreće stručnjaci su najavili veće cijene goriva u Republici Hrvatskoj, ali i u BiH. Prije nekoliko dana došlo je do eksplozije u Rafineriji nafte Bosanski brod, što svakako ostavlja posljedice na cijene energenata u ovoj zemlji. Ipak, za ovo najnovije poskupljenje od pet feninga, do kojeg je došlo krajem prošlog tjedna, odgovorno je, prema tvrdnjama Ministarstva trgovine Federacije BiH, kretanje cijena nafte na svjetskom tržištu. Trenutačno je cijena barela nafte na londonskom tržištu 80,30 dolara, dok je u SAD-u, odnosno na njujorškom tržištu, cijena barela niža i iznosi 71,20 dolara. Rast cijena goriva za sobom će povući i veće cijene svih ostalih proizvoda (kruh, meso, ulje, brašno…), posebice ako se ostvare najave da bi do kraja godine litra goriva u Bosni i Hercegovini mogla doseći 2,50 konvertibilnih maraka.

Vozači smatraju kako je ponovno došlo vrijeme da reagiraju nadležne institucije, kao što je to bio slučaj u lipnju ove godine. Zbog povećanja cijena goriva za 0,30 KM u pola godine vozači diljem BiH su u lipnju blokirajući ceste izrazili svoje nezadovoljstvo cijenom goriva. Nakon ovih prosvjeda reagirali su nadležni te je došlo do blagog pada cijena.

Dnevnik.ba

Vijesti rubrike: Društvo LokalnoGlavne rubrike: VijestiEgida: nezadovoljstvo zbog cijena gorivaKratki opis: Na cijene goriva u Bosni i Hercegovini u dobroj mjeri utjecalo je uvođenje posebnih trošarina za izgradnju i rekonstrukciju cesta i autocesta u BiH. Slike: dnevnik.baTagovi: fbihposkupljenje gorivanezadovoljstvogorivoBihKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Muškarac napao baku zbog parkinga u Karlovcu, ona ga porezala sjekiricom

Sre, 17/10/2018 - 15:48

Muškarac je napao baku riječima: Što ti mene babo prijavljuješ šta ovdje parkiram, ti crkotino, nećeš ti mene zaj…, to je moje. Nemaš tu pravo stat, ko si ti”. Nakon toga je prsima ženu počeo naguravati, prenosi Index.hr.

Ona je odlučila da neće pasti bez ispaljenog metka, pa je uzela sjekiricu i zamahnula prema njemu, te ga okrznula po prsima. On je tada uzeo sjekiru i napadačicu bacio na pločnik. Policija ih je oboje prijavila zbog remećenja javnog reda i mira.

U istrazi su zaključili da je muškarac od ranije poznat policiji po prekršajima, kao i da je kobne večeri bio pijan, imao je 1,28 promila alkohola u krvi, dok je žena bila trijezna i nikada prije kažnjavana.

U bolnici su mu porezotinu lijeve strane prsa okarakterizirali lakom tjelesnom ozljedom, a predmet kojim mu ju je starica zadala, sjekiricu duljine 40cm s oštricom širine 6cm policija je oduzela.

Dnevnik.ba

Vijesti rubrike: Društvo NacionalnoGlavne rubrike: VijestiEgida: fizički sukobKratki opis: Muškarac u dobi od 34 godine i njegova susjeda stara 70 godina iz naselja Gaza u Karlovcu prvo su se verbalno, a potom i fizički sukobili 4. srpnja oko 19.30 sati u svojem kvartu, a sada ih je za to kaznio Prekršajni sud u Karlovcu, svakoga sa po 100 eura, piše Kaportal. Slike: dnevnik.baTagovi: staricaBakakarlovacsukobParking mjestohrvatskaKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Kanada će masno zaraditi na legalizaciji marihuane

Sre, 17/10/2018 - 15:45

Medicinska upotreba kanabisa već je regulirana i zaživjela je u Kanadi, potaknuvši stvaranje suvremenih tvrtki koje prodaju proizvode diljem svijeta pa i u Hrvatskoj. Legalizacija rekreativne upotrebe dodatno će oživjeti cijelo kanadsko gospodarstvo zbog povećanje proizvodnje, distribucije i turističke primamljivosti, prenosi Index.hr.

I prethodne ekonomske analize i stručni radovi kao što je "Visoke ekonomske koristi legalizacije marihuane u Kanadi" Aarona Cayera iz 2010. godine, isticali su kako će se izbiti značajan dio sredstava iz ruku mafije, što će joj oslabiti moć utjecaja na društvo. 

Cayer je u znanstvenoj analizi argumentirao da će se dogoditi uštede novca poreznih obveznika u policiji, sudovima, zatvorima, kao i u zdravstvenoj zaštiti.

Osam milijardi dolara iduće godine

Financijska tržišta pohrlila su u novi biznis i kanadski proizvođači kanabisa već zarađuju milijarde. Tri najveća poduzeća izlistana na burzi u Torontu već su akumulirala više od 30 milijarda kanadskih dolara (19,9 milijardi eura).

Legalizacija bi trebala potaknuti kanadsko gospodarstvo i proizvesti između 816 milijuna do 1,1 milijardu dolara novih prihoda još u četvrtom tromjesečju ove godine.

Statistički zavod procjenjuje da će 5,4 milijuna Kanađana kupovati kanabis u za to ovlaštenim trgovinama do kraja 2018. godine, odnosno 15 posto populacije.

Prema pisanju Financial Posta, predviđanja Toronto-Dominion (TD) banke govore o 8 milijardi dolara godišnjeg rasta bruto domaćeg proizvoda nakon legalizacije. TD je zbog legalizacije čak promijenio procjene godišnjeg rasta gospodarstva, s početnih 2, na 2,2 posto.

Ekonomski analitičari predvidjeli su nagli skok u zapošljavanju dodatnih 150 tisuća ljudi nakon legalizacije u rekreativne svrhe, a poslovni časopisi počeli su koristiti slogan "Pot of Gold" koji u doslovnom prijevodu znači "Vrč zlata". Pot je inače ulični naziv za konoplju. Jedna od naslovnica poznatijeg ekonomskog časopisa prikazala je pak grumen zlata pored vrha indijske konoplje, ilustrirajući priču o novoj zelenoj groznici koja je zatresla Kanadu.

Američki burzovni analitičari uspoređivali su uzbuđenost oko rasta dionica tvrtki proizvoda od kanabisa s kriptovalutnom groznicom koja je prethodno zatresla svijet. 

Burzovni rast dionica

Prošli mjesec Tilrey je postala prva kanadska tvrtka za proizvodnju jake konoplje koja je dovršila početnu ponudu javnih dionica na glavnoj američkoj burzi, što je čini jednim od najslavnijih sudionika Wall Streeta u 2018. godini.

Naime, kanadska tvrtka Tilrey ostvarila je rast od 51 posto u predtržišnom trgovanju dionica, nakon što je objavljeno odobrenje DEA-a, američke Uprave za primjenu lijekova - za uvoz njihove konoplje u SAD.

Kanabis je nadomjestak za lijekove protiv bolova, prepisane opioide", rekao je direktor Brendan Kennedy pozvavši farmaceutsku industriju da podrži proizvodnju i poslovanje tvrtki kao što je Tilrey.

Predstavnik tvrtke pozvao je na daljnju suradnju i tvrtke za hranu i piće. Aurora Cannabis je postigla rast od 30 posto u kanadskom trgovanju, nakon što je kanadski BNN Bloomberg izvijestio da Coca-Cola razgovara s Aurorom kako bi razvili napitke s kanabisom. 

Danima prije najavljene legalizacije u Kanadi dionice tvrtki za proizvodnju kanabisa ostvarivale su višepostotni svakodnevni rast.

U Hrvatskoj represija nad rekreativnim korisnicima i nerazvijeni sustav medicinske upotrebe 

Hrvatska još uvijek oštro kažnjava pacijente koji izvan sustava nabavljaju kanabis, a distribucija i medicinske dozvole za upotrebu pripravaka nedovoljni su i nerazvijeni. S druge strane, Hrvatska je na popisu više zemalja u koje spomenuta tvrtka Tilrey može izvesti svoje medicinske proizvode.

Rekreativne korisnike kanabisa trenutno se za posjedovanje kažnjava prekršajno, novčanim kaznama od pet do 20 tisuća kuna, dok ih se do 2013. kažnjavalo i zatvorom. No od dekriminalizacije posjedovanja do danas nije jasno određena granica ili gramaža za koju sud može kazneno procesuirati korisnika.

U budućnosti bi bilo dobro statistički provjeriti koliko je taj progon utjecao na odlazak mladih ljudi iz države, koja ih je u besperspektivnom okruženju dodatno kažnjavala i stigmatizirala. U prijedlogu izmjene zakona o prekršajnom tretiranju posjedovanja navedena je statistika kako je od 2009. do 2011. godine kazneno prijavljeno zbog posjedovanja marihuane preko 17.000 osoba. 

Samo taj podatak dovoljno govori o zatrpanosti represivnih organa progonom i procesuiranjem nenasilnog djela, a u njemu se može pronaći i uzrok kritika o neefikasnom pravosuđu, prenosi Index.hr. Pravosuđu koje se radije bavi djecom ulovljenom u parku zbog pušenja trave, dok mu se nasilni kriminalci i teški lopovi smiju u lice izbjegavajući zakone.  

Dnevnik.ba

Vijesti rubrike: Društvo Regionalno-SvjetskoGlavne rubrike: VijestiEgida: gospodarska dobitKratki opis: Osim što će pravosudna i policijska represija biti usmjerenija na nasilna kriminalna djela, kanadski građani mogu očekivati znatne gospodarske dobiti nakon današnjeg dana, kad je na snagu stupila odluka o legalizaciji marihuane. Slike: dnevnik.baTagovi: marihuanaKanadalegalizacijagospodarstvodobitKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Čak 18 mrtvih u terorističkom napadu na Krimskom fakultetu

Sre, 17/10/2018 - 15:38

Osamnaest osoba je poginulo u eksploziji bombe u kantini koledža na Krimu, a osumnjičeni napadač izvršio je samoubojstvo, rekli su u srijedu dužnosnici čije izjave prenose HINA.

Čelnik Krima Sergej Aksjonov izjavio je da je broj mrtvih porastao na 18, a da je pedesetak ranjeno, od kojih su mnogi tinejdžeri, javljaju ruske novinske agencije. Također je rekao da je osumnjičeni 22-godišnji student četvrte godine tog koledža izvršio samoubojstvo.

Po riječima Aksjonova, kako prenosi Interfax, zasad nije poznat motiv napada. "Istražna tijela rade na tome, a tijelo ubojice pronađeno je u knjižnici na drugom katu". Dužnosnici su izjavili da se taj incident tretira kao teroristički napad. Video snimka s lica mjesta prikazuje oklopne transportere i vojne kamione poredane na prilazu koledžu u krimskom lučkom gradu Kerču.

Jedan lokalni stanovnik rekao je da su dužnosnici dali naputak roditeljima da pokupe svoju djecu iz škola i vrtića u gradu radi njihove sigurnosti.

Ravnateljica Kerčskog politehničkog koledža Olga Grebenjikova kazala je za krimske portale da su posvuda tijela djece.

Ruski istražni odbor priopćio je da je eksplozivno sredstvo napunjeno metalnim predmetima eksplodiralo u kantini koledža.

Predsjednik Vladimir Putin naredio je ministarstvu zdravstva i ministarstvu za izvanredne situacije kao i drugim službama da poduzmu sve potrebne mjere kako bi pružili pomoć ozlijeđenima, izjavio je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.

Kako je rekao, naređeno je da se ozlijeđeni prebace u vodeće zdravstvene ustanove u Moskvi i drugim gradovima Rusije u slučaju potrebe.

Vojska je poslala na mjesto nesreće oko 200 vojnika i desetak vozila i helikoptera kako bi pomogli službama za izvanredne situacije.

Ministarstvo za izvanredne situacije poslalo je nekoliko helikoptera i transportni zrakoplov Iljušin 76 sa psiholozima i spasiocima.

Rusija je anketirala Krim prije četiri godine izazvavši međunarodnu osudu i sankcije Zapada.

Dnevnik.ba

 

Vijesti rubrike: Društvo Regionalno-SvjetskoGlavne rubrike: VijestiEgida: PRONAĐEN ŠRAPNELKratki opis: Hitna pomoć, policajci i vatrogasci izišli su na teren, a 18 osoba prevezeno je u bolnicu Slike: dnevnik.baTagovi: Krimterorizamteroristički napadcrna kronikaKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NEOpis slike: FOTO: Screenshot / Youtube
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Slučaj "Dragičević": Kukić kazao da mu je Rađen naredio da izbriše snimke

Sre, 17/10/2018 - 15:27

Novinar Slobodan Vasković objavio je na svom blogu skenirani podnesak u kojem se navodi kako iz do sada prikupljenih dokaza proizilazi osnovana sumnja da je osumnjičeni Kukić 25. ožujka 2018. godine u ulici Velibora Janjetovića Janje u Banjoj Luci, u objektu servisa motornih vozila "MK", s namjerom da pomogne da ubojica Davida Dragičevića ne bude otkriven, iz memorije kompjutora obrisao frejmove videozapisa za dan 18. ožujka 2018. godine. 

Upao sam ili su ga gurnuli

Ističu kako su, prema dosadašnjim rezultatima istrage, izvršitelji ovog kaznenog djela 18. ožujka 2018. godine oko 4:00 sati u ulici Velibora Janjetovića Janje kod broja 27, u neposrednoj blizini kuće Miomira Kurušića, verbalno, bijesnim i histeričnim glasom napali Davida, prijetili mu te ga fizički napali.

"Oštećeni je uslijed takvog napada i verbalnih prijetnji, plašeći se za svoj život, bježao od izvršitelja i pao niz strmu obalu rijeke Crkvene, visine blizu 4,5 metara, u nabujalu rijeku Crkvenu ili su ga izvršitelji s te obale gurnuli u rijeku, da bi u kratkom vremenskom periodu nakon dospijeća u vodu kod oštećenog nastupila smrt usljed utopljenja u vodi", navodi se u podnesku.

Dodaju kako je vještačenjem nadzornih kamera u ovoj ulici i s apartmana Vesto utvrđeno da je David prošao pored kuće Kurušića. Brisanjem snimaka s nadzornih kamera s objekta "MK" Kukić je pomogao da se činjenice ne otkriju i da počinitelj ne bude otkriven. 

Rađen zvao Kukića

U podnesku je naveden i Kukićev iskaz koji je dao u MUP-u RS. Kazao je kako je na poziv Đorđa Rađena 18. ožujka 2018. otišao do vlasnika apartmana Vesto Vujadina Savanovića kako bi pregledali snimke koje su zabilježile njegove kamere u vezi s krađom koja je navodno izvršena u Rađenovoj kući. Dva dana kasnije je presnimio snimke s apartmana od 17. ožujka 2018. od 6:40 sati ujutro do 18. ožujka 2018. do 5:00 sati ujutro.

Potom ga je Rađen zvao da presnime snimke s kamera na MK servisu, što je učinio nakon nekoliko pokušaja u dva fajla na desktopu, koje je nakon presnimavanja izbrisao. Na tim snimcima se vidjela nepoznata osoba. Diskove je predao Rađenu u ponedjeljak ujutro u kafiću Paleta.

Kada su policajci 26. ožujka stigli u ovu radionicu, utvrdili su da nema snimaka i vlasnik je pozvao Kukića. Kako se navodi u podnesku, utvrđeno je da postoje svi snimci osim onih na kojima se vidi nepoznata osoba. On je navodno tada shvatio da je izbrisao fajlove i rekao kako će ih odmah vratiti sa USB stika. 

"Međutim, osumnjičeni je dalje tijekom ispitivanja pred policijskim službenicima priznao da je obrisao neke frejmove videozapisa nadzornih kamera nakon što ga je Rađen pitao mogu li se obrisati. Osumnjičeni je naveo da je obrisao fajlove na kojim se nalazi nepoznata osoba koja prolazi pored MK servisa (6-8 fajlova) te da mu je te fajlove pokazao Đorđe Rađen i rekao mu da ih obriše. (...) Naveo je da nije pitao Rađena zašto želi da se ti fajlovi obrišu", navodi se.

Veliki broj inspektora u servisu

Vlasnik MK servisa kazao je kako su tražili od njega da pregledaju snimke jer se navodno na njima vidjela osoba koja ulazi u Rađenovu kuću i izlazi iz nje. Kazao je kako je viđena osoba koja prolazi pored njegove radnje, da je držala kesu u ruci i jela neko pecivo. Otišla je u pravcu Rađenove kuće, potom se vratila i otišla u drugu ulicu.

Vlasnik je kazao kako ga je zvao i policajac Duško Purišić iz PS Lauš i pitao može li mu dati videosnimke te da mu je on kazao kako su kod njega bili Rađen i Kukić, da su pronašli neke snimke i da će se vratiti kasnije. Došla su i četiri inspektora kojima je Kukić pomogao da dođu do snimki na kompjuteru, ali svjedoku nije poznato šta su radili jer je otišao u radnju da radi. Dan kasnije ponovno ga je zvao inspektor Matijević i tražio da ponovno vidi snimke. Kada je izašao ispred kuće zatekao je i inspektora Kremenovića te još 5-6 inspektora. 

Bez tragova provale

Policajac Purišić, koji ovdje ima status svjedoka, kazao je kako ga je inspektor Bojan Karanović 18. ožujka obavijestio da mu je Rađen prijavio usmeno kako mu je netko iz kuće oduzeo laptop i druge predmete. Rekao mu je da je prvobitno prijavljena provala, ali da nisu pronađeni tragovi. Kazao je kako je počeo raditi na rasvjetljavanju slučaja 19. ožujka te da je od 25. ožujka nekoliko puta putem Vibera kontaktirao Rađena u vezi sa snimcima, a kako bi dobio CD-ove. Rađen je dao snimke Karanoviću koji je putem vibera Purišiću poslao samo dijelove. 

Saslušan je i Karanović koji je kazao kako mu je Rađen rekao da na snimcima MK servisa nema ništa bitno te je pokazao prepisku s njim u kojoj je Rađen navodio ranije kako se vidi osoba koje jede i ide prema njegovoj kući. Potom su navedeni i ostali svjedoci.

"Rađenova uloga nije rasvijetljena"

"U dosadašnjem tijeku istrage još uvijek nije utvrđen identitet izvršitelja kaznenog djela ubojstva na štetu Davida Dragičevića. (...) Uloga Đorđa Rađena još nije do kraja rasvijetljena...", navodi se.

Obrana Kukića zatražila je saslušanje Đorđa Rađena i Vujadina Savanovića, kao i da se sudu na uvid stavi kompletna Rađenova prepiska putem Vibera.

Detaljan prijedlog za produženje pritvora možete pogledati na blogu Slobodana Vaskovića. Postupajući tužitelj u ovom predmetu je Dalibor Vrećo.

Dnevnik.ba

Glavne rubrike: DogađajiDogađaji rubrike: Društvo NacionalnoEgida: traže produljenje pritvoraKratki opis: Okružno javno tužiteljstvo Banja Luka uputilo je Osnovnom sudu prijedlog za produljenje pritvora osumnjičenom Alenu Kukiću kojeg se tereti za kazneno djelo pomoći počinitelju nakon počinjena kaznenog djela u slučaju "David Dragičević". Slike: dnevnik.baTagovi: david dragičevićđorđe rađenalen kukićKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NEOpis slike: FOTO: SRNA
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Novi očajnički potez venezuelanskog predsjednika: Isključuje dolar iz deviznih transakcija

Sre, 17/10/2018 - 15:12

Venezuela ne može koristiti dolar zbog američkih sankcija koje su "nezakonite, proizvoljne i suprotne međunarodnim propisima", naglasio je potpredsjednik venezuelanske vlade Tareck El Aissami, piše Jutarnji list.

Sankcije Washingtona "onemogućuju daljnje korištenje dolara u trgovini na venezuelanskom deviznom tržištu", pojašnjava El Aissami. Američka "financijska blokada" obuhvaća javni i privatni sektor Venezuele, uključujući farmaceutske kompanije i poljoprivredu, podsjeća potpredsjednik venezuelanske vlade.

Pobjeglo 2 milijuna ljudi

Venezuelu je, prema podacima UN-a, od 2015. napustilo oko 2 milijuna ljudi koji bježe iz kaotične države koja je ogrezla u duboku ekonomsku krizu. Naime, državom vlada glad i neimaština, što je uzrokovalo dramatični rast kriminala, nesigurnosti i nedostatka bilo kakve perspektive za normalan život. Predsjednik Venezuele Nicolas Maduro pripisuje nestašicu hrane, lijekova i ostalih osnovnih potrepština američkom "ekonomskom ratu". Kritičari pak odgovornost za krizu pronalaze u Madurovoj politici, uključujući i složenu mrežu kontrole trgovine valutama.

Sustav je kreiran prije 15 godina i bazirao se na subvencioniranim valutnim tečajevima tijekom razdoblja visokih cijena nafte čiji je Venezuela značajan izvoznik. Nagli pad cijena nafte 2014. godine prouzročio je probleme u tom sustavu koji više nije mogao nabavljati dolare za ekonomiju.

Krajem kolovoza Maduro je najavio vladine aukcije deviza putem sustava plutajućih tečajeva Dicom. Sve privatne banke u Venezueli obvezne su sudjelovati u tim aukcijama.

Službena statistika pokazuje da je vlada putem aukcija ove godine prodala samo 75 milijuna dolara, navodi Reuters.

Tope se devizne rezerve

Devizne rezerve Venezuele na najnižoj su razini u 20 godina i iznose 8,825 milijardi dolara, od čega dvije trećine čine zlatne poluge. Potpredsjednik vlade El Aissami objavio je u utorak da će dolar biti isključen iz tog sustava.

Dicom će "obavljati transakcije u eurima, juanima i svim ostalim konvertibilnim valutama i omogućit će deviznom tržištu korištenje svih ostalih konvertibilnih valuta", pojasnio je.

Dodao je i da će vlada prodati dvije milijarde eura putem Dicoma počevši od studenog ili prosinca. Ti su euri pribavljeni prodajom nafte, kazao je El Aissami, ne navodeći detalje.

Venezuela također po njegovim riječima želi otvoriti bankovne račune u Aziji i Europi za potrebe transakcija u konvertibilnim valutama.

"Predsjednik je dao nalog ministru financija da uspostavi novu mrežu poslovnih posrednika u Europi i Aziji za javne banke", navodi potpredsjednik venezuelanske vlade.

Dnevnik.ba

Vijesti rubrike: Politika Regionalno-SvjetskoGlavne rubrike: VijestiEgida: budućnost u euruKratki opis: Venezuela će isključiti američki dolar iz službenih deviznih transakcija i planira se ubuduće oslanjati na euro i ostale konvertibilne valute, a želi također otvoriti bankovne račune u Aziji i Europi za transakcije u konvertibilnim valutama, objavio je u utorak potpredsjednik vlade zadužen za gospodarstvo. Slike: dnevnik.baTagovi: venezuelanicolas madurodolardevizetransakcijeKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NEOpis slike: FOTO: Profimedia
Kategorije: Bosna in Hercegovina

(VIDEO) 28 godina od prve utakmice hrvatske nogometne reprezentacije

Sre, 17/10/2018 - 15:04

Tada su pod vodstvom izbornika Dražana Jerkovića u crveno-bijelim dresovima s danas diljem svijeta prepoznatljivim kvadratićima zaigrali Dražen Ladić, Zoran Vulić, Drago Čelić, Darko Dražić, Vlado Kasalo, Saša Peršon, Kujtim Shala, Zlatko Kranjčar, Ivan Cvjetković, Aljoša Asanović i Marko Mlinarićte pričuve Tonči Gabrić, Gregor Židan i Mladen Mladenović.

Povijesni prvi pogodak za Hrvatsku postigao je Aljoša Asanović u 29. minuti, a četiri minute poslije Ivan Cvjetković zabio je za 2:0. Pogodak za Amerikance postigao je Dayak u 80. minuti. Kapetan hrvatske reprezentacije bio je Zlatko Kranjčar, a za najboljeg igrača proglašen je Marko Mlinarić, kojemu je nagradu uručio doajen novinarstva Mladen Delić.

Gostovanje reprezentacije Sjedinjenih Američkih Država imalo je značajan politički, a ne samo sportski značaj, bilo je to svojevrsno prvo međunarodno priznanje Hrvatske. Utakmica je odigrana u sklopu proslave vraćanja spomenika banu Josipu Jelačiću za zagrebački središnji trg. Utakmica se pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana igrala na stadionu Maksimir dan poslije postavljanja spomenika, 17. listopada 1990. 

Predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza tada je bio Mladen Vedriš, glavni tajnik Duško Grabovac, a glasnogovornik Darko Tironi. Važne uloge u nimalo laganoj organizaciji utakmice i prikupljanju dozvola odigrali su tadašnji glavni tajnik Nogometnog saveza Jugoslavije Ante Pavlović, kao i tadašnji direktor reprezentacije Zorislav Srebrić, današnji viši savjetnik predsjednika HNS-a.

U organizaciji utakmice još su značajan doprinos dali Rudolf Sabljak, Jure Klarić, Vinko Hotko, Ivan Opačak i mnogi drugi. Prvi stožer hrvatske reprezentacije činili su i treneri Kobešćak, Grnja i Lukarić, liječnik dr. Krmpotić te fizioterapeuti Vrcić i Donadić.

Na utakmici je promoviran i dres hrvatske reprezentacije, koji će postati jedan od najvećih hrvatskih brandova uopće. Taj prvi dres dizajnirao je akademski slikar Miroslav Šutej, kao i plakat za dvoboj. Prije same utakmice priređen je bogati program. Bilo je tu velikih balona aeronautičkog društva Coning iz Varaždina, u velikom mimohodu prodefilirali su 110 sinjskih momaka i vitezova viteškog alkarskog društva, šibenska limena glazba, folklorni ansambli KUD-ova "Petar Zrinski" iz Vrbovca i "Ivo Lozica" iz Lumbarde na Korčuli u narodnim nošnjama, te viteško društvo "Kumpanija" iz Blata na Korčuli.

U glazbenom programu nastupili su Dubrovački trubaduri, Krunoslav Cigoj i Tomislav Ivčić, a u poluvremenu i Prljavo kazalište.

Dnevnik.ba

Glavne rubrike: DogađajiDogađaji rubrike: Društvo NacionalnoEgida: 1990.-2018.Kratki opis: Na današnji dan prije 28 godina hrvatska nogometna reprezentacija je odigrala prvu utakmicu pobijedivši na stadionu Maksimir pred 30.000 gledatelja Sjedinjene Američke Države 2:1.Slike: dnevnik.baTagovi: hrvatskavatreniprva utakmicagodišnjicaobljetnicaKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NEOpis slike: Screenshot
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Baka (108) učlanila se u Hajduk: ´Pijem pivo kad osvojimo naslov´

Sre, 17/10/2018 - 14:50

Baka Anđa Perić napunila je 13. listopada 108 godina i najstarija je stanovnica Splitsko-dalmatinske županije. Ona živi u Kotlenicama, kod Dudopolja, a povodom rođendana posjetili su je i župan Blaženko Boban te veliki navijač Hajduka Jakov Vlastelica poznatiji kao Đala. 

Upravo je Đala pročitao kako je baka Anđa starija od Hajduka te joj je odlučio pokloniti zastavu 'bilih' i učlaniti je u klub čime je ujedno postala i najstarija članica Hajduka.

Nakon toga, sve su odlučili proslaviti uz pivo. Otvorio je Đala pred njom limenku piva, a onda su je podijelili i zajedno popili. 

-  Baka je rekla da joj natočim, pa smo podijelili pivu i popili je - rekao je oduševljeni Đala za Dalmatinski portal, a onda otkrio i kakav je dogovor pao između njih dvoje. 

- Drugu pivu ćemo popiti skupa kad Hajduk bude prvak! - dogovorili su se. 

Dnevnik.ba

Glavne rubrike: DogađajiDogađaji rubrike: Društvo NacionalnoEgida: hoće li doživjeti titulu ´bilih´?Kratki opis: Baka Anđa u subotu je proslavila 108. rođendan, a povodom toga se učlanila i u Hajduk. To je proslavila uz pivo a drugo će popiti, kako kaže, kad Hajduk postane prvak Slike: dnevnik.baTagovi: Baka AnđahajdukKomentiranje: DaVezana novost: Živjela u pet država, doživjela tri rata: Dalmatinka Anđa proslavila 108. rođendanIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NEOpis slike: FOTO: Miranda Čikotić/Pixsell
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Ljubuški: U petak izložba karikatura Nikoline Lovrić

Sre, 17/10/2018 - 14:45

Mlada umjetnica i novinarka po vokaciji u Caffe Gallery “Kerametal” u petak će u 19 sati predstaviti izložbu karikatura.

Kako navodi, Nikolina Lovrić cijeloga života “bježi” od novinarstva, ali je ono uvijek nekim čudom ulovi.

S obzirom na to da živimo u zemlji gdje se svaka riječ važe, gdje caruje jedna posebna vrsta cenzure egzistencije, Nina riječ često pretače u potez olovkom.

Ne propustite pogledati njezine radove u petak od 19 sati, naveli su organizatori u pozivu.

Dnevnik.ba

Glavne rubrike: DogađajiDogađaji rubrike: Društvo LokalnoEgida: najavaKratki opis: Umjetnica Nikolina Lovrić u petak će u Ljubuškom imati prvu samostalnu izložbu. Slike: dnevnik.badnevnik.badnevnik.badnevnik.baTagovi: Nikolina LovrićizložbaLjubuškiKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Marin Topić: Uzoriti kardinale, uzmi zastavu i povedi narod u demonstracije

Sre, 17/10/2018 - 14:36

O ovim i drugim temama razgovarali su prof. Dr. Marko Tokić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru te akademski slikar Marin Topić u emisiji Argumenti Naše TV, urednika i voditelja Milana Šutala.

Upitan da komentira je li se izbor Komšića mogao predvidjeti i spriječiti Tokić kaže da se to zapravo znalo.

„Spriječiti se moglo da je HDZ četiri godine na vlasti koristio na drugačiji način. U prvoj godini neke stvari trebalo je postaviti izričitije i voditi računa da će se izbori dogoditi ponovno za četiri godine“, kaže Tokić.

Upitan je li Ustavnom sudu trebalo poslati zahtjev da se ocjeni ustavnost odredbe o izboru dva člana Predsjedništva BiH iz Federacije, kao jedne izborne jedinice u kojoj je jedan narod tri i pol puta brojniji od drugog, Tokić je mišljenja da je odredba o konstitutivnosti kao natkrovljujućem ustavnom načelu dovoljna sama po sebi. „Dovoljna je kada bi bilo dovoljno političkog razbora i na jednoj i na drugoj i na trećoj strani da se takav zaključak uvaži,“ ističe Tokić.

Marin Topić je mišljenja da je trebalo podnijeti apelaciju po pitanju izbora dva člana Predsjedništva BiH iz Federacije, ali ga isto tako iznenađuje sama činjenica da je apelacija Bože Ljubića uvažena. „U Ustavnom su sudu dva bošnjačka i tri međunarodna suca koja su u većini slučajeva preglasavala dva hrvatska i dva srpska suca pa sam iznenađen samom činjenicom da je Ljubićeva apelacija uvažena“, kaže Topić.

Prof. Tokić iznio je tezu da je ovakav izborni zakon automatizmom HDZ-u jamčio odličan izborni rezultat te da je upravo Komšić najzaslužniji za izborni rezultat HDZ-a na svim razinama vlasti.

Na ovakvu konstataciju Topić je iznio oprečno mišljenje jer se Komšić treći put kandidirao, a HDZ prije toga nije imao ovakav izborni rezultat. „Ipak, kod naroda je prevladao strah jer su napokon shvatili da su ovo posljednji izbori s ovakvim izbornim zakonom jer više nemamo ni kapacitet ni volju da izađemo na izbore. Bošnjačke stranke i mediji radili su personaliziranu kampanju protiv gosp. Čovića, a preko njega su željeli sotonizirati cijeli hrvatski narod“, ističe Topić.

„Hrvati u BiH moraju pokazati da se bude i da postoje. Bile su male demonstracije u Mostaru pa su svi zapadni mediji pisali i izvještavali o njima. Moramo organizirati mirni prosvjed u Sarajevu i pokazati da smo živi kao politički narod te da želimo živjeti u svojoj domovini Bosni i Hercegovini. Uzmi zastavu uzoriti kardinale Puljiću i povedi svoj narod u mirne demonstracije, poručio je Topić vrhbosanskom nadbiskupu.

Prof. Tokić ne može razumjeti kako su Hrvati kao temeljni ratni partner Zapada i SAD-a došli u poziciju da se želi nametnuti teza da su izgubili rat unatoč teritoriju koji su držali, a koji je daleko veći nego naš udjel u pučanstvu.

„Mi kao autohtoni narod ovih prostora doživljavamo to da netko u naše ime govori što nam je dopušteno, a što nije i koliko nas ima“, kaže Tokić.

Topić kaže da je Hrvatska Republika Herceg Bosna jedini okvir koji je institucionalno jamčio ostvarenje svih prava hrvatskoga naroda. „Protiv Herceg Bosne bili su Njemačka i Vatikan, a politički Zagreb bio je egzekutor takve ideje. Zbog svega ovoga divim se što još uvijek postojimo kao politički narod“, kaže Topić.

Topić smatra da Hrvati moraju skupiti glave i do veljače 2019., kada ističe mandat aktualnom sazivu Doma naroda Parlamenta FBiH, usvojiti strategiju svog djelovanja. „Do veljače se mora raditi na zajedništvu, zbijanju redova i okupljaju hrvatske inteligencije. Nužno je konstituirati novi saziv Hrvatskog narodog sabora i u njega uključiti sve relevantne hrvatske političke predstavnike kako bi kroz opći konsenzus mogli raditi za hrvatski narod“, kaže Topić.

Upitan da komentira je li za hrvatski narod bolje da traži minimum u ovoj situaciji, a to je izmjena izbornoga zakona i pravo na biranje legitimnih političkih predstavnika, ili se treba treba okrenuti radikalnijim potezima poput suspendiranja Daytonskog i Washingtonskog sporazuma, koji su pogaženi na štetu Hrvata, Tokić je mišljenja da treba razmišljati realpolitički. „ I ja imam sjajnih ideja koje nažalost nisu ostvarive. Ako već treba ostati dvoentitetska Bosna i Hercegovina naš minimum treba biti preustroj Federacije BiH na dva kantona sa dominantno Bošnjačkim i dominantno hrvatskim stanovništvom. Ta dva kantona ujedno bi bila dvije izborne jedinice“, kaže Tokić.

Na upit ima li Republika Hrvatska politički kapacitet utjecati na formiranje mišljenja o podređenosti Hrvata u BiH kod partnera u EU i međunarodnoj zajednici, Tokić kaže da je pravo pitanje što Hrvatska znači u svijetu kao politički faktor te ističe da po njegovom mišljenju, nažalost, ne znači mnogo. „Mislim da se politički predstavnici u RH često povlače natrag i nisu dosljedni u provedbi stajališta koja su ranije zauzeli. Nakon stravične presude haaškoj šestorci vidjelo se kako se čelnici RH jedino boje nekontrolirane reakcije naroda koja bi se onda prelila i u Hrvatsku. Sve dok Hrvatska ima ovakav sluganski stav prema međunarodnim centrima moći mislim da njihovo zauzimanje za nas u BiH nema neku perspektivu“, kaže Tokić.

Tokić ističe da je posebno nezadovoljan načinom na koji je papa Franjo posjetio Sarajevo te kaže da su Hrvati bili primorani prikriti dio svog identiteta da bi bili prihvatljivi. „Sama ta činjenica da mi kao narod nekome moramo biti prihvatljivi govori da mi nismo slobodni čemu u prilog ide treći izbor Komšića i dvije nametnute vlasti u formi Platforme i Alijanse“, govori Tokić.

Topić ističe da je nužno skupiti hrvatsku gospodarsku, kulturnu, intelektualnu i gospodarsku elitu te raditi na zajedništvu te poslati snažnu političku poruku jedinstva. „Mi po ovome izbornom zakonu nećemo imati izbore, a ako se on ne promjeni onda slobodno možemo seliti odavde“, kaže Topić.

Kada je u pitanju provedba odluke Ustavnog suda o popuni Doma naroda FBiH i Topić i Tokić isključili su mogućnost da do dogovora dođe u Parlamentu BiH te su mišljenja da će visoki predstavnik Inzko nametnuti svoju odluku.

„Bosna i Hercegovina nikada nije ni bila država de facto. Mi hoćemo da se izađemo iz braka, iz FBiH i vratimo ono što smo unijeli u nju, a to je Hrvatska Republika Herceg Bosna“, rezolutan je Topić u svome zaključku, prenosi HMS.

Dnevnik.ba

Vijesti rubrike: Politika NacionalnoGlavne rubrike: VijestiEgida: ´ARGUMENTI´Kratki opis: Kako Hrvati trebaju odgovoriti na gaženje svojih ustavnih prava izborom Željka Komšića bošnjačkim glasovima za hrvatskog člana Predsjedništva BiH? Mogu li status suverenog naroda u BiH sačuvati tražeći minimum, da im se kroz izmjene Izbornog zakona zajamči da mogu birati svoje političke predstavnike, ili ovaj trenutak zahtijeva radikalne političke poteze? Slike: dnevnik.baTagovi: marko tokićmarin topićargumentiKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NEOpis slike: Screenshot: Naša TV
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Raste broj mrtvih i ranjenih na Krimu: Procurile fotografije terorista koji se ubio

Sre, 17/10/2018 - 14:25

Iako su agencije prvo navodile da je prema preliminarnim informacijama došlo do eksplozije plina, Russia Today javlja kako je riječ o terorističkom napadu jer je detonaciju izazvala eksplozivna naprava koju su teroristi napunili metalnim dijelovima kako bi bila što smrtonosnija. Po izjavama očevidaca, do eksplozije je došlo u kantini.

Napad na fakultet izveo je 22-godišnji student koji se nakon toga ubio.

Na društvenim mrežama pojavile su se i fotografije naoružanog terorista kojeg su u zgradi fakulteta navodno snimile nadzorne kamere.

отография террориста. Этого человека в Керчи сейчас ищут все. Он зашел с оружием в школу, открыл стрельбу и взорвал бомбу.

Если вы увидите его на улице - уходите сейчас же и звоните в полицию. pic.twitter.com/xGLrCABl7z

— Breaking Mash (@BreakingMash) 17. listopada 2018.

Dvoje svjedoka RT-u su ispričali kako su nakon eksplozije čuli pucnjavu na fakultetu te vidjeli nekoliko maskiranih naoružanih osoba koje trče po zgradi i ubijaju studente.

- Od siline detonacije su se razbila sva stakla. Pucali su i na studente i na profesore, na svakoga tko im se našao na putu. Bacali su i bombe - izjavili su svjedoci dodavši da su napadači s jurišnim puškama nakon eksplozije istrčali iz WC-a i počeli svoj ubilački pohod.

Jedna od zaposlenica fakulteta, Natalija, koja je razgovarala s novinarima RT-a nakon što je zbog ozljeda primljena u lokalnu bolnicu, kaže kako su napadači u zgradu ušli na stražnja vrata.

- Ondje se ogradu može lako preskočiti, a nema ni videonadzora - rekla je. Svjedoci kažu kako se eksplozija dogodila u prizemlju, a napadači su po ljudima pucali na drugom katu.

Jedna od studentica koje su preživjele napad opisala je kako je za dlaku izbjegla smrt. - Moja prijateljica poginula mi je pred očima. Vidjela sam kako je pala i nakon toga se više nije micala. Sve je bilo puno krvi - ispričala je.

Crimea terror attack: Armored vehicles & military at the scene (Courtesy: @KerchFM) https://t.co/wM1jQJX7Mp pic.twitter.com/vQHV4etTzf

— RT (@RT_com) 17. listopada 2018.

Drugi student opisao je kako su pobjegli iz fakulteta nakon eksplozije. - Stajali smo vani. Nakon eksplozije počeli smo trčati, popeli smo se preko ograde. Trčali smo što smo dalje mogli.

Vozila hitne pomoći i stručnjaci ministarstva za izvanredne situacije odmah su se uputili na mjesto eksplozije.

U gradu Kerču koji ima 147.000 stanovnika nalazi se početak čak 19 kilometara dugačkog novoizgrađenog mosta koji Krim povezuje s kopnom.

Krimski most, dug 19 km, ide preko Kerčkog prolaza koji Azovsko more razdvaja od Crnog i povezuje poluotok Kerč, na Krimu s Tamanskim poluotokom na jugu Rusije. Ruski predsjednik Vladimir Putin je u svibnju u promet pustio cestovni dio mosta sa četiri traka uz koji će se poslije izgraditi željeznički dio s dvije pruge.

Krim je popularna turistička destinacija među Rusima i ruski turisti su jedan od glavnih izvora prihoda tog poluotoka poznatog po plažama i planinama koje se ruše u Crno more.

Krimski most treba smanjiti zemljopisnu i gospodarsku izoliranost Krima koji je Rusija u ožujku 2014. pripojila svom teritoriju nakon intervencije ruskih specijalnih snaga i referenduma o aneksiji koji su Kijev i Zapad ocijenili "nezakonitim".

Dnevnik.ba

 

Glavne rubrike: DogađajiDogađaji rubrike: Društvo Regionalno-SvjetskoEgida: teroristički napadKratki opis: Trinaest osoba je poginulo u eksploziji na politehničkom fakultetu u lučkom gradu Kerču na istoku Krima u srijedu, a 50 osoba je ozlijeđeno, javljaju ruski mediji. Prva izvješća su navodila da je život izgubilo 10 osoba. Slike: dnevnik.baTagovi: kerčKrimteroristički napadKomentiranje: DaVezana novost: TERORISTIČKI NAPAD NA KRIMU Eksplozija u kantini fakulteta, najmanje 10 mrtvih, deseci ranjenihIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NEOpis slike: FOTO: Profimedia
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Tuzla: Pijana žena izbola muškarca u kladionici

Sre, 17/10/2018 - 14:15

Županijsko tužiteljstvo Tuzlanske županije otvorilo je istragu protiv D. D. (33) iz Tuzle zbog nanošenja teških tjelesnih ozljeda. Ona je privedena u ponedjeljak navečer, nakon što je napala muškarca, kojeg je od ranije poznavala, u kladionici u Lipnici kod Tuzle.

- Ona je došla u kladionicu i muškarca E. S. udarila palicom po ramenu i glavi. Potom je između njih došlo do svađe, a ona ga je nožem ubola u slabinu - rekao je Admir Arnautović, glasnogovornik Županijskog tužiteljstva TŽ.

Ozlijeđeni je sa teškim tjelesnim oljezdama zbrinut na Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla, a njegove ozljede će, u sklopu istrage, biti predmet vještačenja.

Žena je nakon incidenta privedena u prostorija MUP-a TŽ, a nakon toga je predata u nadležnost tužiteljstva gdje je također ispitana, a zatim puštena da se brani sa slobode.

Neslužbenos, D. D. je prilikom napada na muškarca bila u alkoholiziranom stanju.

Dnevnik.ba

Glavne rubrike: DogađajiDogađaji rubrike: Društvo NacionalnoEgida: otvorena istragaKratki opis: Otvorena istraga protiv D. D. (33) iz Tuzle zbog nanošenja teških tjelesnih ozljeda.Slike: dnevnik.baTagovi: ženanapadnapad nožemkladionicaTuzlaKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NEOpis slike: Ilustracija
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Mostar: Premijera predstave ´Zečja rupa´

Sre, 17/10/2018 - 14:03

Vukoja je zahvalio ansamblu na nesebičnom davanju te kazao kako je predstava ostvarena tako da svaki njen segment, gluma, scenografija, glazba, funkcioniraju kao autonomna cjelina prema estetskim kriterijima samih autora, a istodobno je sve uklopljeno u skladnu cjelinu višeg reda, za što je najzaslužnija, kako sam kaže, redateljica Lajla Kaikčija.  Ona je, pak, naglasila kako je, unatoč teškoj temi, bilo lako raditi s glumcima s kojima je ostvarila ogromno razumijevanje, što je doprinijelo da se takvoj tematici pristupi intimno, otvoreno i s velikim međusobnim povjerenjem.

“Na što realističniji način i bez teatralnosti nastojali smo prenijeti emociju kako bi se što autentičnije prikazala priča na sceni. Sve to ne bi bilo moguće da nisam radila s ovakvim glumcima”, naglasila je Lajla.  

Dramaturg Dragan Komadina izrazio je zadovoljstvo timom koji je iznio ovaj projekt te nešto više kazao o samom tekstu koji je osvojio Pulitzerovu nagradu.

“Publika će se sama uvjeriti što je toliko atraktivno u ovoj predstavi da je smješta u rang najizvođenijih svjetskih predstava za koju sam siguran da će se održati godinama na repertoaru. Iako je sama prična mračna i mučna jer govori o stanjima bračnog para nakon gubitka djeteta, predstava će pokazati kako patnja i bol protagonista mogu pomoći u prevladavanju naših unutarnjih boli ili nas nadahnuti za isto. To je terapija u kojoj Abaire daje optimističnu notu kako se čovjek može nositi s boli i da postoji izlaz, a on je u međusobnom povjerenju i razumijevanju, prije svega ovoga bračnog para čije uloge utjelovljuju Jelena i Ermin”, kazao je Komadina.

Glumci su iskazali veliko zadovoljstvo radom na predstavi i nadu kako će se publika prepustiti emocijama koje su se oni svojski potrudili prenijeti.

Jelena Kordić Kuret naglasila je kako je ovo sigurno jedna od najzahtjevnijih uloga s kojima se ona susrela, ali kako je i uživanje bilo raditi s ovakvim ansamblom unatoč emotivno teškoj temi.

Istaknuti kazališni i filmski glumac, a ujedno i profesor glume na Akademiji scenske umjetnosti, Ermin Bravo surađivao je ranije s redateljicom Lajlom Kaikčijom te kazao kako unatoč izuzetno teškoj priči, nimalo teško nije bilo raditi upravo zbog uvjeta i atmosfere u ekipi.

Mlada glumica Vanja Matović kojoj je ovo druga profesionalna predstava iskazala je veliko zadovoljstvo što je pozvana u HNK te dobila mogućnost raditi s ovakvim timom ljudi.

“Premda je tekst izuzetno emotivan, u predstavi ima i suptilnoga humora koji je, zapravo, alat za prevladavanje boli. Time je na laganiji i nenametljiviji način ispričana ovako teška priča”, kazala je Vanja.

Autorski tim predstave čine i kostimografkinja i scenografkinja Sabina Trnka te autor glazbe Andrijan Zovko.

Dnevnik.ba

Glavne rubrike: DogađajiDogađaji rubrike: Društvo LokalnoEgida: najavaKratki opis: Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru očekuje još jedna kazališna premijera, i to predstave Davida Lindsaya-Abairea “Zečja rupa” koja će zasigurno, kako je na konferenciji za medije kazao ravnatelj HNK Mostar Ivan Vukoja, obogatiti i u nekim segmentima čak i nadmašiti repertoar ove kazališne kuće. Režiju potpisuje Lajla Kaikčija, a u predstavi igraju Jelena Kordić Kuret, Ermin Bravo, Vanja Matović, Sanda Krgo Soldo i Amar Rahić/Ali Kamer Aksoy.Slike: dnevnik.baTagovi: zečja rupaHNK MostarKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

VAJDNER SJAJNO ODGOVORIO PORTALU KLIX.BA Nije sličnost u Hitleru nego u zakonu

Sre, 17/10/2018 - 14:02

Da ne postoje neovisni mediji već je valjda odavno svima jasno. No, ono što uvijek iznova fascinira jest razina ovisnosti: što o svome skromnom znanju i „balkonskom“ poimanju stvarnosti, a što o sluganskom odnosu prema centrima moći.

Piše: Josip VajdnerNedjelja.ba

Najnoviji primjer rečenoga jest uradak koji se 15. listopada 2018. pojavio na dosta čitanome sarajevskom portalu Klix.ba, a potpisuje ga izvjesni Er. M.

Riječ je o tekstu koji želi biti novinarski, a zapravo je obična propaganda koja se krije iza naslova BiH između sekularne i vjerske politike: Kardinal Puljić uporedio Komšića s Hitlerom.

Kada se iščita što sve piše najlakše bi bilo konstatirati da je autor „skakač samome sebi u usta“ jer njegovu prvotnu intenciju koja se razaznaje u naslovu i uvodnim rečenicama, demantira nastavak teksta, a na osobit način politička analitičarka Ivana Marić koju je pitao za komentar. No, s obzirom da je bit često skrivena u detaljima, a kako rekoše stari Latini „Qui bene distinguit bene docet“ – „Tko bolje razlikuje bolje uči“, nužno je ukazati na nelogičnosti i nesuvislosti Er.M. uratka.

Crkva treba govoriti i o političkim načelima

Povod rečenomu tekstu jest dio homilije koju je vrhbosanski nadbiskup Vinko kard. Puljić izrekao 14. listopada na misi u župnoj crkvi Sv. Antuna Padovanskoga u Žepču prigodom 560. godišnjice prvog pisanoga spomena imena ovoga grada.

Kardinal se tu, poručivši vjernicima da „naš spas nije u politici nego u našoj vjeri“, uz ostalo, osvrnuo i na nedavno održane Opće izbore na kojima je za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, većinski voljom Bošnjaka izabran Željko Komšić.

Spomenuti autor u svome uratku očito nastupa iz pozicije da vrhbosanskom nadbiskupu osporava uopće bavljenje temama koje se dotiču politike kao integralnoga dijela života pojedinca i društva jer kaže: „O tome koliko se vjera upliće u demokratske procese u BiH najbolje govori posljednja izjava vrhbosanskog kardinala Vinka Puljića koji je odlučio da se pored vjerskih tema bavi i političkim.“

Također, malo dalje u tekstu Er.M. spominje: „Ovo nije prvi put da se Puljić prilikom davanja izjava direktno umiješao u politiku i u izborni proces u BiH. On je u svojstvu vjerskog lidera pred same izbore izjavio i da je Izborni zakon BiH takav da se drugom narodu mogu izabrati predstavnici i da on mora biti izmijenjen.“

Oni malo stariji sjetit će se da je sličan stav vladao u vrijeme komunističkoga režima kada je Crkva bila stjerana „u sakristiju“ te se njezin glas nije smio čuti u javnosti.

No, da zna i dotični i svi ostali koji dijele njegovo skromno mišljenje: Crkva i njezini službenici zapravo su dužni na razini načela – baš kao što je i kardinal učinio – ukazivati na sve ono što i u politici nije pravedno ni dobro.

Da ne pozivamo za svjedoke crkvene dokumente, dovoljno je podsjetiti što je glas Vinka kard. Puljića i još više svetoga pape Ivana Pavla II. značio u posljednjem ratu u Bosni i Hercegovini. Premda su to mahom bile „političke teme“ – nisu se bojali ustati protiv nepravde.

I da stvar bude u konkretnom slučaju još i zanimljivija (ili smo već prepoznali da je to načelo postupanja?): nitko se ne buni što se pojedini biskupi, svećenici i redovnici „bave politikom“ kada „gude po kajdama“ koje odgovaraju njihovim svjetonazorima. Štoviše, oni su rado viđeni gosti na mnogim medijima.

Polupani novinarski lončići

Vrhunac novinarske ovisnosti o svome političkom usmjerenju i, razvidno, neznanju osnova logike, spomenuti tekst doživljava onda kada na temelju kardinalovih riječi – „U vrijeme 1945. zakon nam je oteo imovinu i uništio sve što je hrvatsko i inteligentno. Po zakonu smo bili protjerivani i po zakonu je i Hitler došao na vlast. No pitanje je kakav je taj zakon pod kojim se oduzimaju prava jednom narodu i želi se izbrisati da je tu živio, kao što se to želi Hrvatima u Bosni i Hercegovini“ – zaključuje ono što je izvučeno u naslovu i podnaslovu – da je Vinko Puljić „išao čak dotle da je Komšića uporedio s nacistom Adolfom Hitlerom“.

Premda kardinal nigdje nije spomenuo ime Željka Komšića, jasno je da je aludirao na njegov izbor, ukazavši na nepravdu koja je urađena Hrvatima. Međutim, nigdje dotičnoga nije usporedio s njemačkim zločincem.

Za one, poput Er.M., kojima to nije jasno valja podsjetiti da je to nonsens u logici, jer na osnovu rečenoga dovoditi u vezu Adolfa i Željka bilo bi isto kao kada bismo rekli da su neki Sudo i Kado došli kući biciklima; Sudo je naredao jedinica u školi; što znači da je i Kado propalica. Narod bi rekao: „Niđe veze!“

Kardinal je, dakle, usporedio način izbora, a ne one koji su izabrani. U središtu silogizma jest izbor, odnosno zakon koji je nepravedan, a ne odnos među individuama, od koji – budi uzgred rečeno – jedna uopće nije ni spomenuta.

Stoga se zaključci ne mogu izvlačiti vođeni mišlju: „Što se babi htilo, to joj se i snilo!“

Potkrjepljenje kardinalova osvrta

Ono što se autoru spomenutoga uratka može pohvaliti jest da je pitao još nekoga za mišljenje, jer je očito njegov odviše slamnato čak i na razini osnova logike.

No, baš je njegova sugovornica, secirajući temu iz političkoga kuta, potkrijepila sve ono na što je kardinal aludirao ili izravno rekao.

Između ostaloga spomenula je da Košićeva „kandidatura je toliko iritantna da je prije izbora čak i reis Kavazović, poznat po tome da se ne miješa direktno u politiku, izjavio da pripadnici jednog naroda ne bi trebali drugima birati predstavnike u vlasti“.

Sublimirala je također i ono što je razvidno prvotni povod reagiranja nadbiskupa Vinka: „Ulazak Komšića u Predsjedništvo BiH je, i prije zvaničnog ulaska, nanio veliku štetu Bosni i Hercegovini. I dok su se do sada sukobi držali na nivou visoke politike, ovaj put to je unijelo novi razdor među 'obične' Hrvate i Bošnjake, a to nam nikako nije trebalo niti se smjelo dozvoliti samo zato da bi se nekome nešto dokazalo i da bi jedna osoba još četiri godine uživala u blagodatima koje donosi ta funkcija.“

Mir je djelo pravde

Uvažanom Er.M. ako teži uistinu biti novinar a ne obično piskaralo bolje bi bilo da je tražio predočiti razloge zašto se kardinal Puljić, ali i toliki Hrvati u BiH, osjećaju diskriminirani time što je njihova izborna volja pogažena te izabran Željko Komšić. Premda je jasno kako se običnomu čovjeku ništa bitnoga time neće promijeniti – kao što se nije promijenilo ni izborom Dragana Čovića prije četiri godine – ipak su jasne frustracije koje se rađaju uslijed natucanja na glavu „kape“ koju nismo željeli.

Povijest je odviše puta pokazala kako to nikad i nikako ne iziđe na dobro. Oni koji to ne razaznaju ili su tupavi ili se ponašaju kao nojevi koji guraju glavu u pijesak. Voljeti zemlju Bosnu i Hercegovinu i njezine stanovnike, ne može se na način da joj se želi što više nutarnjega nezadovoljstva, nesređenosti i nereda svake vrste. Graditi mir koji je djelo pravde mora biti misao vodilja za sve istinske domoljube, a kardinal Vinko Puljić koji je cijeli rat proživio u opkoljenom Sarajevu, zasigurno je jedan od tih.

Dnevnik.ba

Glavne rubrike: TemeEgida: nek' se znaKratki opis: Kardinal je usporedio način izbora, a ne one koji su izabrani. U središtu silogizma jest izbor, odnosno zakon koji je nepravedan, a ne odnos među individuama, od kojih – budi uzgred rečeno – jedna uopće nije ni spomenuta, piše u komentaru za katolički tjednik Nedjelja vlč. Josip Vajdner. Slike: dnevnik.baTeme rubrike: Politika - NacionalnoTagovi: željko komšićJosip Vajdneropći izbori 2018.Komentiranje: DaVezana novost: Željana Zovko za Dnevnik.ba: Usporedba o zakonitosti Komšićeva i Hitlerova dolaska na vlast snažno je odjeknula u BruxellesuIzdvojena novost: DAVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Dinamo u rekordnom HNL transferu dovodi sjajnog Rijekinog Brazilca?

Sre, 17/10/2018 - 13:56

Neuspjeh u kvalifikacijama za Europsku ligu dugoročno bi Rijeku mogao skupo koštati. Izgubljen je popriličan novac na kojeg su na Rujevici ozbiljno računali te će taj manjak morati popuniti prodajom igrača, piše Tportal.

 

U ljetnom prijelaznom roku ostala je Rijeka bez Filipa Bradarića, a sada bi Rujevicu trebao napustiti i brazilski napadač Heber.

Njegov se transfer 'valja' već neko vrijeme, Heber je prošle sezone u Hrvatski Telekom Prvoj ligi zabio 16 golova, bio je drugi strijelac prvenstva iza Soudanija, pa je logično kako je u tom trenutku bilo i nekoliko izdašnih ponuda iz Italije. No, odlučeno je kako će Rijeka s njim pokušati izboriti plasman u jednu od skupina Europske lige. Na nesreću, Rijeka je kiksala u kvalifikacijama i sad je Heberova prodaja ponovno aktualizirana.

Kako se sada čini, neće brazilski nogometaš daleko, već ove zime trebao bi potpisati za - Dinamo. Ovog je ljeta njegov dolazak na Maksimir stopiran u posljednji trenutak. Rijeka je tražila sedam milijuna eura, a Dinamo bio spreman platiti pet milijuna i na Rujevicu poslati dva svoja igrača.

Sad se čini kako su se klubovi ipak uspjeli dogovoriti, pa je Heberov dolazak na Maksimir u siječnju sljedeće godine praktički formalnost. Osim ako se u međuvremenu ne pojavi neka nemoralna ponuda iz inozemstva. Kako god bilo, Rijeka će profitirati jer Heber je u ljeto 2017. godine na Rujevicu stigao iz Slaven Belupa za samo 500.000 eura...

Dnevnik.ba

Vijesti rubrike: Društvo NacionalnoGlavne rubrike: VijestiEgida: nastavak rasprodaje na rujeviciKratki opis: Heber Araujo Dos Santos (27) najbolji je igrač Rijeke, ove je sezone zabio pet golova i prvi je strijelac momčadi. No, Rijeka mora pokrpati 'rupe' u proračunu te bi Brazilac u zimskom prijelaznom roku trebao potpisati za Dinamo Slike: dnevnik.baTagovi: transferidinamoRijekaheberKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NEOpis slike: FOTO: Pixsell
Kategorije: Bosna in Hercegovina

´Di si konja parkirao?´:Lovren, Modrić i Ćorluka sprdali Kovačićev modni odabir

Sre, 17/10/2018 - 13:45

Nakon niza pregovora pronađeno je rješenje da ode na jednogodišnju posudbu u engleski Chelsea, a London je, ako je suditi po fotografijama koje popularni Kova objavljuje na društvenim mrežama, naočitom nogometašu došao kao naručen.

Mateo se na svojoj novoj adresi već prilično domaće osjeća, a fotografijom koja je utržila gotovo 150 tisuća lajkova i preko pet stotina komentara, oduševio je obožavatelje.

Zbog prizora u kojem šeće londonskim ulicama u "dandyjevskom" šminkerskom stilu, u sivom puloveru i kačketom na glavi, "užgali" su se fanovi obaju spolova.

 "Ma ke ljepota!", "Prezgodan", Seksi si i to znaš..." - komplimentirali su mu sa svih strana.

Navijači "Reala" iskoristili su priliku da ga krenu vabiti na povratak u kraljevski klub, Englezi su kontrirali komentarima da mu Chelsea "bolje stoji", a brojne je stilom podsjetio na TV junaka Thomasa Shelbyja, zvijezdu serije "Peaky Blinders".

 S obzirom da je Kovačićeva supruga Izabel poznata zaljubljenica u modu, zacijelo je upravo ona odgovorna i za modni transfer svoga muža, kojeg je Vedran Ćorluka genijalno prokomentirao.

"Tko bi rekao da će od stila Dolph Lundgrena doći na ovo!" - ustvrdio je Čarli, na što je Kovačić reagirao smijehom.

"Aiiii..." - "narugao" mu se i Luka Modrić.

"Aiii... mrnjauuu" - odgovorio mu je Kovačić.

"Alo, mir tamo! Uskoro zimska jakna" - upozorio je britanski iskusan Dejan Lovren.

Ćorluka se očito nije mogao nadiviti stilskoj preobrazbi svog reperezentativnog suigrača, pa ga je još i upitao:

"Kakav si jockey postao u Londonu, di si konja parkirao?".

Dnevnik.ba

Glavne rubrike: DogađajiDogađaji rubrike: Društvo NacionalnoEgida: novi styling u londonuKratki opis: Od završetka Svjetskog nogometnog prvenstva španjolski mediji su bili prepuni napisa o nezadovoljstvu Matea Kovačića, koji je želio pronaći novi klub, što je dao do znanja i čelnicima Real Madrida, piše Slobodna Dalmacija. Slike: dnevnik.baTagovi: Mateo KovačićKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NEOpis slike: FOTO: Cropix
Kategorije: Bosna in Hercegovina