Dnevnik.ba

Syndicate content
Updated: 18 min 51 sek od tega

Zlatan Ibrahimović se vraća na nogometne terene

Čet, 16/11/2017 - 15:02

Pored Ibrahimovića u subotnjem susretu nejvjerovanije će biti Paul Pogba, koji se oporavlja nakon povrede.

Iako obojici nedostaje natjecateljska forma, posebno švedskom napadaču koji je bio odsutan s terena još od travnja, Mourinho je oba igrača prijavio za naredni susret, iako neće biti u prvom timu.

Pogba zbog povrede mišića nije igrao od kraja rujna.

Oba igrača trenirali su zajedno s prvom ekipom za vrijeme reprezentativnog odmora i za sada nisu imali nikavih problema.

United s najvećim zvijezdama ekipe ne želi riskirati da ih prebrzo pošalje u vatru, objavio je "Sun", ali u svakom slučaju želi ih vratiti u formu do sljedećeg mjeseca kada "crvene vragove" očekuje derbi s gradskim rivalom i vodećim timom engleske lige - Manchester Cityjem.

Nakon što je 36-godišnji Ibrahimović u travnju potrgao ligamente koljena, mnogi su smatrali da će okončati karijeru, ali on nije dijelio to mišljenje i krajem kolovoza je s Unitedom produžio ugovor za jednu godinu te naporno radio na rehabilitaciji.

- Zlatan je lav. Pravi borac. Zato je njegov oporavak prošao tako brzo, jer se želio što prije vratiti na nogometne terene. Kao što smo očekivali, skratio je vrijeme oporavka i vidjet ćemo ga na terenu prije kraja godine - rekao je Mourinho za "Sky Sport".

Ibrahimović je u prošloj sezoni za "crvene đavole" na 46 utakmica postigao 28 golova. Zbog povrede koljena sezonu je završio prije vremena, ali je svejedno bio prvi strijelac ekipe.

Dnevnik.ba

Glavne rubrike: DogađajiDogađaji rubrike: Društvo Regionalno-SvjetskoEgida: premier leagueKratki opis: Nogometaš Manchester Uniteda Zlatan Ibrahimović nakon višemjesečne pauze krajem tjedna  se vraća na nogometne terene, ranije nego što je planirano, potvrdio je trener "crvenih đavola" Jose Mourinho, prenosi STA.  Slike: dnevnik.baTagovi: zlatan ibrahimovićpremier leaguemanchester unitedKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Vlada HNŽ-a usvojila Prijedlog Zakon o zaštiti prirode

Čet, 16/11/2017 - 14:38

Cilj Zakona je očuvati, obnoviti i povećati postojeću biološku i krajobraznu raznolikost u stanju prirodne ravnoteže i usklađenih odnosa s ljudskim djelovanjem, osigurati sustav zaštite prirodnih vrijednosti kao i osigurati održivo korištenje prirodnih dobara bez bitnog oštećivanja dijelova prirode, spriječiti štetne zahvate ljudi i poremećaje u prirodi te osigurati pravo građana na zdrav okoliš, priopćeno je iz Vlade HNŽ-a.

Na prijedlog Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi, nakon provedene procedure javnog poziva, Vlada je usvojila Odluku o odabiru projekata socijalne politike koji će biti financirani u ukupnom iznosu od 65 000 maraka.

Vlada je nastavila aktivnosti na rješavanju problema izvršnih sudskih rješenja koja značajno opterećuju županijski proračun. Tako je usvojena odluku o pokretanju postupka za zaključivanje ugovora o izvansudskim nagodbama u 51 predmetu.

Također, razmotrena je i informacija Ministarstva gospodarstva HNŽ-a o stanju u poduzetništvu i obrtu na području HNŽ u 2016. godini. U informaciji je istaknuto kako je ostvaren rast poreznih prihoda, povećan broj novoregistriranih poduzeća, dok se broj obrta smanjio te je uočljiv pad industrijske proizvodnje.

Naglašeno je i kako je, s ciljem poboljšanja sposobnosti gospodarstva u HNŽ-a da odgovori na potrebe tržišta te privlačenje investicija, potrebno brže i učinkovitije osigurati uvjete za povećanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća.

Dnevnik.ba

Vijesti rubrike: Politika LokalnoGlavne rubrike: VijestiEgida: mostarKratki opis: Vlada Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) na današnjoj je sjednici u Mostaru usvojila je Prijedlog Zakona o zaštiti prirode koji će biti upućen u daljnju skupštinsku proceduru. Slike: dnevnik.baTagovi: vlada hnžKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Plesom obilježen Međunarodni dan toleracije u Mostaru

Čet, 16/11/2017 - 14:17

Po riječima šefa Terenskoga ureda OESS-a u Mostaru Williama Ozkaptana, ovaj događaj je dio širih aktivnosti koje Misija OESS u BiH organizira u sklopu inicijative "Supergrađanke i supergrađani", a u okviru obilježavanja tjedna tolerancije od 13. do 17. studenoga ove godine.

U obilježavanju Međunarodnog dana tolerancije i ove godine sudjelovao je Koledž ujedinjenog svijeta (UWC) u Mostaru, kojeg pohađa više od 200 učenika iz 69 zemalja svijeta.

Oni su se u četvrtak predstavili tradicionalnim plesovima iz Brazila, Nepala i Škotske te baladom naroda Saamija (narod koji živi na sjeveru Norveške, Švedske, Finske i Rusije) i recitacijom koja je izvedena na izvornom marathi jeziku (iz porodice indoeuropskih zemalja) koja govori o toleranciji i miru, a napisana je u 11. stoljeću.

- I na ovaj način Koledž ujedinjenog svijeta zajedno s učenicima pomaže u procesu integracije i razvijanju tolerancije u Mostaru - kazala je direktorica Koledža ujedinjenog svijeta u Mostaru Valentina Mindoljević.

Dnevnik.ba

Vijesti rubrike: Društvo LokalnoGlavne rubrike: VijestiEgida: borba protiv mržnjeKratki opis:  Misija OESS-a u Bosni i Hercegovini i osam koalicija za borbu protiv mržnje iz Trebinja, Nevesinja, Bileće, Čapljine, Konjica, Mostara, Prozor-Rame i Stoca obilježile su u četvrtak u Mostaru Međunarodni dan tolerancije.Slike: dnevnik.baTagovi: MostarKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Izetbegović II. je zakasnio, Komšić II. je davno priznao Kosovo. I proglasio mobilizaciju!

Čet, 16/11/2017 - 14:05

    Ma, nije, mada će mi, nakon svega, malotko vjerovati, ni Bakir najgori... Evo šta je jedan drugi, više, doduše, popularni, nego ugledni (nije, nije to isto!) bošnjački političar govorio prije deset godina. Željko Komšić, naime. Zlatni je ljiljan bio naročito razigran u listopadu 2006.  Nakon što je tadašnji srbijanski premijer Vojislav Koštunica, kronično, inače, zagledan u prekodrinsku braću i njihovu sudbinu u nedjeljivoj i neporecivoj zemljici Bosni, osuo drvlje i kamenje na guverenera bosanskog, Miroslava Lajčaka, Komšić mu je poručio kako bi mu pametnije bilo da gleda svoja, srpska, dakle, posla. I da drži prste dalje od BiH, jer bi mogao dobiti i po prstima i po nosu.

    I nije na tomu - narodni je to heroj, moj brate! - stao (tzv.) hrvatski član kolektivnog bh rukovodstva; Osokolila ga je prijetnja Koštunici, pa je pošteno priznao kako podržava cjelovitost Hrvatske i Srbije bez Kosova. Jasno, ondašnji Komšićev cimer u Predsjedništvu, Nebojša Radmanović je žurno ukazao na problem logičkog rasuđivanja njegova sudruga u državnom vrhu.

 

Oj, logiko, pomogni mi!

    „Tražiti da jedna zemlja prizna teritorijalni integritet tvoje zemlje, a istovremeno njoj to osporavati, potpuno je nemoguće, neprimjereno, a rekao bih i nepristojno“, kazao je Radmanović.

     Ali, u trci za bošnjačkim glasovima, tome je (tzv.) hrvatskom članu troglavog rukovodstva pristojnost, baš kao i logika, i onako (bila) nepoznata. Što je, više-manje, bilo znano u svim političkim i diplomatskim krugovima. Ipak, Srbija je uputila protesnu notu službenom Sarajevu. Zbog, dakako, Komšićeve funkcije, a ne njegova osobnog značaja i reputacije. Ovaj je skandal pokušao sondirati i lider SDA Sulejman Tihić, kazavši kako se u svakoj normalnoj zemlji izjave pažljivo odmjeravaju i usuglašavaju. Ali, nažalost, kod nas nije tako, konstatirao je Tihić.

    Danas kada Izetbegović II. bije Kosovsku bitku i spreman je, po vlastitu priznanju, za „najgori mogući scenarij“ u BiH, nema u Bošnjaka gazije koji će pozvati na – normalnost. Što realno nije ni za očekivati. Bosna i Hercegovina je, naime, danas (još) manje normalna držva od one od prije deset godina. A kakva će biti - bude li je! - za (još) deset godina, ne smijem ni pomisliti. Osobito, bude li Alijin sin inzistirao na babinu amanetu, i zagledan put Ankare kleo se kako jarana Erdogana neće izdati. Slijedom čega bi trebalo - zbog Bošnjaka ponajprije - znati što Bakir Izetbegović točno misli kada kaže „tko voli ovu zemlju mora biti spreman ići do kraja kada je u pitanju njen teritorijalni integritet“. Što ćemo, naime, s europskim integritetom BiH?

    Amanet je, istina, amanet, no turski je neprikosnovenik i Bakirov intimus persona non grata  u uvjerljivoj većini članica Europske unije. Dok Izetbegović mlađi služebno putuje samo u Ankaru, Erdogan je (još) rado viđen gost u Beogradu i Moskvi. Doduše, i bošnjački bi Član trebao početkom prosinca u zagrljaj (?!) - k'o kad su se ono mirili nakon što je Aca izgubio naočale u Srebrenici -  Vučiću... Na vlastitu odgovornost, čini mi se! Sumnjam, naime, da će mu Ivica Dačić, pjevati Osman agu, kao nedavno Tayyipu, na turskom. Bude li se Bakir, ipak, zaputio ka istoku, moguće je samo da mu Dačić zapjeva: Nema te više Alija. E, sad – na turskom ili bosanskom... Do pjevača je!

 

Alijini snovi (pusti)

     I, sad, na kraju, moram čitaocima, koji mi nisu oprostili ni prvu rečinicu ove kolumne, dodati još malo soli na ranu;  Zapravo, Bakir Izetbegović je jedan zbilja simpatičan lik. Kako sve to njemu padne na pamet?! Primjerice, ono o lutanju hrvatske politike. Dobro, nije hrvatska politika - u obje (nam) domovine - urnek, neće je baš studirati budući diplomati. Nije baš uvijek kompas bio u čvrstoj ruci, znale su kazaljke poludjeti...   No, za lutanje u politici sinonim je – bošnjačka politika. Uostalom, u najtežim, olovnim godina, Izetbegović stariji je priznao kako jedno misli ujutro a nešto sasvim drugo poslijepodne. Što je noću sanjao – znamo. To je, naime, napisao.

    Usto, kako, evo, i danas definirati politiku Bakira Izetbegovića.  On i SDA sami protiv svih, od Nove godine. Dobro i – Erdogan! Prije dvije godine pomirenje lidera SDA i Utemeljitelja Bolje budućnosti proglašavana je - u Bošnjaka - povijesnim događajem. Danas, Fahrudin Radončić preko Dragana Čovića iz (zapadnog) Mostara šalje poruke svome Članu Predsjedništva da je od 2018. u oporbi. Ne Bakir, nego Fahro. A od listopada – vidjet ćemo. Prije nekoliko mjeseci Izetbegović se kleo u Vučića i govorio kako donosi novi optimizam i nadu u region, a sada mu, onako od čibuka, uzima Kosovo... pa se, eno, u Beogradu Bakiru u čast sastaje Vijeće za naciopnalnu sigurnost.

    Još samo čekam(o) da se čelnici Saveza za bolju budućnost, a taj sretni događaja samo što se nije dogodio, sastanu s Miloradom Dodikom, pa da se može kazati: Bakir zove u rat Bošnjake, a mobilizira Srbe. I na koncu, Bakir Izetbegović će ovogodišnji Dan državnosti Bosne i Hercegovine slaviti i bez Srba i bez Hrvata. I Čović je, zbog njegova soliranje, digao ruke.

     Kažem vam, jedan vrlo, vrlo simpatičan lik.

Dnevnik.ba

Glavne rubrike: KolumneEgida: Rado Bakir ide u vojnikeKratki opis: Doduše, mlađi je Izetbegović uspio, baš na vrijeme, mobilizirati svekoliko srpstvo, kako u Banjoj Luci tako i u Beogradu gdje je - njemu u čast - sazvano Vijeće za nacionalnu sigurnost. Ne mogu se Srbi, osobito eresovski, toliko svađati koliko ih Bakir može miritiSlike: dnevnik.baAutor: Josip VričkoTagovi: bakir izetbegovićželjko komšićKosovosrbijaKomentiranje: DaIzdvojena novost: DAVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Čović s kineskom veleposlanicom: Budućnost BiH je u EU

Čet, 16/11/2017 - 13:52

Sugovornici su istaknuli kako ih raduje uzlazna putanja i suradnja Bosne i Hercegovine i NR Kine.

Unapređenje odnosa dviju zemalja je vidljivo, posebice u području kulturne i ekonomske suradnje, te zajedničkih infrastrukturnih projekata.

Razgovaralo se o gospodarskim odnosima, te je istaknuto posebno zadovoljstvo inteziviranjem gospodarske suradnje, posebno povećanje robne razmjene uz povećanje izvoza iz BiH u NR Kinu.

Čović informirao je veleposlanicu Kine o aktualnoj društveno-političkoj situaciji u BiH i tijeku reformi koje se provode u BiH, naglasivši kako budućnost BiH u Europskoj uniji nema alternativu.

Na kraju susreta izražena je bitna ulogu BiH u regionalnim i globalnim pitanjima i u unapređenju regionalne suradnje te je izražena obostrana spremnost za daljnje jačanje prijateljskih odnosa dviju zemalja.

Dnevnik.ba
 

Vijesti rubrike: Politika NacionalnoGlavne rubrike: VijestiEgida: mostarKratki opis: Predsjednik HDZ-a BiH i predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović primio je danas u Domu HDZ-a BiH u Mostaru veleposlanicu Narodne Republike Kine Chen Bo. Slike: dnevnik.baTagovi: Dragan ČovićKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

POTEĆI ĆE KRV NA BOŽIĆ Džihadisti najavili napad na Vatikan

Čet, 16/11/2017 - 13:40

Napad se najavljuje sudeći prema propagandnom plakatu džihadista koji automobilom vozi prema Bazilici sv. Petra. Prijetnju je objavila proislamistička Wafa Media Foundation, a riječi na vrhu postera, napisane crvenom bojom, upozoravaju kako će se napad dogoditi na Božić, prenio je Večernji list. 

Ovo nije prvi put da se ekstremistička skupina obvezala izvršiti napade na Vatikan. 

Već u kolovozu prošle godine ISIL je objavio snimke svojih militanata koji prekrivaju fotografije Pape Franje i njegovog prethodnika pape Benedikta XVI. 

Videozapisi se smatraju snimljenim u gradu Marawiju na Filipina, piše RT, gdje se Maute grupa, koja je odana ISIL-u, borila protiv vladinih snaga. 

Prijetnja terorističkim napadima pokušala se nametnuti i u Božić 2016. Simpatizer ISIL-a tada je kamionom uletio na božićni sajam u Berlinu. 

Napad je rezultirao s 12 mrtvih i desecima ozlijeđenih. Došlo je do porasta terorističkih napada korištenjem vozila u Europi i SAD-u. 

Nica, Berlin, London, Stockholm, Barcelona i New York već su pretrpjeli takve napade.  

Dnevnik.ba

Glavne rubrike: DogađajiDogađaji rubrike: Društvo Regionalno-SvjetskoEgida: ISIL-OVCI NE MIRUJUKratki opis: Teroristička grupa povezana s Islamskom državom obvezala se pokrenuti božićni teroristički napad na samo srce katoličke Crkve - Vatikan.  Slike: dnevnik.baTagovi: terorizamvatikanbožićKomentiranje: DaIzdvojena novost: DAVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Inzko: Odmaknuti se od polariziranih pozicija i krenuti ka kompromisu

Čet, 16/11/2017 - 13:21

U obraćanju, visoki predstavnik je istaknuo pitanja koja treba riješiti, uključujući i poštivanje Daytonskog mirovnog sporazuma, osobito njegovog Aneksa 4, odnosno Ustava. 

“Bosna i Hercegovina je decentralizirana država i to će i ostati, osim ako ne dođe do ustavnih promjena sa kojima se slažu svi narodi. Ali, reći da nema države Bosne i Hercegovine ili osporavati nadležnosti države u oblastima kao što je vanjska politika ili međuentitetska provedba zakona je pogrešno i štetno za pomirenje i za buduće reforme.” 

Visoki predstavnik je kao jedan od problema naglasio i pogoršanja u oblasti vladavine prava.

“Daytonski mirovni sporazum definira Bosnu i Hercegovinu kao državu koja se rukovodi ‘vladavinom prava’, i mi se, kao međunarodna zajednica, trebamo ponovo angažirati i osnažiti svoje napore na jačanju vladavine prava, između ostalog i kroz jačanje borbe protiv korupcije. To bi pomoglo da se osnaže euroatlantske integracije.” 

Smatra da izabrani lideri koji su izrazili opredjeljenje za integraciju u EU treba da se odmaknu od polariziranih pozicija i ubrzano traže kompromise koji su neophodni da se usvoje potrebne reforme. 

"Sa stanovišta međunarodne zajednice, možemo i trebamo podržati sve koji su za Bosnu i Hercegovinu kao stabilnu, funkcionalnu i prosperitetnu državu, nepovratno integriranu u europske strukture", zaključio je visoki predstavnik, priopćeno je iz OHR-a.  

Domaćini okruglog stola u Washingtonu bili su Fakultet za međunarodne studije (School of Advanced International Studies – SAIS) Univerziteta Johns Hopkins i Centar za transatlantske odnose.

Dnevnik.ba
 

Vijesti rubrike: Politika NacionalnoGlavne rubrike: VijestiEgida: washingtonKratki opis: Napredak na putu ka EU i dalje je deklarirani cilj bosanskohercegovačkih lidera iz svih etničkih grupa. U posljednje vrijeme bili smo svjedoci značajnih početnih koraka u tom pravcu, ali ostaje puno toga što treba uraditi - rekao je visoki predstavnik Valentin Inzko na okruglom stolu u Washingtonu pod nazivom “BiH – na putu ka europskoj budućnosti.”  Slike: dnevnik.baTagovi: Valentin InzkoKomentiranje: DaIzdvojena novost: DAVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Hajduku 100.000, Dinamu 50.000 kuna kazne

Čet, 16/11/2017 - 13:16

Hajduk je kažnjen sa 80.000 kuna zbog propusta u organizaciji utakmice 13. kola protiv Dinama igrane 21. listopada na Poljudu, dok je Dinamo kažnjen sa 20.000 kuna zbog neprimjerenog ponašanja navijačke skupine BBB na toj utakmici.

Splitski će klub morati platiti još 20.000 kuna zbog paljenja dvadesetak pirotehničkih naprava i kratkog prekida utakmice 15. kola Hajduk - Rudeš igrane 4. studenoga, dok je Dinamo kažnjen sa 20.000 kuna zbog neprimjerenog skandiranja BBB-a te paljenja dvadesetak pirotehničkih naprava na utakmici 14. kola Dinamo - Rijeka 28. listopada i sa 10.000 kuna zbog paljenja pirotehničkih naprava pripadnika BBB na utakmici 15. kola Slaven Belupo - Dinamo 5. studenoga. Slaven Belupo je kao organizator te utakmice kažnjen iznosom od 5.000 kuna.

"Na utakmici 13. kola Hajduk-Dinamo od strane službenih osoba evidentirano je više prekršaja: paljenje velike količine pirotehničkih naprava prije i za vrijeme utakmice zbog čega je utakmica kasnila s početkom te bila u prekidu u trajanju od pet minuta, postavljen neprimjereni transparent na ogradu sjeverne tribine, neprimjereno skandiranje od strane navijačke skupine Torcida, prodaja nepersonaliziranih ulaznica zbog čega su na tribini uočene osobe koje imaju zabranu odlaska na utakmice, odugovlačenje s vraćanjem lopti igračima od strane pobirača lopti u drugom poluvremenu, incident u loži A u sudačkoj nadoknadi vremena te ispaljivanje sedam signalnih raketa od strane navijačke skupine BBB od čega je jedna pala među gledatelje na zapadnoj tribini.

Zbog toga je HNK Hajduk kažnjen jedinstvenom novčanom kaznom u iznosu od 80.000 kuna, a GNK Dinamo zbog neprimjerenog ponašanja pripadnika navijačke skupine BBB mora platiti kaznu od 20.000 kuna. Disciplinska komisija će naknadno donijeti odluku o odgovornosti pojedinaca za incident u loži", stoji u priopćenju Disciplinske komisije vezanom uz određivanje kazni Hajduku i Dinamu.

Dnevnik.ba

Vijesti rubrike: Društvo NacionalnoGlavne rubrike: VijestiEgida: hnlKratki opis: Disciplinska komisija Hrvatskog nogometnog saveza (HNS) kaznila je Hajduk sa 100.000 kuna, a Dinamo sa 50.000 zbog incidenata koji su se dogodili za vrijeme utakmica tih klubova od 13. do 15. kola Prve HNL. Slike: dnevnik.baTagovi: HNK HajdukGNK DinamoKomentiranje: DaIzdvojena novost: DAVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

OSTVARILA SNOVE?! Tinejdžerka prodala nevinost za 2,5 milijuna eura

Čet, 16/11/2017 - 12:55

Djevojka imena Giselle, inače povremeni model i studentica, na aukciju je stavila svoju nevinost preko internetske stranice "Cinderella Escorts". Neimenovani poduzetnik ponudio je najveću svotu novca, više od nekih hollywoodskih zvijezda i ruskih političara, piše Mirror.

Giselle je rekla da novac namjerava potrošiti na studij i putovanja. – Nikad nisam ni sanjala da će ponuda dosegnuti svotu od 2 i pol milijuna eura, rekla je Giselle i dodala da je ovo za nju ostvarenje snova.

Giselle smatra da ona treba odlučiti o tome želi li prvi put postelju podijeliti s nekim tko nije njezina prva ljubav. 

– Mislim da je prodaja nevinosti čin emancipacije i šokirana sam što su ljudi protiv toga – izjavila je Giselle. 

Javnost je zgrožena ovim činom i činjenicom da postoji internetska stranica koja se time bavi. Majka djevojke optužila je internetsku stranicu i rekla da njezina kći pati od mentalne bolesti. 

Jan Zakobielski, koji je na čelu bizarne stranice, rekao je kako se baš i ne čini da je djevojka iz videa mentalno bolesna. 

Cinderella Escorts slovi za "najpoznatiju eskort-agenciju na svijetu", a optužena je za iskorištavanje maloljetnica koje prodaju svoju nevinost.

Dnevnik.ba

 

Vijesti rubrike: Društvo Regionalno-SvjetskoGlavne rubrike: VijestiEgida: videoKratki opis: Tinejdžerka (19) iz SAD-a tvrdi da je prodala svoju nevinost za 2.2. milijuna funti (2,5 milijuna eura) i to je za nju "ostvarenje snova".  Slike: dnevnik.baTagovi: prostitucijanevinostKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Mostar: Nije platio reket, pa mu BMW dignut u zrak

Čet, 16/11/2017 - 12:41

U trenutcima eksplozije, oko dva sata nakon ponoći, automobil je bio parkiran kod kuće ovog pekara, u mostarskom naselja Zalik. Povrijeđenih nije bilo. U policiji, zbog istrage, nisu mogli govoriti o detaljima.

Gigollaj, međutim, ističe kako je ovo samo jedan od niza napada na njega i njegovu imovinu. Kaže da je pekaru zatvorio jučer u 0.30 sati i službenim automobilom otišao kući. Nakon toga je sjeo u svoj BMW i otišao po suprugu i dijete koji su bili kod njenih roditelja, pišu Nezavisne novine.

"Oko 1.15 smo stigli kući. Spremili smo se za spavanje i zatim je snažno eksplodiralo. Ne znam točno, ali četiri ili pet puta razbili su mi stakla na pekari. Jednom su mi razbili i staklo na autu. Pozivali su me preko telefona i tražili od mene novac, na što ja nisam pristao", tvrdi vlasnik pekarne.

Ispred njegove pekarne je 2015. godine aktivirana bomba, a tada su uništena stakla na radnji i dio inventara, s tim što je oštećen i jedan automobil. Gigollaj kaže da je prava sreća što u posljednjem napadu nitko nije stradao, s obzirom na to da su sat vremena prije u vozilu bili on i članovi obitelji.

"Ovo je katastrofa. Prvo pekarna, sada automobil. Sutra će mi, dok budem sjedio sa suprugom i djetetom, bombu ubaciti u kuću kroz prozor. Očigledno treba netko izgubiti glavu pa da se stvari pokrenu", rekao je razočarani pekar.

Dnevnik.ba

Glavne rubrike: DogađajiDogađaji rubrike: Društvo LokalnoEgida: crna kronikaKratki opis: Snažna eksplozija uznemirila je jučer stanovnike Mostara, gdje je eksplodirala bomba ispod BMW-a X1, vlasništvo Pervera Gigollaja, vlasnika pekarne "Inpek", koji sumnja kako mu se na ovaj način osvećuju lokalni kriminalci jer im ne želi plaćati reket. Slike: dnevnik.baTagovi: Mostarcrna kronikaKomentiranje: DaIzdvojena novost: DAVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

JESTE LI GA VIDJELI? Nestao Travničanin Ivo Domić

Čet, 16/11/2017 - 12:22

Domić je posljednji put viđen jučer oko 17.30 sati, u kafeu "Pizzicata", gdje je sam pio kavu.

Od izlaska iz kafića gubi mu se svaki trag.

- Prijavljen je nestanak Ive Domića, rođen 1995. godine. Prema podacima u prijavi posljednji put je viđen u ulici Kalibunar - potvrdio je za Avaz.ba Hasan Hodžić, glasnogovornik MUP-a SBŽ.

Hodžić dodaje da su o nestanku Domića obaviještene sve policijske patrole i inspektori kriminalističkog sektora. 

- MUP SBŽ poduzima sve neophodne radnje na pronalasku nestalog - zaključio je Hodžić.

Dnevnik.ba

Glavne rubrike: DogađajiDogađaji rubrike: Društvo LokalnoEgida: crna kronikaKratki opis: Ivi Domiću iz Travnika od jučer se gubi svaki trag, a obitelj moli da svi koji nešto znaju ili vide, jave na broj 063/945-037 ili najbližoj policijskoj postaji.  Slike: dnevnik.baTagovi: crna kronikaTravnikivo domićKomentiranje: DaIzdvojena novost: DAVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Pet godina od oslobađanja generala: Gotovina je uvijek znao što želi, ni Haag to nije promijenio

Čet, 16/11/2017 - 12:14

On je tu odluku donio još 1995., nakon završetka akcije Oluja. Krajem 1995. predsjedniku Tuđmanu rekao je da se namjerava umiroviti i započeti privatni posao, no prvi hrvatski predsjednik za to nije imao razumijevanja te ga je 12. siječnja 1996. imenovao glavnim inspektorom HV-a, piše Jutarnji list.

Njegov bliski prijatelj Milan Mandić - s kojim je Gotovina zajedničku tvrtku Pelagos net farma osnovao tek 17 godina kasnije – već je tada započeo s pripremama za taj posao, te je s još nekoliko ribarskih obitelji 1997. u Biogradu osnovao Jadran tunu, jednu od prvih domaćih tvrtki za uzgoj tune.

Tuđman je bio tvrdoglav, a Gotovina vojnički poslušan, pa tada nije krenuo u privatni biznis s ribom. No, njegov prijatelj Mandić od tada je kroz svoju tvrtku gradio i infrastrukturu za budući zajednički biznis s Gotovinom. O zajedničkom poslu s tunama razgovarali su prilikom svakog Mandićevog posjeta Gotovini u haaškom zatvoru.
 
Gotovina kao da je u haaškom zatvoru sanjao o pokretanju privatnog posla, jer je drugi njegov bliski prijatelj, Željko Dilber, još 2010. u Zadru osnovao tvrtku Adriatik gradnja, u kojoj je Gotovina uz njega bio suvlasnik. Ta tvrtka 2011. za Grad Zadar, preko austrijske tvrtke EVN i zagrebačke Montmontaže te zatim preko svojih kooperanata, odradila je posao gradnje plinovodne instalacije vrijedan 5,1 milijun kuna. U 2014. promet od oko milijun kuna ostvarila je preko konzultantskih usluga u Zadarskoj i Splitskoj županiji. No, iz te tvrtke obojica su izašli 2016.
 
Kada se 16. studenoga 2012. vratio iz Haaga u Zagreb, Ante Gotovina znao je da ima vojnu mirovinu od 5700 kuna, ali da može tražiti invalidsku vojnu mirovinu i tako si povećati primanja na 9200 do 14.000 kuna, ali to nije želio. Vjerojatno je bio svjestan da na sljedećim izborima može postati predsjednik države, pa bi imao još veća primanja, ali ni to nije želio. Ovoga puta čvrsto je odlučio baviti se ribarstvom.

Gost na skupovima

No, kada se vratio, vojnički disciplinirano i pristojno – ali s određenim odmakom koji je mnoge iznenadio – prvo je ispoštovao sve ono što je većina Hrvata od njega očekivala.

Javnosti se obratio na velikim skupovima dobrodošlice u Zagrebu, njegovim rodnim Pakoštanima i u Zadru, na kojim su uz njega bili njegovi suborci, pripadnici veterana specijalne policije. Dolazio je na sve državne, crkvene i vojne obljetnice na koje su ga pozvali ili na koje je smatrao da mora doći.

Prihvatio je pozive većine gradova, sela, udruga, društava i klubova koji su mu željeli dati titule poput počasnog građana ili člana. Nije odbio ni jednog novinara; iako u pravilu ne daje intervjue, svakom novinaru koji ga je dobio na telefon ili našao u Pakoštanima dao je nekoliko izjava. Fotografirao se i porazgovarao sa svakim čovjekom koji mu je prišao.

Nije mu smetalo što je veliku reklamu dobio i njegov omiljeni frizer Zoran Tačić iz zagrebačkog salona Neno u Bauerovoj ulici kada ga je ošišao prvi puta nakon 12 godina. Nije se naljutio ni na političare koji su ga često iskorištavali objavljujući zajedničke fotografije s njim na društvenim mrežama.

Iz SDP-ove vlasti najviše se družio sa svojim suborcem, tadašnjim ministrom obrane Antom Kotromanovićem te s premijerom Zoranom Milanovićem, a iz HDZ-ove vlasti opet sa svojim suborcem, sadašnjim ministrom obrane Damirom Krstičevićem.
 
Odbijao je i samu pomisao da preuzme neku političku funkciju za što je imao mnogo ponuda, a prihvatio je samo one vezane uz nacionalnu sigurnost: 15. svibnja 2015. postao je član Vijeća za domovinsku sigurnost predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, a 17. studenog 2016. savjetnik ministra obrane Damira Krstičevića.

Nakon prvih godinu dana, tijekom kojih je učestalo obavljao većinu protokolarnih obaveza na koje su ga pozivali, interes za Gotovinu pomalo je jenjavao, odnosno on je sve više uspijevao uživati u svojoj privatnosti. S godinama se sve rjeđe pojavljuje u javnosti, a sve više vremena provodi s obitelji, s prijateljima i sa svojim ribarima.
 
Prvenstveno se posvetio svojoj obitelji, supruzi Dunji, kćeri Ani – iz kratke veze s novinarkom Vesnom Karuzom, te sinu Anti, danas 19-godišnjaku, koji danas studira na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta. Danas nakon posla najbolje se opušta kartajući briškulu i trešetu u kafiću ili nekoj od kuća u Pakoštanima.

No, najviše energije usmjerio je na posao koji je godinama sanjao - ribarstvo! Uskoro će biti pet godina otkako je u siječnju 2013. u Zadru osnovao tvrtku Pelagos net farma za uzgoj i prodaju plavorepe tune, s partnerom i prijateljem Milanom Mandićem, suvlasnikom tvrtke Jadran tuna iz Biograda.

Kada je Gotovina ušao u posao s tunama, 2013., ukupna vrijednost uzgoja tune u Hrvatskoj iznosila je 37,5 milijuna eura, a uzgoj i prodaja tune činila je više od 40 posto ukupne vrijednosti izvoza ribarstva, čime je zauzela prvo mjesto po vrijednosti izvezenih proizvoda ribarstva.

Gotovo cjelokupni izvoz hrvatske tune plasirao se, kao i danas, na japansko tržište. Ukupni dopušteni uzgojni kapacitet postojećih uzgajališta tune u Hrvatskoj iznosio je 7880 tona godišnje, a ulov i uzgoj tune za sve države određuje Međunarodna komisija za zaštitu atlantskih tuna (ICCAT).

Prema njihovim propisima i uz njihove stroge kontrole, tunu smiju loviti samo ovlašteni tunolovci, samo od 26. svibnja do 24. lipnja, a prosječna težina joj ne smije biti manja od 9,5 kilograma. Lakše komade moraju vratiti u more, a ulovljenu tunu tegle do uzgajališta gdje im treba najmanje 18 mjeseci da bi dostigle prodajnu težinu između 40 i 80 kilograma. Kako tune smiju loviti samo mjesec dana godišnje, ostalih 11 mjeseci njihovi brodovi love ribu kojom hrane tune.

Program 'rast'

Uz pomoć logistike Mandićeve druge tvrtke, Jadran tune, veoma brzo započeli su komplicirani posao za koji su, osim znanja, infrastrukture i kapitala, potrebne državne koncesije za izlov i županijske koncesije za uzgoj tune.

Tvrtka Pelagos net farma javila se na Natječaj za koncesiju na pomorskom dobru za uzgoj tuna Zadarske županije koja im je u ožujku 2013. dodijelila 20-godišnju koncesiju na 60 tisuća četvornih metara morske površine kod otočića Gira blizu Vrgade, kapaciteta do 450 tona tune godišnje. Ta lokacija u neposrednoj je blizini puno većeg suvlasnički povezanog uzgajališta Jadran tune.

Zatim su se prijavili za jamstveni program “Rast”, jedan od osam HAMAG-ovih jamstvenih programa potpore malih poduzetnika te su početkom lipnja 2013. dobili jamstvo u iznosu od 3,999.255,50 kuna. Tako su stekli sve uvjete za HBOR-ov kredit iz Programa za malo i srednje poduzetništvo od 7,998.511,00 kuna, na deset godina uz dvije godine počeka, koji je realiziran u listopadu 2013. Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije za polovicu tog kredita dala im je jamstvo.

Prema kreditnom kalkulatoru HBOR-a, Gotovinina tvrtka u prve dvije godine počeka mjesečno je plaćala oko 20 tisuća kuna, a od 2015. sljedećih osam godina mjesečnu ratu plaća oko 86 tisuća kuna.
 
Više od polovice novca iz kredita Gotovinina tvrtka utrošila je na otkup kvota za pravo izlova 22 tone tune godišnje od privatnika, a oko 40 posto preostalog kredita uložili su u kupnju broda Pelagos 2 i opreme.

Na natječaju Ministarstva poljoprivrede dobili su kvotu na pravo izlova još 18 tona tune. Dakle, startali su s kvotom na pravo izlova 40 tona tune godišnje.

- Na sebe sam preuzeo golem rizik, ukupno 21 milijun kuna kredita. Samo kako bih dobio koncesiju, morao sam deponirati milijun kuna kao osiguranje – priznao je Gotovina koji je zbog kredita pod hipoteku stavio svoju kuću u Pakoštanima.

No, lokacija tunogojilišta kod otočića Gira na kojoj je Gotovinina tvrtka počela uzgajati tunu nije bila dobra jer su se, kada je puhalo jugo, kavezi micali tako jako da je prijetila opasnost da se sudare sa susjednim od Jadran tune, pa su zaposlenici obiju tvrtki dane i noći sprečavali da ne dođe do štete. Zato je to tunogojilište prepustio tvrtki Jadran tuna. U 2013. imali su devet zaposlenih i imovinu vrijednu 6,3 milijuna kuna, a ostvarili su promet od 247.907 kuna i dobit od 82 kune.

Novu koncesiju za tunogojilište kapaciteta do 600 tona, za 75 tisuća kuna godišnje i 0,5 posto od prihoda tvrtke, dobili su 2014. kod otoka Sita, gdje su na početku imali raznih problema s Murteranima koji na tim otocima imaju zemljišta i tamo uglavnom drže ovce.

Zatim su još jednu koncesiju za tunogojilište kapaciteta do 450 tona dobili kod otočića Balabre kod Murtera. U 2014. ostvarili su znatno povećanje prometa od oko čak 24 milijuna kuna, uz dobit nakon oporezovanja od oko 1,5 milijuna kuna. Zaposlili su i dva afrička emigranta, Rivesa Millera iz Bangladeša i Princea Soniyikija iz Nigerije, od tada poznatijeg kao Gotovinin afrički Šime, koji je nakon tri godine rada u Gotovininoj tvrtki, prije dva mjeseca otvorio African cuisine & bar, prvi afrički restoran u Zagrebu.
 
Na početku poslovanja Gotovinina tvrtka Pelagos net farma od Mandićeve tvrtke Jadran tuna, zakupila je veliko staro skladište na gatu rasutih tereta u teretnoj luci u Gaženici, a 2015. od Luke Zadar dobili su koncesiju za gradnju hladnjače za skladištenje ribe u novoj zadarskoj luci Gaženica. U studenom 2015. u rad su pustili novu, suvremenu hladnjaču kapaciteta skladištenja od 1500 tona ribe za prehranu tuna te još 100 tona za smrznutu ribu, što je stajalo oko 22,5 milijuna kuna.

U 2015. ostvarili su prihod od 20,3 milijuna kuna i dobit nakon oporezivanja od oko 4,3 milijuna kuna, a imali su 30 zaposlenika da bi završetkom novog skladišta otvorili još sedam radnih mjesta.

Najvažnije informacije

Zatim su, uz dvije koncesije kod otoka Sita i kod otočića Balabre, 2016. dobili još dvije koncesije za tunogojilišta kod otoka Lavdare Vele u zadarskom arhipelagu.

 Tada je tvrtka Kali tuna četiri od ukupno šest polja za uzgoj tune koje ima u koncesiji kod Lavdare Vele prepustila novim koncesionarima, Gotovininoj Pelagos net farmi i tvrtki Cromaris u vlasništvu Adris Grupe, koja je svoja nova dva uzgajališta prenamijenila za uzgoj bijele ribe. U obrazloženju odluke o prijenosu koncesije na nove tvrtke, Kali tuna navela je kako zbog nedostatne kvote za ulov tuna nije uspjela nabaviti dovoljnu količinu žive tune koju je namjeravala uzgajati.

- Kvota se 2015. i 2016. povećavala za 20 posto, to se planira i za 2017., što kumulativno iznosi 70 posto. Što se nas tiče, 2015. prodali smo kvotu iz 2014., koja je iznosila 430 tona tune. Iako je na dva polja kod Lavdare moguć uzgoj do tisuću tona, ta će količina biti manja, jer je prirast ribe bolji kad je rjeđe nasađena – objasnio je u listopadu 2016. direktor Gotovinine tvrtke Pelagos net farma Nenad Horvat, koji je direktor i u Mandićevoj tvrtki Jadran tuna.

Pelagos net farma u 2016. imala je prihod od 25 milijuna kuna i dobit nakon oporezivanja od 5,1 milijun kuna.

U 2016. dobili su oko osam milijuna kuna državnih poticaja, te su zaposlili 20-ak novih radnika pa ih je bilo ukupno 58, s prosječnom plaćom od oko 5300 kuna.

Danas imaju koncesije na tri tunogojilišta, moderno skladište s hladnjačom i dva broda.

Za biznis s tunama karakteristične su snažne promjene na tržištu što prvenstveno ovisi o cijeni na japanskim burzama, a svim hrvatskim izvoznicima, pa tako i Gotovini, veliki problem su i tečajne razlike jer su im svi troškovi u eurima, a svi prihodi u jenima.

Zbog izuzetne skupoće nitko, osim Japanaca, nije spreman platiti astronomske iznose za meso tune. Lani je prosječna cijena iznosila 12,7 eura (oko 95 kuna) po kilogramu.

To su stvari koje danas najviše zanimaju ribara Antu Gotovinu.

Dnevnik.ba

Glavne rubrike: TemeEgida: hrvatski herojKratki opis: Još u haaškom zatvoru Ante Gotovina znao je da nakon povratka u Hrvatsku sigurno neće ući u politiku jer se već puno prije bijega i zatvaranja želio početi baviti ribarstvom. Slike: dnevnik.baTeme rubrike: Politika - NacionalnoTagovi: ante gotovinaKomentiranje: DaIzdvojena novost: DAVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Grci troluju Modrića - kapetanu Hrvatske pokušali montirati seks skandal!

Čet, 16/11/2017 - 11:52

Vidio sam ovaj članak i moram reći da je sve u njemu članku čista laž! Stvoriti nekome problem bez da se provjeri je li ta informacija uopće točna, stvarno nije normalno. Žena koja sjedi na fotografiji do mene je moja supruga, a ne Ria Tsiga kao što piše. Dragi novinaru, mislim da se moraš ispričati Rii Tsigi što si je smjestio negdje gdje nikada nije bila" - napisao je bivši hrvatski nogometni reprezentativac Gordon Schildenfeld na Facebooku, prenijela je Slobodna Dalmacija

Nogometaš je na ovaj način želio u startu ugasiti skandal koji je iz grčkih medija krenuo poput munje, kad je objavljen članak u kojem se uz fotografiju kapetana Vatrenih montirala, sudeći po njezinim fotografijama na Instagramu, itekako vatrena manekenka Ria Tsiga.

Schildenfeld je, naime, zajedno sa Danijelom Pranjićem i Mladenom Petrićem, nakon što je reprezentacija u Ateni izborila nastup na Svjetskom prvenstvu, organizirao izlazak sa Lukom Modrićem, Ivanom Perišićem i Šimom Vrsaljkom.

"Dočekali smo naše prijatelje i naravno, kako smo već godinama vezani uz Atenu, poznamo i neke ljude. Tako smo i organizirali posjet klubu u kojem je svirala jedna od najvećih grčkih glazbenih zvijezda, Nikos Vertis. Rezervirali smo stol, bili smo tamo nekih sat vremena, i potom smo išli dalje..." - ispričao je Schildenfeld.

Objavu dijeli Ria Tsiga (@riatsiga) Svi 6, 2017 u 3:35 PDT

 

Dnevnik.ba

Vijesti rubrike: Društvo NacionalnoGlavne rubrike: VijestiEgida: grčka sramotaKratki opis: Ukupna pobjeda Hrvatske nad Grčkom udoigravanju za odlazak na Svjetsko prvenstvo nu Rusiji nije baš najbolje sjela Grcima, pa su odlučili malo zagorčati život kapetanu Hrvatske reprezentacije Luki Modriću,Slike: dnevnik.baMultimedija: GalerijaTagovi: Luka Modrićhrvatska nogometna reprezentacijaKomentiranje: DaIzdvojena novost: DAVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Nastavlja se gospodarski rast na zapadnom Balkanu, i dalje prijetnja politička nestabilnost

Čet, 16/11/2017 - 11:39

U projekcijama Svjetske banke stoji kako bi prosječni rast bruto društvenog proizvoda (BDP) u toj regiji u idućoj godini trebao biti veći nego u ovoj i iznositi 3,3 posto, dok je 2019. godine projiciran na razini od 3,6 posto.

Prognoze se odnose na Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju, s tim da među ovim državama postoje značajna odstupanja u odnosu na očekivanu prosječnu stopu gospodarskog rasta.

Najveći rast i to u kontinuitetu predviđen je za Kosovo i iznosi od 4,4 posto u ovoj do 4,8 posto u 2019. godini.

Zanimljiv je slučaj Crne Gore koja bi u ovoj godini trebala ostvariti rast BDP-a od 4,2 posto, no za 2019. prognozirano je kako će on pasti na 2,5 posto.

BDP u Srbiji bi pak trebao rasti s ovogodišnjih skromnih dva posto na 3,5 posto u 2019. godini.

Ključ gospodarskog rasta u regiji predstavljaju nove investicije koje pak znače otvaranje novih radnih mjesta.

Najsnažniji rast trenutačno bilježe gospodarstva Albanije, Kosova i Crne Gore, a ranije optimistične prognoze za BiH su u stanovitoj mjeri revidirane zbog nestabilnog političkog stanja, kao i zastoja u provedbi ranije najavljenih reformi, ali i nedovoljnog napretka u rješavanju gorućeg problema nezaposlenosti.

Iako je Međunarodni monetarni fond (MMF) očekivanu stopu rasta BDP-a za BiH za ovu godinu postavio na razini od 2,7 posto, u Svjetskoj banci i dalje očekuju da bi ona mogla biti tri posto da bi 2019. dosegnula 3,4 posto, no samo pod uvjetom nastavka provedbe reformi.

Političke napetosti u Makedoniji također su utjecale na gospodarstvo u toj zemlji pa bi rast u ovoj godini trebao biti najmanji u regiji i iznositi tek 1,5 posto, no postoje izgledi da će se stanje poboljšati pa bi za dvije godine rast BDP-a tamo trebao biti na razini od čak 3,9 posto.

Direktorica WB za zapadni Balkan Linda Van Gelder kazala je kako je u svemu posebice važno to što se proces zapošljavanja, odnosno otvaranja novih radnih mjesta, nakon desetljeća globalne recesije na području zapadnog Balkana vratilo na razdoblje prije kriznog razdoblja.

"Za države zapadnog Balkana sada je bitnije nego ikada održati reformski zamah", kazala je Van Gelder.

Iz Svjetske banke upozoravaju kako ozbiljni rizici i dalje predstavljaju potencijalnu prijetnju. Riječ je prije svega o neizvjesnim političkim kretanjima i promjenama koje bi to moglo prouzročiti i time utjecati na investicije i gospodarski rast.

Rizike je moguće kontrolirati jačanjem fiskalne održivosti i ubrzavanjem strukturalnih reformi te jačanjem javnih financija i poboljšanjem uvjeta za investiranje i gospodarsko povezivanje te približavanjem država regije članstvu u Europskoj uniji, procjena je Svjetske banke.

Dnevnik.ba

Vijesti rubrike: Politika NacionalnoGlavne rubrike: VijestiEgida: svjetska bankaKratki opis:  Gospodarski rast u državama zapadnog Balkana u 2017. godini bit će na razini od 2,7 posto, a trend oporavaka će se nastaviti i iduće dvije godine, no to će ovisiti o očuvanju političke stabilnosti bitne za privlačenje novih investicija, sažetak je analize Svjetske banke (WB) o ekonomskom trendovima u ovoj regiji, predstavljene u četvrtak u glavnim gradovima zemalja na koje se odnosi.Slike: dnevnik.baTagovi: svjetska bankabdpKomentiranje: DaIzdvojena novost: DAVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Čeka se povratak Milana Lučića iz Austrije: Uskok traži istražni zatvor za Hrkaća, Malenicu, Kušec i Mitaka

Čet, 16/11/2017 - 11:26

Kako se doznaje uoči ročišta na kojem bi sutkinja istrage zagrebačkog Županijskog suda Erna Dražančić trebala odlučiti o zahtjevu tužiteljstva Uskok osim za Hrkaća i Malenicu traži istražni zatvor i za Hrkaćevu tajnicu Tatjana Kušec te Miroslava Mitaka, prenosi Hina.

Osumnjičeni Josip Debić je nakon ispitivanja u Uskoku pušten da se brani sa slobode, dok će o mogućem pritvaranju osumnjičenog poduzetnika Milana Lučića, kako se doznaje, Uskok odlučiti nakon što ga ispitaju po povratku iz Austrije.

Osim zbog zločinačkog udruživanja koje je navodno osmislio Hrkać Uskok osumnjičene tereti i za zlouporabe položaja i ovlasti, zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju i primanja mita. Tvrtke kojima je Hrkač bio stečajni upravitelj navodno su oštećene za 45,7 milijuna kuna.

Tužitelji tvrde da je Hrkač još 2008. povezao sutkinju, svoju tajnicu i osumnjičene direktore tvrtki kako bi iskoristio "društva u stečaju za financiranje osobnih potreba", a osumnjičeni su pritom navodno zaradili najmanje 27,5 milijuna kuna.

Dnevnik.ba

Vijesti rubrike: Društvo NacionalnoGlavne rubrike: VijestiEgida: zločinačko udruživanjeKratki opis: Za stečajnog upravitelja Peru Hrkaća i sutkinju Trgovačkog suda Vesnu Malenicu tužitelji traže istražni zatvor zbog opasnosti da bi na slobodi mogli uništiti dokaze ili utjecati na svjedoke, ali i zbog mogućnosti ponavljanja kaznenog djela, doznaje se u Uskoku.Slike: dnevnik.baTagovi: milan lučićKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NEOpis slike: Milan Lučić (na slici desno)
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Kolona sjećanja Čapljina za Vukovar

Čet, 16/11/2017 - 10:39

Kolona u 16:15 sati polazi s Trga kralja Tomislava i nastavlja ulicama: Braće Radića, Ante Starčevića, Mate Bobana, pa sve do Trga hrvatske slobode.

U Koloni sjećanja sudjelovat će učenici Osnovne škole "Lipanjske zore" Višići, učenici Osnovne škole "Vladimir Pavlović" Čapljina, učenici Srednje škole Čapljina te roditelji i građani te općine.

Na križanju Ulice braće Radića i Ante Starčevića (novi kružni tok) Kolona sjećanja će se nakratko zaustaviti kako bi učenici zapalili lampione u znak sjećanja na vukovarske žrtve.

Na Trgu hrvatske slobode, povodom odavanja pijeteta svim poginulim hrvatskim žrtvama Drugog svjetskog rata, Domovinskog rata te poraća, a posebice sjećanja na sve poginule branitelje i civile Vukovara, učenici Osnovne škole "Vladimir Pavlović" i Srednje škole Čapljina izvest će prigodan program.

Dnevnik.ba

Vijesti rubrike: Društvo LokalnoGlavne rubrike: VijestiEgida: ČapljinaKratki opis: U povodu obilježavanja 26. obljetnice pada Vukovara i sjećanja na žrtvu Vukovara, u Čapljini će u petak, 17. studenoga, biti organizirana Kolona sjećanja.Slike: dnevnik.baTagovi: ČapljinavukovarKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NEOpis slike: Spomenik u Čapljini
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Vrhovni sud FBiH: "Dvije škole pod jednim krovom" nisu segregacija

Čet, 16/11/2017 - 10:14

Kako doznaje Večernjak, Vrhovni sud FBiH odbacio je zahtjev za reviziju pravomoćne odluke i odbacio kao neosnovne i netočne navode da se provode diskriminacija i segregacija na području središnje Bosne. Naprotiv, Vrhovni sud se pozvao na međunarodne odredbe po kojima se pravo na jezične i vjerske različitosti mora poštovati.

“Mogućnost i postojanje dvaju nastavnih planova i programa na bosanskom i hrvatskom jeziku sa zajedničkom jezgrom 70% suglasno je i s Konvencijom protiv diskriminacije u odgoju obrazovanju usvojene na 11. zasjedanju Opće konferencije UNESCO-a i koju je BiH ratificirala, gdje su u članku 2. Konvencije navedene okolnosti koje se ne smatraju diskriminacijom u smislu članka 1., a to je osnivanje ili održavanje posebnih odgojno-obrazovnih ustanova sustava zbog vjerskih ili jezičnih razloga”, navodi se u pravorijeku sudske presude.

Dnevnik.ba

Vijesti rubrike: Politika NacionalnoGlavne rubrike: VijestiEgida: PravdaKratki opis: Vrhovni sud FBiH stavio je točku na “i” na pokušaje da se očuvanje kulturnog i jezičnog identiteta kroz obrazovni sustav u osnovnim i srednjim školama predstavi segregacijom, a praksa dviju škola pod jednim krovom nečim što treba automatski ukinutiSlike: dnevnik.baTagovi: dvije škole pod jednim krovomVrhovni sud FBiHKomentiranje: DaIzdvojena novost: DAVodeni Žig: NEOpis slike: Radosna djeca
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Uprava i sindikat Aluminija potpisali novi kolektivni ugovor

Čet, 16/11/2017 - 09:53

Nakon više mjeseci upornoga rada na izradbi novoga Pravilnika o radu Aluminija, uslijedili su dugotrajni i složeni progovori Uprave i sindikalne organizacije Hercegovačkoga diva oko teksta Kolektivnoga ugovora, kako na razini prvih ljudi, tako i na razini stručnih skupina i njihovih pravnih zastupnika. Pregovore su, zbog ustrajnosti obaju strana u obrani njihovih argumenata, obilježili usponi i padovi, što je ishodilo i nedavnim štrajkom upozorenja u organizaciji NSZ-a, no džentlmenski je dogovor na kraju ipak postignut, a na radost i korist i Aluminija i njegove radničke populacije.

Naglašujući kako se pregovorima može sve postići, predsjednik NSZ-a upravo je dolazak do konačnoga cilja u ovomu slučaju ocijenio kao put pregovora, suradnje i razumijevanja.

- Pregovori su bili zahtjevni i složeni, ali i obostrano korektni, uz poštivanje partnerskoga odnosa. Zahvaljujem se pregovaračkomu timu Uprave Društva, samoj Upravi, kao i svojim sindikalnim kolegama, kako na uloženim naporima, tako i na prihvaćanju kompromisa – prokomentirao je predsjednik NSZ-a Aluminija Romeo Biokšić.

Također vidno zadovoljan zaključenjem ovoga pothvata i postizanjem itekako potrebnoga suglasja sa sindikalnim tijelom, direktor Aluminija Mario Gadžić u izjavi se zadržao upravo na spomenutomu partnerskom odnosu između Uprave i NSZ-a.

- Drastično pogoršanje uvjeta u kojima poslujemo u drugoj polovici ove godine, gdje je naglasak na potpuno neočekivanomu 65-postotnom burzovnom poskupljenju električne energije i 70-postotnomu poskupljenju glinice (naših dvaju vitalnih sirovina), izazov su i za Upravu i za sindikat i za svakoga pojedinog djelatnika. Ovo je vrijeme kada moramo zbijati redove i kada si ne smijemo dopustiti raslojavanja. Put do potpisivanja ovoga ugovora bio je sve samo ne lagan, ali poštujem tvrda stajališta obaju strana, jednako kao i pripravnost i jednih i drugih na nužne kompromise. Konačan tekst Kolektivnoga ugovora osjetno je povoljniji za radnike u odnosu na Pravilnik o radu i, uvjeren sam, obje strane mogu biti jako zadovoljne dogovorenim – poručio je Gadžić, dodavši kako, jednakim žarom, Uprava i sindikat sada trebaju djelovati i prema vlasnicima Aluminija, u prvomu redu prema Vladi FBiH i regulatornim tijelima za el. energiju, s ciljem vitalno važnoga rasterećenja Aluminija od nepotrebnih dadžbina koje ga guše i, uzimajući mu čak 23 milijuna KM godišnje, dovode u pitanje i njegovu stabilnosti i, u konačnici, njegov opstanak.

Dnevnik.ba

Vijesti rubrike: Društvo LokalnoGlavne rubrike: VijestiKratki opis: U nazočnosti kolega iz Uprave Aluminija d.d. Mostar i Predsjedništva i Skupštine Nezavisnoga sindikata zaposlenika Aluminija, predsjednik Uprave Mario Gadžić i predsjednik NSZ-a Romeo Biokšić svečano su potpisali novi Kolektivni ugovor Aluminija d.d. Mostar.Slike: dnevnik.baTagovi: Aluminijkolektivni ugovorKomentiranje: DaIzdvojena novost: DAVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Počinje izgradnja dionice Počitelj - Zvirovići!

Čet, 16/11/2017 - 09:44

Radi se o najvrijednijoj dionici na Koridoru, dugoj 11 kilometara. Na tom potezu bit će i most Počitelj, dug 945 i maksimalno visok 100 metara. Ovu informaciju potvrdio je "Avazu" i Adnan Terzić, direktor „Autocesta FBiH". Ali, konačnu odluku treba donijeti Europska investicijska banka (EIB), koja kreditira gradnju ove dionice.

Uprava "Autocesta" odlučila se za konzorcij „Strabag - Euro-Asfalt" nakon razmatranja svih ponuda. Ta odluka poslana je EIB-u na odobrenje i o stavu te banke ovisi hoće li posao biti dodijeljen „Strabagu" i „Euro-Asfaltu".

Riječ je o tenderu koji je početkom godine poništen pa raspisan novi. Najpovoljniju ponudu poslao je u julu konzorcij „Azvirt", koji čine Kinezi i Azerbejdžanci s domaćim podizvođačem, širokobriješkim „Heringom".

No, tenderska komisija nakon evaluacije odlučila je gradnju ove dionice, prema ponudi i uvjetima tendera, ipak prepustiti „Strabagu" i „Euro-Asfaltu", jer „ Azvirt", kako saznaje Avaz, nije dao garancije kakve su tražene u tenderu. Garancije koje su dali „Strabag" i „Euro-Asfalt" komisija je ocijenila valjanim.

Terzić kaže da su tu ponudu poslali EIB-u i da im je prekjučer stigao odgovor iz banke da se ona ipak mora dopuniti, ali u „Autocestama" smatraju da je ocijenjena najboljom.

- EIB sada kaže da trebamo dopuniti evaluacijski izvještaj, da trebamo pojasniti neke stvari. To ćemo i uraditi. To nije sporno. Mi i dalje stojimo kod ponude koju smo poslali, a to su „Strabag" i „Euro-Asfalt". Na tu ponudu smo se odlučili i nju ćemo i elaborirati i sve pojasniti - rekao je Terzić.

Dnevnik.ba

Vijesti rubrike: Društvo NacionalnoGlavne rubrike: VijestiEgida: HercegovinaKratki opis: Uprava „Autocesta Federacije BiH" odlučila je da je austrijsko-bosanskohercegovački konzorcij koji čine „Strabag" i „Euro-Asfalt" ispunio sve potrebne uvjete iz tendera prema kojima bi trebao graditi dionicu autoputa na Koridoru 5C Počitelj - Zvirovići. Ukupna vrijednost tog projekta iznosi 200 milijuna maraka, piše Dnevni avaz.Slike: dnevnik.baTagovi: ZvirovićipočiteljStrabagEuro-asfaltKomentiranje: DaIzdvojena novost: DAVodeni Žig: NEOpis slike: Ilustracija dionice
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Složni gospodarstvenici iz Gruda

Čet, 16/11/2017 - 09:25

Tom prigodom, općinski načelnik Ljubo Grizelj kazao je kako je grudsko gospodarstvo najkvalitetniji segment grudskog života te kako se, usprkos gospodarskoj krizi, bilježi rast poslovanja svih poduzeća.

U prezentaciji stanja gospodarstva Darija Marković govorila je o trenutnim pokazateljima, rezultatima i postignućima Općine Grude.

Istaknuto je kako broj zaposlenih raste u posljednje tri godine, pa je tako trenutno zaposleno oko 3500 ljudi, od čega 2800 u privatnom i 700 u javnom sektoru.

Okupljenima se obratio i voditelj Odjela za poduzetništvo u agenciji REDAH Nevzet Sefo te Haris Komić, koji je prezentirao projekt LIFE - poboljšanje lokalnog okruženja za investiranje u Općini Grude.

Ekonomski savjetnik u gospodarskoj komori Grada Mostara, izaslanik njemačke vlade Jens Muller govorio je o primjerima dobre prakse dualnog obrazovanja u njemačkom školskom sustavu.

"S jedne strane poduzetnici trebaju vidjeti svoju šansu da sudjeluju u stvaranju kvalitetne radne snage, a s druge strane, mladi ljudi priliku da već u početnim fazama svoga školovanja osiguraju sebi buduća radna mjesta", kazao je Muller.

Proslava Dana općine Grude završit će sa svečanom sjednicom Općinskog vijeća u kinodvorani Grude, u petak, 17. studenoga, u 11 sati.

Na sjednici se očekuju uzvanici iz susjednih gradova i općina, županija kao i iz susjednih zemalja, te gosti s viših razina vlasti.

Na svečanoj sjednici prigodno će biti uručeno javno priznanje poduzeću Drinovci iz Gruda, za poslovni pothvat izgradnje i realizacije projekta velikog skladišnog distributerskog prostora u poslovnoj zoni Poljanice.

Dnevnik.ba

Glavne rubrike: DogađajiDogađaji rubrike: Društvo LokalnoEgida: Peti susretKratki opis: U sklopu obilježavanja Dana općine Grude, u srijedu je na Agroturizmu Marića gaj održan peti susret grudskih gospodarstvenika koji je okupio veliki broj poduzetnika.Slike: dnevnik.baTagovi: GrudegospodarstveniciKomentiranje: DaIzdvojena novost: DAVodeni Žig: NEOpis slike: Gospodarstvenici Grude
Kategorije: Bosna in Hercegovina