Dnevnik.ba

Syndicate content
Updated: 28 min 16 sek od tega

Plenković: Tko ne može proći? Visina Pelješkog mosta je 55, a mosta na Bosporu 64 metra

Tor, 24/04/2018 - 18:57

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković danas je na Brdu kod Kranja sudjelovao na sastanku na vrhu Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP) kojega je ocijenio kvalitetnim. Plenković je nakon sastanka komentirao brojne teme, ponajviše odnose sa susjednim državama.

"Za Hrvatsku, Sloveniju, Bugarsku i Grčku kao članice Europske unije ovo je prilika da još jednom damo podršku svim susjednim državama na jugoistoku Europe na njihovim reformskim naporima u procesu približavanja Europskoj uniji. To je bila glavna tema rasprave danas", kazao je hrvatski premijer Andrej Plenković, prenosi Anadolija.

Hrvatski premijer je poručio kako u narednim mjesecima očekuje da svaka od ovih šest susjednih zemalja napravi odgovarajući napredak i ubrza proces približavanja EU.

Plenković je na Brdu kod Kranja razgovarao na odvojenim bilateralnim sastancima s Predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem i premijerom Kosova Ramushom Haradinajom.

Izvijestio je kako je pozvao Denisa Zvizdića da u svibnju mjesecu ove godine posjeti Zagreb kako bi se razmotrili ukupni odnosi Hrvatske i BiH.

Hrvatska i BiH imaju jako puno tema o kojima treba nastaviti razgovor, poručio je hrvatski premijer na Brdu kod Kranja.

"Pelješki most će se izgraditi. Mi smo iznijeli svu argumentaciju, dokumentaciju, potpisani sporazum o granici Tuđman - Izetbegović iz 1999. se primjenjuje bez obzira na činjenicu da nije ratificiran ni u jednom ni u drugom parlamentu. Jasno je da je Pelješki most na hrvatskom državnom teritoriju", kazao je premijer Plenković.

Plenković je dodao kako je na SEECP-u razgovarao i s potpredsjednikom Turske vlade Hakanom Cavusogluom.

"Most na Bosporu ispod kojega se ulazi u Crno more je visok 64 metra, ovaj koji ide prema Neumu je 55. Prema tome, ne vidim koja to vrsta plovila ne bi mogla proći širinom od 283 i visinom od 55 da bi bilo koji plovni put, neškodljiv prolazak ili bilo koja druga komunikacija iz Neuma prema otvorenom moru bila spriječena. Tu pravog problema nema", zaključio je.

Dnevnik.ba

Vijesti rubrike: Politika NacionalnoGlavne rubrike: VijestiEgida: nesmetan prolazKratki opis: "Pelješki most će se izgraditi. Mi smo iznijeli svu argumentaciju, dokumentaciju, potpisani sporazum o granici Tuđman - Izetbegović iz 1999. se primjenjuje bez obzira na činjenicu da nije ratificiran ni u jednom ni u drugom parlamentu. Jasno je da je Pelješki most na hrvatskom državnom teritoriju", kazao je premijer Plenković.Slike: dnevnik.baTagovi: Andrej PlenkovićPelješki mostKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

EUROPSKA KOMISIJA: Pelješki most se može graditi; IZETBEGOVIĆ: Idemo na sud

Tor, 24/04/2018 - 18:37

"Europska komisija je zaključila da nema otvorenih pravnih pitanja s ovim projektom Kohezijske politike", rečeno je za N1 iz Europske komisije na pitanje o procedurama nakon što je Hrvatska objavila da je potpisan ugovor o početku gradnje Pelješkog mosta.

Navedeno je da je dokumentacija koju je Hrvatska dostavila pažljivo analizirana, te da je provjereno da li su ispunjeni svi uvjeti i procedure.

"Komisija je pažljivo izanalizirala hrvatsku projektnu dokumentaciju za sufinanciranje Pelješkog mosta, te je provjerila jesu li ispunjeni svi uvjeti i procedure propisane Pravilom o Kohezijskoj politici prije usvajanja projekta. Na temelju dodatnih informacija koje je dostavila Hrvatska, Europska komisija je zaključila da nema otvorenih pravnih pitanja s ovim projektom Kohezijske politike, kada su u pitanju komisijske i interne procedure Evropske Unije", kazao je za N1 Johannes Bahrke, glasnogovornik za regionalnu politiku Europske komisije.

Inače, u Dubrovniku je jučer potpisan ugovor o izgradnji Pelješkog mosta između Hrvatskih cesta i kineskog konzorcija China Road and Bridge Corporation te ugovor za nadzor gradnje sa zajednicom ponuditelja u kojoj su Institut IGH, Centar za organizaciju građenja i Invest inženjering.

Uslijedile su mnogobrojne reakcije iz Bosne i Hercegovine na potpisivanje ugovora i eventualni početak izgradnje Pelješkog mosta.

"Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je zauzelo vrlo jasan stav koji je zatim potvrđen prošle godine od strane Predstavničkom doma Parlamenta BiH. BiH se definitivno protiv gradnji Pelješkog mosta, dok se ne definiraju naša prava u skladu sa UNCLOS-om. To nije stvar u kojoj se nešto moglo zakasniti i nešto što se može riješiti u sljedećih mjesec dana. Nama slijedi maratonski proces. Očigledno, u tom smislu, voljeli bismo ga riješiti sa Hrvatskom na jednoj bazi dobrosusjedskih odnosa i volje da mi njima izađemo u susret, njihovoj potrebi da spoje teritorij, a oni nama da izađu u susret onom što nam garantira UNCLOS, odnosno Konvencija o pravu pristupa otvorenom moru. Mi ćemo se dalje obratiti Europskoj komisiji koja financira projekt i ranije smo se obraćali", kazao je Izetbegović odgovarajući na pitanje reporterke N1.

Kako je naveo, zbog cijele situacije obratit će se i predstavnicima Hrvatske.

"Obratit ćemo se i hrvatskoj strani i po potrebi, na kraju krajeva, obratiti se sudovima koje se bave ovim stvarima, jedan od njih je u Hagu, Međunarodni sud pravde. Drugi je tribunal koji se direktno bavi rješavanjem sporova koji se odnose na pravo mora i nalazi se u Hamburgu. Ovo je proces koji će trajati", naveo je Izetbegović.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić, koji sudjeluje na sastanku na vrhu Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP) u Brdu kod Kranja, najavio je posjetu Hrvatskoj.

Na pitanje je li danas s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem razgovarao o Pelješkom mostu, Zvidzić je odgovorio:

"Dogovorili smo moju posjetu Hrvatskoj koji će uslijediti vrlo brzo, razgovarat ćemo i o drugim otvorenim pitanjima kao što je zbrinjavanje nuklearnog otpada."

"To će biti prilika da se u konačnici definirati modeli koji će ići prema prihvatljivom rješenju", kazao je Zvizdić.

O cijelom slučaju oglasio je i član Predsjedništva BiH Dragana Čović.

"Što se tiče Pelješkog mosta ja sam i danas izdao priopćenje, sve ono što nije stav BiH, institucije Predsjedništva, ja mislim da treba ograditi se od takvih razmišljanja, ako gospodin Zvizdić izlazi ispred Vijeća ministara, onda to mora biti stav Vijeća ministara, ne gospodina Zvizdića. Ja sam i čestitao, ali kao predsjednik stranke, gospodinu Plenkoviću da je Hrvatska konačno napravila jedan iskorak koji uvelike pomaže BiH što god ko o tome govorio jer ćemo mi za dvije ili tri godine imati nesmetan prolazak kroz Neum bez bilo kakvih opterećenja. Za to vrijeme ćemo završiti cestu Stolac-Neum tako da će se Neum potpuno otvoriti do jedne razine, one turističke destinacije kakva nam treba. Različiti istupi kojima neko pokušava da stvori ujdurmu samo prave štetu BiH. Ovakve stvari trebamo zajednički rješavati kroz institucije BiH", kazao je Čović.

Dnevnik.ba

Vijesti rubrike: Politika NacionalnoGlavne rubrike: VijestiEgida: zeleno svjetlo za izgradnju mosta Kratki opis: U Dubrovniku je jučer potpisan ugovor o izgradnji Pelješkog mosta između Hrvatskih cesta i kineskog konzorcija China Road and Bridge Corporation te ugovor za nadzor gradnje sa zajednicom ponuditelja u kojoj su Institut IGH, Centar za organizaciju građenja i Invest inženjering.Slike: dnevnik.baTagovi: Pelješki mostbakir izetbegovićKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Čović: Izetbegović samostalno istupa bez ikakvog dogovora, Zvizdić iznosi osobna stajališta

Tor, 24/04/2018 - 18:07

Upitan da prokomentira izjavu predsjedatelja Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, koji je kazao kako se član Predsjednišva BiH Dragan Čović ispričao predsjednici Vijeća Federacije Federalne skupštine Ruske Fedracije Valentini Matviyenko, Čović je kazao novinarima u Mostaru kako iznenađuje "da je Izetbegović, od kada je preuzeo predsjedanje, tri ili četiri puta samostalno istupio bez dogovora s drugom dvojicom kolega" te da se iznose detalji koji nemaju nikakvog smisla, prenosi Fena.

- Stoga me današnja njegova izjava ne iznenađuje - kazao je Čović, ocijenivši je kako se u javnost ne može izaći s izdvojenim stavovima, već sa zajedničkim.

– Ako je to potreba jedne izborne kampanje onda nema smisla. Ako smo pet rotacija radili zajedno bez ijednog preglasavanja oko dnevnog reda i sve dogovarali i svaka sjednica je bila jednoglasna onda nema razloga da i u šestoj rotaciji ne radimo tako. Na ovaj način bojim se da ćemo napraviti mnogo više štete nego koristi i sebi osobno i svojim strankama, i svakako BiH – zaključio je Čović.

Komentirajući brojne reakcije oko početka izgradnje Pelješkog mosta, Čović navodi kako se treba ograditi oko svega što nije stav BiH i institucije Predsjedništva BiH.

- Ako gospodin Zvizdić izlazi u ime Vijeća ministara onda to mora biti stajalište Vijeća ministara, a ne Zvizdićevo – istaknuo je Čović.

Napomenuo je kako je hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću čestitao početak izgradnje Pelješkog mosta, ali kao predsjednik HDZ-a BiH.

– Hrvatska je konačno napravila jedan iskorak koji uvelike pomaže BiH jer ćemo mi za dvije do tri godine imati nesmetan prolazak kroz Neum. Bez bilo kakvih opterećenja za to vrijeme ćemo završiti cestu Stolac - Neum tako će se Neum potpuno otvoriti i doći do one razine jedne turističke destinacije kakva nam treba – istaknuo je Čović.

Komentirajući Izborni zakon, Čović je kazao kako su na sastanku s američkom veleposlanicom u BiH Maureen E. Cormack i šefom misije EU-a u BiH Lars-Gunnarom Wigemarkom ponovili stav da se Izborni zakon mora promijeniti, iako je ostalo još svega 10-tak dana.

- Uvjeren sam da će izbori biti održani. Hoćemo li uspjeti u ovih nekoliko dana naći jedan konsenzus između onog što zagovaraju bošnjačke i hrvatske stranke, za nas je moguće jer su rješenja vrlo jednostavna i ponudit ćemo ih sutra na sastancima - kazao je Čović.

Dnevnik.ba

Vijesti rubrike: Politika NacionalnoGlavne rubrike: VijestiEgida: gdje je tu bihKratki opis: Ako je to potreba jedne izborne kampanje onda nema smisla. Ako smo pet rotacija radili zajedno bez ijednog preglasavanja oko dnevnog reda i sve dogovarali i svaka sjednica je bila jednoglasna onda nema razloga da i u šestoj rotaciji ne radimo tako. Na ovaj način bojim se da ćemo napraviti mnogo više štete nego koristi i sebi osobno i svojim strankama, i svakako BiH – zaključio je Čović.Slike: dnevnik.baTagovi: Dragan Čovićbakir izetbegovićdenis zvizdićPelješki mostKomentiranje: DaIzdvojena novost: DAVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

(FOTO) U Širokom obnavljali pješačke prijelaze, pa zbunili vozače

Tor, 24/04/2018 - 18:03

Upitno je li zbog skore izborne kampanje ili zbog istrošenih pješačkih prijelaza, ali u Širokom Brijegu je krenulo obnavljanje 'zebri'.

U prigradakom naselju Pecara krenili su s uređenjem, od osnovne skole, pa dalje prema stadionu Pecara i centru grada.

Uređivanje je izazvalo svojevrsnu pomutnju kod vozača jer su zbog osjetljive bijele boje radili "popola".

Pogledajte u našoj fotogaleriji kako je to izgledalo.

Dnevnik.ba

Vijesti rubrike: Društvo LokalnoGlavne rubrike: VijestiEgida: OBNAVLJANJE ZEBRIKratki opis: Proljeće osim u poljoprivredi nagovještava i sitna šminkanja i uređenja i po našim lokalnim sredinamaSlike: dnevnik.badnevnik.badnevnik.badnevnik.badnevnik.badnevnik.badnevnik.badnevnik.badnevnik.badnevnik.baTagovi: Široki BrijegKomentiranje: DaIzdvojena novost: DAVodeni Žig: DAOpis slike: Foto: Dnevnik.ba
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Bivši bin Ladenov tjelohranitelj živi mirno u Njemačkoj i prima preko tisuću eura državne pomoći

Tor, 24/04/2018 - 17:43

Bivši tjelohranitelj Osame bin Ladena, Sami A., već godinama mirno s obitelji živi u Bochumu i prima socijalnu pomoć zato što je njemački sud odlučio da ga se ne smije protjerati u rodni Tunis, pišu njemački mediji u utorak, prenosi N1.

Stranka Alternativa za Njemačku (AfD) postavila je upit o njemu pokrajinskoj vladi Sjeverne Rajne Vestfalije, koja je priopćila da Sami A. mjesečno prima preko tisuću eura državne pomoći. Tomu treba pridodati i oko 150 eura po djetetu i druge oblike pomoći.

Tunižanin Sami A. od 1997. živi u Njemačkoj i slovi kao opasna osoba koja je pod stalnom prismotrom i svakodnevno se mora javljati policiji.

Godine 2012. njemački sud je odlučio da Sami A. ne može biti protjeran u Tunis jer da mu tamo prijeti mučenje i nehumano postupanje.

Sami A. je u Njemačku stigao na studij, ali je od 1999. nekoliko godina boravio u džihadističkim kampovima u Afganistanu gdje je napredovao do pozicije jednog od tjelohranitelja terorističkog vođe Osame bin Ladena.

Gradske vlasti u Bochumu u nekoliko navrata su pokušale ukinuti boravišnu dozvolu Samiju A., ali je svaki put odluka morala biti povučene zbog presude u korist tuniškog državljanina koji je u međuvremenu dobio četvero djece.

"Njemački zakon o azilu ovdje se zloupotrebljava do maksimuma: mi moramo novcem od poreza financirati jednog terorista zato jer ga ne smijemo protjerati", rekao je za dnevnik Bild demokršćanski političar Eckhardt Rehberg.

Dnevnik.ba

Glavne rubrike: DogađajiDogađaji rubrike: Društvo Regionalno-SvjetskoEgida: život na socijaliKratki opis: Tunižanin Sami A. od 1997. živi u Njemačkoj i slovi kao opasna osoba koja je pod stalnom prismotrom i svakodnevno se mora javljati policiji.Slike: dnevnik.baTagovi: osama bin ladenNjemačkasocijalna pomoćKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Simulacija užasa: Evo što bi se dogodilo kad bi nuklearna bomba eksplodirala u Sarajevu

Tor, 24/04/2018 - 17:29

U kampanji podizanja svijesti od opasnosti koje nuklearno oružje nosi sa sobom, neprofitna organizacija "Outrider", koja se bavi utjecajem najvećih ljudskih prijetnji poput nuklearnog oružja i klimatskih promjena, na svojoj internet-stranici pruža mogućnost da se vide razmjere katastrofe koje bi mogla imati upotreba ovakvog oružja, piše Dnevni avaz.

U simulaciji bacanja nuklearne bombe tipa "W87" (koju koriste Amerikanci) na Sarajevo, poginulo bi 154.848 ljudi, dok bi 173.595 bilo povrijeđeno.

Udar ovakve bombe uništio bi gotovo sve u radijusu od oko 40 kvadratnih kilometara, a toplotni val bi se osjetio na čak 100 kvadratnih kilometara.

Iako zaista ovi podaci zvuče zastrašujuće, to je ništa u usporedbi s ruskom nuklearnom bombom nazvanom "Car", koja je mnogo jača od američke "W87".

Naime, u slučaju da ruska nuklearna bomba eksplodira u Sarajevu, mrtvih bi bilo mnogo više.

Poginulih bi bilo 512.928, udar bi pokrio čak 800 kvadratnih kilometara, a toplotni val bi prekrio, vjerovali ili ne, 7.000 kvadratnih kilometara.

Razaranje od nuklearnog oružja je zastrašujuće i kompletna planeta bi se iskreno trebala nadati da ovakve bombe nikada neće biti bačene.

Dnevnik.ba

Glavne rubrike: DogađajiDogađaji rubrike: Društvo NacionalnoKratki opis: Razaranje od nuklearnog oružja je zastrašujuće i kompletna planeta bi se iskreno trebala nadati da ovakve bombe nikada neće biti bačene.Slike: dnevnik.badnevnik.baTagovi: atomska bombaSarajevosimulacijaKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

(FOTO) Svečano otvoren objekt carinske ispostave Zračne luke Mostar

Tor, 24/04/2018 - 17:23

Član Predsjedništva BiH Dragan Čović, direktor Uprave za neizravno oporezivanje Miro Džakula i ministar financija i trezora BiH Vjekoslav Bevanda presijecanjem vrpce svečano su u utorak u Mostaru otvorili novoizgrađeni objekt Carinske ispostave Zračne luka Mostar Uprave za neizravno oporezivanje, prenosi Fena.

Ukupna investicija koštala je 1,7 milijuna konvertibilnih maraka, a sredstva su osigurana iz proračuna Uprave za neizravno oporezivanje. Glavni poslovni objekt ukupne je površine 843 metra četvorna, dok je pomoćni objekt površine 69 metara četvornih.

Član Predsjedništva BiH Dragan Čović istaknuo je značaj ove carinske ispostave iz razloga što se ona nalazi uz Zračnu luku.

- Na svima nama je da potaknemo zračni promet i dinamiziramo ga na onu primjerenu mjeru kako to i zaslužuje Hercegovina – kazao je Čović.

U novosagrađenom objektu bit će smještena carinska služba Uprave za neizravno oporezivanje i službenici Granične policije BiH.

- S obzirom da su zaposlenici i Granične policije i zaposlenici Uprave bili u kontejnerima, a znate kakve su vremenske prilike u Mostaru i zimi i ljeti, onda možemo biti sretni što smo ispunili mogućnost kako bi ljudi mogli u normalnim uvjetima za rad obavljati zadaće – kazao je Džakula.

Najavio je da će ovakav objekt napraviti i u zračnoj luci u Tuzli i Banjoj Luci, istaknuvši kako su za Tuzlu već osigurali financijska sredstva.

- S ovakvim jednim objektom, kada se steknu uvjeti u smislu fito sanitarne ispravnosti, ovo će biti jedna od zračnih luka preko koje će se moći izvoziti i proizvodi životinjskog podrijetla. Ovo je još jedan korak koji je napravila Uprava uz pomoć Upravnog odbora i Vijeća ministara, da se omogući gospodarstvo ovog dijela BiH i da se što kvalitetnije razvija – istaknuo je Džakula.

Ministar Bevanda također je naglasio važnost izvoza životinjskog podrijetla jer će to biti, kako je kazao, za dobrobit svih gospodarstvenika u BiH.

Dnevnik.ba

Vijesti rubrike: Društvo LokalnoGlavne rubrike: VijestiEgida: investicija vrijedna 1,7 milijuna KMKratki opis: Ukupna investicija koštala je 1,7 milijuna konvertibilnih maraka, a sredstva su osigurana iz proračuna Uprave za neizravno oporezivanje. Slike: dnevnik.badnevnik.badnevnik.badnevnik.badnevnik.badnevnik.badnevnik.baTagovi: Uprava za indirektno oporezivanje BiHzračna luka mostarKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: DA
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Hrvatska ne priznaje diplome iz BiH, jedino Sveučilište u Mostaru ispunjava kriterije

Tor, 24/04/2018 - 17:12

Dekan Visoke škole za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje “Nikola Šubić Zrinski” iz Zagreba, koja od sljedeće akademske godine otvara dislocirani studij u Županji, Ivica Katavić, nedavno nam je kazao kako postoje velike indicije da se diplome stečene u Srbiji i BiH više neće moći nostrificirati u Hrvatskoj, jer ne udovoljavaju traženim kriterijima. Za provjeru ove njegove tvrdnje koja će zabrinuti brojne hrvatske studente koji studiraju u spomenutim državama, a među njima zasigurno prednjače Slavonci, obratili smo se Agenciji za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) koja nam je informaciju potvrdila, piše Glas Slavonije.

Jeftinije studiranje

Mladi kažu da su motivi za nastavak školovanja u susjednoj zemlji brojni – od manjih troškova za stanarinu, školarinu i život u blizini kraja u kojima su im i dom i obitelj. Mnogi kao ključan faktor navode i činjenicu da sa svojim uspjehom na državnoj maturi nisu uspjeli upisati željeni fakultet u Hrvatskoj.

U odgovoru na upit Glasa Slavonije u Agenciji za znanost i visoko obrazovanje, pojašnjavaju da se priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija (IVK) u Europi te u državama članicama EU-a provodi prema smjernicama tzv. Lisabonske konvencije. Hrvatska postupak priznavanja IVK-a, koji se temelji na načelima Zakona о potvrđivanju Lisabonske konvencije, provodi od 1. srpnja 2004. godine u skladu sa Zakonom o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija, a čijim je stupanjem na snagu prestao vrijediti Zakon o priznavanju istovrijednosti stranih školskih svjedodžbi i diploma na temelju kojeg se provodio postupak nostrifikacije. “Priznavanje IVK-a podrazumijeva formalno potvrđivanje vrijednosti inozemne visokoškolske kvalifikacije i ono ne stvara nikakva statusna prava niti se njime dodjeljuju akademski stupnjevi, nazivi, ili bilo kakve druge titule prema hrvatskim propisima. U postupku vrednovanja inozemne visokoškolske kvalifikacije uzima se u obzir isključivo stupanj postignutih znanja, vještina i kompetencija koje su stečene kvalifikacijom, bez usporedbe studijskih programa”, pojašnjavaju u Agenciji. U skladu s važećim propisima, AZVO provodi postupak stručnog priznavanja IVK-a (u svrhu pristupa tržištu rada u Hrvatskoj za neregulirane profesije), a za priznavanje potrebno je ispuniti nekoliko kriterija. Prvi je da visokoškolska kvalifikacija mora biti izdana od strane akreditirane visokoškolske institucije, a inozemni visokoškolski program akreditiran od strane nadležnog akreditacijskog tijela te države. U slučaju združenog programa/kvalifikacije (joint degree) sve institucije koje sudjeluju u provođenju studijskog programa, kao i sam studijski program, moraju biti akreditirane od strane nadležnih akreditacijskih tijela država u kojima se svaka od institucija koje sudjeluju u združenom programu nalazi. Prilikom vrednovanja IVK uzimaju se u obzir i sljedeći kriteriji: minimalna razina i vrsta kvalifikacije nužna za pristupanje studijskom programu čijim se završetkom stječe kvalifikacija za koju se priznavanje traži, odnosno pristup daljnjem obrazovanju i/ili zapošljavanju koje kvalifikacija nudi. U slučaju kada nisu ispunjeni svi navedeni kriteriji za priznavanje, AZVO nije u mogućnosti u potpunosti priznati inozemnu visokoškolsku kvalifikaciju, što je, između ostaloga, i u skladu s međunarodnom praksom.

Vjerodostojnost

- U slučaju kriterija akreditiranosti inozemne visokoškolske institucije važna je vjerodostojnost nadležnog akreditacijskog tijela, odnosno, da je ono prošlo relevantno međunarodno vrednovanje, što nažalost, odnedavno nije slučaj ni s jednom nadležnom agencijom za vanjsko osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju u BiH i Republici Srbiji - kažu u Agenciji za znanost i visoko obrazovanje RH. Pojašnjavaju da je međunarodna akreditiranost agencija koje provode postupke reakreditacije, uz transparentne i jasne kriterije vanjskog vrednovanja studijskih programa i visokih učilišta, potvrda poslodavcima, obrazovnom sustavu, građanima i studentima da akreditirana visoka učilišta zaista ispunjavaju standarde kvalitete te njihove kvalifikacije jamče kompetentnost i osposobljenost za tržište rada, odnosno za daljnje obrazovanje. “U prilog svemu navedenom ističemo i činjenicu da je Sveučilište u Mostaru, u cilju potvrde kvalitete svojih studijskih programa i kvalifikacija, zatražilo te prošlo međunarodni postupak reakreditacije svojih sastavnica i studijskih programa koje je provela hrvatska Agencija za znanost i visoko obrazovanje, a koja je međunarodno akreditirana te je punopravna članica svih relevantnih europskih udruženja agencija za vanjsko osiguravanje kvalitete”, stoji u odgovoru. Na temelju svih navedenih kriterija te informacija dostupnih od nadležnih međunarodnih institucija, AZVO odlučuje u postupcima priznavanja inozemnih visokoškolskih kvalifikacija.

I brojni stanovnici Vukovarsko-srijemske županije studiraju u Orašju, na dislociranom studiju Sveučilišta Mostar. Kao prednost studiranja u Orašju ističu mnogo veći izbor fakulteta, odnosno studijskih grupa, ali i znatno jeftiniju školarinu nego u Hrvatskoj. “Orašje nam je blizu, i ondje nas nitko ne tretira niti doživljava kao strance, i može se reći da studiramo na kućnom pragu”, ističe Marina iz Županje. Napominje da Sveučilište u Mostaru provodi nastavu prema pravilima Bolonjskog procesa i da su diplome komplementarne s europskim, jer su programi usklađeni s programima u Hrvatskoj. U prilog studiranju u susjedstvu govori još jedan zanimljiv podatak. Naime, ondje imaju i priličan broj “hrvatskih akademskih gastarbajtera”, brojnih gostujućih profesora iz Hrvatske.

Prema dostupnim podacima, u BiH ima 45 visokoškolskih ustanova, od čega je deset javnih i 35 privatnih, a studentima se nudi obrazovanje na više od 1600 studijskih programa. Nažalost, s porastom broja obrazovnih ustanova, čiji su standardi i kvaliteta rada upitni, povećale su se i mogućnosti za kupnju i krivotvorenje diploma pa je i korupcija u obrazovanju postala rasprostranjena pojava u BiH. Svjedodžbe iz srednje škole, ili fakultetska diploma, seminarski, magistarski, pa čak i doktorski rad, mogu se kupiti na crnom tržištu, a postoje podaci o tome kako Balkanom “kruže deseci tisuća plagiranih diplomskih i doktorskih radova”.

Dnevnik.ba

Glavne rubrike: DogađajiDogađaji rubrike: Društvo NacionalnoEgida: Visoko obrazovanje Kratki opis: Mladi kažu da su motivi za nastavak školovanja u BiH brojni – od manjih troškova za stanarinu, školarinu i život u blizini kraja u kojima su im i dom i obitelj.Slike: dnevnik.baTagovi: Sveučilište u Mostaruvisoko obrazovanjeKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

HRT prikazuje film o ratnome ministru obrane Gojku Šušku povodom 20. obljetnice njegove smrti

Tor, 24/04/2018 - 16:54

Hrvatska radiotelevizija (HRT) na Prvome programu Hrvatske televizije (HRT – HTV 1) u srijedu 2. svibnja s početkom u 20.05 prikazuje dokumentarni film Gojko Šušak – pobjednik iz sjene o životu ratnoga ministra obrane Gojka Šuška povodom dvadesete obljetnice njegove smrti. Scenaristica je i redateljica Ljiljana Bunjevac Filipović, koja uz pomoć arhivskih snimki i sugovornika, brojnih svjedoka toga vremena, rekonstruira život i djelovanje najdugovječnijega hrvatskog ministra obrane, koji je tu dužnost obnašao u vrijeme najžešćih napada i agresije na Republiku Hrvatsku.

O ratnome će ministru obrane u filmu, među ostalima, govoriti sadašnji ministar obrane Damir Krstičević, zatim Miroslav Tuđman, političar i sin prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, Miomir Žužul, nekadašnji hrvatski veleposlanik u Sjedinjenim Američkim Državama, Krešimir Ćosić, tadašnji zamjenik ministra obrane, prijatelji Gojka Šuška Ante Beljo i Vinko Grubišić, američki odvjetnik David Rivkin i brojni drugi.

Dokumentarni se film bavi ulogom ministra obrane Gojka Šuška u stvaranju moderne Hrvatske vojske, posebice u vezi s oslobodilačkim operacijama Bljesak i Oluja 1995. godine, kao i priznanjima koja je dobio nakon tih akcija zbog primjene novih, zapadnih vojnih doktrina temeljenih na standardima NATO-a te njegovim godinama koje je proveo u emigraciji u Kanadi. Film govori i o njegovoj suradnji s predsjednikom Franjom Tuđmanom, s kojim je bio i blizak prijatelj te u kojega je predsjednik Tuđman imao veliko osobno povjerenje. „Predsjednik Franjo Tuđman pozvao ga je da se vrati u Republiku Hrvatsku, a prepoznavši njegove kvalitete, ubrzo mu je povjerio dužnost ministra obrane u kritičnim trenutcima obrane zemlje. Bio je jedan od njegovih najbližih suradnika”, istaknula je autorica Ljiljana Bunjevac Filipović te dodala kako je riječ o filmu koji je u cijelosti nastao u HRT-ovoj produkciji te će biti prikazan i na Hrvatskome katoličkom sveučilištu u povodu obilježavanja obljetnice smrti ministra obrane Gojka Šuška.

Osim na Prvome programu Hrvatske televizije (HRT – HTV 1) u srijedu 2. svibnja dokumentarni film Gojko Šušak – pobjednik iz sjene bit će dostupan i putem mobilnih uređaja, tableta i računala s pomoću multimedijske usluge HRTi.

Podrobniji podatci o programskim sadržajima Hrvatske radiotelevizije nalaze se na mrežnim stranicama Hrvatske radiotelevizije hrt.hr i na podstranicama za novinare press.hrt.hr.

Dnevnik.ba

Glavne rubrike: DogađajiDogađaji rubrike: Društvo NacionalnoEgida: "pobjednik iz sjene"Kratki opis: O ratnome će ministru obrane u filmu, među ostalima, govoriti sadašnji ministar obrane Damir Krstičević, zatim Miroslav Tuđman, političar i sin prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, Miomir Žužul, nekadašnji hrvatski veleposlanik u Sjedinjenim Američkim Državama, Krešimir Ćosić, tadašnji zamjenik ministra obrane, prijatelji Gojka Šuška Ante Beljo i Vinko Grubišić, američki odvjetnik David Rivkin i brojni drugi. Slike: dnevnik.baTagovi: gojko šušakKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Jajce: Bošnjački vijećnici žele legalizirati nelegalnu kuvajtsku džamiju u hrvatskom naselju

Tor, 24/04/2018 - 16:44

Danas, 24. 04. 2018. godine  na nastavku 5. redovite sjednice Općinskog vijeća Jajce bošnjačke stranke jednonacionalnim glasovima podržale su inicijativu za izmjenu Regulacijskog plana naselja Volijak s konačnim ciljem legaliziranja bespravno izgrađenih objekata i tako potvrdili svoj stav prema zakonima ove države.

Naime, navedena inicijativa usvojena je s 13 glasova bošnjačkih vijećnika (SDA. SBB, SBiH i SDP) dok su vijećnici  iz reda hrvatskog naroda bili suzdržani.

Ovo je samo jedan od primjera gdje bošnjačke stranke pod svaku cijenu ostvaruju svoje nacionalne interese, ne mareći ni za zakone koji bi trebali vrijediti za svakog u ovoj državi, a kamo li za mišljenje drugih konstitutivnih naroda.

Podsjećanja radi, u naselju Volijak pred očima javnosti izvršeno je flagrantno kršenje svih propisa iz oblasti urbanizma, prostornog uređenja i graditeljstva, potpisivane su peticije radi sprečavanja istog, uzalud obavještavane inspekcije sa svih razina.  Štoviše, izvođači tih nezakonitih aktivnosti priznali su kako nemaju nikakvu dokumentaciju za gradnju, i izgleda su bili potpuno u pravu. Ne treba im nikakav zakon,  rješenje, suglasnost ili neka dozvola dok god imaju 13 ruku u Općinskom vijeću i načelnika koji blagoslivlja njihovo bezakonje.

Dnevnik.ba

Vijesti rubrike: Politika LokalnoGlavne rubrike: VijestiEgida: Središnja BosnaKratki opis: Ovo je samo jedan od primjera gdje bošnjačke stranke pod svaku cijenu ostvaruju svoje nacionalne interese, ne mareći ni za zakone koji bi trebali vrijediti za svakog u ovoj državi, a kamo li za mišljenje drugih konstitutivnih naroda.Slike: dnevnik.baTagovi: Jajceizgradnja nelegalne džamijeKomentiranje: DaVezana novost: Izgradnju nelegalne džamije u Jajcu financira kuvajtska udruga “Al-Najat”Izdvojena novost: NEVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Grabar-Kitarović: Todoriću je u interesu stati pred hrvatski sud

Tor, 24/04/2018 - 16:37

Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je u utorak kako smatra da je u interesu Ivice Todorića stati pred hrvatski sud i odgovoriti na sva pitanja, a također je kazala kako vjeruje da će Agrokor nastaviti s urednim poslovanjem.

Na pitanje novinara o jučerašnjoj odluci suda u Londonu o izručenju Ivice Todorića, čime su odbačene njegove tvrdnje da je politički progonjen i da su mu ugrožena ljudska prava, Grabar-Kitarović je u emisiji Hrvatskoj radija "S predsjednicom izvan protokola" kazala da, iako je riječ o prvostupanjskoj presudi, smatra da je odluka dobra jer pokazuje kako postoji povjerenje da nitko u Hrvatskoj neće biti žrtva nekog političkog procesa te da može očekivati fer suđenje.

"Osobno mislim da je u interesu gospodina Todorića da dođe u Hrvatsku i stane pred sud i objasni sve ono što je rekao, koliko je učinio za Hrvatsku i da pobije navode koje mu optužnica donosi", izjavila je Grabar-Kitarović

Kazala je da ne želi prejudicirati ničiju odluku niti koga proglašavati a priori krivim i odgovornim, napomenuvši da, kada je riječ o sudskom postupku, uvijek moramo ići od pretpostavke nevinosti, to jest da je svatko nevin dok mu se ne dokaže krivnja.

"Vjerujem da će gospodin Todorić naići upravo na takav proces u Hrvatskoj", ustvrdila je Grabar-Kitarović.

Upitana o Todorićevim najavama da će sve iznenaditi i sam se predati Hrvatskoj, te mijenja li to što u procesima oko Agrokora, Grabar-Kitarović je odgovorila da ne vjeruje da će to imati utjecaj, ponovivši da je za Todorića dobro da odgovori na sva pitanja te da je dobro da se riješe sva pitanja iz prošlosti, kao što su tijekovi novca itd.,navela je Hina. 

Bez obzira koja uprava bila na čelu u budućnosti, predsjednica vjeruje da će Agrokor nastaviti s urednim poslovanjem, a kako ocjenjuje, samo se jačanjem tvrtke i njene dobiti može postići rješavanje pitanja dugova te isplate vjerovnika.

"Meni kao predsjednici je najbitnije održanje stabilnosti hrvatskog gospodarstva i naravno održanje svih radnih mjesta", ističe.

Grabar-Kitarović kaže da vjeruje da Agrokor može imati bolju budućnost te poručuje da je sada potrebno snažnije upravljati i uzeti neke procese u ruke i prije svega voditi računa o dobrobiti same tvrtke, u smislu kako postići dobit koja će omogućiti naplatu vjerovnika, ali i zadržavanje te u konačnici i bolje plaće za sve Agrokorove radnike.

Dnevnik.ba 

Vijesti rubrike: Politika NacionalnoGlavne rubrike: VijestiEgida: AGROKOR Kratki opis: "Osobno mislim da je u interesu gospodina Todorića da dođe u Hrvatsku i stane pred sud i objasni sve ono što je rekao, koliko je učinio za Hrvatsku i da pobije navode koje mu optužnica donosi", izjavila je Grabar-KitarovićSlike: dnevnik.baTagovi: Kolinda Grabar- Kitarovićafera agrokorIvica TodorićhrvatskaKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Čović čestitao Hrvatskoj: BiH kao država nikad nije osporavala izgradnju Pelješkog mosta

Tor, 24/04/2018 - 16:36

U vezi s izrazito oprečnim i negativnim reakcijama pojedinih dužnosnika u BiH na potpisivanje ugovora o izgradnji Pelješkog mosta, te početka njegove gradnje, smatramo nužnim bh. javnost podsjetiti na nekoliko ključnih činjenica.

Predsjedništvo BiH nikada nije usvojilo zaključak ili neki drugi službeni akt u kojem je iznijelo jedinstven stav države Bosne i Hercegovine, a koji se odnosi na neslaganje s projektom  Europske unije u Republici Hrvatskoj oko izgradnje Pelješkog mosta i njegovo osporavanje u smislu da na bilo koji način ugrožava interese BiH.

Parlamentarna skupština BiH, koju čine Zastupnički dom i Dom naroda, nikad nije zatražila da se obustave aktivnosti na izgradnji Pelješkog mosta. Također, Vijeće ministara BiH nikada nije osporilo realizaciju ovoga projekta. 

Javne reakcije, izjave i prethodna pisma pojedinih dužnosnika BiH različitim europskim institucijama i Vladi Republike Hrvatske su samoinicijativni akti i pokušaji komunikacije s institucijama drugih država i EU izvan okvira ustavno predviđenih nadležnosti, kojima se zadire u resore drugih državnih tijela, što nanosi nemjerljivu štetu BiH.

Važno je naglasiti da takvo djelovanje, bilo u pismenoj ili usmenoj formi, nema karakter ovlaštene međudržavne komunikacije, te ne održava službene stavove države Bosne i Hercegovine, odnosno usuglašene odluke Predsjedništva BiH koje ima isključive nadležnosti u području vanjske politike.

Ističemo kako je Republika Hrvatska u prethodnoj komunikaciji usuglasila projekt s bh. stranom i u potpunosti uvažila sve tehničke zahtjeve iznesene od strane naših eksperata i stručnih tijela.

Imajući u vidu gore navedeno, a u duhu prijateljskih i dobrosusjedskih odnosa s Republikom Hrvatskom, te s jasnim i čvrstim opredjeljenjem da podržimo sve procese koji jačaju europski karakter ovog prostora, ovim putem izražavamo čestitke Republici Hrvatskoj na potpisivanju ugovora i početku realizacije projekta izgradnje Pelješkog mosta, stoji u priopćenju iz Predsjedništva BiH.

Dnevnik.ba

Vijesti rubrike: Politika NacionalnoGlavne rubrike: VijestiEgida: početak gradnje mostaKratki opis: Javne reakcije, izjave i prethodna pisma pojedinih dužnosnika BiH različitim europskim institucijama i Vladi Republike Hrvatske su samoinicijativni akti i pokušaji komunikacije s institucijama drugih država i EU izvan okvira ustavno predviđenih nadležnosti, kojima se zadire u resore drugih državnih tijela, što nanosi nemjerljivu štetu BiH.Slike: dnevnik.baTagovi: Dragan ČovićPelješki mostKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: DA
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Karadžić kaže da ništa nije znao o zločinima i traži oslobađanje

Tor, 24/04/2018 - 16:34

Osuđenik za ratne zločine i bivši lider bosanskih Srba Radovan Karadžić u utorak je priznao pred Mehanizmom za međunarodne kaznene sudove (MICT) u Den Haagu kako su u Srebrenici počinjeni zločini nad Bošnjacima no ustvrdio je da o njima ništa nije znao te kako za to ne snosi nikakvu odgovornost baš kao ni za bilo koji drugi zločin počinjen tijekom posjednjeg rata u Bosni i Hercegovini.

U posljednjem javnom istupu prije nego što mu vijeće pod predsjedanjem suca Theodora Merona potkraj ove godine izrekne pravomoćnu presudu, Karadžić je tijekom završnog dijela saslušanja u žalbenom postupku ponovio svoje stare teze o tome kako je on bio isključivo zagovornikom mira i protivnikom rata. Tvrdio je kako su se Srbi u BiH samo branili a "muslimani" stalno napadali i provocirali te kako za zločine u Srebrenici nije ni znao dok 2008. godine nije završio u haaškom pritvoru nakon što je uhićen u Beogradu.

Karadžić i njegovi branitelji složili su se kako je izvjesno da su u Srebrenici nakon pada te enklave u srpnju 1995. godine godine ubijene tisuće Bošnjaka pri čemu je zastupnica optužbe Katarina Gustafson podsjetila kako je tvz. konzervativna procjena od oko 5151 ubijenog sastavni dio presude od 40 godina zatvora kojom je bivši vođa bosanskih Srba pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) osuđen i za genocid.

Karadžić je u utorak izjavio kako mu je istinu o zbivanjima u Srebrenici otkrio tek Dražen Erdemović, bivši pripadnik 10. diverzantskog odreda vojske bosanskih Srba koji je priznao krivnju za sudjelovanje u masovnim likvidacijama Bošnjaka.

"I ja sam se čudio i pitao kako je bilo moguće da se takav drastičan događaj krije tako dugo a to mi je otkrio na sudu (ICTY-u) Dražen Erdemovć, Hrvat u našim postrojbama koji je bio 'pokupljen' da to učini", kazao je Karadžić.

I njegov branitelj Peter Robinson pokušao je poduprijeti Karadžćeve teze o tome da ništa nije znao. Robinson tvrdi kako u presudi za genocid ima bar dvadeset "rupa" jer nema niti jednog izravnog dokaza da je Karadžića bilo tko i bilo kad izravno izvijestio o pogubljenima u Srebrenici, odnosno da ih je on osobno zapovjedio.

Karadžić pak i dalje tvrdi kako u likvidacijama nisu sudjelovale "regularne" postrojbe bosanskih Srba.

"To su izvele grupice koje su sakupili 'onako' na nekoj bazi", teza je koju je iznio Karadžić dodajući kako je u travnju 1996. godine, nakon glasina koje su do njega došle, naredio istragu vojnom tužitelju koji ga je nakon toga opet izvijestio kako "tamo (u Srebrenici) nitko ništa ne zna i ne želi znati".

Što je bilo sa zarobljenima u Srebrenici u srpnju 1995. godine, kazao je Karadžić, nije bilo predmetom njegova zanimanja jer se on kao predsjednik ne bavi ratnim zarobljenicima s obzirom da je to "rutinska stvar".

"Jasno je da nisam mogao ni s kim stupiti u kontakt oko Srebrenice", pravdao je Karadžić svoje neznanje o zbivanjima u srpnju 1995. godine.

Na sličnim je tezama inzistirao odbacujući svaku odgovornost za napade na Sarajevo i počinjene masakre uključujući onaj na tržnici Markale u veljači 1994. godine kada su u minobacačkom napadu ubijene 64 osobe.

Pozvao se pritom na nedovoljno obučene topnike koji su u početku "radili greške i rasipali streljivo" a komentirajući masakr na Markalama postavio je bizarna pitanja poput onog zašto je na praznoj tržnici bilo više od 500 osoba te zašto među poginulima nije bilo niti jednog trgovca. 

"Kako je to moguće. Zašto bi oni bili tamo. Kako je moguće da među poginulima nema niti jednog prodavača? Moralo je za svakim stolom biti prosječno dva ili tri", elaborirao je svoju analizu Karadžić.

Pojasnio je da su tijekom opsade Sarajeva "granate išle s jednog brda na drugo" gdje su i jedni i drugi gađali crte ili eventualno pješaštvo u napadu. Da je samo Sarajevo bilo metom srpskog topništva, glavni grad BiH izgledao bi, kaže Karadžić, gore od Dresdena u Drugom svjetskom ratu.

"Srbi su u Sarajevu bili isključivo u defenzivi dok je muslimanskih ofenziva bilo više od 35", ustvrdio je Karadžić koji je odbacio postojanje bilo kakvih zločinačkih planova uz konstataciju kako "u rasnim i etničkim sukobima svi članovi jedne ugrožene i napadnute zajednice nemaju alternativu osim da se brane dok je moguće ili da idu na pobjedu protiv neprijatelja ili da budu poraženi i nestanu".

"Kako je moguće da se ne vidi da su Srbi u Sarajevu i BiH bili za mir?", pitao je suce na kraju Karadžić uz konstataciju kako su "trikovi druge strane bili uspješni i stoga nanijeli veliko zlo".

Karadžić traži oslobađajuću presudu, tužiteljstvu ustrajava na doživotnom zatvoru

Karadžić želi pravomoćnu presudu kojom bi bio oslobođen svake krivnje, a tužiteljstvo traži da ga se proglasi krivim i za genocid u još sedam općina osim Srebrenice te da mu se stoga izrekne kazna doživotnog zatvora.

Tužiteljica Catherine Gustafson kazala je kako je težina kaznenih djela koje je počinio Karadžić "bez presedana".

"Zato optužba traži da on dobije najtežu moguću kaznu, kaznu doživotnog zatvora", kazala je Gustafson.

Ustvrdila je kako veliki broj činjenica na kojima je temeljena prvostupanjska presuda Karadžiću jasno ukazuje na njegovu odgovornost, ističući kako pritužba obrane na "gomilanje činjenica" nije utemeljena.

"Nije došlo do nepravičnog suđenja zbog velikog broja presuđenih činjenica", kazala je Gustafson, navela je Hina. 

Podsjetila je kako zaključci prvostupanjskog vijeća jasno potvrđuju postojanje zajedničkog zločinačkog cilja uklanjanja Hrvata i Bošnjaka iz dijelova BiH pod nadzorom bosanskih Srba, no vijeće ICTY-a, tvrdi Gustafson, pogriješilo je u kvalifikaciji ne prihvaćajući da u sedam općina postoji obrazac nasilnog protjerivanja i uništenja bošnjačkih i hrvatskih zajednica kao kazneno djelo genocida.

"Protjerano je na stotine tisuća nesrba iz zajednica s područja RS. Karadžić ne samo da je za to znao nego je time prijetio i poticao (primjenu nasilja) na terenu", kazala je Gustafson.

Istaknula je kako su sudionici udruženog zločinačkog pothvata među kojima je i Karadžić predvidjeli točno takve razmjere progona uključujući "krvavo nasilje" koje se dogodilo na terenu, piše Hina. 

Kao primjer navela je progone Bošnjaka u Zvorniku 1992. godine za koje je Karadžić znao i nije učinio ništa kako bi to zaustavio nego je hvalio Arkana koji je sa svojim ljudima te zločine provodio.

Slično se zbilo u Prijedoru, također 1992. godine a ta je općina pak, prema stajalištu tužiteljstva ključna ilustracija tvrdnje da je genocida bilo i u drugim dijelovima BiH osim Srebrenici.

"Karadžić je nastavio lagati .... a istodobno je provodio politiku nekažnjavanja zločina", kazala je Gustafson dodaući kako je takvo ponašanje na tragu politike definirane još 1991. godine.

Dodala je kako je Karadžić definitvno imao mogućnost izbora: raditi na ostvarenju udruženog zločinačkog pothvata ili od njega odustati a jasno je koji je bio njegov izbor te stoga valja potvrditi kako on nije tek pasivno promatrao počinjena kaznena djela.

"On je prijetio i pripremao krvavu nasilnu kampanju protiv Bošnjaka i Hrvata", kazala je Gustafson konsatirajui kako bezbrojne žrtve nasilnih kaznenih djela i to nisu usputne žrtve nego rezultat smišljene i sustavne kampanje nasilja.

Rječ je o uništenju zajednica kao cjelina čiji je kranji rezulat fizičko odumiranje skupine kao zajednice iako su pojedinci preživjeli i to je ono što Konvencija UN o sprječavanju genocida definira kako bi se utvrdilo postojanje genocidne namjere.

"Karadžić i njegovi suradnici su znali kako će morati proliti rijeke krvi kako bi ostvarili svoje ciljeve i tim su putem svjesno pošli", kazala je Gustafson.

Predsjedatelj sudskog vijeća MICT-a Meron ranije je najavio kako će pravomoćna presuda Karadžiću vjerojatno biti izrečena u prosincu ove godine.

Dnevnik.ba 

Glavne rubrike: TemeEgida: TVRDI DA JE BIO ZAGOVORNIK MIRA Kratki opis: U posljednjem javnom istupu prije nego što mu vijeće pod predsjedanjem suca Theodora Merona potkraj ove godine izrekne pravomoćnu presudu, Karadžić je tijekom završnog dijela saslušanja u žalbenom postupku ponovio svoje stare teze o tome kako je on bio isključivo zagovornikom mira i protivnikom rata. Tvrdio je kako su se Srbi u BiH samo branili a "muslimani" stalno napadali i provocirali te kako za zločine u Srebrenici nije ni znao dok 2008. godine nije završio u haaškom pritvoru nakon što je uhićen u Beogradu.Slike: dnevnik.baTeme rubrike: Društvo NacionalnoTagovi: Radovan karadžićmictVRSRSSrebrenicaSarajevoKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Šešelj opet napao Jerkov: "Prolazio je namjerno pored mene i govorio mi "ustaška ku**o""

Tor, 24/04/2018 - 16:31

Šešelj je Jerkov govorio da je "ustaška ku**a", ponovivši time uvrede koje su joj prošlog tjedna uputili drugi parlamentarni zastupnici Radikala. "Prolazio je namjerno pored mene i govorio mi "ustaška ku**o"", rekla je Jerkov te dodala da predsjednik Skupštine Veroljub Arsić na njegove ružne riječi nije reagirao kao što nije reagirao ni prošlog tjedna kada su je vrijeđali drugi članovi Radikala, piše jutarnji.hr

Osudjeni ratni zlocinac Vojislav Seselj i danas nastavlja sa svojim govorom mrznje i uvredama upucenim meni u Narodnoj skupstini, usred sale usred sednice.

Bivsi radikali koji vode sednicu se opet pretvaraju da ne cuju i ne vide nista.

— Aleksandra Jerkov (@AleksJerkov) April 24, 2018

Vidjevši da Arsić ne kažnjava Šešelja zbog vrijeđanja Jerkov, njezin se stranački kolega Radoslav Milojčić Kena javio za riječ kako bi apelirao da se takvo ponašanje kazni.

"Umjesto da kazni Šešelja, kažnjen je Milojčić, jer je, kako je objasnio Arsić, cijeli zastupnički klub nazvao sramotnim", rekla je Jerkov.

Podsjećamo, Zastupnici Srpske radikalne stranke prošlog su tjedna tijekom sjednice Srpske Skupštine grubo izvrijeđali zastupnicu Jerkov nakon što je spomenula činjenicu da je Šešelj ratni zločinac i da ako krene razbijati nosove kao što je najavio, neka krene od njezinog.

Kad je u jednom trenutku ostala sama u svojoj klupi, okružili su je članovi Radikalne stranke, među kojima su bili i Nataša Jovanović, Aleksandra Belačić i Filip Stojanović, te joj rekli da se pripazi. Prethodno su joj vikali da je 'spodoba', 'izdajnik' i 'ustaška ku**a'.

"Rekli su mi da možda sama razbijem njušku sljedećih dana i da se pripazim. Tijekom cijele sjednice, na svakih pet minuta su mi dobacivali, vrijeđali me, a zastupnik Damjanović je u jednom trenutku i zapjevao 'ustaška ku**a'", rekla je Jerkov.

Problem okupljanja u Hrtkovcima

Šešelj čini se ne planira stati samo na osobnim i nacionalnim uvredama. Kako izvještava N1, vođa Radikala navodno ne odustaje od odlaska u Hrtkovce 6. svibnja, unatoč tome što je policija zabranila sva okupljanja u tom mjestu povodom 6. svibnja.

Šešelj je na konferenciji u Srpskoj Skupštini rekao da pristalice Radikala u Hrtkovcima neće sastančiti već da će se "razmileti" po selu. "Bit će to rano đurđevdansko ustajanje Radikala. U 11 sati, 6. svibanj. Na našim susretima nikada nije bilo nasilja pa nema razloga da nam se okupljanje zabrani. Nama ne smeta ako će još netko organizirati susret jer se točno zna gdje ćemo mi biti. Naše pravo nitko ne smije ukidati i osporavati. Šestog svibnja svakako idemo u Hrtkovce, molimo Boga za lijepo vrijeme i da nema blata", rekao je Šešelj.

Skup u Hrtkovcima navodno će osiguravati Srpska Radikalna Stranka i tom će prilikom biti prikladno odjeveni. "Mi se nikada nismo tukli s policijom. Ako spriječe naše okupljanje, mi ćemo šetati po Hrtkovcima. Ako nas policija napadne, mi ćemo sjesti na zemlju. To je naša stara taktika, tada policija ne tuče. Ako nam zabrane skup, tako ćemo postupiti", rekao je Šešelj.

Čelnik Radikala je rekao da im nitko pisanim putem nije zabranio okupljanje. "Mi, ipak, idemo, ali u tom slučaju nećemo imati ozvučenje i pozornicu jer to policija može spriječiti. Malo teže će spriječiti građane da se slobodno kreću. Ako blokiraju ulaz iz pravca Rume i iz pravca Šapca, ići ćemo preko livade. Mi smo poprilično snalažljivi. Ovo je borba za naše pravo da držimo skupove", dodao je Šešelj.

Ministar unutarnjih poslova Nebojša Stefanović prethodno je rekao da nitko u Hrtkovcima povodom 6. svibnja neće moći organizirati skupove, a zastupnik Demokratske stranke Balša Božović kaže da će članovi njegove stranke doći u Hrtkovce kako bi "spriječili Šešelja u povratku na mjesto zločina".

"Ne damo na sebe i na građane Srbije. Vučić želi ovakvu sliku Srbije", rekao je Božović. "Mi nećemo raditi skup već ćemo biti s građanima. Stefanović je zabranom oba skupa izjednačio građane i ratnog zločinca. To govori da ni Vučić ne razumije i da se nije promijenio. Mi ćemo doći jer ne vjerujemo da će država spriječiti Šešelja."

Dnevnik.ba

Vijesti rubrike: Politika Regionalno-SvjetskoGlavne rubrike: VijestiEgida: okupljanje u hrtkovcimaKratki opis: Čelni čovjek Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj u utorak je ponovno tijekom sjednice Srpske Skupštine vrijeđao zastupnicu oporbene Demokratske stranke Aleksandru JerkovSlike: dnevnik.baTagovi: aleksandra jerkovvojislav šešeljKomentiranje: DaVezana novost: Vojvođanska Hrvatica koja je postala Šešeljeva noćna moraIzdvojena novost: DAVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Erdogan u svibnju planira održati politički skup u Europi

Tor, 24/04/2018 - 16:28

Turski predsjednik Tayyip Erdogan u utorak je najavio da će idućeg mjeseca u Europi održati izborni skup, no odbio je otkriti u kojoj državi.

Erdogan je u Ankari svojoj stranci Pravde i razvoja (AKP) otkrio da će se skup održati u jednoj sportskoj dvorani.

"U svibnju ćemo održati svoj prvi sastanak u sportskoj dvorani u Europi, ako Bog da. Sve pripreme su gotove. Zasad ne želim reći u kojoj će to državi biti", rekao je turski predsjednik.

On se prošle godine sukobio s europskim dužnosnicima oko pokušaja AKP-a da održi skupove u europskim gradovima s turskom dijasporom, u sklopu kampanje uoči referenduma o proširenju predsjedničkih ovlasti.

Njemačka, Nizozemska i Austrija su zabranile te događaje.

Erdogan je prošlog tjedna zakazao prijevremene parlamentarne i predsjedničke izbore za 24. lipnja, gotovo godinu i pol ranije nego što su bili planirani. Izbori će se održati pod izvanrednim stanjem.

Kako bi se ojačao, AKP se ujedinio s krajnje desnom Strankom nacionalnog pokreta (MHP). U procesu ujedinjenja su i opozicijske stranke te se očekuje da će u narednim danima objaviti imena svojih predsjedničkih kandidata, navela je Hina. 

Nakon nadolazećih izbora na snagu će stupiti ustavne promjene koje znatno jačaju funkciju predsjednika, usvojene na referendumu 2017. Opozicija tvrdi kako te reforme ugrožavaju državni demokratski poredak.

Dnevnik.ba 

Vijesti rubrike: Politika Regionalno-SvjetskoGlavne rubrike: VijestiEgida: NIJE REKAO U KOJOJ DRŽAVI Kratki opis: "U svibnju ćemo održati svoj prvi sastanak u sportskoj dvorani u Europi, ako Bog da. Sve pripreme su gotove. Zasad ne želim reći u kojoj će to državi biti", rekao je turski predsjednik.Slike: dnevnik.baTagovi: ErdoganEuropaTurskaakpKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

SPLITSKA POLICIJA: Hajdukove nogometaše napala skupina mlađih osoba

Tor, 24/04/2018 - 16:23

Dok je šetao Cankarjevom poljanom u blizini Kluba navijača Torcide, jučer popodne fizički je napadnut mađarski nogometaš Marko Futacs koji igra za Hajduk, a s njim su bili suigrači iz Hajduka, Hamza Barry, Savvas Gentsoglou, Hysen Memolla i Ahmad Said.

 "Provjerom smo utvrdili kako je u ulici Zrinsko Frankopanskoj skupina od pet-šest mlađih osoba najprije verbalno, uz psovke, napala nogometaše, a zatim je jedan od tih mladića fizički nasrnuo na 28-godišnjaka, ozlijedivši ga, ali po našim saznanjima on nije zatražio liječničku pomoć," rekla je za Hinu Ana Čepić, iz Ured za odnose s javnošću splitsko-dalmatinske PU.

Ozlijeđeni 28-godišnjak je Hajkukov nogometaš Marko Futacs, koji je, prema medijskim navodima, udaren nogom u glavu.

Splitska policija nastavlja s izvidnim radnjama na utvrđivanju okolnosti jučerašnjeg incidenta i pronalasku počinitelja.

HNK Hajduk je oštro osudio napad na njihove nogometaše, u kojem je ozlijeđen centarfor njihove momčadi Marko Futacs.

Također Hajduk je izrazio očekivanje da će nadležna tijela brzo utvrditi okolnosti napada, navevši da će klub poduzeti sve mjere kako bi zaštitio svoje igrače. Iz kluba su poručili da se "nikakav oblik nasilja ne smije tolerirati."

Dnevnik.ba

Vijesti rubrike: Društvo LokalnoGlavne rubrike: VijestiEgida: istragaKratki opis: Policija je istragom utvrdila da je u ponedjeljak u Splitu skupina mlađih osoba napala petoricu nogometaša Hajduka, od kojih je jedan ozljeđen, ali nije zatražio liječničku pomoć, doznaje se u utorak u splitsko-dalmatinskoj policiji.Slike: dnevnik.baTagovi: hajduknapad na nogometašesplitKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Došao je i taj dan u Tomislavgradu: Radnike "traže svijećom"

Tor, 24/04/2018 - 16:11

Ne tako davno u duvanjskom kraju , ali i široj okolici, onaj tko je htio raditi išao je od vrata do vrata i državnih institucija i javnih poduzeća i privatnih poslodavaca moleći za posao...

A danas, osim u državnoj službi i javnim poduzećima, nema molbi radnika za posao, nego obrnuto: posao-poslodavci traže radnike! I u Tomislavgradu i okolici na rasvjetnim stupovima, na zidovima, ali i na radio postajama, portalima osviću oglasi gospodarstvenika koji traže radnike, piše portal Tomislavnews.com.

Radnika je sve manje, dok djelatnika koji i na birou čekaju državni posao ima dovoljno!

U ovim sredinama je velika razlika u ova dva pitanja: Jesi li zaposlen? I  Radiš li igdje?

Prvo pitanje  traži potvrdan odgovor ako si zaposlen/a u državnoj službi, državnoj instituciji ili javnom poduzeću, dakle ako si stalno zaposlen, imaš redovitu plaći i druga primanja, imaš fiksno radno vrijeme, slobodan vikend i praznike, godišnji odmor i naknadu za njega (regres)...i sve druge pogodnosti.

Na drugo pitanje očekuje se odgovor onih koji rade kod privatnih poslodavaca: zaposleni su godinama, a na određeno, pod ugovorom, s radnim vremenom kako "gazda kaže", odmor kako zaslužiš, plaća po dogovoru, bez ugovora...Govorimo o navikama većine privatnih poslodavaca, a svakako ima iznimaka, njima čast, ali oni samo potvrđuju pravilo. Dakle, ako radiš kod privatnika manje si vrijedan, manje te cijene i u društvu, i u obitelji, jer si "leteći", nikad ne znaš kad će gazdi "puknut film", možda zbog krivog pogleda i "Hvala, nemam više potrebe za tvojim radom"!

Eto, zato se traže radnici "sa svićom", i na prostorima B i H, traže ih iz Hrvatske-Dalmacije u vrijeme turističke sezone, kao konobare, kuhare, sobarice, spremačice, traže ih i kao cijenjene građevinske radnika, traže ih i iz Njemačke..

I odlaze radnici tamo gdje će biti cijenjeni, gdje će teško raditi, ali će im se i dobro platit, tamo gdje ga susjed-gazda neće podcjenjivati, neće mu se rugati kao je njegov rob, kako ga treba persirati jer mu je šef, a "nekada su zajedno ovce čuvali". Ovdje su radnici nezaštićeni, nitko ne štiti njihova prava, sindikata gotovo da i nema...

Došlo takvo vrijeme, nestalo radnika, otišli "trbuhom za boljim kruhom" i za poštivanjem njihovog rada.

I što sada: traže se radnici/e  preko oglasa, a radnika nema, zato ima "uhljeba na bacanje", ali njih, na sreću, ili na žalost, vrlo rijetko traže i klasičnim oglasom-natječajem! Oni "samo osvanu" na nekoj pripremljenoj fotelji ili stolac donesu od kuće, haha. važno je da je na popisu zaposlenih dužnosnika, službenika, a to donosi ugled i sve moguće privilegije, za mlade i velika prednost za ženidbu/udaju!

Dnevnik.ba

Glavne rubrike: DogađajiDogađaji rubrike: Društvo LokalnoEgida: odlazak radnika u inozemstvoKratki opis: I odlaze radnici tamo gdje će biti cijenjeni, gdje će teško raditi, ali će im se i dobro platit, tamo gdje ga susjed-gazda neće podcjenjivati, neće mu se rugati kao je njegov rob, kako ga treba persirati jer mu je šef, a "nekada su zajedno ovce čuvali". Slike: dnevnik.baTagovi: Tomislavgradodlazak stanovništvaKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Bitka na Jadranskom moru do koje nikad nije došlo: Kako je JRM 1999. planirala napad na NATO brodove

Tor, 24/04/2018 - 16:01

U zadnji tren izbjegnuta vjerojatno najveća bitka na Jadranu i izvjestan totalni poraz sićušne republike piše Express.hr

Prošlo je nekih 19 godina otkako je izbjegnuta najveća bitka na Jadranskom moru u novijoj povijesti. Prema pisanju crnogorskih Vijesti, tada najmoćnija jedinica jugoslavenske ratne mornarice - 18. flotila raketnih brodova - planirala je isploviti i napasti NATO snage koje su 24. ožujka 1999. godine započele napad na SR Jugoslaviju, tada federaciju svedenu na Srbiju i Crnu Goru.

Novinari Vijesti dobili su dokument pod nazivom "Zapovest za odbranu br. 2" od zapovjednika 18. flotile, viceadmirala Jovana Grbavca.

Grbavac je u to vrijeme bio na čelu jedinice u kojoj je zapovijedao najmoćnijim jugoslavenskim plovilima. Riječ je o dvjema raketnim fregatama tipa Kotor, raketnu fregatu tipa Koni, četiri raketne topovnjača tipa 401 i dva stara raketna čamca klase "Osa". 

Iako je to bila najmoćnija jedinica ratne mornarice tadašnje Jugoslavije, pred njima je bilo šezdesetak brodova NATO-a, tri podmornice i oko 280 aviona te još šezdesetak borbenih helikoptera na tim brodovima.

Plan, sadržan u ranije spomenutoj naredbi bio je gotovo luđački hrabar. Dva raketna čamca trebala su isploviti iz Boke i nedaleko od obale uključiti autopilote te se zaputiti prema NATO-voj floti. Posada bi se nakon uključivanja autopilota prebacila na prateće glisere i tako izbjegla sigurnu smrt.

"Raketni čamci bi u tankovima imali goriva za oko sat vremena vožnje, a u punoj brzini nalikovali bi protivniku kao da provode manevar raketnog napada. Stoga bi se pažnja protivnika usmjerila na te stare i za nas manje bitne brodove, a za to vrijeme bi naše prave snage s kojima smo željeli izvršiti raketni udar po NATO plovilima, završile razvoj i postavile se u poziciju za napad", ispričao je Grbavac VIjestima.

Do napada na kraju nije došlo jer Grbavčevi nadređeni na kraju nisu odobrili takav plan.

Čak i da je diverzija potpuno uspjela, jugoslavenski brodovi teško bi došli u odgovarajuću poziciju za napad. "Morali bismo ploviti punom brzinom najmanje sat vremena do napada. Velika vjerojatnost otkrivanja i uništenja naše podmornice prije izlaska na pozicije plotuna u mala tehnička pouzdanost podmornice, osnova su odluke da ne pošaljemo P-831 na zadatak", kazao je Grbavac.

Dnevnik.ba

Vijesti rubrike: Društvo Regionalno-SvjetskoGlavne rubrike: VijestiEgida: "Zapovest za odbranu br. 2"Kratki opis: Hrabrost ili ludost? Crnogorci htjeli napasti Amerikance 1999.Slike: dnevnik.baKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Zašto Eronet plaća medij koji tvrdi da su njegovi korisnici antropološke pogreške?

Tor, 24/04/2018 - 15:58

Kaže Vilim Primorac da je visokorazvijena društvena odgovornost jedan od osnovnih postulata ove tvrtke.

Što znači ovo visokorazvijena? Jel to društvena odgovornost za općinu Visoko?

Il visoka odgovornost u potpori pisanja Ahmeda Burića, na Eronetu dragom radiosarajevo.ba koji uporno i  javno zagovara da oni Srbi i Hrvati koji ne misle kao Ahmed o budućnosti BIH ne smiju imati jednaka prava kao Burić? I koje iz kolumne u kolumnu vrijeđa sintagmama “biološki otpad, pogreške prirode, treba im oduzeti prava, nasapunjati daske”, piše Poskok.info.

Evo jednog isječka iz zadnje Burićeve kolumne:

obuzme vas neopisiva sreća što te misli ne osvanjuju na papiru nego u digitalnoj, virtualnoj stvarnosti u kojoj  poskoci i ostale antropološke pogreške imaju jednako pravo i legitimitet kao i svi drugi.

Odgovorno tvrdimo da prema Ahmedu Eronetovom Buriću većina Eronetovih korisnika, preko 90% njih, jesu antropološke pogreške. Svi oni koji glasuju za stranke HNS-a. Svi koji smatraju da Burićev nacionalizam želi uskratu njihovih prava.

I da ih ogromna većina misle i podržavaju ono što i mi podržavamo. Ako nam Eronet ne vjeruje neka napravi istraživanje.

Stoga se postavlja pitanje zašto Eronet plaća medij koji tvrdi da su njegovi korisnici i uposlenici antropološke pogreške? Je li to strateško ulaganje?

I smiju li korisnici Eroneta znati da Eronet ulaže u džep čovjeka koji smatra da su Eronetovci antropološke pogreške? Ili to moramo skriti od korisnika Eroneta? Baš kao i podatak koliko godišnje Eronet izreketare mediji većeg nacionalizma?

Mi ne mislimo da su Hrvati u BIH antropološke pogreške. A ni Srbi. I mislimo da Burić većinu onih koji misle kao mi, bili oni Srbi il Hrvati, dakle 50% građana BIH smatra antropološkim pogreškama. Samo zato jer ne misle kao Burić. Smatramo da je to govor mržnje. I da Eronet ne bi trebao , kao visokoodgovorna društvena tvrtka plaćati takve ljude.

Nek se naprosto cijenjeni direktor  Vilim, skupa sa cijenjenim Rukom upita smatraju li  sebe antropološkom pogreškom? Ako  da, zašto se ne obrate psihijatru?

Burić  je inače onaj lik koji je zamalo fizički nasrnuo na Milana Šutala  u jednoj emisiji FTV-a. Šutala koji je prema pisanju bošnjačkih medija, koji reketare Eronet, režimski novinar. Dobro plaćen od Eroneta. Sa čak 400KM prošle godine.

Je li visokorazvijena društvena odgovornost Eroneta kada uplati stotine tisuća maraka koje dobije od hrvatskog naroda na račun novinara BHRT-a i FTV-a koji zagovaraju kršenja političkih prava tog naroda?

Je li Vilim Primorac zaprijetio BHRT-u i FTV-u zaustavljanjem financiranja tih tvrtki nakon javnog linča Tvrtka Milovića na kojeg su mediji, koje financira Eronet, bacili fetvu i raspisali tjeralicu za njim?

Ili je visokorazvijena društvena odgovornost da tvrtka Eronet koju plaćaju i građani RH sufinancira medije koji zagovaraju zaustavljanje gradnje mostova u Hrvatskoj?

Možda je visokorazvijena društvena odgovornost Eroneta u visokim cijenama poziva? Ili jednostavno u visokom stilu življenja njegove uprave?

Uprave koju baš briga što se događa u društvu. Baš je ono briga što je Eronetovih korisnika sve manje, i što ih iseljava isti onaj nacionalizam koji Eronet plaća. Onaj nacionalizam koji bi i da sruši Pelješki most.

Jer što je Eronetovaca manje, to ih je više u tarifi Roaming. Što je super. Tako raste ta visoka odgovornost. Jer visokoodgovoran operater zna da je korisnik u roamingu tri put vrjedniji od onog tu.

U svom interviewu Vilim Primorac poručuje, neka portali pjevaju. Ok, direktore, pjevat ćemo, dobit ćeš simfoniju. Smatraj ovo tek prvim akordom.

I molimo te, ugasi marketing na portalima antropoloških pogreški. Mi, antropološke pogreške, naprosto ne želimo raditi s firmom koja financira nacionalizam više rase koji nas svakim danom vrijeđa i uništava.

Sretno u Visokom. I pozdravi nam Ahmeda.

Dnevnik.ba

Glavne rubrike: TemeEgida: strateško ulaganjeKratki opis: Mi ne mislimo da su Hrvati u BIH antropološke pogreške. A ni Srbi. I mislimo da Burić većinu onih koji misle kao mi, bili oni Srbi il Hrvati, dakle 50% građana BIH smatra antropološkim pogreškama. Samo zato jer ne misle kao Burić. Smatramo da je to govor mržnje. I da Eronet ne bi trebao , kao visokoodgovorna društvena tvrtka plaćati takve ljude.Slike: dnevnik.baTeme rubrike: Društvo NacionalnoTagovi: ht eronetAhmed Burićvilim primoracKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

DONOSIMO: Sporazum Islamske zajednice s BiH ustvari je stvaranje islamske države BiH

Tor, 24/04/2018 - 15:37

Islamska zajednica u BiH jedina je vjerska institucija koja nema potpisan sporazum s državom BiH.  U predloženom osnovnom ugovoru između BiH i Islamske zajednice traže se privilegije – kako za samu instituciju, tako i za muslimanske vjernike. 

Iako je Bakir Izetbegović, predsjedatelj Predsjedništva BiH to pitanje pokušao staviti na dnevni red sjednice Predsjedništva BiH, hrvatski i srpski članovi Predsjedništva BiH, Dragan Čović i Mladen Ivanić su na posljednjoj sjednici to odbili.  

BiH ima potpisane sporazume sa Svetom Stolicom i Srpskom pravoslavnom crkvu, a potpisivanje sporazuma s Islamskom zajednicom na čekanju je već neko vrijeme zbog specifičnosti koje IZ BiH traži za muslimanske vjernike u našoj zemlji. 

Dnevnik.ba je u posjedu sporazuma Islamske zajednice BiH i BIH iz kojeg  donosimo  ključne zahtjeve: 

Vakufska imovina – područje cijele BiH? 

 „Bosna i Hercegovina jamči  Islamskoj zajednici nepovredivost prava vlasništva, upravljanja i raspolaganja vakufskom imovinom, koja kao specifičan institut imovinskog prava neće biti narušena imovinskim i drugim zakonima Bosne i Hercegovine“ 

Primjerice, eksproprijacija zemljišta za potrebe izgradnje neke autoceste koja spada u institut vakufske imovine ne bi bila moguća ako Islamska zajednica takvo što ne prihvati, što opet, nije posebno definirano ni određeno.  Za Islamsku zajednicu  ne bi vrijedio princip javnog dobra kao za obične građane BiH. 

Urbanistički planovi gradova i općina u BiH ovise o potrebama Islamske zajednice za gradnjom džamija  

„Pri izradi urbanističke regulative određenog područja, nadležni organi prostornog uređenja uvažit će prostorne potrebe Islamske zajednice za  izgradnjom vjerskih objekata na tom području.“

„Islamska zajednica odlučuje o potrebi izgradnje vjerskog objekta(…) na području cijele BiH, u skladu sa šerijatskim propisima o unutrašnjoj organizaciji i predlaže lokaciju, a nadležne vlasti BiH će to uvažiti ako se tome ne protive objektivni razlozi“. 

Dakle, urbanistički i planovi prostornog uređenja gradova i općina u BiH ovise o potrebama Islamske zajednice BiH za izgradnjom džamija, tekija, medresa, mesdžida i drugih objekata. Nije precizirano koji su to i kakvi  bi to bili eventualni „objektivni razlozi“ koji bi spriječili izgradnju islamskih vjerskih objekata. 

Izravan utjecaj na pravosudne i policijske organe BiH  

 „U slučaju pokretanja sudske istrage protiv službenika Islamske zajednice zbog eventualnih krivičnih djela predviđenih krivičnim zakonom, sudske će vlasti BiH o tome prethodno obavijestiti nadležne organe Islamske zajednice.“

 „U slučaju privođenja i zadržavanja vjerskog službenika, određivanja mjera pritvora ili alternativnih mjera pritvora, nadležna policijska uprava/tužilac  ili sud dužni su obavijestiti nadležno muftijstvo bez odlaganja.“

Islamska zajednica ustvari ovim zahtjevima izravno utječe na pravosudne i policijske organe u BiH, tijek i ishod istraga ili eventualnih sudskih postupaka  jer vjerske službenike Islamske zajednice kaznene odgovornosti ne amnestira njihov  vjerski poziv i oni, kao i svi građani BiH, odgovaraju prema ovozemaljskim zakonima, odnosno Kaznenom zakonu BiH. 

Javni i privatni sektor: Džuma, hadž, halal prehrana, obavljanje molitvi na radnim mjestima, nikabi, burke, duge brade…

Islamska zajednica traži da se muslimanskim vjernicima u javnom i privatnom sektoru omogući pravo na klanjanje džuma-namaza, iftar tijekom Ramazana, pravo na odsustvo s posla zbog odlaska na hadž. 

IZ BiH traži i  poštivanje prava vjernika na ispoljavanje molitve u javnom i privatnom sektoru kao što su obavljanje molitvi, izbor prehrane, odijevanja i izgleda u skladi s njihovim vjerskim uvjerenjima. 

Tijekom Ramazana molitve se održavaju svakodnevno, a obavljanje džuma namaza je molitva petkom, odnosno, zajednički tjedni obred u džamiji u podne. 

Međutim, takva prava, čak ni nedjeljom, nisu regulirana ni katoličkim ni pravoslavnim vjernicima. Također, pravo na stanku tijekom iftara  i sehura tijekom Ramazana je dio predloženog sporazuma. Katolički i pravoslavni vjernici imaju sličan mjesec, odnosno Korizmu koja je priprava za svetkovinu Uskrsa, ali im ovakvo što nije omogućeno.  

Hadž je jedna od obveza muslimana – hodočašće u Meku što može trajati i do mjesec dana, a Islamska zajednica traži da se omogući pravo na odsutnost s posla u tom slučaju, i u javnom i privatnom sektoru.  Također, IZ BiH traži i obavljanja namaza na radnom mjesto što također nije slučaj s ugovorima Katoličke crkve, SPC-a i drugih vjerskih zajednica u BiH. 

Prijeporno pitanje je i uporaba vjerskih i tradicijskih obilježja.

Od izbora prehrane pa do odijevanja i izgledanja „u skladi s njihovim vjerskim uvjerenjima“. Prema sporazumu, osim hidžaba, burke i nikaba, ozakonile bi se i „duge brade“ i „kratke hlače“ koje nose pripadnici selefijskog- vehabijskog pokreta koji su nedavno u Graničnoj policiji BiH dobili pravnu bitku. Nikabi i burke, pa čak i hidžabi, u brojnim su europskim zemljama zabranjeni.  

Ovim sporazumom muslimanski vjernici u BiH bili bi dodatno privilegirani, a državni i pravni subjekti u kojima rade imali dodatne financijske obveze. 

K tomu, sporazumom kojeg je Islamska zajednica predložila poništeni bi bili  pojedini dosadašnji zakoni i pravne regulative institucija BiH, a u pitanje dovedena i njihova svjetovna pozicija. 

Sporne su i odredbe vezane za obred  obrezivanja djece i osiguravanja zdravstvenih uvjeta za takvo što, kuhinje s halal prehranom koje bi morale biti otvorene u svim institucijama i privatnim tvrtkama, financijsko poslovanje same institucije IZ-a BiH, arhivske građe kojom raspolažu a koja samo privremeno može biti ustupljena iz, kako je navedeno, posebno važnih razloga, organima vlasti  BiH. 

Također, Islamskoj zajednici jamči se pristup javnim RTV servisima u BiH, pravo na distribuciju knjiga, novina i drugih tiskovina, dok je primjerice, Katoličkoj crkvi u BiH pristup javnim medijima „omogućen“ a ne zajamčen. 

BiH treba uskladiti svoje zakone sa zahtjevima Islamske zajednice? 

Ako se ovakav sporazum s Islamskom zajednicom BiH potpiše zakoni BiH se praktično moraju uskladiti s odredbama samog sporazuma jer Islamska zajednica kroz kompletan tekst predloženog sporazuma zahtjeva da se zakoni BiH urede prema njenim potrebama, ciljevima itd. dok su sporazumi s Katoličkom crkvom i Srpskom pravoslavnoj crkvom tek  načelno uredili i definirali  prava katoličkih i pravoslavnih vjernika u BiH. 

Islamska zajednica BiH ovim sporazumom ustvari nalaže BiH da svoje zakone uskladi s njenim odredbama jer se nigdje ne poziva na zakone BiH i poštivanje pravnih legislativa BiH nego doslovce potpuno suprotno tražeći od institucija BiH da se u ovoj mjeri i na ovaj način prilagode njenim šerijatskim zakonima.  

Cjelovit tekst sporazuma pročitajte na linku ispod: 

Ugovor s Islamskom Zajednicom BiH by Dnevnik.ba on Scribd

Dnevnik.ba 

Glavne rubrike: TemeEgida: NASTAVAK POLITIKE ISLAMSKE DEKLARACIJE? Kratki opis: Islamska zajednica BiH u sporazumu koji još uvijek nije potpisan s BiH traži za muslimanske vjernike privilegije kakve nemaju katolici i pravoslavci u BiH. IZ BiH traži da se urbanistički planovi gradova i općina uređuju i donose prema njihovim potrebama o gradnji džamija i drugih vjerskih objekata, odredbama o kaznenoj odgovornisti vjerskih službenika mogu izravno utjecati na pravosuđe, policiju, sudske postupke, obavljanje džuma namaza i osiguravanje prostora za molitve u javnom i privatnom sektoru, pravo na odsustvo posla zbog hadža, nošenje nikaba itd...Slike: dnevnik.baAutor: Gloria LujanovićTeme rubrike: Društvo NacionalnoTagovi: Islamska zajednica BiHsporazum s BiHbakir izetbegovićhusein ef. kavazovićKomentiranje: DaVezana novost: Ni daytonska ni europska nego bošnjačko - muslimanska BiH Izdvojena novost: DAVodeni Žig: VELIKI
Kategorije: Bosna in Hercegovina