Dnevnik.ba

Syndicate content
Updated: 26 min 54 sek od tega

Trump ne valja ni kad poreze reže

Pet, 17/11/2017 - 11:03

Grupa republikanskih senatora opet bi mogla zadati teške glavobolje predsjedniku Donaldu Trumpu i njegovu prijedlogu reformi poreznog sustava. Republikanski senator Rob Johnson prvi je otvoreno kazao da neće glasovati za prijedlog porezne reforme zato što smatra da je on u osnovi veliki udarac za srednju klasu i mala poduzeća. Također, smatra da cijela ta reforma najviše dobrobiti donosi velikim korporacijama i bogatim pojedincima. Nakon što je Johnson objavio da neće glasovati za poreznu reformu, senatori John McCain, Bob Corker, Lisa Murkowski i Susan Collins također su kazali da razmišljaju o tome da glasuju protiv te reforme, a najviše ih zabrinjava to što će ta porezna reforma potpuno “minirati” mogućnost da pojedinci i obitelji nižih primanja kupe policu zdravstvenog osiguranja, prenosi Večernji.ba

Recept za umiranje

Tako je dnevni list Washington Post već objavio priču o četverogodišnjoj djevojčici koja boluje od raka, a kojoj osiguravajuća kuća odbija obnoviti policu zdravstvenog osiguranja nakon Trumpove izvršne naredbe kojom je ukinuo federalno financiranje za Obamacare. Spomenuti republikanski senatori kažu da će sve porezne olakšice koje za srednju klasu predviđa Trumpova reforma biti poništene zato jer će upravo ti ljudi morati plaćati znatno više za zdravstveno osiguranje. Skupina demokratskih senatora izračunala je da bi zbog takve reforme i ukidanja Obamacarea u prvom valu bez zdravstvenog osiguranja moglo ostati najmanje 13 milijuna ljudi. Uz to, neki procjenjuju da bi ta porezna reforma na srednji rok mogla dodatno produbiti sada već duboki jaz između bogatih i siromašnih. Upravo zbog toga više od 400 milijunaša i milijardera iz Sjedinjenih Država uputilo je apel predsjedniku i Kongresu da im ne daju porezne olakšice i da im ne smanjuju poreze jer ne žele da se nejednakost dodatno produbi.

Raspodjela bogatstva

Riječ je o grupaciji kojoj je cilj pravednije gospodarstvo i pravednija raspodjela bogatstva i koja je sklona progresivnijoj politici na tome planu. Jedan od njih je i George Soros. Kao i neki od ključnih Trumpovih zakona, i ovaj će gotovo sigurno proći u Zastupničkom domu, ali bi u Senatu mogao pasti odluče li tako republikanski senatori, koji još razmišljaju. 

Dnevnik.ba

 

Vijesti rubrike: Politika Regionalno-SvjetskoGlavne rubrike: VijestiEgida: opet u nevoljiKratki opis: Više od 400 milijardera i milijunaša uputilo je apel da im se ne smanjuje porez zato što bi to radikalno pogoršalo nejednakost Slike: dnevnik.baTagovi: DONALD TRUMPporeziKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

FOTO: Predsjednik Čović otvorio izložbu Marina Topića, mostarski likovni događaj godine

Pet, 17/11/2017 - 10:51

Otvorenje postava Zemlja humska – kist i Krist, kojim Topić obilježava četrdeset godina svojega umjetničkog stvaranja, darovalo je gradu na Neretvi dosad neviđeni spektakl s više od 500 posjetitelja za koje su i dva prostrana galerijska salona bila pretijesnima, prenosi Aluminij.ba.

 - Marin možda nema atelje, ali suradnike ima u svima nama. To je dokazuje i ova i sve njegove prethodne, a pokazat će i sve njegove buduće izložbe – kazao je predsjednik Čović, dok je direktor Aluminija d.d. Mostar Mario Gadžić iskazao počašćenost činjenicom da je autor želio upravo u Aluminijevomu hramu kulture obilježiti svoj značajni jubilej, dometnuvši kako je ovo otvorenje nedvojbeno najposjećenijim u dugih 17 godina postojanja Galerije.

- To je zapravo pokazateljem činjenice na koji način poklonici likovnosti reagiraju na Topićevo slikarstvo i koliko cijene i ono što stvara i njega kao čovjeka, kao dijete ovoga grada – komentirao je Gadžić, izazvavši emotivnu reakciju samoga autora koji je za mikrofonom kazao: Oprostite mi što sam emotivan, što sam Mostarac i Hercegovac, jer mi Mostarci ludo volimo i Mostar i Hercegovinu.

Topić je, prekidan pljescima oduševljene publike, pojasnio kako samo radi ono što osjeća i kako sve što stvara poniče iz njegova djetinjstva koje niti može niti hoće zaboraviti.

- Živio sam u Njemačkoj, u Americi, pokušavao slikati tamošnje krajolike, ali nigdje nisam osjetio tu toplinu i tu svjetlost koju osjećam ovdje, na ovomu kamenu – rekao je ganuti slavljenik.

Likovni kritičar Ivan Vukoja, autor prigodnoga kataloškog osvrta, zaključio je kako je ime postava slikarevim životnim i autorskim credom, dok njegov kolega, akademik Tonko Maroević, ističe Topićevu volju da se svijet oko sebe uhvati što integralnije, punije, ne samo fizički nego i metafizički.

Izložbu su, pod visokim pokroviteljstvom predsjedatelja Predsjedništva BiH, zajednički organizirali Galerija Aluminij i Matica hrvatska Mostar, a počasni predsjednik Matice, akademik Josip Muselimović, ocijenio je kako za Marinove slike ne treba umjetnička naobrazba, ne trebaju riječi i jezik, jer će vam oko sve reći, jer se jedino oko ne može prevariti.

Iskazavši osobitu radost što je ova velebna izložba postavljena u prestižnoj Galeriji Aluminij, predsjednica Matice dr. sc. Ljerka Ostojić iskoristila je prigodu i, u ime Predsjedništva MH Mostar, direktoru Odjela korporativnih komunikacija Aluminija Darku Juki uručila Veliku povelju zahvalnosti za promociju i afirmaciju kulture u gradu na Neretvi, a napose za osobit doprinos Mostarskomu proljeću – Danima MH Mostar.

- Gotovu su postigli nemoguće, gotovo su me ostavili bez teksta – kazao je ganuti Juka, zahvalivši Matici i pozdravivši slikarskoga barda koji je, kako je kazao, strahovito utjecao na umjetničku zbilju ovoga podneblja, naslikavši neke od kultnih radova naše novije povijesti.

- Ugostili smo njegov genijalni Sumrak bogova, njegove kraljicu Katarinu i Humsku Veneru, sve one njegove oblutke, šipke, platane, Neretvu, sve ono što jest njegova Zemlja humska, iz kista i od Krista. Možda ih ima još koji znadu onako naslikati neretvanski oblutak, ali nitko drugi ne može postići da Neretva teče preko slikarskoga platna! Marinov je genij ne u onomu cvijeću Cvjetne nedjelje, nego u otučenim rubovima onoga limenog lavora i u onomu raspuknutomu šipku na tronošcu, koji nam vraćaju mirise djetinjstva – izjavio je Juka, s kojim se Vukoja složio u posebnomu oduševljenju najrecentnijom Marinovom slikom.

- Stari emajlirani lavor s otučenim rubovima u vlatima trave i cvijeća, a unutra plutajuća cvjetna rapsodija na vodi koja nas svojom likovnom čarolijom, poput Proustovih kolačića, vraća u djetinjstvo, u vrijeme kada su nam i ruke i obrazi bili ne samo čisti nego i mirisni – nadahnuto je govorio ravnatelj HNK Mostar.

Svečanost otvorenja glazbeno su oplemenili članovi Gudačkoga kvarteta Simfonijskoga orkestra Mostar, a izložba koju su sponzorski pomogli Vlada HNŽ-a, Aluminij d.d. Mostar, HT Eronet, HP Mostar, Elektroprivreda HZ HB, Rektorat i FPMOZ Sveučilišta u Mostaru, dostupnom za besplatno razgledanje ostaje sve do kraja mjeseca studenog. Djelatno vrijeme Galerije Aluminij jest od 7 do 20 radnim danima i od 9 do 14 subotom.

Inače, Marin je Topić rođen u Mostaru, 3. srpnja 1957. godine. Prvu uljanu sliku naslikao je kao trinaestogodišnjak. Završio je arhitekturu u Sarajevu 1981. i upravo te godine naslikao Gospu Međugorsku. Prvu je samostalnu izložbu imao 1982. u Franjevačkomu samostanu u Širokomu Brijegu, drugu 1983. u Zagrebu (RH), a treću 1985. u Sarajevu. Od 1987. godine, u Munchenu (Njemačka) studira slikarstvo devetnaestoga stoljeća, a 1989. odlazi u Californiu (SAD). U Mostar se vraća 1990. godine. U nizu uspjeha njegove plodne i burne karijere svakako se ističe velika monografska izložba iz 2006. godine (Zemlja humska) u rodnomu Mostaru, s kojom je Topić gostovao i u Dubrovniku, Splitu, Zagrebu, Sarajevu i u Podgorici (Crna Gora), te ju je vidjelo ukupno više od stotinu tisuća posjetitelja.

Dnevnik.ba

Glavne rubrike: DogađajiDogađaji rubrike: Društvo LokalnoEgida: izložba marina topićaKratki opis: Na sinoćnjemu gala otvorenju mostarskoga likovnog događaja godine, velike samostalne izložbe slika najvećega bh. hiperrealiste Marina Topića, predsjedatelj Predsjedništva BiH dr. Dragan Čović svečano je postav proglasio otvorenim, poručivši okupljenomu mnoštvu u Galeriji Aluminij kako su Topićeva platna vrijedna divljenja i kako smo svi mi baštinicima onoga što ovaj slikar stvara svojim kistom. Slike: dnevnik.badnevnik.badnevnik.badnevnik.badnevnik.badnevnik.badnevnik.badnevnik.badnevnik.badnevnik.badnevnik.badnevnik.badnevnik.badnevnik.badnevnik.badnevnik.badnevnik.badnevnik.badnevnik.badnevnik.badnevnik.badnevnik.badnevnik.badnevnik.badnevnik.badnevnik.badnevnik.badnevnik.badnevnik.baTagovi: marin topićDragan ČovićizložbaKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Liječnici koji pokušavaju spasiti prebjegu iz S.Koreje u šoku: "Ono što smo mu pronašli u crijevima nismo vidjeli u 20 godina karijere!"

Pet, 17/11/2017 - 10:42

Liječnik Lee Cook-jong prebjega je uspješno operirao u srijedu ujutro u bolnici Sveučilišta Ajou, ali je dodao da je sjevernokorejski vojnik i dalje kritično. "Operaciju smo završili nakon što smo vojniku iz trbušnog zida izvadili metak", rekao je Lee.

"Mučimo se s liječenjem pacijenta jer smo u njegovom želudcu pronašli velik broj parazita koji ulaze u i jedu ranjeno tkivo", dodao je Lee. "Osim toga, kod pacijenta smo naletjeli na parazita kojeg nikada nismo vidjeli kod Koreanaca i to nam pravi velike probleme. Radim 20 godina kao kirurg i takve sam parazite vidio samo u udžbenicima."

Jedan parazita koje su pronašli u probavnom traktu vojnika bio je dugačak čak 27 centimetara.


A surgeon Lee Cook-jong gives a briefing during a news conference at a hospital in Suwon, South Korea, November 15, 2017. Picture taken November 15, 2017. Kim In-cheol/Yonhap via REUTERS ATTENTION EDITORS - THIS IMAGE HAS BEEN SUPPLIED BY A THIRD PARTY. SOUTH KOREA OUT. NO RESALES. NO ARCHIVE.

 



A surgeon Lee Cook-jong gives a briefing during a news conference at a hospital in Suwon, South Korea, November 15, 2017. Picture taken November 15, 2017. Kim In-cheol/Yonhap via REUTERS ATTENTION EDITORS - THIS IMAGE HAS BEEN SUPPLIED BY A THIRD PARTY. SOUTH KOREA OUT. NO RESALES. NO ARCHIVE.

 

Među parazitima se našla i vrsta nematoda s kojima se vojnik mogao zaraziti prije nego što su ga upucali.

Osobe se nematodama mogu zaraziti konzumiranjem povrća koje se tretiralo ljudskim gnojivom. Ljudske fekalije koje nastaju konzumiranjem tih biljaka mogu se reciklirati kako bi se uzgajalo povrće, a to u produžetku povećava populaciju nematoda.

Nematode mogu uzrokovati pothranjenost i blokirati crijeva, a uzrokuju pankreatitis (upalu ili infekciju gušterače) i apendicitis (upalu slijepog crijeva). Ako se probiju kroz ranjivi dio crijeva, ti paraziti također mogu uzrokovati i peritonitis (upalu potrbušnice).

Ako se ne izliječi na vrijeme, peritonitis se može proširiti na druge organe i u krv, što može dovesti do otkazivanja organa i smrti.

Stručnjaci kažu da s parazitima žive mnogi Sjevernokoreanci, uključujući i vojnika koji je prebjegao. Smatra se da je tomu tako zbog monotone prehrane na koju su Sjevernokoreanci osuđeni zbog činjenice da žive u izolaciji i nemaju pristup raznovrsnim namirnicama. "Oni uglavnom jedu rižu i kukuruz te kimchi i paštetu od graha. Nedostaje im proteina i esencijalnih masti", rekli iz Svjetskog programa za hranu za Reuters prošlog mjeseca.

Uz to, često se izvještavalo o tome da u Sjevernoj Koreji vladaju relativno loši higijenski uvjeti.

"Ne znam što se događa u Sjevernoj Koreji, međutim pronašao sam mnoge parazite prilikom pregledavanja drugih prebjega", rekao je profesor Seong Min s Fakulteta medicine pri Sveučilištu Dankook.

"Kod jedne žene koja je prebjegla pronašli smo 30 vrsta nematoda. U Sjevernoj su Koreji paraziti očito velik problem."

Lee kaže da je tanko crijevo sjevernokorejskog prebjega trenutno perforirano te kontaminirao s fekalijama i inficirano s parazitima. "Ima sve što teoretski može imati pa je logično da je njegova prognoza lošija."

Dnevnik.ba

Vijesti rubrike: Društvo Regionalno-SvjetskoGlavne rubrike: VijestiEgida: vidio sam ih samo u knjigamaKratki opis: Želudac sjevernokorejskog vojnika koji je u ponedjeljak prebjegao u Južnu Koreju preko Zajedničkog sigurnosnog područja pun je parazita te se još uvijek nalazi u kritičnom stanju. Slike: dnevnik.baTagovi: liječniciSjeverna KorejaKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Mladić poginuo u frontalnom sudaru. Clio završio u dvorištu, a kamion u jarku

Pet, 17/11/2017 - 10:08

U stravičnoj nesreći koja se dogodila sinoć u Svetom Ivanu Žabno poginuo je 20-godišnji vozač Renault Clija križevačkih registracijskih oznaka, prenosi Večernji.hr.

"Nepropisno se krećući, vozilom je prešao na suprotnu stranu kolnika u trenutku kada se iz suprotnog smjera kretao teretni automobil Man zagrebačkih registracijskih oznaka s priključnim vozilom, a kojim je upravljao 38-godišnji vozač. 

Na lijevom prometnom traku osobni automobil udario je u teretni automobil te je od siline udara odbačen u dvorište kuće, a teretno vozilo sletjelo je izvan kolnika u putni jarak", izvijestili su iz Policijske uprave koprivničko-križevačke. 

Sveti Ivan Žabno Nesretni mladić preminuo je na licu mjesta, a vozač kamiona lakše je ozlijeđen. 

"Očevidom je na mjestu događaja rukovodio zamjenik Općinskog državnog odvjetništva u Bjelovaru. Zbog vršenja očevida od 23.13 do 3.50 sati za sav promet bila je zatvorena državna cesta od mjesta Haganj do Rovišća, a promet se odvijao obilazno smjerom Haganj – Dubrava – Farkaševac – Rajić – Bjelovar i obrnuto", izvještavaju iz PU koprivničko-križevačke

Dnevnik.ba.

 

Vijesti rubrike: Društvo NacionalnoGlavne rubrike: VijestiEgida: STRAVIČNA NESREĆAKratki opis: "Vozilom je prešao na suprotnu stranu kolnika u trenutku kada se iz suprotnog smjera kretao teretni automobil Man zagrebačkih registracijskih oznaka s priključnim vozilom", izvijestili su iz policije. Slike: dnevnik.baTagovi: nesrećasveti ivanKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Što sam novo naučio o Vukovaru?

Pet, 17/11/2017 - 10:02

Je li došlo vrijeme da se, nakon gotovo trideset godina od samostalnosti hrvatske države, konačno počne razlučivati žito od kukolja u njenim temeljima? Ovih dana, u vrijeme kada obilježavamo obljetnicu pada Vukovara, traje ispitivanje visokih dužnosnika iz ‘90-ih pred saborskim istražnim povjerenstvom. Kao neku vrstu alternative emisiji Dobro jutro Hrvatska na četvrtom programu HRT-a, od deset ujutro možemo gledati kako se neki sjećaju, neki ne sjećaju, a neki kažu kako su u to ratno vrijeme bili zabavljeni važnijim poslovima pa nisu obraćali pozornost na dubiozne privatizacije, ali ne objašnjavaju zašto se u takvom vremenu nije moglo odgoditi te procese za vrijeme poslije rata. Koliko god sve to bilo mučno gledati, radi se o zdravom procesu, koji ni po čemu ne može uzdrmati temelje države, kako bi neki htjeli, već ih samo eventualno očistiti i ojačati, prenosi Večernji.hr.

U tim temeljima leži i herojska obrana i stradanje Vukovara, velika priča čije brojne segmente još treba obraditi. Ovog tjedna javnosti je predstavljena knjiga “Vukovarska bolnica: svjetionik u povijesnim olujama hrvatskoga istoka” povjesničara Ive Lučića, čiji su izdavači Hrvatska liječnička komora i Hrvatski institut za povijest. Na temelju svih raspoloživih dokumenata i razgovora s još živim akterima, od liječnika vukovarske bolnice, do zapovjednika obrane grada, knjiga govori o vukovarskoj bolnici, ali daje i širi povijesni i politički kontekst bez kojeg nije moguće u potpunosti shvatiti što se i zašto u jesen 1991. dogodilo u Vukovaru.

Primjerice, iako se smatram barem prosječno upućenim u hrvatsku povijest, veliku su mi novost predstavljala događanja u Srijemu u revolucionarnoj 1848., prezentirana u novoj knjizi o vukovarskoj ratnoj bolnici, a koja se frapantno podudaraju s nekim stvarima koje će se dogoditi stoljeće i pol kasnije. U svibnju 1848. pobunjeni Srbi su proglasili “srpsku Vojvodinu” koja je obuhvaćala Srijem, Banat i Bačku, tražeći “političku slobodu i nezavisnost srpskog naroda pod carskim austrijskim domom i ugarskom krunom”

Lokalni srpski pobunjenici potpomognuti “dobrovoljcima” iz Kneževine Srbije koje je organizirao i poslao Aleksandar Karađorđević, sukobljavali se s Vukovarcima koji su organizirali obranu, u sklopu koje je bila i “narodna garda” koja je štitila gradske ulice. Pobunjenici su tijekom te revolucionarne godine počinili brojne pljačke i teže zločine, poput mučkog ubojstva mladog grofa Huge Karla Eltza ispred njegova dvorca. Nakon što su im srpski pobunjenici opljačkali vino, Iločani početkom kolovoza 1848. pišu Glavnom odboru da se protive “dopisima pisanim ćirilicom”. Ponavljam 1848. godine! Zlikovci će kasnije postati “pobunjenici kojima je oprošteno”, radi mirne reintegracije u, tada, “austrougarskoj kući”.

Knjiga daje i presjek povijesti zdravstva u Vukovaru i okolici, između ostalog i podatak da je u Prvom svjetskom ratu u Bršadinu pokraj Vukovara otvorena najveća vojna bolnica u Austro-Ugarskoj monarhiji, bolje reći cijeli bolnički grad kapaciteta 7000 ležajeva. U vukovarskim i okolnim bolnicama već do ožujka 1915. liječen je 142.971 bolesnik i ranjenik. Zasjenjen Drugim svjetskim ratom, kojeg još raščišćavamo, Prvi svjetski rat je u svijesti naših ljudi odavno pao u drugi plan, iako je i on donio golema ljudska stradanja o čemu svjedoče i navedene brojke iz vukovarskih bolnica.

Uslijedila je prva Jugoslavija pod snažnom srpskom dominacijom, koja se u vukovarskom kraju iskazala i naseljavanjem tzv. solunaša, srpskih dragovoljaca iz Prvog svjetskog rata kojih je bilo 30 tisuća, da bi nakon rata broj osoba kojima je priznat taj povlašteni status narastao na 200 tisuća, od kojih je dobar dio korišten za etnički inženjering doseljavanjem u nacionalno miješane sredine poput Srijema.

Drugi svjetski rat donio je velike zločine nad Srbima u Srijemu – samo su u Dudiku kraj Vukovara ustaše strijeljale 455 ljudi. Uslijedili su zločini pobjednika, protjerivanje Nijemaca i novo koloniziranje.

 Jugoslavija i bratstvo i jedinstvo u Vukovaru su izgledali tako da je od 13 sudaca općinskog suda 12 bilo srpske nacionalnosti, iako su po popisu iz 1991. Hrvati bili brojniji. To je samo jedan od primjera nerazmjerne zastupljenosti Srba u vlasti u Hrvatskoj u odnosu na udio u stanovništvu za vrijeme Jugoslavije, što dijelom baca i novo svjetlo na srpsku pobunu nakon pada komunizma. 1 / 14 U Rijeci se 11. godinu zaredom obilježava Dan sjecanja na Vukovar.

Uz medijskom manipulacijom utjeran strah od hrvatske države kao nove NDH, otpor prema samostalnoj Hrvatskoj djelom je zasigurno bio i otpor prema gubitku privilegija, jer u situaciji slobodnih, višestranačkih izbora, i bez tutorstva Beograda bilo je očekivano da će participiranje u vlasti ići prema barem približnoj razmjernosti u odnosu na udio u stanovništvu.

Toliko o mitu o bratstvu i jedinstvu.

Nacionalna borba u Vukovaru i Srijemu neprekinuto traje već od 1848., a pred rat se “bratstvo” iskazivalo golemim nerazmjerom na rukovodećim pozicijama .

Ne čudi stoga da je srpski interes na prvim izborima isprva inkorporiran u SKH-SDP, koja je dobila više od 50% na prvim izborima u Vukovaru 1990. Gradonačelnik postaje njihov kandidat Slavko Dokmanović. SDS nije sudjelovala na tim izborima pa su Srbi mahom glasovali za SKH-SDP, kao i dio Hrvata. No kad dolazi do definitivnog pucanja, vukovarski SKH-SDP-ovci listom prelaze u SDS, a naročito će se “proslaviti” Dokmanović i Goran Hadžić.

Među onima koji su razorili Vukovar “četnici” su bili malobrojniji od ideoloških i ikonografskih sljednika “partizana”. Agresiju na Vukovar u srpskoj propagandi pokušavalo se legitimirati pričom o antifašizmu i borbi protiv ustaša. Osiguranje operacije i sprečavanje deblokade grada bio je zadatak Prve proleterske gardijske mehanizirane divizije, koja je bila sljednik Prve proleterske, najpoznatije partizanske postrojbe iz Drugog svjetskog rata. Veliku ulogu u razaranju i zauzimanju grada imala je i Gardijska motorizirana brigada SSNO-a sljednica Pratećega bataljona Vrhovnoga štaba Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije. Zapovijedao joj je pukovnik Mile Mrkšić. Izaslanstvo te brigade je 4.11. 1991. posjetilo grob Josipa Broza Tita u Beogradu i u spomen knjigu upisalo sljedeću prisegu: “Pripadnici gardijske motorizovane brigade se obavezuju da će nesebičnim i maksimalnim zalaganjem i herojskim držanjem, po ugledu na proslavljene borce pratećeg bataljona, pobedonosno završiti povereni nam zadatak u oslobađanju Vukovara.”

 “Oslobodili” su ga, između ostalog, kršeći ne samo tzv. Zagrebački sporazum već i brojne međunarodne konvencije. Odveli su zarobljenike iz bolnice i skloništa, uključujući i ranjenike i – strijeljali ih na Ovčari. Najmlađa žrtva na Ovčari bio je 16-godišnji Igor Kačić, a najstarija Dragutin Bosanac, koji je imao 72. Ubijena je u visokoj trudnoći Ružica Markobašić, a nije bilo milosti ni za 60-godišnju Janju Podhorski.

Ono što upada u oči je da je takav model egzekucije zarobljenika i ranjenika već viđen. Jugoslavenska vojska i komunističke tajne službe ranjenike su izvlačili i ubijali bez suda i 1945., koristeći isti model prethodnog dehumaniziranja, stavljanja žrtava u kategoriju ne-ljudi, ustaša, za koje ih onda ne obvezuju konvencije, pravo na suđenje, ljudskost i drugi obziri.

Knjiga o vukovarskoj bolnici u objašnjavanju političkog konteksta podsjeća i koliko su dugo kadrovi iz Hrvatske poput predsjednika Saveznog izvršnog vijeća Ante Markovića i njegovog sekretara za inozemne poslove Budimira Lončara ostali u Beogradu u vrhu vlasti Jugoslavije. Marković je tek mjesec i dva dana nakon pada Vukovara, 20. prosinca 1991. podnio ostavku, i to ne radi agresije JNA na Hrvatsku, već zato što se nije slagao s proračunom za iduću godinu, valjda jer nije bio dovoljno razvojni. Lončar se povukao tjedan dana prije. Nasuprot njima, treba spomenuti hrvatske građane ljude srpske i crnogorske nacionalnosti koji su sudjelovali u obrani Vukovara i demokratske Hrvatske, a koje bilježi i knjiga o vukovarskoj bolnici.

1 / 18 Motociklisti za Vukovar Pokazuje se kako Vukovar nije samo grad na kojem se materijalno nasukala sila jugoslavenske vojske već i mjesto definitivnog moralnog kraha jugoslavenštine. Knjiga “Vukovarska bolnica, svjetionik u povijesnim olujama hrvatskoga istoka” vrijedan je prilog novijoj hrvatskoj povijesti i povijesti zdravstva u Hrvatskoj. Ona je i podsjetnik i poticaj drugim povjesničarima, piscima, dokumentaristima da iskoriste ovaj pogodan trenutak, jer nakon 26 godina povijesni odmak od ključnih događaja ugrađenih u temelje hrvatske države je dovoljno veliki, a, istovremeno, dobar dio protagonista još je živ i može biti dragocjen izvor i korektiv autorima. 

Dnevnik.ba 

 

 

Glavne rubrike: KolumneEgida: kolumnaKratki opis: Knjiga povjesničara Ive Lučića “Vukovarska bolnica, svjetionik u povijesnim olujama hrvatskoga istoka” vrijedan je prilog novijoj hrvatskoj povijesti i povijesti zdravstva u Hrvatskoj. Pokazuje se kako Vukovar nije samo grad na kojem se materijalno nasukala sila jugoslavenske vojske već i mjesto definitivnog moralnog kraha jugoslavenštine Slike: dnevnik.baTagovi: vukovarKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Ljubušak drži četvrtinu tržišta osiguranja u FBiH

Pet, 17/11/2017 - 09:54

Naime, BSO, zajedno sa Euroherc osiguranjem, dio je Koncerna Agram, u kojem im se sada pridružilo i Zovko osiguranje.

U sklopu Agrama, dakle, posluju društva koja su na drugom (Euroherc), četrvrtom (BSO) i 11. (Zovko) mjestu po visini premije u FBiH, piše BiznisInfo.Kada se saberu premije ove tri kuće za prvih devet mjeseci ove godine, dođe se do iznosa od oko 95 milijuna KM, što znači da ova tri osiguranja zajedno drže oko 26 posto tržišta osigurnja u FBiH, po čemu su bez premca. Isti koncern je lider i u Hrvatskoj s oko 20 posto udjela na tržištu.

Inače, osnivač i čelni čovjek Agrama je Dubravko Grgić, kojeg i u hrvatskoj nazivaju “kraljem osiguranja”.

Grgićev poslovni uspon krenuo je 1992., kada je s nekoliko partnera u Ljubuškom osnovao osiguravajuću kuću Euroherc. BSO je u sastav Agrama ušao 2004. godine.

U međuvremenu, Grgić je devedesetih rapidno napredovao u Hrvatskoj. Kako su o njemu ranije pisali hrvatski mediji, on najprije 1996. kupio Jadransko osiguranje, zatim je 2000. postao vlasnik Mediteranskog osiguranja, 2004. je preuzeo Atlas osiguranje, a 2005. Kreditnu banku Zagreb od Agrokora. U međuvremenu je istisnuo ostale suosnivače otkupljujući dionice od njih.

Koncern Agram danas okuplja dvadesetak tvrtki koje se bave osiguranjem, bankarstvom, leasingom i drugim financijskim uslugama. Temeljni biznis je osiguranje u kojem Grgić, prema pisanju hrvatskih medija, drži oko 20 posto tržišta u Hrvatskoj.

Također, prema pisanju hrvatskih medija od ljetos, Agramove kompanije su putem takozvanih REPO ugovora stekle dionice Konzuma, većinski udio u Agrolaguni i manje udjele u Belju, Vupiku i PIK-u Vinkovci, dakle Agrokorovim kompanijama.

Dnevnik.ba

Vijesti rubrike: Društvo LokalnoGlavne rubrike: VijestiEgida: dubravko grgićKratki opis: Nakon što Bosna-Sunce osiguranje (BSO) kupilo Zovko osiguranje, najmoćniji osiguravajući koncern u BiH dodatno je ojačao svoju lidersku poziciju na tržištu BiH. Slike: dnevnik.baTagovi: ljubušakbsoosiguranjedubravko grgićeurohercKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Osumnjičeni Milan Lučić došao u Hrvatsku, čeka ispitivanje u Uskoku

Pet, 17/11/2017 - 09:46

“Čekamo poziv Uskoka radi prvog ispitivanja koje će najvjerojatnije uslijediti u prijepodnevnim satima”, kazao je Matić u petak ujutro Hini.

Zagrebački Županijski sud u četvrtak je odredio istražni zatvor Lučićevim suosumnjičenicima – stečajnom upravitelju Peri Hrkaću, sutkinji Trgovačkog suda Vesni Malenici, Hrkaćevoj tajnici Tatjani Kušec i suradniku Miroslavu Mitaku. Uskok u ovom slučaju sumnjiči i Josipa Debića koji je nakon ispitivanja u Uskoku u srijedu pušten da se brani sa slobode.

Tužitelji u četvrtak nisu otkrili hoće li i za Lučića tražiti istražni zatvor, ističući tek da će o tome odlučiti nakon ispitivanja.

Osim zbog zločinačkog udruživanja, koje je navodno osmislio Hrkać, Uskok osumnjičene tereti i za zlouporabe položaja i ovlasti, zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju i primanja mita. Tvrtke kojima je Hrkać bio stečajni upravitelj navodno su oštećene za 45,7 milijuna kuna.

Tužitelji tvrde da je Hrkać još 2008. povezao sutkinju, svoju tajnicu i osumnjičene direktore tvrtki kako bi iskoristio “društva u stečaju za financiranje osobnih potreba”, a osumnjičeni su pritom navodno zaradili najmanje 27,5 milijuna kuna.

Nakon određivanja istražnog zatvora za četvero osumnjičenih Uskokova tužiteljica Danijela Raspović Tomac kazala je da je zadovoljna tom odlukom koja prije svega znači “potvrdu osnovanosti sumnje i uspješnosti rada kroz izvide koji su bili izuzetno složeni”.

“Ovakvom odlukom je omogućeno da se istraga s ovako složenim inkriminacijama može neometano odvijati jer će biti otklonjena opasnost od utjecaja na svjedoke i od krivotvorenja dokumentacije”, dodala je tužiteljica, ističući da će Uskoku to omogućiti da “posao obavi do kraja”.

Osumnjičenima je u istrazi blokirana i imovina, koja po Uskokovim tvrdnjama vrijedi preko 10 milijuna kuna.

Dnevnik.ba

Vijesti rubrike: Društvo NacionalnoGlavne rubrike: VijestiEgida: hrvatskaKratki opis: Poduzetnik Milan Lučić, osumnjičen za sudjelovanje u skupini koja je od 2008. do ove godine tvrtke u stečaju oštetila za 45,7 milijuna kuna, vratio se u Hrvatsku i očekuje poziv Uskoka, doznaje se od njegova odvjetnika Mate Matića. Slike: dnevnik.baTagovi: milan lučićKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Crna Gora prodaje Titovu jahtu "Jadranka"

Pet, 17/11/2017 - 09:39

Jahta "Jadranka" je za potrebe Josipa Broza Tita izgrađena 1977. u hrvatskom brodogradilištu u Kraljevici, prenosi Večernji.ba

"Vlada je zadužila ministarstvo obrane da, u skladu sa zakonom o državnoj imovini, a na temelju procjene sudskog vještaka, ovaj brod ponudi na prodaju putem javnog natječaja po početnoj cijeni od 80 tisuća eura koliko iznosi procjena vještaka", navodi se u priopćenju vladinog ureda za odnose sa javnošću.

U slučaju neuspješne prodaje jahte "Jadranka" putem javnog natječaja, kako se dodaje, ministarstvo obrane je zaduženo da osnuje povjerenstvo koje će odrediti vrste metalnih i drugih sirovina koje se mogu dobiti od broda i početne pojedinačne cijene metalnih i drugih sirovina, u skladu s cijenama na tržištu i brod ponuditi na prodaju kao dotrajalu – otpadnu jahtu.

Dnevnik.ba

 

Vijesti rubrike: Društvo Regionalno-SvjetskoGlavne rubrike: VijestiEgida: ZA 80.000 EURAKratki opis: Vlada Crne Gore oglasila je jahtu "Jadranka" suvišnom za potrebe crnogorskih državnih tijela i ponudilo je na javno natječaje za 80.000 eura. Slike: dnevnik.baTagovi: jahtaTitoCrna GoraKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Da se Hrvati nisu “udružili” u Herceg Bosnu, ne bi opstali u BiH

Pet, 17/11/2017 - 09:27

Pred nama je izricanje drugostupanjske presude šestorici nekadašnjih dužnosnika Herceg Bosne. Kakva su vaša očekivanja?

- Svi očekujemo tu presudu sa strepnjom i zebnjom, a mi, koji smo i izravni sudionici događanja u Haagu, još i više. Ako se bude pravno gledalo, presuda će biti oslobađajuća, bespogovorno, piše Večernji.ba

Međutim, hoće li to biti tako?

Ja mislim da neće jer je politika duboko involvirana u sam rad Suda u Haagu, tako da je svaka presuda Haaškog suda u ovom postupku za očekivati. Vidite samo jedan podatak. Koliko sam pratio sam tijek suđenja šestorici Hrvata, pa u slučaju Slobodana Praljka nesporno je kako je on dokazao da HVO nije srušio Sari most. Međutim, sve TV emisije takozvane neovisne (dakle i naše Hrvatske) bosanskohercegovačke televizije svako malo puste neki dokumentarac u kojem se tvrdi kako su postrojbe HVO-a srušile Stari most.

Tvrdim kako će takav pristup moja, vaša(?) i naša(?) televizija i imati, čak i ako u presudi izričito bude stajalo kako HVO nije srušio Stari most. Slično se događalo i nama Kupreškićima. Brat Mirjan i ja smo dva puta tražili vize za Australiju i oba puta ih nismo dobili jer smo bili članovi postrojbi HVO-a koje su bile involvirane oko sela Ahmići.

U presudi Marija Čerkeza izričito stoji kako HVO općine Vitez nije bio uključen u napad na selo Ahmići, no o tome nitko ni riječi. Dakle, službena politika Australije ne priznaje presudu Haaškoga suda. Dakle, cijeli Sud je politika, i tu nema spora, a onda su i sve presude politika.

Dnevnik.ba

 

Vijesti rubrike: Politika LokalnoGlavne rubrike: VijestiEgida: ZORAN KUPREŠKIĆKratki opis: Nevjerojatna je životna priča braće Zorana i Mirjana te rođaka Vlatka Kupreškića. Prvi su oslobođeni pred Haaškim sudom, i to za zločine u Ahmićima. Zoran Kupreškić, koji je izdao knjigu o svim događanjima, i danas vrlo autentično i iskreno svjedoči o tim događajima i predstojećoj presudi čelnicima Herceg Bosne 29. studenoga. Slike: dnevnik.baTagovi: zoran kupreškićKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Lijepa supruga političara izazvala bijes javnosti: Pozirala s plahtom novčanica

Pet, 17/11/2017 - 09:17

Nakon što se ljetos, izlazeći iz zrakoplova američke vlade, javno hvalila dizajnerskim komadima i time izazvala bijes javnosti, supruga tajnika američke državne riznice Stevea Mnuchina, Louise Linton, ponovno je na tapetu. No ovoga puta u skandal je upleten i njezin suprug, prenosi Tportal.hr.

Nakon što su se u javnosti pojavile fotografije na kojima poziraju držeći u rukama doslovce plahte svježe tiskanih američkih dolara, tijekom posjeta vladinoj agenciji za tiskanje novca, taj njihov potez ponovno su osudili američki građani.

Iako je namjera bila vjerojatno sasvim drugačija te su se zapravo samo željeli pohvaliti svježe tiskanim novčanicama na kojima će se prvi put naći i njegov potpis, bračni par Mnuchin-Linton već je odavno na udaru javnosti zbog besramnog trošenja novca.

 

Dear America, Meet the recipients of the proposed tax cuts. That smug, entitled look says it all. Sorry abt your healthcare and Medicare. Now #stevemnuchin can afford all those private plane flights he tried to stick us for. #Priorities

A post shared by Nan F. (@nanoatl) on Nov 16, 2017 at 4:31am PST

Naime u rujnu se doznalo kako je zatražio da službenim zrakoplovom US Air Force sa suprugom odleti do Europe na njihov medeni mjesec. Linton i Mnuchin vjenčali su se u lipnju na raskošnoj svečanosti u Washingtonu, a među uzvanicima su bili i aktualni američki predsjednik Donald Trump sa suprugom Melanijom, kao i njegova kći Ivanka Trump sa suprugom te potpredsjednik Mike Pence.

36-godišnja škotska glumica, poznatija kao supruga tajnika američke državne riznice, nedavno je bila izložena udarima kritičara nakon što je izdala svoje memoare iz doba u kojem je boravila u Zambiji, koji su potom povučeni s polica jer su bili prepuni netočnosti.

Dnevnik.ba

Glavne rubrike: DogađajiDogađaji rubrike: Politika - Regionalno-SvjetskoEgida: što joj je to trebalo?Kratki opis: Nije tajna to da, otkako je stupio na dužnost tajnika američke državne riznice, Steve Mnuchin nije pretjerano simpatičan američkoj javnosti, kao ni njegova supruga, škotska glumica Louise Linton, a posljednjim potezom izazvali su osude i bijes na društvenim mrežama Slike: dnevnik.baTagovi: skandaldolarilouise lintonsteven mnuchinKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Ususret presudi Ratku Mladiću: Prebijanje političkih računa ili napokon pravda?

Pet, 17/11/2017 - 09:03

Ratni zapovjednik vojske bosanskih Srba optužen je za genocid počinjen u Srebrenici, u kojoj je u srpnju 1995. ubijeno više od 8000 bošnjačkih muškaraca i dječaka.Mladića  optužnica tereti i za opsadu Sarajeva, koja je trajala 44 mjeseca i u kojoj je ubijeno više od 10.000 ljudi.Svoj krvavi trag ostavio je i u Hrvatskoj jer je kao zapovjednik 9. korpusa JNA praktički zapovijedao pobunom lokalnih Srba protiv tek proglašene hrvatske države. Mladića po zlu pamte stanovnici Zadra i Šibenika te brojnih sela u dalmatinskom zaleđu koja su očišćena od hrvatskog stanovništva, prenosi Tportal.hr.



Snosi krivnju i za pokolj u Škabrnji, u kojem su ubijene 84 osobe. Nema obitelji u tom malom mjestu u zadarskom zaleđu koja u krvavom piru Mladićevih vojnika nije nekoga izgubila.      

Prebijanje političkih računa presudom?  

Ante Martinac, predsjednik Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata (UHDDR), kaže da se već godinama upravo u Škabrnji ističe uloga Ratka Mladića u kontekstu zločina te se apelira na sve, zakonodavnu i pravosudnu vlast, i skreće pozornost na sve zločine koje je počinio i na tom području.

'Dakako da očekujemo da se rigorozno i adekvatno kazni', poručuje Martinac.

Međutim, dio koji se odnosi na Mladićev ratni put u Hrvatskoj izbačen je iz optužnice po kojoj mu se sudi u Haagu.

Martinac kaže da smo svi svjedoci rada Haškog suda, posebno kada se radi o presudama koje su izrečene hrvatskim braniteljima, odnosno generalima i drugim časnicima.

Podsjeća na to da su presude u prvom stupnju bile zastrašujuće i grozne za sve branitelje i stanovnike Republike Hrvatske.

'U više navrata isticali smo i ističemo da se radi o političkom sudu i da je očito po njegovom radu to da se želi postići reciprocitet, bez obzira tko je bio agresor', smatra Martinac.

Predsjednik UHDDR-a kaže da je prema presudama koje su u drugom stupnju izrečene generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču evidentno to da smo vodili obrambeni rat. Na osnovi tih presuda zna se tko je bio agresor pa čudi to da Haški sud nije uveo normalnu sudsku praksu iz već onih izrečenih, onakvih kakve smo očekivali.

'Za jedan sud to je zaista apsurdno. Zamislite da se u hrvatskom pravosuđu nekome izrekne 40 godina kazne i da poslije žalbenog postupka, nakon godinu ili dvije, ta kazna bude nula. To je zaista nemoguće i mi smo uvijek tvrdili da se radi o političkom sudu', poručuje Martinac.

Vjeruje li da će i u slučaju presude Mladiću biti prebijanja nekih političkih računa? Martinac kaže da branitelji očekuju najrigorozniju kaznu. 'To je normalno očekivanje, a što će sud presuditi, vidjet ćemo s obzirom na sva iskustva. Mišljenja sam da se više niti jednoj izrečenoj presudi ne možemo čuditi', ocijenio je.

Eugen Jakovčić iz Documente kaže da je uhićenje Radovana Karadžića i Ratka Mladića dalo novi smisao sudu nakon fijaska sa Slobidanom Miloševićem, preminulim tijekom suđenja. 'Prema mišljenju mnogih nas u Documenti, bez njih dvojice sud ne bi ispunio smisao postojanja', kazao nam je Jakovčić.

Jelena Đokić Jović, koja je u Documenti zadužena za monitoring suđenja za ratne zločine, kaže da za Mladića očekuje osuđujuću presudu, a pitanje je samo hoće li to biti doživotni zatvor. 'To definitivno očekujem', naglašava.

Jakovčić odgovara da ratni zločin nikad ne zastarijeva i u tom je smislu ovo suđenje bilo jako važno. Podsjetio je na to da je suđenje Mladiću provedeno relativno brzo ako pogledamo neka druga, poput predmeta Prlić i drugi, u kojem ono traje 13 godina.

'Tužiteljstvo je u slučaju Mladića suzilo optužnicu kako ne bi upalo u zamku dugotrajnog procesa', napominje Jakovčić. U Haagu su strahovali da bi zbog lošeg zdravstvenog stanja on mogao preminuti tijekom postupka pa bi pravda opet izostala. 'Zbog toga se tužiteljstvo koncentriralo samo na Bosnu i Hercegovinu, a ne, recimo, na zločine koji su počinjeni u Hrvatskoj', navodi aktivist Documente.

Što je sa zločinima u Hrvatskoj?

Pred nasljednikom Haškog suda, Mehanizmom za međunarodne kaznene sudove, sudit će se nekadašnjim šefovima srpskih sigurnosnih službi Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću nakon što je poništen prvi postupak u kojem su oslobođeni krivnje, a gdje je optužnicom obuhvaćena i Škabrnja, kaže Đokić Jović, dok Jakovčić dodaje da je predmet Milana Martića uključivao zločine u Škabrnji.

Napominju da sve ono što se događalo u Hrvatskoj može biti plod drugih predmeta i istraživanja, bez obzira na to što nije obuhvaćeno haškom optužnicom protiv Mladića. Đokić Jović kaže da presude Haškog suda mogu biti temelj za neke buduće postupke za ratne zločine u Hrvatskoj.



'Documenta je tako prije nekoliko dana podnijela kaznenu prijavu DORH-u za jedan od težih zločina koji se dogodio nakon pada Vukovara, onaj u selu Bogdanovci', kaže Jakovčić, dodajući da su je temeljili i na činjenicama utvrđenim pred Haškim sudom, ali da su ovog ljeta podnijeli i kaznenu prijavu za zločine u Oluji, a ona se dobrim dijelom temelji na presudi kojom su oslobođeni generali Ante Gotovina i Mladen Markač u Haagu.

'Nasljeđe Haškog suda, koji prestaje s radom sa zadnjim danom ove godine, nisu samo presude, nego i činjenice, što otvara prostor lokalnim pravosuđima da dalje procesuiraju zločine', zaključio je Jakovčić.

Dnevnik.ba

Vijesti rubrike: Politika LokalnoGlavne rubrike: VijestiEgida: haški sudKratki opis: Čak 22 godine nakon završetka ratova u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini pred Haškim će sudom u srijedu 22. listopada biti izrečena presuda Ratku Mladiću, čovjeku kojega mnogi smatraju izravno odgovornim za smrti desetaka tisuća ljudi Slike: dnevnik.baTagovi: ratko mladićhaški sudKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Agenti izraelske tajne službe Mossad koristili bh. putovnice u likvidacijama palestinskih stručnjaka

Pet, 17/11/2017 - 08:50

Zabrinutost zbog radikalizma Postoji razumljiva zabrinutost zbog povratka tih boraca iako su ih do sada sigurnosne službe BiH uspješno kontrolirale, a državna tijela donijela zakone kojima se kažnjava odlazak u borbene skupine bilo koje terorističke skupine koja se poziva na islam. Stoga iznenađujuće djeluje informacija da su putovnice BiH koristili agenti izraelske vanjske tajne službe, poznatog Mossada, prenosi Večernji.ba

Priču je razotkrio palestinski pokret Hamas, a objavio ju je izraelski dnevni list Haaretz. Hamas je u četvrtak objavio kako su Mossadovi agenti, koji su vodili prošlogodišnju operaciju likvidacije Muhameda Zawahrija, stručnjaka za bespilotne letjelice, koristili putovnice BiH. Zawahri je prezime isto kao i sadašnjeg lidera Al-Kaide, ali nije potvrđeno da su u vezi (lider al-Qaide je Egipćanin) je ubijen u Tunisu.

Mohamed Nazzal, član Hamasovog političkog biroa, tijekom konferencije za medije u Beirutu objavio je da je Zawahri mjesecima prije ubojstva bio pod kontrolom Mossada. Riječ je o bivšem pilotu Tunisaira te izuzetno gorljivom podržavatelju Palestinaca još od 1990-ih godina koji je obučavao mlade u upravljanju bespilotnim letjelicama, a i sam ih je proizvodio. Tuniska je vlada nakon ubojstva objavila da sumnja na “strane elemente”, ali nije navela niti jednu zemlju.

Sukobi i tajne službe No, u arapskom se svijetu takvom izjavom definira Izrael. Službeni su tuniski izvori tvrdili da se traga za Belgijcem, ali tuniskog podrijetla. U slučajevima kad se jave takve optužbe Izrael ih niti potvrđuje niti opovrgava, već samo izjavi kako zadržava pravo da se bori protiv terorizma i izvan svojih granica, čime postiže dvostruki učinak: stječe se dojam da je Mossad odgovoran za akciju, a ako i nije, tada takva optužba jača sliku o učinkovitosti djelovanja izraelske vanjske tajne službe. 

Dnevnik.ba

Vijesti rubrike: Politika LokalnoGlavne rubrike: VijestiEgida: PALESTINCI TVRDE KAKO IMAJU DOKAZEKratki opis: U aktualnim se globalnim odnosima BiH najčešće povezivala s radikalnim islamizmom kako zbog vehabija koji su ostali u BiH nakon rata tako i zbog značajnog broja njezinih državljana koji su otišli boriti se u Siriju i Irak na strani terorista, prenijeli su jučer mediji. Slike: dnevnik.baTagovi: bh putovnicepalestinciKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Kraj ere Davora Šukera; ovo su osobe koje žele mjesto predsjednika HNS-a

Pet, 17/11/2017 - 08:41

U hrvatskoj javnosti vlada veliko nezadovoljstvo radom Davora Šukera kao predsjednika HNS-a, zamjeraju mu rastrošnost, slabu komunikaciju s medijima te što ga ponekad nema na događajima na kojima bi trebao biti (finale Kupa, finale Eura U-17 u Hrvatskoj), prenosi Tportal.hr.

Krajem godine trebala bi se održati izborna Skupština, a Šukerovoj čelnoj pozicji prijete Dario Šimić i Marijan Kustić. Prvi je bivši reprezentativac, uspješni biznismen i predsjednik Nogometnog sindikata, a drugi dugogodišnji nogometni dužnosnik i saborski zastupnik koji tako ima jako političko zaleđe.

No nemoguće je da se sva trojica nađu kao kandidati na Skupštini, jer onaj tko želi biti predsjednik mora sakupiti potpise čak osam županijskih nogometnih saveza, a u Hrvatskoj ih je 21 (dakle jedan kandidat otpada).

Tko će od njih imati dovoljan broj potpisa ostaje da vidimo sljedećih tjedana, ali prema zadnjim informacijama Marijan Kustić bi mogao iskočiti kao prvi favorit.



Inače, Skuština ima 59 članova, a za pobjedu na predsjedničkim izborima potrebno je 30 glasova. U Skupštini sjede predstavnici županijskih saveza (21), svaki klub HT Prve lige daje po dva člana (20), svi klubovi Druge HNL daju zajedno dva člana, klubovi trećih liga daju tri člana, klubovi nižih liga deset, a po jedan član dolazi iz Sindikata igrača, od trenera i iz ženskog nogometa.

Dnevnik.ba

Vijesti rubrike: Društvo NacionalnoGlavne rubrike: VijestiEgida: bit će to velika borbaKratki opis: U prosincu je najavljena izborna Skupština za predsjednika HNS-a, a dva čovjeka pokušat će srušiti Davora Šukera te preuzeti njegovu funkciju prvog čovjeka Saveza – to su Dario Šimić i Marijan Kustić Slike: dnevnik.baTagovi: Davor ŠukerKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

I nezaposlenima na Islandu bonusi za Božić

Pet, 17/11/2017 - 08:36

Ministarstvo za socijalni rad je priopćilo da će nezaposlene osobe, koje su registrovane na biroima za zapošljavanje, dobiti božićne bonuse u decembru u iznosu od 65.162 kruna, odnosno 530 eura. Osobe s više djece će dobiti četiri odsto veće bonuse u odnosu na ostale nezaposlene, prenosi Dnevni avaz.

Iz Ministarstva su naveli da između 3.900 i 4.200 osoba ima pravo na božićni bonus. Pravo na bonus imaju osobe koje su se vodile kao nezaposlene deset ili više mjeseci tijekom 2017. godine i koje su aktivno tražile posao u studenom i prosincu.

Bonusi nezaposlenim osobama će biti isplaćeni do 18. prosinca.

Prema zvaničnim podacima, stopa nezaposlenosti na Islandu u septembru je iznosila 1,8 odsto, što je jedna od najnižih stopa nezaposlenosti u istoriji zemlje.

Stopa nezaposlenosti na Islandu je od 2010. godine, kada je iznosila rekordnih devet odsto, bilježila konstantan pad.

Dnevnik.ba

Vijesti rubrike: Društvo Regionalno-SvjetskoGlavne rubrike: VijestiEgida: božićniceKratki opis: Nezaposlene osobe na Islandu će ove godine dobiti “božićne bonuse” kao i svi drugi građani koji imaju posao. Slike: dnevnik.baTagovi: IslandbožićKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Umro najpoznatiji talijanski mafijaš i šef sicilijanske mafije

Pet, 17/11/2017 - 08:13

Riina, koji je dobio nekoliko doživotnih kazni za ubojstvo, umro je u 3:37 sata u Parmi gdje je bio zatvoren godinama, prenosi ANSA.

Napunio je 87 godina u četvrtak, a prema medijskim izvješćima u posljednja 24 sata upao je u komu nakon dvije operacije, prenosi Index.hr.

Uzrok smrti nije objavljen, no Riina je patio od raka bubrega i srčanih tegoba.

Sud je u srpnju odbio zahtjev za puštanje na slobodu iz zdravstvenih razloga.

Dnevnik.ba

Vijesti rubrike: Društvo Regionalno-SvjetskoGlavne rubrike: VijestiEgida: talijanski mafijašKratki opis: Najpoznatiji talijanski mafijaš, bivši šef sicilijanske mafije Toto Riina, umro je u zatvorskoj bolnici u Italiji, objavila je novinska agencija ANSA. Slike: dnevnik.baTagovi: toto riinaKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Agrokor gradovima i općinama duguje više od 700 milijuna kuna

Pet, 17/11/2017 - 08:07

Tako je, na primjer, krovna kompanija koncerna Agrokor Gradu Ninu dužna oko 5 tisuća kuna za komunalnu naknadu. Kod Grada Zagreba u pitanju su nešto veći iznosi i vidljiv je dug za komunalnu naknadu Agrokora od blizu 900 tisuća kuna, prenosi Index.hr.

Agrokorova turistička agencija Atlas ima milijunski dug prema Gradu Dubrovniku. Dužni su 4,3 milijuna kuna "prema odluci o zaustavljanju i parkiranju turističkih buseva". Atlas je manji iznos, od oko 4,5 tisuća kuna, ostao dužan i Gradu Poreču, i to za porez na tvrtku, dok se dug Gradu Zagrebu penje na nešto manje od 780 tisuća kuna, u što je ubrojena jedna presuda te komunalna naknada i spomenička renta.

Belje, poljoprivredno-prehrambena kompanija iz sustava Agrokora, ostala je dužna nizu gradova i općina. Grad Beli Manastir potražuje 777 tisuća kuna po rješenju za komunalnu naknadu i naknadu za uređenje voda te za zakup poljoprivrednog zemljišta. Za komunalnu naknadu dužni su i Ivanić Gradu, Osijeku, Vrbovcu i Zadru, no kako se radi o manjim iznosima, ukupni dug tim gradovima iznosi nešto više od 70 tisuća kuna. Dužni su i cijelom nisu općina, pa tako općina Bilje potražuje oko 160 tisuća kuna za korištenje poljoprivrednog zemljišta i razne fakture. Općina Čeminac od Belja potražuje oko 2,1 milijun kuna a dug se odnosi na zakup poljoprivrednog zemljišta, dok općina Darda ima potraživanje od preko 9 milijuna kuna. Na listi vjerovnika nalaze se i općine Jagodnjak, Kneževi Vinogradi, Križ, Petlovac i Popovac koje ukupno potražuju blizu 2 milijuna kuna.

Konzum dužan u 60 gradova

Konzum koji posluje po cijeloj zemlji, ima dug prema 60-ak gradova. Dugovi se uglavnom odnose na komunalnu naknadu, spomeničku rentu i zakup poslovnog prostora. Iako su dugovi u nekim slučajevima simbolični i iznose nekoliko stotina kuna, u slučaju Zagreba oni iznose oko 24 milijuna kuna. Preko milijun kuna duga imaju i u Zadru, a značajniji iznos duga potražuje i Varaždin, gdje nije plaćena komunalna naknada u iznosu od 580 tisuća kuna. Konzum ima dug i prema 30-ak općina, od kojih je najlošije prošla općina Kolan, prema kojoj postoji dug od 215 tisuća kuna za zakup poslovnog prostora.

PIK Vrbovec, Todorićeva mesna industrija, ostala je Gradu Vrbovcu dužna komunalnu naknadu u iznosu od 588 tisuća kuna. Dug za komunalnu naknadu i zakup poslovnog prostora imaju i prema Gradu Zadru, u iznosu od 175 tisuća kuna. Grad Zagreb je u ovom slučaju bolje prošao i dug iznosi oko 6 tisuća kuna.

PIK Vinkovci također imaju dug za komunalnu naknadu i zakup zemljišta prema Gradu Vinkovcima u iznosu od 431 tisuću kuna, dok su Gradu Otoku dužni 78,5 tisuća kuna. Dug imaju i prema pet općina - Andrijaševci, Markušica, Polača, Privlaka, Stari Mikanovci i Vođinci - u ukupnom iznosu od oko 110 tisuća kuna.

Tisak, slično kao i Konzum, ima dugove prema brojnim gradovima i općinama. Na listi vjerovnika ima više od 60 gradova, a dug je najveći prema Gradu Dubrovniku i iznosi 390 tisuća kuna. Značajniji iznos duga imaju i prema Gradu Zagrebu gdje je Tisak po raznim osnovama dužan više od 300 tisuća kuna. Na listi vjerovnika je i 30-ak općina, a najveći dug je prema Medulinu i iznosi oko 400 tisuća kuna.

Općini Trpinja Vupik duguje 2,7 milijuna kuna

Velpro Centar, Agrokorova veleprodajna firma ima dugove prema 12 gradova. Najveći dug imaju prema Gradu Bakru, kojem su za komunalnu naknadu dužni 743 tisuće kuna. Dug u Varaždinu za komunalnu naknadu iznosi gotovo 340 tisuća kuna. U Zagrebu dug Velproa iznosi 475 tisuća kuna.

Vupik - vukovarski poljoprivredno industrijski kombinat također ima dug prema lokalnoj samoupravi. Gradu Vukovaru dužni su za komunalnu naknadu oko 280 tisuća kuna, a za korištenje poljoprivrednog zemljišta 347 tisuća kuna. Vupik ima dug i prema pet općina, od kojih je najlošije prošla Trpinja, prema kojoj dug iznosi 2,7 milijuna kuna.

Zvijezda od jedinica lokalne samouprave ima dug samo prema Gradu Zagrebu koji se odnosi na komunalnu naknadu, u ukupnom iznosu od oko 1,5 milijuna kuna.

Dnevnik.ba

Vijesti rubrike: Politika NacionalnoGlavne rubrike: VijestiEgida: afera agrokorKratki opis: Lista tražbina prema Agrokorovim tvrtkama koju je prije tjedan dana objavila izvanredna uprava te kompanije otkriva velike dugove prema gradovima i općinama. Ukupni dug prema jedinicama lokalne samouprave u "Tablici prijava tražbina vjerovnika drugog višeg isplatnog reda" iznosi više od 700 milijuna kuna. Agrokor i njegove kompanije poput Konzuma i Belja duguju jedinicama lokalne samouprave za komunalnu naknadu, najam prostora, zakup zemljišta. Slike: dnevnik.baTagovi: Ivica TodorićledoAgrokorpikKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Amerika jača vojsku, Kongres odobrio 700 milijardi dolara za obranu

Pet, 17/11/2017 - 08:01

Senat je napokon jednoglasno donio taj zakon, nakon Zastupničkog doma u utorak. Američki predsjednik koji je obećao da će "obnoviti" oružane snage treba ga još potpisati da bi stupio na snagu.

Prijetnja Sjeverne Koreje

Iznos je za oko 15 posto veći nego za 2016., godinu predsjedništva Baracka Obame, i za 26 milijarda više od proračuna koji je tražila Bijela kuća, što je gotovo 4 posto više.

Sučeljeni s prijetnjom sjevernokorejskih balističkih raketa, američki zastupnici odobrili su i iznimno povećanje - za oko 50 posto - proračuna Agencije za proturaketnu obranu koji s 8,2 milijarde raste na 12,3 milijarda kako bi se financirali desetci novih presretača, prenosi Index.hr.

Rast plaća vojnika

Iz novog proračuna financirat će se kupnja nove vojne opreme, pa tako i 90 novih lovaca F35 (dvadeset više nego što je Trump tražio), desetak helikoptera, novih tenkova i oklopnih vozila te 14 novih brodova i podmornica (pet više od traženog).

Plaća vojnika porast će za 2,4 posto.

Ukrajina dobiva 350 milijuna dolara pomoći za sigurnost. Izrael će dobiti 705 milijuna za sustav proturaketne obrane.

Zakon se odnosi na proračunsku godinu 2018. koja je počela 1. listopada 2017.

Dnevnik.ba

Vijesti rubrike: Politika Regionalno-SvjetskoGlavne rubrike: VijestiEgida: amerikaKratki opis: Američki Kongres odobrio je gotovo 700 milijarda dolara za obranu u proračunskoj godini 2018., što je više od onoga što je Donald Trump tražio. Slike: dnevnik.baTagovi: AMERIKAamerička vojskaDONALD TRUMPKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Švicarski list: "Hrvatska se i 40 godina nakon Titove smrti svađa oko Tita, to im razara društvo"

Pet, 17/11/2017 - 07:58

Na početku teksta novinar Andreas Ernst opisuje svoj dolazak na Goli otok, na kojem ga dočekuje suvenirnica u kojoj se može fotografirati s pločom sa zatvoreničkim brojem ili u zatvorskom odijelu, što smatra “neukusnim”. Podsjeća da se na otoku nalazio logor “jugoslavenskog diktatora Tita” u kojem je bilo oko 16 tisuća ljudi, te da ponuđena “zabava za turiste izgleda groteskno s obzirom na muke koje su mnogi ljudi na ovom otoku doživjeli”. Naglašava da je kasnije Goli otok postao zatvor za kriminalce, a ne političke protivnike, te da je konačno zatvoren 1988. Do tada je na njemu izgubilo život oko 400 ljudi.

Kičasta turistička ponuda na Golom otoku

NZZ napominje da je logor osnovan nakon Titova raskida sa Staljinom, te da je Goli otok bio njegova osobna odluka. “Nesumnjivo je u partiji i armiji bilo fanatičnih pobornika Staljina, koji nisu mogli podnijeti Titovo odvajanje. Protiv ove “pete kolone” provedena je brutalna čistka staljinističkog tipa - nekoliko riječi, vic ili ispad bijesa su bili dovoljni da stari drugovi završe na Golom otoku”, piše NZZ i konstatira da to mjesto “svjedoči o najmračnijem periodu te države i njene represije, koja je sredinom šezdesetih značajno popustila”.

Navodi se da je muzej na Golom otoku “mjesto sjećanja bez koncepta” te da je postavka slabo napravljena, pa je i dio eksponata bez odgovarajućih natpisa. “Otok bio mogao biti centralno mjesto sjećanja na propalu Jugoslaviju. No u stvarnosti je to mjesto na kojemu žrtve nisu dostojanstveno obilježene”, smatra NZZ, te dodaje da Goli Otok nije s druge strane ni odgovarajuće turistički iskorišten, jer bi mogao biti predstavljen kao “jugoslavenski Alcatraz”.

Hrvatska desnica izjednačava jugoslavensku ideju s velikosrpstvom

Napominje se i da je u Kumrovcu, čije se uređenje hvali, Titov život predstavljen kroz rodnu kuću i raskošni sprovod “na kojem je bilo 128 svjetskih delegacija”, ali da o životu jugoslavenskog lidera između te dvije točke nema ništa. I četrdeset godina nakon Titove smrti hrvatsko društvo nije našlo način zauzeti jasan stav prema Titu, naglašava NZZ i dodaje da “jugoslavensko naslijeđe dijeli hrvatsko društvo”: konzervativno-katolička desnica jugoslavensku ideju smatra prijetnjom i maskom velikosrpstva, dok je za ljevicu Tito simbol borbe protiv okupacije i fašizma, čega je simbol fašistička NDH, “marioneta Italije i Njemačke”.

Kao treću ključnu lokaciju Titova naslijeđa u Hrvatskoj NZZ navodi Brijune, koji se opisuju kao raj i Titova ljetna rezidencija u kojoj je primao mnoge svjetske državnike, ali i filmske zvijezde poput Elizabeth Taylor i Richarda Burtona. Brijuni su primjer “glamura diktatora”, danas nacionalni park na kojemu je vrijeme stalo u 1980-ima. Napominje se i da se među današnjim gostima Brijuna nalaze i neki poznati kulturnjaci, poput Rade Šerbedžije, koji na Malom Brijunu ljeti inscenira kazališne predstave poput “Kralja Leara”.

Na Brijunima se “ne gaji ni Titov kult niti se njegova epoha prešućuje”, ali i oni ilustriraju neodlučnost hrvatskog društva prema Titovom naslijeđu kao i Goli Otok i Brijuni, samo na poseban način. “Na Brijunima vlada nevjerojatan šarm”, zaključuje NZZ.

Dnevnik.ba

Glavne rubrike: TemeEgida: švicarski listKratki opis: Švicarski list Neue Zürcher Zeitung (NZZ) donosi članak u kojem se bavi jugoslavenskim naslijeđem u današnjoj Hrvatskoj, te zaključuje da se društvo i nadležni ne znaju odgovarajuće i dostojanstveno postaviti prema tim važnim povijesnim temama, što je pak samo još jedan simptom “nerazriješenih konflikata koji prave podjele”. Slike: dnevnik.baTeme rubrike: Politika - Regionalno-SvjetskoTagovi: josip broz titoKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Skelin objavio popis kandidata za Nizozemsku i Italiju

Pet, 17/11/2017 - 07:54

Izbornik hrvatske košarkaške reprezentacija Ivica Skelin objavio je popis od 16 igrača koji će kandidirati za utakmice protiv Nizozemske u gostima (24.11.) i protiv Italije u Zagrebu (26.11.), kojima će naši košarkaši otvoriti nastup u prvom krugu kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2019. godine, prenosi Večernji.hr.

Od vanjskih igrača na popisu su Dominik Mavra (MZT), Toni Katić (Cedevita), Josip Bilinovac (Cibona), Filip Krušlin (Cedevita), Krunoslav Simon (Anadolu Efes), Roko Badžim  (Petrol Olimpija), Jakov Mustapić (Krosno, Poljska), Domagoj Bošnjak  (Cibona), Luka Božić (Zadar), Ivan Ramljak (Cedevita), Tomislav Zubčić (Trabzonspor) i Boris Barać (Nymburk, Češka), a od unutarnjih Željko Šakić (U-BT Cluj-Napoca, Rumunjska), Miro Bilan (Strasbourg), Darko Planinić (Dinamo Sassari) i Josip Sobin (Anwil Wloclawek, Poljska). Izborniku Skelinu će u stručnom stožeru pomagati Dražen Orešković, Ivan Velić i Vladimir Krstić, a Jurica Šango će brinuti za fizičku pripremu naših košarkaša.

Iz Hrvatskog košarkaškog saveza su priopćili da će detalje o terminu okupljanja reprezentativaca i daljnjim planovima izvijestiti u petak.

U istom priopćenju stoji da će se Krunoslav Simon reprezentaciji priključiti 25. studenoga u Zagrebu, dan prije utakmice s Italijom, koja će biti odigrana 26. studenoga u KC Dražen Petrović, s početkom u 18 sati.

Dva dana prije Nizozemska će Hrvatsku ugostiti u Alemereu, gradu udaljenom 30 kilometara od središta Amsterdama, a početak dvoboja je u 20 sati.

Osim Italije i Nizozemske, u skupini D nalazi se još i Rumunjska.

Prvi krug se igra u tri kvalifikacijska ciklusa od po dvije utakmice (studeni 2017., veljača i lipanj 2018.), a tri najbolje reprezentacije će izboriti pravo nastupa u drugom krugu u koji će prenijeti rezultate iz prve faze natjecanja.

Dnevnik.ba
 

Vijesti rubrike: Društvo NacionalnoGlavne rubrike: VijestiEgida: IZBORNIK KOŠARKAŠAKratki opis: Izborniku Skelinu će u stručnom stožeru pomagati Dražen Orešković, Ivan Velić i Vladimir Krstić, a Jurica Šango će brinuti za fizičku pripremu naših košarkaša. Slike: dnevnik.baTagovi: ivica skelinkošarkaKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Dječak se probudio nakon operacije pa medicinsku sestru iznenadio pitanjem

Pet, 17/11/2017 - 07:50

Jedanaestogodišnji Liam iz Atlante u američkoj saveznoj državi Georgiji morao je operirati nogu nakon što mu je na dva mjesta pukla tijekom nogometne utakmice, a njegova snimka nakon operacije osvojila je internet, prenosi Večernji.ba

Dječak se, naime, probudio iz anestezije i još pod utjecajem lijekova počeo je postavljati pitanja medicinskoj sestri, no jedno je nasmijalo sve.

– Jesi li zgodna? – upitao je Liam medicinsku sestru na što mu je on odgovorila 'ekstremno'. – Mogu li dobiti tvoj broj? – nastavio je on u istom tonu, ne medicinska sestra ga je onda razočarala rekavši mu kako je zauzeta.

Sve je snimala dječakova majka koja je zatim počela govoriti, a dječak je majku upitao je li ona Terminator. Kasnije mu je ponudila da razgovara s bratom, no 11-godišnjak je bio uvjeren da je i on Terminator te da igra online popularnu video igru GTA.

Iako je video snimljen 1. kolovoza kada je dječak i operiran, sada je postao popularan na internetu nakon što ga je njegova majka objavila, a dječak se već vratio na nogometni teren i dalje trenira svoj omiljeni sport.

Dnevnik.ba

 

Vijesti rubrike: Društvo Regionalno-SvjetskoGlavne rubrike: VijestiEgida: pod jakim lijekovimaKratki opis: Jedanaestogodišnji Liam operirao je nogu, a kada se probudio iz anestezije počeo je postavljati pitanja Slike: dnevnik.baTagovi: liamoperacijaKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina