Dnevnik.ba

Syndicate content
Updated: 18 min 10 sek od tega

Seksi Hrvatica iz Kalinjingrada: "Primijetila sam da me fotkaju, a onda su krenule poruke..."

Tor, 19/06/2018 - 08:14

Ispostavilo se da se radi o Ivani Knöll (26), koja je inače rođena u Frankfurtu, a podrijetlom je iz Hercegovine, točnije iz Čapljine. Od svoje osamnaeste godine živi u Zagrebu, prenosi Jutarnji.hr.

Za Fenix-magazin je prokomentirala iznenadni interes vodećih srbijanskih, ali i hrvatskih medija, koji su odmah nakon utakmice i pobjede Vatrenih u Kalinjingradu krenuli u potragu za njom, odnosno njezinim imenom i prezimenom.

Ovo sam najmanje očekivala. Doista sam došla s namjerom da navijam i podržim našu reprezentaciju. Vidjela sam da su me fotografi par puta fotografirali, no pomislila sam "ajd možda negdje i uspijem pronaći te fotke da imam za uspomenu". Potom su krenule stizati poruke prijatelja, poznanika, nepoznatih ljudi kako sam osvanula na portalima. Zaista sam bila u šoku i još sam - kaže Ivana koja Vatrenima prognozira sigurnu pobjedu.

Inače, Knöll se 2016. natjecala i na izboru za Miss Hrvatske kao predstavnica naše dijaspore.

Dnevnik.ba

Vijesti rubrike: Društvo NacionalnoGlavne rubrike: VijestiEgida: zanosna capljinkaKratki opis: Tribine nogometnog stadiona u ruskom Kalinjingradu gdje se u subotu održala utakmica Hrvatske i Nigerije, bile su preplavljene crvenim i bijelim kockicama. Svoj obol bodrenju hrvatske nogometne reprezentacije dale su i pripadnice ljepšeg spola, a jedna je posebno privukla pozornost medija u regiji. Slike: dnevnik.baTagovi: navijačicasp rusija 2018Komentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NEOpis slike: CROPIX
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Brutalno pretučena tinejdžerka u Zadru objavila potresne fotografije

Tor, 19/06/2018 - 08:03

Na fotografijama se vide oko podliveno krvlju i razbijena arkada. Također, djevojka je puna masnica i ogrebotina. 

Prema pričama svjedoka, 31-godišnjak je djevojci udarao glavom o umivaonik u toaletu kafića zbog čega je zadobila teške tjelesne ozljede. Hitno je prevezena u zadarsku Opću bolnicu gdje je zadržana na liječenju, a na društvenoj mreži objavila je potresne fotografije iz hitnog prijema.

Čeka ga mjesec dana pritvora

Nasilnik je uhićen dan nakon napada. Priveden je sucu istrage s kaznenom prijavom za prijetnju i nanošenje teških tjelesnih ozljeda te će u pritvoru provesti mjesec dana.

"Policija je dobila dojavu da u kafiću u ulici Benka Benkovića muškarac tuče ženu. Dok su policijski službenici stigli na lice mjesta, djevojku je već odvezla hitna pomoć, a napadač je pobjegao. Napadnuta 18-godišnja djevojka je noć provela u bolnici i konstatirane su joj teške ozljede lica", rekao je za Index glasnogovornik zadarske policije Elis Žodan.

"Kad smo u četvrtak ujutro došli do nje, liječnici su nam potvrdili da ima teške ozljede lica. Od nje smo zaprimili kaznenu prijavu kad su nam liječnici omogućili da razgovaramo s njom. Zbog napada je uhićen 31-godišnjak iz Zadra, koji je kriminalistički obrađen zbog sumnje u dva kaznena djela - nanošenja teške tjelesne ozljede i prijetnje. Nakon obrade je priveden prvo na saslušanje kod županijskog državnog odvjetnika, a onda i kod suca istrage uz prijavu za ta dva kaznena djela. Sudac mu je odredio jednomjesečni istražni zatvor", kazao  je Žodan.

Dnevnik.ba

Vijesti rubrike: Društvo NacionalnoGlavne rubrike: VijestiEgida: UZNEMIRUJUĆEKratki opis: Brutalno pretučena 18-godišnjakinja, koju je u srijedu navečer u Zadru premlatio 31-godišnjak, na društvenoj mreži objavila je šokantne fotografije nakon napada. Slike: dnevnik.baTagovi: zadarpretučena djevojkaKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NEOpis slike: Foto: Instagram
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Pogledajte kako teku pripreme za Messijevu Argentinu uz cvrkut ptica i netaknutu prirodu

Tor, 19/06/2018 - 07:58

Resort s četiri zvjezdice nalazi se u vrlo mirnom kraju, smješten između šume i jezera pa nudi idilično prirodno okruženje za boravak naših nogometaša, a to je bio i jedan od glavnih razloga biranja kampa, piše Jutarnji.hr.

Tijekom utorka igrači su kratili vrijeme šetanjem i razgovorom, što je i vidljivo iz fotografija Cropixova reportera Toma Dubravca. Za Messijevu Argentinu priprema se uz cvrkut ptica i netaknuti prirodu. Valjda će recept biti uspješan...

Dnevnik.ba

Vijesti rubrike: Društvo NacionalnoGlavne rubrike: VijestiEgida: VATRENI U ŠUMSKOJ IDILIKratki opis: Hotelski kompleks Šumska rapsodija, u mjestu Iličevo u Zelenogorsku, 60-ak kilometara od Sankt Peterburga, dom je hrvatske nogometne reprezentacije tijekom Svjetskog prvenstva u Rusiji. Slike: dnevnik.badnevnik.badnevnik.badnevnik.badnevnik.badnevnik.badnevnik.badnevnik.badnevnik.badnevnik.badnevnik.badnevnik.badnevnik.badnevnik.badnevnik.badnevnik.badnevnik.baTagovi: vatrenisp rusija 2018pripremeKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NEOpis slike: Foto: Tom Dubravec/Cropix
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Pucnjava u Švedskoj: Tinejdžer umro, četvero ljudi je ranjeno

Tor, 19/06/2018 - 07:47

Jedna je osoba je preminula, a četiri ranjene nakon pucnjave u ponedjeljak u obalnom gradu Malmoeu u južnoj Švedskoj, izvijestila je policija, prenosi HINA.

Svih pet osoba prebačeno je u bolnicu nakon pucnjave.

Tijekom noći preminuo je 18-godišnjak, rekao je policijski glasnogovornik Stephan Soderholm.

Policija ispituje svjedoke nakon što je blokirala mjesto pucnjave. Nitko nije uhićen i policija tvrdi kako nema znakova da je izgred bio povezan s terorizmom.

Dnevnik.ba

Vijesti rubrike: Društvo Regionalno-SvjetskoGlavne rubrike: VijestiEgida: terorizam? Kratki opis: Policija ispituje svjedoke nakon što je blokirala mjesto pucnjave. Nitko nije uhićen i policija tvrdi kako nema znakova da je izgred bio povezan s terorizmom Slike: dnevnik.badnevnik.baTagovi: ŠvedskapucnjavaKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Potres jačine 3.9 pogodio Mostar

Tor, 19/06/2018 - 07:44

Epicentar potresa bio je na dubini od dva kilometra,a na području od osam kilometara sjeverozapadno od Ilića. 

Dnevnik.ba

Vijesti rubrike: Društvo LokalnoGlavne rubrike: VijestiEgida: hercegovinaKratki opis: Snažan potres magnitude 3.9 pogodio je područje Mostara oko 00:47 minuta. Slike: dnevnik.baTagovi: PotresMostarKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Zapalio se avion reprezentacije Saudijske Arabije, izbjegnuta tragedija

Pon, 18/06/2018 - 23:16

Naime, avion s igračima i stručnim štabom je zahvatio požar na desnom motoru, a krilo s iste strane je krenulo da gori.

Sve se desilo munjevitom brzinom u zraku, dok je avion slijetao na pistu. 

Pilot je uspješno prizemljio letjelicu, a igrači, stručni štab i osoblje aviokompanije ostali su nepovrijeđeni, javljaju mediji u Rusiji.

Inače, nogometaši Saudijske Arabije putovali su na drugu utakmicu grupe A Svjetskog prvenstva protiv Urugvaja.

Meč se igra u srijedu na stadionu u Rostovu, a u prvom kolu Saudijci su poraženi od domaćina Rusije rezultatom 0:5.

PASSENGER FOOTAGE: Watch #KSA plane engine catching fire as they land in Rostov-on-Don for their #WorldCup matchday 2 game against #URU . pic.twitter.com/Yq3QQ1MtZ1

— Ahdaaf (@ahdaafme) 18. lipnja 2018.

Vijesti rubrike: Društvo Regionalno-SvjetskoGlavne rubrike: VijestiEgida: nogometKratki opis: Reprezentativci Saudijske Arabije doživjeli su pravu dramu prilikom slijetanja njihovog aviona u Rostov. Slike: dnevnik.baTagovi: Saudijska ArabijaKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

​Predsjednik Vlade Republike Makedonije Zaev primio državnog tajnika Milasa

Pon, 18/06/2018 - 23:10

Na sastanku se razgovaralo o načinima i mogućnostima unaprjeđenja prava nacionalnih manjina i osnaživanju suradnje između dvije države. Predsjednik Zaev istaknuo je prijateljstvo dviju država te kontinuiranu potporu Vlade Republike Hrvatske i premijera Plenkovića u procesu približavanja Makedonije euroatlantskim integracijama. Državni tajnik Milas izrazio je zadovoljstvo iskazanom spremnošću za podupiranje aktivnosti hrvatske zajednice, kao i u definiranju primjerenog statusa Hrvata u Republici Makedoniji.

Obje strane izrazile su spremnost za nastavak razvijanja prijateljskih odnosa i jačanje međusobne suradnje.

Dnevnik.ba

Vijesti rubrike: Politika Regionalno-SvjetskoGlavne rubrike: VijestiEgida: Zoran ZaevKratki opis: Predsjednik Vlade Republike Makedonije Zoran Zaev primio je u ponedjeljak, 18. lipnja 2018. izaslanstvo Republike Hrvatske na čelu s državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonkom Milasom, kao prvo strano izaslanstvo nakon što su Makedonija i Grčka potpisale Sporazum o imenu. Slike: dnevnik.baTagovi: MakedonijaKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

​Tragedija na momačkoj večeri: Mladoženja smrtno stradao

Pon, 18/06/2018 - 23:08

Podlegao je ozljedama na licu mjesta u Alpirsbachu.

Također, teške ozljede zadobio je i 22-godišnjak koji je helikopterom prebačen u bolnicu.

Prema njemačkim medijima, grupa od nekoliko ljudi trčala je uz glavnu cestu kada je naišao 67-godišnji vozač i udario dvojicu muškaraca.

Vozač i njegova tri suputnika prošli su bez ozljeda.

Istraga je u tijeku, piše Fenix-magazin/IM.

 

Vijesti rubrike: Društvo Regionalno-SvjetskoGlavne rubrike: VijestiEgida: crna kronikaKratki opis: U noći subote na nedjelju, 34-godišnjeg mladoženju udarilo je auto tijekom proslave momačke večeri. Slike: dnevnik.baTagovi: crna kronikaKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Migranti nisu uspjeli ući u Hrvatsku, granični prijelaz kod Velike Kladuše opet otvoren

Pon, 18/06/2018 - 22:49

U prelasku granice migrante su cijeli dan sprječavala tijela sigurnosti BiH, a svoju je snagu na drugoj strani pokazala i hrvatska policija, doznaje Hina na mjestu događaja.

Policija spremna na probijanje kordona

Načelnik karlovačke policije Josip Ćelić rekao je da bi hrvatska policija, da su migranti probili kordon s bosanskohercegovačke strane, ''sigurno spriječila njihov ulazak na hrvatski teritorij, jer je hrvatska policija za to spremna''.

Iz sigurnosnih razloga nije želio reći koliko je policajaca, uključujući i dobro opremljene interventne snage, angažirano na zaštiti granice. No ustvrdio je da je hrvatska policija jedan od najvećih sustava u Hrvatskoj te da se spremna suočiti sa svim izazovima.

Ćelić: Policija ne treba pomoć nikoga, pa ni vojske

''Naši policajci svakodnevno rješavaju razne situacije, od najjednostavnijih do najsloženijih te, pošto ovo nije ratno stanje, temeljem sigurnosne procjene mogu ustvrditi da ne trebamo pomoć nikoga pa ni vojske'', rekao je Ćelić. Dodao je da je tome tako zbog ljudstva, zaštitne opreme i tehnike kojom raspolažu, ''posebno odnedavno, zahvaljujući MUP-u i ministru Davoru Božinoviću''.

Pokušaj prelaska granice uz povike i naguravanje pretvorio se tijekom dana u mirni prosvjed stranaca razne dobi, od male djece preko mladih ljudi do onih zrelih godina. Novinari su pitali i ne bi li bilo bolje te ljude, koji samo žele proći kroz Hrvatsku, pustiti da odu, a Ćelić je odgovorio da policija prije svega mora poštovati zakone pa i Zakon o boravku i kretanju stranaca.

Karlovačka županija ima s BiH 55,5 kilometara državne granice, a policija na tom području sporadično nalazi i zaustavlja državljane Sirije, Afganistana, Pakistana i drugih država iz kojih kreću ilegalne migracije.

"Na policiji je da štiti granice"

Ćelić je kazao da je ''ovih dana'' oko 400 stranaca zatražilo azil u Hrvatskoj, iako se većina njih izjašnjava da im je cilj proći dalje u zapadne i sjeverne zemlje.

''Što će se dalje s migracijama događati globalno je pitanje, a na policiji je da štiti granice'', rekao je između ostalog Ćelić i najavio da će i on ostati večeras u Maljevcu, vidjeti daljnji razvoj situacije te da će se granicu i dalje čuvati ''od 0 do 24 sata''.

Ustvrdio je i kako treba shvatiti da su osobe koje u Hrvatsku uđu bez valjanih dokumenata ''u našoj domovini ilegalno'' i da će policija provesti sve da to spriječi te da se zakoni poštuju dosljedno prema svakom pojedincu.

Dnevnik.ba

Vijesti rubrike: Društvo NacionalnoGlavne rubrike: VijestiEgida: MIGRANTSKA KRIZAKratki opis: Unatoč cjelodnevnom nastojanju dvjestotinjak migranata da preko graničnog prijelaza Maljevac pješice iz Velike Kladuše (BiH) uđu u Hrvatsku, to im bez valjanih dokumenata nije uspjelo pa se pokušaj prelaska pretvorio u cjelodnevni mirni prosvjed, a granični prijelaz je bio zatvoren sve do 20:10, kada su se migranti vratili prema Kladuši. Slike: dnevnik.baTagovi: velika kladušamigrantska krizaKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

SUPERSKANDALOZNO Sarajevski mediji pronašli još jednog Hrvata koji navija za Hrvatsku!

Pon, 18/06/2018 - 22:28

Među stotinama navijača, Hrvata iz BiH, koji su bodrili hrvatsku nogometnu reprezentaciju na utakmici protiv Nigerije u Rusiji, bio je i Ivan Matešić iz Rame. 

U toj činjenici nema  ništa osobito zanimljivo. Nitko tog čovjeka ne bi primijetio da nije bošnjačkih medija, a oni, po dobroj staroj praksi, već godinama ne mogu sakriti "čuđenje", "šokove", "zgražanje" činjenicom da Hrvati u BiH navijaju za Hrvatsku. Tko zna, možda bi navijali i za BiH kada bi se negdje plasirala i kada bi na utakmicama bilo manje bošnjačko-muslimanske simbolike.  

Međutim, bošnjačkoj medijskoj javnosti skandalozno je na dnevnoj bazi mnogo toga,a  danas je  red došao na Ivana Matešića, inače tužitelja Tužiteljstva BiH. Matešić je na godišnjem odmoru boravio u Rusiji na SP, kao hrvatski navijač, i sa skupinom drugih navijača fotografirao se s Ivom Sanaderom, nepravomoćno osuđivanim za kriminal. 

Iako na nogometnoj utakmici Hrvatska - Nigerija u ruskom Kaliningradu nije bio kao tužitelj Tužiteljstva BiH, nego kao Ivan Matešić iz Rame, za vrijeme svog godišnjeg odmora, medije pod kontrolom (bivših?) AID-ovaca nije spriječilo da ga, po automatizmu, "dovedu u vezu s HDZ-om BiH i čelnicima te stranke". 

Jer, fotografija navijača Ivana Matešića s nepravomoćno osuđenim bivšim premijerom Vlade RH, Ivom Sanaderom, ustvari, nije sporna - sporan je dres kojeg je Matešić obukao i reprezentacija koju je u Rusiji bodrio kao Hrvat iz BiH, a obavlja posao koji obavlja.

"Šokirano" medijsko Sarajevo ne može "doći sebi" od činjenice da im se  Matešić potkrao - Hrvat, zaposlen u državnim institucijama, i to kao tužitelj Tužiteljstva BiH, u hrvatskom dresu. Stvarno skandalozno. 

Šteta samo što već niz godina propuštaju baviti se istinskim skandalima, poput onih pravosudnih, u špijunskoj-terorističkoj aferi "Pogorelica", što im bivši direktori AID-a i oni s američkih crnih listi predaju "sigurnost" po državnim univerzitetima, ali tako je to u samoprozvanom Jeruzalemu.

Kada bivši direktor AID-a i iranski špijun postane profesor sigurnosti na državnom Univerzitetu, nije ni čudo da se mediji pod njegovom kontrolom i oglašavaju tim policijskim terminima o onima koji se "dovode u vezu s HDZ-om BiH i čelnicima te stranke" misleći tako da će diskreditirati  Matešića i osobno i profesionalno.  

Dnevnik.ba 

Glavne rubrike: DogađajiDogađaji rubrike: Društvo NacionalnoEgida: NAVIJAČ IZ RAME Kratki opis:  Ivan Matešić iz Rame navijač je hrvatske nogometne reprezentacije. Bošnjačka medijska javnost ne može skriti čuđenje nizom činjenica: Hrvati u BiH navijaju za Hrvatsku; osobe zaposlene u državnim institucijama imaju pravo iskoristiti svoje godišnje odmore kada i gdje žele, a i fotografirati se s kim žele, pa taman da je to i nepravomoćno osuđeni bivši političar. Slike: dnevnik.baTagovi: Ivan MatešićRamabošnjački medijinogomethrvatskahrvati u bihKomentiranje: DaVezana novost: BiH po mjeri AID-a: Ratni zločini, mudžahedinski kampovi i pravosudne farseIzdvojena novost: DAVodeni Žig: NEOpis slike: (foto: screnshoot HRT)
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Fantastični Kane u 90. minuti donio pobjedu Englezima

Pon, 18/06/2018 - 22:10

Teže nego se očekivalo Englezi su došli do pobjede protiv Tunisa. Do trijumfa od 2:1 su Englezi došli u 90. minuti kada je Harry Kane svojim drugim pogotkom donio pobjedu u utakmici u kojoj su se njegove kolege doslovno obrukale nevjerojatnim promašajima.

Odlično su Englezi ušli u utakmicu i već u ranoj fazi počeli ozbiljno prijetiti Tunižanima. U 2. i 4. minuti Lingard i Sterling su imali velike prilike, no nisu uspjeli zatresti mrežu afričke momčadi.

No, u 10. minuti Englezi dolaze do vodstva. Stonesov udarac nakon kornera obranio je Hessen, ali Harry Kane je na pravom mjestu i posprema za vodstvo bivših svjetskih prvaka.

Nastavili su Englezi s napadima i nakon postignutog pogotka, obrana Tunisa je izgledala katastrofalno i pravo je čudo što već nije bio 4-5 golova u mreži Hessena.

No, kako to biva u nogometu, uslijedila je kazna. Iz praktički ničega Tunis dolazi do izjednačenja. Walker radi pravu glupost, udara protivničkog igrača u svom šesnaestercu i Tunis dobiva penal. Siguran izvođač u 31. minuti bio je Sassi.

Još dvije-tri stopostotne prilike promašili su Englezi u prvom poluvremenu, te se u svlačionice odlazi s neriješenim rezultatom. Čak 12 šuteva imala je momčad izbornika Southgatea, ali samo jednom su zatresli mrežu.

U drugom poluvremenu obrana Tunisa kao da se oslobodila straha od nastupa na Mundijalu. Nisu više bili toliko propusni kao u prvom dijelu. Englezi, iako i u nastavku puno bolji, nisu imali toliko velike prilike kao u prvih 45 minuta.

No, čudesni Kane ponovno spašava Engleze. U 90. minuti ponovno nakon prekida dolaze do pogotka. Maguire je prebacio loptu na drugu stranu, a napadač Tottenhama je ponovno na pravom mjestu i donosi očekivanu, ali preteško izborenu pobjedu engleskoj reprezentaciji.

Dnevnik.ba/ T.R.

Rezultati by SofaScore Glavne rubrike: DogađajiDogađaji rubrike: Društvo Regionalno-SvjetskoEgida: Engleska - Tunis 2:1Kratki opis: Nevjerojatno je što su sve Englezi uspjeli promašiti u ovom susretu. Na kraju navijači s Otoka mogu slaviti velikog junaka - Harryja Kanea.Slike: dnevnik.baTagovi: sp rusija 2018engleskatunisharry kaneKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NEOpis slike: Reprezentacija Engleske, Harry Kane
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Ako planirate odmor na nudističkoj plaži, ovo morate znati

Pon, 18/06/2018 - 21:59

Odmor na nudističkoj plaži ima pravila ponašanja kojih se treba pridržavati. Ako ste za idealni odmor i nesputanost odabrali boravak na nudističkoj plaži, ne znači da biste ih trebali odbaciti... 

Prije nekoliko godina američki Huffington Post objavio je popis sedam neotkrivenih europskih nudističkih plaža, među njima i hrvatsku plažu Kordovan na otočiću Jerolimu, jednom od Paklenih otoka. Ako planirate svoj odmor na njoj ili na nekoj drugoj vama omiljenoj nudističkoj plaži u našoj ili nekoj drugoj zemlji, ovo svakako imajte na umu... 

Držite razmak

Nemojte se smjestiti u neposrednoj blizini drugih, držite pristojan razmak i poštujte tuđu privatnost.  Nemojte buljiti Nećete moći izbjeći pogled na gola tijela oko sebe, ali buljenje i proučavanje drugih zaista nije pristojno, a može vas dovesti u neželjene probleme.

Nemojte fotografirati

Ako ste odlučili svoje ljetovanje zabilježiti fotografijama, to nipošto nemojte činiti na nudističkoj plaži. Iako možda želite fotografirati samo sebe ili svoje voljene, ne zaboravite da ste na nudističkoj plaži i izbjegavajte koristiti se fotoaparatom. 

Odjenite se za kafić ili restoran

Iako vam se može činiti da možete doći neodjeveni u kafić ili restoran na nudističkoj plaži, nemojte se dovoditi u neugodan položaj. Plaža je nešto drugo, a u ugostiteljske objekte otiđite odjeveni. 

Dnevnik.ba

 

Glavne rubrike: TemeEgida: stiglo je ljetoKratki opis: Ako ste za idealni odmor i nesputanost odabrali boravak na nudističkoj plaži, to ne znači da biste trebali odbaciti pravila ponašanja... Slike: dnevnik.baTeme rubrike: Društvo NacionalnoTagovi: moregodišnji odmorKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Otac vojvotkinje dao prvi intervju, evo što je poručio princu Harryju

Pon, 18/06/2018 - 21:36

Thomas Markle, otac Meghan Markle dao je ekskluzivni intervju u emisiji "Good Morning Britain" i voditelju Piersu Morganu pričao je o vezi svoje kćeri i  britanskog princa Harryja i istaknuo je kako mu je jako žao što zbog operacije nije mogao biti prisutan na njihovom vjenčanju.

Ispričao je kako je Meghan plakala kad joj je javio da ne dolazi, ali kći mu je naglasila kako je njegovo zdravlje najvažnije.

Zahvalan je princu Charlesu što je njegovu kći dopratio do oltara i priznao je da je bio malo ljubomoran na njega.  ž

- Bio sam jako ponosan na nju i u životu nisam vidio ljepši trenutak. Bila je prekrasna, plakao sam dok sam gledao prijenos. Žao mi je što nisam bio tamo - rekao je u intervju Thomas Markle. Princa Harryja nikada nije upoznao, ali čuli su se telefonski kada je princ zatražio ruku njegove kćeri. 

- Rekao sam mu tada; ti si gospodin i moraš mi obećati da nikada nećeš dići ruku na moju kćer - kazao je Markle.

Priznao je da je pogriješio što je pristao na dogovor  s paparazzima i dopustio im da ga snimaju dok ide kod krojača i pretvara se da proučava knjige o Velikoj Britanije. - Shvatio sam da je to bila velika greška, ali vrijeme ne mogu vratiti. Srećom, Meghan i Harry su osobe koje praštaju - rekao je.   

Dnevnik.ba
 

Vijesti rubrike: Društvo Regionalno-SvjetskoGlavne rubrike: VijestiEgida: kraljevska obiteljKratki opis: Otac Meghan Markle još nije upoznao princa, ali su se jednom čuli telefonski Slike: dnevnik.baTagovi: meghan markleKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Predložene izmjene zakona kojima je predviđeno smanjenje poreza onima koji doniraju za kulturu

Pon, 18/06/2018 - 21:33

Tim povodom, Marjanović je uputila otvoreno pismo umjetnicima, kulturnim radnicima i ljubiteljima kulturno-umjetničkih djelatnosti. 

"S ciljem da organi vlasti prepoznaju i prihvate da je kultura nezaobilazan faktor transformacije društva u cjelini, a ne samo zabava za šačicu kako ih mnogi vole nazvati ‘kulturnjaka’, tokom četiri godine mandata u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH ukazivala sam na kulturološki, umjetnički i ekonomski značaj ulaganja u kulturu koja je vodeći brend u našoj zemlji i po čemu smo prepoznatljivi u svijetu. Uprkos tome, kao i činjenici da od svih zemalja Evrope BiH ima najmanju stopu izdvajanja iz budžetskih sredstava za kulturu, iz godine u godinu budžetska sredstva za kulturu se smanjuju. Svake sam godine prilikom usvajanja budžeta Federacije Bosne i Hercegovine podnosila brojne amandmane na budžet tražeći da se sredstva povećaju. S obzirom da nije usvojen niti jedan od predloženih amandmana, zahtijevala sam da Vlada FBiH iznađe nove, dodatne načine finansiranja projekata kulture jer ne postoje nikakve vanbudžetske mogućnosti. Sponzorima i donatorima je neisplativo donirati sredstva jer ne samo da ne postoje nikakvi poticaji za njih, nego postoje dodatne obaveze", napisala je Marjanović. 

Po uzoru na zemlje koje su uspješno iskoristile inovativne prakse u finansiranju kulture (Italija, Mađarska, Sjedinjene Američke Države), Marjanović i Razić su ispred Kluba SBB-a, nakon konsultacija s ekonomskim stručnjacima, predložili izmjene Zakona o porezu na dobit FBiH.

"Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit FBiH uvodi se mogućnost umanjivanja obaveza obračunatog poreza na dobit u tekućoj godini do 20 posto ostvarene dobiti u tekućem periodu. Na taj način će se poreznom obvezniku koji izvrši donaciju ili sponzorstvo kulturnih i umjetničkih djelatnosti dozvoliti da aktivno učestvuje u razvoju kulture i umjetnosti u FBiH. Time će imati i značajniji utjecaj na kulturni život društva, kao i na oblikovanje javne svijesti o doprinosu svih vrsta kulturnog izražavanja boljem, bržem i efektivnijem razvoju. Predloženi Zakon ima za cilj primjenu prakse i pristupa u podupiranju umjetnosti i kulture koje su praksa u zemljama Evropske unije, a koje su se pokazale kao efikasne alternative tradicionalnim modelima finansiranja. Jedan primjer je ‘Art Bonus’ u Italiji u okviru kojeg je u 2014. godini primljeno preko 20 miliona eura donacija u kulturno-umjetničke svrhe. Uzimajući u obzir dosadašnji nedostatak političke volje u slučaju podrške razvoju kulture, podrška Zakonu od priznatih članova naše zajednice će biti više nego neophodna da bismo imali ikakve šanse da ostvarimo cilj većeg investiranja u kulturu u BiH", poručila je Marjanović.

Dnevnik.ba

Vijesti rubrike: Politika NacionalnoGlavne rubrike: VijestiEgida: umanjeni porezKratki opis: Na dnevnom redu redovne sjednice Zastupničkog doma Parlamenta FBiH sutra će se, između ostalog, razmatrati i izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit FBiH, predlagača Zane Marjanović i Sanela Razića. Predloženim izmjenama predviđeno je da se umanji porez na dobit onima koji doniraju za kulturu. Slike: dnevnik.baTagovi: umjetnineporezKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Kako je mlada glumica iz Busovače stala rame uz rame s Juliom Roberts

Pon, 18/06/2018 - 21:24

U glavnim ulogama su se našli Julia Roberts, Owen Wilson, dječak Jacob Tremblay i bh. “čudo” iz Busovače, mlada glumica Izabela Vidović. Izabeli ovo nije prva hollywoodska uloga. Iako ima samo 16 godina, u svoj životopis je upisala više od 20 značajnih uloga, među kojima je i ona u filmu “Homefront”, u kojem je stajala rame uz rame s Jasonom Stathamom, kao i ona u kultnoj seriji “Bones”.

I dok mnogi sanjaju Hollywood, Izabela govori o svojoj hollywoodskoj javi, bh. korijenima te iskustvu snimanja s svjetski popularnom glumicom Juliom Roberts, koju je, osim u poslovnom, upoznala i u privatnom okruženju.

Julia je, prije nego što smo počeli sa snimanjem filma “Čudo” u Vancouveru, ugostila moju majku i mene na roštilju u svom domu. S obzirom na to da u filmu glumimo majku i kćer, željela je da se povežemo i upoznamo prije samog snimanja. Julia je planetarno poznata glumica i žena s izuzetnim iskustvom te je normalno da sam bila uzbuđena i imala blagu dozu treme zbog rada s njom. To što nas je ugostila u svom domu zapravo pokazuje kakva je ona osoba te nam je to pomoglo da ostvarimo prisan odnos, kaže Izabela.

Da bi dobila ulogu Auggieve sestre Vie u filmu “Čudo”, Izabela ja morala proći nekoliko audicija. No, naporan rad, koji podrazumijeva posvećenost, učenje i istraživanje, uvijek se isplati. Kao najizazovniju ulogu, koju je u sedam godina dugoj karijeri igrala, Izabela izdvaja onu Charlote u filmu “100”.

Morala sam odigrati i prenijeti njezinu uznemirenu i tamnu ličnost, a bilo mi je jako teško da uđem u njezin um i da u potpunosti razumijem njezine misli i osjećaje, objašnjava mlada glumica. Izabela je do sada imala priliku raditi s veteranima filmske industrije te ne krije da je iz svake suradnje učila mnogo. Ipak, glumica koja je imala najviše utjecaja na njezinu karijeru svakako je, kaže nam, njezina mama Elizabeta.

Najveći utjecaj na to da se bavim glumom imala je moja mama, koja je producentica i glumica. Ona je bila moja inspiracija da uđem u svijet glume i jako mi je drago da jesam. Najbolji savjet koji mi je majka, kada je o glumi riječ, dala je: “Gluma je umjetnost slušanja”. Da biste uspjeli kao glumac, morate imati sposobnost da zaista slušate svog partnera i onda kada vježbate scene, ali i u samom razgovoru s njim. Na kraju, za tango je potrebno dvoje, kaže Izabela i dodaje da bi u budućnosti najviše voljela raditi s glumicom Kate Winslet.

Za Izabelu gluma je strast, no ova talentirana 16-godišnjakinja gaji ljubav i prema pisanju scenarija, kao i režiji.

Pjevanje mi je uvijek bilo hobi, a zainteresirana sam i za pisanje scenarija. Prije nekoliko godina napisala sam kratki film “Becouse These Kids Are…”, a nedavno, zajedno s mamom, i onaj “Bure and Juilliard”. Ovaj film govori o 18-godišnjoj Sari koja želi postati glazbenica, ali je razapeta između straha od scene i oca Bosanca, koji je izuzetno tradicionalan. U međuvremenu, Sari iskrsne prilika za audiciju na Juilliardu, otkriva ona.

Produkcijska kuća, koja je u vlasništvu njezine majke i poslovne suradnice Kathryn Michelle, omogućila je ovoj talentiranoj djevojčici da polako počne i s ostvarenjem svog sna te se povremeno bavi i radom iza kamera.

Stvaralaštvom koje se odvija iza kamera bavim se kroz našu produkcijsku kuću “Almost Normal Production”. Pisanje, režiranje i produciranje, želim istražiti sve te oblasti,objašnjava Izabela koja trenutačno režira film “Severes Silence”, horor koji će uskoro izdati. Pri izboru projekata na kojima radi, Izabeli je izuzetno važno da joj se sviđa uloga i scenarij, a omiljeno televizijsko izdanje joj je svjetski popularna serija “Prijatelji” za koju kaže da je sve sezone pogledala nekoliko puta.

No, u trenucima kada ima slobodnog vremena Izabela voli i spremati tradicionalnu bosansku hranu. Naime, unatoč tome što je rođena u Chicagu, Izabelini roditelji trude se da ona i njezina sestra ne zaborave korijene i bosansku kulturu. Prije nego što se 90-ih preselila kod rodbine u Chicago, Elizabeta je živjela u Busovači. Dok je u SAD-u slijedila svoj glumački san, nije zaboravljala rodni kraj te je redovito posjećivala obitelj u Bosni. Jedan dolazak je bio sudbonosni, srela je svog sadašnjeg supruga Marija, prijatelja iz osnovne škole. Ubrzo su se vjenčali i osnovali svoj dom, prvo u Chicagu, a zatim u Los Angelesu, gdje se rodila Izabelina mlađa sestra Katarina.

Oba moja roditelja odrasla su u Busovači. S obzirom na to da većina moje obitelji živi tamo, idemo u posjet svakih nekoliko godina. Bosna je divna zemlja s jako bogatom kulturom. Mama me je naučila da kuham neka tradicionalna jela, uključujući burek, a puštala mi je i bosansku glazbu. Govorim i jezik, koji je divan i daje mi mogućnost komunikacije sa svojom obitelji, kaže ova uspješna Bosanka, prenosi Večernji.ba

Dnevnik.ba

Vijesti rubrike: Društvo NacionalnoGlavne rubrike: VijestiEgida: hollywoodski uspjehKratki opis: Sigurno je da nitko nije ostao ravnodušan na toplu, obiteljsku priču filma “Čudo”, jednog od posljednjih hollywoodskih ostvarenja. Film je zasnovan na istoimenom bestselleru američke spisateljice Raquel J. Palacio, a govori o desetogodišnjem dječaku Auggieju, koji zbog genetske bolesti ima deformirano lice, koji teško sklapa prijateljstva. Obitelj mu je najveća potpora u životnim izazovima i suočavanju s vršnjacima iz škole. Slike: dnevnik.baTagovi: BusovačahollywoodKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

​Ovo je čovjek koji je spasio Jadran od potonuća turskog broda punog goriva

Pon, 18/06/2018 - 21:11

Rano jutros sanirano je i drugo oštećenje kroz koje je morska voda prodirala u brod i uspješno je dotegljen do Trogira oko 15:30.

Kako piše portal Morski, istinski junak spasilačke akcije je Andy Marović, instruktor ronjenja s Komiže. Marović je pozvan u nedjelju poslijepodne kako bi zakrpao brod da bi pumpe lakše ispumpavale more i kako bi ga koliko-toliko sigurnije u tegalj mogao preuzeti Brodospasov remorker Alkaid.

"Brod bi se definitivno potopio da nismo došli"

Brod je preuzet u tegalj, no nekoliko nautičkih milja od kopna trup je opet počeo popuštati, pa su Marovića ponovno pozvali oko 4 sata u noći na ponedjeljak. To je Morskome potvrdio i sam Marović.

"Istina je, zvali su nas u nedjelju oko 16 sati i u ponedjeljak rano ujutro između 4 i 5 sati. Krpali smo rupu na krmenom dijelu dna, veličine 15×10 cm s dvokomponentnim ljepilima i priručnim materijalima", pojasnio je Marović.

"Drugi prodor mora u brod dogodio se kroz usis motora i brod bi se definitivno potopio da nismo došli", dodao je Marović.

"Radio sam sam prvi put gotovo dva sata i drugi put nešto više od sat vremena, a kako je bilo raditi? Probajte zamisliti rad na otvorenom moru ispod korita broda koji tone", rekao je Marović, koji je u ronilačkim krugovima poznat kao vrhunski profesionalac kojeg se zove za najteže i najkompleksnije situacije.

Brod star 25 godina

"Ovaj brod je 1993. godište i plovio je iz Turske u slovensku luku Kopar te je vozio 3000 tona magnezita", rekao je načelnik splitske Postaje pomorske policije Joso Vujić i izrazio zadovoljstvo što je plovilo policijske ophodnje iz Splita sudjelovalo u ovakvom pothvatu pomoći u spašavanju.

Dnevnik.ba

Vijesti rubrike: Društvo NacionalnoGlavne rubrike: VijestiEgida: VIDEOKratki opis: Nakon dva dana završila je agonija tegljenja turskog teretnog broda Haksa u Trogir. Brod je iz Turske plovio u slovensku luku Kopar prevozeći 3000 tona magnezita, ali i 70 tona goriva i maziva. Slike: dnevnik.baTagovi: videoBrodKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Održano državno prvenstvo u modernim plesovima

Pon, 18/06/2018 - 20:21

Državno prvenstvo započelo je u subotu kada je publika uživala u nastupima plesača koji su se predstavili u plesnoj disciplini Performing arts, dok je nedjelja bila rezervirana za plesače koji su svoje plesne vještine pokazali u plesnim disciplinama street dance, hip hop, latino ali i ples u paru.

Svoj plesni talent, na državnom natjecanju pokazali su i plesači i članovi plesnog kluba Aster, koji se s nedavnom održanog Europskog prvenstva vratili sa zlatnim medaljama. Plesači iz Astera iskoristili su priliku i pred sucima iz Makedonije, Crne Gore, Slovenije i Bosne i Hercegovine pokazali svoje plesno znanje i ponovno se borili za titulu najboljih.

Na državnom prvenstvu održanom u Mostaru predstavili su se i dugogodišnji plesači iz Kiseljaka, Ana Trogrlić i Josip Milanović, također plesači plesnog kluba Aster koji su svojim plesnim nastupom osvojili titulu državnih prvaka u plesnoj disciplini salsa u paru, te tako osigurali sebi mjesto na svjetskom prvenstvu koje će se sredinom listopada održati u Poljskoj.

Ana i ja se poznajemo više od 17 godina i iskreno ne znam tko od nas voliš voli ples i uživa u njemu. Čekali smo pravi trenutak kada ćemo se pojaviti na nekom plesnom natjecanju kao par i ovo državno prvenstvo bilo je sjajna prilika da pokažemo publici koliko ljubavi i emocija gajimo prema plesu, ali i prema salsi koja je u posljednje vrijeme jedan od najpopularnijih plesova. Još veća čarolija je i to što je Ana od plesnog natjecanja napravila pauzu četiri godine, a ja tri, kada smo oboje na zadnjim natjecanjima osvojili titule državnih prvaka. Pokazali smo još jednom sebi ali i drugima da se trud, rad i upornost isplati, a najviše nas je dojmilo to što su nam mnogi roditelji poslije nastupa prišli i rekli da smo inspiracija njihovoj djeci da nastave trenirati, boriti se i da uživaju u plesu onoliko koliko uživamo mi dok smo na sceni- kazao nam je Josip, koji svoje slobodno vrijeme nakon rada u Centru za mlade Ivan Pavao II. i plesnom klubu Aster gdje radi kao trener, ipak pronađe vremena za sebe i svoje treninge.

Ana, njegova partnerica, liječnica u Domu zdravlja Kiseljak, također naglašava da je sretna i blagoslovljena što ima priliku raditi poslove koje vole i u kojima uživa.

Zaista sam ponosna što i dalje ispunjavam svoje snove. Trud se uvijek isplati i ako dovoljno želimo uspjeh je zagarantiran. Pored neizmjerne ljubavi prema medicini, posebno mjesto u mom životu zauzima ples. Sretna sam zbog ovog državnog prvenstva jer može biti pouka svima da nikad ne odustaju od svojih snova. Kao što smo trenirali za ovo natjecanje, pripremat ćemo se i za svjetsko prvenstvo. Sigurna sam da je recept za uspjeh trening, želja, vjera, poštovanje između plesnih partnera, ljubav prema publici i plesu. Hvala još jednom mom prijatelju i plesnom partneru Josipu što je vjerovao u nas.

Iako će ovo ljeto iskoristiti da se odmore od poslovnih obveza, Josip i Ana na kraju našeg razgovoru naglašavaju da će najviše vremena provesti u plesnoj dvorani pripremajući se za svjetsko prvenstvo gdje će ponosno predstaviti svoj grad Kiseljak, odakle oboje dolaze ali i Bosnu i Hercegovinu, nadajući se da će njihov trud i rad prepoznati i drugi te ih podržati u odlasku na svjetsko natjecanje.

Dnevnik.ba

Glavne rubrike: DogađajiDogađaji rubrike: Društvo NacionalnoEgida: mostarKratki opis: Proteklog vikenda, 16. i 17. lipnja u prostorijama Hrvatskog doma Stjepana Kosače uspješno je održano državno prvenstvo Bosne i Hercegovine u modernim plesovima 2018. godine koje je okupilo više od 1 200 plesača iz 26 plesnih klubova diljem Bosne i Hercegovine. Slike: dnevnik.badnevnik.baTagovi: MostarplesKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Karlovčanka gola šetala gradom: "Pjevala je, a gosti kafića su joj pljeskali" (18+)

Pon, 18/06/2018 - 19:45

Gola žena uz vrlo frekventnu prometnicu iznenadila je brojne Karlovčane, a jedan od njih uspio je taj nesvakidašnji događaj i snimiti. Video je odmah izazvao pažnju na društvenim mrežama te završio u medijima, piše Index.hr

Kako danas nije bilo nesnosno vruće u Karlovcu, motiv nepoznate dame ostat će misterij, no izgleda kako se netom prije osvježila u Kupi pa skinula mokri kupaći kostim koji je nosila u jednoj ruci, a obuću u drugoj, pri čemu nije marila za poglede znatiželjnika.

Žena je na licu navodno imala boju hrvatske zastave, te je, prolazeći pored lokalnog kafića, pjevala Thompsonovu pjesmu, dok su joj gosti kafića pljeskali.

Dnevnik,ba

Vijesti rubrike: Društvo NacionalnoGlavne rubrike: VijestiEgida: videoKratki opis: Nepoznata žena jutros je gola prošetala Marmontovom alejom po karlovačkom Dubovcu te izazvala brojne poglede. Slike: dnevnik.baTagovi: karlovacgola ženavideoKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

UZALUDAN TRUD BOŠNJAČKIH STRANAKA Bez Čavarinog potpisa (protuustavni) zakon ne može stupiti na snagu

Pon, 18/06/2018 - 19:23

Podsjetimo, bošnjačke stranke SDA, SBB, SDP, DF i Naša stranka najavili su kako će danas Federalnom parlamentu uputiti prijedlog Zakona o izbornim jedinicama i rasporedu mandata u Zastupničkom i Domu naroda Paralemnata FBiH, kojim se navodno implementira presuda po apelaciji Bože Ljubića iz prosinca 2016.

Podsjetimo, Ustavni sud BiH tada je proglasio neustavnim odredbu Izbornog zakona BiH da se iz svake županije bira najamanje jedan izaslanik svakog konstitutivnog naroda i ostalih, ako je takav izabran u županijsku skupštinu, te odredbu koja je precizno definirala koliko se iz koje županije bira pripadnika kojeg konstitutivnog naroda i ostalih u federalni Dom naroda.

Zahvaljujući tim odredbama bilo je moguće da se, primjerice, iz Bosansko-podrinjske županije, gdje prema popisu stanovništva iz 2013. žive 23 Hrvata izabere jedan izaslanik u Hrvatski klub Doma naroda jednako kao i iz Posavske gdje živi 35.000 Hrvata. Glas Hrvata iz BPŽ tako je vrijedio 1400 puta više nego glas Hrvata iz PŽ što je Ustavni sud BiH ocjenio diskriminirajućim i proglasio neustavnim, a pola godine poslije stavio i izvan snage. Na osnovu takvih odredbi bošnjačkim je stranakama bilo omogućeno da izaberu trećinu izaslaniku u Hrvatski klub Doma naroda Parlamenta FBiH, dovoljno da, prema nametnutim ustavnim amandmanima, u dva navrata izaberu predsjednika i dopredsjednike FBiH, te Vladu Federacije, bez učešća stranka za koje je glasovala većina Hrvata.

Bošnjačke stranke sada žele zadržati status quo predlažući zakon prema kojem bi se iz svakog kantona birao po jedan izaslanik svakog konstitutivnog naroda i ostalih, ako takav postoji u županijskoj skupštini, te da osnov za raspored mandata zastupnika i izaslanika bude popis stanovništva iz 1991.

I jedano i drugo zakonsko riješenje ne samo da ne provodi presudu Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića, već je u suprotnosti s tom presudom. Uz to izmjene Izbornog zakona BiH su u nadležnosti državnog, a ne entitetskih parlamenata.

Bošnjačke stranke, pri tom ističu kako je njihov zakonski prijedlog u skladu s Ustavom FBiH, zanamerujući to što  je Ustav BiH iznad entitetskih ustava, te da u presudi Ustavnog suda BiH po Ljubićevoj apelaciji stoji kako svi zakoni i drugi propisi uključujući i ustave entiteta moraju biti usklađeni s presudom Ustavnog suda BiH.  Kako u Ustavu FBiH i dalje egzistira odredba identična onoj koju je Ustavni sud BiH poništio u Izbornom zakonu BiH, predsjedateljica Zastupničkog doma parlamenta FBiH Borjana Krišto, početkom godine, zatražila je od Ustavnog suda BiH da se očituje je li spomenta odredba Federalnog ustava u suprotnosti s presudom Ustavnog suda BiH, te da, ukoliko jeste, a očito je da jeste, proglasi je neustavnom i stavi izvan snage.

No, bošnjačke stranke računaju na većinu koju imaju u Zastupničkom i Domu naroda Federalnog parlamenta. Ukoliko tu većinu iskoriste da nametnu neustavan zakon, Klub Hrvata moći će pred Ustavnim sudom FBiH pokrenuti pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa. No ,Ustavni sud FBiH o tomu se neće moći očitovati, jer nije popunjeno Vijeće za zaštitu nacionalnog interesa tog suda.

Hrvati međutim, podsjeća HMS, imaju, još jedan zaštitni mehanizam kojim mogu spriječiti stupanje na snagu protuustavnog zakona bošnjačkih stranaka- veto predsjednika FBiH. Naime, bez potpisa Marinka Čavare ( HDZ BiH) ni jedan zakon usvojen u Zastupničkom i Domu naroda Parlamenta FBiH, prema odredbama federalnog Ustava, ne može stupiti na snagu. Nema sumnje kako će Čavara iskristiti pravo koje mu daje  federalni Ustav  da  spriječio nametanje zakona koji je u suprotnosti s Ustavnom BiH i presudom Ustavnog suda BiH po Ljubićevoj apelaciji.

Dnevnik.ba

Vijesti rubrike: Politika NacionalnoGlavne rubrike: VijestiEgida: protuustavni zakonKratki opis: Ni jedan zakon kojeg usvoji Parlament Federacije, odnosno oba parlamentarna doma, Zastupnički i Dom naroda, ne može stupiti na snagu dok ga svojim ukazom ne proglasi predsjednik Federacije BiH. Drugim riječima bez potpisa Marinka Čavare (HDZ BiH) uzaludan će biti trud bošnjačkih stranaka da kroz federalni parlament “proguraju” zakonsko riješenje koje je u potpunoj suprotnosti s presudom Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića, piše Hrvatski Medijski Servis. Slike: dnevnik.baTagovi: Marinko ČavaraKomentiranje: DaVezana novost: Kako su „patriote“ odustale od države BiHIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Tim hrvatskih znanstvenika istrazio povezanost imigracije s ekstremnim pokretima na obje strane političkog spektra u Europi

Pon, 18/06/2018 - 19:11

Istraživanje će biti objavljeno u prestižnom inozemnom časopisu, a provedeno je u Bostonu i u Zagrebu kao rezultat suradnje između Građevinskog fakulteta u Rijeci, Zagrebačke škole ekonomije i managementa te Boston Universityja. Na istraživanju su sudjelovali Boris Podobnik, Ivona Škreblin Kirbiš, Maja Koprčin i H. Eugene Stanley, piše Index.hr.

Dovršetak studije bio je prigoda da i prije njezina objavljivanja porazgovaramo s jednim od njezinih autora, Borisom Podobnikom.

Vi smatrate da opasnost za EU više nije samo desni populizam, već u posljednje vrijeme i potencijalna sinergija lijevog i desnog populizma?

U razdoblju prije pada socijalizma situacija na političkom spektru bila je znatno jednostavnija nego danas jer su u to vrijeme ekstremno desne stranke bile proameričke, a ekstremno lijeve proruski orijentirane. Raspadom socijalizma, Amerika je na svoju stranu uspjela pridobiti gotovo sve ex-socijalističke države čiji su narodi težili ili neovisnosti ili liberalnoj demokraciji. U međuvremenu se situacija promijenila pri čemu Amerika i dalje zagovara liberalnu ekonomiju, ali koncept nacionalnih država baš ne izgleda kao američki strateški interes.

Što je zakompliciralo situaciju?

Politika nekontroliranog useljavanja imigranata iz Afrike i Azije u Europu u glavama mnogih tvrdih europskih desničara smatra se politikom kojoj je glavni pokrovitelj Amerika. Amerika od takve politike masovne imigracije ima ekonomsku i političku korist jer bi ona dovela do svijeta u kojem koncept nacije gubi smisao, a svaka država postala bi slika i prilika Amerike, barem u etničkom smislu. Europske države postale bi tako mješavine raznih naroda, rasa i kultura, a u takvim državama i koncept patriotizma izgubio bi smisao jer, recimo, netko tko dođe iz Afrike u Hrvatsku sigurno u prosjeku ne bi bio najveći hrvatski domoljub. Kad nema patriotizma, recimo hrvatskog, netko tko se rodi pametan, na primjer u Dalmaciji, ne bi poželio više realizirati svoje ambicije u Zagrebu ili Splitu već tamo u svijetu gdje živi intelektualna krema, a to su Amerika i Zapad generalno. Takva politika, koja bi u konačnici u etničkom smislu dovela do amerikanizacije Europe, postigla bi nešto što je u vrijeme komunizma bilo nezamislivo, a to je da mnoge tvrde desne populističke stranke, koje dakle nacionalni, a ponekad i vjerski identitet, stavljaju na prvo mjesto, ne samo okreću leđa Americi i njezinim vrijednostima, već sve više inspiraciju vide u Rusiji i posebno njenom predsjedniku Putinu.

U današnje vrijeme i lijeve i desne populističke stranke u velikoj mjeri  zagovaraju antielitizam, antiglobalizaciju, ali i politiku demontiranja Europske unije, a često i NATO-a. Jasno ultra desne i ultra lijeve stanke u nečemu se i razlikuju, no izgleda da one sve više ideologiju ostavljaju po strani, a sve više u prvi plan stavljaju upravo ono po čemu su slične, a to je antiglobalizacija, antielitizam, ali i nesklonost Bruxellesu pa i NATO-u. Stoga smo svjedoci pojave sinergijskog spajanja ultradesnih i ultralijevih populizama. U Grčkoj, na primjer, ultra lijeva Syriza nije stvorila zajedničku vladu s grčkim komunistima već s ultradesnim populistima, Nezavisnim Grcima. U Slovačkoj su čak socijaldemokrati odlučili stvarati zajedničku vladu s ultradesnom populističkom stankom. To, istina, govori da je danas teško identificirati koja je stranka normalna socijalistička, a koja ultra lijeva, a slične dvojbe postoje i na desnom spektru.

U članku posebno radite razliku između starih i novih demokracija. Što je osnovni razlog tih razlikovanja?

Gallup je 2016. proveo ankete u većini novih demokracija, dakle u ex-socijalističkim zemljama, u kojima su identificirali postotak građana koji bi odbili azil čak i jednom jedinom azilantu. Za ilustraciju, čisto da vidite razmjer antiimigrantskog populizma u novim demokracijama, navest ću postotke po pojedinim zemljama: Mađarska (70%), Makedonija (66%), Crna Gora (65), Slovačka (61), Latvija (57), Bugarska (56), Češka Republika (56), Rumunjska (56), Poljska (50), Srbija (49), Grčka (47), Albanija (44), Bosna i Hercegovina (42) i Hrvatska (40). Ove brojke razvidno govore da su Mađarska i Poljska samo najglasniji oponenti imigracijske politike Bruxellesu, dok takva politika zapravo ima jaku podršku i u većini ostalih bivših socijalističkih zemalja. Česi inače slove kao veliki liberali, narod s velikim udjelom ateista, no vidimo kako većina Čeha ne želi ni jednog jedinog azilanta. Slovački socijaldemokratski premijer Fico izjavio je pred koju godinu da je Slovačka spremna  primiti ne više od 100 imigranata i to samo ako su kršćani.

Koji su razlozi takvog antiimigrantskog raspoloženja čak i među lijevima?

Generalno su Slaveni, ali i svi narodi iz bivših socijalističkih zemalja znatno ekstremniji kad je imigracija u pitanju, a jedan je od razloga po mom mišljenju taj što ti narodi u prošlim stoljećima nisu bili kolonijalne sile pa je miješanje s drugim rasama i vjerama bilo puno slabijeg intenziteta. Drugi razlog antiimigrantskog raspoloženja je to što je liberalizam u te zemlje došao relativno nedavno, nakon pada socijalizma, a u međuvremenu su se zaredali teroristički incidenti na Zapadu, dok mediji prenose slike imigrantskih geta koja više nalikuju slikama iz Azije i Afrike nego slikama Europe.

Terorizam i slike geta baš nisu poticaji za pro-imigracijsku politiku u bivšim socijalističkim zemljama. Tako Česi u šali znaju reći da oni ne žele primiti muslimane jer nemaju ni jednu džamiju pa se u toj zemlji oni ne bi ugodno osjećali. Pritom treba imati na umu da se vrlo vjerojatno baltički narodi nisu veselili padu socijalizma samo zbog uvođenja zapadnih vrijednosti već su mislili da će odcjepljenjem od Rusije uspjeti sačuvati svoj nacionalni identitet. Možemo li očekivati da će oni koji su se radovali bijegu od ruskog zagrljaja nakon samo 25 godina s entuzijazmom prihvaćati veliki broj imigranata iz Azije i Afrike? Inače je poznato i jasno da su imigranti generalno bolje prihvaćeni što su kulturološki bliži starosjediocima. To ima smisla jer što je razlika između starosjedioca i imigranata manja, to se potonji brže asimiliraju ili barem integriraju. Kad imigranti žive u getima, ne samo da se ne asimiliraju, nego se događa paradoksalna situacija da se oni više radikaliziraju te čak u nekoj mjeri asimiliraju starosjedioce. Spora integracija u konačnici izaziva porast populizma.

Tokovi imigracije

Imate li još neke primjere za suradnju ultralijevih i ultradesnih koja se inače zbog svjetonazorskih razlika doima neprirodnom?

Pa kod nekih nacija je mala razlika između socijalista i nacionalnih socijalista. Primjerice, za vrijeme kampanje 2005. u Njemačkoj, jedan od čelnika Stranke demokratskog socijalizma, Oskar Lafontaine, koristio je za strane radnike termin Fremdarbeiter, koji je bio popularan pod nacistima. U Grčkoj, kao što sam rekao, ultralijevoj Syrizi i njihovom čelniku Tsiprasu nije smetalo ući u vladu s ultradesnim populistima jer očito i jedni i drugi gaje jednake antipatije prema Bruxellesu, Njemačkoj, ali i generalno Europskoj uniji. U ranijim je desetljećima suradnja ultradesnih i ultralijevih bila gotovo nezamisliva, no danas očito dolaze druga vremena jer je izgleda ono što im je zajedničko postalo puno važnije od onoga po čemu se razlikuju. Zanimljivo je, primjerice, kako je u Francuskoj nakon prvog kruga predsjedničkih izbora lijevi kandidat s komunističkom prošlošću, Jean-Luc Melenchon, bio jedini koji nije odmah nakon sto su priopćeni rezultati prvog kruga odbio sugerirati svojim glasačima da ne glasuju za Marie Le Pen, kao što je to predložio iza prvog kruga 2002. Stvari se mijenjaju jer očito i lijevi i desni populisti smatraju da je i jednima i drugima danas nešto važnije od temeljne ideologije, nešto što ih čini privremenim saveznicima, a to je anti-globalizacijska politika.

Postoje li neki dodatni razlozi zbog kojih ultradesni i ultralijevi populisti imaju sličnu politiku kada je imigracija u pitanju?

Da, ultralijevi populisti u imigrantima vide opasnost za svoja radna mjesta ili barem misle da oni izazivaju pad plaća jer su imigranti, kao slabije obrazovani od starosjedioca, spremni raditi za niže plaće. Jasno, time su najviše pogođeni radnici jer imigranti najviše pikiraju na poslove koji zahtijevaju manju naobrazbu.

U isto vrijeme ultradesničari imigrante vide kao opasnost za očuvanje nacionalnog identiteta. Profesor s Harvarda Borjas, inače i sam imigrant s Kube, smatra da Amerika baš nema velike koristi od većine imigranata jer su oni uglavnom slabo obrazovani pa je potrebno nekoliko generacija prije nego što se ekonomski, u plaćama, izjednače sa starosjediocima. Jasno, Amerika prima i velik broj najsposobnijih i najpametnijih ljudi iz cijelog svijeta i protiv njih u Americi rijetko tko ima išta protiv jer zbog takvih imigranata Amerika i jest najmoćnija država svijeta. Dakle, nije problem sama imigracija nego je li ona kontrolirana ili nekontrolirana, odnosno prima li država one koje uistinu želi primiti ili u zemlju može ući svatko tko to poželi. Ako se stvari ne mijenjaju i imigracija postane nekontrolirana, kod nemalog postotka glasača stvara se uvjerenje da normalne stranke ne mogu riješiti problem, već samo radikalne.

Što ste sve konkretno otkrili u vašem novom radu?

Moji kolege i ja smo na neki način testirali slavnu hipotezu Danija Rodrika, profesora s Harvarda, prema kojoj demokracija, nacionalna suverenost i globalizacija mogu koegzistirati samo ako se jedna od njih limitira. Primjerice, demokraciju morate reducirati da biste održali globalizaciju, što ima smisla jer to u ranijem slučaju znači da Mađari ne mogu sami odlučivati o tome hoće li primati imigrante ili neće. Mi smo u različitim zemljama izračunali postotak glasača za zajednički lijevi i desni populizam i pokazali razliku između starih i novih demokracija. U starim demokracijama udio glasača tako definiranog populizma ovisi o postotku imigranata, ali i o ulasku novih imigranata u cijeli EU. Ovo potonje ima smisla jer imigranti, ako ih pozove Njemačka, jednom kada uđu, s vremenom mogu seliti gdje god žele pa njemački problem lako postaje naš problem, primjerice, hrvatski. Trenutno je jasno da većina imigranata želi u Njemačku, a ne u Hrvatsku. No Njemačka bi se jednog dana možda mogla poželjeti riješiti dijela svojih imigranata pa možda one najnepoželjnije ponudi Hrvatskoj na trajno zbrinjavanje.

Osim toga pokazali smo kako dugotrajna stagnacija ili mali ekonomski rast također potiču populizam, što ima smisla. I za nove i za stare demokracije pokazali smo da vrijedi pravilo da što su imigranti slabije integrirani, to više jača ukupni populizam. No istovremeno smo pokazali kako su stanovnici u novim demokracijama znatno osjetljiviji na brzinu integriranja imigranata od stanovnika starijih demokracija. Također, kada je u pitanju desni populizam, glasači ultradesnice u novim demokracijama znatno su osjetljiviji na udio imigranata nego glasači ultradesnice u starim demokracijama. Na primjer, u Poljskoj trenutno čak i mali udio imigranata može izazvati velik udio glasača za ultradesnicu. Dakle, ako se nekontrolirana imigracija nastavi, ta politika može dovesti do pobjede ukupnog populizma, a populizam kada jednom pobjedi, može ukinuti globalizaciju i izazvati ogromne socijalne i političke promjene, čak i promjene u vojnim savezništvima, jer ni lijevi ni desni populisti većinom ne naginju ni EU ni NATO-u. Spomenimo i da nova ultradesna populistička vlada u Italiji zagovara ukidanje sankcija Rusiji.

Mislite li da takvi ultraši doista mogu doći na vlast u većem broju razvijenih zemalja?

Treba imati u vidu da se u demokraciji ne mora skupiti 50% glasova da bi se sastavila vlada. Populisti ponekad mogu imati i manje jer im se mogu prikloniti čak i neki umjereni glasači ili zastupnici koji se iz raznih razloga znaju priklanjati radikalima. Posebno kada se mora glasovati između ultradesnog i liberalnog kandidata, mnogi konzervativci priklanjaju se ultradesnom kandidatu kao što se dogodilo u Austriji za zadnjih izbora. Premda je ultradesnica uživala potporu trećine biračkog tijela, nemali dio glasača konzervativaca dao je glas ultradesnom kandidatu koji je potom izgubio, ali s velikih 49% glasova. Jasno, sljedeći put 49% lako postane 51% i to je problem demokracije. Kada je demokracija neograničena, fašizam, socijalizam i komunizam kad-tad demokratski mogu pobijediti, kao što je Hitler pobijedio prije 80 godina ili Allende u Čileu.

Gdje je u svemu tome Hrvatska?

Najveće demografske gubitke za očekivati imaju zemlje visoke korupcije u kojima nema bitnijih reformi, a kad nema promjena, ljudi s vremenom gube nadu, postaju očajni i u konačnici iseljavaju. A kao što sam rekao, globalizacija prirodno vodi k nestajanju nacija pa čemu onda živjeti u Hrvatskoj ako možeš u Norveškoj ili Americi? Hrvati odlaze, pa kod nas dužnosnici već naveliko pričaju kako ćemo, da sačuvamo stabilnost sustava, biti prisiljeni dovoditi strance. No tu je opet to pitanje - kakve strance? One koji će se lako asimilirati ili one koji bi poželjeli nas asimilirati? Jesmo li mi uopće u prilici birati ili će nam Nijemci i EU slati one kojih će se sami htjeti riješiti? Nijemci nas možda stave pred dilemu: Ili vraćajte dugove i plaćajte kamate, ili primite imigrante! Jasno, Hrvatima je pametno ne očekivati previše od države već vidjeti može li se nešto učiniti bez angažmana države jer ona konstantno pokazuje nesklonost promjenama. Naši se političari valjda nadaju da će se netko bogat poput Sorosa ili Gatesa jedno jutro probuditi i shvatiti da je hrvatskog podrijetla i da će odjednom isplatiti sve naše dugove. Lijepo je tome se nadati, no vrijeme je da se probudimo.

Kako se pojedinci mogu probuditi? Uostalom, zašto bi se budili i borili kada im je jednostavnije otići?

To i jest problem jer odlaze upravo oni koji bi htjeli promjene pa u Hrvatskoj onda raste udio  onih nesklonih promjenama. Jedno novo istraživanje upravo prezentirano na prestižnoj konferenciji o ekonomskoj povijesti pokazalo je da skandinavski socijalni model koji počiva na državi blagostanja ne bi bio moguć bez emigracije u SAD. Znanstvenici su usporedili imena skandinavskih emigranata koji su se u 19.stoljeću preselili u SAD s imenima onih koji su ostali u Skandinaviji te otkrili da su emigranti često imali neobična, rijetka imena. Psiholozi već dugo znaju da roditelji koji djeci daju neobična imena općenito djecu odgajaju individualistički i nekonformistički.

U Skandinaviji je takav vid ponašanja - ponos na vlastite uspjehe - društveno nepoželjan. Kolektivizam i težnja k jednakosti u Skandinaviji je opisana konceptom koji se zove Janteov zakon, koji predstavlja socijalnu normu kojom se preskribira kooperacija između pojedinaca, dok se na kompeticiju ne gleda blagonaklono. Skandinavci koji su odbijali slijediti te društvene norme jednostavno su emigrirali u SAD, a u Skandinaviji su ostali oni koji su bili skloniji kolektivizmu. Njihova država blagostanja jednostavno ne bi bila moguća bez većine koja preferira kolektivizam. To je primjer kako emigracija mijenja političke preferencije stanovništva, što u Hrvatskoj, nažalost, ostavlja sve manji prostor za promjene. Hrvatska ima i dodatni problem, a to je zarobljenost države od strane interesnih skupina, od kojih je većina stvorena politički. Hipotetski, kad bi stranci došli i krenuli raditi optimalne promjene, dakle promjene dobre za Hrvatsku, ali loše po neke u javnom i državnom sektoru, mnogi koji su zaposleni uz pomoć stranaka i rođaka izgubili bi posao. Jasno, kod nas se zato radikalne promjene i ne događaju jer su ti zaposleni preko veze najčešće i najglasniji u strankama pa tako i određuju tko će biti stranački lider. A želi li takav lider otpuštati one koji su ga postavili pa ga mogu i smijeniti? To je uistinu malo vjerojatan događaj u demokraciji. Zato se i iseljava jer nakon dva desetljeća razočarenja bijeg nekima dođe kao jedino racionalno rješenje.

Nije li ipak u Hrvatskoj antiimigrantsko raspoloženje slabije nego u drugim tranzicijskim zemljama? I gdje je tu humanizam?

Po Gallupovoj anketi mi smo među svim ex-socijalističkim zemljama najskloniji imigrantima što je za neke neočekivan rezultat jer nas u stranim medijima često doživljavaju kao tvrde desničare. Pa i Slovenci slove kao u prosjeku liberalan narod, ali je njihov donedavni liberalni premijer izgradio žilet žicu prema Hrvatskoj. Samo, ljudi jedno misle, drugo govore, a treće rade. Broj odobrenih azila strancima je najbolji način da kvantificirate što ljudi, ili barem vlade i stranke, uistinu misle, a po tome nismo ništa bolji od drugih ex-socijalističkih naroda. Naime, stav prema imigraciji govori koliko smo uistinu humani i koliko nas diraju patnje drugih ljudi. No ako bismo uistinu htjeli biti apsolutni humanisti i u EU primiti baš svakoga tko negdje u svijetu živi u siromaštvu, trebali bismo primiti možda stotine milijuna ljudi iz Afrike i Azije. Jasno, kad bi baš svi oni i došli u EU i mi bismo s njima postali siromašni. Toga su recimo svjesni Australci i upravo zato što ne primaju imigrante, koji i njima dolaze na brodovima, australski radnici su među najbolje plaćenim radnicima na svijetu. Humanizam ima svoju cijenu, samo pitam se zašto ovih par milijuna imigranata koji su već došli u EU imaju išta veća prava na dolazak od stotina milijuna onih koji sad o tome upravo sanjaju. Koliko nas se uistinu može smatrati bezuvjetnim humanistima koji bi primili apsolutno svakoga? 

Čini se da u Hrvatskoj antiimigrantsko, antiglobalizacijsko i protueuropsko raspoloženje uglavnom promiče radikalna desnica i u novije vrijeme populisti Živog zida, koje nikako ne možemo svrstati u ljevicu. SDP ne izgleda sklon takvoj politici. Vidite li to raspoloženje u nekim ultralijevim strankama u Hrvatskoj?

Pa Hrvati su stvarali državu jer su među ostalim htjeli garanciju za očuvanje nacionalnog identiteta. Samo danas imamo Hrvatsku, ali i velik postotak mladih Hrvata koji sanjaju o odlasku na Zapad. Globalizacija, kao što sam već rekao, upravo ide za razgradnjom nacija. Teško je govoriti kakav je stvarni stav naših stranaka prema strancima i imigrantima, samo koliko znam naše najveće stranke, i HDZ i SDP, dok su bile na vlasti nisu se baš nadijelile azila, a i to nešto govori o njihovom  stavu prema imigrantima. Naime, broj podijeljenih azila za vrijeme vlade SDP-a više govori od deklarativnog stava te stranke prema imigraciji.

Živi zid je u našoj studiji predstavnik hrvatskog populizma i ta se stranka deklarativno nastoji bazirati na sintezi lijevih i desnih ideja. Kao populistička, ta stranka često pokazuje izraziti euroskepticizam, protekcionizam, ali i nesklonost NATO-u i globalizaciji. No, kao mnoge populističke stranke u Europi, vjerojatno je u svrhu pridobivanja medijske pažnje ponekad deklarativno radikalnija nego što bi bila da joj se pruži šansa za sudjelovanje u vođenju države. Premda ponekad neki njihovi članovi iznose rješenja koja zvuče ne samo radikalno, već i šarlatanski, zar tako ponekad ne izgledaju i prijedlozi članova naših konvencionalnih stranaka? Jasno da su oni za konvencionalne stranke snaga opasnih namjera, no ponekad je dobro da takvi pokreti postoje kako bi se konvencionalne stranke prisilile na reforme. Osim toga, čini mi se da je političarima u Živom zidu jasno da je ključ rješenja migrantske krize integracija, no i da je sve više jasno da je integracija vrlo teška, ako ne i nemoguća, barem ne onom brzinom koja bi jamčila da građani europskih zemalja ne izglasaju zatvaranje granica. Što Hrvatska uopće može ponuditi migrantima koji ne znaju jezik niti imaju ikakve formalne kvalifikacije? Socijalna država već puca pod teretom mirovinskog i zdravstvenog sustava, pa bi prvo pitanje trebalo biti kako održati standard hrvatskih građana, jer oni taj sustav financiraju. Hrvatska treba radnike, ali ne još onih koji sišu s državnih pleća.

Dnevnik.ba

Vijesti rubrike: Društvo NacionalnoGlavne rubrike: VijestiEgida: VELIKO ISTRAŽIVANJEKratki opis: Međunarodni tim znanstvenika u kojem dominiraju Hrvati proveo je veliko istraživanje koje je pokazalo da se posljednjih godina ultralijeve i ultradesne populističke snage sve više udružuju jer nalaze sve više dodirnih točaka, od kojih je jedna važna zajednički strah od globalizacije i stihijske imigracije. Slike: dnevnik.baTagovi: živi zidKomentiranje: DaIzdvojena novost: NEVodeni Žig: NE
Kategorije: Bosna in Hercegovina