Biznis.ba

Twitter vrijedi manje od polovine onoga što je Ilon Mask (Elon Musk) platio za njega prije šest mjeseci jer je izgubio više od 20 milijardi dolara u vrijednosti, prema proračunima zasnovanim na email poruci milijardera koji je dospio u javnost, piše The Guardian.

Mask je u dopisu uposlenicima Twittera sugerisao da se vrijednost kompanije procjenjuje na manje od 20 milijardi dolara. Ovo se poredi sa 44 milijarde dolara koje je platio za Twitter u oktobru 2022.

Nagla devalvacija kompanije prati Maskovo turbulentno preuzimanje. Nekoliko velikih oglašivača napustilo je platformu, a glavni izvor sredstava za Maskovu kupovinu kompanije, investiciona kompanija Fidelity, upisala je vrijednost svog udjela na 56 posto.

Mjera vrijednosti Twittera bila je zasnovana na Maskovoj ponudi grantova za dionice, prema Platformeru and the Information, koji je prvi izvijestio o dopisu.

Uopšteno korišteni kao način za podsticanje zaposlenih, grantovi za dionice su prilika za kupovinu dionica koje se ne mogu prodati do određenog vremena, za razliku od dioničkih opcija koje se mogu prodati po želji. Cilj je ohrabriti osoblje da do određenog trenutka dostigne zadanu procjenu kako bi mogli prodati svoje dionice za gotovinu.

Broj zaposlenih u Twitteru smanjen je sa oko 7.500 na oko 2.000 zaposlenih, prema podacima koje je Mask iznio u decembru.

(Biznis.ba)

Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac uputio je novu urgenciju prema Savjetu ministara, u kojoj je zatražio da na dnevni red naredne sjednice bude uvrštena tačka Zaključenje Međudržavnog ugovora između BiH i Republike Srbije o izgradnji gasovoda Nova istočna interkonekcija.

Košarac je naglasio da je sedma sjednica Savjeta ministara zakazana za četvrtak, 30. marta, ali da u predloženom dnevnom redu nema pomenute tačke.

– Insistiram na tome da Savjet ministara prioritetno razmotri pitanje izgradnje istočne gasne interkonekcije, budući da je riječ o kapitalnom projektu u oblasti energetike – poručio je Košarac.

On je istakao da će realizacija projekta Nova istočna interkonekcija doprinijeti povećanju bezbjednosti snabdijevanja potrošača prirodnim gasom, te omogućiti dugoročnu energetsku stabilnost u Republici Srpskoj i Federaciji BiH.

– Predugo čekamo na zeleno svjetlo Savjeta ministara. Opravdano je postaviti pitanje da li su pojedine političke strukture iz Federacije BiH, možda i po nalogu Zapada, dobile zadatak da usporavaju proces. Potpuno je neopravdano da zajednički nivo usporava razvoj Republike Srpske – naglasio je Košarac.

Ukazujući na značaj realizacije ovog projekta, Košarac je istakao da je važno obezbijediti više interkonekcija kako bi gas bio dostupan što većem broju građana i privrednih subjekata u Republici Srpskoj i Federaciji BiH.

– Postoji opredjeljenje da jedna četvrtina kapaciteta istočne gasne interkonekcije može biti data na raspolaganje Federaciji BiH. Nelogično je i bespotrebno blokirati ovaj projekat, posebno imajuću u vidu da Republika Srpska nikada nije ni usporavala, niti osporavala razvojne projekte Federaciji BiH – rekao je Košarac.

On je takođe naveo da će od izgradnje istočne gasne interkonekcije benefite imati svi građani i sve opštine u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, kao i privreda u cjelini.

– To je osnovi razlog zbog kojeg smatram da je izgradnja istočne gasne interkonekcije pitanje koje se mora naći na dnevnom redu predstojeće sjednice Savjeta ministara. Ovaj projekat će doprinijeti dugoročnom i pouzdanom snabdijevanju gasom, ali i bržem ekonomskom razvoju, poboljšanju standarda i kvaliteta života, kao i zaštiti životne sredine – zaključio je Košarac.

Biznis.ba

Sezona grijanja, koja zvanično završava 15. aprila, realizirana je u kompleksnim i turbulentnim okolnostima uzrokovanim ratom u Ukrajini, što je uzrokovalo nekontroliran rast cijena na tržištu, sa akcentom na višestruko povećanje nabavne cijene gasa, usložnjavanje u lancima nabavki, poremećaje ponude i potražnje te globalnu inflaciju.

Kazao je to direktor Kantonalnog javnog komunalnog preduzeća “Sarajevogas” Edis Baković koji je sumirao postignute rezultate u dvogodišnjem periodu od uspostavljanje nove uprave preduzeća.

Podsjeća da je nova uprava imenovana u vrijeme kulminacije pandemije koronavirusa, koja je dramatično uticala na globalnu, ali i lokalnu, nacionalnu ekonomiju.

Osim toga, ističe da je na funkcioniranje preduzeća uticalo i niz drugih faktora poput prelaska dobavljača gasa na “Turski tok”, usljed čega je Sarajevogas bio suočen s novim okolnostima u snabdijevanju prirodnim gasom.

Pojašnjava da je to bio prvi put da su ograničene maksimalne dnevne količine gasa koje mogu biti isporučene Federaciji Bosne i Hercegovine, odnosno Sarajevogasu kao najvećem potrošaču. Ova promjena je bila izuzetno izazovna za poslovanje Sarajevogasa.

– Veoma visoke temperature zraka, nekarakteristične za sezonu grijanja u Kantonu Sarajevo, također su imale uticaja na realiziranu isporuku prirodnog gasa od 141.653.663 Sm3 u 2022. godini, a time i na poslovanje preduzeća, a tu su i vanredni radovi dobavljača gasa na prijemnoj stanici u Zvorniku – podsjetio je direktor.

Ipak, kaže da je uspješno osigurana uredna isporuka prirodnog gasa, kao i sve funkcije održavanja, upravljanja i kontrole kompletnog gasnog i poslovno tehničkog sistema što je bilo moguće zahvaljujući dobroj pripremi u ovome segmentu, još prije početka sezone grijanja, kada su izvršene analize i projekcije za eventualne krizne situacije.

Dodaje da je Sarajevogas uspješno komunicirao s najvećim potrošačem, KJKP “Toplane-Sarajevo”, nastavljene su i aktivnosti na izgradnji distributivne gasne mreže, akcentiran je značaj kontinuiranog unapređenja svih parametara gasnog sistema, ostvaren je pozitivan finansijski rezultat, a stepen naplate redovnih potraživanja zadržan je na visokom nivou od 97,71 posto.

Svi bi trebali dati svoj doprinos zaštiti životne okoline, posebno u Sarajevu gdje se u zimskim mjesecima gotovo svakodnevno bilježe visoke koncentracije zagađujućih materija u zraku, smatra direktor Sarajevogasa, a to preduzeće svoj doprinos realizira urednim obavljanjem osnovne djelatnosti.

Baković još jednom podsjeća kako su emisije koje nastaju pri sagorijevanju prirodnog gasa daleko manje od emisija čvrstih i tečnih goriva, što je važno za poboljšanje kvalitete zraka u Kantonu Sarajevo.

– Sarajevogas je osnovan 1975. godine, odlukom gradskih vlasti, s ciljem zaštite, prije svega zdravlja građana Sarajeva koje je bilo ugroženo, sa značajnim brojem oboljenja respiratornih organa, naročito u zimskim mjesecima zbog visoke koncentracije zagađujućih tvari u zraku – podsjetio je Baković.

Izdvojio je nekoliko ključnih realiziranih projekata u prethodnom periodu od kojih je jedan izrada idejnog projekta solarne elektrane na krovu PTO Butila čijom realizacijom će se omogućiti proizvodnja električne energije za vlastite potrebe, a dok će se višak proizvedene energije moći plasirati na tržište ili što je još važnije koristiti za proizvodnju zelenog hidrogena.

– U procesu dekarbonizacije kojem teži cijeli svijet važno je istaći da je prirodni gas gorivo koje izaziva emisije CO2 i bez obzira što lokalno ne utiče na zagađenje okoliša, ima uticaja na globalno zagrijavanje. Hidrogen je prepoznat kao ekološko gorivo koje bi u budućnosti trebalo da zamijeni prirodni gas – zaključio je direktor Sarajevogasa Edis Baković.

Biznis.ba / FENA

Evropska unija nastoji da izbjegne zavisnost od Kine kao što je bila zavisna od ruskog gasa, izjavio je visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell, pozivajući na jačanje trgovine sa Latinskom Amerikom.

“Otkrili smo da su zavisnosti, koja su bile gradivni elementi mira, takođe, oružje koje se može okrenuti protiv nas”, rekao je Borrell tokom govora u subotu na Ibero-američkom samitu u Santo Domingu u Dominikanskoj Republici, ukazujući na “pretjeranu zavisnost Evrope od ruskog gasa”, prenijele su agencije.

To je izašlo na vidjelo ruskom invazijom na Ukrajinu, jer je Moskva ograničila svoje isporuke gasa Evropi i prisilila kontinent da pronađe druge rute snabdijevanja.

Prema njegovim riječima, ta zavisnost je dovela do toga da je predsjednik Rusije Vladimir Putin mislio da “može da izvrši invaziju na Ukrajinu potpuno nekažnjeno jer Evropa, zarobljenik potrošnje gasa koji 40 odsto dolazi iz Rusije, neće reagovati”.

“Želimo da izbjegnemo da nas odnos sa Kinom učini zavisnim kao što smo bili od Rusije”, istakao je Borrell.

Biznis.ba

Direktor Udruženja banaka Bosne i Hercegovine Berislav Kutle izjavio je Feni da nije realno da se ponovi bankarska kriza slična onoj iz 2008. godine, iz više razloga.

– Prvi razlog je što je ova kriza nastala na totalno drugačiji način, a drugi što su odmah države stale iza banaka. Tim potezom država, situacija u SAD-u se već stabilizirala, a isto se očekuje i u Švicarskoj – kaže Kutle.

Dodao je da je jasno da će poslijedice ove krize osjetiti građani tih zemalja, kao i da će morati mijenjati bankarsku regulativu kako se to ne bi ponovilo.

– Ne možemo upoređvati rad tih banaka sa našim bankarskim sistemom. Najveći postotak poslova koji te banke obavljaju nepoznat je za naše bankarstvo i tržište – naveo je Kutle.

Istakao je da je teško egzaktno odgovoriti na pitanje o stabilnost bankarskog sistema u Evropi i svijetu bez podrobnijih podataka o bilancama banaka i spremnosti država za intervenciju, ali da je očigledno da se veliki dio banaka ponaša po sistemu “prevelike smo pa ne možemo propasti” jer bi se njihovim padom srušile ekonomije tih država.

– Jasno je da u tim državama, kojim smo se mi divili, postoji ‘prenapuhan’ bankarski sistem koji može puknuti ili će biti podložan intervenciji države. Treba očekivati u narednom periodu još takvih banaka, ali isto tako i intervenciju država – tvrdi Kutle.

Po njegovim riječima, nerealno je očekivati ikakav direktni negativan uticaj tih događaja na naše bankarstvo.

– Bankarstvo kod nas funkcionira na totalno drugim principima – konzervativnim, uz izuzetno likvidan, kapitaliziran i profitabilan sistem koji ulijeva povjerenje građanima i pravnim subjekatima. Nikakvih negativnih pojava zbog te krize na našem bankarskom tržistu nema i nije realno očekivati drugačije – poručio je Kutle.

Biznis.ba / FENA

Ko živi u maloj europskoj državi Luksemburgu već tri godine ima besplatan javni prijevoz, piše euronews.

Nije iznenađujuće da na treću godišnjicu naizgled vrlo skupe javne inicijative gotovo svi koji koriste tramvaje, autobuse i vlakove u maloj državi EU-a kažu da su zadovoljni.

“Budući da je besplatan, lakše je brzo donijeti odluku, birati između javnog ili osobnog prijevoza. To znači da je vrlo pozitivan za okoliš i praktičan,” rekao je muškarac čekajući tramvaj u gradu Luxembourgu.

Biti bogat i imati mali broj stanovnika, naravno, pomaže. Ima samo oko 640.000 građana i svaki od njih, u smislu BDP-a po stanovniku, vrijedi oko 99.900 eura godišnje prema najnovijim podacima Svjetske banke iz 2021. Usporedite to s prosjekom svakog građanina u susjednoj Francuskoj sa samo 35.200 eura godišnje.

Kao što ste možda pogodili, besplatan prijevoz ima svoju cijenu; novac poreznih obveznika u konačnici ga financira – ali to ga čini pravednijim, objašnjava ministar mobilnosti i javnih radova.

U tome je veća pravednost jer oni koji plaćaju mali porez ne plaćaju ništa ili vrlo malo u ovom sustavu, stvarno je besplatno. A oni koji plaćaju veći porez, očito, imaju cijenu koja je možda malo viša”, rekao je François Bausch.

Luksemburg ga također promiče kao način borbe protiv zagađenja i klimatskih promjena navodeći ljude da iz vozila prijeđu u vlakove i autobuse.

Ali za sada su automobili još uvijek najbolji, iako neki Luksemburžani već smatraju besplatnim prijevozom pravom, a ne velikodušnim darom vlade.

“To omogućuje svim stanovnicima pograničnih područja, posebno onima iz Belgije, Njemačke i Francuske, jednostavno putovanje. A uz to je i dobar oblik slobode. Ovoga nema u Francuskoj. Manje je kontrolora, manje je gnjavaže”, rekla je još jedna sretna korisnika tramvaja.

Biznis.ba / Hina

Proizvodnja u oba jamska pogona Zavisnog društva Rudnici mrkog uglja Zenica, koja je obustavljena u petak zbog nesilaska rudara druge smjene u jame, još uvijek nije uspostavljena, a rudari su odlučni da će istrajati u radničkom neposluhu sve dok im se ne isplati plaća za prošli mjesec te naknada za topli obrok za januar – potvrdio je Feni predsjednik Sindikata RMU Zenica Elvedin Avdić.

– Ništa se nije promijenilo od petka, odnosno od kako su rudari odbili sići u jame. Samo nas je jučer zvao naš director, koji je kazao da ne vidi razlog obustave rada, ali nam nije mogao obećati da ćemo novac dobiti ni u ponedjeljak. Radnici dođu pred početak njihove smjene, izvrši se prozivka zbog evidencije te se vrate kući – kaže Avdić, koji dodaje da ne mogu utjecati na odluku radnika da bez plaće započnu rad.

Ostaje zasad odluka Sindikata i radnika da će u utorak, 28. marta u 10 sati istovremeno protestirati pred Gradskom upravom Grada Zenica i zgradom uprave preduzeća. Na protestima bi im se mogle pridružiti i kolege iz drugih rudnika iz koncerna Javnog preduzeća Elektroprivreda BiH.

Menadžment preduzeća nije u mogućnosti ispuniti obaveze iz kolektivnog ugovora zbog činjenice da im je Gradska uprava Grada Zenica prije 10-ak dana ponovo blokirala račun zbog duga od oko 3.000.000 KM po osnovu zateznih kamata za naknadu za komunalno-građevinsko zemljište, a koju je kao obavezu još 2018. godine Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine ukinuo te proglasio neustavnom.

Glavnica duga u potpunosti je isplaćena prije nešto više od dvije godine, ali zbog neisplaćenih zateznih kamata, koje su dosegle iznos od oko tri miliona KM, Grad Zenica ih periodično blokira. Zadnja blokada bila je krajem novembra prošle godine.

Biznis.ba / FENA

Ruski predsjednik Vladimir Putin imao je telefonski razgovor sa svojim turskim kolegom Recepom Tayyipom Erdoganom, saopćio je danas Kremlj.

Kako prenosi Slobodna Evropa, Erdogan je zahvalio Putinu “na pozitivnom pristupu” u vezi sa produženjem sporazuma o izvozu žitarica iz crnomorskih luka.

Prema Kremlju, turski lider je rekao da “razumije principijelnu poziciju ruske strane da se postigne puna implementacija drugog dijela sporazuma, uklanjanje barijera za ruske poljoprivredne proizvode”.

Rusija je ranije ove sedmice postavila neke uslove za pristanak na dalje produženje sporazuma o izvozu žitarica, a Putin je rekao da će poslati besplatno žito u afričke zemlje ako ti uslovi ne budu ispunjeni.

Ovo je drugi put da se produžava ugovor, koji su Ukrajina i Rusija potpisale u julu prošle godine. Sporazum je prvobitno postignut uz posredovanje Ujedinjenih naroda i Turske.

Rusija i Ukrajina, koje su uključene u rat, globalni su izvoznici pšenice i njenih nusproizvoda, a mnoge zemlje širom svijeta zavise od njih.

Biznis.ba

Iznos međunarodnih transfera u juanima dostigao je 96,7 biliona (14,14 biliona dolara), što je povećanje od 21,4 posto u odnosu na prethodnu godinu, pokazuju podaci Narodne banke Kine (PBoC)

Transferi novca izvršeni u kineskoj nacionalnoj valuti juan za međunarodna plaćanja porasli su u 2022. u odnosu na prethodnu godinu.

Tokom godine izvršeno je 4,4 miliona transfera putem kineskog sistema prekograničnih plaćanja u juanima. Broj transfera je također povećan za 31,68 posto u odnosu na prethodnu godinu.

U prosjeku je dnevno izvršeno 17.700 transfera u sistemu tokom cijele godine.

Biznis.ba

Influenserski marketing postao je jedan od najpopularnijih i najefikasnijih oblika onlajn marketinga.

Stoga se pojavljuju pioniri formalnog obrazovanja za to sve traženije zanimanje.

Otvorite li bilo koju aplikaciju društvenih mreža naići ćete na influensere. Posljednjih nekoliko godina popularnost influensera u znatnom je porastu, a svjedoci smo njihovih uspjeha i padova. Njihova uloga sve je značajnija u marketinško-prodajnom smislu, a društveni uticaj sve veći, prenosi HRT.

Prema podacima Influencer Marketing Huba koje prenosi Evropski parlament, influenserski marketing postao je jedan od najpopularnijih i najefikasnijih oblika online marketinga. Od 2019. njegova globalna tržišna vrijednost se više nego udvostručila dostigavši 13,8 milijardi dolara u 2021, pa je u poređenju s 2016. ta vrijednost porasla 700 posto.

Prema istom izvoru, više od 50 posto evropskih preduzeća koristi društvene medije. U nekim je zemljama taj udio dostigao gotovo tri četvrtine svih preduzeća.

Oglašivači su, naime, shvatili da potrošači više vjeruju preporukama prijatelja, poznanika i uopšte osoba, nego oglasima koje viđaju u raznim medijima pa su počeli da angažuju influensere, odnosno osobe koje mogu da utiču na poslovne i druge odluke zbog svog ugleda, položaja ili veza te čije mišljenje i delovanje imaju određenu težinu.

Prema portalu Bigcommerce, u 2018, 39 posto oglašivača planiralo je da poveća budžet za influenser marketing. Kao dva najčešća budžeta za influencer marketing naveli su između hiljadu i deset hiljada dolara godišnje te između sto i petsto hiljada dolara.

Influenser se može postati na razne načine, a to zanimanje polako dobija i formalnu notu, iako još nije zvanično prepoznato.

Iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) kažu da Nacionalna klasifikacija zanimanja prema kojoj se vodi evidencija zaposlenih osoba i slobodnih radnih mjesta ne uključuje zanimanje influencera.

No, nije tako svuda, a kao i u drugim vidovima biznisa, led probija privatni sektor.

Tako je, recimo, privatni zagrebački Univerzitet Edward Bernayste u Zagrebu prošle godine pokrenuo program Influencer Academy u trajanju od tri mjeseca. Program nudi sadržaje iz područja osobnog brendiranja i imidža, planiranja i produkcije sadržaja te upravljanja digitalnim projektima.

Ivan Pakozid s Univerziteta Bernays kaže da su influenseri popularni i traženi zbog svoje sposobnosti uticaja i to ne samo u kontekstu promocije i prodaje roba i usluga, već i uticaja na kreiranje stavova i donošenje odluka u različitim sferama života.

“Ako se uzme u obzir činjenica da su društvene mreže jedan od glavnih medija komunikacije, promocije i prodaje, onda je jasno da kreatorima koji stvaraju sadržaj na tim kanalima treba omogućiti permanentno obrazovanje i sticanje specijalističkih znanja kako bi mogli postati zaista relevantni učesnici tog javnog prostora, a ne tek još jedan od zabavljača“, kaže Pakozid.

Smisao obrazovanja po njegovim riječima nije da influenseri postanu profesionalci samo zbog sebe, bolje samopromocije i vlastite prodaje, već da nauče poslovni kontekst u kojem stvaraju javno dostupan sadržaj i da nauče biti poslovno odgovorni, sposobni stvarati relevantan i promotivno orijentisan sadržaj.

Pakozid kaže da stvaranje sadržaja nije samo fotografisanje i objavljivanje sadržaja koji će nekome biti zabavni, kao što ni biti uticajan i popularan u digitalnom svijetu ne znači nužno da će kreator sadržaja svoj talenat i rad automatski moći i znati da pretvori u održiv ili unosan biznis.

Ističe da su za to potrebna znanja i vještine kao u bilo kojoj drugoj djelatnosti.

“Treba prije svega znati detektovati potrebe naručioca nekog sadržaja, promovisati i prodavati svoje usluge, upravljati poslovnom administracijom i izvještavanjem o rezultatima rada, kako bi partneri i klijenti kreatora sadržaja imali jasnu sliku o koristi takve saradnje i povezati ih s prodajnim ili drugim poslovnim ciljevima“, rekao je.

“Cijeli koncept influensera je klizav teren. Kada smo mi bili mali htjeli smo da budemo doktori, piloti, a današnja djeca žele da budu influenseri“, rekla je komičarka Marina Orsag.

S obzirom na to da ne postoji jasno definisan zakon koji se tiče isključivo influensera, čest odabir je da se poreska obaveza za pružene usluge reklamiranja utvrđuje kao dohodak od samostalne djelatnosti ili kao drugi dohodak, objavljeno je na stranicama Confida Croatia – Tax Audit Consulting.

Još jedan odabir je i utvrđivanje dohotka prema pravilima dohotka od samostalne djelatnosti. Tada je influenser dužan da se prijavi u registar poreskih obveznika, evidentira sve primitke primljene u novcu, vodi poreske knjige, ali evidentira i izdatke koji su povezani sa stcanjem dobitaka.

Ako nije osiguran po drugom osnovu, influenser je dužan da penziono i zdravstveno osiguranje reguliše kroz slobodno zanimanje i plaća doprinose na propisanu mjesečnu osnovicu. Obavezan je i da podnosi godišnju prijavu poreza na dohodak, a nakon prve godišnje prijave dužan je plaćati mjesečne akontacije poreza na dohodak izračunate na osnovu dohotka ostvarenog u prethodnoj poreskoj godini.

Fizičke osobe na sličan način mogu ostvarivati zaradu objavama određenih sadržaja putem društvenih mreža ako im je sjedište u inostranstvu.

Moglo bi se reći da zarada u tom slučaju zavisi od broja pregleda tog sadržaja, piše Confida Croatia. Na temelju broja pregleda pružalac internetskih usluga određuje naknadu za objavljeni sadržaj.

Na primjer, do 10 hiljada pregleda nema nikakve naknade, od 10 do 50 hiljada pregleda naknada iznosi određen iznos, od 50 do 100 hiljada određen iznos i tako dalje. Pružatelj internetskih usluga zatim zarađuju od reklama koje s objavljenim sadržajem plasira, a dio zarade prepušta influenseru čiji je sadržaj privukao posietioce, kažu u Confida Croatia.

Pakozid kaže da je o prosječnoj plati teško govoriti i da ona varira od osobe do osobe, te zavisi od puno faktora, kao što je vrsta objava ili sadržaja koji se stvara, prosjeku industrije, broju pratilaca (followera) koje ima influenser pa i sezonalnost pojedinih tema u odnosu na specijalizaciju influensera.

“Na nivou Hrvatske može se govoriti o prosjecima od nekoliko stotina do dvije hiljade kuna po objavi“, rekao je Pakozid.

“Vjerujem da se može dobro zaraditi i vjerujem da je Balkan poseban po tom pitanju, jer naš mentalitet je fokusiran na zaradu“, rekla je Orsag.

“Ima jako puno primjera gdje su influenseri kupili i stanove i aute i ko zna šta sve, ali moramo imati na umu da nikada nije sto posto istina sve što se objavi na društvenim mrežama“, dodala je.

Dodaje da procjene o ukupnoj vrijednosti tržišta influensinga variraju i da je riječ o procjenama na osnovu podataka koje prikupljaju marketinške i PR agencije koje koriste usluge kreatora sadržaja.

Biznis.ba

Direktor Agencije za bankarstvo FBiH (FBA) Jasmin Mahmuzić izjavio je za Fenu da su zahtjevi za održivom likvidnošću banaka unaprijeđeni nakon ranijih kriza, a uspostavljeni su i dodatni aranžmani za brzu podršku kojima upravljaju vodeće centralne banke.

Nakon turbulencija u bankarskim sektorima u SAD i Švicarskoj, Mahmuzić je prokomentirao da dominantno, problemi sa likvidnošću banaka mogu nastati kao rezultat nedostatka ili izostanka povjerenja.

U takvim okolnostima, prema njegovim riječima, dominiraju subjektivni razlozi ili percepcija o mogućim budućim događajima. Ključnu ulogu mogu imati ispravni postupci vodećih autoriteta, ali se ne smije zanemariti uloga medija i društvenih mreža.

“U proteklim razdobljima kriznih stanja, likvidnost bankarskog sistema u BiH nije bila ugrožena. U međuvremenu, dodatno su ojačani regulatorni zahtjevi. Direktna ovisnost ili ugrožavanje našeg sistema zbog događaja koji mogu nastati u drugim bankarskim sistemima se sada u potpunosti isključuju. Da bi se u izbjegli rizici koji se odnose samo na BiH, trebalo bi jačati i važnost potpunog i transparentnog informisanja građana i privrede”, dodao je Mahmuzić.

Uzimajući u obzir uzroke, karakter i opseg dešavanja u finansijskim sistemima izvan BiH i EU, kako je dodao, direktni efekti nastalih promjena su ograničeni.

“U BiH dominiraju tradicionalni modeli bankarstva sa malim udjelom portfelja vlasničkih i dužničkih vrijednosnih papira emitenata izvan BiH. U širem kontekstu, svaka značajna promjena makroekonomskih prilika u vodećim ekonomijama može imati ekonomske efekte na BiH i zemlje regije. Važno je da u svakoj prilici koja može nastati uzmemo u obzir da su naši bankarski sistemi u značajnoj mjeri autonomni i samoodrživi, te da posluju u skladu sa našim regulatornim okvirom”, naveo je Mahmuzić.

Napomenuo je da nisu zabilježene neočekivane promjene stanja likvidnosti banaka, ali da se, kao i u periodima kriznih stanja u proteklim godinama, ne može isključiti mogućnost kreiranja neutemeljenih pritisaka i osjećaja neizvjesnosti koji imaju privremene efekte na rad banaka.

Prema podacima FBA, nisu evidentirane značajne poslovne veze ili mogućnosti nastanka direktnih šteta zbog promjena u poslovanju Credit Suisse.

“Treba uzeti u obzir da su regulatorna i supervizorska tijela već poduzela aktivnosti na sanaciji i restrukturiranju poslovanja banaka čije poslovanje je bilo ugroženo, te da sredstva deponenata svakako nisu ugrožena”, dodao je Mahmuzić.

Naglasio je da otpornost ili stabilnost bankarskih sistema u vodećim ekonomijama i dalje nije ugrožena.

“Vjerujemo da mehanizmi brzog djelovanja mogu umanjiti razmjere vanrednih događaja koji se ne mogu isključiti. Izvjesno je da će se kod sprovođenja daljnjih mjera na ublažavanju inflacije posvećivati više pažnje mogućim promjenama vrijednosti aktive banaka. Otpornost ekonomija i banaka na viši nivo kamatnih stopa će postati ključno pitanje. Mjere koje su donosile entitetske agencije za bankarstvo u protekloj godini sada imaju dodatnu dimenziju i značaj”, kazao je Mahmuzić za Fenu.

(Fena)

Dogradnja i modernizacija Terminala B Međunarodnog aerodroma Sarajevo (MAS) privodi se kraju, a realizacijom tog projekta znatno će biti povećani prostorni i tehnološki kapaciteti aerodroma.

“Dobivanjem upotrebne dozvole 10. marta ove godine realizovana je prva faza projekta “Dogradnja i modernizacija Terminala B”. Istovremeno smo započeli radove u sklopu druge faze projekta “Dogradnja i modernizacija Terminala B” koji podrazumijevaju modernizaciju starog dijela Terminala, enterijerske radove, proširenje Duty Free Shopa, novih prostora za prateće službe itd.”, rekli su Feni iz Međunarodnog aerodroma Sarajevo.

Terminal sada ima 19.000 m2, proširen i modernizovan sistem za rukovanje prtljagom, 27 šaltera za registraciju putnika i predstavlja reprezentativan objekat koji će u narednom periodu moći odgovoriti rastućim zahtjevima u domenu aerodromske djelatnosti.

“U dograđenom dijelu Terminala B u ponudi ćemo imati nove sadržaje koji će upotpuniti usluge Međunarodnog aerodroma Sarajevo, a koji su koncipirani na način da prate najnovije trendove aerodromske industrije i komercijalnih sadržaja i ponude u putničkim terminalima”, ističu iz MAS.

Putnicima i posjetiocima će na raspolaganju biti ugostiteljski objekti poznatih franšiznih brendova, te maloprodajni objekti poznatih domaćih i svjetskih brendova. Kancelarijski prostori su namjenjeni za aviokompanije, turističke agencije i agencije za rad sa putnicima, relaks kutak, prostor za CIP i premium CIP kao i proširen prostor walk through Duty Free Shopa.

“Sa povećanjem prostornih kapaciteta, mi se već određen period pripremamo kako bismo infrastrukturno, kadrovski ali i uz adekvatnu opremu, mogli pružiti kvalitetne usluge i odgovoriti zahtjevima propisanim kroz standarde velikih i respektabilnih aviokompanija što otvara mogućnost i za 24 satno radno vrijeme”, navode iz MAS.

Nužan preduslov otvorenosti aerodroma 24 sata, kako su dodali, jeste spremnost i osposobljenost svih subjekata involviranih u sigurnost i zakonom propisano odvijanje zračnog saobraćaja te dovoljan broj kadrova. Do sada su dvije aviokompanije uputile zahtjev za obavljanje letova u kasnim noćnim i ranim jutarnjim satima.

Iz MAS su potvrdili da je potpisan ugovor za baziranje aviona sa jednom aviokompanijom, te napomenuli da još ne mogu iznositi detalje u javnost.

“Nakon što dobijemo sve potrebne dozvole, te nakon što ugovor bude ratificiran u skladu sa zakonima u BIH, javnost će biti informisana o kojoj aviokompaniji se radi kao i o svim drugim detaljima”, naveli su iz MAS.

U sklopu ljetnog reda letenja, koji stupa na snagu 26. marta oko 20 aviokompanija će obavljati letove sa sarajevskog aerodroma ka evropskim i svjetskim destinacijama.

“Mi intenzivno i kontinuirano pregovaramo sa aviokompanijama u cilju proširenja mreže destinacija iz Sarajeva. I ove godine smo formirali dva nova modela šeme poticaja, koje nudimo aviokompanijama ukoliko se odluče za uspostavu letova na strateškim aviorutama”, naveli su Feni iz Međunarodnog aerodroma Sarajevo.

(Fena)

Njemačka i Evroska unija (EU) postigle su sporazum o okončanju dugotrajnog spora oko budućnosti vozila s motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem.

“Vozila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem i moći će se registrovati prvi put i nakon 2035. ako koriste isključivo CO2 neutralna goriva”, objavio je njemački ministar saobraćaja Volker Wissing na Twitteru u subotu.

Rekao je da će sporazum “obezbjediti prilike za Evropu zadržavanjem važnih opcija za klimatski neutralnu i pristupačnu mobilnost”.

Frans Timmermans, izvršni potpredsjednik za Evropski zeleni dogovor, takođe je potvrdio dogovor.

“Sada ćemo raditi na tome da se što prije usvoje CO2 standardi za regulaciju automobila, a Evropska komisija će to pratiti potrebnim pravnim koracima”, naveo je on na Twitteru.

Biznis.ba

Pitate se hoće li umjetna inteligencija uskoro preuzeti vaš posao? Grupa profesora sa uglednih američkih sveučilišta pokušala je dati odgovor na pitanje koja bi to zanimanja mogla biti uskoro najviše ugrožena novom tehnologijom?

Grupa profesora sa Sveučilišta New York (NYU), Princeton i Sveučilišta Pennsylvania (UPenn) svojim novim radom, prikladno naslovljeno “Kako će jezični chat sustavi poput ChatGPT-a utjecati na profesije i razne industrije?” bacili su novo svjetlo na promjene koje donosi veliki progres takve tehnologije.

Iako znanstveni rad tek treba biti recenziran, rezultati su fascinantni, piše portal Futurism.

“Smatramo da će nova otkrića u umjetnoj inteligenciji najviše pogoditi radnike u telemarketingu , te profesore koji u srednjim školama predaju jezike, književnost, te povijest”, pišu istraživači.

Među glavnim industrijama, a koje bi umjetna inteligencija mogla postati dominantna su pravo i financijski sektor.

“Ključno je bilo mapirati deset područja u kojima je umjetna inteligencija napredovala (prepoznavanje slika, prepoznavanje govora, modeliranje jezika, apstraktne strateške igre itd.) i upariti ih s 52 vještina koje ljudi koriste u svojoj profesiji”, objavio je jedna od profesora/istraživača Twitteru, referirajući se na spomenuti znanstveni rad.

Dakle, da rezimiramo; učitelji i oni zaposleni u financijskim službama, prema ovim istraživačima, mogli bi biti prve žrtve ChatGPT-a. No valja naglasiti kako ChatGPT još uvijek nije najprecizniji u davanju činjeničnih informacija, što dovodi u pitanje kako će to onda podučavati o povijesti.

Jednako tako ChatGPT nije baš napredan u matematici, što je, naravno, vještina esencijalna za financijski sektor.

(n1)

Cijene stanova u Njemačkoj pale su za 3,6 posto u posljednjem kvartalu 2022. godine u odnosu na isti kvartal prethodne godine, javlja Anadolija.

Federalni ured za statistiku (Destatis) objavio je podatke o cijenama stanova za posljednji kvartal 2022. godine.

U posljednjem kvartalu 2022. cijene stanova u zemlji pale su prvi put od posljednjeg kvartala 2010. godine.

U prvom kvartalu 2007., prije velike finansijske krize 2008. godine, cijene stanova su naglo pale za 3,8 posto.

U saopćenju Destatisa kao razlog pada cijena stanova navode se neuobičajeno visoka inflacija i rastući troškovi finansiranja.

Cijene stanova u zemlji porasle su u prosjeku za 5,3 posto tokom 2022. godine, budući da je rast nastavljen u prva tri kvartala.

Cijene stanova porasle su u prosjeku za 11,5 posto u 2021. godini, što je najveći rast od 2000. godine, kada se počela voditi zvanična evidencija.

Biznis.ba

Njemački kancelar Olaf Scholz izjavio je u petak da nema razloga za zabrinutost oko Deutsche Bank nakon što je vrijednost njenih akcija naglo pala zbog straha od bankarske krize, javlja Anadolija.

“Deutsche Bank je modernizovala svoj poslovni model i reorganizovala se. To je veoma profitabilna banka, nema razloga za brigu”, rekao je Scholz novinarima u Briselu, na kraju samita lidera EU.

On je rekao da su tokom današnjeg sastanka lideri EU razgovarali o nedavnim dešavanjima na globalnim tržištima i situaciji u evropskim zemljama.

“Evropska bankarska supervizija i finansijski sistem su robusni i stabilni, evropske banke imaju snažna kapitalna sredstva, zahvaljujući radu proteklih godina i naporima samih banaka”, naglasio je on.

Vrijednost akcija Deutsche Bank pala je u petak za oko 13 posto nakon što su promjene kreditnih obaveza porasle zbog zabrinutosti zbog moguće globalne bankarske krize.

Problemi švajcarske Credit Suisse i bankrot banaka Silicon Valley Bank i Signature Bank sa sjedištem u SAD-u izazvali su zabrinutost za stabilnost globalnog bankarskog sektora.

Biznis.ba

Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Staša Košarac zatražio je od ambasadora Slovenije u BiH Damijana Sedara da posreduje u organizaciji sastanka sa predstavnicima slovenačke Vlade u vezi sa izgradnjom spornog odlagališta za radioaktivni otpad i istrošeno nuklearno gorivo na Trgovskoj gori u Hrvatskoj, gdje bi trebao biti odlagan i otpad iz Nuklearne elektrane “Krško”.

Košarac je informisao Sedara da je o ovoj problematici nedavno razgovarao i sa premijerom Slovenije Robertom Golobom, tokom njegove zvanične posjete BiH.

“Tražio sam da sastanak bude organizovan najkasnije u maju, kako bismo zajedno sa nadležnim ministrima iz Republike Srpske i Federacije BiH, te članovima pravnog i ekspertskog tima otvorili diskusiju sa predstavnicima slovenačke Vlade. Naš cilj je da dobijemo potrebne informacije o odnosu ove države sa Hrvatskom kada je u pitanju odlaganje otpada iz Nuklearne elektrane ‘Krško'”, naveo je Košarac.

On je ponovio da u BiH postoji jedinstven stav o neprihvatljivosti izgradnje spornog odlagališta na Trgovskoj gori, budući da ono predstavlja direktnu prijetnju po zdravlje 250.000 ljudi u opštinama u slivu rijeke Une, te ugrožava životnu sredinu.

Biznis.ba

Na ovosedmičnom trgovanju na Sarajevskoj berzi – burzi ostvaren je promet od 4.546.749,99 KM. U sklopu 104 transakcije ukupno je prometovano 287.587 vrijednosnih papira.

Vrijednost BIFX-a je u ovoj sedmici nije se mjenjala i iznosi 814,74 poena.

Vrijednost indexa SASX-10 je u ovoj sedmici porasla za 2,02 indeksnih poena na 1.050,35 poena, što u odnosu na prošlu sedmicu iznosi porast od 0,19%

Vrijednost indexa SASX-30 je u ovoj sedmici porasla za 3,18 indeksnih poena na 1.759,60 poena, što u odnosu na prošlu sedmicu iznosi porast od 0,18%

Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI, pala je za 22,28 indeksnih poena na 11.313,14 poena, što u odnosu na prošlu sedmicu iznosi pad od 0,20%

Vrijednost indeksa SASX- Fundamentals, SASX-FN, pala je za 663,48 indeksnih poena na 16.867,16 poena, što u odnosu na prošlu sedmicu iznosi pad od 3,78%

Na Kotaciji privrednih društava u ovoj sedmici trgovalo se dionicama emitenta BOSNALIJEK DD SARAJEVO (simbol: BSNLR) u iznosu od 52.611,00 KM.

Na Kotaciji fondova u ovoj sedmici trgovalo se u iznosu od 464,28 KM dionicama emitenta ZIF PREVENT INVEST DD SARAJEVO (simbol: PVNFRK3).

Na Kotaciji obveznica u ovoj sedmici nije bilo zaključenih transakcija.

Na Slobodnom tržištu – ST1 u ovoj sedmici trgovalo se u iznosu od 164.464,67 KM, od čega je najveći promet ostvaren dionicama emitenta BH TELECOM DD SARAJEVO (simbol: BHTSR) u iznosu od 62.616,01 KM.Na Slobodnom tržištu – ST2 u ovoj sedmici trgovalo se u iznosu od 4.285.402,64 KM, od čega je najveći promet ostvaren dionicama emitenta SARAJEVO OSIGURANJE DD SARAJEVO (simbol: SOSOR) u iznosu od 3.772.008,25 KM.

Na Slobodnom tržištu – ST3 trgovalo se u iznosu od 6.670,40 KM.

Na Tržištu za emitente u stečaju ostvaren je promet od 2.100,00 KM.

Na vanberzanskom tržištu evidentirana je trgovina dionicama emitenata:

– TEHNOGRAĐA DD BRČKO (simbol: THG9R) u vrijednosti od 30.487,00 KM; u sklopu 2 transakcije prometovano je 30.487 dionica.

– MLINPEK-ŽITAR DD JAJCE (simbol: MZTJR) u vrijednosti od 4.550,00 KM; u sklopu 2 transakcije prometovano je 455 dionica.

Biznis.ba

Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj berziostvaren je ukupan promet od 2.860.349,70 KM ( 2.855.799,70 KM redovne berzanske trgovine i 4.550,00 KM prijavljene trgovine). U sklopu 25 transakcija ukupno je prometovano 150.525 vrijednosnih papira.

Na Slobodnom tržištu – ST1 ostvaren je promet od 24.725,06 KM; u sklopu 11 transakcija prometovano je 1.291 dionica. Najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta RUDNIK SOLI TUZLA DD TUZLA (simbol RSTTR ) u iznosu od 11.150,00 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 25,00 KM.

Na Slobodnom tržištu – ST2 ostvaren je promet od 2.831.074,64 KM; u sklopu 12 transakcija prometovano je 148.779 dionica. Najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta SARAJEVO OSIGURANJE DD SARAJEVO (simbol SOSOR ) u iznosu od 2.328.556,45 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 15,95 KM.

Slično trgovanje na Slobodnom tržištu ST2 ostvareno je i jučer kada je ostvaren promet od 1.390.049,95 KM; u sklopu 8 transakcija prometovana je 87.241 dionica. Najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta SARAJEVO OSIGURANJE DD SARAJEVO (simbol SOSOR ) u iznosu od 1.389.758,95 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 15,95 KM.

Na Slobodnom tržištu – ST3 i na Tržištu za emitente u stečaju nije bilo ostvarene trgovine.

Najveći dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice emitenta FAMOS DD SARAJEVO (simbol: FAMSR) od 25,00 % i dostigle su cijenu od 3,00 KM, dok je najveći dnevni pad registrirao INGRAM DD SREBRENIK (simbol: INGMRK2) od 27,58 % sa cijenom od 9,50 KM.

Na vanberzanskom tržištu evidentirana je trgovina dionicama emitenta MLINPEK-ŽITAR DD JAJCE (simbol: MZTJR) u vrijednosti od 4.550,00 KM; u sklopu 2 transakcije prometovano je 455 dionica.

Kada je riječ o ostalim tržištima na berzi, vrijednost BIFX-a nije se mijenjala i iznosi 814,74 poena.

Vrijednost indeksa SASX-10 je pala za 0,42 indeksna poena na 1.050,35 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,04 %

Vrijednost indeksa SASX-30 je pala za 14,08 indeksnih poena na 1.759,60 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,79 %

Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI je pala za 22,23 indeksnih poena na 11.313,14 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,20 %

Vrijednost indeksa SASX-Fundamentals, SASX-FN je pala za 473,71 indeksni poen na 16.867,16 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 2,73 %

Na Kotaciji nije bilo zaključenih transakcija.

Biznis.ba

Na današnjem trgovanju na Banjalučkoj berzi ostvaren je promet od 2.381.293,15 KM, kroz 33 transakcija.

Vrijednost BIRS indeksa se nije promjenila i iznosi 814,27 poena.

Od akcija na standardnom berzanskom tržištu najveći promet je ostvaren sa akcijama Telekom Srpske a.d. Banja Luka, trgovalo se u iznosu od 48.146,41 KM, po prosječnoj cijeni od 1,69 KM po akciji.

Ukupan promet obveznicama na današnjem trgovanju iznosio je 6.887,41 KM.Od obveznica najviše se trgovalo sa obveznicama Republika Srpska – ratna šteta 13 u vrijednosti od 2.850,00 KM. Prosječna cijena ovih obveznica ostvarila je pad od -2,06 posto.

Od hartija od vrijednosti na slobodnom tržištu najveći promet je ostvaren sa Veletrgovina a.d. Gradiška akcijama, trgovalo se u iznosu od 1.483.953,50 KM, po prosječnoj cijeni od 0,50 KM.

Od akcija na slobodnom tržištu pad cijena akcija zabilježile su akcije jednog emitenta, od čega su akcije preduzeća Čajavec mega a.d. Banja Luka ostvarile pad od -6,67% i trgovalo se po cijeni od 0,28 KM po akciji, u vrijednosti od 98.000,00 KM.

Biznis.ba