Biznis.ba

Syndicate content Biznis.ba
Poslovni magazin
Updated: 10 min 39 sek od tega

DW: Turska kriza opasnost za evropsku ekonomiju?

Tor, 14/08/2018 - 22:55

Investitori gube povjerenje u nekadašnjeg ekonomskog reformatora Erdoana. Kriza na Bosforu bi ga mogla koštati vlasti. Ona bi mogla da pogodi i evropsku ekonomiju, ali razloga za strah nema, smatra Henrik Beme.

Ne zavaravajmo se: Naravno da Međunarodni monetarni fond (MMF) odavno u fijoci ima krizni plan za Tursku. Međutim naravno to niko neće potvrditi. Jednom je već bilo tako – 2002. godine. Turska je tada bila nestabilna zemlja, inflacija je iznosila 40 odsto i nezaposlenost je bila ekstremno visoka. Samo zahvaljujući kreditima MMF-a  spriječen je državni bankrot. Te iste godine je na vlast došla AKP Redžepa Tajipa Erdoana. Vlada i njen premijer su uspješno ispunili uslove MMF-a. daje svakoj zemlji da bi dobila. Premijer se tada zvao: Redžep Tajip Erdoan.

Kao rezultat toga turska privreda se sjajno razvijala, stvorena su brojna nova radna mjesta, inflacija je smanjena na manje od deset posto, Turska je postala interesantno mjesto za inostrane investicije. I njemačka preduzeća su se od tada masovno angažovala. Ljudi su ponovo dobro zarađivali, podržavali Erdogana. On im je omogućio novi standard – i zemlji političku stabilnost. I sjećamo se: Kada je izbila kriza evra i Grčko zaprijetila propast, Turska je stalno navođena kao pozitivan primjer za to kako se može uspjeti izaći iz jedne skoro bezizlazne situacije. Ipak čini se da je sve to sada u opasnosti.

Kad se vjetar okrene

Sigurno je da su američke sankcije na uvoz čelika i aluminijuma iz Turske, koje su stupile na snagu ovog ponedjeljka, bile samo kap koja je prelila čašu. Jer kriza izjeda ekonomiju u zemlji već mjesecima. Turska lira je od početka godine izgubila više od polovine svoje vrijednosti u odnosu na dolar. Inflacija je u međuvremenu opet iznad 15 odsto. Sve to će ljudi u Turskoj prije ili kasnije početi da osjećaju. Oni, koji su nekada klicali reformatoru Erdoanu, jer im je omogućio bolji standard, okrenuće mu leđa – ako izgube posao ili sebi više ne budu mogli da priušte svoj dosadašnji životni standard.

Ipak turski predsjednik, koji je svojom autokratskom politikom svoju zemlju doveo u ovu situaciju, krivicu za to vidi naravno kod drugih. Oružje u ovom ratu su dolar, evro ili zlato, rekao je Erdogan ponovo ovog vikenda.

Međutim,  to što on nezavisnost Centralne banke stalno dovodi u pitanje, što je stanje koje investitore uvijek zastrašuje, što nasuprot ekonomskim teorijama tvrdi da se moraju smanjiti kamate kako bi se suzbila inflacija i ojačala valuta, sve to kod ulagača i na tržištima vodi porastu gubitka povjerenja. Rezultat se sada može vidjeti: Masovan odliv kapitala čija snaga sa sobom u vrtlog povlači i valute drugih zemalja u ubrzanom ekonomskom razvoju

I sami Turci, od kojih predsjednik traži da svoje dolare i evra mijenjaju u lire, čine upravo suprotno: Oni svoje devize radije dižu iz banaka i ostavljaju kod kuće.

(Još) nema razloga za paniku

Naravno u Evropi sada vlada strah od širenja ove situacije. Jer ulagači se brinu samo oko jednog: oko novca. Odliv kapitala, kolaps valute s pravom stvara zabrinutost da turska preduzeća i banke više neće moći da otplaćuju svoje dugove. Međutim, čini se da se stanje još uvijek može držati pod kontrolom: Prema aktuelnim podacima koje je prikupila holandska banka ABN Amro, potraživanja evropskih banaka iznose 143 milijarde evra. Prije svih su pogođene španska BBVA i italijanska Unicredit. Njemačke banke potražuju oko 18 do 20 milijardi evra.

Naravno, da nikome ne bi odgovaralo da Turska doživi ekonomski slom. Ipak, Evropom se ne mora širiti strah. Ekonomije u evrozoni su u međuvremenu ponovo stabilne da mog uda izdrže potrese, pa i one sa Bosfora.

Naravno turska recesija bi se pridružila svim drugim faktorima nesigurnosti: i dalje nejasnom Brexitu i nepredvidivoj (trgovinskoj) politici američkog predsjednika.

Međutim samo je u rukama turskog predsjednika da ekonomiju u zemlji ponovo dovede u red. Da on to može, već je jednom dokazao.

Biznis.ba / DW

Kategorije: Bosna in Hercegovina

GIKIL-u prijeti zatvaranje ukoliko ne pronađu način za nova ulaganja

Tor, 14/08/2018 - 21:24
U sjedištu kompanije Global Ispat Koksna industrija Lukavac (GIKIL) doo Lukavac danas je održan sastanak federalne ministrice za okoliš i turizam Edite Đapo, direktora Federalne uprave za inspekcijske poslove Anisa Ajdinovića, te načelnika Lukavca Edina Delića sa menadžmentom GIKIL-a.

Razgovarano je o ekološkoj katastrofi koju je GIKIL proizveo nepoštivanjem Zakona o zaštiti okoliša Federacije BiH i mjera zaštite okoliša, propisanih okolišnom dozvolom. Fabrici prijeti zatvaranje ukoliko ne pronađu način za nova ulaganja u neophodnu opremu kojom bi i vlasnici i radnici pokazali djelomičnu odgovornost i spriječili ekološke katastrofe.

Ministrica okoliša i turizma FBiH Edita Đapo nije krila svoje nezadovoljstvo postojećim stanjem u GIKIL-u. Naglasila je kako nisu zadovoljeni uslovi za dobijanje okolinske dozvole, te da sadašnja situacija ide u prilog zatvaranju ove fabrike. Ipak, ministrica je svjesna da bi takav potez bio udar na ekonomiju Tuzlanskog kanona i Federacije BiH, ali da isto tako“pola miliona stanovnika užeg i šireg područja općine Lukavac ne smiju biti taoci oko hiljadu uposlenih osoba u GIKIL-ovim postrojenjima“.

– Njih inspektor može zatvoriti čak i danas. Po Zakonu o zaštiti okoliša, okolinska dozvola važi pet godina. Oni su uložili zahtjev za novu okolinsku dozvolu i to je samo jedan od dokumenata koji je potreban za rad. To je ustvari jedan program mjera ili investicija koji oni moraju poduzeti da bi zaštili okoliš. Problem koji još imamo sa GIKIL-om u vezi kojeg će vjerovatno morati biti sankcionisane određene osobe, ali time se sada bavi Tužilaštvo TK, odnosi se na neprestano ispuštanje otrova i kiselina u Spreču – kazala je ministrica Đapo.

Iz Federalne inspekcije odlučni su u tome da GIKIL ne radi po zakonu, te da zbog toga moraju snositi sankcije.

Direktor Federalne uprave za inspekcijske poslove Anis Ajdinović istakao je da GIKIL danas radi bez odobrenja.

–  Pitam vas da li bilo koja djelatnost, kao što su naprimjer prodavnica obuće, robe široke potrošnje i sl. mogu raditi bez odobrenja nadležnog organa. Ne može raditi, a ne može ni GIKIL – kazao je Ajdinović.

U inspekcijama tvrde da se Global Ispat Koksna Industrija Lukavac dosad pokazala kao najnedisciplinovanija kompanija na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine.

–  Zaključci sa ovog sastanka ne mogu puno uticati na Federalnu upravu za inspekcijske poslove i na postupajuće inspektore u ovom slučaju – istakao je Ajdinović.

Iz GIKIL-a poručuju da su spremni za nova ulaganja do kraja ove godine, te da su predali novi zahtjev za dobijanje okolinske dozvole.

– Naša namjera je da podnesemo novi zahtjev za obnavljanje okolinske dozvole. Također, imamo odobrenje našeg Nadzornog odbora na iznos od 5,7 miliona KM u šest mjeseci ove godine i nadamo se da ćemo dobiti dodatna odobrenja u narednom periodu. U saradnji sa svima kojih se ovo tiče nadamo se da ćemo uspostaviti odgovarajući plan koji će biti prihvatljiv Ministarstvu i koji će osigurati kontinuirano poslovanje GIKIL-a – kazao je Debasish Ganguly, generalni direktor GIKIL-a.

Načelnik Lukavca Edin Delić mišljenja je da je zatvaranje fabrike posljednje riješenje, ali da se na GIKIL moraju izvršiti pritisci kako bi se ova kompanija revitalizirala, te radila u skladu sa zakonom.

– Ako GIKIL treba da nastavi da radi ovako kako je radio dosad, onda to nikako ne smijemo dozvoliti. Dakle, mi moramo izvršiti odlučan pritisak i kazati vrlo jasno – GIKIL, ako želi da radi mora korjenito promijeniti svoje ponašanje, odnos prema svim obavezama, a država mora jedan robusan sistem prisile implementirati na sam GIKIL, od kaznene politike prema pravnom subjektu do odgovornosti svakoga pojedinačno – kazao je načelnik Delić.

Ipak, uprkos brojnim problemima, imajući u vidu i zaposlene u ovoj fabrici GIKIL-u je pružena  nova mogućnost, od oko 14 dana, za nova ulaganja u neophodnu i prijeko potrebnu opremu kojom bi pokazali djelomičnu odgovornost i prema prirodi, ali i građanima.

Biznis.ba / FENA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Vlada ZDK odobrila 100.000 KM pomoći za radnike IP Krivaja Zavidovići

Tor, 14/08/2018 - 19:07
Delegacija Vlade ZDK koju je predvodio premijer Miralem Galijašević održala je danas u sjedištu općine Zavidovići sastanak sa predstavnicima bivših radnika Industrijskog preduzeća “Krivaja”.

Članovi Vlade upoznali su radnike sa odlukom o odobravanju 100.000 KM interventne pomoći koja će putem Fonda za socijalnu pomoć, koji su osnovale vlade ZDK i FBiH, već sutra biti doznačena radnicima, a koji su ostali bez ikakvih primanja nakon prekida proizvodnje prije više od dvije i po godine.

“U situaciji kada kompletna agonija traje duže vrijeme, u dogovoru sa Vladom FBiH zajedno smo obezbjedili 300.000 KM za ublažavanje socijalnih problema radnika. Jedan dio radnika dobija odgovarajuću novčanu naknadu iz Službe za zapošljavanje, jedan broj radnika je penzionisan, međutim zabrinuti smo zbog činjenice da je 560 radnika izašlo iz prava na novčanu naknadu sa biroa i mi na ovaj način pokušavamo da amortizujemo taj socijalni moment”, kazao je premijer Galijašević.

Sa sastanka je upućen apel pravosuđu da se ubrzaju postupci koji se vode na sudovima, a tiču se imovine IP “Krivaja” Zavidovići.

Predstavnici radnika zahvalili su se Vladi i premijeru Galijaševiću na odobrenoj pomoći i nastojanjima da se pitanje „Krivaje“ trajno riješi te oživi proizvodnja.

Biznis.ba

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Otvorena vrata za izvoz piletine iz BiH u Evropsku uniju

Tor, 14/08/2018 - 15:27

Nakon što je Kancelarija za veterinarstvo BiH pripremila Akcioni plan za rješavanje preporuka misije Direktorata za zdravlje i hranu, analize i revizije Evropske komisije, koja je provedena u periodu od 28. maja do 1. juna 2018., Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH zvanično je obaviješteno da je prihvaćen akcioni plan izvoza mesa peradi na tržište Evropske unije.

Po odobravanju Akcionog plana, Evropska komisija će završiti procedure izmjene Uredbe komisije EZ br. 798/2008, kako bi Bosna i Hercegovina bila uvrštena na listu zemalja iz kojih je dozvoljen izvoz mesa peradi u EU ali i Odluke 2007/777, kako bi naša zemlja bila uvrštena na listu zemalja iz kojih je dozvoljen izvoz proizvoda od mesa peradi u EU.

“Najvažniji dio posla je uspješno završen. Očekujem da će se i ove preostale, administrativne procedure što prije finalizirati, i da će ova izuzetno potentna grana poljoprivrede, koja veže 20.000 radnih mjesta, vrlo brzo doživjeti svoju ekspanziju.,“, ističe ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović.

Kancelarija za veterinarstvo će, nakon provedenih procedura, dostaviti Evropskoj komisiji listu objekata kojima je odobren izvoz peradi i proizvoda od mesa peradi u EU, kako bi ovi objekti mogli započeti sa izvozom u Evropsku uniju.

Biznis.ba

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Promet na Banjalučkoj berzi preko 196.000 KM

Tor, 14/08/2018 - 14:13

Na Banjalučkoj berzi danas je ostvaren promet od 196.286 KM, u 54 zaključena posla, podaci su iz Berze.

Najveći promet, 96.000 KM, ostvaren je trgovanjem akcijama “Čajavec mege” iz Banjaluke po kursu od 0,48 KM.

Najveći rast vrijednosti od 20 odsto bio je kod akcija “Željeznica Republike Srpske”, dok je najveći pad vrijednosti od 1,01 odsto bio kod akcija fonda “Polara invest – Adrijatik balansid”.

Vrijednost berzanskog indeksa porasla je za 2,75 odsto i iznosila 536,46 poena.

Biznis.ba

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Rothschild nezadovoljan ekonomskom situacijom u svijetu

Tor, 14/08/2018 - 13:39

Čuveni investicioni bankar Jacob Rothschild nezadovoljan je ekonomskom situacijom u svijetu, a posebno politikom američkog predsjednika Donalda Trumpa i smatra da dolar gubi lidersku poziciju.

Bankarska porodica Rothschild važi za jednog od lidera nadnacionalnog kartela i neformalnog rukovodioca svih tajnih odluka svjetskih moćnika.

Jacob Rothschild je tokom polugodišnjeg brifinga u svom investicionom fondu kritikovao Trumpovo rušenje statusa quo, čiji se najveći efekat vidi u međunarodnom monetarnom i trgovinskom sistemu koji dolar više ne smatra dominantnom valutom.

Rothschildu posebno smetaju trgovinski rat u kojem trenutno bitku vode SAD i Kina, kao i velika kriza u evrozoni nakon “Brexita”, te sve veći rast nacionalnih političkih opcija.

Kada se sve sabere i oduzme, Rotšilda najviše brine historijski pad vlastitog biznisa.

Za vrijeme Trumpove administracije, njegov “RIT capital investment” pao je za rekordnih 47 odsto na tržištu dionica, prenosi “Sputnik”.

Rothschild upozorava da pojedine evropske zemlje ulaze u “potencijalno destruktivne” nivoe spoljnog duga.

On predviđa da će nova tržišta samo produbiti probleme, što zbog rastućih kamata, što zbog američke spoljne politike koja iscrpljuje likvidnost dolara.

Jacob Rothschild smatra da je jedini spas koordinisani međunarodni odgovor nalik novom svjetskom poretku, koji će srušiti eru populističkih protekcionista, poput Trumpa.

Biznis.ba

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Vlada TK: Pozitivno finansijsko stanje i suficit

Tor, 14/08/2018 - 13:16

Vlada Tuzlanskog kantona usvojila je Periodični izvještaj budžeta Tuzlanskog kantona za period od 1. januara do 30. juna 2018. godine.

Posmatrajući ukupno ostvarene prihode i primitke budžeta TK u prvoj polovini 2018. godine od 166.203.170 KM, u odnosu na izvršene rashode i izdatke u iznosu od 155.155.126 KM, evidentno je da je budžet TK u ovom izvještajnom periodu ostvario suficit u iznosu od 11.048.043 KM, saopćeno je danas nakon sjednice kantonalne vlade.

Kategorija finansijskog rezultata iskazuje se u skladu sa zakonskom regulativom na dan 31.12. fiskalne godine, ali zbog sveobuhvatnog sagledavanja finansijske situacije budžeta i donošenje odluka za naredni period Ministarstvo finansija TK daje presjek stanja budžeta na kraju svakog kvartala tekuće godine.

Kako navode iz Vlade, pozitivno finansijsko stanje i suficit dijelom je rezultat povećanja poreskih prihoda ali i kvalitetnog upravljanja budžetskim sredstvima od strane Vlade TK, putem Plana novčanih tokova za I i II kvartal 2018. godine. Prva polovina budžetske godine obilježena je pripremanjem programa korištenja sredstava od resornih mnistarstava koje usvaja Vlada TK, tako da se izvršenje ove grupe rashoda dinamički očekuje u 2. polugodištu ove godine.

Sredstva ostvarena po osnovu pozitivnog finansijskog rezultata iz ovog izvještajnog perioda bit će raspoređena za finansiranje donesenih programa korištenja sredstava od strane Vlade TK.

Vlada je odobrila sredstva u iznosu od 10.000,00 KM Općini Kladanj za mjesnu zajednicu Turalići, kao učešće Ministarstva za rad, socijalnu politiku i povratak TK u rješavanju projekata održivog povratka – izgradnja vodovodnog sistema u ovoj mjesnoj zajednici.

Rješavanjem vodosnabdjevanja riješio bi se dugogodišnji problem za 94 domaćinstva mjesne zajednice Turalići u kojem je ostvaren skoro stopostotni povratak prijeratnog stanovništva.

Također su odobrena sredstva u iznosu od 10.000,00 KM Opštini Modriča za mjesnu zajednicu Tarevci, kao učešće Ministarstva za rad, socijalnu politiku i povratak TK u rješavanju projekata održivog povratka – realizacija projekta završetka adaptacije kupljenog devastiranog objekta u Agrobiznis centru Tarevci za smještaj proizvodne infrastrukture radi stavljanja u optimalnu funkciju izgrađenih proizvodnih kapaciteta I faze Agro-biznis centra.

Radi se o projektu od regionalnog značaja koji povezuje 12 povratničkih mjesnih zajednica odnosno 15 povratničkih naselja, a efekte projekta očekuje 8.492 povratnika.

Vlada TK donijela je između ostalog Odluku kojom utvrđuje raspodjelu neraspoređenog iznosa sredstava utvrđenih u budžetu Tuzlanskog kantona za 2018. godinu “Podrška nižim nivoima vlasti – Grad i općine” u iznosu 1.000.000,00 KM, na ime finansijske pomoći budžetima nerazvijenih jedinica lokalne samouprave na području Tuzlanskog kantona i to Općini Kladanj u iznos od 52.000,00 KM i Općini Sapna 48.000,00 KM.

Biznis.ba / FENA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

U julu povećana proizvodnja nafte članica OPEC-a

Tor, 14/08/2018 - 12:54

Dnevna proizvodnja sirove nafte Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) u julu je povećana za 41.000 barela u odnosu na prethodni mjesec i iznosila je 32.320.000 barela, pokazuje OPEC-ov izvještaj o naftnom tržištu.

Udio OPEC-a u globalnoj proizvodnji nafte u julu je iznosio 32,8 posto, a u junu 33 posto.

U julu najveće povećanje u proizvodnji sirove nafte, kada je riječ o članicama OPEC-a imao je Kuvajt. Dnevna proizvodnja je povećana za 78.500 barela i iznosila je 2.791.000 barela.

Najveći pad u proizvodnji nafte među članicama OPEC-a zabilježen je u Libiji, Saudijskoj Arabiji i Iranu. U Libiji je dnevna proizvodnja smanjena za 56.700 barela i iznosila je 664.000 barela.

U julu dnevna proizvodnja sirove nafte u Iranu smanjena je za 56.300 barela, odnosno na 3.737.000 barela. U Saudijskoj Arabiji dnevna proizvodnja smanjena je za 52.800 barela i iznosila je 10.387.000 barela.

Prema procjenama OPEC-a sljedeće godine dnevna globalna potražnja za naftom bit će veća za 430.000 barela i iznosit će 100.260.000 barela.

Biznis.ba / AA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Beč najpogodniji za život i rad na svijetu

Tor, 14/08/2018 - 11:52

Austrijski glavni grad Beč prestigao je australijski Melbourne i proglašen je za najpogodniji grad za život i rad u novom godišnjem istraživanju.

Ovo je prvi put da je jedna evropska metropola prva na listi koju svake godine sastavlja Ekonomska obavještajna jedinica. Melbourne je dominirao u prethodnih sedam godina.

Svake godine 140 gradova dobijaju ocjene do 100 prema seriji faktora, poput životnog standarda, kriminala, saobraćajne infrastrukture, pristupa obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti i političkoj i ekonomskoj stabilnosti.

Beč je dobio ocjenu od “skoro idealnih” 99,1, Melburn 98,4, a japanska Osaka je na trećem mjestu, prenio je AFP.

Australija i Kanada dominiraju, svaka sa po tri grada u prvih deset. Sidnej je peti, Adelejd deseti, a kanadski Kalgari, Vankuver i Toronto zauzimaju četvrto, šesto i sedmo mjesto.

“Najbolje su ocijenjeni gradovi srednje veličine u bogatijim zemljama”, navode istraživači u svom izvještaju.

Oni napominju da nekoliko gradova iz prvih deset imaju relativno nisku gustinu naseljenosti, što omogućava “mnoge rekreativne aktivnosti bez podsticaja za visoku stopu kriminala ili preopterećenja infrastrukture”.

Najbolje ocijenjeni australijski i kanadski gradovi imaju stopu naseljenosti od 3,2 do četiri osobe po kilometru kvadratnom, dok je svjetski prosjek 58.

Japan je jedni izuzetak sa Osakom i Tokiom, koji je na sedmom mjestu, sa prosječnom gustinom naseljenosti od 347 ljudi po kilometru kvadratnom, ali i sa veoma razvijenim saobraćajnim mrežama i visokim životnim standardom.

Kopenhagen je drugi evropski grad u prvih deset, a zauzeo je devetu poziciju.

Biznis.ba

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Planine čuvaju tajnu prozorskog sira

Tor, 14/08/2018 - 11:51
Selo Šćipe u općini Prozor/Rama je postalo prepoznatljivo u široj regiji po preradi mlijeka i proizvodnji sira, kada je lokalni poduzetnik Ibro Daguda uspostavio zemljoradničku zadrugu “Promilk” i pokrenuo mljekaru koja je od 2005. do danas narasla do nivoa prerade od 1.800 litara mlijeka na dan.

 

Iz USAID/Sweden FARMA II projekta navode da je prozorski sir prepoznat među ugostiteljima i potrošačima, ali je još mnogo izazova pred Dagudom.

– Prozorski sir je specifičan zbog mlijeka koje se skuplja s lokaliteta općine Prozor, gdje je nadmorska visina pretežno preko 1.000 metara, to je kraj bogat borovnicom, ljekovitim biljem, voćem, brusnicom. Riječ je o prostoru podno Zeca i Vranice, koji se dalje spušta prema rijeci Rami i Ramskoj kotlini – pojasnio je Daguda.

Dodao je da se priprema za putovanje u Trebinje, a prije par dana je bio u Mostaru. Također, kaže da je putovao širom regije kako bi predstavio prozorski sir, te da je put obnove i rasta težak.

– Gdje odemo dobijemo odlične ocjene, samo taj posao treba iznijeti – istakao je Daguda.

Danas Promilk ima šest radnika, a Daguda želi otvoriti i nova radna mjesta, te se nada većoj podršci ruralnom razvoju.

– Prozor je čaršija koja je pretrpila teškoće u ratu, narod je raseljen, mladi imaju slabo posla. Uslijed migracija stanovništva, mnogo ljudi odlazi, ne vodi se računa o selu. A ovdje žive vrijedni ljudi, proizvode malinu, sakupljaju šumske plodove, radimo sa sirom. Važno je da nas prepoznaju te da se ohrabri razvoj sela – naveo je Daguda.

Kazao je da su sa USAID/Sweden FARMA II ostvarili odličnu saradnju, te su dobili značajnu podršku u opremanju mljekare.

– U budućnosti je važno omasoviti stočni fond na ovom kraju, te već radimo i na prijedlozima novih projekata kako oživjeti ovaj kraj. Imamo dobru saradnju sa mljekarama u Gornjem Vakufu i Kupresu, povezujemo se i vjerujem da možemo učiniti da naši krajevi ožive i ponude jednu novu perspektivu razvoja – zaključio je Daguda, saopćeno je iz USAID/Sweden FARMA II projekta.

Biznis.ba / FENA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Maduro: Gorivo treba da poskupi

Tor, 14/08/2018 - 11:44

Predsjednik Venecuele Nikolas Maduro izjavio je da cijena goriva treba da poraste da krijumčari više ne bi mogli da nanose milionsku štetu državi.

“Benzin mora da se prodaje po međunarodnoj cijeni da bi se zaustavilo krijumčarenje u Kolumbiju i Karibe”, rekao je Maduro u televizijskom obraćanju.

Poput mnogih zemalja koje proizvode naftu, Venecuela subvencioniše svoje građane kada je riječ o kupovini goriva.

Ovu situaciju koriste krijumčari, koji preprodaju gorivo u susjednim zemljama, prenio je BBC.

Maduro je rekao da će “direktne subvencije” i dalje dobijati građani koji posjeduju državne lične karte i ako registruju svoje automobile kod vlasti, ali nije precizirao kako će taj sistem funkcionisati.

Venecuelu je zahvatila velika ekonomska kriza, a očekuje se da će inflacija ove godine dostići milion odsto. Uprkos tome, cijena goriva skoro da se nije mijenjala, prenosi Srna.

Lokalni mediji prenose da šolja kafe košta oko 2,2 miliona bolivara /oko pola funte/. Za taj novac, rezervoar automobila srednje veličine može da se napuni skoro 9.000 puta.

Namjera vlasti da ukinu subvencije za gorivo je dio šireg plana o povećanju državnih prihoda.

Biznis.ba

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Livno dobiva Tehnološki park, otvaraju se nova radna mjesta za mlade

Tor, 14/08/2018 - 11:37

U Livnu se u utorak održava Business Forum Livno 2018 na kojem će biti predstavljena zaklada Linnovate, čija je osnovna zadaća uspostava tehnološkog parka i stvaranje perspektivnije budućnosti za mlade u Livnu i okolici.

Uoči početka konferencije jedan od osnivača Linnovatea Marin Jozić kazao je kako je cilj zaklade izgradnja inovativnog poslovnog okruženja za stvaranje perspektivnije budućnosti kako bi se mladima ponudila alternativa, odnosno mogućnost kreiranja samostalne i neovisne budućnosti, a rad zaklade temeljit će se na podršci edukaciji, poduzetništvu, izvozu, te financiranju.

– Za iseljavanje mladih iz Livna i okruženja ne treba svu krivicu prebacivati na politiku. Svi smo zajednički odgovorni za taj problem i moramo se svi uskladiti i raditi da se napravi pozitivno okruženje gdje bi mladi mogli napraviti svoje karijere – istaknuo je Jozić, osnivač softverske tvrtke Cox 4.

Među suosnivačima zaklada Linnovate je inovator i poduzetnik te osnivač kompanije Rimac Automobili Mate Rimac, koji je kazao kako mu je želja pomoći mladima koji žive na ovim prostorima da tu ostanu i razvijaju svoje potencijale.

– Imam puno prijatelja, fakultetskih obrazovnih osoba koji nisu našli posao u Livnu te su svoj životni put nastavili u državama zapadne Europe gdje rade na građevini, transportu… Želim da se to manje događa i zato smo danas u Livnu da pomognemo mladima, da im pružimo pomoć u počecima, bilo savjetima, infrastrukturom, financijama, a kasnije i u drugim izazovima – istaknuo je Rimac.

On je u ovaj projekt do sada uložio 30.000 eura vlastitog novca i tu ne planira stati.

– Čim krenu s poduzetničkim projektima očekivati je od mene i veća sredstva. Osobno ću financirati najbolje projekte, ali treba raditi na tome da se i drugi poduzetnici uključe i pripomognu u radu zaklade – kazao je Rimac.

Za početak je otvoren poslovni inkubator površine 300 metara četvornih, koji će budući poduzetnici moći koristiti kroz razne programe inkubacije, a sljedećeg mjeseca s radom bi trebao početi i Tehnološki park s 30 do 100 radnih mjesta.

Profesor na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu Stipe Čelar naglasio je kako treba mijenjati navike mladih ljudi, posebno negativistički pristup oko kreiranja vlastitog posla.

Gradonačelnik Livna Luka Čelan obećao je pomoć ovom projektu, kazavši kako će ta pomoć biti i financijska.

Dodao je kako se nada da će Tehnološki park preokrenuti negativne trendove u gradu i županiji.

Biznis.ba / FENA
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Konačno počinje gradnja mosta na Savi

Tor, 14/08/2018 - 11:35

Hrvatska će u septembru raspisati tender za gradnju mosta na rijeci Savi, kod Gradiške, potvrđeno je “Nezavisnim” u Vladi Hrvatske.

“Objava tendera neće biti u avgustu, iako je tako prvobitno bilo najavljeno, zato što se u međuvremenu moralo pristupiti usklađivanju zakonskih regulativa, s obzirom na to da se radi o međudržavnom mostu”, objašnjeno je iz “Hrvatskih cesta”.

Ističu da hrvatska strana ne odugovlači početak izgradnje mosta, jer, kako naglašavaju, bilo je bitno pripremiti sve potrebne parametre i usklađenja.

“Tender koji prethodi objavi bit će spreman u rujnu ove godine, tako da se i ne može govoriti o velikom kašnjenju”, ističu i dodaju da su se radne grupe dviju zemalja redovno sastajale i zajedno usklađivale sve aktivnosti u vezi s pripremom gradnje mosta.

“Objava natječaja predviđena je planom ‘Hrvatskih cesta’, a s time je i razvidno osiguranje sredstava”, naglasili su.

Neđo Trninić, ministar saobraćaja i veza RS, ne krije nezadovoljstvo što je raspisivanje tendera nekoliko puta odgađano, ali se nada da će se sada konačno početi s poslom.

“Prvo su nam rekli da definitivno počinju u martu, pa su rekli definitivno početkom avgusta, pa su rekli definitivno polovinom avgusta, a moja zadnja informacija koju imam kad sam bio na odmoru je kraj avgusta. Ja se zaista nadam da više nema nikakvih smetnji. Svi smo mi nestrpljivi, ali nadam se da su sada otklonjene sve prepreke, ako su to i bile prepreke, i da će definitivno biti sada. Biću zadovoljan ako bude i u septembru, ali moja zadnja informacija koju imam je kraj avgusta”, rekao je Trninić za “Nezavisne”.

Dodao je da je zadovoljan što je konačno pri kraju posao na izgradnji novog graničnog prelaza, koji će se nalaziti na početku budućeg mosta, a za koji kaže da je najsavremeniji u regionu.

“U Upravi za indirektno oporezivanje uvjeravaju nas da će oni prije kraja godine, neovisno o dinamici gradnje mosta, preusmjeriti sve operacije u vezi sa teretnim saobraćajem s postojećeg prelaza u Gradišci na novi prelaz, tako da će se barem djelimično smanjiti velike gužve koje sada postoje na tom prelazu”, rekao je Trninić.

Ismir Jusko, ministar transporta i komunikacija BiH, kaže za “Nezavisne” da nema novih informacija u vezi s mostom, ali da vjeruje da više nema nikakvih prepreka da se s tim poslom počne što prije.

“Mnogo mi je stalo do toga da, dok sam u ovom mandatu, počnu radovi na tom mostu. Sa time bih lično zatvorio dobar dio strateških planova u nešto više od dvije godine, koliko sam na ovoj poziciji, a most Gradiška lično smatram jednim od najvećih prioriteta”, rekao je Jusko.

Podsjećanja radi, BiH, odnosno RS, obezbijedila je polovinu od ukupno 30 miliona evra za izgradnju mosta, a Hrvatskoj će trebati još nekoliko desetina miliona evra kako bi most bio priključen na autoput Zagreb – Beograd. Vlada Hrvatske je tek ove godine uključila sva ta sredstva u plan “Hrvatskih cesta”, čime su se konačno, nakon gotovo deset godina, stekli svi uslovi da se počne sa gradnjom.

Hrvatska se ranijih godina pravdala da nema vlastitih sredstava te da čeka novac od EU, a da je sada konačno riješeno pitanje finansiranja i s njihove strane, jer je taj dio obezbijeđen od strane Evropske komisije.

Biznis.ba / NN

Kategorije: Bosna in Hercegovina

U Budvi boravi blizu 75.000 gostiju

Tor, 14/08/2018 - 11:18

U Budvi trenutno boravi oko 73.500 turista, saopšteno je iz lokalne Turističke organizacije.

“Budva je puna – u špicu smo sezone i ovo smo i očekivali, hoteli su popunjeni, privatni smještaj takođe”, navode u ovoj organizaciji i dodaju da su najbrojni gosti iz Srbije, Rusije, BiH.

Prema podacima lokalnih turističkih organizacija, iz drugih gradova na Crnogorskom primorju na hercegnovskoj rivijeri odmara 38.000 turista, u Baru oko 16.000 gostiju, dok u Tivtu boravi oko 8.000 turista, dok se pretpostavlja da u Ulcinju odmara više od 50.000 gostiju.

Biznis.ba

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Ulaganja veća za 6,36 odsto: Najviše investirano u prerađivačku industriju

Tor, 14/08/2018 - 11:17

Ukupno ostvarene investicije u stalna sredstva kod pravnih osoba u BiH tokom prošle godine iznosile su 4,8 milijardi KM, te su povećane za 6,36 odsto u odnosu na 2016. godinu, kada je ta vrijednost iznosila 4,5 milijardi KM.

Podaci su ovo Agencije za statistiku BiH, u kojoj ističu da su investicije u nova stalna sredstva u prošloj godini povećane za 4,4 odsto u odnosu na 2016. godinu.

“Investicije u nova stalna sredstva u 2016. godini iznosile su četiri milijarde KM, dok su u prošloj godini iznosile 4,1 milijardu KM”, kažu u Agenciji za statistiku BiH.

Oni ističu da su najveća ulaganja, prema djelatnostima investitora, bila u prerađivačku industriju od 19,85 odsto, te trgovinu na veliko i malo 16,24 odsto i javnu upravu i odbranu 13,41 odsto.

U nova stalna sredstva, prema djelatnostima investitora, najveći udio je ostvaren takođe u prerađivačkoj industriji 19,84 odsto, zatim javnoj upravi i odbrani 15,16 odsto, te trgovini na veliko i malo 13,78 odsto. Dodali su da se radi o ulaganjima u nefinansijska preduzeća, finansijska preduzeća, budžetske korisnike i neprofitne organizacije.

Aleksandar Ljuboja, član Udruženja ekonomista RS – SWOT, kaže da je to samo dokaz da investitori koji su došli da posluju u BiH razvijaju svoja stalna sredstva, posebno kada se radi o opremi visoke tehnologije, te da je taj podatak ohrabrujući, ali i nedovoljan.

“S obzirom na to na kojem nivou se nalazimo, trebalo bi da je to mnogo više. Moramo prihvatiti da kasnimo kada je u pitanju prosječna opremljenost i modernizacija. Svi investitori koji imaju inostrane kupce i dobavljače prinuđeni su zbog efikasnosti, rentabilnosti, kvaliteta i konkurentnosti da primjenjuju mašine visokih tehnologija te razvijaju opremu, a time i poslovni prostor”, kaže Ljuboja i ističe da je pozitivno to što se povećava ulaganje u prerađivačku industriju, te da je to ono čemu treba da težimo.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, rekao je da je pohvalno to što je došlo do povećanja, ali da, nažalost, ne svjedočimo poboljšanju poslovne klime u BiH, jer su i dalje glavne vijesti politička kriza, predizborna kampanja i opterećenja privrede.

“Pitanje je zbog čega se povećalo ulaganje, da li je riječ o istoj ili manjoj količini sredstava, koja su jednostavno zbog promjene cijena bila skuplja? Optimistično bi bilo ako je uloženo u nešto što ima dugoročne efekte u proizvodnji”, kaže Gavran.

On je naglasio da su najveća ulaganja u prerađivačku industriju te je najlogičnije objašnjenje da je došlo do povećanja tražnje za proizvodima na izvoznim tržištima, jer je najveći dio stranih ulaganja u BiH okrenut izvozu, te time profitiraju i domaći proizvođači. Dodao je da možemo žaliti za uloženim novcem u javnu upravu, ako je novac uložen u pravljenje objekta za administraciju ili ako su ta sredstva uložena u nešto što služi neproduktivnoj administraciji.

Biznis.ba / NN

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Turska lira nastavila da tone, svjetske berze u minusu

Tor, 14/08/2018 - 10:27
Vrijednost turske lire nastavila je da pada, a potonuo je i glavni turski berzanski indeks, pošto investitori strahuju zbog ekonomskih politika Turske i pogoršanja odnosa Ankare i Washingtona. Turska centralna banka objavila je niz mjera za obezbjeđenje likvidnosti domaćih banaka, ali je slobodan pad lire nastavljen, pošto mjere nisu uspjele da obnove povjerenje investitora, navodi Asocieted press.

 

Pošto je potonula prethodne nedjelje, vrijednost lire danas je pala za dodatnih sedam odsto u odnosu na dolar, a od početka godine za 45 odsto. Indeksi na svim većim svjetskim berzama završili su dan u minusu, a turski Borsa Istanbul 100 pao je 2,4 odsto, jer investitori strahuju da bi finansijska kriza u Turskoj mogla negativno da utiče na međunarodni bankarski sistem i svjetsku ekonomiju.

Lira pada jer investitori sumnjaju da će turski predsednik Redžep Tajip Erdogan uspjeti da se izbori sa slabljenjem valute i diplomatskim sporom sa SAD koji je rezultirao udvostručenjem američkih carina na uvoz čelika i aluminijuma iz Turske.

Erdogan je isključio mogućnost podizanja referentnih kamatnih stopa, što bi moglo da uspori ekonomski rast, dok nezavisni analitičari navode da je podizanje tih stopa hitno potrebno za stabilizaciju turske lire. Novi predsjednički sistem u Turskoj omogućava Erdoganu da izvrši pritisak na centralnu banku i spriječi dizanje kamatnih stopa.

Erdoganovo odbijanje da poveća referentne kamatne stope samo je jedan od nekoliko faktora koji zabrinjava investitore. Oni brinu i zbog oslanjanja Turske na zajmove iz inostranstva koji bi mogli da budu obustavljeni uslijed rasta kamatnih stopa u drugim ekonomijama, zbog Erdoganovog tvrdog stava, kao i zbog sukoba Ankare i Washingtona. Osim što je poslala indekse na svjetskim berzama u minus, neizvjesnost je nakratko dovela i do naglog pada vrijednosti valuta nekih zemalja u razvoju, Južne Afrike i Indije.

Neizvjesnosti situacije u Turskoj doprinosi i to što je do rasta velikog djela njene privrede došlo zahvaljujući dugogodišnjem zaduživanju turskih kompanija u stranim valutama, kada su referentne kamatne stope u SAD i Evrope bile izrazito niske. To je pomoglo turskoj ekonomiji koja je prošle godine imala rast od sedam odsto, ali referentne kamatne stope u SAD sada rastu.

To dovodi do odliva kapitala iz Turske, slabi njenu valutu i povećava turskim kompanijama i bankama troškove otplate duga u stranim valutama, a moglo bi da dovede i do bankrotstva nekih od njih.

U teoriji, Erdogan bi mogao da zatraži finansijsku pomoć od Međunarodnog monetarog fonda, a mogao bi i da uvede ograničenja na transfere novca kako bi spriječio odliv kapitala iz zemlje. Za sada nije nagovjestio da će uraditi ni jedno ni drugo.

Uticaj krize u Turskoj na razvijene ekonomije za sada je relativno ograničen. Indeksi na američkim i evropskim berzama zabilježili su skroman pad u posljednjih nedjelju dana, a analitičari ne vide veliki rizik od finansijskih turbulencija u tim zemljama. Finansijska kriza u Turskoj pojačana je zbog spora Ankare i Washingtona, a Erdogan u nizu obraćanja prethodnih dana nije nagovjestio da je spreman da popusti u sporu sa SAD.

Tenzije u odnosima Washingtona i Ankare eskalirale su zbog slučaja američkog sveštenika Endrua Bransona uhapšenog u Turskoj, ali njima doprinose i druga neslaganja. To su, između ostalog, hapšenje tri osobe zaposlene u američkom konzulatu u Istanbulu, zahtjev Turske da SAD isporuče islamskog propovjednika Fetulaha Gulena kog Ankara optužuje za organizaciju puča 2016. godine, zatim vojne aktivnosti Turske na sjeveru Sirije i namjera Ankare da od Rusije kupi raketni sistem S-400.

Predsjednik SAD Donald Trump u petak je naložio da carine na uvoz iz Turske budu udvostručene – za uvoz čelika sa 25 na 50 odsto, a za uvoz aluminijuma sa 10 na 20 odsto. Erdogan je danas, u najnovijem u nizu obraćanja prethodnih dana, izjavio da je Turska pod ekonomskom „opsadom” koja nije povezana s ekonomskim pokazateljima i da će prevazići, kako je rekao, „napad” na svoju ekonomiju, prenosi Beta.

Zaprijetio je da će tražiti nove saveznike, što bi mogao da bude nagovještaj bližih veza s Rusijom, i upozorio da će uvesti drastične mjere ako kompanije povuku strane valute iz banaka. Predsjednik Turske je kazao i da se na društvenim mrežama sprovodi „ekonomski teror” i da će „izdajnici” biti kažnjeni, a Ministarstvo unutrašnjih poslova Turske prethodno je saopštilo da je pokrenulo istragu o 346 naloga na društvenim mrežama čiji je sadržaj navodno doprinio padu turske lire.

Biznis.ba

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Njemačka: Ekonomija porasla za pola procenta

Tor, 14/08/2018 - 09:37

Njemačka privreda ostvarila je rast za pola procenta u drugom kvartalu, što je bolji rezultat od očekivanog, pokazuju danas objavljeni zvanični podaci.

Nosilac ekonomskog rasta su domaća i državna potrošnja, a određeni podsticaj došao je i od investicija, navodi Zavod za statistiku.

Prema Reutersovoj prognozi, u drugom tromjesečju bio je očekivan rast od 0,4 odsto.

Zavod je istovremeno korigovao i podatak o rastu u prvom kvartalu na 0,4 odsto sa 0,3 odsto.

Ekonomski analitičari upozoravaju da bi spor sa SAD u vezi sa carinama mogao da optereti ekonomski rezultat u drugoj polovini godine.

Na godišnjem nivou, njemačka privreda porasla je za dva odsto u periodu od aprila do juna.

U drugom kvartalu povećan je izvoz, ali ga je nadmašio rast uvoza. Ovo ukazuje na preusmjeravanje njemačkog privrednog raste prema unutrašnjim faktorima, poput rekordne stope zaposlenosti, rasta zarada i širenja građevinskog sektora.

Biznis.ba

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Novčanica od “nula” eura sa likom Marksa potpuni hit

Tor, 14/08/2018 - 09:35

Njemački grad Trir, rodno mjesto Karla Marksa, odštampao je novčanicu u apoenu od nula eura sa njegovim likom povodom obilježavanja 200-godišnjice od Marksovog rođenja, koja je postala potpuni hit među turistima.

Cijena tog suvenira, za koji niko nije očekivao da će dostići takvu popularnost, iznosi tri eura, a do sada su kolekcionari i turisti kupili više od 100.000 novčanica sa likom Marksa, prenosi Sputnik.

Za manje od mjesec dana prodato je 5.000 novčanica koje su štampane povodom rođenja Marksa 5. maja, rekli su u lokalnoj turističkoj organizaciji tog grada.

Dojče vele ocjenjuje da vjerovatno nije dovođeno u pitanje koji apoen će imati novčanica sa slikom ideologa utopije društva u kojem će “svako dobijati prema svojim potrebama”.

Inače, ova “novčanica” ima i vodeni žig, metalnu traku, štampana je na posebnom papiru i generalno – ima sve osobine novčanice.

Grad Trir je ove godine prepun suvenira koji podsjećaju na velikog sina tog grada, Karla Marksa, a svuda se mogu kupiti suveniri: šolje, penkala i posteri, krpice za čišćenje naočara, male muzičke kutije koje, naravno, sviraju Internacionalu, i magneti za frižidere.

Izdavač novčanice, kako u saali napominje DW, nije Evropska centralna banka, nego firma koja se bavi turističkim marketingom u Triru.

Biznis.ba

Kategorije: Bosna in Hercegovina

“Čobana je teško naći, neće niko da radi – a imaju sve”

Pon, 13/08/2018 - 21:23

Iako nije potrebna škola za pastira, teško je u BiH naći nekoga ko se zna baviti ovim poslom. Još teže onoga ko je spreman da za prosječnu platu vodi računa o nekoliko desetina, pa čak i stotina ovaca.

Posjetili smo jedno imanje nadomak Sarajeva, i jednog od najmlađih pastira u BiH pitali zašto niko ne želi da brine o ovcama?

U Potkraju, nadomak Rakovice zatičemo Mustafu Delića. Ima 17 godina, ovim poslom se bavi od devete godine. Priča da mu je deda Nusret, još kao dječaku, prenio ljubav prema ovim životinjama.

“Najmlađi sam što drži ovce ovako. Teško je da ovo neko prihvati, ovo se mora iz ljubavi raditi i biti profesionalac za ovaj posao, kada dođe sunce, snijeg, kiša, na sve se mora biti spreman”, ispričao je Mustafa Delić.

Sada zajedno sa ujakom vodi brigu o stadu. U zavisnosti od smjene u školi prilagođava obaveze na imanju. Dobar pastir mora da poznaje i veterinu. Posebno kada se ovce počnu jagnjiti.

“Po troje jagnjadi se znalo desiti, sam, morao sam nositi na rukama do kuće.”

N1: Koliko si bio udaljen od kuće?

“Pa jedno petnaest kilometara”, kazao je.

Rijetki su oni koji bi pošli Mustafinom stopama. Tako svakodnevno putem interneta vlasnici ovaca traže pastire. Neki uspješno, neki bezuspješno.

“Čobana je teško naći, za 600, 700KM, neće niko, a imaju sve, smještaj, hranu, cigare – neće niko. Sve je to na kratko, nezadovoljstvo, mrsko mu, ne može da radi, nepouzdano, hoće prodat, hoće ukrast”, ispričao je Delić.

Naš sagovornik, s druge strane puno povjerenje ima u dva mađarska pulina, koji ga u stopu prate.

Pola posla za pastira obavljaju psi. Mustafa kaže, lakše je naći dobrog psa nego pastira.

Biznis.ba / N1

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Elon Musk u pregovorima s menadžerima iz Saudijske Arabije o privatizaciji Tesle

Pon, 13/08/2018 - 19:27
Nakon brojnih špekulacija i izvještaja o privatizaciji Tesle, direktor kompanije Elon Musk prekinuo je šutnju i u svom blogu pojasnio kako je već sedmicama u pregovorima s menadžerima iz Saudijske Arabije o finansiraju masovnog ugovora. Prema nekim procjenama, Teslin ugovor mogao bi koštati čak 50 milijardi dolara. Međutim, nejasno je da li će Muskovo objašnjenje u blogu ublažiti federalne regulatorne organe koji prate njegove korake.

Musk je pojasnio kako su ga Saudijci prvi put kontaktirali početkom 2017. godine kada su izrazili svoj interes za kupovinu Tesle. Ipak, nakon tih razgovora oni su kupili samo pet posto Teslinih dionica. Direktor Tesle je, kako je otkrio, 31. jula održao sastanak s generalnim direktorom fonda iz Saudijske Arabije koji je izrazio žaljenje jer nisu nastavili graditi njihove pregovore o privatizaciji.

“Izrazio je svoju podršku za finansiranje privatizacije Tesle. Izašao sam sa sastanka bez ikakve dileme u vezi s fondom iz Saudijske Arabije. Sada je pitanje samo pokretanje procesa. Očito je kako uspješni fond iz Saudijske Arabije ima više nego dovoljno kapitala za izvršenje ovakve transakcije”, napisao je Musk.

On je prije nekoliko dana šokirao investitore kada je nagovijestio moguće povlačenje uspješnog proizvođača električnih automobila s berze, a kako bi sačuvao vrijednost i oslobodio firmu pritisaka investitora.

“Razmišljam da povučem Teslu na 420 dolara po dionici. Time su osigurana sredstva”, napisao je Tesla na Twitteru aludirajući na takozvano delistiranje, odnosno povlačenje s berze.

Početkom augusta Musk je Upravnom odboru Tesle dao na razmatranje ideju o privatizaciji firme putem otkupa akcija koje su u posjedu investitora.

Biznis.ba / NN
Kategorije: Bosna in Hercegovina