Biznis.ba

Syndicate content Biznis.ba
Poslovni magazin
Updated: 1 min 9 sek od tega

Salihović: Za mlade poljoprivrednike ima budućnosti u Bosni i Hercegovini

5 ur 9 min ago

U Konjević Polju nadomak Bratunca stanovnici svoju egzistenciju osiguravaju s poljoprivrednog zemljišta. Koliko ozbiljno pristupaju svojim poslovnim obavezama pokazuje i činjenica da Konjević Polje ima Opću poljoprivrednu zadrugu za otkup organskih proizvoda. Pored otkupa oni vrše i proizvodnju presadnica povrća, te uzgajaju voćne kulture.

– Mi se bavimo isključivo organski certifikovanom poljoprivrednom proizvodnjom. Samim time, naši proizvodi nemaju rezidua štetnih pesticida i toksičnih materija. Međutim, to se ne odnosi samo na zaštitu i ishranu bilja, već i na cjelokupni proces proizvodnje koji mora pratiti čitavu sljedivost kako bi finalni proizvod bio zdravstveno siguran i kvalitetan – izjavila je za Fenu magistrica Agronomije Emina Salihović iz Sapne, zaposlena upravo u poljoprivrednoj zadruzi u Konjević Polju.

Poljoprivrednici iz ovoga kraja za sada su zadovoljni plasmanom robe, koje je isključivo za tržište Bosne i Hercegovine.

– Naravno da uvijek može biti bolje, ali za sada smo uspjeli prodavati sve svoje proizvode. Smatramo da je to na neki način zahvaljujući povjerenju između proizvođača i potrošača zasnovanom na našem nesebičnom radu i zalaganju. Kada je u pitanju rasad povrća za veće količine radimo dostavu na kućnu adresu. U oba slučaja kupci uvijek mogu doći na naše imanje i direktno kupiti proizvode, prošetati parcelama i uvjeriti se u ovu cjelokupnu priču – izjavila je Salihović.

U razgovoru s poljoprivrednicima njihove primjedbe se uvijek odnose na komplikovanu administraciju, mali podsticaj na proizvodnju ili cijene koje nisu usklađene.

– Mnogo je poljoprivrednika u našoj državi koji su u starijoj životnoj dobi i čak ne znaju ni protumačiti naše Pravilnike o ostvarivanju prava na podsticaj, a kako će ih tek realizirati. Naša tehnologija i mehanizacija daleko zaostaje za razvijenijim zemljama. Mi još uvijek većinu poljoprivrednih radova izvodimo ručno ili smo uslovljeni čekati jednog čovjeka koji posjeduje mehanizaciju – kazala je Salihović.

U Općoj poljoprivrednoj zadruzi u Konjević Polju posao je pronašla dvadesetčetverogodišnja Emina Salihović, a desetine porodica koje se bave organskom proizvodnjom povrća i voća obezbjeđuju svoju egzistenciju. Svoju budućnost u Bosni i Hercegovini vidi Emina, ali i drugi mladi poljoprivrednici uz rijeku Drinu koji napornim radom dolaze do prihvatljivih uslova života.

– Za one omladince koji imaju želju i ljubav prema svom poslu naravno da ima. Mi u samom startu moramo biti svjesni da poljoprivreda zatjeva mnogo odricanja i ulaganja i da nije najbogatija grana privrede, ali jeste najviše održiva jer bez hrane i vode ne možemo živjeti. Poljoprivreda nije samo proizvodnja već rad na inovacijama, kvalitetu, plasmanu i dr., dakle moramo se truditi biti drugačiji na tržištu. Itekako mislim da su buduće generacije koje dolaze spremne raditi na promjenama u razvoju poljoprivrede u našoj državi, prihvatati nova naučna dostignuća, pratiti trendove razvijenijih zemalja. Ukoliko na sve ovo dodamo i jaku volju onda je uspjeh zagarantovan – izjavila je Salihović.

Biznis.ba / FENA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Buševac: Nova ulaganja i intenziviranje izvoza ključni za uspjeh

Sob, 19/06/2021 - 09:56

Bosni i Hercegovini je više nego ikada potreban ubrzan rast da bi dosegla nivo rasta Evropske unije, pogotovo u razdoblju oporavka nakon Covida – izjavila je šefica Ureda Međunarodne finansijske korporacije (IFC) za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru Lada Buševac.

Oporavak od krize, kako je navela, predstavlja i priliku za napredak. Potrebno je ubrzati reforme koje dovode do veće produktivnosti i jače konkurentnosti.

Kako je istakla, Bosna i Hercegovina je zemlja s obiljem prednosti, bogata resursima, savršeno pozicionirana na vratima najvećeg svjetskog tržišta, s ambicijom da se integrira u njega. Nova ulaganja, naročito u privatni sektor, i intenziviranje izvoza ključni su faktori za uspjeh.

– Fokus Međunarodne finansijske korporacije (IFC) je razvoj privatnog sektora, kao stupa budućeg rasta i razvoja. Privatni sektor otvara nova radna mjesta, donosi inovacije, povećava produktivnost i poboljšava efikasnost. Da bi otvorili nova radna mjesta i zaustavili ‘odliv mozgova’, firme trebaju bolje poslovno okruženje. Dinamičan privatni sektor lako pretvara ideje u poslovne mogućnosti ako je u pravom okruženju – rekla je Buševac.

Dodala je da je osim toga ključno modernizirati, restrukturirati i smanjiti javni sektor, naročito javna preduzeća, koja nažalost stvaraju nedovoljnu novu vrijednost, dok istovremeno povećavaju finansijske obaveze. Javni sektor, rekla je Buševac, pogotovo javna preduzeća, nosioci su javnih usluga i servisa i odgovorni za njihov kvalitet.

Ljudi u BiH, naglasila je, žele i zaslužuju bolji javni prevoz, moderne i dobro povezane aerodrome, efikasno i odgovorno upravljanje deponijama, ukratko bolje javne usluge.

– Od 2016. godine, IFC podržava digitalnu transformaciju u BiH u partnerstvu s entitetskim vladama i Ambasadom Velike Britanije u BiH, kroz projekte LIFE i ICAM. Do sada su ostvareni značajni rezultati, ali daleko smo od kraja. Na primjer, svi registri poslovnih subjekata u arhivama sudova širom zemlje sada su u digitalnom obliku i dostupni su na internetu. Također, elektronsko izdavanje građevinskih dozvola testirano je u Banja Luci i Gradiškoj, i sada se taj postupak obavlja s nekoliko klikova. To je prva stvarna digitalna usluga koju javna administracija pruža firmama i građanima u BiH. Ako gradite na navedenim lokacijama, sada možete podnijeti zahtjev za građevinsku dozvolu iz komfora vlastitog doma ili kancelarije, bez potrebe da idete u gradsku upravu – navela je Buševac.

Dodala je da su u Republici Srpskoj i Brčko distriktu već oživjeli i integrirani sistemi za registraciju poslovnih subjekata putem interneta i omogućavaju koncept “klikom do registracije” za firme i poduzetnike i da je prema tome, cijeli postupak postao jeftiniji, lakši, brži i jednostavniji.

– U Federaciji BiH, čekamo na konačno usvajanje skupa izmijenjenih zakona u Domu naroda kako bismo počeli s implementacijom sličnog sistema. Čim se to završi, nadam se uskoro, sve nove firme širom zemlje imaće pristup registraciji putem interneta, tako da neće gubiti vrijeme na duge i skupe administrativne procedure i fokusiraće se na ono što je stvarno važno, a to je pokretanje posla – dodala je Buševac.

Podsjetila je da su u partnerstvu s entitetskim vladama i Švicarskim sekretarijatom za ekonomske poslove SECO implementirali projekt koji je doveo do usvajanja čak pet veoma važnih zakona, a jedan od njih je Zakon o stečaju.

– Pomogli smo vlastima u BiH da urade sveobuhvatnu zakonodavnu reformu koja će pomoći u boljem rješavanju rizika likvidnosti. Također, podržali smo izradu propisa za vansudske postupke, koji su ključan pravni institut za smanjenje broja likvidacija i radije se fokusiraju na spašavanje održive imovine. Konačno, pomogli smo u povećanju efikasnosti institucija koje su uključene u taj proces. Cilj unapređenja stečajnog režima donošenjem kvalitetnih, modernih i djelotvornih zakona u BiH je otklanjanje uskih grla koja su kreirana u posljednjih više od 25 godina – rekla je Buševac.

Snažan stečajni sistem, prema njenim riječlima,  jednako je važan kao i dobar sistem za registraciju poslovnih subjekata. Dinamična tržišta moraju omogućiti firmama brz ulazak i izlazak sa tržišta. Naročito sada, navela je Buševac, u razdoblju oporavka nakon Covida, očuvanje vrijednosti, omogućavanje poslovnim subjektima da nastave s radom, čak i u uslovima finansijskih poteškoća, upotrebom postojanih mehanizama zaštite za rješavanje stečajeva poslovnih subjekata, je od iznimne važnosti. Rezultati ove reforme dosad su veoma obećavajući i više od 600 radnih mjesta je već spašeno.

Buševac je rekla da, s obzirom na smanjeni fiskalni kapacitet zbog krize izazvane pandemijom, javno-privatna partnerstva (JPP) mogu biti dobra opcija i mogu pomoći BiH u rješavanju značajnih infrastrukturnih izazova, ali i u privlačenju novih ulaganja. JPP su se već pokazala dobrim modelom na zapadnom Balkanu.

– BiH još nedostaje potpun i usklađen pravni okvir za JPP, kao i institucionalni kapaciteti za pokretanje i vođenje ovakvih projekata. Snažna politička volja je neophodan uslov za uspješno partnerstvo između javnog i privatnog sektora. BiH bi mogla imati koristi od novih JPP u transportu, energetici, upravljanu otpadom, itd. Dodatna oblast u kojoj se mogu razmotriti JPP je širenje pokrivenosti širokopojasnih/broadband mreža – dodala je Buševac.

Naš cijeli region poznat je po visokom nivou zagađenja zraka, ne samo u zimskim mjesecima, ali uglavnom zbog oslanjanja na “prljave” energente i energetske neefikasnosti. Na pitanje kako to promijeniti i kako do čistog zraka, Buševac je rekla da BiH ima jednu od najviših stopa zagađenja zraka u regionu, te da su njeni gradovi među najzagađenijim na svijetu.

-Naše kolege iz Svjetske banke procjenjuju da je izloženost zagađenom zraku uzrok čak devet posto ukupnog broja smrti, a procijenjeni ekonomski gubitak iznosi čak 1,8 milijardi dolara godišnje. Zagađenje nastaje tokom cijele godine, ali je najizraženije u zimskim mjsecima kao posljedica korištenja prljavih izvora energije i niske energetske efikasnosti. Iako BiH koristi  obnovljive izvore energije, kao sto su hidro i vjetro elektrane, velikim dijelom se oslanja na ugalj kao energent, ili na energente slabijih kalorijskih vrijednosti koji doprinose zagađenju zraka – rekla je Buševac.

Za čist zrak je neophodan daljnji prelazak na čistije oblike proizvodnje energije, navela je Buševac, dodajući da se odmah mora započeti sa sveobuhvatnim i nepovratnim procesom dekarbonizacije, koji će dovesti do pune industrijske i urbane transformacije.

– U nedavnom izvještaju o perpektivama razvoja enrgetskog sektora, koju su zajednički uradile Svjetska banka i IFC, procijenjeno je da potencijalna ulaganja u nove objekte obnovljive energije u zemlji u narednih 20 godina iznose oko 3,2 milijarde američkih dolara. To je fantastična prilika da se očisti zrak koji udišemo, ali i da se ojača ekonomija kroz nove investicije – istakla je Buševac.

 

(FENA)

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Aerodrom Tuzla uvodi nove linije, ciljaju milion putnika

Sob, 19/06/2021 - 00:24

Broj putnika povećava se na Međunarodnom aerodromu Tuzla nakon što se poboljšala epidemiološka situacija i ublažavaju se mjere, rečeno je iz ovog preduzeća te je najavljena saradnja s novim avio-kompanijama prema Italiji, Luksemburgu i možda Francuskoj.

Interes putnika veoma je veliki te se očekuje da bude još veći nakon ukidanja preostalih epidemioloških mjera koje su još na snazi. Menadžment se nada da će broj putnika biti približno isti kao prije pandemije.

“Mi smo u 2019. godini imali 15 destinacija za letove iz Tuzle. U 2020. smo bili dogovorili još jednu, a to je Tuzla – Salcburg. Sada imamo 15 linija, nisu vraćeni letovi prema Salcburgu i Baden- Badenu. Dakle, imamo 14 destinacija i od 8. juna su počeli čarter letovi prema Antaliji”, pojasnio je Esed Mujačić, direktor Međunarodnog aerodroma Tuzla.

Popunjenost letova je sve bolja, nastavlja on, a obim prevoza raste. Direktor se nada da će se broj putnika približiti onom najboljem dosad, a to je oko 600.000 preveznih putnika 2019. godine.

“Naš je cilj da u jednoj godini prevezemo milion putnika. Mislim da aerodrom ima te kapacitete i mogućnosti. Stvar je menadžmenta koliko uspije organizovati letova i dovesti avio-kompanija na aerodrom. Sve ovo govorim u kontekstu prestanka važenja svih mjera tokom pandemije pa da tada možemo težiti tom broju putnika”, kaže Mujačić.

On podsjeća na štetu koju je ovo preduzeće pretrpjelo zbog pandemije, jer aerodrom nije radio dva mjeseca, a prevoz putnika je njegova osnovna djelatnost i prihodi su vezani za to.

“Aerodrom nije radio 75 dana, procjene gubitaka i štete su preko tri miliona KM. Mi smo dobar dio gubitaka uspjeli sanirati. Smanjili smo rashode 44 odsto, dobili smo donacije od Vlade FBiH i Vlade TK. Gubitke smo sveli na 294.000 KM”, ističe Mujačić.

On podsjeća da je prosjek obima prevoza u Evropi tokom 2020. godine bio 20 do 30 odsto u odnosu na prethodnu.

Ipak, tuzlanski aerodrom imao je obim prevoza 40 odsto i po tome je među boljim aerodromima u regionu. Olakšavajuća okolnost za putnike je bila i formiranje centara za PCR i antigensko testiranje u zgradi aerodroma. Ove godine još jedna avio-kompanija nudi svoje usluge, a to je “Ryanair”, najveća low cost kompanija u Evropi.

“Letovi počinju 2. septembra, a zasad se prodaju karte za Diseldorf i Baden-Baden. ‘Ryanair’ planira saobraćanja dugoročno, a mi pregovaramo o nekim novim destinacijama. Vršimo analizu koliko ima zainteresovanih putnika u tim smjerovima”, priča Mujačić.

On naglašava da je ova kompanija dobro došla za destinacije gdje se smanjuje broj putnika jer “WizzAir” leti za te lokacije iz Sarajeva i Banjaluke.

Dobra vijest je da tuzlanski aerodrom postaje interesanatan i drugim kompanijama, te menadžment razgovara trenutno s dvije takve o mogućnosti uspostavljanja njihovih letova iz Tuzle.

“S jednom smo u vrlo intenzivnim pregovorima i vjerujem da ćemo vrlo brzo otvoriti nove linije prema Italiji i Luksemburgu, a možda i prema Francuskoj”, najavljuje Mujačić.

Infrastruktura

Na aerodromu se trenutno radi i na poboljšavanju prateće infrastukruture pa je tako izgradnja atrija u punom jeku, a biće i prostori za izdavanje za firme koje se bave rentakarom, kao i za druge zakupce.

Tokom pandemije i obustave rada instalirane su nove pokretne trake za prtljag, a trenutno se realizuje projekat protivpožarne zaštite i asfaltiranje oko skladišta za avio-gorivo.

“Već je raspisan javni tender za nosivost piste. Taj projekat nam treba da bismo mogli razmišljati o prihvatu i otpremanju većih aviona, odnosno otvaranju linija prema istoku. Vjerujem da ćemo, kada završimo taj projekat, moći otvoriti liniju prema Abu Dabiju. Znali smo primiti velike avione i pista je to izdržala”, zaključuje direktor i dodaje da je uklonjeno drveće koje je smetalo za slijetanje i uzlijetanje.

 

Biznis.ba / NN

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Turska čeka goste, sezona tek počela

Sob, 19/06/2021 - 00:23

Ljetnja turistička sezona u Turskoj, jednoj od najpopularnijih destinacija, je počela, ali turista još nema u većem broju.

Među turistima koji borave ovih dana u Antaliji uglavnom se čuju turski i ruski jezik, ali ni njihov broj nije veliki.

Među gostima preovlađuju porodice sa djecom i oni stariji parovi, ali na plažama niza luksuznih hotela u tom gradu nema mnogo ljudi.

Ubjedljivo najbrojniji tokom dva dana bili su učesnici političkih skupova koji se održavaju u tom gradu – jučerašnjeg Samita Procesa saradnje u Jugoistočnoj Evropi i današnjeg Diplomatskog foruma (Antalia Diplomacy Forum).

Sam turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan istakao je juče da Turska preduzima mjere protiv korona virusa, i pozvao građane evropskih država da ljetuju u Turskoj.

U hotelima, kao što je bio slučaj i na Samitu, u kongresnom centru Nest, maske su obavezne u zatvorenom prostoru, čega se zaposleni striktno pridržavaju, što se za turiste i ne bi moglo reći u potpunosti.

Objedovanje je dozvoljeno u hotelskom restoranu, ali se sa svedskog stola ne možete služiti sami, već vam hranu koju izaberete, domaćini stavljaju u tanjire, na pult, dok vas od njih dijeli staklo.

Svi su sa maskama i u rukavicama.

Na ulazu u bilo koji deo hotela podsjećaju na turskom, engleskom i ruskom da je potrebno održavati socijalnu distancu.

Na ulazima u liftove stoji obaveštenje da mogu da uđu najviše dvije osobe, osim ukoliko je riječ o porodicama.

U Turskoj su, inače, tek nedavno popuštene mjere, ali je i dalje na snazi policijski čas.

Policijski čas traje od 22 sata do pet ujutru, i tokom cijele nedjelje, odnosno od 22 sata u subotu, do pet ujutru u ponedjeljak.

Od zabrane su izuzeti jedino turisti, koji smiju da se kreću i u to vrijeme.

Nedavno su otvoreni i kafići i restorani, koji smiju da rade uz korišćenje 50 odsto kapaciteta.

Biznis.ba / Tanjug

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Hrvatska premašila brojku od 200.000 turista u jednom danu

Pet, 18/06/2021 - 17:59

Prema prvim podacima iz sustava eVisitor, danas je premašena brojka od 200.000 turista u jednom danu.

U Hrvatskoj boravi trenutno 213.000 turista od čega je 183.000 stranih turista, a 30.000 domaćih, saopćeno je iz Ministarstva turizma i sporta Republike Hrvatske.

Najveći broj noćenja ostvarili su strani turisti iz Njemačke i to više od 50 tisuća, zatim slijede domaći turisti odnosno turisti iz Hrvatske koji su ostvarili više od 30 tisuća noćenja, turisti iz Slovenije koji su ostvarili gotovo 27 tisuća noćenja, turisti iz Austrije s 26 tisuća noćenja, turisti iz Poljske sa 17 tisuća noćenja te turisti iz Češke koji su ostvarili više od 16 tisuća noćenja.

Najviše noćenja ostvareno je u Istri (više od 70 tisuća), zatim u Primorsko – goranskoj županiji (43 tisuće) te Splitsko – dalmatinskoj županiji (više od 34 tisuće).

„Ovo je potvrda da turisti Hrvatsku gledaju kao sigurnu destinaciju za svoj boravak i odmor. Napravili smo sve preduvjete za to, a poštivanje epidemioloških mjera i dalje je ključno kako bi se zadržala ova povoljna epidemiološka situacija te kako bismo ostvarili uspješnu sezonu“, izjavila je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.

 

Biznis.ba / AA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Na Trebeviću promovirana nova turistička atrakcija, let balonom

Pet, 18/06/2021 - 17:58
Promotivni let balona obavljen je danas na Trebeviću na lokalitetu Brus kao novi atraktivni sadržaj koji će, prema zvaničnoj najavi, obogatiti turističku ponudu Istočnog Sarajeva i sarajevsko-romanijske regije.

To je prvi ovakav balon u Bosni i Hercegovini, na takozvani vezani let pri kojem se može uzdići uvis, ali je zbog vazdušnih struja na Trebeviću, iz sigurnosnih razloga, konopcima vezan za tlo.

Kao dosad neviđena atrakcija na ovom području, novi turistički sadržaj je obezbijeđen u projektu “Enyou Sarajevo-Romanija region“, koji su finanisijski podržale Evropska unija i Vlada Njemačke iznosom većim od 200.000 eura unutar „EU4Business“ projekta, dok je njegova ukupna vrijednost veća od 225.000 eura.

Projekt “Enyou Sarajevo-Romanija region“ implementiraju Tursistička organizacija Jahorina-Istočno Sarajevo, Gradska razvojna agencija, Privredna komora Republike Srpske i privredni subjekat „Stanišić“ d.o.o iz Pala.

Uroš Miladinović iz Balonarskog kluba Srbije koji je angažiran da pomogne prilikom današnjeg promotivnog leta, novinarima je izjavio da ova potpuno nova letjelica radi na principu ugrijanog zraka. Uzdiže se vertikalno, a horizontalno kretanje u zraku zavisi od strujanja vjetrova.

Letjelica može primiti pet putnika i pilota te je potpuno sigurna, po Miladinovićevim riječima. Let je miran, bešuman, ako se izuzmu povremeni zvukovi iz gorionika za pogon.

Mogu letjeti i djeca, a najčešći putnici su, prema iskustvu srbijanskog balonarskog kluba, bračni parovi.

Direktor Turističke organizacije Jahorina-Istočno Sarajevo Igor Tošić kaže da promocija nove atrakcije znači veliki dan za turističku ponudu Istočnog Sarajeva.

Slični sadržaji će ubrzati oporavak turističkog sektora nakon što je u pandemiji koronavirusa pretrpio velike štete, a indirektno će to dovesti do većeg prometa roba i usluga.

Današnja promocija je jedna od aktivnosti u okviru navedenog projekta čiji je cilj razvoj turizma regije kreiranjem novih turističkih proizvoda i njihove promocije na međunarodnom tržištu.

Fokus je na opremanju outdoor lokacija te na jačanju kapaciteta mikro, malih i srednjih preduzeća u okviru turizma, kao i na internacionalizaciji turističke ponude.

Tošić podsjeća da je u okviru navedenog projekta, na području Crvenih stijena na planini Romaniji, novembra prošle godine predstavljen još jedan, sad već poznati turistički sadržaj sarajevsko-romanijske regije, Via ferata “Sokolov put“. Dužina ferata je 350 metara i s dva viseća mosta je jedinstvena atrakcija u Bosni i Hercegovini, namijenjena svima, planinarima i rekreativcima bez alpinističkog iskustva, ali i turistima i drugim posjetiocima željnim novih iskustava i adrenalinske zabave.

Prema jednom istraživanju USAID-a, naveo je Tošić, avanturistički turizam je najčešći motiv posjetiocima.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Staša Košarac, koji je također prisustvovao današnjem događaju na Trebeviću, ističe velike šanse Bosne i Hercegovine za razvoj turizma.

Ministar je pohvalio turističke radnike Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine zbog njihove istrajnosti i opredjeljenja da ostanu kompaktni i u situaciji teške ugroženosti turističke privrede zbog pandemije koronavirusa. Zbog tih nedaća, potrebna im je podrška institucija, kazao je također.

Današnja promocija potvrđuje da turistički radnici i u Istočnom Sarajevu znaju šta hoće, dodao je Košarac te naveo da Bosna i Hercegovina želi potpisati memorandume s nekoliko zemalja o turističkoj suradnji.

Biznis.ba / FENA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Ovosedmični promet na Sarajevskoj berzi 2.364.536,81 KM

Pet, 18/06/2021 - 16:42

Na ovosedmičnom trgovanju na Sarajevskoj berzi (SASE) ostvaren je promet od 2.364.536,81 KM, a u sklopu 156 transakcija ukupno je prometovano 460.165 vrijednosnih papira.

Vrijednost indexa BIFX je pala za 8,01 indeksni poen na 935,01 poen, što u odnosu na prošlu sedmicu predstavlja pad od 0,85 posto.

Vrijednost indexa SASX-10 je u ovoj sedmici porasla za 53,64 indeksna poena na 863,06 poena, što u odnosu na prošlu sedmicu predstavlja porast od 6,63 posto.

Vrijednost indexa SASX-30 je u ovoj sedmici porasla za 9,30 indeksnih poena na 1.474,28 poena, što u odnosu na prošlu sedmicu predstavlja porast od 0,63 posto.

Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI, je u ovoj sedmici porasla za 78,97 indeksnih poena na 9.597,24 poena, što u odnosu na prošlu sedmicu predstavlja porast od 0,83 posto.

Vrijednost indeksa SASX- Fundamentals, SASX-FN, je u ovoj sedmici je porasla za 172,86 indeksnih poena na 14.726,92 poena, što u odnosu na prošlu sedmicu predstavlja porast od 1,19 posto.

Na Kotaciji privrednih društava je u ovoj sedmici trgovano je dionicama emitenta Bosnalijek d.d. Sarajevo (simbol: BSNLR) u iznosu 780.239,17 KM.

Na Kotaciji fondova u ovoj sedmici trgovalo se u iznosu od 430.605,20 KM, od čega je najveći promet ostvaren dionicama emitenta ZIF Big Investiciona grupa d.d. Sarajevo (simbol: BIGFRK3) u iznosu 403.299 KM.

Na Kotaciji obveznica u ovoj sedmici nije bilo zaključenih transakcija.

Na Slobodnom tržištu – ST1 u ovoj sedmici trgovano je u iznosu 1.121.064,44 KM, od čega je najveći promet ostvaren dionicama emitenta JP Elektroprivreda d.d. Sarajevo (simbol: JPESR) u iznosu 390.985,43 KM.

Na Slobodnom tržištu – ST2 u ovoj sedmici trgovano je u iznosu 19.298,40 KM, od čega je najveći promet ostvaren dionicama emitenta Unigradnja d.d. Sarajevo (simbol: UGRDRK3) u iznosu 18.000 KM.

Na Slobodnom tržištu – ST3 u ovoj sedmici trgovano je dionicama emitenta Šipad Komerc d.d. Sarajevo (simbol: SPKMR) u iznosu 1.875,60 KM.

Na Tržištu za emitente u stečaju u ovoj sedmici nije bilo zaključenih transakcija, saopćeno je iz Sarajevske berze.

Na vanberzanskom tržištu evidentirana je trgovina dionicama emitenata: Mlinpek d.d. Bugojno (simbol: MLPBR) u vrijednosti 3.570 KM, u sklopu četiri transakcije prometovano je 714 dionica; Mlinpek d.d. Bugojno (simbol: MLPBR) u vrijednosti 936 KM, u sklopu jedne transakcije prometovano je 312 dionica; Mlinpek-žitar d.d. Jajce (simbol: MZTJR) u vrijednosti 468 KM, u sklopu jedne transakcije prometovano je 156 dionica, te Vjetrenica d.d. Vitez (simbol: VJTTR) u vrijednosti 6.480 KM, u sklopu 31 transakcije prometovano je 216 dionica.

 

Biznis.ba / FENA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Javna preduzeća u Bijeljini imaju više od 75 miliona KM duga

Pet, 18/06/2021 - 16:41

Javna preduzeća u Gradu Bijeljini zapošljavaju najmanje 590 radnika, raspolažu sa 21,2 miliona KM poslovnih prihoda godišnje i imaju 75,7 miliona KM duga – rezultati su istraživanja Centara civilnih inicijativa (CCI) kojim je obuhvaćeno poslovanje javnih preduzeća u nadležnosti Grada Bijeljina u periodu od 2010. do 2019. godine.

Istraživanje je predstavljeno danas u Bijeljini na konferenciji „Rezultati poslovanja i politički uticaj na rad javnih preduzeća u Gradu Bijeljini“ u organizaciji CCI.

Manjak transparentnosti, nedostatak kontrole i izostanak odgovornosti za rezultate poslovanja, kao i politizacija javnih preduzeća, bili su povod organizacije konferencije koja je okupila predstavnike izvršne i zakonodavne vlasti, javnih preduzeća, i druge. Na konferenciji se razgovaralo o rezultatima rada javnih preduzeća, razmatranju izvještaja o radu, imenovanjima rukovodećih kadrova i dostupnosti podataka o radu javnih preduzeća u Gradu Bijeljina.

Gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović izrazio je spremnost da u narednom periodu aktivno pristupi aktuelnim problemima sa kojima se suočavaju javna preduzeća u nadležnosti Grada, a na konferenciji je govorio i o trenutnim aktivnostima koje se sprovode s ciljem unapređenja poslovanja i depolitizacije javnih preduzeća.

– Kada je riječ o prethodnom šestomjesečnom periodu, mi smo u Gradskoj upravi preduzeli inicijativu da se uvođenjem eksternih revizija i jedinice interne revizije uđe u trag poslovanju, narodnom novcu i da u skladu sa revizorskim izvještajem i analizom finansijskog poslovanja posegnemo i za krivičnim prijavama kada se ustanovi osnov sumnje da se nenamjenski trošio novac, da su se namještali tenderi i da imamo sistem sumnjivih javnih nabavki. Mi ćemo koristiti pravne lijekove i u narednom periodu i očekujemo rad drugih nadležnih institucija da takvo poslovanje i sankcionišu – izjavio je Petrović.

Rezultati istraživanja CCI-a su pokazali da snažan uticaj politike na zapošljavanje rukovodećih kadrova u javnim preduzećima, tj. direktora i nadzornih odbora rezultira time da javna preduzeća najčešće djeluju u interesu političke stranke, umjesto u interesu društva i građana i građanki.

CCI će u narednom periodu u saradnji sa zakonodavnim i izvršnim vlastima raditi na unapređenju zakonske regulative i praksi čime bi se povećala efikasnost javnih preduzeća i smanjio uticaj politike na javna preduzeća, a sve kako bi javna preduzeća u BiH pružala kvalitetne javne usluge građanima i doprinijela većem kvalitetu života građana, saopćeno je iz CCI-a.

 

Biznis.ba / FENA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Prosječna aprilska plata u BiH 985 KM

Pet, 18/06/2021 - 15:18

Prosječna isplaćena neto plata u BiH u aprilu je iznosila 985 KM i nominalno je niža za 0,2 posto u odnosu na decembar prošle godine, te viša za 4,6 posto u odnosu na april lani.

Najniža prosječna neto plata u aprilu bila je u pružanju smještaja, te pripremi i usluživanju hrane i iznosila je 578 KM, u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima iznosila je 662 KM, dok je prosječna neto plata u građevinarstvu iznosila 679 KM, objavila je Agencija za statistiku BiH.

U finansijskim i djelatnostima osiguranja prosječna neto plata u aprilu iznosila je 1.613 KM, u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji 1.489 KM, dok je prosječna neto plata u informacijama i komunikacijama iznosila 1.448 KM.

U BiH je prosječna mjesečna bruto plata u četvrtom mjesecu iznosila 1.527 KM i nominalno je viša za 0,1 posto u odnosu na decembar prošle godine, te viša za pet posto u odnosu na april lani.

Biznis.ba / FENA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Na Sarajevskoj berzi promet 370.775,40 KM

Pet, 18/06/2021 - 14:53

Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi (SASE) ostvaren je promet od 370.775,40 KM, a u sklopu 20 transakcija ukupno je prometovano 18.440 vrijednosnih papira.

Vrijednost BIFX-a nije se mijenjala i iznosi 935,01 poen.

Vrijednost indeksa SASX-10 je porasla za 5,72 indeksna poena na 863,06 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,67 posto.

Vrijednost indeksa SASX-30 je pala za 1,38 indeksnih poena na 1.474,28 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,09 posto.

Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI je porasla za 44,78 indeksnih poena na 9.597,24 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,47 posto.

Vrijednost indeksa SASX-Fundamentals, SASX-FN je porasla za 13,05 indeksnih poena na 14.726,92 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,09 posto.

Na Kotaciji privrednih društava trgovalo se dionicama emitenta Bosnalijek d.d. Sarajevo (simbol: BSNLR) u iznosu 313.250 KM, a u sklopu sedam transakcija prometovano je 12.530 dionica. Kurs tog emitenta je iznosio 25 KM.

Na Kotaciji fondova i Kotaciji obveznica nije bilo zaključenih transakcija.

Na Slobodnom tržištu – ST1 ostvaren je ukupan promet od 57.525,40 KM, a u sklopu 13 transakcija prometovano je sa 5.910 dionica. Najveći promet ostvaren je dionicama emitenta JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo (simbol: JPESR) u iznosu 36.919,50 KM. Kurs tog emitenta iznosio je 9,23 KM.

Na Slobodnom tržištu – ST2, ST-3 i Tržištu za emitente u stečaju nije bilo zaključenih transakcija.

Dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice BH Telecoma d.d. Sarajevo (simbol: BHTSR) od 2,49 posto i dostigle cijenu 9,93 KM, dok su najveći dnevni pad vrijednosti nije registriran, saopćeno je iz Sarajevske berze.

Biznis.ba / FENA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Na Banjalučkoj berzi promet nešto veći od 90.000 KM

Pet, 18/06/2021 - 14:30

Na Banjalučkoj berzi danas je ostvaren promet od 90.292 KM u devet zaključenih poslova, podaci su iz Berze.

Najveći promet od 73.814 KM ostvaren je u javnoj ponudi obveznica Mikrokreditnog društva “Pro fin” iz Istočnog Sarajeva.

Najveći rast vrijednosti od 20 posto bio je kod akcija Rafinerije ulja iz Modriče, dok je najveći pad vrijednosti od 10 posto bio kod akcija “Birča” iz Zvornika.

Vrijednost berzanskog indeksa ostala je na nivou od 590,75 poena.

Biznis.ba / SRNA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Isporuke robe bi širom svijeta mogle kasniti zbog haosa u kineskim lukama

Pet, 18/06/2021 - 10:05

Izbijanje koronavirusa na jugu Kine začepilo je luke presudne za globalnu trgovinu, uzrokujući zaostatak u otpremi koji bi mogao potrajati mjesecima i dovesti do nestašice tokom sezone prazničkih kupovina.

Haos je počeo prošlog mjeseca kada su vlasti u južnoj kineskoj provinciji Guangdong, u kojoj su smještene neke od najprometnijih svjetskih kontejnerskih luka, otkazale letove, zaključale zajednice i obustavile trgovinu duž svoje obale da bi stavili pod kontrolu brzi rast slučajeva zaraženih od koronavirusa.

Stopa infekcija se od tada smanjila, a mnoge su se operacije ponovo pokrenule. Međutim, šteta je već napravljena. Yantian, luka udaljena oko 50 milja sjeverno od Hong Konga, koja svakodnevno prometuje robom kojom bi se punilo 36.000 kontejnera od 20 stopa, bila je zatvorena skoro sedam dana krajem prošlog mjeseca nakon što su među radnicima na pristaništu otkriveni zaraženi. Iako se ponovo otvorila, luka i dalje radi smanjenim kapacitetom, stvarajući ogroman zaostatak kontejnera koji čekaju na polazak i brodova koji čekaju na pristajanje.

Zagušenja u Yantianu prelila su se i na druge kontejnerske luke u Guangdongu, uključujući Shekou, Chiwan i Nansha. Svi oni nalaze se u Shenzhenu ili Guangzhouu, četvrtoj i petoj najvećoj sveobuhvatnoj luci za kontejnere na svijetu. Domino efekt stvara ogroman problem i svjetskoj brodskoj industriji.

“Jantovski zaostatak je dodatni problem na već poremećenom globalnom lancu opskrbe, uključujući i njegovu značajnu morsku dionicu. Ljudi možda neće pronaći sve što su tražili na policama prilikom kupovine božićnih poklona kasnije tokom godine”, rekao je Peter Sand, glavni analitičar brodarstva za udruženje brodovlasnika Bimco.

Od četvrtka je više od 50 kontejnerskih brodova čekalo da pristane u delti Guangdong Outer Pearl rijeke, prema podacima Refinitiva. To je najveći zaostatak od 2019. godine.

Zabrinjavajuće je stanje u operacijama na Yantianu. Luka nije u stanju da prihvati oko 357.000 kontejnera tereta od 20 stopa od kraja maja, prema nedavnoj procjeni Lars Jensen-a, izvršnog direktora danske konsultantske kuće Vespucci Maritime. To je više od ukupnog obima tereta na koji je uticalo šestodnevno zatvaranje Sueckog kanala u martu.

Janionske lučke operacije oporavile su se na oko 70 posto normalnog nivoa. Povratak u puni kapacitet očekuje se do kraja juna.

Zagušenost na jugu Kine navela je velike brodarske kompanije da upozore klijente na kašnjenja, promjene ruta i odredišta brodova i rast naknada.

Iz Maerska, najveće svjetske brodske linije i operatora brodova, rekli su klijentima prošle sedmice da bi pristajanje brodova u Yantianu moglo biti odgođeno najmanje 16 dana.

Iako je kompanija rekla da će neke prevoznike preusmjeriti na alternativne luke, to neće nužno riješiti problem. Maersk je upozorio da bi se vrijeme čekanja na mjestima poput drugih luka u Shenzhenu, Guangzhouu i Hong Kongu moglo povećati uplovljavanjem više brodova.

Gigantski brodari Hapag-Lloyd (HPGLY), MSC i Cosco Shipping (CHDGF) u međuvremenu su povećali cijene prijevoza tereta između Azije i Sjeverne Amerike ili Evrope. MSC je ovog mjeseca rekao da će povećati troškove prijevoza iz Azije u Sjevernu Ameriku za čak 3.798 američkih dolara po kontejneru od 45 stopa.

To je globalni trend. Cijene za osam glavnih ruta istok – zapad porasle su u odnosu na isti period prošle godine, prema londonskom Drewry Shippingu. Najveći skok cijene zabilježen je na ruti od Šangaja do holandskog Rotterdama, koji je od prije godinu dana skočio 534 posto na više od 11.000 američkih dolara za kontejner od 40 stopa.

Prosječne cijene kontejnerskog tereta iz Kine u Evropu u međuvremenu su nedavno dostigle 11.352,33 dolara, što je najviši nivo od 2017. godine, navodi Refinitiv.

Kriza u Guangdongu pogoršava opterećenje ionako rastegnute globalne industrije. Naprimjer, u Sjedinjenim Državama glavne luke duž obale Kalifornije već su zakrčene brodovima-kontejnerima, što pogoršava usko grlo na najvećem trgovinskom ulazu u zemlji s Azijom.

Nacionalna maloprodajna federacija pozvala je američkog predsjednika Joea Bidena za rješavanje zastoja u američkim lukama. U pismu Bidenu, organizacija je upozorila da izdanja “nisu samo dodala dane i sedmice našim lancima opskrbe, već su dovela do nestašice zaliha, što je uticalo na našu sposobnost da služimo kupcima”.

“Brodarska industrija još uvijek svjedoči valovitim efektima poremećaja na Sueskom kanalu u martu, kada je Ever Given zapeo i blokirao jednu od najvažnijih svjetskih trgovačkih ruta skoro sedam dana”, rekao je Parash Jain, šef brodske luke HSBC-a , i transportna istraživanja u Aziji.

Kriza u Guangdongu pokazuje koliko je krhak globalni lanac opskrbe, prema Pawanu Joshiu, izvršnom potpredsjedniku E2opena, dobavljača softvera iz opskrbnog lanca sa sjedištem u Teksasu.

“Više nema mjesta za greške ili neočekivane događaje”, rekao je.

Pandemija je pustošila prošle godine, jer su blokade privremeno zatvorile tvornice i poremetile normalan tok trgovine. Kako se ekonomije vraćaju u život, dobavljači su rasterećeni povećanjem proizvodnje i dodatnom potražnjom potrošača. Međutim, taj rast potražnje sudara se sa skoro nepromijenjenim kapacitetom u brodskom kontejneru. Smanjen kapacitet globalnog zračnog prometa usljed kolapsa u dugotrajnoj avijaciji pogoršao je stvari, prenosi Klix.

Potražnja će se vjerojatno nešto pomaknuti jer zemlje popuštaju ograničenja, a ljudi opet počinju trošiti manje na kućanske aparate i druge proizvode, a više na iskustva na otvorenom. Ali teško da će ograničenja na globalnom lancu opskrbe uskoro nestati.

“U posljednje vrijeme vidjeli smo umor u globalnom lancu opskrbe koji se nadovezuje na već postojeće izazove”, rekao je Sand iz Bimca.

Biznis.ba

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Brze kontrole Porezne uprave FBiH: 71 neprijavljeni radnik

Čet, 17/06/2021 - 21:36

Inspektori Porezne uprave Federacije BiH su danas na širem područuju FBiH započeli brze kontole i do 20 sati su izvršili 217 kontrola kojima su obuhvaćeni porezni obveznici koji obavljaju djelatnost igara na sreću, trgovine, ugostiteljstva…

Cilj kontrola bila je provjera poštivanja Zakona o fiskalnim sistemima i zapošljavanja radnika na crno.

U ovim kontrolama inspektori Porezne uprave otkrili su 71 neprijavljenih radnika, 64 obveznika koji nisu izdavali fiskalne račune 10 obveznika koji nisu imali fiskalni uređaj i 15 objekta koji su radili bez odobrenja za rad. Zbog utvrđenih nepravilnosti: zapošljavanje neprijavljenih radnika, neevidentiranje prometa putem fiskalnog uređaja, nepostojanje fiskaliziranog fiskalnog uređaja i rada bez odobrenja zapečaćeno je 32 objekata i u 163 inspekcijska nadzora podneseni su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 325.261,00 KM.

Porezna uprava će nastaviti aktivnosti inspekcijskog nadzora na kontroli zakonitosti poslovanja poreznih obveznika i sprečavanju sive ekonomije i u narednom periodu i poziva porezne obveznike kod kojih su utvrđene nepravilnosti da usklade svoje poslovanje i da poštuju zakone kako se ne bi izlagali sankcijama i nepotrebnim troškovima.

(Biznis.ba)

 

Kategorije: Bosna in Hercegovina

U sarajevskoj Vijećnici predstavljeni turistički potencijali Tuzle

Čet, 17/06/2021 - 16:10

Turistička zajednica Kantona Sarajevo u saradnji sa Gradom Sarajevo danas je domaćin manifestacije pod motom “Ljetujte u Tuzli“ na kojoj je u Vijećnici predstavljena turistička i kulturna ponuda grada Tuzle.

Voditeljica turističkog ureda Turističke zajednice Grada Tuzle Amra Jaganjac kazala je da je ovo prilika da najprije predstave jedinstvena slana Panonska jezera koja se nalaze u ‘srcu’ Tuzle, te da otvore izložbu posvećenu znamenitim tuzlanskim slikarima, prvenstveno Ismetu Mujezinoviću, Adeli Ber, prvoj školovanoj slikarki BiH i zagovornici ženskih prava, ali i Đorđa Mihajlovića i Haima Pinte. U sklopu izložbe je i postavka posvećena tuzlanskim književnicima Meši Selimoviću i Dervišu Sušiću, kao i postavka posvećenu tradicionalnim književnim susretima u Tuzli.

– Veliko je zadovoljstvo danas biti Tuzlanka u Sarajevu i imati priliku u Vijećnici predstaviti ono što grad Tuzlu danas čini turističkom destinacijiom u BiH ali i šire. U suradnji sa Turističkom zajednicom KS nadamo se da je ovo početak priče o razmjeni između gradova u BiH, budući da smo opredjeljenja da samo kroz zajedničke projekte i nastup možemo u najboljem svjetlu predstavljati BiH, a svaki od naših gradova ima svoju jedinstvenu ponudu i ni u kom slučaju nismo konkurencija jedni drugima, nego naprotiv, zajednički možemo polučiti još bolje rezultate – kazala je Jaganjac.

Ljetna, sezona kupanja u Tuzli, kako je dodala, zvanično je počela 1. juna, a radi se o jedinstvenim slanim jezerima koja na površini više od 20.000 metara kvadratnih vode, dakle na tri jezera s slanim slapovima, pružaju sjajan užitak i ugođaj za kupanje na sigurnom lokalitetu budući da su plaže slanih Panonskih jezera usklađene sa standardima plave zastave, a također i sve epidemiološke mjere se strogo poštuju.

Predsjedavajući Povjerenstva Turističke zajednice Kantona Sarajevo Kenan Magoda je kazao da je ovo prilika da Tuzla pokaže sve svoje ljepote kada je riječ o njenoj turističkoj i kulturnoj ponudi.

-Ponosan sam činjenicom da BiH ima mnogo toga da pokaže i jedino zajedno možemo da prevaziđemo posljedice pandemije i probleme sa kojim se suočava turistički sektor u BiH – kazao je Magoda.

Vrijeme je, kako je dodao, da upoznamo našu lijepu BiH jer samo tako najbolje možemo ispričati svim bliskim ljudima o ljepotama naše države. Izrazio je zadovoljstvo početkom saradnje sa gradom Tuzla najavljujući sličnu manifestaciju kada je riječ o Mostaru, te posjetu Banjoj Luci 22. juna sa gradonačelnicom Sarajeva Benjaminom Karić.

– Na međunarodno tržište moramo izaći svi jedinstveni jer turizam ne prepoznaje granice – istakao je Magoda naglašavajući značaj digitalnog marketinga, odnosno svih vidova razmjene i promocije potencijala dvaju gradova putem digitalnih kanala.

Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić je kazala da danas iz Vijećnice šalju poruku jedinstva, zajedništva i saradnje glavnog grada BiH Sarajeva sa Tuzlom i svim drugim gradovima BiH.

-Želimo zadržati turiste, dati priliku turizmu, posebno kulturnom turizmu, pokazati Evropi, svijetu, ali i domaćem stanovništvu kakve prirodne ljepote imamo – navela je Karić.

Gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović je kazao da je jako važna sinergija Sarajeva i Tuzle, kao i infrastrukturna povezanost tih gradova. Naveo je Tuzla ima i posebnu geološku prošlost i da se ponosi svojim Panonskim jezerima.

Biznis.ba / FENA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Na Sarajevskoj berzi promet 735.352,90 KM

Čet, 17/06/2021 - 15:18

Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi (SASE) ostvaren je promet od 735.352,90 KM (728.872,90 KM redovne berzanske trgovine i 6.480 KM prijavljene trgovine), a u sklopu 52 transakcije ukupno je prometovano 374.340 vrijednosnih papira.

Vrijednost BIFX-a je pala za 8,01 indeksni poen na 935,01 poen, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,85 posto.

Vrijednost indeksa SASX-10 je porasla za 2,55 indeksnih poena na 857,34 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,30 posto.

Vrijednost indeksa SASX-30 je porasla za 7,14 indeksnih poena na 1.472,90 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,49 posto.

Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI je porasla za 39,54 indeksna poena na 9.552,46 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,42 posto.

Vrijednost indeksa SASX-Fundamentals, SASX-FN je porasla za 45,53 indeksna poena na 14.713,87 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,31 posto.

Na Kotaciji privrednih društava trgovano je dionicama emitenta Bosnalijek d.d. Sarajevo (simbol: BSNLR) u iznosu 36.687,80 KM, a u sklopu četiri transakcije prometovano je 1.475 dionica. Kurs tog emitenta je iznosio 24,87 KM.

Na Kotaciji fondova ostvaren je promet od 430.605,20 KM, a u sklopu sedam transakcija prometovano je 352.100 dionica. Najveći promet ostvaren je dionicama emitenta ZIF-a BIG Investiciona grupa d.d. Sarajevo (simbol: BIGFRK3) u iznosu 403.299 KM. Kurs tog emitenta iznosio je 1,17 KM.

Na Kotaciji obveznica nije bilo zaključenih transakcija.

Na Slobodnom tržištu – ST1 ostvaren je ukupan promet od 242.401,50 KM, a u sklopu sedam transakcija prometovane su 19.724 dionice. Najveći promet ostvaren je dionicama emitenta Sarajevo-Osiguranje d.d. Sarajevo (simbol: SOSOR) u iznosu 150.592 KM. Kurs tog emitenta iznosio je 14,48 KM.

Na Slobodnom tržištu – ST2 ostvaren je ukupan promet od 19.178,40 KM, a u sklopu tri transakcije prometovano je 825 dionica. Najveći promet ostvaren je dionicama emitenta Unigradnja d.d. Sarajevo (simbol: UGRDRK3) u iznosu 95.851,98 KM. Kurs tog emitenta iznosio je 36 KM.

Na Slobodnom tržištu – ST-3 i Tržištu za emitente u stečaju nije bilo zaključenih transakcija.

Dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice emitenta ZIM d.d. Zenica (simbol: ZIMZR) od 12,50 posto i dostigle cijenu devet KM, dok su najveći dnevni pad vrijednosti registrirale dionice emitenta ZIF Prof plus d.d. Sarajevo (simbol: PRPFRK2) od 2,89 posto i dostigle cijenu 3,69 KM.

Na vanberzanskom tržištu evidentirana je trgovina dionicama emitenta Vjetrenica d.d. Vitez (simbol: VJTTR) u vrijednosti 6.480 KM, a u sklopu 31 transakcije prometovano je sa 216 dionica, saopćeno je iz Sarajevske berze.

 

Biznis.ba / FENA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Sutra na Trebeviću prvi let turističkim balonom

Čet, 17/06/2021 - 12:09

U okviru sportsko-rekreativnog centra Brus Trebević sutra će biti održana zvanična promocija projekta “Uživaj u regionu Sarajevo-Romanija”, u sklopu čega će se desiti i prvi let turističkim balonom.

Projekt je usmjeren na razvoj turizma ove regije kroz kreiranje novih turističkih proizvoda i njihovu promociju na međunarodnom tržištu.

Fokus će biti na opremanju vanjskih lokacija, te jačanju kapaciteta mikro, malih i srednjih preduzeća u okviru turizma i internacionalizaciji njihove turističke ponude.

Ovaj projekt se realizuje u okviru projekta “EU4Biznis” i implementiraju ga Turistička organizacija “Jahorina”, Gradska razvojna agencija Istočno Sarajevo, Privredna komora Republike Srpske i privredni subjekt “Stanišić” Pale.

“EU4Biznis” je projekat EU koji se provodi radi jačanja ekonomije BiH i njegova ukupna vrijednost je 16,1 milion eura. Zajednički ga finansiraju EU sa 15 miliona eura i Njemačka sa 1,1 milion eura.

Od aprila 2018. do marta 2022. godine, projekt zajedno provode NJemačko društvo za međunarodnu saradnju (GIZ), Međunarodna organizacija rada (ILO) i UNDP.

 

Biznis.ba / N1

Kategorije: Bosna in Hercegovina

U doba korone Crnogorci na hranu potrošili 180 miliona eura više

Čet, 17/06/2021 - 08:50

Ukupan promet u trgovini na malo u Crnoj Gori u 2020. godini iznosio je 1,6 milijardi eura, a samo na hranu i lijekove otišla je polovina te sume, pokazuju preliminarni podaci Uprave za statistiku Monstata iz istraživanja o prometu koje objavljuju za svaku treću godinu.

Iako je prošla godina bila krizna, promet u trgovinama bio je za 224 miliona ili za 16 posto veći nego 2017. godine, a čak za pola milijarde ili 45 posto više u odnosu na 2001. godinu, pišu Vijesti.

Za hranu je prošle godine potrošeno 180 miliona eura više nego 2017., kada je ta cifra iznosila 487 miliona eura.

Kako je prošle godine bilo znatno manje turista nego tri godine ranije, razlozi za ovoliki skok u kupovini hrane mogu biti – rast cijena, povećanje broja stanovnika, stvaranje zaliha zbog straha od pandemije i veća potrošnja jer se zbog ograničenja kretanja i karantene više jelo.

 

Biznis.ba

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Sarajevska berza: Današnji promet 523.852,28 KM

Sre, 16/06/2021 - 15:48

Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi ukupno je prometovano 523.852,28 KM (522.448,28 KM redovne berzanske trgovine i 1.404 KM prijavljene trgovine). U 36 transakcija, prometovano je 19.977 vrijednosnih papira, saopćila je ta berza.

Vrijednost BIFX-a nije se mijenjala i iznosi 943,02 poena.

Vrijednost indeksa SASX-10 je porasla za 9,32 indeksna poena na 854,79 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 1,10 posto.

Vrijednost indeksa SASX-30 je pala za 0,07 indeksnih poena na 1.465,76 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja promjenu od 0,00 posto.

Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI je porasla za 43,25 indeksnih poena na 9.512,92 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,46 posto.

Vrijednost indeksa SASX-Fundamentals, SASX-FN je porasla za 28,19 indeksnih poena na 14.668,34 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,28 posto.

Na Kotaciji privrednih društava trgovalo se dionicama BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO (simbol: BSNLR) u iznosu od 318.151,20 KM; u sklopu 13 transakcija prometovano je 12.729 dionica. Kurs ovog emitenta je iznosio 24,99 KM.

Na Kotaciji fondova i Kotaciji obveznica nije bilo zaključenih transakcija.

Na Slobodnom tržištu – ST1 ostvaren je ukupan promet od 203.081,48 KM, u 19 transakcija prometovano je 5.855 dionica. Najveći promet ostvaren je dionicama emitenta BADECO ADRIA D.D. SARAJEVO (simbol: FDSSR) u iznosu od 95.851,98 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 270,01 KM.

Na Slobodnom tržištu – ST2 ostvaren je ukupan promet od 120 KM, u jednoj transakciji je prometovano 12 dionica emitenta BORAC EXPORT – IMPORT D.D. TRAVNIK (simbol: BRCTR). Kurs ovog emitenta iznosio je 10,00 KM.

Na Slobodnom tržištu – ST3 ostvaren je ukupan promet od 1.095,60 KM, u jednoj transakciji je prometovano 913 dionica, emitenta ŠIPAD KOMERC D.D. SARAJEVO (simbol: SPKMR). Kurs ovog emitenta iznosio je 1,20 KM.

Na Tržištu za emitente u stečaju nije bilo ostvarene trgovine.

Dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO (simbol: BSNLR) od 3,84% i dostigle cijenu od 24,99 KM, dok su najveći dnevni pad vrijednosti registrirale dionice emitenta BORAC EXPORT – IMPORT DD TRAVNIK (simbol: BRCTR) od 50,00% i dostigle su cijenu od 10,00 KM.

Na vanberzanskom tržištu evidentirana je trgovina dionicama emitenata:

MLINPEK D.D. BUGOJNO (simbol: MLPBR) u vrijednosti od 936 KM, u jednoj transakciji prometovano je 312 dionica.

MLINPEK-ŽITAR DD JAJCE (simbol: MZTJR) u vrijednosti  468 KM, a u jednoj transakciji je prometovano 156 dionica.

 

Biznis.ba / FENA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Početkom jula na Jahorini 1. ‘Global Business Executive Retreat 2021’

Sre, 16/06/2021 - 15:28

Zahvaljujući inicijativi Agencije za unapređenje stranih investicija Bosne i Hercegovine (FIPA) i Vijeća stranih investitora/Foreign Investors Council (FIC), a pod pokroviteljstvom Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, od 1. do 4. jula 2021. godine na Jahorini će biti održan 1. poslovni skup pod nazivom “Global Business Executive Retreat 2021”.

Novo vrijeme zahtjeva nove pristupe poslovanju, ali također nudi i nove mogućnosti, stoga “Global Business Executive Retreat 2021” predstavlja jedinstven događaj koji će se održati u novom formatu, čiji je cilj okupljanje predstavnika iz privatnog i javnog sektora i poslovnih ljudi iz regiona i čitavog svijeta, ali i promovisanje domaćih kompanija na drugim tržištima svijeta, te uspostavljanje novih i jačanje postojećih trgovinskih veza, saopćeno je iz FIPA-e.

Kroz zanimljive panele na kojima će učestvovati atraktivna imena iz svijeta biznisa iz zemalja zapadne Afrike, zemalja Zaliva, Evropske unije, Turske, Kine, te zemalja regiona, obrađene će biti vrlo aktuelne teme, poput povezivanja regije zapadnog Balkana sa drugim regijama u svijetu, slobodne zone, moderne tehnologije, inovacije i preduzetništvo u današnje postpandemijsko vrijeme, kao i tema ‘turizam danas’.

Poseban naglasak biće stavljen na teme koje privlače investitore, ali također promovišu i domaće kompanije kao potencijalne investitore i kooperante na drugim tržištima svijeta spremne za prihvatanje ozbiljnih investicijskih projekata i jačanje trgovinskih veza

Organizacioni odbor smatra da će “Global Business Executive Retreat” stvoriti odličnu platformu za razmjenu najboljih poslovnih praksi, ali i za umrežavanje sa ključnim individuama sa područja zapadnog Balkana i drugih država svijeta.

Skup će okupiti 100 učesnika iz poslovnog svijeta iz više od 20 zemalja, predstavnike privatnog i javnog sektora, te predstavnike međunarodne zajednice, organizacija i poslovnih udruženja.

Prilike za poslovne diskusije i umrežavanja biće omogućene kroz B2B sastanke te brojne zajedničke aktivnosti i druženja, poput izleta na Jahorini, te posjete Sarajevu i Parku Ravne u Visokom.

(FENA)

Kategorije: Bosna in Hercegovina

EPBiH uplatila 8,9 miliona KM za penzionisanje 202 radnika rudnika

Sre, 16/06/2021 - 14:20

Javno preduzeće Elektroprivreda BiH uplatilo je 8,9 miliona KM za isplatu doprinosa i otpremnina za 202 uposlenika rudnika, koji su zaključno sa 31.05.2021.godine stekli uslove za penzionisanje.

Time je JP Elektroprivreda ispunila obaveze iz člana 2.Sporazuma o nastavku restrukturiranja rudnika Koncerna EPBiH, potpisanog sa Sindikatom radnika rudnika Federacije BiH 19.maja ove godine, i ugovora zaključenih sa rudnicima Kreka, Kakanj, Breza, Zenica, Đurđevik i Abid Lolić.

Sredstva su doznačena za isplatu doprinosa i otpremnina za 61 radnika RMU Zenica, 43 radnika RMU Kakanj, 36 radnika RU Kreka, 35 radnika RMU Breza, 19 radnika RMU Abid Lolić i 8 radnika RMU Đurđevik.

Odobrena su i sredstva u iznosu 2,6 miliona KM za deblokadu računa RMU Zenica, blokiranog zbog tužbi pokrenutih od strane 66 radnika ovog rudnika.

JP Elektroprivreda BiH nastavlja sa ispunjavanjem obaveza iz Sporazuma o nastavku restrukturiranja rudnika i predani odnos u spašavanja rudnika očekuje i od drugih partnera u ovom procesu, prije svega uposlenika rudnika i Sindikata, saopćeno je iz Službe za komunikacije JP Elektroprivreda BiH.

Biznis.ba / FENA

Kategorije: Bosna in Hercegovina