Biznis.ba

Syndicate content Biznis.ba
Poslovni magazin
Updated: 3 min 59 sek od tega

U Neumu otvorena ljetna turistička sezona

Ned, 17/06/2018 - 10:58
Predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Nevenko Herceg izjavio je prilikom otvaranja ljetne turističke sezone “Neum 2018.” kako je ta vlada u ovoj godini udvostručila izdvajanja za jačanje turističkih kapaciteta te da “samo sinergijom i odgovornošću svih dionika u turizmu možemo graditi i izgraditi kvalitetne turističke proizvode i razvijati održivi turizam”.

 

“U prošloj smo godinu po prvi put osigurali, a ove godine i udvostručili, sredstva poticaja za jačanje turističkih kapaciteta, ali i potpore Međunarodnoj zračnoj luci čime smo osigurali bolju prometnu povezanost, ali i dostupnost i porast turističke potražnje u hercegovačko-neretvanskim destinacijama”, naglasio je premijer HNŽ-a, uputivši čestitku svim turističkim djelatnicima čijim je predanim radom, kako je istaknuo, došlo do ekspanzije u pogledu razvitka ovdašnjeg turizma, ne samo u Neumu nego i ostalim destinacijama.

Poručio je kako su ljudi ključ uspjeha u turizmu i ugostiteljstvu te da to nije, niti ikada smije biti, samo floskula.

Potencijal koji objektivno imamo, dodao je, u resursno-atrakcijskoj osnovi i turističkoj suprastrukturi, a napose u ljudima, zasigurno traži još veću ozbiljnost i odgovornost u ponašanju i radu svih odgovornih i na svim razinama.

“Kada je riječ o Vladi HNŽ i resornom županijskom ministarstvu, s ponosom mogu kazati kako smo mi bez zadrške pokušali biti pouzdan partner našem turističko-ugostiteljskom sektoru i nastojimo nizom aktivnosti dati snažan poticaj razvitku turizma kao strateške grane gospodarstva u HNŽ-u”, ocijenio je Herceg.

Naglasio je važnost zajedničkog rada na stvaranju destinacijskih menadžment organizacija koje će u destinaciji koordinirati sve one turističke funkcije koje ne mogu obavljati pojedinačni nositelji ponude, ili one koje zajednički imaju veće izglede za ostvarivanje ciljeva.

“Tu prije svega mislim na osnivanje destinacijskih odnosno općinskih turističkih zajednica koje će biti promotor interesa uključenih subjekata kao i destinacije u cijelosti na tržištu, ali i početna karika u složenu postupku upravljanja destinacijom, daljnjem podizanju kvalitete domaće turističke ponude, poboljšanju poslovanja, zadržavanju postojećih ali i otvaranju novih radnih mjesta u sektoru turizma i ugostiteljstva”,  kazao je premijer HNŽ-a, zaključivši kako “samo sinergijom i odgovornošću svih dionika u turizmu možemo graditi i izgraditi kvalitetne turističke proizvode i razvijati održivi turizam”.

Inače, u sklopu spomenute manifestacije održan je i okrugli stol na temu “Mogućnosti produljenja turističke sezone”, priopćeno je iz Vlade HNŽ-a.

Biznis.ba / FENA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Akciza do daske

Sob, 16/06/2018 - 23:21
Fašisti tuku narod! A nije Kristalna noć.

Protesti su politički motivisani i organizovani.

Narko-dileri i ubice vode protest!

Brzo će zaboraviti cenu benzina, tražiće ostavke!

Nisam popustio Amerikancima, pa neću ni na ulici!

Evo samo nekoliko naslova i izjava – poslednju je lako identifikovati i s ove i s one strane Drine, mada niko živ ne može da objasni kakve veze, ovde i tamo, ima predsednik s cenom goriva – koje od petka kruže Srbijom, s manje ili više šlaga i otrova. Reč je, dabome, o protestu građana koji zbog prenaduvanih cena benzina i dizela, sat-dva dnevno, ovde-onde blokiraju ulice i puteve.

Tek da se zna da nekim ljudima nije po volji to što je samo ove godine benzin poskupeo devet odsto, a dizel 11. A bune se uoči najžešćih poljoprivrednih radova i, što da ne, odmora.

Pri čemu gro “profita” ne ide čak ni poslovično lukavim i lukrativnim dobavljačima goriva već – državi, koja od svakog dinara (evra, marke…) inkasira 54 odsto. Akciza. Pa, kako čovek da se ne pobuni, posebno što cena nafte na svetskom tržištu gotovo da uopšte ne utiče na cenu derivata na domaćem; tačnije, utiče kad raste, ali ne i kad pada.

E, sad, pitanje od milion barela: zašto su svi građani koji učestvuju hotimice u protestima – a ne zna se koliko ih je hiljadu, dve, pet hiljada – fašisti, narko-dileri i ubice? Ili bar zašto dopuštaju sebi da ih “oni vode”? Ima li među njima neko običan, naprosto čovek koji rabi svoje pravo da bude nezadovoljan što mu država zavlači ruku u džep na sve moguće i nemoguće načine?

Ima li on pravo da kaže – nemoj to da mi radiš? Posebno ako mora da koristi auto, bilo službeno, bilo privatno.

I ima li pravo, ako ga ta ista država ne čuje, da povisi ton, ugasi motor, prepreči vozilo?

Ima, čak mu i zakon odobrava spontani protest i to svaki dan, sve dok vodi računa da njegov protest ne ugrozi drugoga na bilo koji drastičan način. I, naravno, nema pravo da se verbalno, a posebno ne fizički, obračunava s onima kojima ili nije do protesta ili ga ne podržavaju, ali nema sumnje rado će plaćati jeftiniji benzin.

Nikome nije pravo kad se negde uputi da putuje (ili stoji) sat-dva duže nego što je planirao, može to da izazove i ozbiljne poremećaje u svakodnevici, opet posebno u velikim gradovima, gde je život najobičniji lanac sazdan od prevoza i često je nemoguće peške stići od tačke A do tačke B, a jasno je da i jedno dobro zakočeno vozilo, na pravom mestu, izaziva kolaps. Naročito tamo gde je saobraćaj inače u kolapsu, što je većina mesta u Srbiji s više od 30.000 stanovnika.

O preprekama na autoputevima, posebno izlazima za naplatne rampe, da ne govorimo, pa još u jeku poljoprivrednih radova i na početku turističke sezone.

No, da se vratimo “fašistima”, “narko-dilerima”, “ubicama”, građanima i – političarima. Svaka računica pokazuje da bi smanjenje akciza delovalo osvežavajuće na budžete građana i firmi, a ne bi znatnije škodilo državnoj kasi. Kako? Lepo je to objasnio nedavno jedan od anketiranih vozač: “Ja uvek sipam za hiljadu dinara, pa dokle stignem!”

Ovim tempom poskupljenja za neku godinu stizaće na pola puta, a država će opet imati isto, svojih 54 odsto. E, ali kada još hiljadu ljudi stigne samo do pola puta, pa još hiljadu i tako redom, ta će se računica ozbiljno poremetiti. I onda će sve zaista postati ozbiljna politika. Ogoljena.

Svako iole upućen u društveni život zna da je buniti se protiv vlasti – bilo zbog načela, bilo zbog poreza i prireza – uvek politika, bez obzira na to da li u tim rabotama svoje prste imaju i profesionalni političari ili se prosto šlepaju uz nečije nezadovoljstvo. S te strane gledano, vlast je u pravu, ali u Srbiji je nonsens što su opozicioni političari – inače svedeni na malenu nemoćnu šačicu – prosto prinuđeni da se pravdaju što se narod buni. Umesto, kako im u opisu posla piše, da ga predvode.

No, uprkos tome i uprkos činjenici da od Miloševićevog dobra nije bilo čvršćeg režima od ovog Vučićevog, opozicionari, kao i deo građana, notirani su kao organizatori, narko-dileri, fašisti i ubice. I lopovi, podrazumeva se. Takve reči ne koriste samo žuti mediji iz podukog provladinog ešelona, već i najviši među državnim funkcionerima, bez pardona, i za skupštinskom govornicoma, koja je već svašta pregrmela, i u javnim nastupima, gde god i kad god mogu. To je toliko napadno da se čovek mora zapitati zašto?

Izgleda da je i njima jasno da je đavo odneo šalu, o čemu svedoče sve češća obećanja da ima “prostora” za kontramere – smanjenje akciza – ali tek kad protesti prestanu. Navodno su i s MMF-om o tome ovih dana prozborili koju.

I to će se, lako je izračunati, desiti već za nekoliko dana; toliko su, naime, motorizovani poljoprivrednici iz nacionalne asocijacije (NAPS) ostavili Vladi Srbije, u čijim je rukama akcizni mač, da smanji namet na dizel. Ako to ne učini, blokiraće sve puteve. Pre neki dan je dve hiljade traktorista na sat pokazalo kako to izgleda, a ako ih dođe – što je realno – deset puta više, i to ozbiljno ljutih, onda će i kolaps biti slaba reč.

Rešiće se, dakle. A onda sledi pitanje: pa, zar nije moglo bez blokada i protesta? Ili, ako je blokada najefikasnija, šta će biti sledeći povod? Hoće li roditelji nestale dece, ako zaustave automobile, biti narko-dileri? Ili roditelji dece obolele od retkih ili teških bolesti bez leka u Srbiji? Hoće li i oni biti fašisti i ubice?

Hoće li njima biti dovoljna lekcija da jedu najjeftiji hleb u Evropi i greju se i hlade na skoro najjeftiniju struju u Evropi, što je, inače, diskutabilno.

Šta ako vojni penzioneri, prilično brojni i svikli na svakakve akcije, odluče da blokiraju puteve i ulice? I tako redom.

Ima onih koji nezadovoljnima savetuju prosto – ne kupujte benzin, pa će država shvatiti šta joj je činiti kad joj kasa ufitilji. Zaboravljaju, pri tome, da benzin u modernom svetu nije isto što druga akcizna roba, kao duvan, alkohol, zlato i dijamanti; bez benzina se ne može ništa i nigde, zato i sve cene skaču po njegovom diktatu.

Ne može, napokon, ni onaj najjeftiniji hleb da stigne do radnje bez goriva, ne mogu ni kola hitne pomoći do ugroženih. Ne mogu ni političari ni popovi do svoje pastve. Pa, kad je već tako, čemu dolivanje nafte na vatru?

Piše: Jelka Jovanović

Biznis.ba / NN

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Željeznice FBiH su danas zdravo preduzeće s razvojnim planovima

Sob, 16/06/2018 - 21:30
Željeznice Federacije BIH po prvi put nakon rata posluju pozitivno. Rekao je ovo u intervjuu za Vijesti.ba premijer Federacije BIH Fadil Novalić.

 

– Ovo je danas jedno zdravo javno preduzeće koje se više ne mora boriti za opstanak već koje pravi razvojne planove. Brzo kreće ljetni voz prema Jadranu, za par sedmica će biti uspostavljen željeznički saobraćaj na relaciji Sarajevo-Bihać. Ovo su sve rezultati uspješne saradnje sa Vladom Federacije i uspješno provedene restrukturizacije kompanije, kaže Novalić i dodaje:

– Još jedan naš ogroman uspjeh na polju infrastrukture jeste rast aerodroma u Tuzli i u Mostaru. Svaka nova sezona donosi nove letove, to je dosad bila uglavnom Tuzla ali vidite i sve veći interes aviokompanija za Mostar. Biće to sigurno veliki podstrek razvoju turizma u Hercegovini.

Navodi i da nešto sporije napreduje realizacija projekta aerodroma Golubić u Bihaću.

– Federacija je obezbijedila novac i svu neophodnu podršku, nažalost već nekoliko mjeseci 6 i po miliona maraka čeka neiskorišteno na računu. Kriv je Grad Bihać koji ne radi svoj dio posla i koji nije do sada poduzeo dovoljno da završi potrebnu dokumentaciju. Mislim da je vrijeme da razmislimo da ovaj aerodrom stavimo u nadležnost kantona ili čak i Federacije, s obzirom da lokalna zajednica očito nema ili želje ili kapaciteta da se njim ozbiljno pozabavi, kaže Novalić.

U intervjuu za Vijesti.ba Novalić je govorio i o Zakonima o doprinosima i porezima, cijeni goriva, termoelektranama u Tuzli i Banovićima … Cijeli intervju pročitajte sutra na portalu Vijesti.ba.

Biznis.ba / Vijesti.ba

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Kako su uspjeli: Kanada – od poljoprivredne zemlje do bogatog diva

Sob, 16/06/2018 - 21:27

Kanada, površinom jedna od najvećih zemalja svijeta, ima ogromna prirodna bogatstva, ekonomski i tehnološki razvijala se paralelno s južnim susjedom SAD-om.

Od uglavnom poljoprivredne zemlje, razvili su se u modernu ekonomiju baziranu na uslugama, industriji i iskorištavanju prirodnih bogatstava poput nafte.

Danas je Kanada jedno od deset najvećih svjetskih gospodarstava, a dio je skupine G7 vodećih industrijskih zemalja sa SAD-om, Njemačkom, Velikom Britanijom, Italijom, Francuskom i Japanom.

Od Drugog svjetskog rata impresivan rast sektora proizvodnje, rudarstva i usluga transformirao je zemlju – odmaknuli su se od poljoprivredne i postali moderna ekonomija bazirana na industriji i uslugama.

Velike naftne rezerve i bliski odnosi sa SAD-om

Kanada ima velik sektor nafte i prirodnog plina – sada je treća zemlja na svijetu u dokazanim rezervama nafte iza Venezuele i Saudijske Arabije i sedmi je najveći svjetski proizvođač.

Sporazum o slobodnoj trgovini između Kanade i SAD-a iz 1989. i Sporazum o slobodnoj trgovini iz 1994. (koji uključuje i Meksiko) dramatično je povećavao trgovinsku i gospodarsku integraciju SAD-a i Kanade.

Kanada i SAD imaju trgovinsku razmjenu u iznosu većem od 680 milijardi dolara. Više od tri četvrtine kanadskog robnog izvoza namijenjeno je SAD-u. Kanada je najveći strani dobavljač energije za SAD, uključujući naftu, prirodni plin i električnu energiju.

Kanadska ekonomija bazira se na uslugama, industriji i iskorištavanju prirodnih resursa.

Uslužne djelatnosti zapošljavaju najveći dio radne snage u područjima poput prijevoza, obrazovanja, zdravstvene zaštite, građevinarstva, bankarstva, komunikacija, maloprodaje, turizma i javnom sektoru. Više od 75 % zaposlenih Kanađana radi u uslužnim djelatnostima.

Stopa nezaposlenosti


source: tradingeconomics.com

Industrijska revolucija krajem 19. i početkom 20. stoljeća dovela je do snažnog razvoja proizvodnog sektora. Razvijaju se papirna industrija, tekstilna industrija, čeličane, kemijska i mesna industrija…

Poljoprivreda, koja više nema značaj kakav je nekad imala, prisutna je u pokrajinama Alberta, Saskatchewan i Manitoba, a bazira se na uzgoju usjeva poput pšenice, kukuruza i uljarica te na stočarstvu.

S obzirom na obilje prirodnih resursa i visoko kvalificiranu radnu snagu, Kanada je imala solidan gospodarski rast od 1993. do 2007. godine.

Stopa zaposlenosti


source: tradingeconomics.com

Svjetska ekonomska kriza 2007.-2008. gurnula je kanadsko gospodarstvo u oštru recesiju krajem 2008. pa su 2009. imali prvi fiskalni deficit nakon 12 godina suficita.

Kanadska ekonomija prošle godine imala je solidan rast, od 3 posto, no većina analitičara predviđa da će se ove godine rast usporiti na oko 2 posto.

Biznis.ba / Index

Kategorije: Bosna in Hercegovina

U Goraždu registrovani jedan električar i jedan moler, vodoinstalatera nema nikako

Sob, 16/06/2018 - 20:22
Samo u prva tri mjeseca ove godine u Goraždu su zatvorena 23 obrta. Četiri obrtničke radnje su ugašene, a dva taksi prijevoznika i jedan prijevoznik tereta prestali su vršiti usluge. Svoje obrte zatvorilo je i 16 samostalnih poljoprivrednih proizvođača. Ahmed Popović, predsjednik Obrtničke komore BPK Goražde, kaže da je u isto vrijeme otvoreno deset novih obrta, a riječ je o sličnim djelatnostima. Razlozi gašenja su različiti, a Popović tvrdi da je riječ o malom broju stanovnika, konstantnom odlasku ljudi s ovog područja te malo i ujedno prezasićeno tržište.

“Investicija u posljednjih četiri-pet godina faktički da i nema u ovom kantonu, mislim na investicije u koje se mogu uključiti zanatske djelatnosti i obrtnici koji bi radili na izradi objekata ili javnim radovima, ili nekim poslovima gdje bi mogli stvoriti prihod. Broj poljoprivrednih proizvođača govori nam ipak da pojedinci registruju svoje obrte najčešće kada ih sufinansira vlast, grad ili kanton, a te obrte gase po završetku projekata. Trebalo bi vršiti monitoring nad sredstvima koja su uplaćena tim poljoprivrednim gazdinstvima i da im se daje duži rok za zatvaranje, odnosno gašenje tih obrta. Ljudi, jednostavno rečeno, koriste pogodnosti koje im vlasti kroz svoje zakone omogućavaju. Povremeno prijave pa odjave, ili dođe do preklapanja nekih podsticajnih sredstava od općine, kantona ili federacije tako da bi trebalo malo bolje uvezati sistem između ovih institucija da pojedinci ne mogu ostvarivati podsticajna sredstva sa tri ili četiri nivoa vlasti”, pojašnjava Popović.

Siva ekonomija

Iako se kantonalna inspekcija, prema Popovićevim tvrdnjama, bori sa sivom ekonomijom, s druge strane i samo tržište diktira određene uslove koji joj pogoduju.

“Siva ekonomija ne podrazumijeva samo rad nacrno u obrtničkim radnjima, to je i nelegalan rad u privatnim objektima i kućama gdje ljudi koji nisu registrovani dolaze do ostvarivanja prihoda i umanjuju prihod ovim koji su legalno registrovani. Tu treba posvetiti malo više pažnje, da privatne osobe ili državne institucije daju prednost registrovanim obrtnicima prilikom dobivanja poslova. Zamislite da mi imamo samo registrovanu samo jednu molersku radnju u čitavom kantonu ili da nemamo nijednog registrovanog vodoinstalatera, imamo samo jednog registrovanog električara, kao i stolara, a ljudi rade. To pokazuje da mi jednostavno ne vodimo računa o tim deficitarnim zanimanjima i treba se upitati zašto je to tako”, kaže Popović.

Sve je manje respekta prema zanatlijama koji zapravo čine dušu jednog grada, a u komori ističu kako to nastoje promjeniti pokušavajući naći modele za njihov bolji status u društvu, promociju, ali i podršku vlasti koja mora biti mnogo značajnija. Bolji poslovni ambijent i manje nameta puno bi olakšali goraždanskim obrtnicima.

Respekt zanatlijama

“Ako nemamo jednog obućara, bricu ili električara, mi onda ne živimo u urbanoj sredini, možemo reći da živimo na selu. Ako čovjek, kad mu treba električar, ne zna koga da nazove od registrovanih, ako nema uslugu kako treba, to je onda paradoksalno, jer ovo je grad. Zašto pojedinci rade nacrno, zašto javne institucije ne angažuju ljude iz zanatsko-obrtničkih radnji prilikom renoviranja objekata kao što su općine, škole ili bolnice i omoguće im ostvarivanje prihoda koji znatno utječu na njihov budžet da mogu sebe isfinansirati tokom godine?Jer vidite, država svake godine povećava osnovicu za plate sama, mi to ne bismo mogli, država nam “pomogne” pa poveća i obaveze i doprinose ne pitajući da li obrtnik uopće ima mogućnsoti da ostvari prihod da bi uplatio ta sredstva. Valjda se vodi nekim rastom na nekim drugim nivoima gdje su dosta bolja primanja. Od 340 do 360 maraka je minimalan doprinos, a ako uzmemo da imamo 15.000 stanovnika u Goraždu, onda je realno stanje da te obrtničke radnje ne mogu opstati i egzistirati u ovako maloj sredini. Prinuđeni su da idu dalje i ostvaruju zaradu u Sarajevu ili u susjednim općinama. Oni opstaju onako kako znaju”, tvrdi Popović.

Posredstvom federalnog ministarstva Obrtnička komora nastoji osigurati podsticajna sredstva kako bi obrtnici obnovili svoje obrte, alate i opremu.

“Nismo zadovoljni sa od 30.000 do 40.000 KM podsticajnih sredstava od kantona, Goražde nema uopće dobar način za pomoć obrtima, a obrt kroz svoje obaveze prema komunalnim taksama i naknadama učestvuje velikim dijelom u punjenju budžeta i taj budžet treba nešto i vratiti tim ljudima. Vlasti moraju mnogo više povesti računa o komori i obrtnicima, jer ako hoćemo da živimo u urbanom mjestu, moramo imati i kvalitetne automehaničare, limare i sve što treba jednom gradu”, zaključuje Ahmed Popović, predsjednik Obrtničke komore BPK Goražde.

Biznis.ba / Klix.ba
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Šarović: Pritisak javnosti urodio plodom

Sob, 16/06/2018 - 17:58
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Bosne i Hercegovine Mirko Šarović rekao je da ništa blesavije nije čuo od tvrdnje režimskih medija da stoji iza organizacije protesta građana zbog visokih cijena goriva.

 

“Ništa blesavije od toga nisam čuo već dugo. Ne mogu da se načudim otkud nekome pomisao za tako nešto, izuzev ako nije zla namjera”, kazao je Šarović.

On ističe da je komentarisao događanja, ali komentarisali su i drugi.

“Nisam trčao pred kamere nego su ljudi željeli da čuju moje mišljenje i moj stav. Nikome se ne dodvoravam i kažem svoj stav jasno, a iznosio sam ga zato što su neki drugi spominjali moje ime kako bih trebao koordinisati aktivnosti oko smanjenja cijena goriva”, kazao je Šarović, dodajući da nema nikakve veze sa prevoznicima, ni sa izdavanjem međunarodnih dozvola, niti se bavim tim poslom i ta nadležnost nije u ovom ministarstvu, nego u Ministarstvu saobraćaja i komunikacija.

“Sve je to jedna obična budalaština koja je izrečena iz ko zna kojih razloga”, kazao je Šarović u razgovoru Al Jazeeru.

On je posljednjih dana rekao da cijene goriva mogu biti znatno niže, navodeći da je to u nadležnosti vlada entiteta.

Nakon ovog pritiska građana, potpuno je jasno, kaže on, da su vlade reagovale i to pozdravljam.

“Ne ulazim u to je li to malo pojeftinjenja ili nije, ali mislim da je ovo plod pritiska javnosti”, rekao je Šarović.

“Javnost je sada po prvi put bila toliko snažna, koliko god nam se nije sviđalo što čekamo u nekim kolonama, koliko god bili neki revoltirani što se to radi, dakle javnost je uticala da vlasti u ovoj zemlji reaguju. Mislim da je ovo jedna naučena lekcija. Ništa neće biti svejedno u narednim sedmicama i mjesecima, a to trebamo svi mi nosioci vlasti da zapamtimo”, kazao je Šarović.

Biznis.ba / BN

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Gubici ‘pojeli’ imovinu Željeznica RS-a

Sob, 16/06/2018 - 15:59
Kratkoročne obaveze “Željeznica RS“ na kraju prošle godine bile su veće od tekuće imovine ovog javnog preduzeća za najmanje 206,5 miliona maraka, upozorila je nezavisna revizorska kuća.

Sve to ukazuje, naveli su u izvještaju, na postojanje značajne neizvjesnosti da će preduzeće moći redovno da izmiruje obaveze i da posluje po načelu stalnosti poslovanja.

U revizorskom izvještaju “Željeznica RS-a” za 2017. godinu ponavlja se i dobro poznat podatak da ovo preduzeće kontinuirano posluje s gubitkom.

Revizorska kuća “Grant thornton“ dala je “Željeznicama RS“ mišljenje s rezervom za poslovanje u prošloj godini, a kao i za 2016. godinu naveli su stav uprave ovog gubitaša, da će zajedno sa vlasnicima, preduzeti neophodne aktivnosti s ciljem pribavljanja potrebnih sredstava da bi se omogućilo kontinuirano poslovanje.

Revizori napominju da je na kraju prošle godine preduzeće iskazalo obaveze prema Vladi RS-a u iznosu od 158,4 miliona KM, nastale po osnovu izmirenja dospjelih obaveza po kreditima Evropske banke za obnovu i razvoj, Evropske investicione banke, vlada Portugala, Srbije i Poljske, a koje je izvršna vlast izmirila uime Željeznica RS-a.

Na kraju prošle godine Željeznice RS-a su imale i obaveze po odnosu zarada i naknada radnicima u iznosu od 32,4 miliona.

Protiv ovog javnog gubitaša vodilo se čak 560 sudskih sporova ukupne vrijednosti 27,1 milion KM, od čega 493 radna spora, u vrijednosti od 11,1 milion KM.

Revizori su upozorili da iznosi konačnih gubitaka mogu biti uvećani po odnosu troškova ovih sudskih postupaka i zateznih kamata.

Biznis.ba / FENA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Otkup zemljišta pored sarajevskog aerodroma pri kraju, uskoro odabir izvođača radova na terminalu

Sob, 16/06/2018 - 12:51
Proširenje pristanišne zgrade Terminala B predstavlja prioritetni strateški projekt za Međunarodni aerodrom Sarajevo. Stoga je za naredni period cilj maksimalno intenzivirana aktivnost u kontekstu proširenja Terminala, a u toku je objava tendera za izvođenje radova na projektu “Dogradnja i modernizacija Terminala B”.

Prema informacijama s aerodroma, otvaranje pristiglih ponuda predviđeno je za 10. juli 2018. nakon čega će se pristupiti evaluaciji ponuda i odabiru najpovoljnijeg izvođača radova. Po odabiru najpovoljnijeg izvođača pristupa se potpisivanju ugovora.

Kazali su nam i da su svi pripremni radovi na osiguranju uvjeta za izvođenje radova na dogradnji Terminala B završeni. Dakle, odmah po provođenju navedenog postupka izvođač može da uđe u zonu građenja i počne radove na rekonstrukciji.

“Uz pretpostavku da će postupak odabira najpovoljnijeg izvođača radova proteći bez eventualnih prigovora i žalbenih postupaka, uz striktno poštivanje zakonom propisanih rokova, početak radova je planiran za četvrti kvartal ove godine.
Da podsjetimo, najavljena rekonstrukcija podrazumijeva proširenje i povećanje svih kapaciteta, kako prostornih tako i tehnoloških za potrebe registracije putnika i prtljaga, carinske, sigurnosne, pasoške i sanitarne kontrole na dolasku i odlasku, čekaonice za ukrcavanje putnika, Hitne pomoći, sigurnosnog pregleda prtljaga, preuzimanja prtljaga, čekaonice za doček putnika, ugostiteljskih sadržaja, Duty Free Shopa, kancelarijskih i komercijalnih prostora za potrebe aviokompanija i drugih agencija, prostora za vjerske potrebe i svih drugih pratećih službi”, kazali su nam iz press službe aerodroma.

Proširenje treba osigurati dodatnih 10.000 metara kvadratnih prostora na četiri etaže. Tokom svih ovih radova aerodrom će raditi i neće biti zastoja i izmjena u redovnom odvijanju saobraćaja.

Eksproprijacija zemljišta

Međunarodni aerodrom Sarajevo je prošle godine započeo proces eksproprijacije zemljišta veličine cca 13.000 metara kvadratnih. U 2018. godini planiran je, kroz postupak eksproprijacije, odnosno kupoprodaje, otkup tri zemljišne cjeline, zemljište za proširenje platforme za parkiranje aviona, zemljište za proširenje zaštitnog pojasa kod avionavigacionih uređaja (tzv. STRIP) i zemljište za depo goriva, kazali su nam iz press službe aerodroma.

Zemljište se eksploatiše s ciljem stjecanja vlasništva Međunarodnog aerodroma Sarajevo, a na taj način bi se osiguralo proširenje osnovnog pojasa PSS (ne i same PSS) te bi se dodatno zaštitili radionavigacioni uređaji u blizini predmetnog zemljišta od nedozvoljenih aktivnosti.

“Za proširenje platforme za parkiranje aviona (Prva A Faza) u 2018. se planira otkupiti/eksproprisati zemljište ukupne površine 6.241 metara kvadratnih. Do danas je u pet odvojenih postupaka (pet rješenja o eksproprijaciji) eksproprisano ukupno 3.403 metra kvadratna zemljišta, a nakon pravosnažnosti prispjelih rješenja o eksproprijaciji, okončane su i rasprave o naknadama po osnovu četiri rješenja”, podaci su aerodroma.

Dalje navode da zbog drastičnih razlika vezano za visinu naknade, odnosno znatno većih zahtjeva vlasnika u odnosu na procjenu zvaničnog vještaka i u skladu s tim u odnosu na planirana sredstva, sporazumi o naknadi nisu postignuti.

Spisi su, u skladu sa Zakonom o eksproprijaciji, proslijeđeni na nadležni sud radi sudskog odlučivanja o visini naknade, a sve četiri rasprave na sudu su već zakazane.

“Očekuje se vrlo skoro zakazivanje još jedine preostale rasprave u upravnom postupku o naknadi za eksproprisanu nekretninu po osnovu petog pravosnažnog rješenja o eksproprijaciji, kao i izdavanje posljednjeg, šestog rješenja o eksproprijaciji u ovom obuhvatu za preostalih neeksproprisanih 2.838 metara kvadratnih zemljišta, čime bi bila eksproprisana čitava predložena površina za ove namjene. Za očekivati je da se do kraja godine, kako je i planirano, okončaju sudski postupci određivanja naknade, izvrši isplata naknade po osnovu svih rješenja o eksproprijaciji, ili u skladu s odlukom suda ili eventualno po osnovu sporazuma, te da se stvore uslovi za ulazak u posjed kompletnog eksproprisanog zemljišta”, kazali su nam iz službe za informisanje sarajevskog aerodroma.

Planiran otkup zemljišta za STRIP i depo goriva

U 2018. godini se za potrebe proširenja zaštitnog pojasa kod avionavigacionih uređaja (tzv. STRIP) planira otkupiti/eksproprisati zemljište površine 13.968 metara kvadratnih. Do sada je pravosnažno okončano četiri od pet postupaka, tj. donesena su i postala pravosnažna četiri rješenja o eksproprijaciji za ukupno 11.533 metra kvadratna zemljišta, a postignut je sporazum i isplaćena naknada za ukupno 7.841 metar kvadratni.

“U narednih nekoliko dana očekujemo postizanje sporazuma o naknadi i isplatu naknade za dodatnih 3.692 metra kvadratna zemljišta, čime bi se okončao postupak eksproprijacije i isplate naknade za kompletan eksproprisani dio kompleksa. U najkraćem vremenskom periodu očekuje se i donošenje posljednjeg rješenja o eksproprijaciji za preostalih 2.435 metara kvadratnih zemljišta nakon čije bi se pravosnažnosti i postizanja sporazuma o naknadi te isplate naknade u potpunosti okončao postupak eksproprijacije zemljišta za proširenje zaštitnog pojasa kod avionavigacionih uređaja. Očekujemo da se ovaj dio okonča u narednih 30-45 dana”, kazali su nam s aerodroma.

Što se tiče otkupa zemljišta za depo goriva, u 2018. godini je planiran otkup i to zaključenjem kupoprodajnog ugovora za jednu zemljišnu parcelu površine 584 metra kvadratna.

Radi se o zemljištu koje je, iako relativno malo svojom površinom, od velikog značaja za realizaciju projekta depoa, jer se kupovinom istog ostvaruje lakša komunikacija i dostupnost depoa. Otkup ove parcele predstavlja de facto pretposljednji korak u osiguranju zemljišta za realizaciju projekta depoa, jer predstoji otkup putem postupka eksproprijacije, još jedne preostale zemljišne parcele u planiranom obuhvatu depoa, u površini cca 2.300 metara kvadratnih.

Biznis.ba / Klix.ba

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Dječaci imaju 13 godina i zvanje IT profesionalaca

Sob, 16/06/2018 - 12:42
Dinel Hamzić, Tarik Lika i Inas Kasumović su trinestogodišnjaci, učenici sarajevskih osnovnih škola. Na prvi pogled obični, vedri dječaci. Međutim, njih trojica su i nosioci internacionalno priznatog, Microsoft certifikata, te s ponosom nose titule najmlađih IT profesionalaca na području Balkana i šire.

Polaznici su odsjeka za informacione tehnologije škole School & School, a njihov profesor Adi Muslić kaže da mu je čast imati ovakve učenike.

Govoreći o tome kako su se odlučili prijaviti za polaganje za međunarodne certifikat, profesor Muslić ističe da je do ideje došlo prošle godine kad su Tarik i Dinel rekli da žele više, da žele izazov, veći cilj.

– Dao sam im međunarodne testove za certifikate koji su priznati u više od sto zemalja svijeta, a oni su se ozbiljno posvetili zadatku – kaže Muslić, dodajući da je ova škola vjerovatno i jedina na Balkanu koja ima takav pristup da djeca trebaju da polažu međunarodne certifikate.

O tome šta im znače ovi certifikati te ljubavi prema kompjuterima, Dinel Hamzić ističe da je riječ o certifikatu koji predstavlja njegovo znanje u IT odjelu. Kaže da je od malena pokazivao interes za računare, što su roditelji prepoznali i upisali ga u školu, gdje je dobio od profesora pomoć pri uobličavanju znanja te je tako sad jedan od najmlađih IT profesionalaca.

 

Hamzić želi da ide dalje te ne planira stati na ovom certifikatu. Dalje znači i certifikat MSCA, a nakon toga Cisko cetrifikat. Na ovom certifikatu ne želi da stane ni Tarik Lika koji je, kako kaže, zbog ljubavi prema kompjuterima i programiranju zamolio roditelje da ga upišu u školu programiranja.

Inasu Kausumoviću mama je predložila da se upiše u ovu školu jer je, kako kaže, mislila da ima potencijala. A on ističe da su ga kompjuteri uvijek interesovali više od drugih predmeta te da mu ova škola puno znači i da je zabavnija od obične škole.

Profesor informacionih tehnologija School & School Adi Muslić u razgovoru za Fenu kaže da se u tradicionalnim školama vjeruje da je profesor tu da predaje i da bude u centru pažnje, dok je u ovoj školi dijete u centru pažnje, a uspjeh profesora se iskazuje kroz uspjeh učenika.

– Biti profesor nije titula, nije zvanje, biti profesor treba da bude način života. Pravi profesor je onaj koji umjesto tinte na ugovor stavi i dušu i srce i kaže ja želim da ova djeca uspiju – naglašava Muslić.

Smatra da ne postoji dijete koje nije talentovano te da se u ovoj školi fokusiraju na to da pronađu talente, “iskru koju dijete ima”.

Zahvaljujući posebno osmišljenom programu baziranom na višestrukoj inteligenciji, polaznici School & School škole imaju mogućnost da putem finih, primijenjenih i tehničkih znanosti pronađu svoju nadarenost i strast prema određenoj disciplini koja će im olakšati odabir buduće akademske i profesionalne karijere.

Ova škola kroz dvanaest programa omogućava sticanje kompetativnog znanja i vještina na sasvim drugačiji i inovativan način.

Tako zainteresirani mogu da idu na slijedeće programe: RoboTech – Škola Robotičkog Inženjeringa, GameTech – Škola Programiranja & Game Design-a. BioTech – Škola Bio Inženjeringa, STEM (Putovanje na Mars), BizKids – Škola preduzetništva za djecu, Škola Kreativne Fizike & Matematike, Škola Art & Design-a, YouTube & Video Akademija, Škola Glume & Street Ballet-a, Škola Muzike. Škola Stranih Jezika

Osim toga škola nudi i Produženi boravak, Ljetnu školi i Zimsku školu.

A dječaci s početka priče imaju tek trinaest godina, a već imaju zvanje profesionalaca u jednoj od najtraženijih profesija.

Biznis.ba / FENA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Firma Greiner Aerospace iz Žepča proizvodi sjedišta za Boeing i Airbus

Sob, 16/06/2018 - 12:25
Presvlake i sjedišta kompanije Greiner Aerospace iz Brankovića kod Žepča nalaze se u avionima najvećih aviokompanija na svijetu. Kada je 2007. godine Greiner grupacija kupila CarTrim Aircraft, imali su samo jedan cilj, a to je povećanje proizvodnje i osvajanje svjetskog tržišta. Austrijska kompanija Greiner Aerospace je krajem marta 2017. godine postala većinski vlasnik njemačke firme specijalizovane za enterijer aviona CarTrim Aircraft te je tako proširila svoje poslovanje na 33 zemlje, a nekada porodični posao, danas obavlja više od 10.000 radnika.

U razgovoru za Klix.ba direktor kompanije Greiner Aerospace u BiH i u Austriji Thomas Danner je kazao kako je Greiner aktivan u pakiranju, namještaju, automobilskoj industriji, medicinskoj tehnologiji, nauci o životu i industriji ekstruzijskih profila.

“Greiner group je danas velika kompanija sa sjedištem u 33 zemlje i s više od 10.000 radnika koji prave sjedišta za avione, a naši rezultati su nam omogućili drugu poziciju u svijetu po proizvodnji”, kazao je Danner.

Dodao je kako se za sjedište u Bosni i Hercegovini odlučio jer je CarTrim, koji su kupili 2017. godine, imao iskusne radnike.

“Ekonomija u Bosni i Hercegovini je jedan od razloga zašto smo ovdje, jer jednostavno morate biti tu gdje je ekonomska situacija dobra za proizvodnju, ali i gdje imate ljude koji znaju uraditi posao kako treba i koji su spremni da još uče”, dodao je Danner.

Greiner Aerospace radnike uglavnom zapošljava s biroa za zapošljavanje, a do sada nisu koristili nikakve fondove kantonalnih, federalnih ili nekih drugih institucija za razvoj kompanije.

Njihova sjedišta direktno ili indirektno preko kupaca završavaju u avionima Boeing i Airbus, a rade s više od 900 klijenata širom svijeta i pokrivaju blizu 60 posto tržišta svojim proizvodima.

U Brankovićima kod Žepča danas radi više od 200 radnika, a u posljednjih šest mjeseci firma je zabilježila rast zapošljavanja novih radnika za 10 posto mjesečno. Danner je kazao kako im je cilj proširiti proizvodnju, a samim tim i povećati broj uposlenika.

“U narednih nekoliko mjeseci želimo povećati broj radnika, ali dosta problema imamo pri pronalasku odgovarajućeg kadra. Problem odlaska i mladih i starih iz Bosne i Hercegovine odražava se na naše poslovanje, jer je veoma malo kvalitetne radne snage. Tržište raste, samo naš najveći kupac u Evropi sa sjedišem u Njemačkoj je predvidio da će njegova potražnja do kraja godine porasti za 30 posto. Danas mi proizvodimo 7.000 dijelova sedmično, a plan nam je da do kraja godine tu brojku povećamo na 10.000”, izjavio je Danner te dodao da je samo ove godine u pogon uloženo pola miliona KM.

Pogon Greiner Aerospace u Brankovićima kod Žepča vodi tim sastavljen od bh. kadra s višegodišnjim stečenim znanjem, iskustvom i sinergijom koja je došla preuzimanjem vlasništva nad kapitalom.

Na kraju razgovora za Klix.ba Danner je dodao kako im je cilj proširiti ponudu proizvoda i proizvodnju te praviti kompletna sjedišta.

“Cilj nam je rasti s tržištem, a ovaj kompleks u Brankovićima ima budućnost. Želimo proširiti posao ovdje i iskoristiti poslovne prilike u svijetu”, zaključio je Danner.

Grupacija Greiner ove godine slavi 150. godišnjicu osnivanja, a prilikom naše posjete pogone u Brankovićima su posjetili i direktori Greinera iz Kine, SAD-a i drugih zemalja svijeta te su s divljenjem gledali rad uposlenika koji su uglavnom iz Žepča i okoline.

Biznis.ba / Klix.ba

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Egipat povećao cijene benzina za 50 posto

Sob, 16/06/2018 - 11:19

Egipat je danas u sklopu plana reformi Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) podigao cijene benzina za 50 posto, saopšteno je danas iz egipatskog Ministarstva za naftu.

Ministar za naftu Tarek el Mola izjavio je da će povećanje cijena goriva pomoći Egiptu da uštedi 2,8 milijardi dolara koje je odvajao za državne subvencije u budžetu za 2018/2019. godinu.

On kaže da će povećanje cijena smanjiti sredstva odvojena za subvencije za gorivo sa 139 na 89 funti.

Analitičari ističu da će povećanje cijena goriva izazvati dodatni pritisak na potrošače u Egiptu koji već imaju problema usljed visoke stope nezaposlenosti i nestabilnosti cijena.

Ministarstvo za naftu ističe da su povećane i cijene gasa sa 30 na 50 funti.

MMF je krajem 2016. godine sa Egiptom potpisao program finansijske pomoći od 12 milijardi dolara koji predviđa oštre mjere štednje.

Biznis.ba

Kategorije: Bosna in Hercegovina

RS uzela više od tri milijarde KM inostranih kredita

Sob, 16/06/2018 - 10:31

Ukupne obaveze Republike Srpske (RS) na ime glavnice po inostranim kreditima na kraju prošle godine iznosile su oko tri milijarde.

Od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, ovom bh. entitetu su odobrena kreditna sredstva za finansiranje investicionih projekata iz više oblasti, obnove i rekonstrukcije, javnih radova i zapošljavanja, obnove transporta, željeznica, telekomunikacija, elektroenergetskog i vodovodnog sistema, razvoja poljoprivrede i drugog.

Po navedenim investicionim projektima, RS se zadužila kod međunarodnih finansijskih institucija, među kojima su Svjetska banka, Međunarodna asocijacija za razvoj WB IDA, Međunarodni fond za razvoj poljoprivrede-IFAD, Evropska banka za obnovu i razvoj-EBRD, Evropska investiciona banka-EIB, Razvojna banka Savjeta Evrope CEB, vlade Belgije, Japana, Austrije, Španije i Portugala. Dio tih kreditnih sredstva je na kreditnoj osnovi prenijela krajnjim korisnicima, po istim ili različitim uslovima kreditnog zaduženja.

Samo u prošloj godini vanjski dug ovog bh. entiteta je servisiran u ukupnom iznosu od 347.932.511 KM, precizira se u konsolidovanom izvještaju o izvršenju entitetskog budžeta u 2017. godini.

-Ukupno plaćena glavnica iznosi 304.951.991 KM ili 88 posto od ukupno servisiranog duga, a kamata, servisni troškovi, komisiona provizija i troškovi ino-banke iznose 42.980.520 KM ili 12 posto od ukupno servisiranog duga – navodi se u izvještaju.

Iznos plaćene glavnice od 304.951.991 KM odnosi se na glavnicu po “starim“ i “novim“ kreditima i predstavlja izvršenje od 105 posto u odnosu na sredstva planirana budžetom za ove namjene u posmatranom periodu.

Kategorija “novih“ kredita odnosi se na dug po osnovu ino kredita, koji je nastao 14. decembra 1995. godine i kasnije i obuhvata kredite za podršku budžetu i za investicione projekte.

Stanje ukupnog duga RS-a, i vanjskog i unutrašnjeg, na kraju februara ove godine, po preliminarnim podacima entitetskog Ministarstva finansija, iznosi pet milijardi i 396,7 miliona KM, a ukupnog duga koji podliježe zakonskom ograničenju je pet milijardi i 350,47 miliona KM ili 50,62 posto procijenjenog BDP-a za 2018. godine.

Biznis.ba / FENA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Šarović: Kažnjavanje učesnika protesta zbog goriva nije pametno

Sob, 16/06/2018 - 10:06

Građani su uticali da se cijena goriva smanji i tu lekciju nosioci vlasti trebaju da zapamte, kaže ministar Mirko Šarović.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, Mirko Šarović posljednjih je dana ukazao kako cijene goriva mogu biti znatno niže, ali i napomenuo da entitetske vlade mogu utjecati na to koliko građani moraju izdvojiti za litru benzina ili dizela. Objasnio je kako je ovih dana cijena litre goriva nekih 45 eurocenti, pa kad se tome doda sve ono što država uzme, litra goriva po njemu ne bi trebala prelaziti 80 eurocenti. U međuvremenu su, nakon prosvjeda građana i blokada prometnica, vlade entiteta Federacija BiH i Republika Srpska snizile cijene goriva za 2,5 do pet eurocenti što je, kakva takva, pobjeda nezadovoljnih građana. No, ministar Šarović prozvan je u dijelu banjolučkih medija za organizaciju prosvjeda.

  • Posljednjih dana, kako su intenzivirani prosvjedi nezadovoljnih građana, pojedini mediji prozvali su Vas da stojite iza njihove organizacije. Stojite li, doista, iza poziva ljudi na ulice i blokade prometnica?

– Ništa blesavije od toga nisam čuo već dugo. Ne mogu da se načudim otkud nekome pomisao za tako nešto, izuzev ako nije zla namjera. Činjenica jeste da jesam komentarisao događanja, ali komentarisali su i drugi. Nisam trčao pred kamere nego su ljudi željeli da čuju moje mišljenje i moj stav. Nikome se ne dodvoravam i kažem svoj stav jasno, a iznosio sam ga zato što su neki drugi spominjali moje ime kako bih trebao koordinisati aktivnosti oko smanjenja cijena goriva. Nemam nikakve veze sa prevoznicima, ni sa izdavanjem međunarodnih dozvola, niti se bavim tim poslom i ta nadležnost nije u ovom ministarstvu, nego u Ministarstvu prometa i komunikacija. Sve je to jedna obična budalaština koja je izrečena iz ko zna kojih razloga.

  • Gorivo je u međuvremenu pojeftinilo i u Federaciji BiH, i u Republici Srpskoj no tek neznatno. Zar nije loša poruka da to pojeftinjenje bude za pet, odnosno 10 feninga (2,5 do pet eurocenti), ako se zna da je u posljednjih nekoliko mjeseci poskupjelo za pola konvertibilne marke?

– Ni posljednjih dana, ni danas nemam namjeru da se bavim procentima i da budem taj koji će da mjeri koliku cijenu treba da ima gorivo. Nije mi to zaista ni posao, jer to treba da rade drugi i da se procijeni kojim mjerama se može uticati da ne dođe do divljanja cijena goriva. Ali, mislim da je pošteno da kažem da nije samo povećanje akciza uticalo na enormno povećanje cijena goriva u posljednje vrijeme. Jeste uticalo s onih 15 + 3 feninga, a to nije malo, ali je značajno na rast povećanja cijena uticao nagli skok cijena nafte na svjetskoj berzi. Sve to nije alibi da vlasti ne pokušaju da nađu rješenje kako bi ublažili te udare. To se može uraditi na dva načina: jedno je da se utiče kod dobavljača, odnosno distributera goriva da oni svoju zaradu smanje, ali i da država smanji svoje poreze i svoje namete.

  • Kako konkretno to može učiniti država?

– Sa svakim povećanjem cijene goriva, pored drugih, najviše profitira budžet. Zašto? Zato što se povećava osnovica za oporezivanje. Kroz povećanje od 50-60 feninga unazad pola godine stvara se osnovica za obračun PDV-a, odnosno država kroz tih 17 posto ubire više nego što je ubirala ranije. I po tom država u odnosu na ubrane akcize, na ranije ubrani PDV, sada ima nekoliko feninga više po litru goriva, a koji se raspodjeljuje po omjerima entitetima i Distriktu Brčko. Korektno je da se kaže kako imamo povećan priliv zbog povećanja cijene nafte u PDV-u, pa ćemo gledati kako da na tih nekoliko feninga, na koje nismo računali kad se formirao budžet, da ih vratimo ili transferišemo. Ne mogu ga vratiti na naše račune za utrošeno gorivo, ali tih 50-60 miliona koje su zaradili mogu vanredno da usmjere, recimo, u poljoprivredni sektor.

  • Na kome je ta odluka?

– Odluka je isključivo na entitetima, odnosno na vladama Republike Srpske i Federacije BiH. Nakon ovog pritiska građana, potpuno je jasno, oni su reagovali i ja to pozdravljam. Ne ulazim u to je li to malo pojeftinjenja ili nije, ali mislim da je ovo plod pritiska javnosti.

  • Hoćete reći da su građani uspjeli i da je blokada prometnica imala smisla?

– Javnost je sada po prvi put bila toliko snažna, koliko god nam se nije sviđalo što čekamo u nekim kolonama, koliko god bili neki revoltirani što se to radi, dakle javnost je uticala da vlasti u ovoj zemlji reaguju. Mislim da je ovo jedna naučena lekcija. Ništa neće biti svejedno u narednim sedmicama i mjesecima, a to trebamo svi mi nosioci vlasti da zapamtimo.

  • To je imalo svoju cijenu. Svjedoci smo da je policija ispisivala kazne. Ako jeste zakonski utemeljeno ispisivati kazne, jer netko nije unaprijed najavio prosvjed i prijavio se kao organizator, je li ljudski korektno naplaćivati tim ljudima kazne? Ljudi su izašli na ulice da ukažu na nepravdu, na previsoke cijene goriva koje opterećuju njihove kućne budžete, ali će ih sada dočekati kazne na kućnim adresama. Je li moglo drugačije?

– Prije bih upotrebio izraz da li je pametno. Mislim da nije pametno za svakog nosioca vlasti. A da li neki pritisak javnosti i neki otpor u skladu sa zakonom ili nije, to je uvijek diskutabilno. Nema savršeno čistih protesta koje bi mogli da ukalupite i kažete da ste obezbijedili dozvolu ili da imate saglasnost… Radi se o protestu građana i ako vlast želi da u tome traži propuste u organizaciji ili da su u organizaciji protesta učinili određene prekršaje, vjerovatno će uvijek moći da ih nađe. Mislim da je loše i nije mudro da vlast ide tim putem. Ako hoćete da budem u potpunosti iskren, mislim da takvo postupanje vlasti savršeno odgovara opoziciji. Zato nije pametno vlasti da ide tim putem. Pametnije je da ide dalje i pokuša, koliko god je moguće i u skladu sa zakonom, da kontroliše tržište cijena naftnih derivata i izlazi u susret građanima, a ne da se roguši i da gledamo smrknuta lica političara koji pokazuju ogromno nezadovoljstvo, a trebali bi da rade za građane.

  • Jedna od mogućnosti za omekšavanje cijena goriva, a išlo bi u korist spomenutih građana, jeste posezanje u naftne rezerve. Što je s naftnim rezervama u Bosni i Hercegovini?

– Obavezne naftne rezerve proizlaze iz obaveza iz ugovora o energetskoj zajednici, čiji je član i Bosna i Hercegovina. S druge strane to je i velika korist za zemlje koje su uspostavile taj sistem. On znači da svaka zemlja formira instituciju koja će da upravlja obaveznim rezervama za vanredne situacije. Nisu vanredne situacije samo ratovi, nego su to nesreće, nepogode, depresije i poremećaji na tržištu energenata, dakle nemogućnost snabdijevanja određene zemlje energentima. Kad se desi takva situacija, onda se iz rezervi interveniše da sistem, odnosno društvo i država mogu da funkcionišu. To Bosna i Hercegovina nema. Nisam optimista, ali mislim da će mnogo vode proteći dok se unutar BiH ne dogovorimo. Institucija koja bi se formirala imala bi i ekonomski značaj. Ona bi bila jedna važna institucija sa važnim resursom, no nema dogovora entiteta kako da se ona formira, gdje da se formira. Da ne upirem prstom, ali šteta je što toga nema.

  • Ni kod raspodjele sredstava prikupljenih kroz akcize ne postoji politički dogovor, konkretno među ministrima iz stranaka čiji čelnici jako dobro surađuju – konkretno, iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata i Hrvatske demokratske zajednice BiH. Gdje je, zapravo, novac od akciza?

– Bilo je špekulacija po tom pitanju, no čuli ste odgovore ministra finansija i trezora BiH [Vjekoslava Bevande] da su ta sredstva na posebnom računu i da čekaju dogovor dva entiteta o procentima raspodjele tih sredstava. Ona se ne koriste i praktično su blokirana. Bolje bi bilo da su sada već u funkciji, s obzirom da vrijeme teče i ne mogu da se stave na raspolaganje.

  • Zar svima ne bi bolje i korisnije bilo da se ta sredstva usmjere u izgradnju cestovne infrastrukture da se može lakše putovati, da ima manje smrtnih slučajeva zbog loših uvjeta i gužve na cestama? Možete li ukazati Vašim kolegama da je vrijeme za dogovor?

– Ako smo vodili toliku borbu i sučeljavali mišljenja, sukobljavali se i dijelili po pitanju akciza, najbolji lijek da se to prevaziđe jeste da se tim novcem grade putevi. Nije popularno povećavati poreze koji će pasti na teret građana, ali ako građani vide da se gradi onda će neki i reći kako jeste povećano, ali imamo puteve i to je odlično. Sad nam to nedostaje. Pod tenzijom smo i stresom zbog tog zakona o akcizama, jer u suštini građani ne vide da se nešto desilo. Trebalo bi da se desi i bilo bi važno, jer je razvoj infrastrukture za BiH najznačajniji i prvi korak ka napretku i razvoju.

Biznis.ba / Al Jazeera

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Edin Miljković, direktor “Regeneracije” Velika Kladuša: Želimo postati regionalni lideri

Sob, 16/06/2018 - 10:05

Kompanija “Regeneracija” iz Velike Kladuše osnovana je 2005. godine.

Osnovna djelatnost je proizvodnja i instaliranje uređaja za pročišćavanje otpadnih i oborinskih voda i izrada vodovodnih sistema. Do danas je kompanija proširila svoju djelatnost na odvodnju puteva i mostova.

“Firma posjeduje i različite licence, za unutrašnji i vanjsku odvodnju cesta, unutrašnja i vanjska odvodnja objekata, odvodnja mostova u kojoj smo lideri u BiH. Lideri smo i po broju isporučenih separatora u BiH”, kaže direktor Edin Miljković i dodaje:

“Cilj nam je sada postati reginalni lider u našoj branši.”

Sjedište firme i proizvodni pogoni su u Velikoj Kladuši, imaju podružnicu u Sarajevu, a zapošljavaju 85 ljudi, od toga 17 visokoobrazovanih kadrova, od inženjera do doktora nauka.

Upravo je informacija da “Regeneracija” kreće u osvajanje tržišta Srbije i Crne Gore bila povod za razgovor.

“Registracija za crnogorsko tržište treba biti gotova do kraja šestog mjeseca, a do kraja godine i za tržište u Srbiji. Cilj nam je da pojačamo naše prisustvo na tom tržištu. To su potencijalno dobra tržišta, na kojima će trebati intenzivno raditi. S obzirom da smo uspostavili jako dobru infrastrukturu firme, mislim da će to ići puno lakše nego kada smo počinjali na tržištu BiH. Želimo u narednom periodu biti lideri u regionu kada je proizvodnja seperatora za pročišćavanje oborinskih i otpadnih voda u pitanju”.

Šta je ono što je najbitnije u ovom trenutku za dobro i uspješno poslovanje u vašoj branši kada je BiH u pitanju?

“Najbitnije, kao i u svakoj branši, jeste da zaživi pravna država u punom kapacitetu. Iz razloga što je BiH preko Instituta za standardizaciju BiH preuzela već dosta evropskih normi. Zadnjih godina smo se dosta primakli Evropi u tim zakonskim regulativama vezanim za kvalitetu materijala koji trebaju zadovoljavati evropske norme. Recimo, mi kada smo počeli 2005. sa radom, kada bi neko spomenuo ekologiju, mnogima je to bila sasvim nebitna priča i na neki način nemoguća misija. No, primijetimo veliki pomak iz godine u godinu. U svim segmentima”.

Šta nas je, da tako kažemo, natjeralo da se primičemo Evropi?

“Kroz sredstva koja plasiraju evropske banke, podignuta je visoko ljestvica, mora se sve uraditi po pravilima struke i važećim zakonskim regulativama. To je nešto zaista pozitivno. Samim time olakšan je rad i inspekcijama na terenu. Zaista se približavamo EU. Sada je puno lakše ocijeniti da li određeni proizvod zadovoljava potrebene karakteristike i određene norme i standarde”.

Koliko se zaista u stvarnosti, na terenu da tako kažemo, poštuju te evropske norme i regulative?

“Poštuju se. Jako puno. Najveći odmak su napravile JP Ceste FBiH i JP Autoceste FBiH. Pošto se njihovi projekti većinom finansiraju novcem iz Evrope, oni su kroz te projekte napravili veliki pomak, jer ti projekti moraju biti dosta dobro usklađeni sa evropskim normama. Ono što je također dobro, jeste to da recimo projektanti koji rade primjerice na autoputu, te iste norme i standarde primjenjuju i na druge projekte. Samim time i inspekcije u svom radu preuzimaju te norme.”

“Recimo, kroz saradnju Javnog preduzeća Autoceste FBiH sa evropskim bankama donijet je set uputa za projektovanje i građenje. Taj set uputa je prilagođen evropskim standardima koji se primjenjuju u Evropskoj uniji. Posebno bih istakao Pravilnik donesen početkom prošle godine na nivou Federacije BiH, a odnosi se na proizvode koji se ugrađuju u sisteme za oborinske i otpadne vode. Pravilnik je dosta toga dobrog napravio.”

“Kada se uvoze materijali, mora se znati koje određene norme, odnosno tehničku dokumentaciju moraju imatu. Mi znamo da se u BiH uvozi sve i svašta, iz raznih zemalja. Kod nas bi svako svašta prodavao, a najmanje odgovarao za to. Donošenjem tog Pravilnika olakšan je i rad inspekcijskim organima. Konkretno u našem slučaju, primjenjujući taj isti pravilnik, postali smo još konkurentiji u zemljama gdje izvozimo naše proizvode, posebno u zemljama Evropske unije i zemljama regiona.”

Je li primjena tog Pravilnika zaživjela u potpunosti?

“Poprilično. Dosta općina u BiH primjenjuje upravo taj Pravilnik prilikom izrade kanalizacionih mreža. Mi smo svoju proizvodnju uskladili s tim pravilnikom. Međutim, još uvijek ima zaobilaženja, da tako kažem. Primjerice, u “Vodovodu i kanalizaciji” Sarajevo najveća je opstrukcija tog Pravilnika. Dešava se da oni Pravilnik primjenjuju kada njima nešto odgovara, a izričito ne primjenjuju kada im ne odgovara.”

Na šta konkretno mislite?

“Konkretno, ugrađuju se recimo cijevi renomiranog evropskog proizvođača, poliesterske. Proizvodi ih jedna austrijska firma. Firma koja je na istom institutu radila ateste za cijevi na kojem je naša firma Regeneracija radila ateste za poliesterske šahtove. E sada nadležni u ViK-u kažu da se mogu koristiti njihove cijevi, ali ne mogu naši šahtovi. A, u pitanju su potpuno kompatibilni prozivodi, poliesterske cijevi i poliesterski šahtovi. No, u ViK-u uz ugradnju poliesterskih cijevi ugrađuju betonske šahtove. Rade veliku štetu. Ti spojevi nisu i ne mogu biti dobri, i onda naravno dolazi do isticanja vode i ispiranje tla iz šahtova, što naravno dovodi do propadanja cesta. Dolazi do isticanja kanalizacije i zagađivanja tla i okoliša”.

Očito je poštivanje propisa i pravila zapravo ključ kvalitetnog razvoja i u vašoj branši?

“Mi vidimo budućnost rada u BiH kroz poštivanje propisa. To je najbitnije. To je ključ ka napretka. Da ne radimo po pricipu za nekoga pravilnik i pravila vrijede, a za neke ne vrijede.”

Edukacija je veoma bitna

“Mi kao firma smo održali nekoliko edukacija u svim većim gradovima BiH, zajedno sa Institutom za standardizaciju BiH. U Sarajevu, Tuzli, Mostaru, Travniku… gdje je na svakoj edukaciji bilo preko 100 prisutnih iz branše. Radimo te prezentacije da podignemo svijest kod ljudi koji su u branši, bilo da su projektanti, investitori, nadzorni ili inspekcije, da podignemo svijest o tome šta je to u Evropi i kod nas sve doneseno. Da na jednom mjestu mogu dobiti sve informacije. Mogu se povezati sa Institutom za standardizaciju BiH koji je dosta kooperativan u davanju podataka u kojem pravcu treba ići i je li sve u skladu sa EU normama. Tim prezentacijama do sada je ukupno prisustvovalo preko 700 ljudi iz branše koji su mogli čuti šta se primjenjuje u BiH i u kojem pravcu da idu dalje.”

Ponosni na karatiste Regeneracije

“Regeneracija” kao i svaka uspješna firma, značajna sredstva izdvaja za kulturu i sport na području USK-a. Posebno su ponosni na Karate klub Regeneracija koji finansiraju.

“Karate klub Regeneracija je prošle godine proglašen najboljim klubom na USK. Najboljim trenerom je proglašen trener naših karatista. Karate klub Regeneracija ima i balkanske prvake. Imamo sjajan omladinski pogodn, preko 320 djece”, kaže Miljković.

Biznis.ba / Fokus.ba

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Pročitajte šta piše u Nacrtu zakona o zaštiti prijavitelja korupcije

Sob, 16/06/2018 - 10:00
U Federaciji Bosne i Hercegovine, u parlamentarnoj proceduri je, trenutno u formi nacrta, zakon o zaštiti osoba koje se odluče prijaviti korupciju.

Ovaj zakon je Parlamentu Federacije predložila Federalna vlada i kandidiran je kao jedna od tačaka dnevnog reda Predstavničkog doma za sjednicu zakazanu za 20. juni.

Cilj zakona je suzbijanje korupcije i osiguranje efikasnog sistema zaštite prijavitelja.

Pojam “korupcija“ u ovom nacrtu zakona je definiran kao “svako činjenje ili nečinjenje izvršeno zloupotrebom službenih ovlaštenja ili službenog položaja u privatne svrhe, radi sticanja protivpravne imovinske ili bilo koje druge koristi za sebe ili drugoga, koju poduzima odgovorno lice ili lice koje je radno angažirano u javnom ili privatnom sektoru“.

Pojam “zaštićeno prijavljivanje“ je definiran kao interno ili eksterno prijavljivanje ili, izuzetno, javno objavljivanje ili na drugi način činjenje javno dostupnim informacija koje na osnovu razumnog uvjerenja prijavitelja ukazuju na to da je izvršen, da je u toku ili da će biti izvršen akt korupcije te na aktivnosti koje se poduzimaju u cilju prikrivanja bilo koje od tih stvari.

“Odgovorno lice“ u ovom tekstu podrazumijeva osobu u organu javne uprave, privrednom društvu ili u drugom pravnom licu kojoj je s obzirom na njenu dužnost ili na osnovu posebnog ovlaštenja, povjeren određeni krug poslova koji se odnose na primjenu zakona ili propisa donesenih na osnovu zakona ili općeg akta organa javne uprave, privrednog društva ili drugog pravnog lica u upravljanju i rukovanju imovinom, ili se odnose na rukovođenje proizvodnjom ili nekom drugom privrednom djelatnošću ili na nadzor nad njima.

“Ovlašteno lice“ je osoba ovlaštena za postupanje po prijavama.

“Interno prijavljivanje“ korupcije podrazumijeva da prijavitelj obavještava odgovornu ili ovlaštenu osobu o činjenicama na osnovu kojih sumnja da je kod subjekta kojim odgovorno lice rukovodi pokušana ili izvršena korupcija.

“Eksterno prijavljivanje“ je, pak, obavještavanje inspekcije, policije, tužilaštva, Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije Bosne i Hercegovine ili organizacija civilnog društva koje se bave zaštitom ljudskih prava ili borbom protiv korupcije.

“Poseban oblik zaštićenog prijavljivanja“ je termin koji u ovom zakonu podrazumijeva prijavljivanje objavljivanjem u medijima ili na drugi način informacija koje ukazuju da je pokušana ili izvršena korupcija.

“Prijavilac“ je osoba koja “u dobroj vjeri“, kako stoji u budućem zakonu, zaštićeno prijavljivanje ili poduzima radnje u svrhu zaštićenog prijavljivanja. Tu se naročito podrazmijeva osoba koja je stalno ili privremeno zaposlena ili je bila zaposlena u subjektima javnog ili privatnog sektora ili je na bilo koji način angažirana u tim subjektima.

“Štetna radnja“ je u smislu ovog zakona svaka radnja kojom se prema prijaviocu ili licu koje se smatra prijaviocem ili članu njegove porodice, neposredno ili posredno različito postupa, uključujući naročito svako isključivanje ili ograničavanje mogućnosti učešća na konkursima za zapošljavanje ili unapređenje, prestanak radnog odnosa, premještaj, isključivanje ili ograničavanje mogućnosti stručnog obrazovanja i usavršavanja, lošiju ocjenu rada, lošije uslove i zahtjeve rada, suspenziju s poslova i plaće, vraćanje na nižu kategoriju u okviru radnih mjesta, izostanak poslovnog angažmana, stvaranje radnih uslova kojima bi se zaposlenik odvratio od zaštićenog prijavljivanja, uznemiravanje, mobing, kao i svaka druga okolnost koja ima za svrhu ili posljedicu da prijaviocu ili licu koje se smatra prijaviocem ili članu njegove porodice, onemogući ili ugrožava priznavanje, uživanje ili ostvarivanje na ravnopravnom osnovu prava i sloboda u svim oblastima javnog života.

Svaka osoba ima pravo da, u dobroj vjeri, prijavi bilo koji oblik korupcije u javnom ili privatnom sektoru, za koji sazna na bilo koji način. Zabranjeno je sprečavanje prijavljivanja korupcije, a svaka odredba općeg ili pojedinačnog akta kojim se sprečava prijavljivanje ne proizvodi pravno dejstvo. Prijavitelj je zaštićen na osnovu ovog zakona i ne smije imati štetne posljedice zbog prijave korupcije učinjene u dobroj namjeri, navedeno je.

Ovim zakonom je također zabranjena zloupotreba prijavljivanja korupcije dostavljanjem informacija za koje prijavitelj zna da nisu istinite.

Korupcija se može prijaviti pismeno ili usmeno, a prijava treba da sadrži, između ostalog, činjenice i okolnosti na osnovu kojih prijavitelj sumnja da je pokušana ili izvršena korupcija.

Odgovorna ili ovlaštena osoba dužna je da postupi po prijavi bez odlaganja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema prijave, kao i da bez odgađanja osigura zaštitu ličnih podataka i anonimnost prijavitelja. Dužna je također prijavu bez odgađanja proslijediti organu ovlaštenom za inspekcijski nadzor ako sumnja da se radi o prekršaju, a u slučaju da sumnja na izvršenje krivičnog djela, treba da je proslijedi odgovarajućem nadležnom organu.

U slučaju da se prijavitelj odluči na tužbu, traži da se utvrdi da je u vezi s prijavom korupcije došlo do ugrožavanja ili povrede njegovih prava ili da je stavljen u nepovoljniji položaj, odnosno da je nastala štetna radnja te postavlja jedan ili više sljedećih zahtjeva: da sud poništi konkretan akt, zabrani vršenje ili ponavljanje radnje ili naloži poduzimanje drugih konkretnih mjera i radnji radi uklanjanja štetne radnje, uključujući i uspostavljanje prijašnjeg stanja. Može tražiti i naknadu materijalne i nematerijalne štete od tuženog, objavljivanje u medijima presude donesene u tom postupku.

U Nacrtu zakona predviđene su novčane kazne od 5.000 KM do 15.000 KM za odgovornu ili ovlaštenu osobu koja u postupku internog prijavljivanja odbije da primi prijavu, ne postupi blagovremeno po prijavi, blagovremeno ne obavijesti podnosioca prijave o njenom ishodu ili ne osigura zaštitu ličnih podataka i anonimnost prijavitelja.

Kazne u istom rasponu predviđene su i za odgovorne osobe koje u postupku eksterne zaštite ne učine ništa na uklanjanju posljedica štetne radnje utvrđene presudom.

Također je kaznama od 5.000 do 15.000 KM zaprijećeno i za zloupotrebe u prijavljivanju korupcije, odnosno za prijavitelje koji u momentu podnošenja prijave znaju da su neistinite informacije koje dostavljaju ili prijavljivanje uslovljavaju imovinskom te drugom koristi kao nagradom ili naknadom za dostavljanje informacija i dokaza o korupciji.

Prihodi od novčanih kazni pripadaju budžetu Federacije Bosne i Hercegovine, definirano je u Nacrtu zakona o zaštiti prijavilaca korupcije.

Biznis.ba / FENA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Gluhaković: Distributeri nafte u RS-u održali obećanje i snizili cijene

Sob, 16/06/2018 - 09:26
Ministar trgovine i turizma Republike Srpske Predrag Gluhaković rekao je da su distributeri nafte u Republici Srpskoj, koji su Vladi obećali da će sniziti cijenu goriva za pet feninga, održali obećanje.

On je za Radio-televiziju Republike Srpske rekao da se cijena goriva u RS razlikuje od regije do regije u zavisnosti od distributera i vrste goriva, te dodao da je gorivo najjeftinije u Posavini i Semberiji.

“Svi bismo željeli da cijena goriva bude niža, kao i mnogih drugih artikala, ali je činjenica da su cijene goriva u RS najniže u regionu”, naveo je Gluhaković.

Prema njegovim riječima, nadležna ministarstva ozbiljnije će se pozabaviti kvalitetom goriva u RS.

“Da je snabdjevač Rafinerija nafte u Brodu za sve distributere bilo bi mnogo lakše kontrolisati kvalitet goriva. Kada bi i Republika Srpska i Federacija BiH koristili kapacitete ove rafinerije siguran sam da bi i cijene goriva bile niže. Siguran sam da je ovo gorivo i kvalitetnije i sigurnije od uvoznog”, zaključio je Gluhaković.

On je istakao da Vlada čini napore da promoviše domaće proizvode, jer tako građani znaju šta kupuju, povećava se BDP, prikupljaju se porezi, zapošljava se domaća radna snaga.

Gluhaković je podsjetio da je Vlada RS obavezala Ministarstvo trgovine i turizma da sa distributerima svakih 15 dana prati kretanje cijena goriva na svjetskom tržištu, da bi, ukoliko dođe do nekih poremećaja, mogli adekvatno reagovati.

Biznis.ba

Kategorije: Bosna in Hercegovina