Biznis.ba

Syndicate content Biznis.ba
Poslovni magazin
Updated: 7 min 39 sek od tega

Šukalo: Partokratija i nepotizam uništili su naš privredno-finansijski sistem

Ned, 17/06/2018 - 20:07
Najrealniju ocjenu aktuelne političke i ekonomske situacije pokazuju redovi građana ispred stranih ambasada i konzulata širom BiH, koju napuštaju svi koji nisu dio birokratsko-partijsko-tajkunskog lanca koji je potpuno smoždio zdravo ekonomsko tkivo, rekao je u intervjuu za Vijesti.ba poslanik PDP-a u NSRS Adam Šukalo.

 

– Odlaze cijele porodice, a ne samo mladi i radno sposobni. Korupcija, partokratija i nepotizam uništili su naš privredno-finansijski sistem, a da pritom niko nije odgovarao – ističe Šukalo.

Razgovarao: Delvin Kovač

– Kako generalno vidite šanse opozicije iz Republike Srpske na ovogodišnjim Opštim izborima?

ŠUKALO: Opozicija ima šansu ako shvati da u ovakvom izbornom sistemu i pravilima igre ne može dobiti izbore. To je prvi korak, jer dopustiti da teče izborni proces koji je potpuno korumpiran od dana raspisivanja pa do dana izbora, a očekivati pobjedu, u takvim okolnostima je zaista naivno.

Registracija fiktivnih političkih subjekata, netačni birački spisak koji ima više birača nego broja građana i monopol na barem 20% biračkih mjesta iz sastava režimskih stanaka je preduslov za samo još jednu izbornu krađu. Na sve treba dodati zloupotrebu javnog servisa RTRS, javnih budžeta i budžeta javnih preduzeća, kao i izvlačenja novca preko javnih radova i javnih nabavki koji se usmjeravaju u kupovinu glasova na dan izbora – to je specijalitet ovog režima.

Lično se zalažem za radikalniji pristup i akcije opozicije koje će natjerati režim u Republici Srpskoj da pregovara o prelaznoj Vladi koja će imati samo i isključivo mandat za organizovanje fer izbora.

Nažalost, mislim da će opozicija ponovo nasjesti na iste trikove i spinove iz režimske kuhinje koje možemo slušati svaki dan u režimskim medijima, poput onih vijesti da je takav otpor korumpiranom izbornom procesu po njima udar na Republiku Srpsku.

– Na prethodnim izborima 2014. godine, Mladen Ivanić tijesnom je pobjedom nad Željkom Cvijanović izabran za srpskog člana Predsjedništva BiH. Ivanić je tada dobio 48,6, a Cvijanović 47,6 posto glasova. Kakvu očekujete ovogodišnju trku za tu poziciju između Ivanića i Milorada Dodika?

ŠUKALO: Ivanić sigurno može pobijediti u zakonitom izbornom procesu. Nažalost, ako se prihvati ovakav izborni proces, uvjeren sam da će režim i njihovi pomagači, sa jedne strane, poništiti mnogo glasova za Ivanića, a sa druge ubaciti dovoljno glasačkih listića da bi Dodik pobijedio.

Zato su režimske stranke i glasale protiv skeniranja glasačkih listića da bi mogle nastaviti izbornu pljačku po već oprobanom receptu.

– A trku za funkciju predsjednika Republike Srpske između Vukote Govedarice i Željke Cvijanović?

ŠUKALO: Tu je već situacija drugačija, jer Željka Cvijanović je toliko loš kandidat da iako pokradu 50.000 glasova, to im neće biti dovoljno za pobjedu.

Govedarica ima generacijsku šansu – ne samo da pobijedi – već i otvori jedan novi proces promjena u Republici Srpskoj. Ja bih zaista volio da vidim profil birača koji glasa za Željku Cvijanović, a da to nije neko iz birokratsko-partijsko-tajkunskog lanca. To je ipak manjina i ukoliko budemo imali izlaznost oko 60%, onda režimlije ne mogu da spriječe pobjedu Vukote Govedarice.

Željka Cvijanović izjavila je da su protesti u Republici Srpskoj organizovani planski s ciljem destabilizacije entiteta i entitetske vlasti, “a ne, kako se to javnosti pokušava predstaviti, da se radilo o spontanim protestima”. Vaš komentar?

ŠUKALO: Željka Cvijanović i režim na čelu s Miloradom Dodikom su svojim načinom vladanja destabilizovali Republiku Srpsku, jer su korupcijom uništili naš privredno-finansijski sistem. Direktna posljedica toga je negativan prirodni priraštaj i egzodus mladih i radno sposobnih u zapadne zemlje.

Kako to slikovito izgleda najbolje je da krenemo od Novog Grada do Trebinja i izbrojimo investicije u svim opštinama i gradovima, ali i da prebrojimo koliko je mladih otišlo iz tih opština u protekle četiri godine. Nakon te analize, bilo bi jasno da je njihov lažni patriotizam samo strah da se ne bi pričalo o rezultatima kojih nema.

– Kakve su Vaše ambicije i gdje sebe vidite nakon oktobarskih izbora?

ŠUKALO: Imam ambicije, ali ne u ovakvom korumpiranom izbornom sistemu. Moje ambicije poslije oktobra su jednostavne – potrebno je da prije formiranja nove Vlade promijenimo zakonodavno-pravni okvir. Nakon toga spreman sam da budem na čelu tima koji će pokazati političku volju i u roku pola godine pohapsiti i procesuirati 100 najkorumpiranijih političara, tajkuna, tužioca i sudija koju su na najbrutalniji način opljačkali i uništili našu zemlju.

– Iako plate ostaju na istom nivou, građani se svako malo nađu na udaru nekih novih nameta. Posljednje u nizu bilo je povećanje cijena goriva. Kako komentarišete takve poteze vladajućih struktura?

ŠUKALO: Znaju da mogu. Dok god većina građana ćuti, trpi i plaća njihov harač, oni znaju da mogu još više. Međutim, oni zaboravljaju kako su istorijski prošle haračlije na ovim prostorima. Buna je drugo ime za otpor na ovim prostorima.

– Jesu li opravdani strahovi građana da bi kao lančana reakcija moglo uslijediti i poskupljenje životnih namirnica?

ŠUKALO: Naravno. Pa poskupljenja se stalno i dešavaju. Mislite da institucije brinu o tome? Pa vlasnici većine trgovačkih lanaca u BiH kroje kadrovsku politiku vladajućim partijama. Ko su kontrolne institucije? Kako država reaguje na tržišne poremećaje? Nikako. Pa u Republici Srpskoj su robne rezerve otišle u stečaj. Građani moraju da se pobune kao u razvijenim zemljama kad reaguju na povećanje cijene neke životne namirnice. To je bojkot kupovine određenog proizvoda, proizvođača…

– Svakodnevna mirna okupljanja građana na Trgu Krajine u Banjoj Luci, nezadovoljnih zbog nerješavanja smrti mladića Davida Dragičevića, nažalost ne polučuju nikakve konkretne rezultate. A nadležne institucije RS i dalje šute…

ŠUKALO: Pa to je posljedica ukupnog stanja u našem društvu. Nekoliko pojedinaca u MUP-u Republike Srpske umislili su sebi da su bogovi, da je MUP njihovo vlasništvo i da mogu baš sve uraditi, pa čak i da prikriju ubistvo mladića Davida Dragičevića.

Nije ovo prvi put da se to dešava. Ubistvo Milana Vukelića i farsa od suđenja Nikoli Đuroviću ukazuje da nema pravne sigurnosti dok je na vlasti ovaj režim, ali i njihovi pomagači u tužilaštvu. Zato Tužilaštvo sprema istu taktiku razvlačenja i igraju na faktor vremena. Ništa oni neće preduzeti jer su u raljama pojedinaca koji su privatizovali MUP RS.

Zbog toga smo i pripremili dva zakona, koji smo po hitnoj proceduri uputili u parlament i on će se naći u prijedlogu dnevnog reda sjednice zakazane u utorak, 19. juna. Riječ je o izmjenama i dopunama zakona o javnim tužilaštvima i zakona o krivičnom postupku RS koji će ukinuti amnestiju od krivičnog gonjenja tužioca u vršenju službene dužnosti, ali i omogućiti građanima da sami preuzmu, tj. nastave gonjenje ako tužilac odustane od istog ili ne podigne optužnicu u određenom roku.

Postojeći zakon omogućuje amnestiju tužioca u vršenju službene dužnosti, a od tužilačke volje u BiH isključivo zavisi da li će doći do podizanja optužnice, a samim tim i suđenja. Takva tužilačka volja je i prouzrokovala na stotine obustavljenih istraga u kojem je opljačkano nekoliko milijardi KM javnog novca i još vrijednije imovine, a takođe nisu riješena brojna ubistva od kojih se građanima ledi krv u žilama.

Biznis.ba / Vijesti.ba

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Bijedić reagovao na Novalićevu izjavu o akcizama

Ned, 17/06/2018 - 14:50
Povodom nedavne izjave premijera Federacije BiH Fadila Novalića o akcizama, gdje je vlastiti neuspjeh pokušao ispostaviti kao grešku SDP-a i naveo da novca nije ostalo na računu, reagovao je Enver Bijedić, član Predsjedništva SDP-a.

„Premijer Fadil Novalić na isteku svog neuspješnog četverogodišnjeg mandata ponovo se obrušio na SDP, koji mu očito izlazi na san.

Pozivamo ga da prestane u SDP-u tražiti alibi za vlastiti neuspjeh u izgradnji autoceste. Mi smo na tom planu uspjeli i dokazali da je moguće graditi.

Kada je došao u Vladu, Fadila Novalića je dočekalo oko 500 miliona KM za izgradnju autoceste. Za skoro četiri godine Novalić i njegova Vlada nisu bili u stanju izgraditi ni metra autoceste.

Neka Novalić objasni koliko puta i zašto je poništen tender za gradnju autoceste od Međugorja do Počitelja za šta mu je prošla Vlada ostavila 200 miliona KM.

Građani očekuju da on i njegova SDA objasne gdje je novac od povećanja akciza? Zašto se ne gradi u FBiH, dok se istovremeno gradi u RS?

Ako potraži, krivca za vlastiti neuspjeh Novalić će pronaći u ogledalu i u okviru svoje SDA, koja je u potpunosti zaustavila gradnju svega u FBiH, osim jednog trotoara“, rekao je Bijedić.

Biznis.ba

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Pandurević: SDS sutra predlaže izmjene Zakona o akcizama

Ned, 17/06/2018 - 14:27
Klub poslanika Srpske demokratske stranke (SDS) u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine uputit će sutra u parlamentarnu proceduru izmjene i dopune Zakona o akcizama po hitnom postupku.

– Očekujemo da nas podrže sve kolege koje su i prošli put bile protiv povećanja akciza, ali i oni koji su u međuvremenu shvatili da građani ne mogu izdržati ovolika poskupljenja – rekla je na konferenciji za novinare u Istočnom Sarajevu predsjedavajuća ovog kluba Aleksandra Pandurević.

Izmjenama i dopunama, kako je pojasnila, stavio bi se van snage zakon kojim su u decembru prošle godine putarine povećane za 15 feninga plus PDV, što znači da bi cijene goriva po litru bile smanjene za 18 feninga ili 10 KM po rezervoaru.

Tvrdi da je sadašnje smanjenje cijene goriva od pet feninga u RS samo “kozmetičko i predizborno”, budući da Vlada RS-a, kako je rekla, očigledno štiti “interese pojedinaca iz vlasti i naftnog kartela”.

– Građani su protestima rekli šta misle, a svaka ozbiljna i odgovorna vlast treba to da shvati i reaguje, da radi u interesu naroda. Vlast je ta koja treba da služi narodu, a ne obrnuto – rekla je Pandurević.

Biznis.ba / FENA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Novalić: Željeznice Federacije po prvi put nakon rata posluju pozitivno

Ned, 17/06/2018 - 13:41
Zašto je insistirao na usvajanju Zakona o doprinosima i porezu na dohodak, šta donosi stvaranje sistema one-stop-shop na prostoru Federacije, kakva je realizacija Reformske agende, šta su donijele akcize na gorivo, zašto “stoji” gradnja aerodroma kod Bihaća te šta je sa termoelektranama u Tuzli i Banovićima u intervjuu za Vijesti.ba je govorio premijer Federacije BIH Fadil Novalić.

– Nedavno su usvojena dva važna reformska zakona Zakon o doprinosima i Zakon o porezu na dohodak. Zašto ste toliko insistirali na ovim zakonskim rješenjima?

NOVALIĆ: Ova su dva zakona velikom dijelom proistekla iz mojih iskustava kao privrednika. Primijetio sam da su upravo na polju doprinosa i poreza nepošteni poslodavci imali najviše manevarskog prostora. S druge, pak, strane, znam i gdje su privrednici imali određenih poteškoća i cilj ova dva zakona jeste da im što više olakšamo poslovanje.

Razlog zbog kojeg smo odlučili da povećamo poresku osnovicu jeste da spriječimo učestalu praksu da se radnicima dio plate isplaćuje kroz, naprimjer, nerealno veliki topli obrok, a s ciljem da se izbjegne plaćanje poreza.

Ovo možda radnicima na kratke staze nije značilo ništa, no dugoročno je itekako bitno da sva primanja budu uredno evidentirana jer su one, između ostalog, osnova budućih penzija.

Zatim, prema dostupnim podacima, preko 100 hiljada radnika, koji primaju najniže plate, nije imalo topli obrok. Dakle, ta mjera na njih neće uticati nikako. Mislim da je bitno istaći da toplog obroka nemaju uglavnom zaposlenici realnog sektora, tako da će ta mjera njihovim poslodavcima donijeti veliko olakšanje.

Ima tu još jedna pogodnost za privrednike vezana za smanjenje administativnih procedura. Do sada su svaki mjesec poslodavci morali popunjavati više obrazaca, sad će sve biti svedeno na samo jedan.

Moram još jednom naglasiti da ova mjera ima fiskalno neutralan karakter jer smo uz povećanje poreske osnovice smanjili smo stopu doprinosa sa 41,5 na 33,5 posto. Dakle, država neće privrednicima uzeti ni fening više.

Zakonom o porezu na dohodak ćemo, pak, uvesti različite stope poreza u zavisnosti od visine plate. Oni koji imaju veća primanja, plaćaju i veće poreze. Dakle, oni koji zarađuju do 700 KM bit će u potpunosti oslobođeni poreza. Takvih osoba ima u Federaciji oko 55 posto. Dalje, stopa od 10 posto je predviđena za dohotke izmedju 700 i 1.500 te 20 posto za dohotke više od 1.500 KM.

Ukoliko naprimjer neko ima platu od 1600 KM, ta osoba za prvih 700 KM ne plaća porez, na razliku od 700 do 1500 KM plaća 10 posto poreza, a na razliku iznad 1500 KM plaća 20 posto poreza. Zakon štiti dakle radnike koji zarađuju najmanje.

– Pred Federalnom parlamentom će se naredne sedmice naći još jedan set zakona bitan za privrednike, a koji imaju za cilj stvaranje sistema one-stop-shop na prostoru Federacije. Znači li to da će sistem jednošalterskog poslovanja nakon RS-a konačno zaživjeti i u Federaciji?

NOVALIĆ: Ovo je jedna od osnovnih mjera za poboljšanje poslovnog ambijenta u Federaciji BiH. Ako želimo investitore, moramo im maksimalno pomoći da se snađu u kompliciranom administrativnom sistemu i da mogu što brže proći kroz sve procedure neophodne prilikom otvaranja firmi.  Sistem jednošalterskog poslovanja je već zaživio na terenu u nekoliko općina. Pozitivni primjeri stižu iz, naprimjer, Tešnja i Žepča. Međutim, da ga proširimo na područje cijele Federacije neophodna nam je sveobuhvatna reforma legislative. Moramo promijeniti set od pet zakona. Tu su Zakon o privrednim društvima, Zakon o registraciji poslovnih subjekata, Zakon o Poreskoj upravi, Zakon o FIA-i i Zakon o notarima.

Priprema paketa je trajala dosta vremena, odatle kašnjenje u uspostavljanju sistema. Imamo i puno kompliciraniji sistem podjele nadležnosti od RS-a između Fedracije, kantona i opština i da sve to posložimo trebalo je uložiti malo više truda. Ipak, već naredne sedmice očekujem da ćemo konačno riješiti sve zakonske prepreke u Parlamentu pa da ćemo moći da krenemo u proces implementacije.

– Ovo su sve mjere iz Reformske agende. Dokle smo s njenom realizacijom?

NOVALIĆ: Sa usvajanjem Zakona o doprinosima i Zakona o porezu na dohodak, mi ćemo završiti sve reforme iz oblasti ekonomije.

Ono gdje se nismo pomjerili s mrtve tačke je vladavina prava. Polovično je urađena i reforma javne uprave. Na samom početku mandata mi smo uveli moratoriji na zapošljavanje u administraciji i po prvi put poslije rata broj uposlenih nije porastao, iako se nije ni smanjio. To svakako nije dovoljno i ima još dosta posla da se uradi i na tom polju.

– Pažnju javnosti je nedavno privuklo pitanje cijena goriva. Bilo je i glasova koji su krivili Vas kao čovjeka koji je intenzivno lobirao za uvođenje akciza. Da li mislite da su nam akcize donijele više dobra ili zla?

NOVALIĆ: Ja svoj stav nisam promijenio. Akcize su nam neophodne da pokrenemo novi investicijski ciklus i cestogradnju na prostoru Federacije. Danas je najglasniji u kritikama akciza SDP, dok se istovremeno hvale kilometrima autoputa koje je izgradila njihova Vlada. Pa ne misle valjda u SDP-u da je Nermin Nikšić izgradnju cesta finansirao iz svog džepa. I oni su koristili sredstva iz akciza, potrošili su sve što je bilo na računu i to sad ne znači da Federacija treba zauvijek prestati da gradi.

Treba nam dodatni novac, a jedini način da ga prikupimo su upravo akcize.  U SDP-u su toga naravno svjesni, no umjesto da iznose činjenice oni su se, po običaju, opredijelili za politikantski pristup.

Šta se tiče samih cijena benzina, ima dio cijene na koji ne možemo uticati, a to su svjetske prilike na tržištu nafte i međunarodna politika. Postoji naravno i mogućnost da se distributeri dogovore i odluče da uvođenje akciza iskoriste da povećaju cijene iznad iznosa akcize.

Upravo je ovo razlog zbog kojeg je resorni ministar Vujanović održao sastanak sa njima i predstavio im je mjere koje ćemo morati da poduzmemo ako takav dogovor postoji. Država nije nemoćna u slučaju da neko pokušava zloupotrebiti situaciju na tržištu.

Vidjeli ste da je taj naš pristup već donio određene rezultate.

– Putevi, čini se, nisu jedini infrastrukturni projekti za koje se založila ova Vlada. Kako stojimo kad su u pitanju Željeznice i aerodromi?

NOVALIĆ: Prije svega vidite da Željeznice Federacije po prvi put nakon rata posluju pozitivno. Ovo je danas jedno zdravo javno preduzeće koje se više ne mora boriti za opstanak već koje pravi razvojne planove. Brzo kreće ljetni voz prema Jadranu, za par sedmica će biti uspostavljen željeznički saobraćaj na relaciji Sarajevo-Bihać.

Ovo su sve rezultati uspješne saradnje sa Vladom Federacije i uspješno provedene restrukturizacije kompanije.

Još jedan naš ogroman uspjeh na polju infrastrukture jeste rast aerodroma u Tuzli i u Mostaru. Svaka nova sezona donosi nove letove, to je dosad bila uglavnom Tuzla, ali vidite i sve veći interes aviokompanija za Mostar. Biće to sigurno veliki podstrek razvoju turizma u Hercegovini.

Nešto sporije napreduje realizacija projekta aerodroma Golubić u Bihaću. Federacija je obezbijedila novac i svu neophodnu podršku, nažalost već nekoliko mjeseci 6 i po miliona maraka čeka neiskorišteno na računu. Kriv je Grad Bihać koji ne radi svoj dio posla i koji nije do sada poduzeo dovoljno da završi potrebnu dokumentaciju.

Mislim da je vrijeme da razmislimo da ovaj aerodrom stavimo u nadležnost kantona ili čak i Federacije, s obzirom da lokalna zajednica očito nema ili želje ili kapaciteta da se njim ozbiljno pozabavi.

– Nešto manje se u zadnje vrijeme u javnosti govori o termoelektranama, pogotovo o TE Banovići. Javnosti je poznato da je u međuvremenu iz vaše SDA isključen Mirsad Kukić koji se najviše zalagao za ovaj projekat. Hoće li sada Vlada odustati od TE Banovići?

NOVALIĆ: Nijedan projekat bitan za Federaciju ne smije i neće biti stvar politike. Tako i Termoelektrana Banovići. I za TE Banovići i za Blok 7 u Tuzli se trebaju zalagati svi koji ovoj zemlji žele rast i napredak, bez obzira na stranačko opredjeljenje. TE Banovići nije ničiji privatni projekat već investicija od velikog značaja za Federaciju i njene građane.

Mi dakle i dalje radimo na tome da obezbijedimo Banovićima svu neophodnu pomoć da pregovori oko početka gradnje budu završeni uspješno i ja se nadam da će oba ključna energetska projekta u Tuzlanskom kantonu krenuti u realizaciju otprilike u isto vrijeme.

Biznis.ba / Vijesti.ba

Kategorije: Bosna in Hercegovina

U rukama milionera polovina globalnog ličnog bogatstva

Ned, 17/06/2018 - 13:19
Lično bogatstvo najbogatijih ljudi na svijetu uvećano je prošle godine 12 odsto na 202 hiljade milijardi dolara (202 biliona dolara).

Njihovo bogatstvo je poraslo zahvaljujući skoku tržišta dionica i slabijem dolaru, rezultati su godišnjeg izveštaja konsultantske kompanije Boston Konsalting Grup (BCG).

To znači da je u rukama milionera sada polovina od celokupnog globalnog ličnog bogatstva, što je više u odnosu na 45 odsto iz 2012. godine, navodi se u izvještaju koji prenosi agencija “Blumberg”.

Iako stanovnici Sjeverne Amerike imaju najveći udio u tom bogastvu (43 posto), najbrži rast bogatstva je registrovan u Aziji, Latinskoj Americi i na Bliskom istoku.

Većina superbogatih živi u Sjedinjenim Državama, Kini i Japanu.

Godišnje istraživanje BCG-a pokazalo je takođe da je Švajcarska u 2017. godini zadržala poziciju najvećeg centra za upravljanje imovinom u ofšor zonama, u ukupnoj vrijednosti od 2.300 milijardi dolara.

Slijedi Hong Kong sa 1.100 milijardi dolara imovine povjerene na upravljanje, te Singapur sa 900 milijardi dolara.

Više od 35 miliona Amerikanaca vlasnici su imovine vrijedne od 250.000 dolara do milion dolara.

Biznis.ba / NN

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Crna Gora: Registrovano 237 jahti, vlasnici iz Srbije i BiH

Ned, 17/06/2018 - 13:17

U Crnoj Gori je registrovano 237 jahti, čija vrijednost je od nekoliko stotina hiljada do nekoliko miliona eura.

Uprava pomorske sigurnosti Crne Gore objavila je spisak vlasnika registrovanih do 1. juna, koje plove pod crnogorskom zastavom.

Tu su državljani Rusije, njih 67, Srbije 62, zatim Albanije, Italije, SAD, Kazahstana, Češke, BiH, Ukrajine i Velike Britanije.

Firme registrovane na Britanskim Djevičanskim Ostrvima imaju 35 jahti u Crnoj Gori.

 

Biznis.ba / NN

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Uvodi se nova charter linija Amman – Mostar

Ned, 17/06/2018 - 12:20

Fly Jordan otpočinje od ponedjeljka, 18. juna, sa saobraćanjem avionske charter linije Amman (Jordan) – Mostar s dolaskom u Mostar u 8:35 i polaskom iz Mostara u 9:20 sati.

Linija će saobraćati do sredine oktobra, i to svakog ponedjeljka.

Tim povodom, u ponedjeljak, 18. juna, u 8:30 sati u Zračnoj luci Mostar održat će se konferencija za novinare.

Biznis.ba

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Hrvatska je dugo iskorištavala bazen radne snage u BiH

Ned, 17/06/2018 - 11:44
Hrvatski turizam, ali i druge grane, sve više ovisi o uvoznoj radnoj snazi zbog čega je hrvatska vlada protekli tjedan gotovo udvostručila raniju kvotu uvoza od 4660 radnika, no problem se neće moći riješiti bez kompleksnih mjera koje će regulirati dugoročnu useljeničku politiku, smatraju stručnjaci.

U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) procjenjuju kako će tijekom ove turističke sezone za rad u sektoru turizma trebati 15 do 20 tisuća radnika. Po podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u prva četiri mjeseca 2018. najviše su traženi radnici u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane te djelatnosti trgovine na veliko i malo ukupno, piše Hina.

Traženo je 16.373 radnika, uglavnom konobara, prodavača, sobarica, čistačica, kuhara, kuhinjskih radnica, pomoćnih kuhara, pomoćnih konobara, recepcionara i turističkih animatora, priopćili su iz HGK-a.

Napominjući da ukupne ovogodišnje kvote za zapošljavanje stranih radnika za sve djelatnosti iznose 35.500 dozvola, sociologinja s Instituta za migracije i narodnosti Snježana Gregurović ocjenjuje da to nije dugoročno rješenje. S obzirom na demografske i gospodarske trendove s kojima je Hrvatska suočena, trebalo bi hitno pristupiti izradi useljeničke politike.

Njome bi se donijele mjere za poticanje useljavanja u Hrvatsku kako bi se ublažile posljedice dugotrajnog iseljavanja radno-sposobnog stanovništva i onog u fertilnoj dobi, te nadomjestili manjkovi radne snage na tržištu rada, kaže ona.

Danijel Nestić s Ekonomskog instituta u Zagrebu Nestić smatra da je Hrvatska dugo iskorištavala bazen radne snage u BiH.

“Čini se da smo tu pri kraju, možda i u Srbiji, jer je u Europi velika potražnja za radnom snagom, pa su radnici iz zemalja bivše Jugoslavije okrenuti europskom tržištu”, kazao je.

Nestić ponavlja da je povećanje plaća kratkoročno rješenje, a dugoročno Hrvatska treba definirati svoju imigracijsku politiku, koja će se okrenuti trećim zemljama, u koje uračunava i zemlje izvan kruga kandidata za EU.

“Sklon sam povećati kvote uvoza radnika, bez obzira što sindikati kažu da imamo dovoljno nezaposlenih – da, ali ne onih koji su spremni raditi. Ako nema bližih država, možda možemo ponuditi veće plaće Bugarima”, rekao je.

Već niz godina ključni dionici iz privatnog sektora u turizmu naglašavaju potrebu sustavnog rješavanja problema ljudskih potencijala u turizmu predstavnicima institucija zaduženima za ta pitanja, kažu u HGK.

Potrebno je sustavno rješavanje tog problema kroz kratkoročne i dugoročne mjere kao što su potpisivanje bilateralnih sporazuma s nekim od susjednih zemalja, porezno rasterećenje i uvođenje dualnog sustava strukovnog obrazovanja u kojem bi HGK posredovao između poslodavaca i obrazovnog sustava.

“Premda većina vodećih hrvatskih demografa zagovara selektivnu useljeničku politiku, nisam sigurna koliko će takva politika pridonijeti znatnijem useljavanju”, ističe sociologinja migracija Snježana Gregurović.

Selektivne mjere koje potiču useljavanje skupina socio-kulturno, etnički, vjerski i rasno sličnih s većinskim stanovništvom vrlo su popularne jer države ne trebaju izdvajati velika sredstva za integraciju useljenika. No, kada je neka zemlja u situaciji da joj prijeti izumiranje ili konstantno smanjenje BDP-a i ekonomskog rasta, te slom mirovinskih fondova, selektivne mjere više “ne drže vodu”, kaže ona.

Pritom upućuje na primjer Njemačke, koja je desetljećima prešutnom politikom podupirala useljavanje pripadnika slavenskih naroda jer je smatrala da se oni najlakše integriraju u njemačko društvo.

Da nije bilo useljavanja, zemlje poput Njemačke, Italije i Austrije s negativnim prirodnim prirastom već bi u 1980-im imale smanjenje ukupnog broja stanovnika.

“Ako uistinu želimo poticati useljavanje, bilo ono selektivno ili ne, treba izraditi koherentnu, dugoročnu i programski usmjerenu useljeničku politiku, primjenjujući najbolje prakse zemalja čije su useljeničke politike bile uspješne, te uvažavajući potrebe i posebnosti Hrvatske”, poručuje Gregurović.

Biznis.ba / FENA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

U Neumu otvorena ljetna turistička sezona

Ned, 17/06/2018 - 10:58
Predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Nevenko Herceg izjavio je prilikom otvaranja ljetne turističke sezone “Neum 2018.” kako je ta vlada u ovoj godini udvostručila izdvajanja za jačanje turističkih kapaciteta te da “samo sinergijom i odgovornošću svih dionika u turizmu možemo graditi i izgraditi kvalitetne turističke proizvode i razvijati održivi turizam”.

 

“U prošloj smo godinu po prvi put osigurali, a ove godine i udvostručili, sredstva poticaja za jačanje turističkih kapaciteta, ali i potpore Međunarodnoj zračnoj luci čime smo osigurali bolju prometnu povezanost, ali i dostupnost i porast turističke potražnje u hercegovačko-neretvanskim destinacijama”, naglasio je premijer HNŽ-a, uputivši čestitku svim turističkim djelatnicima čijim je predanim radom, kako je istaknuo, došlo do ekspanzije u pogledu razvitka ovdašnjeg turizma, ne samo u Neumu nego i ostalim destinacijama.

Poručio je kako su ljudi ključ uspjeha u turizmu i ugostiteljstvu te da to nije, niti ikada smije biti, samo floskula.

Potencijal koji objektivno imamo, dodao je, u resursno-atrakcijskoj osnovi i turističkoj suprastrukturi, a napose u ljudima, zasigurno traži još veću ozbiljnost i odgovornost u ponašanju i radu svih odgovornih i na svim razinama.

“Kada je riječ o Vladi HNŽ i resornom županijskom ministarstvu, s ponosom mogu kazati kako smo mi bez zadrške pokušali biti pouzdan partner našem turističko-ugostiteljskom sektoru i nastojimo nizom aktivnosti dati snažan poticaj razvitku turizma kao strateške grane gospodarstva u HNŽ-u”, ocijenio je Herceg.

Naglasio je važnost zajedničkog rada na stvaranju destinacijskih menadžment organizacija koje će u destinaciji koordinirati sve one turističke funkcije koje ne mogu obavljati pojedinačni nositelji ponude, ili one koje zajednički imaju veće izglede za ostvarivanje ciljeva.

“Tu prije svega mislim na osnivanje destinacijskih odnosno općinskih turističkih zajednica koje će biti promotor interesa uključenih subjekata kao i destinacije u cijelosti na tržištu, ali i početna karika u složenu postupku upravljanja destinacijom, daljnjem podizanju kvalitete domaće turističke ponude, poboljšanju poslovanja, zadržavanju postojećih ali i otvaranju novih radnih mjesta u sektoru turizma i ugostiteljstva”,  kazao je premijer HNŽ-a, zaključivši kako “samo sinergijom i odgovornošću svih dionika u turizmu možemo graditi i izgraditi kvalitetne turističke proizvode i razvijati održivi turizam”.

Inače, u sklopu spomenute manifestacije održan je i okrugli stol na temu “Mogućnosti produljenja turističke sezone”, priopćeno je iz Vlade HNŽ-a.

Biznis.ba / FENA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Akciza do daske

Sob, 16/06/2018 - 23:21
Fašisti tuku narod! A nije Kristalna noć.

Protesti su politički motivisani i organizovani.

Narko-dileri i ubice vode protest!

Brzo će zaboraviti cenu benzina, tražiće ostavke!

Nisam popustio Amerikancima, pa neću ni na ulici!

Evo samo nekoliko naslova i izjava – poslednju je lako identifikovati i s ove i s one strane Drine, mada niko živ ne može da objasni kakve veze, ovde i tamo, ima predsednik s cenom goriva – koje od petka kruže Srbijom, s manje ili više šlaga i otrova. Reč je, dabome, o protestu građana koji zbog prenaduvanih cena benzina i dizela, sat-dva dnevno, ovde-onde blokiraju ulice i puteve.

Tek da se zna da nekim ljudima nije po volji to što je samo ove godine benzin poskupeo devet odsto, a dizel 11. A bune se uoči najžešćih poljoprivrednih radova i, što da ne, odmora.

Pri čemu gro “profita” ne ide čak ni poslovično lukavim i lukrativnim dobavljačima goriva već – državi, koja od svakog dinara (evra, marke…) inkasira 54 odsto. Akciza. Pa, kako čovek da se ne pobuni, posebno što cena nafte na svetskom tržištu gotovo da uopšte ne utiče na cenu derivata na domaćem; tačnije, utiče kad raste, ali ne i kad pada.

E, sad, pitanje od milion barela: zašto su svi građani koji učestvuju hotimice u protestima – a ne zna se koliko ih je hiljadu, dve, pet hiljada – fašisti, narko-dileri i ubice? Ili bar zašto dopuštaju sebi da ih “oni vode”? Ima li među njima neko običan, naprosto čovek koji rabi svoje pravo da bude nezadovoljan što mu država zavlači ruku u džep na sve moguće i nemoguće načine?

Ima li on pravo da kaže – nemoj to da mi radiš? Posebno ako mora da koristi auto, bilo službeno, bilo privatno.

I ima li pravo, ako ga ta ista država ne čuje, da povisi ton, ugasi motor, prepreči vozilo?

Ima, čak mu i zakon odobrava spontani protest i to svaki dan, sve dok vodi računa da njegov protest ne ugrozi drugoga na bilo koji drastičan način. I, naravno, nema pravo da se verbalno, a posebno ne fizički, obračunava s onima kojima ili nije do protesta ili ga ne podržavaju, ali nema sumnje rado će plaćati jeftiniji benzin.

Nikome nije pravo kad se negde uputi da putuje (ili stoji) sat-dva duže nego što je planirao, može to da izazove i ozbiljne poremećaje u svakodnevici, opet posebno u velikim gradovima, gde je život najobičniji lanac sazdan od prevoza i često je nemoguće peške stići od tačke A do tačke B, a jasno je da i jedno dobro zakočeno vozilo, na pravom mestu, izaziva kolaps. Naročito tamo gde je saobraćaj inače u kolapsu, što je većina mesta u Srbiji s više od 30.000 stanovnika.

O preprekama na autoputevima, posebno izlazima za naplatne rampe, da ne govorimo, pa još u jeku poljoprivrednih radova i na početku turističke sezone.

No, da se vratimo “fašistima”, “narko-dilerima”, “ubicama”, građanima i – političarima. Svaka računica pokazuje da bi smanjenje akciza delovalo osvežavajuće na budžete građana i firmi, a ne bi znatnije škodilo državnoj kasi. Kako? Lepo je to objasnio nedavno jedan od anketiranih vozač: “Ja uvek sipam za hiljadu dinara, pa dokle stignem!”

Ovim tempom poskupljenja za neku godinu stizaće na pola puta, a država će opet imati isto, svojih 54 odsto. E, ali kada još hiljadu ljudi stigne samo do pola puta, pa još hiljadu i tako redom, ta će se računica ozbiljno poremetiti. I onda će sve zaista postati ozbiljna politika. Ogoljena.

Svako iole upućen u društveni život zna da je buniti se protiv vlasti – bilo zbog načela, bilo zbog poreza i prireza – uvek politika, bez obzira na to da li u tim rabotama svoje prste imaju i profesionalni političari ili se prosto šlepaju uz nečije nezadovoljstvo. S te strane gledano, vlast je u pravu, ali u Srbiji je nonsens što su opozicioni političari – inače svedeni na malenu nemoćnu šačicu – prosto prinuđeni da se pravdaju što se narod buni. Umesto, kako im u opisu posla piše, da ga predvode.

No, uprkos tome i uprkos činjenici da od Miloševićevog dobra nije bilo čvršćeg režima od ovog Vučićevog, opozicionari, kao i deo građana, notirani su kao organizatori, narko-dileri, fašisti i ubice. I lopovi, podrazumeva se. Takve reči ne koriste samo žuti mediji iz podukog provladinog ešelona, već i najviši među državnim funkcionerima, bez pardona, i za skupštinskom govornicoma, koja je već svašta pregrmela, i u javnim nastupima, gde god i kad god mogu. To je toliko napadno da se čovek mora zapitati zašto?

Izgleda da je i njima jasno da je đavo odneo šalu, o čemu svedoče sve češća obećanja da ima “prostora” za kontramere – smanjenje akciza – ali tek kad protesti prestanu. Navodno su i s MMF-om o tome ovih dana prozborili koju.

I to će se, lako je izračunati, desiti već za nekoliko dana; toliko su, naime, motorizovani poljoprivrednici iz nacionalne asocijacije (NAPS) ostavili Vladi Srbije, u čijim je rukama akcizni mač, da smanji namet na dizel. Ako to ne učini, blokiraće sve puteve. Pre neki dan je dve hiljade traktorista na sat pokazalo kako to izgleda, a ako ih dođe – što je realno – deset puta više, i to ozbiljno ljutih, onda će i kolaps biti slaba reč.

Rešiće se, dakle. A onda sledi pitanje: pa, zar nije moglo bez blokada i protesta? Ili, ako je blokada najefikasnija, šta će biti sledeći povod? Hoće li roditelji nestale dece, ako zaustave automobile, biti narko-dileri? Ili roditelji dece obolele od retkih ili teških bolesti bez leka u Srbiji? Hoće li i oni biti fašisti i ubice?

Hoće li njima biti dovoljna lekcija da jedu najjeftiji hleb u Evropi i greju se i hlade na skoro najjeftiniju struju u Evropi, što je, inače, diskutabilno.

Šta ako vojni penzioneri, prilično brojni i svikli na svakakve akcije, odluče da blokiraju puteve i ulice? I tako redom.

Ima onih koji nezadovoljnima savetuju prosto – ne kupujte benzin, pa će država shvatiti šta joj je činiti kad joj kasa ufitilji. Zaboravljaju, pri tome, da benzin u modernom svetu nije isto što druga akcizna roba, kao duvan, alkohol, zlato i dijamanti; bez benzina se ne može ništa i nigde, zato i sve cene skaču po njegovom diktatu.

Ne može, napokon, ni onaj najjeftiniji hleb da stigne do radnje bez goriva, ne mogu ni kola hitne pomoći do ugroženih. Ne mogu ni političari ni popovi do svoje pastve. Pa, kad je već tako, čemu dolivanje nafte na vatru?

Piše: Jelka Jovanović

Biznis.ba / NN

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Željeznice FBiH su danas zdravo preduzeće s razvojnim planovima

Sob, 16/06/2018 - 21:30
Željeznice Federacije BIH po prvi put nakon rata posluju pozitivno. Rekao je ovo u intervjuu za Vijesti.ba premijer Federacije BIH Fadil Novalić.

 

– Ovo je danas jedno zdravo javno preduzeće koje se više ne mora boriti za opstanak već koje pravi razvojne planove. Brzo kreće ljetni voz prema Jadranu, za par sedmica će biti uspostavljen željeznički saobraćaj na relaciji Sarajevo-Bihać. Ovo su sve rezultati uspješne saradnje sa Vladom Federacije i uspješno provedene restrukturizacije kompanije, kaže Novalić i dodaje:

– Još jedan naš ogroman uspjeh na polju infrastrukture jeste rast aerodroma u Tuzli i u Mostaru. Svaka nova sezona donosi nove letove, to je dosad bila uglavnom Tuzla ali vidite i sve veći interes aviokompanija za Mostar. Biće to sigurno veliki podstrek razvoju turizma u Hercegovini.

Navodi i da nešto sporije napreduje realizacija projekta aerodroma Golubić u Bihaću.

– Federacija je obezbijedila novac i svu neophodnu podršku, nažalost već nekoliko mjeseci 6 i po miliona maraka čeka neiskorišteno na računu. Kriv je Grad Bihać koji ne radi svoj dio posla i koji nije do sada poduzeo dovoljno da završi potrebnu dokumentaciju. Mislim da je vrijeme da razmislimo da ovaj aerodrom stavimo u nadležnost kantona ili čak i Federacije, s obzirom da lokalna zajednica očito nema ili želje ili kapaciteta da se njim ozbiljno pozabavi, kaže Novalić.

U intervjuu za Vijesti.ba Novalić je govorio i o Zakonima o doprinosima i porezima, cijeni goriva, termoelektranama u Tuzli i Banovićima … Cijeli intervju pročitajte sutra na portalu Vijesti.ba.

Biznis.ba / Vijesti.ba

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Kako su uspjeli: Kanada – od poljoprivredne zemlje do bogatog diva

Sob, 16/06/2018 - 21:27

Kanada, površinom jedna od najvećih zemalja svijeta, ima ogromna prirodna bogatstva, ekonomski i tehnološki razvijala se paralelno s južnim susjedom SAD-om.

Od uglavnom poljoprivredne zemlje, razvili su se u modernu ekonomiju baziranu na uslugama, industriji i iskorištavanju prirodnih bogatstava poput nafte.

Danas je Kanada jedno od deset najvećih svjetskih gospodarstava, a dio je skupine G7 vodećih industrijskih zemalja sa SAD-om, Njemačkom, Velikom Britanijom, Italijom, Francuskom i Japanom.

Od Drugog svjetskog rata impresivan rast sektora proizvodnje, rudarstva i usluga transformirao je zemlju – odmaknuli su se od poljoprivredne i postali moderna ekonomija bazirana na industriji i uslugama.

Velike naftne rezerve i bliski odnosi sa SAD-om

Kanada ima velik sektor nafte i prirodnog plina – sada je treća zemlja na svijetu u dokazanim rezervama nafte iza Venezuele i Saudijske Arabije i sedmi je najveći svjetski proizvođač.

Sporazum o slobodnoj trgovini između Kanade i SAD-a iz 1989. i Sporazum o slobodnoj trgovini iz 1994. (koji uključuje i Meksiko) dramatično je povećavao trgovinsku i gospodarsku integraciju SAD-a i Kanade.

Kanada i SAD imaju trgovinsku razmjenu u iznosu većem od 680 milijardi dolara. Više od tri četvrtine kanadskog robnog izvoza namijenjeno je SAD-u. Kanada je najveći strani dobavljač energije za SAD, uključujući naftu, prirodni plin i električnu energiju.

Kanadska ekonomija bazira se na uslugama, industriji i iskorištavanju prirodnih resursa.

Uslužne djelatnosti zapošljavaju najveći dio radne snage u područjima poput prijevoza, obrazovanja, zdravstvene zaštite, građevinarstva, bankarstva, komunikacija, maloprodaje, turizma i javnom sektoru. Više od 75 % zaposlenih Kanađana radi u uslužnim djelatnostima.

Stopa nezaposlenosti


source: tradingeconomics.com

Industrijska revolucija krajem 19. i početkom 20. stoljeća dovela je do snažnog razvoja proizvodnog sektora. Razvijaju se papirna industrija, tekstilna industrija, čeličane, kemijska i mesna industrija…

Poljoprivreda, koja više nema značaj kakav je nekad imala, prisutna je u pokrajinama Alberta, Saskatchewan i Manitoba, a bazira se na uzgoju usjeva poput pšenice, kukuruza i uljarica te na stočarstvu.

S obzirom na obilje prirodnih resursa i visoko kvalificiranu radnu snagu, Kanada je imala solidan gospodarski rast od 1993. do 2007. godine.

Stopa zaposlenosti


source: tradingeconomics.com

Svjetska ekonomska kriza 2007.-2008. gurnula je kanadsko gospodarstvo u oštru recesiju krajem 2008. pa su 2009. imali prvi fiskalni deficit nakon 12 godina suficita.

Kanadska ekonomija prošle godine imala je solidan rast, od 3 posto, no većina analitičara predviđa da će se ove godine rast usporiti na oko 2 posto.

Biznis.ba / Index

Kategorije: Bosna in Hercegovina

U Goraždu registrovani jedan električar i jedan moler, vodoinstalatera nema nikako

Sob, 16/06/2018 - 20:22
Samo u prva tri mjeseca ove godine u Goraždu su zatvorena 23 obrta. Četiri obrtničke radnje su ugašene, a dva taksi prijevoznika i jedan prijevoznik tereta prestali su vršiti usluge. Svoje obrte zatvorilo je i 16 samostalnih poljoprivrednih proizvođača. Ahmed Popović, predsjednik Obrtničke komore BPK Goražde, kaže da je u isto vrijeme otvoreno deset novih obrta, a riječ je o sličnim djelatnostima. Razlozi gašenja su različiti, a Popović tvrdi da je riječ o malom broju stanovnika, konstantnom odlasku ljudi s ovog područja te malo i ujedno prezasićeno tržište.

“Investicija u posljednjih četiri-pet godina faktički da i nema u ovom kantonu, mislim na investicije u koje se mogu uključiti zanatske djelatnosti i obrtnici koji bi radili na izradi objekata ili javnim radovima, ili nekim poslovima gdje bi mogli stvoriti prihod. Broj poljoprivrednih proizvođača govori nam ipak da pojedinci registruju svoje obrte najčešće kada ih sufinansira vlast, grad ili kanton, a te obrte gase po završetku projekata. Trebalo bi vršiti monitoring nad sredstvima koja su uplaćena tim poljoprivrednim gazdinstvima i da im se daje duži rok za zatvaranje, odnosno gašenje tih obrta. Ljudi, jednostavno rečeno, koriste pogodnosti koje im vlasti kroz svoje zakone omogućavaju. Povremeno prijave pa odjave, ili dođe do preklapanja nekih podsticajnih sredstava od općine, kantona ili federacije tako da bi trebalo malo bolje uvezati sistem između ovih institucija da pojedinci ne mogu ostvarivati podsticajna sredstva sa tri ili četiri nivoa vlasti”, pojašnjava Popović.

Siva ekonomija

Iako se kantonalna inspekcija, prema Popovićevim tvrdnjama, bori sa sivom ekonomijom, s druge strane i samo tržište diktira određene uslove koji joj pogoduju.

“Siva ekonomija ne podrazumijeva samo rad nacrno u obrtničkim radnjima, to je i nelegalan rad u privatnim objektima i kućama gdje ljudi koji nisu registrovani dolaze do ostvarivanja prihoda i umanjuju prihod ovim koji su legalno registrovani. Tu treba posvetiti malo više pažnje, da privatne osobe ili državne institucije daju prednost registrovanim obrtnicima prilikom dobivanja poslova. Zamislite da mi imamo samo registrovanu samo jednu molersku radnju u čitavom kantonu ili da nemamo nijednog registrovanog vodoinstalatera, imamo samo jednog registrovanog električara, kao i stolara, a ljudi rade. To pokazuje da mi jednostavno ne vodimo računa o tim deficitarnim zanimanjima i treba se upitati zašto je to tako”, kaže Popović.

Sve je manje respekta prema zanatlijama koji zapravo čine dušu jednog grada, a u komori ističu kako to nastoje promjeniti pokušavajući naći modele za njihov bolji status u društvu, promociju, ali i podršku vlasti koja mora biti mnogo značajnija. Bolji poslovni ambijent i manje nameta puno bi olakšali goraždanskim obrtnicima.

Respekt zanatlijama

“Ako nemamo jednog obućara, bricu ili električara, mi onda ne živimo u urbanoj sredini, možemo reći da živimo na selu. Ako čovjek, kad mu treba električar, ne zna koga da nazove od registrovanih, ako nema uslugu kako treba, to je onda paradoksalno, jer ovo je grad. Zašto pojedinci rade nacrno, zašto javne institucije ne angažuju ljude iz zanatsko-obrtničkih radnji prilikom renoviranja objekata kao što su općine, škole ili bolnice i omoguće im ostvarivanje prihoda koji znatno utječu na njihov budžet da mogu sebe isfinansirati tokom godine?Jer vidite, država svake godine povećava osnovicu za plate sama, mi to ne bismo mogli, država nam “pomogne” pa poveća i obaveze i doprinose ne pitajući da li obrtnik uopće ima mogućnsoti da ostvari prihod da bi uplatio ta sredstva. Valjda se vodi nekim rastom na nekim drugim nivoima gdje su dosta bolja primanja. Od 340 do 360 maraka je minimalan doprinos, a ako uzmemo da imamo 15.000 stanovnika u Goraždu, onda je realno stanje da te obrtničke radnje ne mogu opstati i egzistirati u ovako maloj sredini. Prinuđeni su da idu dalje i ostvaruju zaradu u Sarajevu ili u susjednim općinama. Oni opstaju onako kako znaju”, tvrdi Popović.

Posredstvom federalnog ministarstva Obrtnička komora nastoji osigurati podsticajna sredstva kako bi obrtnici obnovili svoje obrte, alate i opremu.

“Nismo zadovoljni sa od 30.000 do 40.000 KM podsticajnih sredstava od kantona, Goražde nema uopće dobar način za pomoć obrtima, a obrt kroz svoje obaveze prema komunalnim taksama i naknadama učestvuje velikim dijelom u punjenju budžeta i taj budžet treba nešto i vratiti tim ljudima. Vlasti moraju mnogo više povesti računa o komori i obrtnicima, jer ako hoćemo da živimo u urbanom mjestu, moramo imati i kvalitetne automehaničare, limare i sve što treba jednom gradu”, zaključuje Ahmed Popović, predsjednik Obrtničke komore BPK Goražde.

Biznis.ba / Klix.ba
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Šarović: Pritisak javnosti urodio plodom

Sob, 16/06/2018 - 17:58
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Bosne i Hercegovine Mirko Šarović rekao je da ništa blesavije nije čuo od tvrdnje režimskih medija da stoji iza organizacije protesta građana zbog visokih cijena goriva.

 

“Ništa blesavije od toga nisam čuo već dugo. Ne mogu da se načudim otkud nekome pomisao za tako nešto, izuzev ako nije zla namjera”, kazao je Šarović.

On ističe da je komentarisao događanja, ali komentarisali su i drugi.

“Nisam trčao pred kamere nego su ljudi željeli da čuju moje mišljenje i moj stav. Nikome se ne dodvoravam i kažem svoj stav jasno, a iznosio sam ga zato što su neki drugi spominjali moje ime kako bih trebao koordinisati aktivnosti oko smanjenja cijena goriva”, kazao je Šarović, dodajući da nema nikakve veze sa prevoznicima, ni sa izdavanjem međunarodnih dozvola, niti se bavim tim poslom i ta nadležnost nije u ovom ministarstvu, nego u Ministarstvu saobraćaja i komunikacija.

“Sve je to jedna obična budalaština koja je izrečena iz ko zna kojih razloga”, kazao je Šarović u razgovoru Al Jazeeru.

On je posljednjih dana rekao da cijene goriva mogu biti znatno niže, navodeći da je to u nadležnosti vlada entiteta.

Nakon ovog pritiska građana, potpuno je jasno, kaže on, da su vlade reagovale i to pozdravljam.

“Ne ulazim u to je li to malo pojeftinjenja ili nije, ali mislim da je ovo plod pritiska javnosti”, rekao je Šarović.

“Javnost je sada po prvi put bila toliko snažna, koliko god nam se nije sviđalo što čekamo u nekim kolonama, koliko god bili neki revoltirani što se to radi, dakle javnost je uticala da vlasti u ovoj zemlji reaguju. Mislim da je ovo jedna naučena lekcija. Ništa neće biti svejedno u narednim sedmicama i mjesecima, a to trebamo svi mi nosioci vlasti da zapamtimo”, kazao je Šarović.

Biznis.ba / BN

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Gubici ‘pojeli’ imovinu Željeznica RS-a

Sob, 16/06/2018 - 15:59
Kratkoročne obaveze “Željeznica RS“ na kraju prošle godine bile su veće od tekuće imovine ovog javnog preduzeća za najmanje 206,5 miliona maraka, upozorila je nezavisna revizorska kuća.

Sve to ukazuje, naveli su u izvještaju, na postojanje značajne neizvjesnosti da će preduzeće moći redovno da izmiruje obaveze i da posluje po načelu stalnosti poslovanja.

U revizorskom izvještaju “Željeznica RS-a” za 2017. godinu ponavlja se i dobro poznat podatak da ovo preduzeće kontinuirano posluje s gubitkom.

Revizorska kuća “Grant thornton“ dala je “Željeznicama RS“ mišljenje s rezervom za poslovanje u prošloj godini, a kao i za 2016. godinu naveli su stav uprave ovog gubitaša, da će zajedno sa vlasnicima, preduzeti neophodne aktivnosti s ciljem pribavljanja potrebnih sredstava da bi se omogućilo kontinuirano poslovanje.

Revizori napominju da je na kraju prošle godine preduzeće iskazalo obaveze prema Vladi RS-a u iznosu od 158,4 miliona KM, nastale po osnovu izmirenja dospjelih obaveza po kreditima Evropske banke za obnovu i razvoj, Evropske investicione banke, vlada Portugala, Srbije i Poljske, a koje je izvršna vlast izmirila uime Željeznica RS-a.

Na kraju prošle godine Željeznice RS-a su imale i obaveze po odnosu zarada i naknada radnicima u iznosu od 32,4 miliona.

Protiv ovog javnog gubitaša vodilo se čak 560 sudskih sporova ukupne vrijednosti 27,1 milion KM, od čega 493 radna spora, u vrijednosti od 11,1 milion KM.

Revizori su upozorili da iznosi konačnih gubitaka mogu biti uvećani po odnosu troškova ovih sudskih postupaka i zateznih kamata.

Biznis.ba / FENA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Otkup zemljišta pored sarajevskog aerodroma pri kraju, uskoro odabir izvođača radova na terminalu

Sob, 16/06/2018 - 12:51
Proširenje pristanišne zgrade Terminala B predstavlja prioritetni strateški projekt za Međunarodni aerodrom Sarajevo. Stoga je za naredni period cilj maksimalno intenzivirana aktivnost u kontekstu proširenja Terminala, a u toku je objava tendera za izvođenje radova na projektu “Dogradnja i modernizacija Terminala B”.

Prema informacijama s aerodroma, otvaranje pristiglih ponuda predviđeno je za 10. juli 2018. nakon čega će se pristupiti evaluaciji ponuda i odabiru najpovoljnijeg izvođača radova. Po odabiru najpovoljnijeg izvođača pristupa se potpisivanju ugovora.

Kazali su nam i da su svi pripremni radovi na osiguranju uvjeta za izvođenje radova na dogradnji Terminala B završeni. Dakle, odmah po provođenju navedenog postupka izvođač može da uđe u zonu građenja i počne radove na rekonstrukciji.

“Uz pretpostavku da će postupak odabira najpovoljnijeg izvođača radova proteći bez eventualnih prigovora i žalbenih postupaka, uz striktno poštivanje zakonom propisanih rokova, početak radova je planiran za četvrti kvartal ove godine.
Da podsjetimo, najavljena rekonstrukcija podrazumijeva proširenje i povećanje svih kapaciteta, kako prostornih tako i tehnoloških za potrebe registracije putnika i prtljaga, carinske, sigurnosne, pasoške i sanitarne kontrole na dolasku i odlasku, čekaonice za ukrcavanje putnika, Hitne pomoći, sigurnosnog pregleda prtljaga, preuzimanja prtljaga, čekaonice za doček putnika, ugostiteljskih sadržaja, Duty Free Shopa, kancelarijskih i komercijalnih prostora za potrebe aviokompanija i drugih agencija, prostora za vjerske potrebe i svih drugih pratećih službi”, kazali su nam iz press službe aerodroma.

Proširenje treba osigurati dodatnih 10.000 metara kvadratnih prostora na četiri etaže. Tokom svih ovih radova aerodrom će raditi i neće biti zastoja i izmjena u redovnom odvijanju saobraćaja.

Eksproprijacija zemljišta

Međunarodni aerodrom Sarajevo je prošle godine započeo proces eksproprijacije zemljišta veličine cca 13.000 metara kvadratnih. U 2018. godini planiran je, kroz postupak eksproprijacije, odnosno kupoprodaje, otkup tri zemljišne cjeline, zemljište za proširenje platforme za parkiranje aviona, zemljište za proširenje zaštitnog pojasa kod avionavigacionih uređaja (tzv. STRIP) i zemljište za depo goriva, kazali su nam iz press službe aerodroma.

Zemljište se eksploatiše s ciljem stjecanja vlasništva Međunarodnog aerodroma Sarajevo, a na taj način bi se osiguralo proširenje osnovnog pojasa PSS (ne i same PSS) te bi se dodatno zaštitili radionavigacioni uređaji u blizini predmetnog zemljišta od nedozvoljenih aktivnosti.

“Za proširenje platforme za parkiranje aviona (Prva A Faza) u 2018. se planira otkupiti/eksproprisati zemljište ukupne površine 6.241 metara kvadratnih. Do danas je u pet odvojenih postupaka (pet rješenja o eksproprijaciji) eksproprisano ukupno 3.403 metra kvadratna zemljišta, a nakon pravosnažnosti prispjelih rješenja o eksproprijaciji, okončane su i rasprave o naknadama po osnovu četiri rješenja”, podaci su aerodroma.

Dalje navode da zbog drastičnih razlika vezano za visinu naknade, odnosno znatno većih zahtjeva vlasnika u odnosu na procjenu zvaničnog vještaka i u skladu s tim u odnosu na planirana sredstva, sporazumi o naknadi nisu postignuti.

Spisi su, u skladu sa Zakonom o eksproprijaciji, proslijeđeni na nadležni sud radi sudskog odlučivanja o visini naknade, a sve četiri rasprave na sudu su već zakazane.

“Očekuje se vrlo skoro zakazivanje još jedine preostale rasprave u upravnom postupku o naknadi za eksproprisanu nekretninu po osnovu petog pravosnažnog rješenja o eksproprijaciji, kao i izdavanje posljednjeg, šestog rješenja o eksproprijaciji u ovom obuhvatu za preostalih neeksproprisanih 2.838 metara kvadratnih zemljišta, čime bi bila eksproprisana čitava predložena površina za ove namjene. Za očekivati je da se do kraja godine, kako je i planirano, okončaju sudski postupci određivanja naknade, izvrši isplata naknade po osnovu svih rješenja o eksproprijaciji, ili u skladu s odlukom suda ili eventualno po osnovu sporazuma, te da se stvore uslovi za ulazak u posjed kompletnog eksproprisanog zemljišta”, kazali su nam iz službe za informisanje sarajevskog aerodroma.

Planiran otkup zemljišta za STRIP i depo goriva

U 2018. godini se za potrebe proširenja zaštitnog pojasa kod avionavigacionih uređaja (tzv. STRIP) planira otkupiti/eksproprisati zemljište površine 13.968 metara kvadratnih. Do sada je pravosnažno okončano četiri od pet postupaka, tj. donesena su i postala pravosnažna četiri rješenja o eksproprijaciji za ukupno 11.533 metra kvadratna zemljišta, a postignut je sporazum i isplaćena naknada za ukupno 7.841 metar kvadratni.

“U narednih nekoliko dana očekujemo postizanje sporazuma o naknadi i isplatu naknade za dodatnih 3.692 metra kvadratna zemljišta, čime bi se okončao postupak eksproprijacije i isplate naknade za kompletan eksproprisani dio kompleksa. U najkraćem vremenskom periodu očekuje se i donošenje posljednjeg rješenja o eksproprijaciji za preostalih 2.435 metara kvadratnih zemljišta nakon čije bi se pravosnažnosti i postizanja sporazuma o naknadi te isplate naknade u potpunosti okončao postupak eksproprijacije zemljišta za proširenje zaštitnog pojasa kod avionavigacionih uređaja. Očekujemo da se ovaj dio okonča u narednih 30-45 dana”, kazali su nam s aerodroma.

Što se tiče otkupa zemljišta za depo goriva, u 2018. godini je planiran otkup i to zaključenjem kupoprodajnog ugovora za jednu zemljišnu parcelu površine 584 metra kvadratna.

Radi se o zemljištu koje je, iako relativno malo svojom površinom, od velikog značaja za realizaciju projekta depoa, jer se kupovinom istog ostvaruje lakša komunikacija i dostupnost depoa. Otkup ove parcele predstavlja de facto pretposljednji korak u osiguranju zemljišta za realizaciju projekta depoa, jer predstoji otkup putem postupka eksproprijacije, još jedne preostale zemljišne parcele u planiranom obuhvatu depoa, u površini cca 2.300 metara kvadratnih.

Biznis.ba / Klix.ba

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Dječaci imaju 13 godina i zvanje IT profesionalaca

Sob, 16/06/2018 - 12:42
Dinel Hamzić, Tarik Lika i Inas Kasumović su trinestogodišnjaci, učenici sarajevskih osnovnih škola. Na prvi pogled obični, vedri dječaci. Međutim, njih trojica su i nosioci internacionalno priznatog, Microsoft certifikata, te s ponosom nose titule najmlađih IT profesionalaca na području Balkana i šire.

Polaznici su odsjeka za informacione tehnologije škole School & School, a njihov profesor Adi Muslić kaže da mu je čast imati ovakve učenike.

Govoreći o tome kako su se odlučili prijaviti za polaganje za međunarodne certifikat, profesor Muslić ističe da je do ideje došlo prošle godine kad su Tarik i Dinel rekli da žele više, da žele izazov, veći cilj.

– Dao sam im međunarodne testove za certifikate koji su priznati u više od sto zemalja svijeta, a oni su se ozbiljno posvetili zadatku – kaže Muslić, dodajući da je ova škola vjerovatno i jedina na Balkanu koja ima takav pristup da djeca trebaju da polažu međunarodne certifikate.

O tome šta im znače ovi certifikati te ljubavi prema kompjuterima, Dinel Hamzić ističe da je riječ o certifikatu koji predstavlja njegovo znanje u IT odjelu. Kaže da je od malena pokazivao interes za računare, što su roditelji prepoznali i upisali ga u školu, gdje je dobio od profesora pomoć pri uobličavanju znanja te je tako sad jedan od najmlađih IT profesionalaca.

 

Hamzić želi da ide dalje te ne planira stati na ovom certifikatu. Dalje znači i certifikat MSCA, a nakon toga Cisko cetrifikat. Na ovom certifikatu ne želi da stane ni Tarik Lika koji je, kako kaže, zbog ljubavi prema kompjuterima i programiranju zamolio roditelje da ga upišu u školu programiranja.

Inasu Kausumoviću mama je predložila da se upiše u ovu školu jer je, kako kaže, mislila da ima potencijala. A on ističe da su ga kompjuteri uvijek interesovali više od drugih predmeta te da mu ova škola puno znači i da je zabavnija od obične škole.

Profesor informacionih tehnologija School & School Adi Muslić u razgovoru za Fenu kaže da se u tradicionalnim školama vjeruje da je profesor tu da predaje i da bude u centru pažnje, dok je u ovoj školi dijete u centru pažnje, a uspjeh profesora se iskazuje kroz uspjeh učenika.

– Biti profesor nije titula, nije zvanje, biti profesor treba da bude način života. Pravi profesor je onaj koji umjesto tinte na ugovor stavi i dušu i srce i kaže ja želim da ova djeca uspiju – naglašava Muslić.

Smatra da ne postoji dijete koje nije talentovano te da se u ovoj školi fokusiraju na to da pronađu talente, “iskru koju dijete ima”.

Zahvaljujući posebno osmišljenom programu baziranom na višestrukoj inteligenciji, polaznici School & School škole imaju mogućnost da putem finih, primijenjenih i tehničkih znanosti pronađu svoju nadarenost i strast prema određenoj disciplini koja će im olakšati odabir buduće akademske i profesionalne karijere.

Ova škola kroz dvanaest programa omogućava sticanje kompetativnog znanja i vještina na sasvim drugačiji i inovativan način.

Tako zainteresirani mogu da idu na slijedeće programe: RoboTech – Škola Robotičkog Inženjeringa, GameTech – Škola Programiranja & Game Design-a. BioTech – Škola Bio Inženjeringa, STEM (Putovanje na Mars), BizKids – Škola preduzetništva za djecu, Škola Kreativne Fizike & Matematike, Škola Art & Design-a, YouTube & Video Akademija, Škola Glume & Street Ballet-a, Škola Muzike. Škola Stranih Jezika

Osim toga škola nudi i Produženi boravak, Ljetnu školi i Zimsku školu.

A dječaci s početka priče imaju tek trinaest godina, a već imaju zvanje profesionalaca u jednoj od najtraženijih profesija.

Biznis.ba / FENA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Firma Greiner Aerospace iz Žepča proizvodi sjedišta za Boeing i Airbus

Sob, 16/06/2018 - 12:25
Presvlake i sjedišta kompanije Greiner Aerospace iz Brankovića kod Žepča nalaze se u avionima najvećih aviokompanija na svijetu. Kada je 2007. godine Greiner grupacija kupila CarTrim Aircraft, imali su samo jedan cilj, a to je povećanje proizvodnje i osvajanje svjetskog tržišta. Austrijska kompanija Greiner Aerospace je krajem marta 2017. godine postala većinski vlasnik njemačke firme specijalizovane za enterijer aviona CarTrim Aircraft te je tako proširila svoje poslovanje na 33 zemlje, a nekada porodični posao, danas obavlja više od 10.000 radnika.

U razgovoru za Klix.ba direktor kompanije Greiner Aerospace u BiH i u Austriji Thomas Danner je kazao kako je Greiner aktivan u pakiranju, namještaju, automobilskoj industriji, medicinskoj tehnologiji, nauci o životu i industriji ekstruzijskih profila.

“Greiner group je danas velika kompanija sa sjedištem u 33 zemlje i s više od 10.000 radnika koji prave sjedišta za avione, a naši rezultati su nam omogućili drugu poziciju u svijetu po proizvodnji”, kazao je Danner.

Dodao je kako se za sjedište u Bosni i Hercegovini odlučio jer je CarTrim, koji su kupili 2017. godine, imao iskusne radnike.

“Ekonomija u Bosni i Hercegovini je jedan od razloga zašto smo ovdje, jer jednostavno morate biti tu gdje je ekonomska situacija dobra za proizvodnju, ali i gdje imate ljude koji znaju uraditi posao kako treba i koji su spremni da još uče”, dodao je Danner.

Greiner Aerospace radnike uglavnom zapošljava s biroa za zapošljavanje, a do sada nisu koristili nikakve fondove kantonalnih, federalnih ili nekih drugih institucija za razvoj kompanije.

Njihova sjedišta direktno ili indirektno preko kupaca završavaju u avionima Boeing i Airbus, a rade s više od 900 klijenata širom svijeta i pokrivaju blizu 60 posto tržišta svojim proizvodima.

U Brankovićima kod Žepča danas radi više od 200 radnika, a u posljednjih šest mjeseci firma je zabilježila rast zapošljavanja novih radnika za 10 posto mjesečno. Danner je kazao kako im je cilj proširiti proizvodnju, a samim tim i povećati broj uposlenika.

“U narednih nekoliko mjeseci želimo povećati broj radnika, ali dosta problema imamo pri pronalasku odgovarajućeg kadra. Problem odlaska i mladih i starih iz Bosne i Hercegovine odražava se na naše poslovanje, jer je veoma malo kvalitetne radne snage. Tržište raste, samo naš najveći kupac u Evropi sa sjedišem u Njemačkoj je predvidio da će njegova potražnja do kraja godine porasti za 30 posto. Danas mi proizvodimo 7.000 dijelova sedmično, a plan nam je da do kraja godine tu brojku povećamo na 10.000”, izjavio je Danner te dodao da je samo ove godine u pogon uloženo pola miliona KM.

Pogon Greiner Aerospace u Brankovićima kod Žepča vodi tim sastavljen od bh. kadra s višegodišnjim stečenim znanjem, iskustvom i sinergijom koja je došla preuzimanjem vlasništva nad kapitalom.

Na kraju razgovora za Klix.ba Danner je dodao kako im je cilj proširiti ponudu proizvoda i proizvodnju te praviti kompletna sjedišta.

“Cilj nam je rasti s tržištem, a ovaj kompleks u Brankovićima ima budućnost. Želimo proširiti posao ovdje i iskoristiti poslovne prilike u svijetu”, zaključio je Danner.

Grupacija Greiner ove godine slavi 150. godišnjicu osnivanja, a prilikom naše posjete pogone u Brankovićima su posjetili i direktori Greinera iz Kine, SAD-a i drugih zemalja svijeta te su s divljenjem gledali rad uposlenika koji su uglavnom iz Žepča i okoline.

Biznis.ba / Klix.ba

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Egipat povećao cijene benzina za 50 posto

Sob, 16/06/2018 - 11:19

Egipat je danas u sklopu plana reformi Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) podigao cijene benzina za 50 posto, saopšteno je danas iz egipatskog Ministarstva za naftu.

Ministar za naftu Tarek el Mola izjavio je da će povećanje cijena goriva pomoći Egiptu da uštedi 2,8 milijardi dolara koje je odvajao za državne subvencije u budžetu za 2018/2019. godinu.

On kaže da će povećanje cijena smanjiti sredstva odvojena za subvencije za gorivo sa 139 na 89 funti.

Analitičari ističu da će povećanje cijena goriva izazvati dodatni pritisak na potrošače u Egiptu koji već imaju problema usljed visoke stope nezaposlenosti i nestabilnosti cijena.

Ministarstvo za naftu ističe da su povećane i cijene gasa sa 30 na 50 funti.

MMF je krajem 2016. godine sa Egiptom potpisao program finansijske pomoći od 12 milijardi dolara koji predviđa oštre mjere štednje.

Biznis.ba

Kategorije: Bosna in Hercegovina

RS uzela više od tri milijarde KM inostranih kredita

Sob, 16/06/2018 - 10:31

Ukupne obaveze Republike Srpske (RS) na ime glavnice po inostranim kreditima na kraju prošle godine iznosile su oko tri milijarde.

Od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, ovom bh. entitetu su odobrena kreditna sredstva za finansiranje investicionih projekata iz više oblasti, obnove i rekonstrukcije, javnih radova i zapošljavanja, obnove transporta, željeznica, telekomunikacija, elektroenergetskog i vodovodnog sistema, razvoja poljoprivrede i drugog.

Po navedenim investicionim projektima, RS se zadužila kod međunarodnih finansijskih institucija, među kojima su Svjetska banka, Međunarodna asocijacija za razvoj WB IDA, Međunarodni fond za razvoj poljoprivrede-IFAD, Evropska banka za obnovu i razvoj-EBRD, Evropska investiciona banka-EIB, Razvojna banka Savjeta Evrope CEB, vlade Belgije, Japana, Austrije, Španije i Portugala. Dio tih kreditnih sredstva je na kreditnoj osnovi prenijela krajnjim korisnicima, po istim ili različitim uslovima kreditnog zaduženja.

Samo u prošloj godini vanjski dug ovog bh. entiteta je servisiran u ukupnom iznosu od 347.932.511 KM, precizira se u konsolidovanom izvještaju o izvršenju entitetskog budžeta u 2017. godini.

-Ukupno plaćena glavnica iznosi 304.951.991 KM ili 88 posto od ukupno servisiranog duga, a kamata, servisni troškovi, komisiona provizija i troškovi ino-banke iznose 42.980.520 KM ili 12 posto od ukupno servisiranog duga – navodi se u izvještaju.

Iznos plaćene glavnice od 304.951.991 KM odnosi se na glavnicu po “starim“ i “novim“ kreditima i predstavlja izvršenje od 105 posto u odnosu na sredstva planirana budžetom za ove namjene u posmatranom periodu.

Kategorija “novih“ kredita odnosi se na dug po osnovu ino kredita, koji je nastao 14. decembra 1995. godine i kasnije i obuhvata kredite za podršku budžetu i za investicione projekte.

Stanje ukupnog duga RS-a, i vanjskog i unutrašnjeg, na kraju februara ove godine, po preliminarnim podacima entitetskog Ministarstva finansija, iznosi pet milijardi i 396,7 miliona KM, a ukupnog duga koji podliježe zakonskom ograničenju je pet milijardi i 350,47 miliona KM ili 50,62 posto procijenjenog BDP-a za 2018. godine.

Biznis.ba / FENA

Kategorije: Bosna in Hercegovina