Biznis.ba

Syndicate content Biznis.ba
Poslovni magazin
Updated: 18 min 50 sek od tega

Proizvodnja mlijeka ruši rekord u USK

Pet, 30/07/2021 - 09:20

Proizvodnja mlijeka na području Unsko-sanskog kantona doživljava konstantni rast pa se očekuje da ove godine bude proizvedeno oko 2,5 miliona litara mlijeka više u odnosu na prethodnu godinu, odnosno ukupno više od 38 miliona litara.

Potvrdio je ovo za “Nezavisne” ministar poljoprivrede u Vladi USK Sulejman Kulenović, te istakao kako se rast mljekarske proizvodnje pozitivno odražava i na druge grane poljoprivredne proizvodnje, prije svega biljnu.

“Dosadašnji parametri ukazuju da će ovo biti rekordna godina, a raduje što istovremeno raste i biljna proizvodnja, kao vezana grana, jer farmeri proizvode i vlastitu stočnu hranu”, istakao je Kulenović.

Prema njegovim riječima, Ministarstvo kojem je na čelu je, u skladu s povećanjem obima animalne i biljne proizvodnje, ove godine za 200.000 maraka povećalo izdvajanja za poticaje pa će u te svrhe ukupno biti isplaćeno oko tri miliona maraka.

On je dodao kako je pozitivnim trendovima u mljekarskoj proizvodnji doprinijela i politika otkupljivača, s obzirom na to da se sve proizvedene količine mlijeka otkupljuju, s tim da nije došlo do smanjivanja otkupnih cijena.

“Jedan broj poljoprivrednika ugasio je proizvodnju i mahom se radi o ljudima koji su otišli na rad u inostranstvo. Uporedo imamo situaciju da su ostali proizvođači povećali broj muznih grla i vlastitu proizvodnju mlijeka pa je tako u ukupnom zbiru povećana mliječna proizvodnja”, istakao je Kulenović.

Međutim, ono što u ovome trenutku brine neposredne proizvođače mlijeka jeste povećanje cijena poljoprivrednog repromaterijala i stočne hrane.

“Značajno je poskupjela proizvodnja stočne hrane, sjemena, gorivo i đubriva, a otkupna cijena mlijeka je ostala na istom nivou. Za nas neposredne proizvođače veoma je značajno da otkupna cijena prati rast drugih cijena, u suprotnom mi smo na gubitku”, kaže Enis Oraščanin, jedan od većih farmera na području Unsko-sanskog kantona.

Biznis.ba / NN

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Američka ekonomija doživjela snažan oporavak

Pet, 30/07/2021 - 08:00

Podstaknute vakcinacijom i vladinom pomoći, američka je ekonomija u posljednjem kvartalu rasla solidnom godišnjom stopom od 6,5 posto, što je još jedan znak da je nacija postigla održivi oporavak od nastupanja recesije uzrokovane pandemijom. Ukupna veličina ekonomije sada je premašila nivo prije pandemije.

Izvještaj Odjela za trgovinu od četvrtka procjenjuje da je bruto domaći proizvod države – ukupna proizvodnja robe i usluga – ubrzan u tromjesečju od aprila do juna s već snažne godišnje stope rasta od 6,3 posto u prvom tromjesečju, prenosi AP.

Tromjesečna brojka bila je manja nego što su analitičari očekivali. Ali to je uglavnom bilo zato što su uska grla u lancu opskrbe izvršila snažniji od predviđenog zastoj u naporima kompanija da obnove zalihe robe. Usporavanje obnove zaliha, u stvari, oduzelo je 1,1 postotni bod od godišnjeg rasta u prošlom kvartalu.

Nasuprot tome, potrošnja konzumenatar – što je glavni podsticaj američke ekonomije – bila je snažna u prošlom tromjesečju: napredovala je po godišnjoj stopi od 11,8 posto. Potrošnja na robu porasla je po stopi od 11,6 posto, iako u odnosu na porast od 27,4 posto u prvom tromjesečju. Potrošnja na usluge, od obroka u restoranima do avionskih karata, povećana je po stopi od 12 posto, s povećanjem od 3,9 posto u periodu januar-mart, jer su vakcinacije podstakle više Amerikanaca da kupuju, putuju i jedu.

Za cijelu 2021. godinu očekuje se rast ekonomije za čak sedam posto. Ako se ispune ove prognoze, to bi bio najjači rast kalendarske godine od 1984. I označio bi oštar preokret u odnosu na prošlogodišnju ekonomsku kontrakciju od 3,4 posto-najgoru u 74 godine.

Biznis.ba / FENA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Radovi na poddionici Koridora Vc Tarčin – Ivan u punom jeku

Čet, 29/07/2021 - 16:31

Radovi na pooddionici autoceste na Koridoru Vc Tarčin – Ivan su u punom jeku. Dionica Tarčin – Ivan duga je 6,9 kilometara i čine je dva dijela. Lot 1 je dužine 4,9 km i kreće od Tarčina do ulaz u tunel Ivan, a LOT 2 je Tunel Ivan dužine dužine 1.760 metara s dijelovima otvorene trase u dužini od 150 metara. Plan je da se poddionica Tarčin – Ivan pusti u promet početkom ljeta 2022. godine.

Glavni nadzorni inženjer za objekte na dionici autoputa Tarčin – Tunel Ivan Enes Lakota kaže da je gradilište mosta M1 ili Raštelica 1, uz most Raštelica 2, kapitalni objekt na dionici autoputa Tarčin-Tunel Ivan. Oba mosta su u dužini više od dva kilometra, tačnije 2.200 metara.

– Most M1 gradi se tehnologijom postupnog potiskivanja. To je savremena tehnologija gradnje koja podrazumijeva da se segmenti mosta grade na platou iza obalnih stubova, zatim se potiskuju na njihov konačni položaj – kazao je Lakota novinarima prilikom današnjeg obilaska gradilišta autoceste na Koridoru Vc, poddionica Tarčin – Ivan.

Most 2 radi se na fiksnoj skeli, polje po polje. Nešto veće dužine je, u odnosu na Most 1. Njegova ukupna dužina je 1.200 metara, za razliku od M1 čije su obje kontrukcije dužine od jedan kilometar.

– Tehnologija kojom se gradi most M1 olakšava i ubrzava građenje. Radi se na zemlji, u pripremljenim uvjetima, za razliku od M2 gdje se radi na skeli koja je na visini 25 do 20 metara – kazao je. To je sigurnije i bolje za radnike, a dobije se kvalitetniji konačni proizvod.

Ističe da radovi idu dobro, a i kvaliteta je dobra. Dosad nema nepredviđenih okolnosti. Može se, kaže, reći da se poštuje dinamika radova te ističe protekli period kad se zbog vremenskih uvjeta, karakterističnih za to područje BiH, nije moglo baš dobro raditi.

– Sad smo u ljetnim uvjetima rada, kad se dinamika ubrzava. Očekujem da ćemo do kraja jeseni biti ispred dinamike – istaknuo je.

Šef projekta uime Euroasfalta, za LOT 1 i LOT 2 Damir Peštelić kaže da je dinamika radova dobra, a nastoje je još ubrzati dinamiku radova da bi prije zime uspjeli odraditi većinu zemljanih radova i nasipa.

– Tranutno je angažirano oko 50 bagera, buldožera, valjaka i druge mehanizacije, kamiona i sličnih transportnih vozila je oko 80. To ćemo sve još pojačati, tokom ljetnjeg perioda. Većinom su angažirani lokalni radnici, zaposleni u Euroasfaltu – kazao je.

Ermin Handžar je šef projekta, uime Autocesta, na poddionici Tarčin -Ivan koja je dužine 6,9 km i podijeljena je na dva lota. Lot jedan je od Tarčina do ulaza u Tunel Ivan, a Lot dva je Tunel Ivan s pripadajućim dijelovima trase dužine oko 200 metara.

– Tunel Ivan je dužine 1.760 metara (lijeva cijev), a desna 1.720 metara. Lijeva cijev probijena je početkom jula, prohodna je i već se koristi za gradilišne potrebe, transport materijala, odvoz viška materijala. Desna cijev je u završnoj fazi, ostalo je oko 150 metara da se probije. Očekujemo da će to biti krajem augusta eventualno početkom septembra – kazao je.

Biznis.ba / FENA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

CBBiH konstantno radi na unapređenjima sistema kojima upravlja

Čet, 29/07/2021 - 15:03

Centralna banka BiH (CBBiH) konstantno radi na unapređenjima sistema kojima upravlja – istaknuto je danas tokom tematskog susreta sa novinarima koji je bio posvećen ulozi i značaju platnih sistema i registara u CBBiH.

Saša Lemez iz Odjeljenja za platne sisteme CBBiH je rekao da registre CBBiH čine Jedinstveni registar transakcijskih računa pravnih subjekata, kao i Centralni registar kredita za pravne subjekte te Centralni registar kredita za fizičke osobe.

Podsjetio je da je platni promet 2001. prešao sa zavoda za platni promet na komercijalne banke, te da se tada pojavila potreba za evidencijom tih računa. Centralna banka je, u skladu sa svojom zakonskom ulogom da potpomaže finansijsku stabilnost i finansijsku disciplinu, 2004. godine kreirala Jedinstveni registar transakcijskih računa koji sadrži podatke o računima pravnih subjekata, a podatke u registar dostavljaju komercijalne banke.

– U Jedinstvenom registru računa trenutno je evidentirano 732.265 računa, od čega je aktivnih oko 236 hiljada, ugašenih oko 396 hiljada i blokiranih ukupno 98.868. Ukoliko se poredi stanje sa prethodnim godinama može se uočiti da je broj blokiranih računa u sedam mjeseci ove godine 5.570, dok je u 2020. taj broj iznosio ukupno 3.935, a u 2019. godini 4.975 – rekao je Lemez dodajući da Centralna banka na svojoj web stranici u skladu sa odlukom Upravnog odbora svakog prvog u mjesecu objavljuje broj i listu blokiranih računa.

Govoreći o centralnom registru kredita Lemez je među naveo da je u 2020. broj odobrenih zaduženja kod fizičkih osoba iznosio 961.321, što je pad u odnosu na 2019., ali da se stanje u ovoj godini već popravilo te je dosad odobreno 826.314 zaduženja.

Biznis.ba / FENA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Na Banjalučkoj berzi promet danas 64.486,20 KM

Čet, 29/07/2021 - 15:02

Na trgovanju na Banjalučkoj berzi danas je ostvaren promet od 64.486,20 KM, kroz 18 transakcija. Vrijednost BIRS indeksa je povećana za 0,94 posto i iznosi 562,21 poena.

Od akcija na standardnom berzanskom tržištu najveći promet je ostvaren akcijama Telekom Srpske a.d. Banja Luka, trgovalo se u iznosu od 34.463,86 KM, po prosječnoj cijeni od 1,08 KM, čime je ostvaren rast u odnosu na prošlo trgovanje za 1,89 posto, saopćila je Banjalučka berza.

Ukupan promet obveznicama iznosio je 20.965,22 KM.Od obveznica najviše se trgovalo sa obveznicama Republika Srpska – izmirenje ratne štete 3 u vrijednosti od 14.371,20 KM. Nije bilo promjene prosječne cijene.

Od hartija od vrijednosti na slobodnom tržištu najveći promet je ostvaren sa Rudnici željezne rude Ljubija a.d. Prijedor akcijama, trgovalo se u iznosu od 1.800,00 KM, po prosječnoj cijeni od 0,45 KM, čime je ostvaren pad u odnosu na prošlo trgovanje za -10 posto.

Od akcija na slobodnom tržištu pad cijena akcija zabilježile su akcije jednog emitenta, od čega su akcije preduzeća Rudnici željezne rude Ljubija a.d. Prijedor ostvarile pad od -10 posto i trgovalo se po cijeni od 0,45 KM po akciji, u vrijednosti od 1.800 KM.

Biznis.ba / FENA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Na Sarajevskoj berzi promet 627.218 KM

Čet, 29/07/2021 - 14:52

Na trgovanju na Sarajevskoj berzi danas je ostvaren ukupan promet od 627.218,57 KM. U sklopu 29 transakcija ukupno je prometovano 247.099 vrijednosnih papira.

Vrijednost BIFX-a je porasla za 4,36 indeksnih poena na 953,30 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,46 posto.

Vrijednost indeksa SASX-10 je pala za 0,52 indeksnih poena na 868,36 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,06 posto.

Vrijednost indeksa SASX-30 je porasla za 0,39 indeksnih poena na 1.468,79 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,03 posto.

Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI je porasla za 9,07 indeksnih poena na 9.724,21 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,09 posto.

Vrijednost indeksa SASX-Fundamentals, SASX-FN je pala za 2,98 indeksnih poena na 14.875,87 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,02 posto.

Na Kotaciji privrednih društava trgovalo se dionicama Bosnalijeka d.d. Sarajevo u iznosu od 70.387,50 KM, a u sklopu dvije transakcije prometovano je 2.565 dionica. Kurs tog emitenta je iznosio 27,44 KM.

Na Kotaciji fondova ostvaren je promet od 1.018,14 KM, a u sklopu tri transakcije prometovano je 986 dionica. Najveći promet ostvaren je dionicama emitenta ZIF Naprijed d.d. Sarajevo u iznosu 735 KM. Kurs tog emitenta iznosio je 1,05 KM.

Na Kotaciji obveznica nije bilo zaključenih transakcija.

Na Slobodnom tržištu – ST1 ostvaren je ukupan promet od 22.280 KM, a u sklopu 12 transakcija prometovano je 1.598 dionica. Najveći promet ostvaren je dionicama emitenta Badeco Adria d.d. Sarajevo u iznosu 11.180 KM. Kurs tog emitenta iznosio je 260 KM.

Na Slobodnom tržištu – ST2 ostvaren je ukupan promet 3.712,06 KM, a u sklopu četiri transakcije prometovano je 1.254 dionica. Najveći promet ostvaren je dionicama emitenta Energopetrol d.d. Sarajevo u iznosu 1.992,06 KM. Kurs tog emitenta iznosio je 1,89 KM.

Na Slobodnom tržištu – ST-3 ostvaren je ukupan promet od 529.820,87 KM, a u sklopu osam transakcija prometovano je sa 240.696 dionice. Najveći promet ostvaren je dionicama emitenta UNIS Komerc d.d. Sarajevo u iznosu od 527.895,87 KM. Kurs tog emitenta iznosio je 2,19 KM.

Na Tržištu za emitente u stečaju nije bilo zaključenih transakcija.

Dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice UNIS Komerc d.d. Sarajevo od 26,82 posto i dostigle cijenu od 2,19 KM, dok su najveći dnevni pad vrijednosti registrirale dionice emitenta Energopetrol d.d. Sarajevo od 5,5 posto i dostigle su cijenu od 1,89 KM.

Biznis.ba / FENA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Porast bruto dobiti BH Telecoma za 12 miliona KM

Čet, 29/07/2021 - 13:57

Najvažniji pokazatelji poslovanja BH Telecoma u prvih šest mjeseci 2021. godine su pozitivni i pored svih izazova koje je donijela pandemija COVID-19 u prvim mjesecima ove godine, saopćeno je iz te kompanije.

Rast bruto dobiti za 12 miliona KM ili za 76,1 posto i povećanje EBITDA (dobit prije kamata, poreza i amortizacije) za 9,3 miliona KM, odnosno za 13,8 posto – najvažniji su pokazatelji poslovanja BH Telecoma ostvarenih u prvih šest mjeseci, prema kojima je, u poređenju sa podacima iz prvog polugodišta prošle godine, ostvaren snažan rast u svim segmentima poslovanja kompanije.

Broj korisnika usluga BH Telecoma na dan 30.06.2021. godine je veći za 55 hiljada ili za tri posto u odnosu na kraj juna prošle godine i prvenstveno je rezultat rasta broja korisnika u mobilnom segmentu.

Ostvarena profitna marža u periodu januar – juni 2021. godine je iznosila 12,4 posto i veća je za 5,2 posto u odnosu na isti period lani, navode iz te kompanije.

Biznis.ba / FENA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Vlada FBiH: 105 miliona KM pojedinim sektorima privrede

Čet, 29/07/2021 - 13:04
Vlada Federacije BiH je, na današnjoj sjednici u Sarajevu, usvojila informaciju o potrebi izrade Uredbe o ciljanim interventnim mjerama u pojedinim sektorima privrede FBiH u okolnostima pandemije COVID-19, sa sredstvima u iznosu od 105 miliona KM.

Analizirajući efekte Uredbe o interventnim mjerama za podršku ugroženim sektorima privrede Federacije BiH u okolnostima pandemije putem koje je u 2020. godini osigurana finansijska pomoć u iznosu od ukupno 90.000.000 KM, Vlada je opredjeljenja da i ove godine donese Uredbu o ciljanim interventnim mjerama u pojedinim sektorima privrede FBiH u okolnostima pandemije COVID-19.

Višestruki su pozitivni efekti Uredbe iz prošle godine, a ogledaju se prvenstveno u novom zapošljavanju, od oko 1.300 radnika u periodu 30. septembra do 31. decembra 2020. godine. Podatak o broju zaposlenih na dan 31.12.2020. godine u okviru sektora koji su podržani Uredbom pokazuju da su programi postigli cilj, ne samo očuvanja radnih mjesta, nego i povećanja broja zaposlenih kod korisnika pomoći. Posmatrano zbirno, kroz ovu uredbu 388 privrednih subjekata je dobilo pomoć, čime je zaustavljeno daljnje otpuštanje radnika i negativan trend zatvaranja privrednih društava.

Cilj Uredbe o ciljanim interventnim mjerama u pojedinim sektorima privrede FBiH u okolnostima pandemije je podrška sektoru obrta i ostalih samostalnih privrednih djelatnosti u iznosu od 60.000.000 KM, sektoru prerađivačke industrije u iznosu od 30.000.000 KM i poljoprivredno-prehrambenom sektoru u iznosu od 15.000.000 KM. Finansijska sredstva za realizaciju ove uredbe planirana su u Budžetu Federacije BiH za 2021. godinu, na ekonomskom kodu za subvencije privatnim preduzećima i poduzetnicima – Fond za stabilizaciju privrede.

Vlada je danas formirala stručni tim od predstavnika Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta, Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Federalnog ministarstva finansija, te Ureda premijera FBiH, sa zadatkom da sačini i Vladi na usvajanje dostavi tekst Uredbe o ciljanim interventnim mjerama u pojedinim sektorima privrede FBiH u okolnostima pandemije COVID-19.

Biznis.ba

Kategorije: Bosna in Hercegovina

U Federaciji BiH u junu 57.769 turista, 51, 3 posto više nego u maju

Čet, 29/07/2021 - 13:02

Ukupan broj dolazaka turista u junu 2021. godine u Federaciju iznosio je 57.769 što je četiri puta više u odnosu na juni 2020. godine, a u odnosu na maj 2021. godine veći je za 51,3 posto. Učešće domaćih turista bilo je 45,9 posto, a stranih turista 54,1 posto.

Ukupan broj noćenja turista u junu 2021. godine u Federaciji BiH iznosio je 124.271 što je četiri puta više u odnosu na juni 2020. godine, a u odnosu na maj 2021. godine veći je za 61,9 posto. Učešće domaćih turista u ukupnom broju noćenja bilo je 41,2 posto, a stranih turista 58,8 posto, podaci su Federalnog zavoda za statistiku.

Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja je ostvaren u okviru vrste Hoteli i sličan smještaj sa učešćem od 96 posto.

Veliki porast broja turista i broja noćenja u junu 2021. u odnosu na isti mjesec prošle godine je direktna posljedica pandemije Covid-19, jer su u istom periodu prošle godine objekti za smještaj gostiju bili gotovo u potpunosti zatvoreni.

U strukturi noćenja stranih turista u junu u FBiH najviše noćenja ostvarili su turisti iz: Ujedinjenih Arapskih Emirata (23,8 posto), Saudijske Arabije (16,4 posto), Srbije (8,0 posto), Hrvatske (7,5 posto) i Kuvajta (3,7 posto) što je ukupno 59,4 posto. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 40,6 posto noćenja.

Broj raspoloživih kreveta u junu 2021. godine u FBiH iznosio je 26.059 što je za 17,7 posto više u odnosu na juni 2020. godine. Neto stopa iskorištenosti kreveta za vrstu Hoteli i sličan smještaj na području Federacije BiH iznosila je u junu 17,8 posto.

U junu 2021. godine u Republici Srpskoj, kako je ranije objavio entitetski zavod za statistiku, ostvareno je 29.644 dolaska turista, što je u odnosu na maj 2021. godine više za 33,7 posto i 74.885 noćenja turista, a u odnosu na maj 2021. godine više za 38,8 posto.

U junu 2021. godine u RS-u turistički kapaciteti raspolagali su sa 10.982 stalna ležaja.

Biznis.ba / FENA
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Svjetski ekonomisti vjeruju da je inflacija prolazna

Čet, 29/07/2021 - 09:57

Bijela kuća i Federalne rezerve slažu se u vezi s tim da inflacija nije tu da ostane te da će se uzavrele cijene hladiti ponovnim otvaranjem američke ekonomije.

Čini se da se i većina ekonomista slaže da je inflacija prolazna, kako to kaže Fed. Ulagače ne plaše ni najveća poskupljenja od 2008. godine.

Međutim, ulozi ovdje su ogromni. Ako je konsenzus pogrešan (kao što ponekad jeste) i inflacija ostane neugodno visoka, to bi moglo ugroziti oporavak ekonomije, nagli porast tržišta dionica, pa čak i plan američkog predsjednika Joea Bidena.

Stephanie Roth, viša ekonomistica tržišta u JPMorgan Private Bank, kaže da bi, ako griješe, to moglo “skratiti ekonomski ciklus u kojem se nalazimo”.

Drugim riječima, Fed bi morao rashladiti inflaciju brzim povećanjem kamatnih stopa. Veći troškovi pozajmljivanja usporili bi ili čak omeli oporavak ekonomije.

U isto vrijeme, visoka inflacija i veće stope otežale bi Bidenu usvajanje opsežne infrastrukture i programa socijalne zaštite koji koštaju više od 4 biliona dolara.

“Fed igra igru koju će izgubiti. Mislim da će pogriješiti ako je inflacija privremena”, rekao je Peter Boockvar, glavni direktor za investicije u Bleakley Advisory Group.

Neki čelnici na Wall Streetu, uključujući izvršnog direktora BlackRocka (BLK) Larryja Finka i šefa JPMorgan Chasea (JPM) Jamieja Dimona, upozorili su posljednjih sedmica da inflacija možda nije privremena.

Dobra vijest je da su se strahovi od inflacije malo ublažili posljednjih sedmica, iako ne nužno iz pozitivnih razloga.

Ljetni skok broja slučajeva oboljelih od Covida-19, vođen varijantom delta, prijeti usporavanjem rastuće ekonomije. To bi zauzvrat ohladilo rastuću potražnju, što ukazuje na to da bi se inflatorni pritisci mogli ublažiti, bar kratkoročno.

Zapravo, varijante Covida nadmašile su inflaciju kao najveći rizik s kojim se suočavaju tržišta, prema istraživanju stručnjaka na tržištu, koje je u ponedjeljak objavila Deutsche Bank.

“Rizici rastu više nego što se očekivalo. To mi daje uvjerenje da inflacija ne bi trebala predstavljati problem”, rekla je Roth iz JPMorgana.

Ukazala je na to kako je skok potrošačkih cijena vođen uglavnom faktorima kao što su cijene polovnih automobila, koji već pokazuju znakove hlađenja.

“Kada uklonite te komponente, inflacija izgleda dosta manje zastrašujuća”, kaže Roth.

Međunarodni monetarni fond poziva centralne bankare da ne reagiraju pretjerano na nekoliko mjeseci visokih cijena.

“Centralne banke općenito bi trebale gledati kroz prolazne inflacijske pritiske i izbjegavati zaoštravanje sve dok ne bude jasnija dinamika promjene cijena”, kazali su iz MMF-a u novom izvještaju od utorka.

Međutim, MMF je priznao da postoji “rizik da bi privremeni pritisci mogli postati stalniji i da će centralne banke možda morati poduzeti preventivne mjere”.

Neke vodeće kompanije signalizirale su da sve veće troškove prenose na potrošače, sugerišući na to da će se barem nešto inflacije zadržati.

“Inflacija sirovina u industriji značajnija je i održivija nego što se prvobitno očekivalo”, rekao je izvršni direktor firme Sherwin-Williams John Morikis u saopćenju o zaradi kompanije.

Iz Sherwin-Williamsa (SHW) su rekli da su uvjereni da mogu nadoknaditi veće troškove svojim najavljenim poskupljenjima.

“Spremni smo primijeniti dodatna povećanja ako postanu neophodna”, rekao je Morikis.

Kako bi ublažio utjecaj rastućih troškova, General Electric (GE) je rekao da podiže cijene “na sve strane” i poduzima druge korake.

Rukovodioci Post-It makera 3M (MMM) jednostavno su rekli: “Svuda podižemo cijene.”

Nijedan od ovih komentara ne pomaže privremenoj inflaciji.

Liz Young, voditeljica investicione strategije u SoFi-ju, smatra da će se inflacija ohladiti, ali da će ipak stati na dovoljno visok nivo koji će prisiliti Fed da djeluje ranije nego što ljudi očekuju.

“Pretpostavka da Fed neće povećati stope do 2023. je predaleko”, rekla je Young.

Trgovci sada vide 51 posto šanse za bar jedno povećanje kamatnih stopa do kraja sljedeće godine, prema CME-ovom FedWatch alatu.

Drugi rizik je da visoka inflacija usporava ekonomiju.

“Zabrinuta sam zbog stagflacije. Ta otrovna kombinacija usporavanja rasta i povećanja cijena predstavlja pravi rizik”, rekla je Danielle DiMartino Booth, izvršna direktorica i glavni strateg u Quill Intelligence.

Do stagflacije je došlo i u prodaji stanova i kuća, koja je neočekivano pala u junu, i to treći mjesec zaredom, skliznuvši na najslabiji tempo od aprila 2020. Postojeća prodaja kuća opala je četiri mjeseca zaredom prije nego što je u junu porasla.

Slična priča je i na automobilskom tržištu, gdje je prodaja usporena nakon mjeseci snažnog povećanja cijena.

Stagflacija, definirana kao period sporog rasta i povećanja cijena, noćna je mora za centralne banke, jer i povećanje i smanjenje stopa može pogoršati dio problema.

Biznis.ba / Klix.ba

Kategorije: Bosna in Hercegovina

BDP u BiH prošle godine iznosio 34,24 milijarde KM

Čet, 29/07/2021 - 08:32

Bruto domaći proizvod (BDP) Bosne i Hercegovine za 2020. godinu (proizvodni pristup, prvi rezultati) nominalno je iznosio 34 milijarde i 240 miliona KM i u odnosu na 2019. godinu nominalno je manji za tri posto, dok je realan pad iznosio 3,2 posto.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, BDP deflator za 2020. je iznosio 0,2 posto.

BDP po stanovniku u BiH iznosio je 9.853 KM, odnosno 5.038 eura ili 5.740 američkih dolara.

Značajniji nominalni rast bruto dodane vrijednosti bilježe građevinarstvo (sedam posto) te poljoprivreda, šumarstvo i ribolov (5,6 posto).

Nominalni pad bruto dodane vrijednosti zabilježen je u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (28,8 posto), prijevoza i skladištenja (10,2 posto), umjetnosti, zabave i rekreacije (13,1 posto), trgovine na veliko i malo te popravka motornih vozila i motocikala (7,5 posto).

Biznis.ba / FENA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Na Banjalučkoj berzi ostvaren promet veći od 10 miliona KM

Sre, 28/07/2021 - 15:25

Na današnjem trgovanju na Banjalučkoj berzi ostvaren je promet od 10.433.043,99 KM, kroz 17 transakcija.

Vrijednost BIRS indeksa se smanjila za -0,48 posto i iznosi 556,97 poena

Od akcija na standardnom berzanskom tržištu najveći promet je ostvaren sa akcijama Telekom Srpske a.d. Banja Luka, trgovalo se u iznosu od 3.190,80 KM, po prosječnoj cijeni od 1,06 KM, čime je ostvaren pad u odnosu na prošlo trgovanje za -1,85 posto.

Ukupan promet obveznicama na današnjem trgovanju iznosio je 5.230,79 KM.Od obveznica najviše se trgovalo sa obveznicama Republika Srpska – stara devizna štednja 8 u vrijednosti od 5.230,79 KM. Nije bilo promjene prosječne cijene.U javnoj ponudi obveznica Elektrokrajina a.d Banja Luka – javna ponuda obveznica danas je upisano 10.400 obveznica u vrijednosti od 10.400.000,00 KM.

Od hartija od vrijednosti na slobodnom tržištu najveći promet je ostvaren sa Sarajevo gas a.d. Istočno Sarajevo akcijama, trgovalo se u iznosu od 22.684,40 KM, po prosječnoj cijeni od 0,20 KM.

“Od akcija na slobodnom tržištu rast cijena akcija zabilježile su akcije jednog emitenta, a najveći rast imale su akcije preduzeća Aerodromi Republike Srpske a.d. Banja Luka (0,29 posto), i sa ovim akcijama danas se trgovalo po cijeni od 0,35 KM, u vrijednosti 1.785,00 KM.”

(Biznis.ba)

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Na Sarajevskoj berzi ostvaren promet od 145.993 KM

Sre, 28/07/2021 - 15:24

Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi ostvaren je ukupan promet od 145.993,07 KM. U sklopu 24 transakcije ukupno je prometovano 16.957 vrijednosnih papira.

Vrijednost BIFX-a nije se mijenjala i iznosi 948,94 poena.

Vrijednost indeksa SASX-10 je porasla za 3,30 indeksnih poena na 868,88 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,38 posto.

Vrijednost indeksa SASX-30 je porasla za 2,35 indeksnih poena na 1.468,40 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,16 posto.

Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI, je porasla za 6,77 indeksnih poena na 9.715,14 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,07 posto.

Vrijednost indeksa SASX-Fundamentals, SASX-FN, je porasla za 2,30 indeksnih poena na 14.878,85 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,02 posto.

Na Kotaciji privrednih društava trgovalo se dionicama BOSNALIJEK DD SARAJEVO (simbol: BSNLR) u iznosu od 12.017,50 KM; u sklopu 3 transakcije prometovano je 437 dionica. Kurs ovog emitenta je iznosio 27,50 KM.

Na Kotaciji fondova i na Kotaciji obveznica nije bilo zaključenih transakcija.

Na Slobodnom tržištu – ST1 ostvaren je promet od 35.754,57 KM; u sklopu 14 transakcija prometovano je 1.853 dionice. Najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta TVORNICA CEMENTA KAKANJ DD KAKANJ (simbol TCMKR ) u iznosu od 22.525,00 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 26,50 KM.

Na Slobodnom tržištu – ST2 ostvaren je promet od 97.336,00 KM dionicama emitenta PIVARA TUZLA DD TUZLA (simbol PITZRK1 ); u sklopu 2 transakcije prometovano je 12.167 dionica. Kurs ovog emitenta iznosio je 8,00 KM.

Na Slobodnom tržištu – ST3 ostvaren je promet dionicama emitenta ŠIPAD KOMERC DD SARAJEVO (simbol SPKMR ) u iznosu od 485,00 KM; u sklopu 2 transakcije prometovano je 500 dionica. Kurs ovog emitenta iznosio je 0,97 KM.

Na Tržištu za emitente u stečaju trgovalo se u iznosu od 400,00 KM.

Najveći dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice emitenta RUDNIK SOLI TUZLA DD TUZLA (simbol: RSTTR) od 2,87 % i dostigle su cijenu od 19,90 KM, dok je dnevni pad registrirao ŠIPAD KOMERC DD SARAJEVO (simbol SPKMR) od 3,00 % sa cijenom od 0,97 KM.

(Biznis.ba)

Kategorije: Bosna in Hercegovina

U junu u BiH broj nezaposlenih smanjen za 2.218 osoba

Sre, 28/07/2021 - 12:26

Na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja u Bosni i Hercegovini krajem juna bilo je 393.781 osoba.

U odnosu na prethodni mjesec broj nezaposlenih osoba je manji za 2.218 osoba ili 0,56 posto. Od ukupnog broja osoba koje traže zaposlenje, 226.132 ili 57,43 posto su žene.

U odnosu na isti period prošle godine nezaposlenost u BiH je manja za 27.519 osoba ili 6,53 posto. U odnosu na početak pandemije covid-19, nezaposlenost se smanjila za 9.107 osoba ili 2,26 posto.

Nezaposlenost se smanjila u Federaciji BiH za 363 osobe (0,12 posto), u Republici Srpskoj za 1.774 osobe (2,29 posto) i u Brčko distriktu BiH za 81 osobu (1,19 posto), podaci su Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

Među osobama koje traže zaposlenje, zaključno sa 30. junom ove godine, bilo je NKV 106.111 ili 26,95 posto, PKV-NSS 6.418 ili 1,63 posto, KV 124.551 ili 31,63 posto, VKV 1.374 ili 0,35 posto, SSS 113.925 ili 28,93 posto, VŠS 6.792 ili 1,72 posto, te VSS 34.610 ili 8,79 posto.

U junu je brisano ukupno 17.475 osoba sa evidencija službi zapošljavanja, od čega je 8.459 žena. Od ovog broja zaposleno je 12.086 osoba, od čega 6.104 žene.

Istovremeno je za 8.194 osobe prestao radni odnos, od čega 3.931 žena. Poslodavci su u ovom periodu prijavili potrebe za zapošljavanjem 4.754 nova radnika.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH u maju 2021. godine, broj zaposlenih osoba u BiH iznosio je 815.590, a od toga je 353.243 žene. U odnosu na april 2021. godine broj zaposlenih osoba se povećao za 0,3 posto, a broj zaposlenih žena se također povećao i to za jedan posto.

Stopa registrovane nezaposlenosti za maj ove godine iznosila je 32,7 posto i u odnosu na april ove godine smanjila se za 0,4 postotna poena.

( FENA)

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Olimpijski centar Jahorina ostvario promet veći od 10 miliona KM

Sre, 28/07/2021 - 11:11

Olimpijski centar Jahorina ostvario je odličan poslovni rezultat, tokom šest mjeseci ove godine.

 

– Nakon najuspješnije zimske ski sezone, u istoriji centra, poslovanje je nastavljeno uzlaznom putanjom. Uvidom u šestomjesečne presjeke poslovanja uočen je porast prihoda za 33 posto, u odnosu na isti period prethodne godine. Promet Olimpijskog centra Jahorina iznosi više od 10.000.000 KM, dok je ostvareni prihod gotovo 4.500.000 KM – saopćeno je iz Olimpijskog centra Jahorina.

Kako ističu Olimpijski centar Jahorina zadržao je, u vrijeme kad su mnoge firme suočene sa krizom uzrokovanom epidemijom virusa korona otpuštale radnu snagu, sve radnike i vršio dodatna zapošljavanja. U odnosu na isti period prošle godine, u posljednjih šest mjeseci, prosječno mjesečno u tom centru su zapošljavali 30 radnika više.

– Zahvaljujući pažljivo odabranim investicijima i njihovim dobrim upravljanjem Olimpijski centar Jahorina je primjer odličnog poslovanja, čak i u uvjetima koji nisu povoljni – navode iz tog centra.

(Vijesti.ba / FENA)

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Gradnja MHC na Neretvici: Ćatić principijelan – prioritet interes Konjica

Sre, 28/07/2021 - 11:04

Jučer je održan sastanak općinskog načelnika gospodina Ćatića i predstavnika Elektroprivrede BiH, direktora za investicije Senada Salkića vezano za izgradnju dvije MHC Gorovnik ušće i Srijanski most na slivu rijeke Neretvice.

Iako su se u medijima pojavile različite interpretacije sastanka, kako nam je pojašnjeno, dogovori i zaključci koji su doneseni na sastanku ipak nisu donijeli ništa novo ili manje poznato već od ranije.

Načelnik Konjica Osman Ćatić je ostao principijelan te ponovio svoje ranije stavove da Općina mora poštovati odluke i ugovore koji su potpisani i koji imaju pravosnažna odobrenja za gradnju, i da je njegova obaveza da vodi računa o finansijskoj stabilnosti Općine Konjic i svakom njenom stanovniku.

Iz Općine su kazali kako nema govora o bilo kakvoj izdaji ili izabranoj strani od načelnika i Općine.

U narednom periodu u planu je da Općinsko vijeće održi tematsku sjednicu o temi izgradnje MHC-a i razmotri mogućnosti i načine djelovanja , koji će biti u interesu svih zainteresovanih strana.

– Ne možemo dozvoliti da budemo tuženi za zaštitu prava i obeštećenja, što bi za Općinu Konjic značilo značajno finansijsko opterećenje, postupak bi podrazumjevao deekspropijaciju i povrat velikih uloženih sredstava kao i novca uloženog u Program prijateljskog okruženja i druge svrhe. Molimo naše sugrađane da budu racionalni i da nam pruže podršku u iznalaženju prihvatljivog rješenja za sve strane, navode iz Općine Konjic i dodaju:

– Također, znate da je ovaj problem nasljeđen iz 2009. godine, a počeci priče o MHC su iz još daleke 2000 godine.

Sve odluke koje je donosilo Općinsko vijeće po pitanju izgradnje MHC usvajane su jednoglasno i tada je bilo predstavnika iz doline Neretvice koji su ovo podržali, a danas osuđuju one koji svim dozvoljenim i pravnim sredstvima žele zaštiti Neretvicu i općinu Konjic.

Poručuju kako kao i do sada ostaju na strani svojih građana i svoje općine, te dodaju sa su ovo zajednički problemi i zajedno će ih se rješavati.

Zaključuju da je opredjeljenje načelnika i Općinskog vijeća jeste čuvanje interesa i napredovanja našeg Konjica.

Isti stav Ćatić iznio je i na panelu prošle godine …

(Biznis.ba)

Kategorije: Bosna in Hercegovina