Biznis.ba

Syndicate content Biznis.ba
Poslovni magazin
Updated: 29 sek od tega

U jesenjoj sjetvi u RS-u dominira pšenica

Čet, 18/10/2018 - 13:00

U Republici Srpskoj (RS) će tokom jesenje sjetve biti zasijano ukupno 65.616 hektara (ha) ratarskim kulturama, od kojih je pšenica dominatni proizvod i zauzima 40.100 ha.

Uljana repica će biti zasijana na 1.735 ha, saopćeno je danas nakon sjednice entitetske vlade, koja podržava mjere i aktivnosti Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede usmjerene na obezbjeđenje uslova za zasnivanje novog proizvodnog ciklusa u ovoj oblasti.

Među mjerama je nastavak redovnih isplata podsticaja za ovu godinu, čime se u velikoj mjeri podstiče novi proizvodni ciklus, zatim obezbjeđivanje regresiranog dizel gorivo za potrebe izvođenja jesenjih i proljetnih radova u poljoprivredi, u visini od 0,60 KM/litar.

Bit će podržana isključivo proizvodnja merkantilne pšenice, namjenjene za ljudsku ishranu, uz planiranje podsticaja za proizvodnju merkantilne pšenice roda 2019. godine po jedinici površine u iznosu od 200 KM/ ha.

Iz Ministarstva poljoprivrede najavljuju i obezbjeđivanje povoljnih obrtnih sredstava u vidu namjenskih zajmova Investiciono – razvojne banke RS-a za zasnivanje novog proizvodnog ciklusa.

Entitetska vlada je na današnjoj sjednici prihvatila i Godišnji izvještaj za oblast malih i srednjih preduzeća u RS za 2017. godinu.

Prema podacima entitetske Poreske uprave i APIF-a, u tom bh.entitetu lani su poslovala 40.322 privredna subjekata, od čega: 17.559 malih i srednjih preduzeća-pravnih subjekata, 84 velika preduzeća i 22.679 preduzetnika (od čega tri velika).

Većina malih i srednjih preduzeća ili 69 posto je skoncentrisana u sektoru trgovine (34,50 posto), zatim u prerađivačkoj industriji (13,95 posto), ugostiteljstvu (12,35 posto) i saobraćaju (8,09 posto).

 

Biznis.ba / FENA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

BiH izrazito zainteresirana za Jadransko-jonsku autocestu

Čet, 18/10/2018 - 12:31
Zamjenik ministra komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Saša Dalipagić sudjelovao je na 1. zajedničkoj konferenciji Foruma jadransko-jonskih gospodarskih komora, gradova i sveučilišta održanoj u Splitu.

 

Govoreći o temi  „Mogućnost prolaska Jadransko-jonske autoceste kroz Bosnu i Hercegovinu“, zamjenik ministra Dalipagić je prisutne informirao da je konkretna aktivnost projekta Jadransko-jonske autoceste nastala kao rezultat dogovora zainteresiranih zemalja na Konferenciji europskih ministara prometa u Ljubljani 2004. godine na kojoj je usvojena deklaracija „Strategija razvoja prometne infrastrukture u širem dijelu Europe“.

Također, podsjetio je da je temelj Deklaracije prijedlog proširenja dotadašnjih paneuropskih koridora usvojenih na Konferenciji u Helsinkiju 1997. godine, pod nazivom „PETRA“, a odnosi se na područja koja su ostala nepopunjena odgovarajućim cestovnim koridorima, prvenstveno na širem području jugoistočne Europe. U sklopu Deklaracije potpisana je Zajednička izjava tadašnjih ministara prometa Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Albanije, te naknadno Italije, Slovenije i Grčke, a jedan od elemenata ovog prometnog koridora je Jadransko-jonska autocesta, ukupne dužine oko 1.100 km.

Dalipagić je naglasio da je Bosna i Hercegovina izrazito zainteresirana da Jadransko-jonska autocesta prolazi kroz BiH u dužini od 110 km umjesto prvobitno planiranih 7 km. Shodno tome, autocesta bi krenula od Počitelja, gdje bi bilo interregionalno čvorište s koridorom Vc, prolazila kroz Popovo polje do usuglašene spojne točke s Crnom Gorom na rejonu Aranđelovo/Nudo. Navedena ruta bi znatno utjecala na gospodarski razvoj tog dijela BiH i povezivanje ove bh. regije sa zapadnom Europom i Azijom.

Zamjenik ministra Dalipagić je naglasio da je izrazito važno ovo pitanje usuglasiti s Republikom Hrvatskom, s obzirom na to da je ova trasa već planirana i u prostorno-urbanističkom planu Dubrovačko-neretvanske županije na trasi Ploče – Dubrovnik.

Međutim, JASPERS, konzultantska kuća Europske unije za infrastrukturu, dala je sugestiju Hrvatskoj da se autocesta ne bi trebala graditi na navedenoj dionici isključivo zato što bi ometala izgradnju i kasniju poziciju Pelješkog mosta te da bi, s obzirom na tešku konfiguraciju terena, izgradnja te autoceste bila izuzetno skupa.

S obzirom na to da je Jadransko-jonska autocesta za Bosnu i Hercegovinu jedan od prioritetnih infrastrukturnih projekata koji istovremeno ima i regionalnu važnost, nadležna tijela u BiH kontinuirano sudjeluju u svim planiranim aktivnostima u kontekstu Jadransko-jonske inicijative koja je u međuvremenu prerasla u Jadransko-jonsku regiju EU (EUSAIR) sa izrađenom strategijom razvoja, a u kojoj je također istaknut problem slabe prometne povezanosti regije, jugoistočnog dijela Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Albanije.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je izdvojilo 4,4 milijuna KM za izradu planersko-studijske dokumentacije Jadransko-jonske autoceste kroz Bosnu i Hercegovinu, čiji je rok završetka do početka listopada 2019. godine.

Zamjenik ministra je naglasio da je Jadransko-jonska autocesta identificirana kao jedan od važnijih projekata za razvoj Bosne i Hercegovine, te je kao takva našla mjesto u entitetskim i državnoj „Okvirnoj strategiji prometa Bosne i Hercegovine za razdoblje od 2016. do 2030. godine“.

Zamjenik ministra Dalipagić je predložio zaključke za aktivnosti koje bi se u narednom razdoblju trebale poduzeti kada je u pitanju trasa ove autoceste, a to su: razgovori između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Hrvatske, trilateralni sastanak između Europske komisije, Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske koji bi vodila komesarka EU za promet Violeta Bulc, a koji je dogovoren prilikom njenog nedavnog posjeta Sarajevu, zatim  uspostava komunikacije s Dubrovačko-neretvanskom županijom u cilju verifikacije određenih rješenja iz njihovog važećeg Prostornog plana u kontekstu povezivanja s projektom Jadransko-jonske autoceste kroz Bosnu i Hercegovinu, saopćeno je iz Ministarstva komunikacija i prometa BiH.

Biznis.ba / FENA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Jačati infrastrukturu u oblasti kulturnog turizma

Čet, 18/10/2018 - 12:24
“Kulturna raznolikost – zajedničko naslijeđe čovječanstva” naziv je međunarodne konferencije koja se danas održava u Sarajevu, a u okviru koje je zvanično obilježen i početak rada mreže “Jačanje kapaciteta za promjene u turizmu na zapadnom Balkanu: izgradnja kompetencija za kvalitetno upravljanje baštinom i kulturnim turizmom – CulturWB”.

Evropska unija je 2018. godinu proglasila Evropskom godinom naslijeđa, a cilj je, kako je kazao zamjenik šefa Delegacije EU u BiH Khaldoun Sinno, promocija i otkrivanje različitih oblika zajedničkog naslijeđa i naglašavanje tih značajnih karakteristika koje stvaraju identitet jednog društva.

– Ovo je godina Evropskog kulturnog naslijeđa a BiH je dio te zajednice, dio evropskog identiteta, koji jeste zajednički ali je raznolik. Mi pokušavamo da naglasimo činjenicu da smo svi mi dio jedne evropske porodice u svojoj različitosti – ocijenio je Sinno u izjavi za medije.

Konferencija je, kako je pojasnio, na jednom mjestu okupila sve interesne strane iz oblasti kulture i turizma iz BiH, Srbije, Crne Gore i Grčke, kako bi razmijenili ideje, pozitivna iskustava te razvili mrežu saradnje CulturWB.

Jačanje infrastrukture u oblasti kulturnog turizma je jedan od prioriteta Ministarstva civilnih poslova BiH, a tajnica tog ministarstva Biljana Čamur-Veselinović ukazala je na primjer dobre prakse u BiH – Konjic u kojem se, uporedo sa Sarajevom, Bihaćom, Mostarom i Višegradom, turizam ubrzano razvija.

Da bi se govorilo o kulturnom turizmu Bosni i Hercegovini su potrebni fondovi, smatra Čamur-Veselinović, podsjetivši da je naša država već pristupila programima EU (Kreativna Evropa, Erasmus) u okviru kojih je moguće aplicirati sa projektima čiji je cilj osnaživanje kulturnog turizma u BiH.

– BiH povlači značajna sredstva iz tih fondova. Kompenzacija je 205.000 eura, a povlačimo dva puta više sredstava u BiH nego što uplaćujemo kao ulaznu kartu – istakla je ona.

Gian Andrea Garancini iz uprave grada Herakliona (Grčka) smatra da kultura igra veliku  ulogu u turizmu, ali da ima prostora za unapređenje tog segmenta, jer je u Grčkoj turizam najveća industrijska grana, koji je zaslužan za oko 50 posto ekonomskog rasta.

Toga je svjestan i predsjednik “Sarajevo susret kultura” Dino Mujkić koji ističe da i BiH može jako puno da profitira jer je bogata kulturnim naslijeđem koje treba promovirati, a “najveći resursi su naša baština i naša duša”.

– Najveći benefit konferencije je osnivanje rada mreže za kulturni turizam zapadnog Balkana – CulturWB i učesnici konferencije, jer oni prenose svoje znanje, iskustva. CulturWB je proizvod naše inicijative zajedno sa Univerzitetom u Novom Sadu, okuplja univerzitete i kulturne institucije širom Balkana – podsjetio je Mujkić.

Današnjom konferencijom se nastoji, kako je istaknuto, doprinijeti poduzetništvu kulturnih i kreativnih sektora i poticati razvoj kreativnih inkubatora kako bi se omogućio pristup finansiranju i formiranju prikladnog poslovnog okruženja.

Organizatori skupa su EU info centar i organizacija Sarajevo susret kultura, uz podršku Evropske unije, Ministarstva civilnih poslova BiH, Federalnog ministarstva kulture i sporta te konzorcija Erasmus+ i CulturWB.

Biznis.ba / FENA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

“Elektro-Bijeljina” – Za devet mjeseci smanjeni distributivni gubici

Čet, 18/10/2018 - 11:38

Preduzeće “Elektro-Bijeljina” je za devet mjeseci imalo distributivne gubitke od 7,4 odsto, što je za 0,25 odsto manje nego u istom periodu prošle godine, saopšteno je iz ove firme.

“Rezultat je veoma značajan što potvrđuje i podatak da su gubici za više od tri odsto bolji od onih koje je propisao regulator”, rekao je Srni portparol “Elektro-Bijeljine” Slobodan Đalamić.

On kaže da su distributivni gubici u septembru izuzetno niski i bili samo 4,93 odsto, što je za 1,25 odsto manje nego u istom mjesecu prošle godine.

“Postignuti rezultati nas obavezuju da nastavimo sa smanjenjem gubitaka i sigurni smo da ćemo, uz maksimalnu angažovanost, i dalje bilježiti zavidne poslovne rezultate”, rekao je Đalamić.

Biznis.ba

Kategorije: Bosna in Hercegovina

50 godina od gastarbajterskog sporazuma: Njemačka je i dalje san radnika iz zemalja bivše SFRJ

Čet, 18/10/2018 - 11:07
Kada su prije tačno pedeset godina Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i tadašnja Zapadna Njemačka potpisale tzv. gastarbajterski sporazum o mogućnosti zaposlenja radnika iz Jugoslavije u Njemačkoj, zvanično je počela era masovnijeg iseljavanja ljudi. Taj val iseljenja nikada nije ni prestao pa je Njemačka i danas san i želja mnogih iz zemalja bivše SFRJ. Iako se ovog oktobra slavi 50 godina od potpisivanja sporazuma o angažovanju jugoslavenske radne snage u SR Njemačkoj, treba imati u vidu da se SFRJ uključila u migracione procese radne snage znatno ranije.

O ovoj temi razgovarali smo sa historičarem i izvrsnim poznavaocem ove tematike Vladimirom Ivanovićem s Univerziteta Humboldt u Berlinu.

“Naime, već od 1963. godine jugoslavenski radnici odlaze na ‘privremeni rad’, a u trenutku potpisivanja sporazuma sa SR Njemačkom, u toj zemlji je zaposleno već više od 300 hiljada radnika. Potpisivanje sporazuma je bilo onemogućeno zbog nepostojanja diplomatskih odnosa između SFRJ i SR Njemačke. Oni su obnovljeni 31. januara 1968. godine i samim tim više nije postojalo prepreka. Potpisivanje sporazuma sa SR Njemačkom treba sagledati u široj historijsko-političkoj perspektivi, jer je to prije svega značilo uspjeh istočne politike Willyja Brandta”, rekao je Ivanović.

Jugoslavija je 1965. godine potpisala sporazume o angažovanju radnika i s Austrijom, Francuskom i Švedskom.

“Potpisivanje sporazuma sa SR Njemačkom 1968. godine dovelo je do toga da se u roku od samo nekoliko godina formira svojevrsna nacionalna manjina u toj zemlji. Već 1972. godine više od 800 hiljada jugoslavenskih radnika je na radu u SR Njemačkoj, predstavljajući najveću grupu stranaca u toj zemlji”, priča nam Ivanović.

U Njemačku na privremeni rad

Potpisivanjem sporazuma Jugoslavija je priznala da se postoji višak radne snage i da u socijalističkom raju nema posla za sve. Implikacije na jugoslavensko društvo bile su višestruke.

“Treba imati u vidu da je SFRJ bila jedina socijalistička zemlja koja se odlučila na izvoz radne snage. Naime, nakon velike privredne reforme 1965. godine i pokušaja da se uvedu tržišni principi poslovanja u privredi, kako bi ona postala konkurentnija na svjetskom tržištu, veliki broj radnika ostaje bez posla. Jugoslavenska vladajuća nomenklatura smatrala je da bi otvaranjem zemlje i zapošljavanjem radnika u inostranstvu bio na neko vrijeme riješen problem nezaposlenosti, istovremeno bi radnici nakon povratka donijeli sa sobom tzv. know-how. Element privremenosti je uvijek bio prisutan. Jugoslavija je željela poslati na rad u inostransvo ljude iz nerazvijenih područja. Do toga doduše nije došlo. Jugoslavenska radna snaga u SR Njemačkoj je najobrazovanija od svih stranih radnika. Prije svega jer su na rad odlazili kvalifikovani radnici. Svi radnici su otišli da bi se vratili. Ipak, do toga nije došlo”, naglašava profesor Ivanović.

Jugoslavenske vlasti su nakon intervencije u Češkoslovačkoj, Hrvatskog proljeća (Maspok) i pokreta Srpskih liberala promijenile odnos prema odlascima u inostranstvo. Iako jednom pokrenute migracione procese nije bilo moguće zaustaviti, jugoslavenskim vlastima bilo je jasno da u inostranstvu radi čitava “Treća armija” na koju se ne bi moglo računati u slučaju vanjskog napada na Jugoslaviju. Zato se od 1972. godine zaustavlja masovni talas regularnnog zapošljavanja, tj. zapošljavanja putem sporazuma u SR Njemačkoj.

Devize, devize

Više radnika iz Jugoslavije na radu u Njemačkoj značilo je i povećanje slanja deviza, odnosno novca u rodni kraj.

“Devizne doznake igrale su od početka radničkih migracija ogromnu ulogu u Jugoslaviji. Dobar dio društvenog proizvoda je dolazio od doznaka, a radnici na privremenom radu su često bili finansijeri i inicijatori elektrifikacije rodnih sela ili izgradnje puteva. Tako da su u smislu samodoprinosa igrali veliku ulogu”, ističe Ivanović.

Prema podacima Svjetske banke iz 1989. godine Jugoslavija je na konto deviznih doznaka imala priliv više od 3,5 milijardi američkih dolara.

“Jedna od stavki džentlmenskog sporazuma između Tita i Brandta o obeštećenju žrtava nacističkih progona bila je i da se Jugoslaviji stavljaju na raspolaganje ušteđevine jugoslavenskih radnika u SR Njemačkoj u vidu kredita. Garant je bila njemačka vlada”, naglašava on.

Gastarbajteri su neminovno imali ogroman utjecaj na historiju Jugoslavije i na historiju odnosa nekadašnje Jugoslavije i zemalja nastalih njenim raspadom s današnjom Njemačkom.

“Ipak, gastarbajteri su bili jugo-švabe i na njih se gledalo kao na nekog ko je niskog obrazovanja, otišao trbuhom za kruhom s koferom u ruci i željom da izgradi najveću kuću u selu. Istina je daleko od ove uvriježene slike, jer ogroman broj ljudi iz jedne zemlje znatno utječe na drugu i obrnuto. Primjera radi, jugoslavenska kuhinja nastala je u SR Njemačkoj, a zahvaljujući gastarbajterima ćevapi se danas mogu kupiti u svim njemačkim supermarketima i neizostavni su dio roštilja. Tokom sedamdesetih godina na prostoru SR Njemačke otvoreno je više od 5 hiljada jugoslavenskih restorana namijenjenih njemačkoj publici. Teško da možemo govoriti o ‘trbuhom za kruhom'”, kazao nam je profesor Ivanović.

Treći talas iseljavanja

Migracioni procesi započeti prije 50 godina nikada nisu zaustavljeni. Rat 1990-ih godina značio je drugi veliki talas iseljavanja u Njemačku, a danas već svjedočimo i trećem talasu.

“Kao što sam već pomenuo, prvi talas iseljavanja imao je ogromnog utjecaja. U ratovima tokom devedestih godina i drugog talasa iseljavanja oni su bili prvi koji su pomogali bosanskim izbeglicama, a mnogi su našli utočište kod rođaka. Nije slučajno što je SR Njemačka primila više od 320 hiljada, a Austrija više od 70 hiljada bosanskih izbeglica. Danas smo svjedoci i tzv. trećeg talasa, kada se veliki broj ljudi s prostora bivše Jugoslavije odlučuje da ode u SR Njemačku. Angela Merkel je u jeku izbjegličke krize 2016. godine otvorila njemačko tržište rada za radnu snagu s prostora Zapadnog Balkana”, kaže nam Ivanović.

Razlika je u tome što danas nema elementa privremenosti i što ne postoji organizovano zapošljavanje preko biroa za rad, već se ljudi sami brinu o svom zaposlenju.

“Nepoznavanje zakonske regulative dovodi često do velikih zloupotreba radnika i neisplaćivanja zarada. Tokom ’60-ih godina postojao je niz savjetovališta koja su vodila brigu o radnicima. Danas toga nema i samo se njemački sindikati u ograničenoj mjeri bore protiv zloupotreba radne snage. Paralele se mogu naći u tome što su predrasude ostale iste. Njemačka je još uvijek obećano uređeno društvo, a mi svi još uvijek želimo da postanemo ‘tetka iz Njemačke’, kada porastemo”, zaključuje Ivanović u razgovoru za Klix.ba.

Biznis.ba / Klix.ba
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Makedonija ponovo odbila Wizz Air

Čet, 18/10/2018 - 09:50

Makedonija ostaje bez jeftinog avio-prevoznika, nakon što je vlada po drugi put poništila javni poziv za izbor avio-kompanije čije će letove subvencionisati, a na koji se jedino javio mađarski Wizz Air.

Obrazlažući razloge za neprihvatanje ponude Wizz Air, Vlada je saopštila da avio-kompanija nije ispunila uslove i kriterijume tendera, koji se odnose na ohridski aerodrom “Sveti Apostol Pavle”, prenosi portal 24.mk.

“U pozivu je jasno navedeno da je avio-kompanija dužna da do 10. januara 2019. godine uvede dve linije sa ohridskog aerodroma i još dve u roku od godinu dana od potpisivanja sporazuma. Wizz Air je ponudio da uvede sve četiri destinacije u avgustu 2019. Zbog toga je komisija konstatovala da uslovi javnog poziva nisu ispunjeni i preporučila da se ovaj javni poziv poništi”, rekao je ministar za saobraćaj i veze Goran Sugareski.

Ovo je drugi put da je Vlada odbila ponudu Wizz Air, nakon što je ova kompanija i u julu bila jedina koja se prijavila na javni poziv. U prvom slučaju, Wizz Air nije dao podatke o sjedištu avio-kompanije.

Iz Vlade kategorički tvrde da nije postojala tendencija poništavanja tendera i odbacuju spekulacije da se tender namještao za Air Albaniju, o čemu javnost, kako izvještava TV Alfa, neko vrijeme spekuliše.

Stari ugovor o subvencionisanju Wizz Air je istekao u junu ove godine, tako da je ta avio-kompanija cijeli kvartal poslovala u Makedoniji bez subvencija. Vlada je najavila da će po hitnom postupku objaviti novi javni poziv sa istim kriterijumima.

 

Biznis.ba / Tanjug

Kategorije: Bosna in Hercegovina

RS: Konačno rastu prihodi od putarina

Čet, 18/10/2018 - 09:47

Prihodi od putarina na autoputevima RS se povećavaju iz kvartala u kvartal, što pokazuje da je sve veći broj vozila koja ih koriste, te da se vozači manje služe alternativnim pravcima.

Prema podacima preduzeća “Autoputevi RS”, u prvih devet mjeseci ostvareno je oko sedam miliona KM prihoda od putarina, preciznije 7.256.556,87 KM bez PDV-a.

“U prvom kvartalu ove godine ostvaren je prihod u iznosu od 1.963.649,73 KM bez PDV-a, u drugom kvartalu 2.457.520,93 bez PDV-a, a u trećem 2.835.386,21 KM bez PDV-a”, rekli su u “Autoputevima RS” i istakli da se prihodi povećavaju iz kvartala u kvartal.

Dodali su da se putarina na autoputevima u RS trenutno naplaćuje na naplatnoj stanici Jakupovci, na autoputu Gradiška – Banjaluka, te na naplatnim stanicama Prnjavor i Kladari na autoputu “9. januar” Banjaluka – Doboj.

“U toku je priprema za puštanje u rad naplatnih stanica Laktaši i Drugovići, kao i privremene naplatne stanice na petlji Mahovljani. Po završetku izgradnje naplatnih stanica u Aleksandrovcu, Novoj Topoli i Čatrnji biće stvoreni uslovi za kompletno zatvaranje sistema naplate i naplatu putarine po pređenom kilometru”, istakli su u “Autoputevima RS”.

Dušan Topić, direktor “Autoputeva RS”, kaže da ovaj podatak jasno pokazuje da se povećava broj vozila na autoputu te da se očekuje da će ih biti sve više.

“Sada očekujemo značajan porast jer smo uvezali sto kilometara autoputa. Već se to primijeti, ali ćemo pravu slikati imati za neki duži period. Ovo uvezivanje trebalo bi da privuče i tranzitni saobraćaj, što dosad nije bio slučaj. Očekujemo povećan međugradski – lokalni saobraćaj, ali posebno tranzitni koji povezuje centralnu BiH sa Evropom”, rekao je Topić i dodao da će se izgradnjom mosta na Savi broj vozila definitivno još više povećati, ali da na to još treba sačekati.

Predrag Duduković, ekonomski analitičar, kaže da su prihodi od putarina veći jer ljudi ipak izbjegavaju alternativne pravce zbog toga što se na njima stvaraju ogromne gužve te vozači sada pribjegavaju autoputevima.

“Što se više bude širila mreža autoputeva, sigurno će ih ljudi i više koristiti. Isplativije je ići autoputem, nego gužvama po alternativnim pravcima”, rekao je Duduković i dodao da se u narednom periodu može očekivati sve više vozila na autoputevima u RS, posebno ako se u dogledno vrijeme izgradi most na Savi i time poveže autoput dalje do Hrvatske, odakle bi imali pravce za Beograd ili za zapad.

Sistem naplate Banjaluka – Doboj

Dušan Topić, direktor “Autoputeva RS”, rekao je da još nisu počeli sa novom politikom cijena, ali da se radi na tome da se uskoro zatvori sistem naplate Banjaluka – Doboj.

Zasad, kad se ide iz Banjaluke za Doboj, plaća se na dvije naplatne kućice, a iz Doboja za Banjaluku samo na jednoj.

“Opet će biti slobodnih dionica, ali generalno će se spustiti dosadašnji nivo cijena 10 do 15 odsto, što će dodatno da privuče vozače koji će koristiti autoput. Konačna cijena se još ne zna, radimo na tome. Idemo sa prijedlogom ka Vladi RS, a oni daju odluku”, rekao je Topić.

 

Biznis.ba / NN

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Mundijal ruskoj ekonomiji donio 12,5 milijardi eura

Čet, 18/10/2018 - 08:58

Opći pozitivni utjecaj svjetskog nogometnog prvenstva, održanoga ljetos u Rusiji, na tamošnju ekonomiju u razdoblju od 2013. do 2018. godine iznosi 952 milijarde rubalja, odnosno oko 12,5 milijardi eura, objavio je organizacijski odbor mundijala.

U “Studiji ekonomskih, društvenih i ekoloških utjecaja Svjetskog prvenstva u Rusiji” koju je prenio TASS, napominje se da se pozitivan učinak mundijala očitovao pored ostalog u povećanoj turističkoj potrošnji, ulaganjima u infrastrukturu i drugim čimbenicima.

Ukupno je Rusija, po podacima organizacijskog odbora, na pripremu i održavanje Svjetskog prvenstva u nogometu održanog od 14. lipnja do 15. srpnja na 12 stadiona u 11 gradova, potrošila 688 milijardi rubalja, nešto više od devet milijardi eura, prenosi SEEbiz.

Organizacijski odbor naglašava da su prvenstvo i njegova priprema utjecali na rast dohotka stanovništva od rada za 459 milijardi rubalja, uz stvaranje i održavanje do 315 tisuća radnih mjesta, kao i povećanje poreznih prihoda proračuna za 164 milijarde rubalja.

Ukupan utjecaj SP-a na BDP procjenjuje se na 952 milijarde rubalja, što je 1,1 posto godišnjega BDP-a, kaže se u studiji.

Pritom se naglašava kako je po tome pokazatelju pozitivan utjecaj SP-a u Rusiji veći od prvenstava održanih u Brazilu i Južnoj Koreji, a najbliži je pokazateljima iz Japana, dok je nešto slabiji od mundijala u Južnoafričkoj Republici, uz ogradu da je tamošnji BDP u apsolutnom iznosu znatno manji nego u drugim zemljama – domaćinima prvenstva.

Zahvaljujući turističkoj potrošnji, u Rusiji su, po podacima iz istraživanja, znatno porasli prihodi od prodaje malom i srednjem poduzetništvu te su u promatranom petogodišnjem razdoblju iznosili 797 milijardi rubalja.

Jedno od pitanja koje se analizira u istraživanju je i upotreba izgrađene infrastrukture potrebne za održavanje mundijala u budućnosti. U tom smislu se ocjenjuje kako ta infrastruktura u sljedećim godinama može osigurati dodatni godišnji rast BDP-a između 150 i 210 milijardi rubalja.

No, odbor upozorava i na godišnje investicijske i operativne troškove između 110 i 140 milijardi rubalja.

Na temelju izračuna organizacijskog odbora, učinak budućeg povećanja turističkog prometa zahvaljujući mundijalu pozitivno će se osjetiti na državnom proračunu u rasponu od 40 do 70 milijardi godišnje.

 

Biznis.ba / FENA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Vaso Milić, najveći proizvođač luka u istočnoj Hercegovini: Sav luk uspije prodati

Čet, 18/10/2018 - 08:28

Trebinjac Vaso Milić je u istočnoj Hercegovini najveći proizvođač svih vrsta luka – crnog, crvenog i bijelog, i želi zaštititi njihovo geografsko porijeklo, naročito bijelog, jer, kako kaže, posjeduje staro, autohtono sjeme koje je sačuvano u Hercegovini i koji najbolji rod daje u zimskoj sadnji.

“Imao sam njivu u Trebinjskom polju, pa sam od prijatelja na besplatno korištenje dobio još nešto, tako da ovdje obrađujem dva i po hektara, ali je u toku razoravanje i na  Ljubomirskom polju, na većoj nadmorskoj visini, koja pogodu bijelom luku, čije je staro sjeme sačuvano u nekim hercegovačkim selima. Upravo taj luk je, za razliku od ovog novog koji se uvozi, mnogo ukusniji, daje veću ljutinu, ali i više vitamina i  antibakterijskog djelovanja u sebi”, tvrdi Milić za “Nezavisne”.

Na oranicama u Petrovom polju je već počela sadnja crnog luka, kojeg najviše proda u Dalmaciji i na Crnogorskom primorju, a dio bijelog luka ide na otkup u Ljubinje, u fabriku za preradu bijelog luka.

Kaže da ove godine planira posaditi 400 kilograma crnog luka, od koga očekuje rod od pet tona najkvalitetnije lukovice.

Cjelokupan posao obavljaju samo nekolike radnice, čija je satnica pet do šest maraka, a i one same dobro rade, jer dvije, koje smo zatekli na sadnji, kažu da dnevno posade po 50 kilograma sjemena.

“Sve sam uradio sam, odnosno platio frezanje, oranje, nabavku oko 40 kubika domaćeg stajskog đubriva, koga sam kupio kod stočara, dok je jedina donacija u svemu ovome samo 50 kilograma sjemena luka od opštine, ali se  opet na kraju sve isplati, jer dobijam dobru cijenu u Dalmaciji i Crnoj Gori, kao i za bijeli luk u Ljubinju”, priča dalje Milić, ne krijući da je preko međunarodne donacije dobio i jedan plastenik.

Kaže da od sredine decembra slijedi sadnja bijelog luka koga je prošle godine posadio oko 350 kilograma, ali će ove godine možda saditi i više, jer je u prošlogodišnjoj sezoni imao oko četiri tone i sve je uspio prodati, osim što je jedan dio ostavio za sjeme.

Kaže na kraju da u Ljubomirskom polju zasad planira oko 30 dunuma posijati djetelinu, a na zimu će i na tamošnje oranice posaditi bijeli luk koji ima ljutinu i specifičnu aromu mnogo veću i od proljetnih sorti.

 

Biznis.ba / NN

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Sedam dana do početka Međunarodnog sajma turizma

Sre, 17/10/2018 - 20:58
Kantonalno javno preduzeće Skenderija i ove godine, od 24. do 26. oktobra, organizira 40. međunarodni sajam turizma, ugostiteljstva i turistička berza.

Glavni cilj ove manifestacije je afirmacija domaće turističke ponude i prirodnih potencijala te predstavljanje turizma kao važne privredne grane Bosne i Hercegovine.

Bosna i Hercegovina je veoma zanimljiva turistička destinacija, zahvaljujući geografskom položaju, izuzetnim prirodnim ljepotama, kulturno-historijskom naslijeđu i pogodnim klimatskim uslovima.

Na ovogodišnjem Sarajevskom festivalu turizma, kao i prethodnih godina, predstavit će se i inostrani turistički i ugostiteljski radnici sa svojim ponudama.

Prezentacije strane i domaće turističke ponude, predavanja, promocije, modne revije, kulturno-umjetnički program dio su sadržaja koji će biti ponuđen turističkim radnicima i posjetiocima.

Tema ovogodišnje manifestacije je gastro turizam, a u organizaciju brojnih programskih sadržaja bit će uključeni i Udruženje kuhara u BiH i Udruženje barmena ICE Sarajevo. Cilj je na jednom mjestu okupiti profesionalce iz oblasti kulinarstva, kako iz BiH, tako i iz zemalja balkanskog regiona i Evrope, zbog razmjene iskustava i unapređenja struke na globalnom nivou. Na ovom kulinarskom kupu će učešće na takmičenju pored individualnih takmičara imati i nacionalni timovi iz susjednih zemalja, ali i iz inostranstva, kao i regionalni, restoranski, hotelski i juniorski timovi koji nam dolaze iz 13 zemalja, saopćeno je iz KSC Skenderija.

U segmentu stručno-edukativnog programa, 25. oktobra u Domu mladih biće organizirana konferencija pod nazivom „Gastronomija i razvoj turističke destinacije“. Učesnici konferencije su uvaženi profesori iz BiH i regiona, predstavnici institucija i uspješni turistički radnici.

Organizirajući Sarajevski festival turizma Centar „Skenderija“ je decenijama mjesto okupljanja turističkih radnika regiona, te na taj način i ove kao i prethodnih godina daje svoj doprinos razvoju turističke ponude Bosne i Hercegovine.

Posjetioci će za vrijeme trajanja sajma imati priliku degustirati tradicionalna jela i pića.

Sarajevski festival turizma se održava uz pokroviteljstvo Gradske uprave Grada Sarajeva.

Biznis.ba / FENA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Predstavnici Francuske razvojne agencije na sastanku sa ministricom Milićević

Sre, 17/10/2018 - 17:01
Federalna ministrica financija Jelka Milićević, sa suradnicima, susrela se s predstavnicima Veleposlanstva Republike Francuske u BiH i Francuske razvojne agencije (AFD). Posjet dužnosnika iz Francuske predstavlja prvi kontakt između Federalnog ministarstva financija i Francuske razvojne agencije.

U delegaciji su sudjelovali veleposlanik Guillaume Rousson,  prvi savjetnik Xavier Rouard,  menadžer AFD-a za Balkansku regiju Dominique Hautbergue, suradnica iz AFD-a Valentina Spina, ataše za ekonomske poslove Nives Pavlinović, i financijski ataše Jean-Baptiste Brasseur, saopćeno je iz Federalnog ministarstva finansija.

Kako je naglašeno tijekom sastanka, Francuska razvojna agencija je banka za javni razvoj diljem svijeta, koja je prisutna u više od 100 država, s 3.600 projekata i s ulaganjima vrijednim preko 10 milijardi eura.

Nakon summita održanog u Londonu u srpnju ove godine, Francuska je odlučila proširiti mandat AFD-a na Bosnu i Hercegovinu i druge države u regiji.

Predstavnici Agencije i Veleposlanstva istaknuli su da je ovo početak buduće suradnje, koja će omogućiti financiranje konkretnih razvojnih projekata u predstojećem razdoblju, u područjima poput zaštite okoliša i klime, jačanju infrastrukture, energetskog i zdravstvenog sektora.

Milićević je izrazila dobrodošlicu predstavnicima Agencije, te izrazila nadu za dobrom i uspješnom suradnjom na razvojnim projektima.

Tijekom razgovora, predstavnicima Agencije skrenuta je pozornost na program javnih investicija, koji izrađuje Federacija BiH, ali i niže razine vlasti, kao okvir u kojem bi se mogli pronaći projekti na kojima je moguće ostvariti međusobnu suradnju.

 

Biznis.ba / FENA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Današnji promet Sarajevske berze 17.711 KM

Sre, 17/10/2018 - 15:39

Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi ostvaren je ukupan promet od 17.711 KM, od čega 9.697 KM redovne berzanske trgovine i 8.014 KM prijavljene trgovine.

Porast vrijednosti od 2,67 odsto danas su zabilježile akcije “Energoinvesta” iz Sarajeva i dostigle cijenu od 0,77 KM, dok su pad vrijednosti registrovale akcije “BH Telekoma” iz Sarajeva od 0,37 odsto sa cijenom od 10,90 KM.

Na vanberzanskom tržištu evidentirane su četiri trgovine u ukupnoj vrijednosti od 8.014 KM. U okviru 16 transakcija prometovano je ukupno 5.028 akcija.

Iz Berze je saopšteno da je u okviru 20 transakcija ukupno prometovano 5.428 vrijedonosnih papira.

Na Slobodnom tržištu – ST1 ostvaren je ukupan promet u iznosu od 9.697 KM. Kroz četiri transakcije prometovano je 400 akcija. Najveći dnevni promet ostvaren je akcijama emitenta “Privredna banka” iz Sarajeva u iznosu od 6.599 KM.

Vrijednost Bifiksa nije se mijenjala u odnosu na prošlo trgovanje.

Vrijednost indeksa Sasiks-10 pala je za 0,20 indeksnih poena na 638,36 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,03 odsto.

Vrijednost indeksa Sasika-30 porasla je za 0,85 indeksnih poena na 1.115,30 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja rast od 0,08 odsto.

Vrijednost Sase Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, Sasiks-BBI pala je za 2,86 indeksnih poena na 10.564,04 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,03 odsto.

Vrijednost indeksa Sasiks-FN pala je za 1,55 indeksnih poena na 12.678,09 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,01 odsto.

Biznis.ba

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Proizvođači kupusa zahtjevaju izgradnju tvornice na tlu gornjovrbaske regije

Sre, 17/10/2018 - 14:55

Tone kupusa bit će i ove jeseni ubrane s njiva u gornjovakufskim naseljima Dražev Dolac i Duratbegović Dolac, u kojima se ova poljoprivredna kultura tradicionalna uzgaja već desetljećima.

Mnogi uzgajivači kupusa koji se, u ovo doba godine, mogu pronaći kod improviziranih štandova uz veoma prometnu magistralnu cestu, kažu da je kupus ove godine dobro rodio, i da je njegov kvalitet odličan.

Međutim, kao i svih ranijih godina brine ih hoće li uspjeti prodati sve proizvedene količine, s obzirom da dosadašnja prodaja kupusa ne ide baš onako kako bi željeli.

Smatraju da bi jedno od mogućih rješenja moglo biti otvaranje tvornice na području Gornjeg Vakufa-Uskoplja, odnosno Srednjobosanskog kantona (SBK), koja bi otkupljivala sve proizvedene količine kupusa s područja gornjovrbaske regije.

-Puno truda ljudi ulože u ovo i, na kraju, muče se da prodaju sav kupus koji imaju, a od toga žive, školuju djecu…Zamolio bih predstavnike svih nivoa vlasti da nam pomognu. Otvaranje tvornice bilo bi za nas spas – kazao je Safet Šišić.

Dodaje da je penzioner i da od skromnih mjesečnih primanja najveći iznos potroši za plaćanje komunalija i kupovinu lijekova, tako da dobro dođe u porodici svaka marka, koju zarade od prodaje kupusa.

-Ove godine bi trebali ubrati oko četiri tone kupusa, koje smo prinuđeni prodavati, ovako, uz cestu. Nije lako sjediti ovdje po cijeli dan, i čekati hoće li neko zaustaviti auto, tražiti da kupi vrećicu-dvije kupusa, ili neće – naglasio je.

Veći interes kupaca narednih dana priželjkuje i Amela Duvnjak, čija je porodica kupus zasadila na površini od jednog duluma.

-Do sada smo “skinuli” s njive tonu i po kupusa, a sav posao oko branja preostalih glavica planiramo završiti za petnaestak dana. Prosječna težina vrećice, koju prodajemo po 5 KM, je oko petnaest kilograma.Osim domaćih, bude tu i kupaca iz Banja Luke, Krajine, drugih mjesta… Ali, bilo bi dobro da ih je više – istaknula je.

Biznis.ba / FENA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

‘Eko sir Puđa’ pobjednik Festivala sireva Balkana

Sre, 17/10/2018 - 14:32

Na 8. Festivalu sireva Balkana, izložbi autohtonih sireva regije, koji je održan ove sedmice u Beogradu, prema glasovima publike, pobjedu je odnio “Eko sir Puđa” iz Livna.

Ova nagrada je još jedan dokaz da sirevi iz Bosne i Hercegovine uživaju veliko povjerenje potrošača u regiji, ali i ugled među proizvođačima sira.

Susret proizvođača sira u Beogradu bila je ujedno prilika za uspostavu saradnje, povezivanje distributera i razmjenu informacija o izazovima na međunarodnom tržištu sira. USAID/Sweden FARMA II je podržala „Eko sir Puđa“ kroz sufinansiranje nabavke opreme za kooperante, te kroz edukacije i trening programe koji su doprinijeli podizanju standarda proizvodnje.

„Eko sir Puđa“, zajedno sa nekoliko drugih proizvođača sira širom zemlje, redovni je učesnik Balkanskog festivala sira, te je već postalo pravilo da bosanskohercegovački sirevi na ovom događaju ostvaruju najveća priznanja.

Festival sireva Balkana je održan u Domu omladine Beograda uz učešće sirara iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, te gostiju iz Francuske i Holandije. Nakon Hrvatske i Crne Gore, Srbija je za BiH treće po veličini izvozno tržište sira, saopćeno je iz projekta USAID/Sweden FARMA II.

Biznis.ba / FENA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Kako su se uprave Aluminija rasipale novcem: Swarovski nakit i 200.000 eura nagrade za direktora

Sre, 17/10/2018 - 14:16

Finansijska policija Federacije BiH i revizori su još prije nekoliko godina upozorili na katastrofalno stanje u kompaniji Aluminij iz Mostara. Zvanični izvještaji pokazali su kako su bivše uprave enormna sredstva posrnulog hercegovačkog diva trošile na isplatu nagrada bivšim direktorima, kupovinu Swarovski nakita, kao i Armani, Boss, D&G, Gucci i J.Lo parfema

Za manje od četiri godine dug Aluminija iz Mostara porastao je sa 213,8 miliona KM na 350 miliona KM. Proporcionalno rastu ukupnog duga rastao je i dug prema Elektroprivredi HZHB koji je krajem 2014. godine iznosio 120,8 miliona KM dok danas iznosi 184 miliona KM.

Portal Klix.ba je još u aprilu 2015. godine objavio povjerljivi izvještaj o analizi poslovanja Aluminija koji je ova kompanija naručila od revizorske kuće. Ukupan dug Aluminija 31. decembra 2014. godine iznosio je nevjerovatnih 213,8 miliona maraka, što uključuje 120,8 miliona KM duga prema Elektroprivredi HZHB i 67,3 miliona KM duga prema kreditnim institucijama.

Revizori su tadašnju upravu Aluminija upozorili da u 2015. godini dospijeva dodatnih 111 miliona KM duga te da je poslovanje Aluminija neefikasno i neprofitabilno, odnosno da je kompanija prezadužena i da nije u mogućnosti vraćati dospjele finansijske obaveze.

Aluminiji je 2013/14. godine poslovao s negativnom bruto maržom, što znači da iz prodajnih cijena aluminija nije uspijevao pokriti ni proizvodne troškove. Takvo poslovanje dovelo je do gubitka od 123 miliona KM.

U izvještaju je navedeno da je Aluminiji u periodu 2013/14. ugovarao prodajne premije na nivoima koji su bili ispod tržišnih te da se na pregled troškova 849 zaposlenika, čija je prosječna plaća 2.454 KM u 2014. godini izdvajalo ukupno 34,6 miliona KM.

Nagrade direktorima za “nemjerljive doprinose”

Revizori su naveli i da je prosječna plaća u Aluminiju 2013. godine iznosila 3.210 KM, 2014. godine 2.454 KM, a u prva dva mjeseca 2015. godine 2.529 KM. O načinu na koji se nekadašnje rukovodstvo Aluminija odnosilo prema poslovanju kompanije dovoljno govori podatak da je plaća bivšeg direktora Aluminija Ive Bradvice u aprilu 2013. iznosila nevjerovatnih 20.036 KM.

Ostali direktori Aluminija Mladen Galić (9.423 KM), Željko Boras (9.091 KM), Marinko Ivanović (6.534 KM), Ante Rezić (6.022 KM), Bruno Čale (5.927 KM) i Josip Đogić (5.741 KM) također bili su skupo plaćeni za svoj (ne)rad.

Pored toga, Klix.ba je u maju 2015. godine objavio i do tada nepublikovane detalje iz izvještaja Finansijske policije FBiH, a koja je konstatovala brojne nepravilnosti u radu rukovodstva ove kompanije na čelu s bivšim direktorima Ivom Bradvicom i Mijom Brajkovićem, prema kojim je Brajković u dva navrata na ime nagrade primio nevjerovatnih 200.000 eura s računa mostarske firme.

Nadzorni odbor Aluminija je 13. januara 2005. godine usaglasio tačku o odlasku u penziju generalnog direktora Mije Brajkovića, odnosno usaglasio je otpremninu u vrijednosti od 100.000 eura za Brajkovića te naknadu za njegov daljnji angažman u iznosu od 15.000 KM.

Također, Aluminij je 28. decembra 2005. godine donio odluku da se Brajkoviću isplati iznos od 100.000 eura na ime nagrade, uz obrazloženje da je Brajković dao “nemjerljiv doprinos tokom modernizacije” Aluminija. Odluku o isplati 100.000 eura nagrade Brajkoviću potpisao je predsjednik Nadzornog odbora Aluminija Ivo Lasić.

U izvještaju stoji da je na temelju kopije uplatnica utvrđeno da je Miji Brajkoviću 10. janura 2006. godine uplaćeno 195.583 KM na tekući račun, kao i 68,970 posto poreza na dodatna primanja u iznosu od 134.893,60 KM.

Dvije godine poslije, 19. oktobra 2007. godine, Nadzorni odbor Aluminija odlučio je ponovo nagraditi Brajkovića te mu isplatiti iznos od 100.000 eura na ime nagrade do 31. janura 2008. godine. Ponovo je Aluminij nagradu obrazložio “nemjerljivim radom i zalaganjem”.

Armani, Boss, D&G, Gucci i J.Lo

U izvještaju se navodi da se pri donošenju odluke o nagrađivanju Brajkovića Nadzorni odbor Aluminija pozvao na član 74. statuta u kojem se navodi o čemu Nadzorni odbor treba i može da odlučuje te da se u navedenom članu ni pod jednom tačkom ne navodi odlučivanje o isplatama posebnih nagrada i da je u skladu s tom odlukom o isplati posebnih nagrada nanesena šteta Aluminiju u iznosu od 391.166 KM.

Nadzorni odbor Aluminija je 30. aprila 2009. godine donio odluku kojom se odobrava daljnje angažovanje Mije Brajkovića na planu strateškog razvoja Aluminija uz obrazloženje da se, s obzirom na njegov uspješan rad kao direktora te njegovo veliko iskustvo u aluminijskoj industriji, gdje je dao nemjerljiv doprinos, kao i potrebu daljnjeg strateškog razvoja firme, angažuje na osnovu ugovora o pružanju usluga specijalnog konsultanta.

Ovim ugovorom Brajkoviću je regulisana novčana naknada za obavljanje posla u iznosu od 10.000 KM mjesečno.

Dana 24. septembra 2009. godine sa žiro računa Aluminija uplaćena je otpremnina na tekući račun Mije Brajkovića na Hrvatsku poštansku banku u Zagrebu u iznosu od 1.158.432,28 (protuvrijednost 310.731,24 KM).

U zaključku izvještaja stoji da je za konsultantske usluge Brajkoviću u periodu 12. juni – 19. novembar 2009. godine isplaćeno nevjerovatnih 60.022,32 KM.

Finansijska policija FBiH ustanovila je i da je samo 2011. na knjigovodstvenom kontu izdvojeno 49.391,36 KM reprezentacija na ured direktora Aluminija.

“Zbog troškova izdvojenih za reprezentaciju, metodom slučajnog odabira uzeto je privredno društvo SIP d.o.o. radi utvrđivanja troškova za proizvode vezane za reprezentaciju privrednog društva Aluminij. Privredno društvo SIP d.o.o. je vršilo isporuku parfema i nakita sa Swarovski kristalima za Aluminij d.d. Pored navedenog, privredno društvo SIP d.o.o. Mostar je također vršilo isporuku materijala i robe široke potrošnje, kao i prijevoza za privredno društvo Aluminij”, stoji u izvještaju.

Aluminij je od SIP-a, između ostalog, naručivao Swarovski kristale, satove, svijećnjake, vaze, Swarovski manžetne, stolne satove i privjeske za mobitele. Ukupna razlika u cijeni naručenih Swarovski proizvoda iznosi 16.902,94 KM.

Aluminiji je također naručivao i dekorativnu kozmetiku i parfeme Armani, Boss, D&G, Gucci i J.Lo koji su očito percipirani kao vitalni nacionalni interesi konstitutivnih naroda u BiH.

U zaključku finansijske policije stoji da Aluminij nije proveo postupak nabavke robe i usluga, kao ni izvođenje radova u skladu s odredbama Zakona o javnim nabavkama, kojim bi se ostvarila znatna ušteda sredstava za reprezentaciju, nego je isti vršen u skladu s odlukama nadzornog odbora.

“Uvidom u ulazne fakture privrednog društva SIP d.o.o, uzorci su uzeti metodom slučajnog odabira, evidentna je razlika cijene koja je utvrđena iz kalkulacija, tj. maloprodajna cijena istaknuta u prodajnom objektu je u većini slučajeva niža od cijene koja je fakturisana i koja se nalazi na fakturama ispostavljenim Aluminiju te nadalje predstavlja potencijalnu štetu Aluminiju u iznosu od 17.777,56 KM”, stoji u izvještaju.

Aluminij je također naručivao ručne satove od B&B Looka iz Mostara koji je hercegovačkom divu fakturisao račun od 46.150,69 KM.

Biznis.ba / Klix.ba

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Promet na Banjalučkoj berzi 2,4 miliona KM

Sre, 17/10/2018 - 14:10

Na Banjalučkoj berzi danas je ostvaren promet od 2,4 miliona KM u 51 zaključenom poslu, podaci su iz Berze.

Najveći promet od 1,75 miliona KM ostvaren je u blok-poslovima akcijama banjalučkog “Krajinapetrola”.

Najveći rast vrijednosti od 0,23 odsto bio je kod obveznica Republike Srpske – stara devizna štednja osam, dok je najveći pad vrijednosti od 0,43 odsto bio kod obveznica Republike Srpske – izmirenje ratne štete četiri.

Vrijednost berzanskog indeksa ostala je na nivou od 543,72 poena.

Biznis.ba

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Toplane Sarajevo nemaju najavu da će doći do promjene cijene prirodnog gasa

Sre, 17/10/2018 - 13:33
Toplane Sarajevo u ovom momentu nemaju nikakvu najavu da bi moglo doći do promjene cijene prirodnog gasa, pa shodno tome ne možemo ni govoriti o eventualnoj promjeni cijene centralnog grijanja – kazao je Feni šef kabineta direktora KJKP Toplane Sarajevo Ženja Ljubuškić.

 

On je pojasnio da “cijena centralnog grijanja zavisi od kretanja cijene energenata od kojih se proizvodi toplotna energija”.

– To prvenstveno podrazumijeva kretanje cijene prirodnog gasa kao osnovnog energenta za proizvodnju toplotne energije – dodao je Ljubuškić.

Naglasio je da cijenu centralnog grijanja ne utvrđuju Toplane nego Vlada Kantona Sarajevo na prijedlog neovisnog stručnog tijela koje formira Ministastvo komunalne privrede i infrastrukture KS.

Cijene centralnog grijanja koje su trenutno na snazi su u primjeni od 1. januara 2018. godine, a utvrdila ih je Vlada KS Odlukom o visini tarifnih stavova KJKP Toplane Sarajevo 28. decembra 2017. i one su snižene za 2,3 posto u odnosu na cijenu koje su bile u primjeni do 31. decembra 2017. godine.

Za stambeni prostor površine 60 metara kvadratnih, bez ugrađenog individualnog mjerila utroška toplotne energije, korisnici su dužni platiti pet mjeseci van sezone grijanja (maj-septembar) – mjesečno po 36,75 KM sa PDV-om, a sedam mjeseci (oktobar-april) dužni su mjesečno platiti 127,9 KM sa PDV-om – kazao je Ljubuškić.

Biznis.ba / FENA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Dosje Aluminij: Devet direktora i 300 miliona KM duga

Sre, 17/10/2018 - 13:29
Trenutni akumulirani dug Aluminija, nekada najvećeg privrednog giganta u Hercegovini, koji se danas nalazi pred gašenjem, prema procjenama iznosi oko 300 miliona KM. Od toga iznosa više od polovine, oko 185 miliona KM otpada na dug prema isporučiocu električne energije, Elektroprivredi HZHB.

 

Međutim, ovaj dug nije nastao od jučer. Sunovrat Aluminija počeo je neposredno nakon odlaska prvog “gospodara” ove kompanije Mije Brajkovića. Naime, prema zvanično dostupnim podacima, prva godina u kojoj je Aluminij poslovao sa gubitnkom bila je 2009., kada je zabilježen minus od oko četiri miliona maraka.

Slučaj Mije Brajkovića

U ovom gubitku se, djelimično nalazi i otpremnina koja je odobrena Miji Brajkoviću, u iznosu od oko 310 hiljada maraka, koja je zajedno sa uplatom svih poreza dosegla iznos od blizu pola miliona KM. Nakon toga donesena je odluka o pružanju konsultantskih usluga sa firmom Luna iz Austrije, po cijeni od 10.000 KM mjesečno. Vlasnik ove firme je bio – Mijo Brajković.

No ovo nije i jedina nagrada koju je Brajković dobio od Aluminija. Još 2005. godine uprava ove kompanije donosi odluku o isplati otpremnine Brajkoviću zbog odlaska u penziju, u iznosu od 100.000 eura, odnosno blizu 200.000 KM. Nakon penzionisanja Brajković je zadržan kao savjetnik u Aluminiju po osnovu ugovora o djelu uz mjesečnu naknadu od 15.000 KM. Osim toga, 2007. godine uprava Aluminija donosi odluku o dodjeli nagrade Brajkoviću od 100.000 eura, odnosno blizi 200.000 KM.

To znači da je Brajković od Aluminija u periodu od pet godina dobio oko 700.000 maraka, ne računajući naknade za ugovore o djelu i o pružanju konsultantskih usluga. Sve ovo su otkrili inspektori Finansijske policije FBiH koji su početkom 2014. godine “prečešljali” poslovanje Aluminija u posljednjih 20 godina, odnosno od 1994., kada je ponovo pokrenut rad ove kompanije.

Nije Brajković bio izdašan samo prema sebi. Tako su inspektori finansijske policije utvrdili da je 1998. godine u Zagrebu kupljen poslovni prostor površine 177 metara kvadratnih, koji je plaćen oko 700.000 KM. Prema procjeni Ministarstva finansija Hrvatske ovaj stan je plaćen oko 300.000 maraka više od njegove tržišne cijene. Sedam godina kasnije stan je prodat zagrebačkoj firmi Feal po cijeni koja je za oko 120.000 maraka niža od one po kojoj je kupljen konstatovala je Finansijska policija FBiH.

Osim toga, Aluminij je u Brajkovićevo vrijeme kupovao Swarovski nakit i druge ukrasne predmete ovog proizvođača. Također kupovani su i najpoznatije svjetske marke parfema poput Armanija, Guccija, J.Lo. i drugi. Ovi proizvodi su kupovani od firme SIP. Finansijska policija je ustanovila da je iznos koji je platio Aluminij za sve proizvode kupljene od ove firme za blizu 17.000 maraka veći u odnosu na maloprodajnu cijenu po kojoj je SIP ove proizvde prodavao u slobodnoj prodaji.

Slično se desilo i sa firmom B&B New Look, od koje je Aluminij kupovao satove. Na fakturi je naveden iznos od oko 46.000 KM, a Finansijska policija je utvrdila da je B&B te satove nabavio po tri puta nižoj cijeni odnosno za oko 15.000 maraka.

Po odlasku Brajkovića pad Aluminija je nastavljen i u godinama koje slijede, a tome je, svakako doprinijela i niska cijena ovog metala na svjetskom tržištu početkom druge decenije ovog vijeka. Međutim, nije samo niska cijena aluminija bila uzrok propasti ovog nekadašnjeg giganta.

Iako je Aluminij nakon ponovnog pokretanja proizvodnje, prekinute po izbijanju rata u našoj zemlji, od Elektroprivrede HZHB dobijao električnu energiju po povoljnim uvjetima, još je Mijo Brajković govorio kako visoka cijena struje najviše opterećuje rad ove kompanije. Međutim, za vrijeme mandata Ive Bradvice na čelu Aluminija, 2011. godine, potpisan je ugovor o isporuci električne energije po cijeni od 53 KM po megawatsatu. Tome treba dodati i nepovoljne ugovore sa dobavljačima sirovina za preradu, tako da je akumulirani dug iz godine u godinu samo rastao, da bi već 2015. godine dostigao iznos od 150 miliona KM.

Imenovanje direktora kompanije

U proteklom periodu direktori Aluminija su se mijenjali kao na filmskoj traci. Brajkovića je na mjestu prvog čovjeka Aluminija zamijenio Ivo Lasić. On se zadržao do 2010. godine kada ga zamjenjuje njegov imenjak sa prezimenom Bradvica. On se na dužnosti direktora zadržao do 2013. kada ga nakratko zamjenjuje Vjekoslav Domljan kao vršilac dužnosti. On se na ovom mjestu zadržava samo nekoliko mjesei do okončanja konkursa, kada je imanovan Željko Kordić.

Peti poslijeratni direktor je imao i najkraći mandat. Nakon dva mjeseca podnosi ostavku, a na njegovo mjesto dolazi Nikica Ljubić. Koraci koje je poduzeo Kordić na kraju su ga koštali direktorske pozicije. Prva stvar koju je uradio je da je povećao prodajnu cijenu aluminija. Nakon toga je naredio da se provede revizija svih nepovoljnih ugovora sa dobavljačima, a treći korak je bilo “kresanje” plaća upravi preduzeća. Naime, za vrijeme njegovog prethodnika Bradvice plaća direktora je bila 14.000 KM, a ostalih članova uprave između 8.000 i 10.000 KM. I sve je to uradio za samo dva mjeseca nakon čega je podnio ostavku.

Nikica Ljubić se na čelu Aluminija zadržao do 2015. godine kada je smijenjen, a na njegovo mjesto, kao vršilac dužnosti, imenovana je Ružica Udovičić. Njen zadatak je bio spašavanje Aluminija, ali se na tom zadatku nije zadržala dugo, tek do sredine 2016. godine, kada je na mjesto direktora imenovan Mario Gadžić. Njega je već dočekao dug od 300 miliona KM.

Nakon što je sklopio ugovor sa hrvatskom firmom PPD o isporuci električne energije, koja istovremeno ima i ugovor sa ruskim Gazpromom o isporuci gasa za Hrvatsku, Gadžićevom mandatu je došao kraj, a na njegovo mjesto je imenovan aktulni čelnik Dražen Pandža. Sklapanje ovog ugovora kao razlog za Gadžićevu smjenu naveo je i u izjavi za neke domaće medije predsjednik Nadzornog odbora Aluminija Dalibor Miloš.

Zajedničko za sve direktore je da su ih dočekali dugovi koji su samo rasli, te bloikirani računi. Svaki od njih je prvo morao da se izbori sa isporučiocima električne energije i dobavljačima sirovina o nastavku saradnje kako bi Aluminij uopće mogao nastaviti da radi.

Čini se da je Pandžu zapao do sada najteži posao. Ipak, njemu bi se moglo dogoditi što nikome od njegovih prethodnika nije, a to je da Vlada FBiH pomogne u saniranju dijela dugova. Naime, kako je objavljeno u medijima, u Vladi je dogovoreno da se odobri ministrici finansija Jelki Milićević da iz budžetske rezerve interventno proslijedi Aluminiju između četiri i pet miliona KM radi saniranja dugova.

Broj uposlenih i plaće

Uvjet za to je da se napravi program ušteda, koji uključuje i smanjivanje plaća. Naime, iako su sada plaće u Aluminiju, posebno one koje dobijaju članovi uprave, daleko manje nego u nekim ranijim periodima, one su još uvijek iznad prosjeka u FBiH, a posebno ako se uzmu plaće u firmama koje posluju sa gubicima. Prema našim saznanjima Aluminij zapošljava 913 radnika sa prosječnom plaćom nešto većom od 1.500 KM. Najniža plaća iznosi 720 maraka, a najveća, direktorova, 6.600 KM.

Inače, osim slanja Finansijske policije 2014. godine i postavljanja direktora putem članova Nadzornog odbora, sve dosadašnje federalne  vlade su se malo bavile Aluminijem. Ne računajući izjave za medije u kojima su često spominjali ovu kompaniju. Do sada je iz budžeta FBiH samo u jednom navratu, prošle godine, izdvojeno 2,1 milion KM za pokrivanje dugova po osnovu poreza i doprinosa na plaće radnika.

S druge strane, Vlada FBiH je samo jedan od suvlasnika Aluminija, sa vlasničkim udjelom od 44 posto. Isti procenat udjela imaju i mali dioničari, dok Vlada Hrvatske ima udio od 12 posto. Stoga se opravdanim čini pitanje zašto i ostali suvlasnici nisu uključeni u spašavanje Aluminija, nego su sve oči uprte u Vladu FBiH?

Federalni revizori, kao i inspektori Federalne uprave za inspekcijske poslove nikada nisu provjeravali poslovanje Aluminija. A i zašto bi kada ova kompanija državi ne duguje ništa. Naime, provjerlili smo liste dužnika po osnovu neplaćenih PDV-a, carina i akciza koje objavljuje Uprava za indirektno oporezivanje. Također, provjerili smo i listu poreznih obveznika koji po osnovu direktnih poreza i doprinosa duguju 50.000 KM ili više, a koju objavljuje Porezna uprava FBiH. Ni na jednoj od ove četiri liste nema Aluminija.

Biznis.ba / Faktor

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Crnogorski aerodromi do sredine oktobra opslužili preko dva miliona putnika

Sre, 17/10/2018 - 13:20
Na oba crnogorska aerodroma, u Podgorici i Tivtu do sredine oktobra opsluženo je dva miliona i 190.000 putnika, što je 250 hiljada više nego u istom periodu prošle godine, saopštio je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore, Danilo Orlandić.

On je kazao da je od početka godine kroz podgorički i tivatski aerodrom prošlo više putnika nego tokom cijele rekordne prošle godine.

„Prošlog utorka na Aerodromu Podgorica opslužen je milioniti putnik i to dva mjeseca ranije nego prošle godine, a do danas na tom aerodromu je opsluženo milion i 10 hiljada putnika”, naveo je Orlandić u saopštenju.

On je kazao da su milionitog putnika na tivatskom aerodromu dočekali početkom septembra, a od početka godine do danas kroz tu primorsku vazdušnu luku je prošlo milion i 170,000 putnika. Takođe, obavljeno je oko 13 hiljada letova.

Biznis.ba / AA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

U Sarajevu otvoren Sajam malih porodičnih firmi

Sre, 17/10/2018 - 12:44

Sajam malih porodičnih firmi otvoren je danas na Trgu olsobođenja – Alija Izetbegović, u organizaciji Udruženja “Kupujmo i koristimo domaće – kvalitetno proizvedeno u BiH”.

Predsjednik Udruženja Admir Kapo izjavio je za Fenu da na sjamu učestvuje 40 izlagača iz cijele Bosne i Hercegovine.

– Oni su izložili svoje proizvode iz šest oblasti: tekstil, med, ljekobilje, kućna radinost, organska hrana i zimnica – pojasnio je Kapo.

Dodao je da je cilj Udruženja afirmisati male firme pred građanima Kantona Sarajevo, kako bi za nekoliko godina izrasle u srednje firme i potakle daljnje samozapošljavanje.

Kapo je rekao da ih je vrijeme poslužilo na dan otvaranja sajma i da su zainteresovani građani već počeli pristizati na štandove.

Naveo je da svake godine organizuju četiri sajma malih porodičnih firmi – dva na proljeće i dva na jesen, te da će u novembru biti održan još jedan sajam.

Sajam traje do subote, 20. oktobra.

Biznis.ba / FENA

Kategorije: Bosna in Hercegovina