Biznis.ba

Syndicate content Biznis.ba
Poslovni magazin
Updated: 19 min 44 sek od tega

Izvoz Njemačke u SAD premašio uvoz

Ned, 12/08/2018 - 16:11

Izvoz Njemačke u Sjedinjene Države je u prvoj polovini 2018. godine bio za 24,4 milijarde eura veći nego uvoz iz SAD.

To su pokazali objavljeni podaci njemačke Federalne kancelarije za statistiku, Destatisa.

Trgovinski suficit je bio za 100 miliona eura manji nego prošle godine, ali Njemačka i dalje ima najveći suficit u trgovini sa SAD nego bilo koja druga zemlja EU, navodi agencija Reuters.

Njemački izvoz u SAD, njeno najveće izvozno tržište, porastao je za 0,8 odsto na 56,1 milijardu eura u prvom polugodištu.

Francuska je bila drugi najveći uvoznik njemačke robe, a za njom slijedi Holandija.

Ukupan suficit Njemačke u trgovini sa čitavim svijetom iznosio je 121,5 milijardi eura u prvom polugodištu, što je nešto više nego prošle godine.

Visok trgovinski suficit Njemačke nedavno se našao na udaru kritika Međunarodnog monetarnog fonda, koji smatra da takav suficit doprinosi globalnim tenzijama i povećava rizike koji mogu da ugroze globalnu finansijsku stabilnost.

MMF je pozvao njemačku vladu da uveća investicije iznad najavljenog četvoroprocentnog povećanja u ovoj godini, jer će veća vladina potrošnja stimulisati uvoz.

Biznis.ba

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Posjećenost Facebooka se prepolovila

Ned, 12/08/2018 - 13:35
Pregledavanje Facebooka u zadnje dvije godine palo je za 50 odsto.

Popularna društvena mreža tada je bilježila 8,5 milijardi mjesečnih pregleda i bila je druga najposjećenija web stranica poslije nedodirljivog Googlea. Sada bilježi tek 4,7 milijarde, piše Forbes.

Nagli pad u popularnosti može se pripisati kontroverznom skandalu s privatnim podacima korisnika, tzv. “Facebook-Cambridge Analytica”, ali to nije jedini problem kompanije Marka Zuckerberga.

Naime, sve više tinejdžera i mladih odustaje od te platforme, a kao glavni razlog navode svoje roditelje.

“Kada su naši roditelji počeli da otvaraju svoje profile, tu je bio kraj”, rekao je Jordan Ranford (24), korisnik Facebooka za Guardian, sumirajući stavove svoje generacije.

Problem “Roditelja na Fejsu” može djelovati simpatično i bezazleno, ali podaci pokazuju da je gotovo tri miliona Evropljana ispod 25 godina ugasilo svoje račune ili su prestali redovno da posjećuju svoje profile kada su njihove majke i očevi prepoznali sve blagodeti virtualne komunikacije.

Zbog toga, ali i skandala sa zloupotrebom podataka korisnika, Facebook je u julu pretrpio i nezapamćeni udarac izgubivši 120 milijardi dolara u tržišnoj vrijednosti u samo jednom danu. Zuckerberga, lično, to je koštalo 17 milijardi dolara u privatnom bogatstvu, procjena je Guardiana.

Pad u korisnicima, osim Facebooka, nedavno je objavio i Snapchat koji je zbog naprasnog redizajna ostao bez tri miliona korisnika. Twitter je ostao bez pet milijardi dolara u tržišnoj vrijednosti nakon nespretnih pokušaja kontrole sadržaja. Navodno izbrišu i do milion “trolerskih” i računa dnevno.

Sve su to dobre vijesti za druge platforme koje pretenduju na tron najposjećenije stranice na internetu, poput YouTubea.

Teško, ipak, da će neko s prvog mjesta izgurati Google koji bilježi 15,2 milijarde posjeta u mjesecu, no YouTube je namirisao krv pa s 4,5 milijardi pogleda opasno stoje za vratom Facebooku čije su se brojke već prepolovile na 4,7 milijarde. U konkurenciji je još i Amazon koji s dvije milijarde pogleda cilja četvrtu poziciju da preotme Yahoou.

Biznis.ba / Jutarnji

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Crnu Goru za četiri godine napustilo više od stotinu doktora

Ned, 12/08/2018 - 12:41
Javni zdravstveni sistem Crne Gore nalazi se pred velikim izazovom – kako zaustaviti trend odlazaka doktora? Stariji doktori sve više se odlučuju za rad u privatnim klinikama, dok oni mlađi i tek svršeni diplomci medicine nerijetko biraju inostranstvo. Prema podacima Sindikata doktora medicine, u posljednje četiri godine 101 doktor je napustio javni zdravstveni sistem Crne Gore, prenosi Anadolija.

Samo u ovoj sedmici, dva doktora su otišla iz crnogorskog zdravstvenog sistema, što je za malu državu poput Crne Gore veliki gubitak. Kako je saopšteno iz Sindikata doktora medicine, Klinički centar Crne Gore napustio je dr. Velimir Milošević, internista i jedini gastroenterolog koji je radio diagnostičko-terapijsku proceduru ERCP. Milošević je svoj novi angažman pronašao u Sloveniji.

U crnogorskom zdravstvenom sistemu radi oko 220 ljekara na 100.000 stanovnika. Prema standardima EU, potreban broj doktora je 335 na 100.000 stanovnika. Procjena je da zdravstvu u Crnoj Gori fali oko 700 ljekara.

Niske zarade, loši uslovi rada

Milena Popović Samardžić, predsjednica Sindikata doktora medicine Crne Gore, u razgovoru za AA ističe da prema podacima koje je prikupio Sindikat, u posljednje četiri godine javni zdravstveni sistem napustio je 101 doktor.

“Vjerujemo da je taj broj veći. Sindikat doktora medicine Crne Gore već neko vrijeme upozorava da će zbog odliva ljekarskog kadra funkcionisanje javnih ustanova uskoro biti ugroženo. Podsjećamo, za školovanje jednog doktora medicine država izdvoji oko 20.000 evra, dok stvaranje doktora specijaliste državu košta oko 100.000 evra i na kraju bivaju prepušteni sami sebi. Apelujemo na Vladu, građane, civilni sektor da se uključe, jer ovo nije samo problem doktora, ovo je borba za očuvanje osnovnih ljudskih prava zagarantovanih Ustavom, prava na zdravstvenu zaštitu”, kaže Popović Samardžić.

Ona ocjenjuje da je cjelokupno stanje u zdravstvu dovelo do nagomilavanja ogromnog nezadovoljstva među doktorima, među kojima se odvija jedna vrsta tihog bunta u vidu sve većeg odliva kadra.

“Razlozi njihovog odlaska su niske zarade, loši uslovi rada, loša organizacija posla, nedostatak protokola i normativa, visoki rizici s kojima se nose zbog prethodno navedenog, međuljudski odnosi, privilegovanje pri dodjeli specijalizacija i usavršavanja, nemogućnost napredovanja, loši odnosi s menadžmentom, neriješeno stambeno pitanje”, kaže Popović Samaržić i dodaje da doktori iz Crne Gore mahom odlaze u Sloveniju i Njemačku, ali isto tako i u Francusku, Veliku Britaniju, Švedsku, Norvešku, Austriju.

“U svim tim zemljama naš kadar se cijeni, samo mi ne pokazujemo interes u očuvanju naših mladih, a ni iskusnih doktora”, ocjenjuje Popović Samardžić.

Kao jedan od brojnih problema, ona navodi i to da ldoktori ne samo da nisu cijenjeni već su vrlo nedobronamjerno etiketirani kao najkorumpiraniji dio društva.

“Često su i meta napada nezadovoljnih pacijenata, koji se zbog nezadovoljstva sistemom upravo najlakše obrušavaju na doktore. Rijetki su primjeri i među samim našim pacijentima koji će jednako snažno kritiku koju upućuju doktorima uputiti na adrese koje zapravo kreiraju ovakav zdravstveni sistem. Nesvjesni štete koju time nanose cijelom društvu, lišeni su društvene odgovornosti za stvaranje ambijenta u kom je nepoželjno i nesigurno biti ljekar”, poručuje predsjednica Sindikata doktora Crne Gore.

Društvo bez doktora

Da je crnogorsko zdravstvo u krizi, saglasan je i predsjednik Doktorske komore Crne Gore dr. Aleksandar Mugoša. On je za Anadoliju kazao da je zdravstveni sistem kompleksan i sve u njemu je povezano.

“Naš zdravstveni sistem je u dubokoj krizi koja prijeti da se pretvori u nešto mnogo gore, od čega se društvo vjerovatno neće oporaviti. Dakle, polako, ali sigurno krenuli smo ka društvu bez doktora ili društvu bez dobrih doktora. Razlozi krize su brojni. Glavni razlog i generator svih problema u zdravstvenom sistemu je ogromna nesrazmjera između prava građana, kad je obim zdravstvenih usluga koji idu na teret fonda zdravstva u pitanju, resursa, kada su u pitanju kadar, prostor i oprema i finansijskih sredstava koje država izdvaja za ostvarivanje zdravstvenih prava građana. Iz pomenutog razloga, umjesto zdravlja za sve, došli smo u situaciju da možemo na pravi način pomoći manjem procentu građana, što logično izaziva njihovo nepovjerenje”, kaže Mugoša.

On ističe da se to nepovjerenje pokazuje na način što građani godišnje potroše više od 100 miliona evra kupujući ljekove u privatnih apotekama, plaćajući liječenje u privatnim zdravstvenim ustanovama, liječeći se van zemlje.

“Posebno je izraženo nepovjerenje građana prema doktorima. Takvo nepovjerenje logično dolazi i sa druge strane. Iz tog razloga, doktori su počeli da izbjegavaju pretjeranu odgovornost koju im je društvo nametnulo”, kaže Mugoša i ističe primjer ukidanja dežurstava i prekovremenog rada za doktore specijaliste koji dolaze iz drugih ustanova.

“Na kraju, šta se drugo može očekivati od izabranih ljekara koji za sat vremena dopunskog rada nakon završenog radnog vremena dobiju 2,8 evra. Šta da očekujemo od starijih ljekara, prije svega onih koji se bave liječenjem najtežih pacijenata, kada ih hapse kao kriminalce i osuđuju na zatvorske kazne”, nezadovoljan je Mugoša na aktuelno stanje u sistemu zdravstva.

Klinički centar raspisuje specijalizacije

Najviše ljekara procentualno odlazi iz Kliničkog centra Crne Gore, koji je najveća zdravstvena ustanova u državi. Iz ove institucije su za AA saopštili da doktori, kao i svi ostali, imaju pravo da po sopstvenoj želji izaberu institucije u kojima će da rade, u okviru javnog zdravstvenog sistema, u privatnim zdravstvenim ustanovama ili zdravstvenim centrima van Crne Gore.

“Takvih primjera ima i uvijek ih je bilo, ne samo u Kliničkom centru i u Crnoj Gori, već svuda u svijetu. Međutim, Klinički centar u kontinuitetu prati i detaljno analizira kadrovske potencijale u ustanovi, na osnovu čega je napravljen dugoročni plan ljudskih resursa, tako da se odlazak pojedinih ljekara, različitih specijalnosti, nadomještava raspisivanjem potrebnog broja specijalizacija. Tako se trenutno na specijalizaciji nalaze 173 doktora, a u toku je procedura za odobravanje specijalizacija za još 39 doktora. Nakon završenog specijalističkog staža i položenog specijalističkog ispita, doktori se vraćaju u zdravstvenu ustanovu koja ih je uputila na stručno usavršavanje”, saopšteno je iz PR službe KCCG.

Prema njihovim podacima, u posljednjih šest godina iz Kliničkog centra Crne Gore su otišla 42 ljekara, od čega 15 u penziju, jedan u Dom zdravlja Danilovgrad, jedan u CALIMS, tri na Medicinski fakultet, šest u inostranstvo.

“Dakle, uglavnom se radi o migracijama unutar zdravstvenog sistema. Takođe, 17 doktora je nastavilo svoj radni angažman u privatnim zdravstvenim ustanovama, od kojih je većina u mreži javnih zdravstvenih ustanova, dok je određeni broj ljekara sa primarnog nivoa prešao na sekundarni ili su svoj radni angažman nastavili u KCCG. Posebno nas raduje činjenica da sve više doktora iz privatnog sektora i zdravstvenih centara regiona iskazuje interesovanje za radni angažman u KCCG. Sve navedene činjenice ukazuju da Klinički centar Crne Gore normalno funkcioniše i da u našoj ustanovi rade kvalitetni, obrazovani i stručni doktori, koji prate i primjenjuju savremene medicinske doktrine”, kažu u KCCG.

Vlada Crne Gore da se uključi

S druge strane, u rješavanju problema odlaska doktora, u Sindikatu doktora medicine očekuju da se Vlada Crne Gore aktivno uključi.

“Očekujemo da se naprave neophodne kadrovske promjene počev od Ministarstva zdravlja. Najnovije kadrovske promjene u menadžmentu Kliničkog centra djeluju ohrabrujuće na nas. Poboljšanje socio-ekonomskog statusa ljekara mora biti prva stepenica u rješavanju nagomilanih problema u zdravstvenom sistemu Crne Gore. Nadamo se pregovorima s donosiocima odluka”, poručeno je iz Sindikata doktora medicine Crne Gore.

Biznis.ba / AA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Najveći Kur’an na svijetu privlači sve veći broj turista

Ned, 12/08/2018 - 11:55
Najveći Kur’an na svijetu ispisan u drvetu izložen je u Indoneziji i privlači veliku pažnju turista koji posjećuju ovu zemlju, prenosi Anadolija.

U indonezijskom gradu Palembangu nalazi se Muzej Al-Akbar, u kojem je izložen najveći Kur’an na svijetu ispisan na drvenim pločama visine 1,77 i širine 1,4 metra.

Autor ovog jedinstvenog primjerka Kur’ana je indonezijski kaligraf Shofwatillah Mohzaib. U razgovoru s novinarom AA kazao je kako mu je trebalo devet godina da svih 30 džuzeva Kur’ana prenese na drvo.

Obzirom da nije imao značajnu materijalnu podršku, te obzirom na činjenicu da je drvo koje je koristio vrlo rijetko, Mohzaib ističe kako je s radom počeo 2001. a završio 2009. godine.
Inspiracija iz snova

Dodaje kako je na ideju ispisivanja Kur’ana na drvetu došao još dok je bio student kaligrafije 2000. godine, te da je inspiraciju dobio kroz snove.

“Najprije sam određene odlomke iz Kur’ana ispisivao na različitim kartonima i tako sam stekao iskustvo. Nakon preporuke ljudi iz struke odlučio sam početi s ispisivanjem Kur’ana na drvetu”, kazao je ovaj vrsni kaligraf.

Ističe kako se radi o vrlo zahtjevnom poslu, te naglašava kako je potrebno najmanje 30 dana da bi se jedna stranica Kur’ana prenijela na drvo.

Kako bi ova pošao uradio vrlo kvalitetno i drvo bilo izdržljivije, Mohzaib dodaje kako je odabrao drvo poznato kao tembesu, rasprostranjenije na Južnoj Sumatri, a koje se koristi za rezbaranje i izradu drvenog namještaja.

Doprinos turizmu

O tome koliko je njegovo djelo doprinijelo turizmu u ovoj regiji, Mohzaib kazuje da je od 2012. godine na ovamo Kur’an imalo priliku vidjeti više od million posjetilaca iz svih dijelova svijeta.

Sarmin Gumay, jedan od posjetilaca muzeja, istakao je kako je impresioniran Kur’anom u drvetu. Dodao je kako često posjecuje muzej, te da pri svakom dolasku osjeća unutrašnji mir.

Amira Lutfiye je kazala kako je stigla iz grada Lampung kako bi vidjela Kur’an ispisan u drvetu.

Biznis.ba  / AA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Zatvaraju se fabrike kroksica

Ned, 12/08/2018 - 11:50
Kompanija Kros saopštila je da prodaje svoje posljednje dvije fabrike zbog profita.

Poznati brend obuće potvrdio je da će zatvoriti fabrike u Meksiku i Italiji.

Kros je već zatvorio 28 od svojih 558 prodavnica, a do kraja godine planiraju da zatvore još 132.

U saopštenju se navodi i da se očekuje prihod od 1,02 milijarde dolara, nešto manje od očekivanih 1,05 milijardi.

Kompanija je osnovana 2002. godine u Koloradu.

Biznis.ba / NN

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Google će ove godine izgubiti 50 miliona dolara jer je Fortnite zaobišao Play Store

Ned, 12/08/2018 - 10:07
Kada je megapopularna igra Fortnite Battle Royale lansirana za Android uređaje, zaobišla je Google Play Store, a kreatori su ponudili direktno skidanje igre s Epic Games internet stranice zbog čega će Google u 2018. izgubiti 50 miliona dolara. Većina aplikacija i igara danas nemaju luksuz donošenja odluke o kreiranju vlastitog lanca distribucije jer je Googleova ponuda na Play Storeu od ključnog značaja za njihov posao. Međutim, iz Epic Gamesa vjeruju kako je njihova igra dovoljno popularna da sve zainteresovane dovede do njihove službene stranice, što se pokazalo tačnim.

Nakon stjecanja velike popularnosti, Fortnite je stigao na Appleov App Store. Ovaj proces koštao je Google više od 50 miliona dolara u 2018. godini, prenose strani mediji novi izvještaj.

Naime, od datuma pokretanja mobilne aplikacije, Fortnite je zaradio više od 180 miliona dolara na iOS uređajima, na kojima je bio dostupan od 15. septembra prije nego se počeo širiti među milionima korisnika App Storea.

Prema podacima rodne kuće Sensor Tower, Fortnite je Appleu donio više od 54 miliona dolara zahvaljujući distribuciji aplikacije putem internet prodavnice američkog tehno giganta.

Podsjećamo, nakon samo godinu dana postojanja igra Fortnite prikupila je 125 miliona registrovanih igrača. Više od 40 miliona ljudi igra Fortnite barem jednom mjesečno.

Biznis.ba / Klix
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Porezna uprava FBiH poziva građane da prijave nelegalne stomatologe, kazne do 5.000 KM

Ned, 12/08/2018 - 09:52
Neovlašteno pružanje stomatoloških usluga, koje može biti izuzetno opasno za pacijente, prisutno je širom BiH. Međutim, bez prijavljivanja nelegalnih stomatologa rad nadležnih organa na njihovom otkrivanju je otežan. Iz Porezne uprave Federacije BiH stoga ohrabruju građane da prijave stomatologe koji pružaju usluge u neregistrovanim ordinacijama i time stječu veliku imovinsku korist. Iz Porezne uprave FBiH preporučuju građanima da prilikom plaćanja stomatoloških usluga prije svega zahtijevaju izdavanje fiskalnog računa ili nekog drugog pisanog dokaza koji se može priložiti uz prijavu nezakonitog rada.

“Svaka prijava uživat će punu diskreciju, a građani prijave mogu dostaviti anonimno. Svaki dokaz poslužit će kao osnov za provođenje daljnjih mjera”, ističu iz Porezne uprave FBiH.

Nezakonit rad stomatoloških ordinacija može se prijaviti putem:

– e-maila: sivaekonomija@fpu.gov.ba i primjedbe@fpu.gov.ba,
– SMS poruke na broj mobitela 061 724 610
– besplatnog poziva 080 020 333
– pošte na adresu Husrefa Redžića 4, Sarajevo, uz naznaku “Nepravilnosti”.

Neovlašteno pružanje stomatoloških usluga najčešće se obavlja u privatnim stambenim prostorijama, gdje je u većini slučajeva prijavljeno i prebivalište vlasnika ordinacije, što Poreznoj upravi Federacije BiH predstavlja poseban problem prilikom provođenja inspekcijskog nadzora.

“Takve ordinacije nemaju istaknut naziv, niti bilo šta drugo što bi bilo osnov za ulazak u takve prostorije s ciljem provođenja inspekcijskog nadzora. Bez sudskog naloga, osim ako sam vlasnik ne dozvoli ulazak inspekciji, inspektor Porezne uprave FBiH ne može ući u privatne prostorije i izvršiti kontrolu. Porezna uprava FBiH je u prethodnom periodu provodila inspekcijski nadzor neregistrovanih stomatoloških ordinacija na osnovu obavještajno-istražnih radnji i na osnovu prijava građana. U periodu od 2016. do 2018. godine izvršen je inspekcijski nadzor 15 takvih ordinacija. U svim slučajevima izrečene su sankcije”, kazali su iz Porezne uprave FBiH.

Pored izdavanja računa, u prostorijama stomatološke ordinacije pacijenti trebaju obratiti pažnju da li je istaknuta firma, odnosno naziv stomatološke ordinacije, obavijest klijentima o obavezi izdavanja fiskalnih računa te uvjerenje o poreznoj registraciji, što je zakonska obaveza poreznih obveznika.

“Ukoliko stomatološka ordinacija, odnosno bilo koje društvo ili fizička osoba, koji obavljaju rad nacrno, nemaju istaknutu firmu, niti izdaju fiskalni račun ili ne izvršavaju druge obaveze propisane poreznim zakonima, može se izvršiti prijava”, podsjećaju iz Porezne uprave FBiH.

Nezakonito poslovanje prema Zakonu o Poreznoj upravi FBiH, uključuje poslovanje bez dozvole, neprijavljivanje zaposlenika, poslovanje robom kojoj se ne zna porijeklo, neevidentiranje prometa u skladu s poreznim zakonima i onemogućavanje ovlaštenim zaposlenicima da u skladu sa zakonom izvrše inspekcijski nadzor ili neku drugu zakonom propisanu radnju.

“Kazne za obavljanje djelatnosti bez odobrenja kreću se od 500 do 5.000 KM. Ukoliko fizičke osobe u datom roku ne otklone nedostatke koje im naloži porezni inspektor, također ih sljeduje novčana kazna od 500 do 5.000 KM”, saznaju iz Poreze uprave FBiH.

Podsjećamo, prihod od rada nacrno, u skladu s propisima o porezu na dohodak, oporezuje se primjenom stope od deset posto, bez priznavanja rashoda.

Biznis.ba / Klix
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Erdogan: Pokrenut ekonomski rat, odnosi sa SAD na niskoj grani

Ned, 12/08/2018 - 09:25

Predsjednik Redžep Tajip Erdoan ustvrdio je nakon strmoglavog pada nacionalne valute, da se protiv Turske vodi “ekonomski rat” i najavio da će na njega uzvratiti, no nije imenovao nijednu državu.

Nakon što je američki predsjednik Donald Tramp udvostručio carine za turski čelik i aluminij, Erdoan je pad turske lire za 18 podsto u odnosu na dolar u petak nazvao “raketama gospodarskog rata ispaljenima na Tursku”.

“Oni koji su planirali izvesti državni udar u julu 2016. sada to žele učiniti ekonomskim putem”, rekao je Erdoan u govoru na političkom skupu, ali nije imenovao nijednu državu.

Američko-turski odnosi na niskim granama

Odnosi između Turske i Sjedinjenih Država, koje su saveznici unutar NATO-a, pali su na najniže grane unazad više decenija zbog niza pitanja – od različitih interesa prema Siriji, turske ambicije da kupi ruski obrambeni sustav do američkog pastora Andrewa Brunsona koji je u zatvoru u Turskoj pod optužbom za terorizam.

“Oni koji se ne mogu s nama nositi izveli su digitalne valutne urote koje nemaju veze sa stvarnošću naše zemlje, s našom proizvodnjom i stvarnom ekonomijom”, rekao je Erdoan na skupu svoje stranke AK u gradu Rize na Crnome moru.

“Naša se zemlja ne urušava niti je razorena, niti je u stečaju ili krizi”, ustvrdio je.

Turski predsjednik nije u govoru spomenuo specifični rok dat Turskoj za izručenje Brunsona, ali je naznačio da se Turskoj ne može prijetiti.

“To nije bilo koja zemlja, to je Turska”

“Oni prijete, kažu, poslaćete nam ga do 18 sati… To nije bilo koja zemlja. To je Turska”, poručio je Erdoan.

Nakon gotovo 20 mjeseci u turskome zatvoru, Bruson je od jula u režimu kućnog pritvora. Od tada Trump i njegov potpredsjednik Mike Pence pozivaju turske vlasti da ga puste na slobodu, a Ankara uzvraća da je njezino sudstvo neovisno.

Turska delegacija posjetila je Vašingtonu prošle sedmice, no nema naznaka da je postignut dogovor.

Erdoan je u subotu ponovio poziv Turcima da prodaju svoje dolare i evre kako bi spriječili dalje potonuće pad lire.

Turska lira izgubila je oko 40 odsto vrijednosti samo u ovoj godini.

Biznis.ba / NN

Kategorije: Bosna in Hercegovina

DW: Šta su ekonomske sankcije donijele Rusiji?

Ned, 12/08/2018 - 09:08

U avgustu 2014. predsjednik Vladimir Putin je kao reakciju na restriktivne mjere EU u jeku konflikta sa Ukrajinom uveo zabranu uvoza hrane i poljoprivrednih proizvoda iz EU. Kakav je njihov efekat poslije četiri godine?

Brisel je od 2014. godine postepeno uvodio sankcije protiv Rusije zbog aneksije Krima i postupaka Moskve u cilju destabilizacije Ukrajine. Putin je potom počeo sa kontramerama da bi 2015. naredio da se unište svi proizvodi iz EU, koji su ilegalno uvezeni u Rusiju.

1. Veće cijene za ruske potrošače

Zabrana uvoza proizvoda iz EU ruske potrošače košta 0,2 odsto BDP-a, saopštila je moskovska agencija Analitikal kredit rejting (ACRA). Na prvi pogled to ne izgleda puno. Ipak, zabrana je dovela do rasta cijena hrane i robe.

“Proizvođači su iskoristili situaciju u kojoj nema normalne konkurencije kako bi ostvarili profit”, kaže ovaj Aleksej Portanskij iz moskovske Više ekonomske škole za DW. Ruska akademija za ekonomiju i javni servis procjenjuje da svaki Rus od uvođenja ruskih kontrasankcija u prosjeku više potroši 4400 rublji (320 evra) godišnje.

2. Kontrasankcije

“Nakon ruskih kontrasankcija uvoz svinjetine se smanjio za dvije trećine, živine za 60 odsto, a povrća za otprilike polovinu”, kaže Portanskij. Akcije ruskih proizvođača hrane su prvih dvije do tri godine porasle.

3. Lošiji kvalitet hrane

Ruski proizvođači su uglavnom zamijenili proizvođače iz zemalja EU. Porastao je i ruski uvoz iz zemalja bivšeg SSSR-a, Latinske Amerike, Azije i Afrike. Ali pod brzim porastom proizvodnje u Rusiji ispaštao je kvalitet, pre svega kada se radi o proizvodnji sira i mlijeka.

“Tržište je preplavljeno mlječnim proizvodima sumnjivog kvaliteta i sa puno vještačkih dodataka”, kaže Olga Fetiševa iz moskovske Konsalting firme SRG-Group. Porastao je i uvoz palminog ulja, koje se koristi kao jeftina zamjena za mlječnu mast.

4. Uništavanje životnih namirnica

Ali hrana koja podliježe sankcijama je i dalje dolazila u Rusiju. Vlasti su za tri godine zaplijenile 26.000 tona životnih namirnica i uništile ih buldožerima. Među njima su prvenstveno bile poljske jabuke i turski paradajz. Pola miliona ljudi potpisalo je peticiju da se takvi proizvodi podijele Rusima koji gladuju. Međutim, tome se nije udovoljilo.

Prema navodima Ruske carinske službe svake godine se sve više robe ilegalno prebacuje u Rusiju. 2016 godine uništeno je 3.000 tona robe, a 2017. godine 8.000 tona.

5. Problemi u okviru Evroazijske ekonomske unije

Proizvodi koji su pod sankcijama, uglavnom preko Belorusije i Kazahstana dospjevaju u Rusiju. Zajedno sa Jermenijom i Kirgistanom te dve zemlje su članice Evroazijske ekonomske unije. Na internetu je niz viceva o ostrigama i tropskom voću iz Belorusije.

Aleksej Portanskij kaže da ruska zabrana uvoza proizvoda iz EU dovodi do napetosti u okviru Evroazijske ekonomske unije.

“Ove zemlje nisu bile saglasne sa ruskim kontrasankcijama. U okviru jedne takve unije morali bi da se slijede zajednički interesi. Rezultat je ilegalni tranzit robe”, kaže Portanskij. Prema njegovim riječima jedna komisija Evroazijske ekonomske unije Rusku carinu optužuje da je prekršila pravila rada zajedničke organizacije, jer kontroliše kamione koji iz zemalja članica dovoze robu u Rusiju.

6. Neće biti brzog ukidanja sankcija

Portanskij smatra da su mjere kojima Rusija uzvraća kontraproduktivne. Njima se željelo postići da proizvođači hrane u EU svoje vlade natjeraju da brzo ukinu sankcije Rusiji. Ali to se nije desilo. Stoga kontrasankcije nisu ostvarile željeni efekat”, kaže on.

 

Biznis.ba / DW

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Teslićani sve prepoznatljiviji po turizmu i preduzetništvu

Sob, 11/08/2018 - 22:07

Ministar trgovine i turizma Republike Srpske Predrag Gluhaković otvorio je danas u Tesliću dvodnevni sajam domaćih proizvoda “Domaće je najbolje” i poručio da ova lokalna zajednica sve više postaje prepoznatljiva po turizmu i preduzetništvu.

“Teslić je jedan od rijetkih gradova koji imaju privilegiju da, osim turizma, ima i sajmove koji su posvećeni preduzetništvu i stvaralaštvu male privrede”, rekao je Gluhaković novinarima.On je poručio da su sajmovi dobrodošli svakoj lokalnoj zajednici.

“Grad Teslić je nadaleko poznat po svom turističkom ‘biseru’ Banji Vrućici. Evo vidimo da i ovo upotpunjuje jedno bogato turističko ljeto, privredno ljeto, i ja čestitam organizatorima na ovakavoj manifestaciji”, naveo je Gluhaković.

Zahvaljujući ovakvim aktivnostima, kaže Gluhaković, Teslić će u narednom periodu biti prepoznat kao turistička i preduzetnička lokalna zajednica.

Ambasador BiH u Egiptu Duško Stojanović kaže da su sajmovi odlična prilika da se razvija lokalno preduzetništvo i najavio pomoć u skladu sa svojim nadležnostima.

Organizator manifestacije je Udruženje građana “Aurora” Teslić, čiji predsjednik Dobrila Drinić Malić kaže da je cilj sajma da se stanovnici opštine Teslić upoznaju sa domaćim proizvođačima koji predstavljaju svoje proizvode.

Ona kaže da se sajam organizuje prvi put u ovom obimu i da je učešće uzelo 18 izlagača, koji su predstavili svoje prehrambene poljoprivredne proizvode.

Predstavnik teslićkog Udruženja “Teslićke zlatne ruke” Kata Frank kaže da je sajam odlična prilika da se prezentuju ručne radinosti, s obzirom da se domaći proizvodi sve više cijene.

Sajam je i izložbenog i prodajnog karaktera. Izlagači ne plaćaju kotizaciju za sajam, a obezbijeđen im je prostor i izložbeni stolovi.

 

Biznis.ba / NN

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Je li Turska pred ekonomskim slomom!?

Sob, 11/08/2018 - 18:38
“Oni mogu imati svoje dolare, ali mi imamo svoje ljude i Boga. Nemojte brinuti, mi nećemo izgubiti ekonomski rat iako se protiv nas vode različite kampanje.”

Ovim se riječima građanima jučer obratio turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan kako bi smirio očekivanu paniku. Jer, jutro je započelo s viješću Financial Timesa: “Turska lira je pala dodatnih 10 posto”.

A takva vijest je sasvim dovoljna da izazove poremećaj na svjetskim tržištima: “Na europskim su burzama u petak ujutro cijene dionica pale jer su ulagači oprezni zbog pada azijskih burzi i snažnog pritiska na rusku rublju i tursku liru na valutnim tržištima”. Da bi se nakon toga oglasio i američki predsjednik Donald Trump koji je poslao novi tvit kojim je dodatno srušio nade Ankare u pozitivan razvoj: “Upravo sam dao odobrenje da se podvostruče carine na čelik i aluminij iz Turske”.  Nakon čega je lira još dodatno potonula.

Lira je od početka ove godine izgubila nešto više od trećine svoje vrijednosti, a sadašnji je strmoglavi pad izazvala odluka Sjedinjenih Američkih Država da nametne sankcije dvojici ministara u vladi zato što američki pastor Andrew Brunson i dalje u turskom zatvoru.

Što će Turci?

No, bitno je veći problem za Erdoğana kako će reagirati Turkinje i Turci, hoće li i oni okrenuti leđa svojoj valuti i potražiti spas u dolaru ili euru, dok je zlato uvijek sigurno utočište pojedinaca kao i velikih investitora. Pa je stoga Erdoğan poručio: “Ako imate dolare, eure ili zlato u svojim madracima, pođite u banku i zamijenite ih za tursku liru. To je pitanje nacionalne borbe”. Taj je poziv, sad već vapaj, uputio već drugi put u nekoliko posljednjih tjedana, ali ljudi baš ne pokazuju pretjerani interes da ga poslušaju – patriotizam uvijek gubi bitku sa stanjem u vlastitom novčaniku.

“Tako će moj narod odgovoriti onima koji su nam objavili gospodarski rat”, dodao je optuživši tajanstveni “lobi kamatnih stopa” koji nije pobliže definirao. Indikativno je i da je Erdoğan ovu poruku uputio iz crnomorske pokrajine Rize u kojoj je rođen kako bi osigurao da neće biti negativnih reakcija ljudi. Očekuje se, naime, da ga njegovi zemljaci i susjedi podrže dok bi stanovnici Ankare, pa i Istanbula u kojem je bio gradonačelnik (i gdje se sklonio tijekom propalog vojnog udara u ljeto 2016. godine), mogli izviždati. On to ne voli, a loše bi izgledalo za čovjeka koji je uvjeren u svoju ulogu ljubljenog turskog vođe.
Sretni turisti

A da je Turska uistinu postala autoritarna zemlja potvrđuje informacija koju prenosi AFP da se na lokalnim televizijama pitanje kraha lire gotovo uopće ne spominje, glavna su vijest velike poplave u pokrajini koju je predsjednik posjetio. No, dok Erdoğan brine brige kako zaustaviti pad valute, postoji i skupina ljudi koja je izuzetno zadovoljna zbog takvog razvoja stanja: turisti, jer za svoje dolare i eure dobivaju bitno više turskih lira. Pa će ovaj sveukupno negativan trend ipak imati i jednu pozitivnu stranu, a to je povećanje turističke potrošnje. No, taj je segment preslab da bi pomogao ukupnoj ekonomiji. Udjel turizma u turskom BDP-u iznosi svega oko 5 posto.

Glavni je problem analitičara, ekonomista i, što je za Tursku najvažnije, ulagača da će Erdoğan nastaviti voditi ekonomsku politiku. On je naime, kako pristojno navode, “slabo informiran po pitanju kamatnih stopa”. Stoga postoji veliki strah u poslovnoj zajednici da središnja banka, koja je također pod njegovom potpunom vlašću, neće poduzeti potrebne korake da zaustavi pad lire pri čemu je podizanje kamatnih stopa jedan od koraka u tom smjeru. Teško da će ih umiriti i jučerašnji nastup ministra financija.

Berat Albayrak je u Istanbulu predstavio “novi ekonomski model” jamčeći da će središnja banka biti neovisna u provedbi svoje politike. Skepsa ulagača je razumljiva jer je Albayrak zet predsjednika Erdoğana. I teško da će moći odbiti njegov zahtjev. Albayrak je rekao i kako će se zalagati za strogu monetarnu i financijsku politiku te vraćanje proračunskog balansa i jačanje njegove kvalitete.

Tri europske banke

No, problem, jasno, nije samo turski, kao što to već biva u globaliziranom svijetu. Europska središnja banka (ECB) već nekoliko tjedana s velikom pozornošću prati zbivanja u Turskoj, prenosi Financial Times, i to u svjetlu izloženosti europskih banaka na tom tržištu. Situacija još nije kritična, ali tri su banke u opasnosti: španjolska BBVA, talijanski UniCredit (vlasnik Zagrebačke banke) te francuski BNP Paribas.

A da se u nevolji najbolje obratiti prijatelju kojeg muče iste muke potvrdio je jučer i Erdoğan. Nakon što je stigla vijest o Trumpovim sankcijama odmah se javio ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Prema priopćenju razgovarali su o “jačanju ekonomskih i trgovinskih veza” (ne treba zaboraviti da je 2015. godine, nakon što je turska vojska srušila ruski borbeni zrakoplovu, Moskva nametnula sankcije Ankari). Jer, nove sankcije koje je Trump najavio protiv Rusije ozbiljno su uzdrmale rusku rublju. Dakle, o tome su razgovarali.
Turska će vjerojatno morati potražiti novu pomoć MMF-a

Ugledna analitička kuća Teneo procjenjuje da će jedan od vjerojatnih scenarija koji će Turska morati prihvatiti kako bi zaustavila daljnje otklizavanja zemlje u krizu, a nije isključeno niti u recesiju, biti prihvaćanje pomoći Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). No, tu postoji problem jer Erdoğan na svaki način mora izbjeći da ga se doživljava kao gubitnika na ekonomskom planu iako je upravo zbog njegove politike Turska došla u sadašnju situaciju. Analitičari iz Tenea stoga procijenjuju da će Erdoğan, ali samo u slučaju najveće nužde, s Christine Lagarde, čelnicom MMF-a, dogovoriti suradnju, ali je javno prikazati ne kao dolazak Fonda u pomoć turskoj vladi već “zajenički aranžman vlade i MMF-a kako bi se uhvatili u koštac s ekonomskim izazovima s kojima se zemlja suočava”. Opozicija je trenutno u previranju nakon izbora pa će situacija utoliko biti lakša, ali sasvim je jasno da već sadašnja situacija predstavlja izuzetno težak udarac Erdoğanu i potvrđuje da on ipak nije i neće biti “Atatürk”.

Raspad planiranih vladinih politika

Spor sa SAD-om

Ankara je uvjerena da iza neuspjelog puča stoji turski propovjednik Fethullah Gülen koji se preselio u SAD. Turska traži da im ga izruče, ali Washington smatra da mu nisu predočeni valjani dokazi za takav korak.

Krah politike u Siriji

Turska je davala podršku pobunjenicima koji su gotovo u potpunosti svladani, a protivila se Bašaru al-Asadu koji se učvrstio na vlasti.

Konflikt s Europom

Europa se snažno protivi turskom odstupanju od modernih vrijednosti kao što je sloboda govora – imaju najviše novinara u zatvoru na svijetu i jačanju autoritarizma.

I NATO je problem

Članice s izuzetnim nezadovoljstvom gledaju na jačanje sigurnosnih veza između Moskve i Ankare, posebno kad je riječ o kupovini proturaketnog sustav S-400. SAD zbog toga neće dozvoliti Turskoj kupnju novih zrakoplova F-35 jer postoji opasnost da ih Rusija dobije na uvid.

 

Biznis.ba / Jutarnji

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Turske Pošte donirale poštanske motocikle JP BH Pošta

Sob, 11/08/2018 - 18:27
Primopredaja deset poštanskih motocikala, koji su donacija Turske Pošte Javnom preduzeću BH Pošta, obavljena je danas u Sarajevu.

Generalni direktor BH Pošte Mirsad Mujić je kazao da se radi o 10 mopeda, opremljenih, brendiranih, koji će doprinijeti ubrzanju i poboljšanju tehnološkog procesa i dostave u JP BH Pošta.

U sklopu dvodnevne manifestacije, danas je u Vilsonovom šetalištu, u organizaciji JP BH Pošta i Turske Pošte, održano i 47. takmičenje poštanskih operatera jugoistočne Evrope u brzom hodanju.

Više od 40 takmičara dolazi iz šest zemalja – Albanije, Rumunije, Makedonije, Slovenije, Turske i BiH, a održane su dvije trke – muška i ženska.

Cilj ovog takmičenja je gajiti dobre odnose među poštanskim operaterima, gajiti sportski duh i njihovu motivaciju.

Direktor BH Pošte Mirsad Mujić napomenuo je da su on i generalni direktor Turske Pošte Kenan Bozgeyik jučer potpisali i sporazum o saradnju na polju E-trgovine, ondnosno internet prodaje.

Po njegovim riječima, JP BH Pošta približava se modernim poštanskim uslugama koje su sada najveći trend u svijetu.

Biznis.ba / FENA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Federalno ministarstvo odbacilo zahtjev GIKIL-a za okolišnu dozvolu

Sob, 11/08/2018 - 11:46

Federalno ministarstvo okoliša i turizma odbacilo je Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole za GIKIL d.o.o. Lukavac.

Građani Lukavca i građani Bosne i Hercegovine zaslužuju da u svojim sredinama žive i rade u ekološki zdravom okruženju, saopćeno je iz Vlade Federacije BiH.

“Naravno da su investicije i strana ulaganja potrebne i dobrodošle u našu zemlju, ali postrojenja hemijske i koksne industrije, poput GIKIL-a, kao i ostalih industrijskih djelatnosti koje negativno utiču na životnu sredinu, moraju poštovati zakonom propisane uslove”, navodi se u saopćenju.

Iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma naglašavaju da se ne može i neće dozvoliti da Bosna i Hercegovina postane deponija za zastarjele tehnologije koje odbacuju razvijene zemlje svijeta.

U narednoj sedmici federalna ministrica okoliša i turizma Edita Đapo posjetit će Lukavac i još jedanput dati podršku lokalnoj zajednici, nevladinim organizacijama i građanima u njihovim opravdanim zahtjevima za rješavanje ekoloških problema i poboljšanja životne sredine.

Tužilaštvo Tuzlanskog kantona (TK) već godinu i po dana radi na izuzetno kompleksnim predmetima u oblasti zagađenja okoliša u ovom kantonu, a već su detektovani najveći zagađivači.

Kao najveći zagađivač navodi se Global Ispat Koksna Industrija Lukavac (GIKIL) posljedično čijem je neadekvatnom radu u protekla tri mjeseca došlo do dva ekološka incidenta, a u njihove negativne utjecaje po zdravlje građana lično su se uvjerili istražni timovi koji su obavljali uviđaje.

Biznis.ba

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Porezna uprava FBiH će uz pomoć internet oglašivača prikupljati podatke o iznajmljivačima stanova

Sob, 11/08/2018 - 10:53
Porezna uprava FBiH pojačala je aktivnosti na naplati poreza od građana koji izdaju imovinu, a podatke prikuplja i putem internet oglašivača kao što je Booking.com. Nažalost, općine u čijoj je nadležnosti registracija osoba koje iznajmljuju stan, do sada nisu pokazale zainteresovanost za saradnju s PU FBiH kada su u pitanju aktivnosti koje bi dovele do povećanja naplate poreza.

Nakon što je Booking.com u februaru ove godine obavijestio sve oglašivače u FBiH da će morati registrovati svoje poslovanje kako bi se nastavili oglašavati, očekivalo se da će mnogi krenuti u proces registracija. Ipak, prema podacima kantonalnih poreznih uprava u periodu od 1. februara do 31. jula ove godine nije došlo do značajnog povećanja broja podnesenih obrazaca PIP-1034 u odnosu na prošlu godinu.

“PU FBiH smanjene su mogućnosti inspekcijskog nadzora prijave i plaćanja ove vrste poreza i na taj način uticaj na efikasniju naplatu ove vrste javnih prihoda. U slučajevima kad službenici PU FBiH po osnovu svojih saznanja ili anonimnih prijava odlaze na adrese radi provjera da li su stanovi izdati pod zakup dešava se da građani ne dozvoljavaju kontrolu zbog povrede prava na privatnost, odnosno traže sudski nalog, bez kojeg inspektor ne može izvršiti kontrolu stambenog prostora, jer inspekcijski nadzor privatnih kuća, stanova, soba podrazumijeva ulazak u privatni prostor i narušavanje privatnosti. PU poduzima sve zakonom propisane radnje u cilju evidentiranja pravnih i fizičkih lica građana koji izdaju pod zakup kuće, stanove ili sobe i naplate javnih prihoda”, rečeno nam je u Službi za odnose s javnošću PU FBiH.

Odsjek za obavještavanje i istrage PU FBiH u okviru svoje nadležnosti provodi istražno obavještajne radnje pomoću kojih dolazi do saznanja o kućama ili stanovima  koje porezni obveznici građani izdaju u  zakup. Veliku pomoć imaju i od građana, posebno tokom posljednjih godina. S obzirom da prikupljeni prihodi po ovoj osnovi pripadaju budžetu općina u cilju veće naplate ove vrste prihoda, Porezna uprava je kontaktirala predstavnike općina radi dostavljanja informacija o zakupodavcima sa svojih područja, ali ističu da do sada nisu pokazali zainteresovanost za saradnju koja bi dovela do povećanja općinskih budžeta.

Značajno bolja situacija je kod iznajmljivanja poslovnih prostora privrednim društvima i poduzetnicima, s obzirom da se mjesto obavljanja djelatnosti (sjedište ili poslovna jedinica) mora na odgovarajući način dokumentovati radi registracije kod Porezne uprave FBiH.

“Porezna uprava nema podatke o broju stanova koji se nelegalno iznajmljuju pod zakup, pa prema tome, ne nema podatke, niti procjenu o eventualnoj visini evazije poreza po ovom osnovu. Pravna i fizička lica koja izdaju imovinu pod zakup podnose prijave i izvršavaju svoje obaveze u skladu sa zakonom. Međutim, na osnovu prijava, odnosno obrazaca na kojim se prijavljuje izdavanje imovine pod zakup, Porezna uprava ne može utvrditi način izdavanja tako da ne raspolaže ni podacima koliko je prijava koje su podnesene nakon 1. februara 2018. godine, podneseno zbog potrebe za oglašavanjem na internet stranici Booking.com”, kazali su.

Kantoni pojedinačno zakonima utvrđuju visinu poreza na imovinu koji plaćaju vlasnici poslovnih prostorija, stambenih zgrada i stanovi koje izdaju pod zakup. Također, građani koji izdaju poslovne prostorije, stambene zgrade ili stanove dužni su da obračunaju i uplate porez na dohodak od 10 posto.

Iz Porezne uprave FBiH podsjetili su da je nepodnošenje poreznih prijava kažnjivo prema Zakonu u poreznoj upravi FBiH, pa su tako kazne za fizička lica od 300 do 3.000 KM.

Porezne uprave susjednih zemlja pokrenule su također veliku akciju naplaćivanja poreza i kažnjavanja građana koji iznajmljuju svoje smještajne kapacitete a nisu prijavili djelatnost. Glavne podatke dobijaju putem servisa Booking.com i Airbnb. Porezna uprava Hrvatske objavila je nedavno podatke kako je više od polovine iznajmljivača u toj zemlji utajilo dio prihoda, te da više od polovine koji se oglašavaju putem ovih internet oglašivača nisu dostavili informacije o svom poreznom broju.

Biznis.ba

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Program za sufinansiranje pripravnika otkriva nove trendove u privredi ZDK

Sob, 11/08/2018 - 10:50

Javni poziv poslodavcima za učešće u programu sufinansiranja zapošljavanja osoba sa VSS, VŠS, SSS i KV mladih osoba bez radnog iskustva, za koji je posredstvom Ministarstva za rad, socijalnu politiku i izbjeglice Vlada Zeničko-dobojskog kantona osigurala 690.000 KM, pokazao je i neke nove trendove u privredi tog kantona – ocijenio je u izjavi za Fenu direktor JU Služba za zapošljavanje ZDK Anto Pešić.

Programom je prvobitno bilo predviđeno sufinansiranje zapošljavanja 100 pripravnika sa VSS i VŠS te 100 pripravnika sa SSS i KV.

-Programom će biti zaposlene ukupno 192 osobe, od čega su 50 njih pripravnici sa VSS/VŠS te 142 SSS/KV. S obzirom na to da smo gotovo tri puta imali više zahtjeva za prijem radnika sa srednjom stručnom spremom, bili smo prinuđeni tražiti i saglasnost Vlade ZDK da možemo udovoljiti poslodavcima. Saglasnost smo dobili, ali i sama činjenica da, za razliku od ranijih godina, sada više interesa imamo za zapošljavanje radnika sa srednjom stručnom spremom, govori da se nešto dešava u privredi – navodi Pešić.

Izrazio je zadovostvo što je više aplikacija prispjelo za zapošljavanje u realnom sektoru. O tome, ističe, govori i podatak kako je 91,67 posto zahtjeva za zapošljavanje, odnosno za 176 radnika, stiglo iz privatnog sektora. Samo četvero poslodavaca, od 95 prijavljenih, ne ispunjavaju uvjete javnog poziva.

– Već od ponedjeljka, 13. augusta poslodavce koji su ispunili uvjete počet ćemo obavještavati da mogu primati u radni odnos osobe za koje su aplicirali. Program je ciljano bio za osobe do 35 godina straosti, a koje nisu stekle iskustvo za svoju stručnu spremu pa im je to radno iskustvo potrebno za stjecanje prava za polaganje stručnih ispita ili ispita općeg znanja. Novitet je da smo mjesečni iznos poticaja, koji je iznosio 350, za osobe koje su duže od šest mjeseci u evidenciji nezaposlenih, povećali za dodatnih 50 KM. Cilj je bio da stimuliramo zapošljavanje osoba koje su nešto duže u evidenciji nezaposlenih te da ukažemo i poslodavcima na potrebu da zapošljavaju osobe po dužini staža na birou – kaže Pešić.

Poslodavci će za novozaposlene s fakultetskom spremom dobivati poticaj narednih godinu dana, izuzev za zaposlene pripravnike VSS spreme medicinske struke, za koje će poticaji biti uplaćivani šest mjeseci.

Šest mjeseci će poslodavcima biti uplaćivani i poticaji za pripravnike sa srednjom stručnom spremom.

Biznis.ba / FENA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Promocija domaćih sireva, meda, kozmetike, ljekovitog bilja, voća i povrća

Sob, 11/08/2018 - 10:10

U organizaciji USAID/Sweden projekta FARMA II održano je zajedničko predstavljanje domaćih proizvođača sira, meda, kozmetike, ljekovitog bilja, voća i povrća iz cijele Bosne i Hercegovine.

Domaćin predstavljanja bio je trgovački centar “Bingo” u Mostaru, a u sklopu predstavljanja poduzetnici su govorili o izazovima s kojima se susreću, ali i postignutim rezultatima.

Naš projekt nastavlja s podrškom domaćim proizvođačima te je izuzetno važno da su ovakvi događaji svakodnevnica. Nakon Mostara i Trebinja, naredno mjesto susreta je Bihać. Mreža kompanija, udruženja i zadruga koje sudjeluju u ovim aktivnostima svakodnevno raste te smo ponosni na saradnju koju ostvarujemo, poručili su iz USAID/Sweden FARMA II projekta.

“Kompanija Bingo prepoznala je značaj projekta i sa zadovoljstvom ga podržavamo, jer je jačanje domaće privrede ujedno i misija ove kompanije. Većina proizvođača koji se predstavljaju u sklopu projekta su već partneri Binga, a onima koji to nisu, svakako su vrata otvorena za dostavljanje ponuda svojih proizvoda”, kazala je predstavnica “Binga” Tatjana Paunoski.

U promociji su sudjelovali Pađeni, Eko-sir Puđa, Promilk, ‘Orman Farmersko blago’, Faveda, BH Treasures, Ekolife, Ecoline, Halilović, Udruženje žena ‘Most’, Vextra, Farmavit, UP Matica i UP Vrijesak.

Domaći proizvođači poručili su kako je iznimno važno nastaviti rad na zajedničkim aktivnostima kako bi se smanjio trgovinski deficit i povećala kupovina domaćih proizvoda.

Biznis.ba / FENA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

SAD od 13. augusta uvodi dodatno oporezivanje za turski čelik i aluminijum

Sob, 11/08/2018 - 10:06

Američka administracija je potvrdila kako će od 13. augusta početi s dodatim oporezivanjem čelika i aluminijuma uvezenog iz Turske. Oporezivanje čelika koje trenutno iznosi 25 posto, nakon dva dana će biti povećano na 50 posto.

“Kako bi smanjili uvoz čelika, a istovremeno povećali korištenje domaćih kapaciteta, donio sam odluku da je neophodno i odgovarajuće da 13. augusta stupi na snagu oporezivanje od 50 posto na uvozni čelik iz Turske”, piše u odluci koju je potipaso američki predsjednik Donald Trump, a objavila Bijela kuća.

I u izjavi američkog ministra trgovine Wilbura Rossa potvrđeno je kako je predsjednik Trump donio odluku za povećanje poreza na turski čelik sa 25 na 50 posto.

Trump je u petak putem Twittera profila najavio dodatno oporezivanje na uvozni čelik i aluminijum iz Turske, odnosno da porez na čelik bude 50, a na aluminijum 20 posto.

Biznis.ba / AA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Na Makarskoj rivijeri 75.000 gostiju

Sob, 11/08/2018 - 10:05

Drugi vikend kolovoza na Makarskom primorju u znaku je još jedne velike ovoljetne smjene gostiju, većih gužvi na državnim i gradskim prometnicama te u trajektnom prometu.

Na Jadranskoj magistrali vozi se u dugim kolonama, usporeno i s povremenim zastojima, a na prilazu Makarskoj iz pravca Splita i Dubrovnika, kao i prilazima ostalim turističkim mjestima, također su veće gužve u prometu.

Na trajektnoj liniji Drvenik – Sučuraj od jutros neprekidno plove dva trajekta, čekanje na ukrcaj u Drveniku od oko sat i pol vremena, a na Hvaru za ukrcaj prema kopnu čeka se oko četiri sata, doznaje Hina u ispostavi riječke Jadrolinije.

Trajekt Pelješčanka na liniji Makarska – Sumartin u prve dvije dopodnevne plovidbe nije uspio ukrcati sva vozila i putnike prema Braču, pa je i za prvu poslijepodnevnu plovidbu trajekt uglavnom popunjen.

U ljetovalištima na Makarskom primorju, prema podacima turističkih ureda, do početka vikenda odmaralo se oko 75.000 domaćih i stranih gostiju, a nakon vikenda očekuje sa da isti broj gostiju nastavi s ljetnim odmorom.

U hotelskim kućama od Brela do općine Gradac koje ugošćuju više od 14.000 gostiju, kapaciteti su uglavnom popunjeni pa hotelijeri preporučuju prethodnu rezervaciju smještaja, a slično je i u kućama za odmor, dok u apartmanima i sobama obiteljskog smještaja ima još nešto slobodnih mjesta.

Biznis.ba / FENA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Vrijeme je da doznake dijaspore postanu investicije

Sob, 11/08/2018 - 10:00

Jedan od ključnih elemenata u razvoju BiH jesu investicije dijaspore, koju bi, prema mišljenju stručnjaka, trebalo posmatrati kao važnog poslovnog partnera BiH.

“Vrijeme je da dijasporu prestanemo doživljavati kao izvor doznaka, transfera novca i slično, a da je počnemo posmatrati kao izvor dobrih investicija. Idealno bi bilo da imamo dijasporu koja investira, a ne samo koja šalje taj novac u BiH, jer je to kratkoročno”, istakao je za “Nezavisne” Admir Čavalić, ekonomski analitičar iz Tuzle.

Naglasio je da kada je dijaspora u pitanju postoje značajne razlike između zemalja dijaspore u smislu njihove poslovne aktivnosti.

“Tako npr. imate neke zemlje poput Švajcarske, gdje imate zaista veliki broj domaćih preduzetnika, a s druge strane imate neke druge zemlje gdje nema toliko naših ljudi koji se bave privrednim aktivnostima”, rekao je Čavalić.

Kako navodi, brojna istraživanja su pokazala da problem kada su investicije dijaspore u pitanju uglavnom prave lokalni, a ne državni nivoi vlasti.

“U odnosima s lokalnom vlašću, specifično s opštinskim vijećima i načelnicima, potencijalne investicije dijaspore mogu da, nažalost, shodno mehanizmima moći lokalne vlasti, budu blokirane”, rekao je Čavalić.

Mirsad Isaković, ekonomski stručnjak i profesor ekonomije, kazao je da je saradnja s dijasporom jako bitan segment u cijelom društvu.

“Gotovo 24 odsto BDP-a su sredstva iz dijaspore, odakle godišnje u BiH stižu oko tri milijarde. Ako imamo u vidu da su proizvodnja i nove vrijednosti u BiH još u fazi fantazije, onda ta sredstva možemo posmatrati kao osnovna sredstva za reprodukciju”, istakao je Isaković za “Nezavisne”.

Važno je napomenuti, naglašava Isaković, da je Centralna banka BiH izdala podatak da je više od 12 milijardi maraka vrijednost štednje građana, te da ta štednja iz godine u godinu raste.

“Pretpostavljam da je tu najvećim dijelom štednja dijaspore, jer ne vidim mogućnost da građani BiH s ovakvim platama uštede 12 i po milijardi maraka, ali vidim mogućnost da ljudi iz dijaspore to urade”, ocijenio je Isaković, te dodao da je na vlasti i Centralnoj banci BiH da se pobrinu da ta sredstva budu plasirana u dugoročne investicije.

A upravo o umrežavanju poslovne dijaspore s dobavljačima iz BiH govorilo se na trećem godišnjem “Reconnect” skupu u Sarajevu.

Kako je rečeno, cilj skupa je podrška umrežavanju i poslovnoj saradnji kompanija u inostranstvu, uključujući one koje su u vlasništvu bh. dijaspore i sadašnjih i potencijalnih bh. dobavljača usluga i proizvoda iz oblasti informacionih tehnologija i proizvodnje i obrade metala, drveta, plastike i drugih materijala.

“Ono što smo naučili je da nam dijaspora pokazuje da je moguće investirati u BiH i da je moguće biti uspješan. Oni nam daju dobar primjer da je bez obzira na sve administrativne prepreke, ukoliko se uklone, moguće uspjeti”, kazao je Piter Dafi, šef Misije USAID-a u BiH, koji je prisustvovao ovom skupu.

Adnan Berberović, član Upravnog odbora “BAFA-Restarta”, istakao je da je cilj ovog skupa da se ljudi što više spoje kako bi realizovali zajedničke poslovne ideje u BiH.

Senad Šantić, direktor firme “ZenDev”, smatra da je neophodna konekcija, jer je dva miliona u BiH i dva miliona bh. dijaspore veliki broj ljudi koje treba okupiti kako bi radili zajedno, ali to treba da bude organizovano i da funkcionira na nivou države.

Primjer dobre poslovne saradnje je firma “Sućo” iz Živinica koja proizvodi vatrogasna vozila, a direktor te firme Suad Bešlić naglašava da je veoma važan kontakt sa dijasporom, da ih treba motivirati da sarađuju, jer “dijaspora je kičma Bosne i Hercegovine”.

Kako je navedeno na skupu, dijaspora pokazuje da sve više firmi u BiH može proizvoditi robe i usluge koje su konkurentne na evropskom i svjetskom tržištu.

Priliv direktnih stranih investicija 777,7 miliona KM

Priliv direktnih stranih investicija u BiH u prošloj godini iznosio je 777,7 miliona KM, odnosno 2,5 odsto BDP-a, i veći je za 213,6 miliona KM u odnosu na 2016. godinu, saopšteno je iz Centralne banke BiH.

Najviši priliv investicija bio je iz Austrije – 186,8 miliona KM, a slijedi Hrvatska sa 102 miliona, Slovenija sa 101,7 miliona, Švajcarska sa 58,7 miliona, te Srbija sa 53,9 miliona KM.

U bankarskom sektoru realizovano je najviše investicija i to 261,2 miliona KM, u proizvodnju i snabdijevanje električnom energijom 64,2 miliona, u proizvodnju baznih metala 50,7 miliona KM, u proizvodnju motornih vozila 46,5 miliona, a u trgovinu na malo 10,2 miliona KM.

Na kraju 2017. stanje direktnih stranih investicija iznosilo je 13,45 milijardi KM, od čega se najveći dio – 66,1% odnosi na vlasnička učešća. Najveći iznos stanja direktnih investicija se i dalje odnosi na Austriju – 2,6 milijardi KM, Hrvatsku 2,3 milijarde i Srbiju dvije milijarde KM.

Biznis.ba / NN

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Od nedjelje niže cijene prijevoza vozovima Željeznica RS-a

Sob, 11/08/2018 - 08:56
Iz kompanije Željeznice Republike Srpske saopćili su da od sutra stupaju na snagu izmijenjeni tarifsko-komercijalni uslovi kod prevoza putnika u unutrašnjem i međuentitetskom saobraćaju.

Iz ŽRS-a navode da se u unutrašnjem saobraćaju, umjesto tarifskih kilometara, od noćas u ponoć uvode stvarna kilometarska rastojanja, tako da je daljinar sa stvarnim odstojanjima od sada mjerodavan u svim vrstama saobraćaja – unutrašnji, međuentitetski i međunarodni.

Od sutra važe i novi dodaci za brzi i poslovni voz, novi dodaci za karte izdate u vozu i novi iznos naknade za rezervaciju sjedišta, niži od dosadašnjih.

Tako će putnici u unutrašnjem saobraćaju umjesto tri KM, koliko su plaćali dodatak za brzi voz, od sada za taj dodatak izdvajati 1,50 KM. Ukoliko nisu stigli da kartu za bilo koju vrstu saobraćaja kupe na željezničkoj stanici, mogu je kupiti kod konduktera uz dodatak od tri KM, a ako se ne jave kondukteru dodatak je pet KM.

Iz ŽRS-a pojašnjavaju da su dodaci po tom osnovu do izmjena tarifsko-komercijalnih uslova bili 7,50 KM i 15,00 KM. Naknada za rezervisanje sjedišta, sa 1,50 KM u unutrašnjem i tri marke u međunarodnom saobraćaju, smanjena je na jednu KM.

Tablice cijena za unutrašnji saobraćaj su nove i prilagođene su prelasku na daljinar sa stvarnim odstojanjima, pa su zbog smanjenja kilometarskih udaljenosti povećane zonske cijene.

“Provedene mjere nivelacije cijena su imale za rezultat da je na najvećem dijelu relacija cijena karte ostala približno ista ili je blago pojeftinila, zavisno od ranga voza, dok je samo na manjem broju relacija neznatno poskupila”, navode iz ŽRS.

Tako na relaciji Doboj–Banja Luka nova cijena karte za lokalni putnički voz iznosi 8,60 KM, a brzi 10,10 KM, u odnosu na dosadašnjih 8,40 KM, odnosno 11,40 KM.

Nova cijena karte na relaciji Banja Luka – Prijedor za lokalni putnički voz iznosi 5,50 KM, a brzi sedam KM, u odnosu na stare cijenu 5,50 KM odnosno, 8,50 KM.

Relacija Banja Luka – Novi Grad za lokalni putnički voz iznosi 8,30 KM, a brzi 9,80 KM, sa dosadašnjih 8,40 KM, odnosno 11,40 KM.

Relacija Doboj – Tekućica iznosi 1,80 KM umjesto dosadašnjih 2,10 KM.

Nivelacija cijena izvršena je i u međuentitetskom saobraćaju. Cijena karte Sarajevo – Banja Luka, koja je za talgo voz prethodno iznosila 26,90 KM, sada iznosi 25,10 KM i niža je u odnosu na cijene autobuske karte za navedenu relaciju koja se kreće od 29,00 do 31,10 KM.

I cijena karte Sarajevo – Bihać od 36,70 KM povoljnija je u odnosu na autobusku cijenu koja se, zavisno od prevoznika, kreće u rasponu od 39,00 KM do 40,90 KM.

Iz ŽRS navode da je tablica cijena prilagođene tržišnim uslovima, čime je povećana konkurentnost u odnosu na autobuski saobraćaj, te su stvoreni uslovi za pridobijanje novih putnika i povećanje njihovog broja u vozovima.

Biznis.ba

Kategorije: Bosna in Hercegovina