Biznis.ba

Syndicate content Biznis.ba
Poslovni magazin
Updated: 2 min 33 sek od tega

U Rusiji od ove godine ima više od 70 milijardera

Pet, 19/10/2018 - 09:31

U Rusiji je u 2018. broj milijardera u dolarima porastao za pet od prošle godine i sada ih ima 74, prema godišnjem izvješću banke Credit Suisse objavljenom u četvrtak, koje naglašava neujednačenost raspodjele bogatstva u zemlji.

“Jaka koncentracija bogatstva u Rusiji se odražava se u činjenici da ima 74 odraslih milijardera, unatoč niskoj razini bogatstva po odrasloj osobi”, prema izvješću koje nabraja 69 milijardera iz izvješća 2017.

Prema posljednjem izvješću, 10 posto najbogatijih stanovnika posjeduje 82 posto bogatstva u Rusiji.

U Rusiji veća koncentracija bogatstva među najbogatijima nego u SAD-u

To je visoka razina, viša i od razine u Sjedinjenim Državama, 76 posto, gdje je raspodjela bogatstva jedna od najkoncentriranijih u razvijenim zemljama, naglašava izvješće. Ta razina je također viša od one u Kini, 62 posto.

“Bogatstvo kućanstava se u Rusiji brzo povećalo tijekom prvih godina stoljeća. Između 2000. i 2007. bogatstvo po odrasloj osobi je osam puta povećano”, navodi se u dokumentu.

Tečaj je s 25 rubalja za dolar u 2007. porastao na 34 sredinom 2014. i krajem te godine, nakon uvođenja financijskih sankcija, dosegao je 60 rubalja. Tečaj je sredinom 2018. iznosio 63 rubalja za dolar, podsjećaju analitičari iz Credit Suisse.

U ožujku si je predsjednik Vladimir Putin odredio kao cilj svog četvrtog mandata 2018.-2024. godišnji rast od 4 posto i upola nižu stopu siromaštva, prenosi Hina.

Iako je stopa siromaštva s 29 posto u 2000. pala na 10,7 posto u 2012. prema ruskoj statističkoj agenciji Rosstat, ona je 2016. narasla na 13,5 posto.

Stanje je osobito kritično u provinciji, gdje su daleko od sjaja metropole, plaće i mirovine jedva dovoljne za preživljavanje.

Biznis.ba

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Azijske berze pale drugi dan zaredom, dolar ojačao

Pet, 19/10/2018 - 08:41

Na azijskim su berzama u petak cijene dionica pale, kao i na Wall Streetu dan prije, što je posljedica zabrinutosti ulagača zbog usporavanja rasta kineskog gospodarstva, rasta kamata u SAD-u i tenzija između Europske komisije i Italije.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7:30 u minusu 0,2 posto, oslabivši drugi dan zaredom.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skliznuo više od 1 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Hong Kongu, Australiji i Singapuru pale između 0,1 i 0,8 posto. U Južnoj Koreji su, pak, blago porasle.

Od samog početka trgovanja azijske burze pod pritiskom

Od samog početka trgovanja azijske su burze pod pritiskom zbog jučerašnjeg pada cijena dionica na Wall Streetu za više od 1 posto, što je posljedica trgovinskog rata između SAD-a i Kine, rasta kamata u SAD-u, zabrinuti zbog tenzija između SAD-a i Saudijske Arabije, kao i sukoba između Europske komisije i Italije.

Nesigurnosti na tržištima dodatno je pridonio podatak da je kinesko gospodarstvo u trećem tromjesečju poraslo 6,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, najsporije od svjetske financijske krize 2009. godine i manje od očekivanja analitičara, što je posljedica trgovinskog rata sa SAD-om i nastojanja vlasti da zauzdaju rizično kreditiranje.

”Jača trend usporavanja rasta, premda kineske vlasti nastoje potaknuti investicije i podržati gospodarstvo”, kaže Kota Hirayama, ekonomist u tvrtki SMBC Nikko Securities.

Zbog toga su cijene dionica na burzi u Šangaju jutros skliznule na nove najniže razine u gotovo četiri godine. No kasnije su gubici ublaženi jer je kineski regulator tržišta obećao podršku privatnim tvrtkama i kompanijama koje imaju problema s likvidnošću.

A što se podrške cjelokupnom gospodarstvu tiče, ovoga je tjedna kineski premijer poručio da je gospodarstvo suočeno s pojačanim negativnim pritiscima, ali da će vlada poduzeti mjere za stabilizaciju rasta.

Ekonomski izgledi nisu optimistični

Ipak, ”gledajući u budućnost, ekonomski izgledi nisu optimistični jer će se izvoz suočiti s daljnjim čeonim vjetrovima zbog američkih carina i slabljenja potražnje na tržištima u razvoju. Očekujemo da će se iduće godine rast BDP-a usporiti na 6,0 do 6,2 posto”, kaže Nie Wen, analitičar u tvrtki Hwabao Trust Shanghai.

Loše na tržišta utječu i tenzije između SAD-a i Saudijske Arabije zbog nestanka saudijskog novinara s američkim državljanstvom Jamala Khashoggija.

Sumnja se da je taj kritičar saudijske vlasti ubijen, a ako se dokaže da su one umiješane u to, Washington bi mogao nametnuti sankcije Saudijskoj Arabiji, što bi moglo izazvati pad izvoza nafte iz te zemlje i rast cijena energenata.

Uz to, Europska komisija jučer je upozorila Italiju kako njezini planovi o povećanju proračunskog deficita u idućim godinama predstavljaju “nezapamćeno” kršenje propise eurozone po pitanju proračuna.

Talijanska vlada planira proračunski deficit u sljedećoj godini od 2,4 posto BDP-a, što je, doduše, manje od maksimalno dopuštenih 3 posto, no prijašnja vlada obećala je znatno smanjenje deficita kako bi se smanjio golemi javni dug koji doseže 130 posto BDP-a, prenosi Hina.

Dolar jača

Ulagači nisu skloni rizičnijim investicijama i zbog toga što se očekuje da će američka središnja banka nastaviti s politikom postupnog povećanja kamatnih stopa.

I dok to loše utječe na tržišta kapitala, na valutnim tržištima dolar jača.

Njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 95,94 boda, dok je jučer u ovo doba iznosio 95,65 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao 0,2 posto, na 112,40 jena.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,1460 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1495 dolara.

A cijene su nafte, nakon jučerašnjeg pada, jutros nadoknadile dio gubitaka. Na američkom je tržištu cijena barela porasla 0,3 posto, na 68,90 dolara, dok je na londonskom tržištu barel poskupio 0,2 posto, na 79,50 dolara.

Biznis.ba

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Wall Street potonuo više od 1 posto, niz razloga za brigu

Pet, 19/10/2018 - 08:40

Na Wall Streetu su u četvrtak cijene dionica potonule više od 1 posto jer su ulagači, osim zbog trgovinskih napetosti i rasta kamata u SAD-u, zabrinuti zbog tenzija između SAD-a i Saudijske Arabije, ali i Europske komisije i Italije.

Dow Jones skliznuo je 327 bodova ili 1,30 posto, na 25.379 bodova, dok je S&P 500 potonuo 1,40 posto, na 2768 bodova, a Nasdaq indeks 2,14 posto, na 7485 bodova.

Najviše pale cijene dionica u tehnološkom i potrošačkom sektoru

Među 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa najviše su jučer pale, više od 2 posto, cijene dionica u tehnološkom i potrošačkom sektoru, a samo su komunalni i nekretninski, koji se smatraju defenzivnima, izbjegli gubitke.

”Razlog su tome uobičajeni sumnjivci – trgovinski rat između SAD-a i Kine te rast kamata Feda”, kaže Brendan Erne, direktor u tvrtki Personal Capital.

Dan prije objavljen je zapisnik sa sjednice Feda u rujnu, koji je pokazao da su čelnici američke središnje banke suglasni po pitanju daljnjeg postupnog povećanja ključnih kamatnih stopa.

U rujnu je Fed povećao te stope po treći put ove godine za 0,25 postotnih bodova i signalizirao da se može očekivati daljnje povećanje kamata u prosincu.

Povećanje kamata

Osim toga, Fed očekuje da će sljedeće godine trebati povećati kamate još u tri navrata, a potom još jednom u 2020. godini jer američko gospodarstvo snažno raste, što bi moglo potaknuti jačanje inflacije.

Mogućnost agresivnog povećanja kamata Feda dodatno unosi nesigurnost na ionako nesigurno tržište zbog zabrinutosti ulagača u vezi trgovinskog rata između SAD-a i Kine te usporavanja rasta svjetskog gospodarstva.

Dodatno su toj nesigurnosti jučer pridonijele tenzije između SAD-a i Saudijske Arabije zbog nestanka saudijskog novinara s američkim državljanstvom Jamala Khashoggija.

Sumnja se da je taj kritičar saudijske vlasti ubijen, a ako se dokaže da su saudijske vlasti umiješane u to, Washington bi mogao nametnuti sankcije Saudijskoj Arabiji, što bi moglo izazvati pad izvoza nafte iz te zemlje i rast cijena energenata, prenosi Hina.

Pale i europske burze

Uz to, Europska komisija jučer je upozorila Italiju kako njezini planovi o povećanju proračunskog deficita u sljedećim godinama predstavljaju “nezapamćeno” kršenje propise eurozone po pitanju proračuna.

Talijanska vlada planira proračunski deficit u sljedećoj godini od 2,4 posto BDP-a, što je, doduše, manje od maksimalno dopuštenih 3 posto, no prijašnja vlada obećala je znatno smanjenje deficita kako bi se smanjio golemi javni dug koji doseže 130 posto BDP-a.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,39 posto, na 7026 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,07 posto, na 11.589 bodova, a pariški CAC 0,55 posto, na 5116 bodova.

Biznis.ba

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Gazprom Energoholding želi projekte u Srbiji

Pet, 19/10/2018 - 08:00

Ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić sastao se u Beogradu sa predstavnicima ruske kompanije Gazprom Energoholding, koja se bavi elektroenergetikom i vodeća je kompanija u tom sektoru u Rusiji.

U pitanju je „kćerka firme” ruskog energetskog giganta Gazprom, navodi se u saopštenju Ministarstva energetike, a predstavnici Gazprom Energoholdinga zainteresovani su da investiraju u energetske projekte u Srbiji, prenosi SEEbiz.eu.

Rusku delegaciju predvodio je generalni direktor Gazprom Energoholdinga, Denis Fedorov.

Predstavnici kompanije, izvestili su ministra Antića o zainteresovanosti o investiranju u energetske projekte na srpskom tržištu, s obzirom na to da je u novom portfoliju kompanije predviđeno širenje poslovanja na evropsko i tržište Azije.

„Srbiju vide kao tržište atraktivno za dalja ulaganja i to je jedan od razloga za sastanak sa srpskim ministrom rudarstva i energetike”, navodi se u saopštenju.

Poslovanje Gazprom Energoholdinga zasniva se na razvoju i implementaciji projekata iz tradicionalnih izvora energije – gasa i uglja, ali je plan da investicije prošire i na obnovljive izvore energije.

„Spremni smo za dalje projekte i u oblasti OIE, a naše širenje na evropsko tržište htjeli bismo da započnemo upravo iz Srbije, poučeni pozitivnim iskustvima Gazpromnjefta, kompanije koja ima većinski udio u Naftnoj industriji Srbije, ali i imajući u vidu naš zajednički projekat Termoelektrane-toplane u Pančevu”, kazao je izvršni direktor Gazprom Energoholdinga, Denis Fedorov.

Na sastanku je, dodaje se u saopštenju, pozitivno ocijenjena dosadašnja realizacija TE – TO Pančevo, zajedničkog projekta NIS-a i Gazprom Energoholdinga.

Plan je da godišnja proizvodnja električne energije u TE – TO iznosi 1400 GWh što je, primjera radi, dovoljno za snabdjevanje 230.000 prosječnih domaćinstava.

Ministar Antić istakao je, da činjenica da je ta ruska kompanija zainteresovana za razvoj i implementaciju projekta u Srbiji, dokaz da naša zemlja ima povoljan zakonski okvir i siguran ambijent za priliv ino investicija, piše u saopštenju.

„Visok nivo bilateralnih političkih odnosa predsjednika Putina i predsjednika Vučića, želimo da pretočimo u efikasnu i široku ekonomsku saradnju sa Ruskom Federacijom. S obzirom na to da su vodeće ruske energetske kompanije u Srbiji prisutne kroz saradnju Gazproma i Srbijagasa, kao i kroz većinsko vlasništvo Gazpromnjefta u NIS-u, želimo da tu saradnju proširimo i na druge aspekte proizvodnje energije, a u saradnji sa ruskim partnerima”, izjavio je Antić.

On je naglasio da će Gazprom Energoholding, za implementaciju projekata koji su od interesa za obje strane, imati punu podršku Vlade Srbije i Ministarstva rudarstva i energetike.

Sastanku su prisustvovali generalni direktor NIS-a, Kiril Tjurdenjev i generalni direktor Srbijagasa Dušan Bajatović, kao i predstavnici EPS-a i Ministarstva rudarstva i energetike.

 

Biznis.ba

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Proizvodnja debelo zaostaje za trgovinom

Čet, 18/10/2018 - 21:55

Od 40.322 privredna subjekta koja su poslovala u Republici Srpskoj tokom 2017. godine – samo su 84 velika preduzeća, pokazuju podaci Poreske uprave RS i Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF) RS.

Prema istim podacima, u protekloj godini u RS poslovalo je 17.559 malih i srednjih preduzeća, kao i 22.679 preduzetnika, od čega su tri velika.

Svi zajedno zapošljavaju blizu 200.000 radnika, od čega u velikim preduzećima radi 56.384 ljudi, a u srednjim 100.439, dok je kod preduzetnika zaposleno 41.896 lica.

Većina malih i srednjih preduzeća je skoncentrisana u sektoru trgovine (34,50 odsto), prerađivačkoj industriji (13,95 odsto), ugostiteljstvu (12,35 odsto) i saobraćaju (8,09 odsto). Prema obliku organizovanja i dalje su dominantna društva s ograničenom odgovornošću, sa 86,10 odsto.

Mala i srednja preduzeća su u prošloj godini ostvarila tri četvrtine poslovnih prihoda od svih preduzeća, a ista je situacija kada je i dobit u pitanju.

Gledano po geografskim područjima Republike Srpske, kao i do sada, dominira privredno područje Banjaluke.

Podaci pokazuju i kako broj malih i srednjih preduzeća raste, kao i broj zaposlenih u njima.

“Finansijska podrška sektoru malih i srednjih preduzeća na republičkom nivou pružena je za realizaciju projekata zapošljavanja i samozapošljavanja, za podršku projekata u oblasti razvoja turizma i za projekte iz poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u ukupnom iznosu 12,86 miliona KM. Treba pomenuti i sredstva plasirana kroz kreditne linije Investiciono-razvojne banke RS u ukupnom iznosu od 61,23 miliona KM”, navodi se u saopštenju Vlade RS.

Predrag Duduković, ekonomista iz Banjaluke, kaže kako mali broj velikih privrednih sistema ne mora da bude neki negativan pokazatelj, ali da podatak koji govori da kod malih i srednjih preduzeća dominira trgovina, svakako privlači pažnju i stvara razlog za zabrinutost.

Dodaje kako velika preduzeća zapošljavaju puno radnika i za sobom povlače dosta manjih preduzeća i kooperanata, ali nisu presudna i neophodna da bi se jedno društvo razvijalo.

“Pored velikih, i srednja preduzeća su vrlo poželjna, jer generišu dosta malih preduzeća oko sebe i jednostavno ih uvezuju, nakon čega mala od njih žive. Veći problem je što je trgovina dominantna, a mi bi trebalo da se, prije svega, bavimo proizvodnjom. Društvo ne može živjeti od trgovine i moramo imati više proizvodnih preduzeća koja ostvaruju novu vrijednost i takva sa svojim proizvodima mogu nastupati na drugim tržištima van našeg područja te se na taj način razvijati”, kazao je Duduković.

Usvojena informacija o proizvodnom ciklusu

Vlada RS je na jučerašnjoj sjednici usvojila i informaciju o zasnivanju novog proizvodnog ciklusa u 2018. godini.

U jesenjoj sjetvi 2018. godine biće zasijano ukupno 65.616 hektara pod ratarskim kulturama, od čega će oko 40.100 hektara biti zasijano pod pšenicom kao dominantnom ratarskom kulturom u jesenjoj sjetvi. Pod uljanom repicom će biti zasijano 1.735 hektara.

Vlada RS je dala saglasnost da se izvrši prodaja dijela nepokretnosti na prostoru akcionarskog društva “Jadar” Zvornik, gdje je potencijalni investitor pokazao interes za kupovinu objekta s pripadajućim zemljištem.

Biznis.ba / NN

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Omersoftić: Štediše ne mogu ostvarivati prava na povrat štednje od Slovenije

Čet, 18/10/2018 - 17:57

Udruženje za zaštitu deviznih štediša u Bosni i Hercegovini je obavijestilo štediše Ljubljanske banke, koje nisu prema slovenskim zakonima mogle ostvariti direktan pristup sudovima u Sloveniji, da je Evropski sud za ljudska prava odbacio njihove predstavke kao nedopuštene.

Donesenim odlukama Evropskog suda, štediše više ne mogu ostvarivati svoja prava na povrat štednje od Republike Slovenije.

– Budući da je u presudi Ališić Evropski sud utvrdio da se sva naša imovina nalazi u Sloveniji, i da je tu našu imovinu Republika Slovenija unijela u kapital Nove Ljubljanske banke, prema međunarodnom pravu, oteta imovina mora biti vraćena – navodi u saopćenju za javnost predsjednica Udruženja za zaštitu deviznih štediša u BiH  Amila Omersoftić.

Biznis.ba / FENA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Cijene goriva udar na džep

Čet, 18/10/2018 - 17:43
Svjedoci smo da na benzinskim pumpama u BiH svakih nekoliko dana osvane nova cijena goriva, ali se pri punjenju naših automobila ne radujemo nižoj cijeni, već razmatramo novo poskupljenje.

Zavisno od distributera, koji mogu slobodno formirati cijene, u FBiH je gorivo poskupjelo u utorak i nešto je skuplje nego u RS, ali se i u Srpskoj očekuje novi skok. U ne tako davnom periodu cijena litra vode i litra goriva je bila skoro ujednačena, da bi danas litar goriva bio duplo skuplji. Broj pređenih kilometara za novčanicu od 20 KM postaje sve manji.

Obistinjuje se ono što tvrde prevoznici da nas na ulasku u novu godinu očekuje i cijena litra goriva od 2,5 KM. Vrijednost goriva nam “bode oči”, ali nam i druge namirnice poskupljuju iz dana u dan po nekoliko feninga.

S novom godinom nas tradicionalno očekuje i novi udar na džep, jer gorivo nije samo pokretač vozila, nego se njegovim poskupljenjem stvara lančana reakcija, pa rastu cijene karata za prevoz, namirnica… Sve bi to na neki način bilo i opravdano da uporedo s poskupljenjem životnih potrepština rastu i plate.

Prema tvrdnjama stručnjaka, poskupljenje goriva uzrokuju viša nabavna cijena, viša cijena barela nafte na svjetskom tržištu te akcize, odnosno davanja državi. Svoje izvore nafte nemamo te možemo samo da iščekujemo nove cijene barela nafte na svjetskom tržištu i da se molimo da neće doći do neke krize na Bliskom istoku, sukoba u Siriji ili sankcija Iranu. Iako je očigledno da ta cijena ide samo naviše, nezahvalno je dalje prognozirati njeno kretanje na svjetskoj berzi, to se nikad ne zna, a onaj ko to pretpostavi je bogat čovjek. To ne poznajemo ni mi ni naši naftaši, koji zavise direktno od cijene barela. Cijena barela je ranije bila i veća, a cijene goriva kod nas niže, međutim pumpašima nameti nisu bili ovoliki, te je razloga za sadašnje poskupljenje goriva mnogo.

Preostaje nam samo da se nadamo da do novog poskupljenja neće doći, da vozila nećemo koristiti samo onda kada moramo, da neće da se vozi samo onaj ko ima para, a onaj ko nema da ide pješke ili biciklom.

Piše: Goran Lajić

Biznis.ba / NN

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Turkish Airlines zapošljava 500 pilota

Čet, 18/10/2018 - 17:22
Državna turska aviokompanija Turkish Airlines zaposliće 500 pilota, a očekuje se da će broj novih pilota do kraja 2018. godini dostići broj 1.100, izjavio je Bilal Eksi, izvršni direktor kompanije.

 

Eksi je u četvrtak rekao da će 500 pilota, među kojima 41 kapetan i 286 prvih oficira biti obučeno u kompaniji.

“Činjenica da je većina pilota Turaka pokazuje važnost Turkish Airlinesa za tursko vazduhoplovstvo”, istakao je Eksi.

Turkish Airlines je šest godina zaredom od 2011. do 2016. bilo proglašen za najboljeg avioprevoznika u Evropi, a čak devet puta u nizu do 2017. za najbolju aviokompaniju u južnoj Evropi.

Turkish Arlines osnovan je 1933. godine i leti na više od 300 destinacija u više od 120 zemalja s flotom od 330 aviona. Prema navodima iz kompanije, plan je da do 2023. godine flotu čini preko 500 aviona. Turskih Airlines je prošle godine prevezao 68,6 miliona putnika sa 79,1 posto popunjenosti sjedišta.

Biznis.ba / AA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Autoceste FBiH idu na berzu po 100 miliona KM za nove investicije

Čet, 18/10/2018 - 16:54
Preduzeće “Autoceste FBiH” će u dva navrata na Sarajevsku berzu plasirati ukupno milion obveznica kako bi osigura 100 miliona KM za nova ulaganja u savremenu cestovnu infrastrukturu.

Emisija obveznica putem javne ponude iz člana 1. ove odluke realizovati će se emitovanjem 700.000 obveznica, u nematerijalizovanom obliku, nominalne vrijednosti 100 KM po obveznici, odnosno u ukupnom iznosu od 70.000.000 KM, sa valutnom klauzulom u eurima po kursu 1 KM = 0,5113 EUR, koji ce se primijenjivati kako prilikom isplate kupona, tako i prilikom isplate glavnice”, saopćeno je u odluci Autocesta Federacije BiH.

U drugoj emisiji emitovat će se 300.000 obveznica iste vrijednosti od 100 KM, u ukupnom iznosu od 30 miliona KM.

Rok za upis obveznica prve emisije će početi 3.12.2018. godine i trajat će do 21.12.2018. godine (do 13:25 sati). Rok za upis obveznica druge emisije će početi 21.12.2018. godine i trajat će do 31.12.2018. godine (do 13:25 sati).

U dijelu obrazloženja kapitalnog stanja preduzeća, “Autoceste” ističu da pored osnivačkog kapitala društva, ostali osnovni kapital društva iznosi 389.870.012 KM, akumulirana dobit prethodnrh godina iznosi 363.623.096 KM, a akumulirana dobit tekućeg perioda iznosi 65.393.160 KM, tako da ukupan kapital društva na dan 31.12.2017. godine iznosi 818.888.268 KM.

Na aukciji moći će učestvovati sva pravna i fizička lica, a detalje odnosno prospekt za prvu i drugu emisiju obveznica možete pročitati OVDJE i OVDJE.

Društvo procjenjuje da će efekti investiranja prikupljenih sredstava i redovni poslovni prihodi društva biti dovoljni za nesmetano servisiranje obaveza, te da ova emisija ni u kojem slučaju neće ugroziti finansijski položaj Autocesta FBiH.

Podsjećamo, Autoceste FBiH su početkom ove godine predstavile plan početka gradnje čak 190 kilometara autoputeva i brzih puteva. Vlada FBiH je plan usvojila, ali nijedno novo gradilište nije otvoreno od početka godine.

Trenutno se gradi Zenička zaobilaznica u dužini od blizu 8 kilometara, a čiji završetak ne možemo očekivati prije sredine 2019. godine.

Biznis.ba

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Kompanija “dm” u ponudu uvrstila 30 novih bh. proizvoda

Čet, 18/10/2018 - 16:05

Njemačka kompanija “dm drogerie markt” predstavila je danas u Tarčinu rezultate inicijative Startajmo {Zajedno}, u okviru koje su podržali 10 bh. proizvođača u razvoju njihovih proizvoda i osigurali im mjesto na policama “dm” prodavnica.

Među oko 14.000 proizvoda koje “dm” prodaje trenutno je i 466 bh. proizvoda, a zahvaljujući inicijativi Startajmo {Zajedno} taj broj će narasti na 500, čime će biti ostvaren cilj postavljen na početku godine.

Asortiman menadžerica “dm-a” Irma Zolj-Džeko rekla je da, zajedno s 10 proizvođača iz cijele BiH koji su odabrani kroz inicijativu, nestrpljivo iščekuju uvrštavanje 30 novih bh. proizvoda u njihov prodajni lanac.

– Kao mentori nastojimo prenijeti naše znanje i iskustvo kako bismo proizvođačima pružili mogućnost da na tržište plasiraju što kvalitetniji i konkurentniji proizvod. Uvijek rado sarađujemo s pojedincima koji imaju kreativne i dobre ideje – dodala je Zolj-Džeko.

Proces uvrštavanja 30 bh. proizvoda u asortiman “dm-a” počeo je u oktobru, te će svi naći svoje mjesto na policama najkasnije do februara 2019.

Direktor “dm-a BiH” Damir Šlosel precizirao je da su prošlu poslovnu godinu zaključili ukupnim prometom od 161,4 miliona KM, što u odnosu na prethodnu godinu, predstavlja rast od 12,15 posto.

– Uspješno poslovanje ogleda se i u širenju prodajne mreže koja broji 70 prodavnica u 40 bh. gradova. Nove “dm” prodavnice svoja vrata kupcima su otvorile u Mostaru, Gračanici i Ljubuškom, dok je preuređeno 10 postojećih prodavnica od kojih je jedna, u Derventi, preseljena na novu lokaciju – istakao je Šlosel.

Naveo je da u narednoj poslovnoj godini kompanija “dm” namjerava investirati 7,9 miliona KM, najvećim dijelom u proširenje distribucijskog centra, te u otvorenje pet novih i preuređenje sedam postojećih prodavnica.

Biznis.ba /  FENA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Na Banjalučkoj berzi ostvaren promet od 1,16 miliona KM

Čet, 18/10/2018 - 15:48
Na današnjem trgovanju na Banjalučkoj berzi ostvaren je promet od 1.169.518,94 KM, kroz 66 transakcija. Vrijednost BIRS indeksa se povećala za 0,18 posto i iznosi 544,71 poena.

Na službenom berzanskom tržištu lista B najveći promet je ostvaren akcijama Telekoma Srpske a.d. Banja Luka, a trgovalo se u iznosu od 19.525,49 KM, po prosječnoj cijeni od 0,904 KM, čime je ostvaren pad u odnosu na prošlo trgovanje za -0,66 posto.

Ukupan promet obveznicama iznosio je 1.088.651,21 KM. Najviše se trgovalo obveznicama Republika Srpska – stara devizna štednja 8 u vrijednosti od 972.998,86 KM. Prosječna cijena ovih obveznica ostvarila je rast od 0,28 posto.

Najveći promet na tržištu fondova ostvaren je sa ZMIF u preoblikovanju Aktiva invest fond a.d. Banja Luka, trgovalo se u iznosu od 1.739 KM, po prosječnoj cijeni od 3,70 KM, što predstavlja rast cijene za 2,78 posto.

Od hartija od vrijednosti na slobodnom tržištu najveći promet je ostvaren akcijama Štamparija Grafokomerc a.d. Trebinje, a trgovalo se u iznosu od 51.612 KM, po prosječnoj cijeni od 0,66 KM, čime je ostvaren pad u odnosu na prošlo trgovanje za -1,49 posto.

Od akcija na slobodnom tržištu pad cijena akcija zabilježile su akcije samo jednog emitenta, od čega su akcije preduzeća Štamparija Grafokomerc a.d. Trebinje ostvarile pad od -1,49 posto i trgovalo se po cijeni od 0,66 KM po akciji, u vrijednosti od 51.612 KM.

Biznis.ba / FENA
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Na trgovanju na Sarajevskoj berzi ostvaren promet od 8.674,99 KM

Čet, 18/10/2018 - 15:46
Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi (SASE) ostvaren je ukupan promet od 8.674,99 KM, a u sklopu šest transakcija ukupno su prometovana 1.123 vrijednosna papira. Vrijednost BIFX-a nije se mijenjala u odnosu na prošlo trgovanje.

Vrijednost indeksa SASX-10 pala je za 0,11 indeksnih poena na 638,25 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,02 posto.

Vrijednost indeksa SASX-30 pala je za 0,04 indeksna poena na 1.115,26 poena.

Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI pala je za 1,67 indeksnih poena na 10.562,37 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,02 posto.

Vrijednost indeksa SASX-FN nije se mijenjala u odnosu na prošlo trgovanje.

Na kotaciji IF-ova ostvaren je ukupan promet od 1.721,30 KM, a u dvije transakcije prometovano je 910 dionica.

Na Slobodnom tržištu – ST1 ostvaren je promet od 1.049 KM dionicama emitenta JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo (simbol: JPESR), a u jednoj transakciji prometovano je 100 dionica.

Na Slobodnom tržištu – ST2 trgovano je dionicama emitenta Teledigital d.d. Sarajevo (simbol: TTRSR) u iznosu 2.208,69 KM, a u jednoj transakciji prometovano je 69 dionica.

Na Slobodnom tržištu – ST3 ostvaren je promet od 3.696 KM dionicama emitenta Aluminij d.d. Mostar (simbol: ALUMR), a protrgovane su 44 dionice kroz dvije transakcije.

Porast vrijednosti, od 100 posto, danas su zabilježile dionice emitenta Aluminij d.d. Mostar (simbol: ALUMR) i dostigle cijenu od 84 KM, dok su pad vrijednosti danas registrirale dionice emitenta JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo (simbol: JPESR) od 0,10 posto s cijenom 10,49 KM, saopćeno je iz Sarajevske berze.

Biznis.ba / FENA
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Godišnja inflacija u EU stabilna u rujnu

Čet, 18/10/2018 - 15:43

Godišnja stopa inflacija Europske unije iznosila je 2,2 posto u rujnu 2018. godine, i u odnosu na kolovoz ostala je na istoj razini. Godinu dana ranije stopa inflacije u EU je iznosila 1,8 posto, objavio je Eurostat.

Godišnja stopa inflacije u rujnu 2018. godine u eurozoni je iznosila  2,1 posto, dok je u kolovozu iznosila 2,0 posto. Godinu dana ranije, stopa inflacije je iznosila 1,5 posto.

U usporedbi s kolovozom 2018, godišnja inflacija je pala u devet država članica uključujući i Hrvatsku, ostala je stabilna u četiri i porasla u četrnaest država.

Najniže godišnje stope inflacije su zabilježene u Danskoj 0,5 posto, Grčkoj 1,1 posto i Irskoj 1,2 posto, dok su najbrže na godišnjoj razini rasle potrošačke cijene u Rumunjskoj i to 4,7 posto, Mađarskoj 3,7 posto te Bugarskoj 3,6 posto.

U rujnu 2018. najveći utjecaj na  godišnju stopu inflacije u eurozoni imao je rast cijena energenata, usluga te hrane, alkohola i duhana.

 

Biznis.ba / FENA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Općina Centar raspisala Javni poziv za finansiranje biznisa mladih

Čet, 18/10/2018 - 15:02

Općina Centar Sarajevo raspisala je Javni poziv za finansiranje biznisa mladih, a pravo učešća imaju nezaposleni od 18 do 35 godina starosti, pojedinačno ili u grupi.

Uslov je i da imaju prebivalište na području općine Centar najmanje godinu dana, te da dostave poslovni plan pokretanja vlastitog biznisa iz svih oblasti, osim trgovine i ugostiteljstva (izuzev originalnih ideja vezanih za turizam i domaće proizvode).

Općina Centar će za uspješno ocijenjene biznis planove osigurati troškove registracije firme, dio ili u cijelosti troškove zakupnine poslovnog prostora u prvoj godini obavljanja djelatnosti, te dio ili u cijelosti trošak zdravstvenog i penzionog osiguranja u prvoj godini obavljanja djelatnosti.

Javni poziv objavljen je u listu ”Oslobođenje” i na web stranici Općine www:centar.ba (Konkursi i oglasi), i ostaje otvoren do 18. decembra. Sve dodatne informacije mogu se dobiti i u Službi za finansije i lokalni ekonomski razvoj Općine Centar.

Cilj projekta Općine Centar je omogućiti mladima pokretanje vlastitog biznisa, pobuditi poduzetnički duh i motivirati početnike i kreativne pojedince s inovativnim i provedivim poslovnim idejama.

Općina Centar jedna je od osam odabranih lokalnih zajednica u BiH koja sa Institutom za razvoj mladih KULT, uz podršku Ambasade Kraljevine Švedske u BiH, učestvuje u projektu u okviru Poduzetničkog fonda za mlade, saopćeno je iz Općine Centar.

 

Biznis.ba / FENA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

BiH može biti sljedeća destinacija za outsourcing u Evropi

Čet, 18/10/2018 - 14:49

Analize bosanskohercegovačke kompanije „Storsen“, koja je pokrenuta investicijom iz bh. dijaspore, pokazuju da Bosna i Hercegovina ima potencijal za nova ulaganja na polju outsourcinga u biznis sektoru, te da uz jedinstvenu institucionalnu podršku, uključivanje dijaspore i bolje upoznavanje javnosti sa prilikama koje ova vrsta poslovanja donosi, može postati najbolja destinacija u Evropi za ‘drugu adresu’ kompanije – od pružanja usluga do prenosa proizvodnje.

–  Danas je putem outsourcinga moguće dislocirati sve poslovne funkcije i procese, a posebno tu treba razmišljati o nekim segmentima koji do posljednjih godina nisu bili tema – računovodstveni servisi, fakturisanje i obrada poslovne dokumentacije, razne vrsta istraživanja, analitički poslovi, izvještavanje, IT procesi, komunikacija sa kupcima i korisnicima, naplata i potraživanje, tehnička podrška kupcima, dizajn, regrutacija i slično. Na taj način se omogućava kompanijama da se u potpunosti fokusiraju na svoje osnovne poslovne funkcije poput  strategije, upravljanja, marketinga i prodaje – navode iz Storsena.

Analiza upućuje da BiH i dalje ima brojne komparativne prednosti u odnosu na regiju, ali i šire evropsko tržište.

– Porez na dobit u BiH je 10 posto, u Srbiji 15, Rumuniji 16, Poljskoj i Češkoj 19 posto. To je samo jedan od primjera koji poručuje da se isplati pokretati posao u našoj zemlji. Činjenica je da veći dio stranih ulaganja u BiH spada u bankarski sektor, nekih 21 posto, proizvodnju 35 posto, trgovinu 12 posto, telekomunikacije 15 posto. Međutim, ulaganja u usluge i finansijske servise ne prelazi 10 posto, a to je tržište koje može napraviti značajne poslovne promjene u našoj zemlji. Imamo visokoobrazovane kadrove, ljude koji su spremni učiti, govore strane jezike – posebno imamo visok stepen populacije koja govori njemački i engleski. Sve su to komparativne prednosti da se BiH učini najboljom poslovnom destinacijom za BPO, kako se skraćeno zove sektor pružanja usluga u biznisu kroz outsourcing –  dodaju iz Storsena.

Također, kako napominju, jedinstvena stopa poreza na dodanu vrijednost je 17 posto, dok je u zemljama okruženja i onima koje su ranije bile baze outsourcinga, poput Rumunije, Bugarske, Slovačke, Češke i Mađarske stopa PDV-a od 20 do 27 posto. Naravno, oni imaju dvostruke stope PDV-a, ali proizvodi koji su predmet najvećeg interesovanja investitora ne potpadaju pod osnovne životne namirnice i ono što je obuhvaćeno nižom stopom poreza.

– U rastućim tržištima business process outsourcing ili BPO kreirao je milione radnih mjesta u posljednjoj deceniji. Pružanje usluga u biznis sektoru za kompanije iz Evropske unije, znači da možemo zadržati vrhunski obrazovanu i kvalifikovanu radnu snagu u Bosni i Hercegovini. Istovremeno, oni će ostvarivati zaradu iznad prosjeka, te osigurati sebi šansu da napreduju i prate svjetske trendove – napominju iz Storsena.

USAID Projekt “Diaspora Invest” pruža tehničku podršku Storsenu, te zajedno sa drugim investitorima iz bosanskohercegovačke dijasporske zajednice nastoji ohrabriti nove investicije u zemlji.

– Ovo može biti vaša naredna poslovna destinacija, samo je važno povezati se i znati prave adrese za početak poslovanja u BiH – poručuju iz Storsena.

 

Biznis.ba / FENA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

AlmaDerm – Sapuni iz Kladnja spremni za Emirate

Čet, 18/10/2018 - 14:38

Firma “AlmaDerm” iz Kladnja jedan je od prvih malih porodičnih obrta, a uspjela je osigurati prostor za prodaju kozmetičkih preparata, krema i sapuna na tržištu Bliskog Istoka.

Vlasnica obrta Alma Čamdžić posljednjih sedmica priprema proizvode za izvoz u Ujedinjene Arapske Emirate. Najavila je da će učestvovati u Global Village okupljanju koje počinje 30. oktobra i traje šest mjeseci. Riječ je o jednom od najvećih događaja za turizam i zabavu u tom dijelu svijeta i predstavlja izuzetnu šansu za prodaju i promociju njihovih proizvoda.

AlmaDerm je počela sa proizvodnjom sapuna kao mala porodična firma, a danas ima stalnu prodaju u nekoliko gradova širom BiH. Proizvodnja raste iz dana u dan, a izazov je odgovoriti na sve zahtjeve tržišta.

-Imamo prodaju naših proizvoda u Sarajevo City Centru i u dvije radnje na Baščaršiji. Radimo i po dvadeset sati dnevno kada je potrebno ispoštovati rokove. Imali smo odličnu saradnju sa USAID/Sweden FARMA II projektom kroz nabavku opreme, što nam je olakšalo rad i zaokružilo našu proizvodnju. Sada imamo šansu da razmišljamo i o povećanju radne snage – kazala je Čamdžić, dodajući da poduzetnicima nije lako i da su velike obaveze kada se odluče za daljnji razvoj i investicije.

Nabavka kvalitetne ambalaže i sirovina, kreiranje dobre recepture, osiguranje prostora za prodaju, kako je kazala Čamdžić, svakodnevno traže ulaganja. Dosta su napredovali i kroz korištenje društvenih medija i promocije, a najvažnije je pridobiti i sačuvati povjerenje kupaca.

– Zbog svih izazova koje sam prošla želim poručiti drugim ženama, poduzetnicama da ne odustaju i da prate svoju ideju – zaključila je Čamdžić, saopćeno je iz USAID/Sweden FARMA II projekta.

 

Biznis.ba / FENA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Brčko Distrikt dobija nove zakone o stečaju i likvidacionom postupku

Čet, 18/10/2018 - 14:37

Nakon što je prije dvije godine novi zakon o stečaju usvojen u Republici Srpskoj, na novim zakonima o stečaju i likvidcionom postupku radi se i u Brčko Distriktu, dok se usvajanje istog seta zakona u Federaciji BiH očekuje nakon formiranja novog saziva Parlamenata.

Kvalitetno zakonsko uređenje, po uzoru na najbolje prakse iz zemalja okruženja, omogućava kompanijama da se izbore sa finansijskim problemima, ostanu u poslu i sačuvaju radna mjesta, fokusirajući se na maksimalnu zaštitu prava radnika. Nekoliko kompanija u Republici Srpskoj, nakon uspješnog procesa restrukturiranja, nastavile su rad sa postojećim i novozaposlenim radnicima.

Jedinstven pravni okvir u segmentu stečaja i likvidacije nesolventnih kompanija u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Brčko Distriktu BiH pružiće veću pravnu sigurnost za poslovanje u Bosni i Hercegovini. Time će obezbijediti pozitivno poslovno okruženje te rasteretiti tržište uklanjanjem privrednih društava koja ne obavljaju poslovnu djelatnost duži niz godina.

– Koordiniranim aktivnostima radnih grupa za izradu Zakona o stečaju i Zakona o likvidacionom postupku u Brčko Distriktu BiH, Federaciji BiH i Republici Srpskoj te usaglašavanjem ovih zakona, postižemo identičan zakonski okvir u cijeloj Bosni i Hercegovini.

Time obezbjeđujemo jednaku pravnu zaštitu za sve – istakla je Maida Kovačević, sudija apelacionog suda Brčko Distrikta BiH i predsjednica radnih grupa Brčko Distrikta BiH.

Po njenim riječima, rezultati dosadašnjeg rada u RS-u, nakon usvajanja novog zakona o stečaju, pokazuju da ova zakonska regulativa donosi bolja i povoljnija rješenja, da se stečajni postupci brže završavaju te da su radnici i povjerioci bolje zaštićeni.

– To je rukovodilo naše institucije da čim prije kreiramo nove zakone o stečaju i likvidaciji u Brčko Distriktu BiH – kazala je Kovačević.

Zajednički rad na izradi novih zakona prilika je da se iskoriste praktična iskustva iz entiteta i postojeća rješenja odmah ugrade u nova zakonska rješenja.

 

Biznis.ba / FENA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Agencija za razvoj Francuske zainteresirana za saradnju s Kantonom Sarajevo

Čet, 18/10/2018 - 14:19

Javni prijevoz, upravljanje otpadom, poboljšanje kvalitete zraka, razvoj skijališta, energetska efikasnost, ulična rasvjeta i ostali projekti u sferi održivog razvoja, oblasti su za koje je Agencija za razvoj Francuske, kao državna institucija, zainteresirana da sarađuje sa Kantonom Sarajevo.

Istaknuto je to na sastanku ministra finansija Jasmina Halebića i ministra prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Čedomira Lukića sa glavnim menadžerom za Balkan francuske Agencije za razvoj Dominiqueom Hautbergueom.

Glavni menadžer Hautbergue je naveo kako je njihova agencija prisutna na projektima u Srbiji i Albaniji, kada je u pitanju region, dok u zemljama Evropske unije posluju već dugi niz godina.

– U pitanju je najstarija razvojna banka na svijetu koja je prisutna u više od sto zemalja – rekao je Hautbergue, koji je istakao da sarađuju sa Svjetskom bankom, EBRD-om, KfW-o i finansiraju slične projekte, koji se tiču održivog razvoja.

Po njegovim riječima, Agencija za razvoj Francuske godišnje investira oko 11 milijardi eura u različite oblasti i to uglavnom u državne i lokalne institucije, te u bankarski i privatni sektor.

– Mi funkcioniramo tako što 40 posto pomoći dajemo državama, 40 posto lokalnim zajednicama ili državnim preduzećima, 10 posto lokalnim preduzećima i otprilike 10 posto može biti namijenjeno nevladinim organizacijima. Pokrivamo različite oblasti, ali smo tek nedavno dobili mandat da možemo djelovati na području BiH – naglasio je Hautbergue.

Dodao je kako su oni kreditori koji daju oko 50 do 20 miliona eura ovisno o projektima o kojima se radi. Ukoliko projekti zahtijevaju manje novca onda oni djeluju kroz budžetsku pomoć. Finansiraju studije izvodiljivost i prate realizacije projekata, a sve se radi u saradnji sa Ministarstvom finansija iz Francuske.

– Kantonu Sarajevo državna pomoć ne treba, jer smo tokom mandata provodili racionalnu budžetsku potrošnju, a s druge strane došlo je do ekonomskog rasta koji je stabilizirao fondove. Podaci jasno govore da je Kanton najmanje zadužen u regionu zbog čega ima potencijal za zaduživanje kod investicionih fondova – poručio je ministar Halebić.

Kantonu Sarajevo je potrebna finasijska pomoć pod povoljnim uslovima za preduzeće Gras koje je u kantonalnom vlasništvu, jer je, po riječima ministra Halebića, neophodno da ovo preduzeće prođe kroz proces restruktuiranja.

– Privatni sektor je potrebno osnažiti jer je i njima treba osigurati da dođu do povoljnih finansijskih sredstava. Stopa ekonomsko rasta u BiH u protekle tri godine je bila tri posto, a prosječna u Evropskoj uniji ispod četiri posto. Iako to nije velika razlika, mi još uvijek zaostajemo u brzini ekonomskog rasta za prosječnim vrijednostima na nivou Evropske unije – potcrtao je Halebić.

Upoznao je goste kako i dalje poduzimaju sve korake da se ekonomija poboljša, a Kanton Sarajevo se priključio domaćem tržištu kapitala putem emisije obveznica koje donose povoljnija finansijska sredstva u odnosu na komercijalno zaduživanje.

Ministar Halebić je rekao i kako se radi na realizaciji projekta Smart city koji je vrlo značajan, na čemu bi se, između ostalog, moglo sarađivati i sa Francuskom agencijom za razvoj.

– Nadam se da ćemo nastaviti saradnju koja je u prethodnim godinama bila izuzetno dobra. U toku je izrada studije o poboljšanju kvalitete zraka koja je dogovorena s UNEP-om, ali bi to trebalo biti realizovano s vašom agencijom koja bi finansirala spomenutu studiju – najavio je ministar Lukić.

Sastanku su prisustvovali prvi savjetnici ambasadora Francuske u BiH Xavier Rourad, Jean – Baptiste Brasseur i ataše za ekonomske poslove za BiH Nives Pavlinović, saopćeno je iz Pres-službe KS.

 

Biznis.ba / FENA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

U Mostaru predstavljanje EU4Business projekta za konkurentnu domaću ekonomiju

Čet, 18/10/2018 - 13:06

Informativno-promotivni skup o projektu EU4Business održat će se u petak, 19. listopada, u Hotelu Mepas u Mostaru u 11 sati.

EU4Business je projekt koji podržava razvoj privatnog sektora u BiH, a direktni korisnici projekta su domaće kompanije, farmeri/poljoprivrednici i poduzetnici.

Ukupno 10 milijuna eura namijenjeno je razvoju privatnog sektora u BiH putem dodjele bespovratnih sredstava. Pored direktne pomoći, EU4Business projekt će pružiti i tehničku pomoć institucijama i budućim korisnicima u jačanju njihovih kapaciteta.

Skup u Mostaru treći je od ukupno šest skupova u organizaciji projekta EU4Business koji će biti održani do kraja mjeseca. Nakon Mostara slijede Banja Luka, Bihać i Goražde.

U razdoblju od travnja 2018. do ožujka 2022. godine Europska unija (15 milijuna eura) i Savezna Republika Njemačka (1.1 milijuna eura) zajednički sufinanciraju ovaj projekt, a provode ga GIZ, UNDP i ILO u suradnji s domaćim institucijama, priopćeno je iz GIZ-a.

 

Biznis.ba / FENA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Šezdeset izlagača iz šest zemalja na 14. Wine Weekendu u Sarajevu

Čet, 18/10/2018 - 13:01

Šezdeset vinarija iz šest zemalja, uz 20 gastro izlagača sudjelovat će na 14. po redu Sarajevo Wine Weekend koji je zvanično predstavljen danas na konferenciji za novinare u Sarajevu.

Kako je rečeno, novitet festivala u odnosu na ranije godine su vinske svjetske premijere.

– Radi se o vinskim etiketama deset vinarija iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Slovenije koje će po prvi put biti predstavljene publici, a izuzetno su rijetke i proizvedene su u vrlo ograničenim količinama – rečeno je.

Najra Krvavac iz organizacijskog tima je kazala da je tim ponosan na činjenicu da festival iz godine u godinu ima sadržajniji program.

– Osnovni cilj festivala je ponuditi publici dva podjednako važna segmenta: neposredan uvid u vrhunska vina i novitete na vinarskoj sceni, ali i edukaciju o dubokom tkivu koje povezuje odličnu hranu sa podjednako odličnim vinima. Ova događanja su prilika da se pokaže istinska hedonistička raskoš tog spoja – rekla je Krvavac.

Predstavnik kompanije Fina vina Amir Beširević naglasio je da je ovo zapravo tehnički 16. festival, a 14. centralna, oktobarska manifestacija.

– U protekle dvije godine smo organizirali još dva izdanja vinskog festivala, po jedan ljetni i proljetni. Mislim da ništa ne govori bolje i glasnije o uspjehu festivala od činjenice da smo ta dva satelitska festivala organizirali na izričit zahtjev publike i vinara. Organizacijski tim je, slobodno to mogu reći, bio pod pritiskom da između dva festivala organizuje – još jedan vinski festival – istakao je Beširević.

Najnagrađivaniji bh. vinar Radovan Vukoje naglasio je važnost festivala u promociji vina i vinogradarstva Bosne i Hercegovine.

– Od početka vinarija Vukoje izlaže svoja vina na ovom festivalu i smatra ga važnim događajem za proizvođače vina na ovom tržištu – istakao je.

Noviteti na ovogodišnjem Sarajevo Wine Weekendu su mogućnost kartičnog plaćanja vouchera, a voucher je, za razliku od ranijih godina, vinska čaša koju publika zadržava.

Također, publika festivalu će imati priliku prisustvovati premijerama vinskih etiketa.

Krvavac je objasnila da se radi o „en primeur“ metodi, u kojoj će poštovaoci plemenite vinarske vještine ekskluzivno isprobati vinage vina, u ovom slučaju neka stara i 11 godina, koja su još uvijek u bačvama i prvi se put predstavljaju na tržištu, u iznimno malim količinama.

Lidija Žigić, predsjednica Uprave NLB Banke d.d. Sarajevo, kazala je da se ova banka odavno pridružila festivalu s kojim partnerski surađuje.

Ove se godine, kao partner festivala, pridružio i Mastercard, koji će za posjetioce zajedno s NLB Bankom organizirati nagradnu igru za posjetioce koji svoju ulaznicu plate kartično.

Festival će biti održan u petak i subotu, 19. i 20. oktobra, u Domu Oružanih snaga BiH u Sarajevu, prostoru u kojem je već treću godinu zaredom.

 

Biznis.ba / FENA

Kategorije: Bosna in Hercegovina