Biznis.ba

Syndicate content Biznis.ba
Poslovni magazin
Updated: 25 min 38 sek od tega

Safet Salković pet decenija druguje s pčelama: One su zlopamtila, ali i odlični meteorolozi

Sob, 11/08/2018 - 08:23

Zbog ovogodišnjih odličnih prinosa meda pčelari u Tuzlanskom kantonu (TK) već sada zadovoljno trljaju rukama. Kako kažu, kvalitet meda je odličan, a osim na domaćem, bit će zastupljen i na tržištu Evropske unije.

Iz Grupacije pčelara TK za Klix.ba kažu da su, za razliku od prethodnih nekoliko sezona, ove godine vremenske prilike pogodovale povećanju prihoda meda.

“U februaru i martu došlo nam je lijepo vrijeme tako da je vegetacija ranije krenula, kompletno voće je izbeharalo, što je pogodovalo razvoju pčelinjih društava. To je bio uvod u glavnu bagremovu pašu koja je počela ranije, a ukupni prihodi ovdje su znatno bolji i kvalitetniji nego prethodne godine”, rekao je za Klix.ba predsjednik Grupacije pčelara TK Muradif Kalesić.

Po dobro pripremljenom i razvijenom pčelinjem društvu za ovu pašu prinosi su iznosili okvirno 20 kilograma meda, što je dvostruko više nego lani.

“Očekivali smo da će tako biti i s drugom, odnosno lipinom pašom. Međutim, u junu, kada je lipa trebala početi mediti, zadesile su nas nagle promjene vremena što je poremetilo sam proces te je ovdje zabilježen pad prihoda u određenoj mjeri, ali i dalje možemo biti zadovoljni”, rekao nam je Kalesić.

Zadovoljno rukama trljaju i vlasnici tuzlanskih pčelinjih društava, što nam je potvrđeno i iz lokalnog udruženja pčelara.

Među njima je i istaknuti tuzlanski pčelar Safet Salković koji s pčelama druguje već 55 godina. Njegova predanost ovom hobiju rezultirala je odličnim kvalitetom meda, što su potvrdila i brojna priznanja za izvanredan kvalitet koja nam je ponosno pokazao.

Na početku našeg razgovora kaže nam da ga je biologija pčela posebno zaintrigirala još kao mladića.

“U mojoj porodici niko nije bio pčelar. Kao dječak sam sjedio sa starim pčelarima i to me veoma zanimalo. Ovim hobijem nekada su se bavili izuzetno uspješni ljudi u svim sferama života. Moje prve početničke košnice su propale, ali to nije umanjilo moj entuzijazam pa sam odlučio da se intenzivnije posvetim ovom hobiju”, priča nam Salković koji danas u svom dvorištu u Tuzli ima skoro 60 pčelinjih društava.

Zahtjevan hobi

Kako ističe, pčelarstvo je izuzetno zahtjevan hobi kojem se konstantno mora biti posvećen. O pčelama neumorno izučava već 55 godina, a kaže nam da je riječ o opnokrilcima koji su velika zlopamtila, ali i odlični meteorolozi.

“S pčelom je potrebno postupati s velikom pažnjom i ljubavlju. Ona vam je veliko zlopamtilo pa ako se prema njoj negativno ophodite u trostrukoj mjeri će vam vratiti. S druge strane, pčela je i odličan meteorolog, tako da one u periodu kada nas očekuje lijepo vrijeme donose nektar i tad kod njih nema spavanja. Rade dan i noć, a ukoliko nam se sprema kiša, onda su izuzetno nervozne”, navodi naš sagovornik koji za sve godine koje se nalazi u svijetu pčelarstva nije zapamtio bolju sezonu od ove.

Med je, navodi on, najjednostavniji i najjeftiniji proizvod koji nastaje od pčela, jer čovječanstvu nude još i polen, propolis, ali i matičnu mliječ.

“U medu imamo 350 elemenata koji su potrebni ljudskom zdravlju. Otprilike isto toliko imamo i u polenu, kao i matičnoj mliječi, dok nam propolis nudi njih 650. Sve ovo u velikoj mjeri pomaže u liječenju ljudi, što je, i sami ćemo priznati, izuzetno značajno”, nastavlja Salković.

Ističe i da se kvalitetan domaći med može prepoznati na više načina.

“Prvi je da ga kupujete od poznate osobe s dugogodišnjim iskustvom. Također, pravi med, bio on kristalisan ili ne, prvo morate pomirisati, nakon toga ga kašičicom nanijeti na jezik i podignuti na nepce. Ako osjetite sitne kristale koji se lako tope, riječ je o kvalitetnom, odnosno pravom medu. S druge strane, ako su kristali izuzetno oštri te imate dojam da ste pijesak ili staklo stavili na nepce, onda je riječ o patvorenom, odnosno lažnom medu”, pojašnjava Salković koji je ljubav prema pčelarstvu prenio i na svoje unuke.

Potrebna veća pomoć države

S druge strane, predsjednik Grupacije pčelara TK Muradif Kalesić smatra da će poticaji za pčelarstvo morati biti znatno uvećani kako bi bh. proizvođači mogli biti konkurentni.

Kako je naveo, u posljednjih sedam godina pčelari nisu dobili skoro ništa od poticaja Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

“Trudimo se da dobijemo pomoć od općina te kantonalnih i federalnih ministarstava koja su zadužena za pčelarstvo, ali to ide izuzetno teško. Borimo se da pčelarstvo pređe u jednu granu privrede koja bi određenom broju naših stanovnika bila profesionalno zanimanje. Željeli bismo da se određene osobe koje se nalaze na evidenciji zavoda za zapošljavanje prekvalifikuju te profesionalno počnu baviti ovim zanimanjem i od njega ostvaruju profit”, kaže Kalesić.

Naglasivši da problem na bh. tržištu predstavlja i pojavljivanje uvezenog patvorenog meda, Kalesić dodaje da je pčelarima od države potrebna pomoć i u smislu lociranja kvalitetnih pčelinjih paša, jer bi na takav način tačno znali gdje da vode svoje pčele.

Pčelari tuzlanske regije smatraju da TK raspolaže znatnim prirodnim potencijalima koji bi mogli biti veoma iskorišteni.

Navode da će razvoju pčelarstva doprinijeti i izgradnja prvog pčelarskog centra, a kao odličan vid promocije svog rada vide i Međunarodni sajam meda koji će u Tuzli biti održan 7. i 8. septembra ove godine.

Tom prilikom će biti obavljena i hemijska analiza uzoraka meda, a kako nam je potvrđeno, dosad su na sajamsku adresu stigli uzorci iz 15 evropskih zemalja. Dva uzorka se očekuju i iz Sjedinjenih Američkih Država.

Biznis.ba / Klix.ba

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Klub 1 je sada mjesto okupljanja broj jedan

Sob, 11/08/2018 - 08:19
Višenamjenski prostor na dvije etaže smješten u strogom centru grada, u Ulici branilaca Sarajeva 25, otvorio je svoja vrata.

Sarajevo, Sarajlije, ali i svi brojni gosti glavnog grada Bosne i Hercegovine od jučer mogu uživati u novootvorenom Klubu 1. Ovaj višenamjenski prostor na dvije etaže smješten u strogom centru grada, u Ulici branilaca Sarajeva 25, širom je otvorio svoja vrata.

Klub je opremljen po najvišim standardima i enterijerom predstavlja nešto što još nije viđeno u gradu.

Smješten između tri pozorišta, Klub 1 svim zainteresovanim, osim dobrih pića i hrane, nudi raznovrsnu muziku i brojna iznenađenja.

Glavni i odgovorni za sve u Klubu 1 je Saša Naprta.

Brojni događaji

– Na dan otvaranja SFF-a otvaramo i Klub 1, koji ne teži da bude dopunjena kopija već postojećih stvari, nego će ponuditi jedan potpuno novi pristup u ugostiteljstvu i u uslugama, u smislu dešavanja koja će se moći organizovati u ovom prostoru.

Tako će se ovdje organizovati teatarski, muzički, plesni događaji. Dosta toga smo već pripremili, ali nećemo to sada otkrivati, naveo je Naprta dočekujući goste.

Otvorenju Kluba 1 su prisustvovale brojne zvanice iz svijeta biznisa, sporta, estrade…

Slavica Pecikoza, viši stručni saradnik za PR Nogometnog saveza BiH, kazala je da je Klub 1 predivan.

– Nadam se da ću ovdje često dolaziti, pogotovo zbog toga što je prostor u kojem radim jako blizu. Osim toga, imam jako dobru saradnju ne samo sa sportskom redakcijom Oslobođenja nego i generalno odličnu saradnju sa kompletnom firmom, rekla je Pecikoza i izrazila očekivanja da će Klub 1 postati njeno omiljeno mjesto.

Otvorenju je prisustvovao i poznati bh. voditelj, glumac i osnivač NVO Otvorena mreža Almir Čehajić Batko, koji ističe da Klub 1 može da bude broj jedan mjesto u gradu.

– Ovo može da bude mjesto na kojem će se moći mirno i staloženo popiti neka kafa ili obaviti razgovor, primijetio je Batko, ne krijući oduševljenje, kako reče, “bojama i stilom”.

Portparolka Ministarstva unutrašnjih poslova KS-a Suvada Kuldija na zabavi povodom otvaranja Kluba 1 rekla je da joj se prostor sviđa.

– Mi, kao služba, odnosno Uprava policije, pratimo pisanje novinara Oslobođenja, kao i vašeg portala, kazala je ona, dodavši da će joj biti zadovoljstvo doći i popiti kafu u Klubu 1.

Mjesto susreta

Sportskom direktoru Sarajeva Emiru Hadžiću je bilo drago što u ime svog kluba prisustvuje otvaranju Kluba 1.

– Zaista je prelijepo, nadam se da će u budućnosti ovo biti jedno od mjesta naših susreta. Oslobođenje je, kako se zna, naš medijski partner i zaista smo zadovoljni saradnjom, rekao je Hadžić.

 

Biznis.ba / Oslobođenje

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Tokio najinovativniji grad

Pet, 10/08/2018 - 23:11
Tokio je prvi na listi najinovativnijih gradova na svijetu, čime je iza sebe ostavio London i Njujork, objavio je istraživački centar “2thinknow”.

Glavni grad Japana bilježi ubrzane tehnološke promjene od kada je ušao na listu 10 najinovativnijih gradova svijeta prije tri godine. Ove godine Japan je jedan od tri grada u Aziji koji su na ovoj listi.

“Ono što nas je ove godine iznenadilo je pojava Tokija, koji je premašio gradove kao što je Boston”, rekao je Kristofer Hajr, iz istraživačkog centra, koji objavljuje godišnju listu najinovativnijih gradova svijeta.

“Tokio je prihvatio nove ‘smart’ tehnologije i inovacije kao što su robotika i 3D proizvodnja”, rekao je on, dodajući da je Japan izgradio reputaciju zemlje koja rano usvaja nove tehnologije.

Istraživački centar “2thinkknow” rangira gradove prema 162 indikatora, uključujući internet cenzuru, raspodjelu bogatstva i mogućnost za takozvani zeleni biznis.

U prvih pet gradova na listi su San Francisko i NJujork, ali visoko kotiraju i manji američki gradovi kao što su San Dijego, Portland i Okland.

London je na drugom mjestu, odmah poslije Tokija, a na listi ove godine na visokim pozicijama su i Singapur, Sidnej i Seul.

Biznis.ba / NN

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Sarajevski aerodrom u julu oborio historijski rekord, opsluženo 160.000 putnika

Pet, 10/08/2018 - 16:45
U julu je na Međunarodnom aerodromu Sarajevo opsluženo ukupno 159.380 putnika, što predstavlja povećanje za 14 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Bitno je istaći da je ovim oboren rekord po pitanju broja opsluženih putnika u jednom mjesecu, najviše u povijesti aerodroma.

Broj obavljenih aviooperacija u mjesecu julu je 1.573, što je za 11 posto više u odnosu na isti mjesec prethodne godine, prenosi Klix.

U periodu od 1. januara do 31. jula 2018. godine opsluženo je ukupno 589.522 putnika, što je za 13 posto više u odnosu na isti period prethodne godine. Broj aviooperacija je 7.735, što je za 6 posto više u odnosu na isti period prethodne godine.

“U kontekstu činjenice da su praktično dostignuti postojeći kapaciteti terminalne
zgrade, bitno je napomenuti da su ovi impozantni rezultati postignuti zahvaljujući
izuzetnom radnom angažmanu zaposlenika Aerodroma Sarajevo”, rečeno je za Klix.ba iz Međunarodnog aerodroma Sarajevo.

U ovom trenutku 17 redovnih aviokompanija obavlja operacije na Međunarodnom aerodromu Sarajevo i određeni broj čarter kompanija koje obavljaju letove u toku ljetne sezone.

Prema prognozama, 2018. godina će biti rekordna za pomenuti aerodrom te se očekuje više od milion putnika.

Međunarodni aerodrom Sarajevo ubrzano radi na jačanju svojih kapaciteta, a uskoro će početi i radovi na fizičkom širenju prostora kroz dogradnju Terminala B.

Proširenje treba osigurati dodatnih 10.000 metara kvadratnih prostora na četiri etaže. Tokom svih ovih radova aerodrom će raditi i neće biti zastoja i izmjena u redovnom odvijanju saobraćaja.

Također, Međunarodni aerodrom Sarajevo je prošle godine započeo proces eksproprijacije zemljišta površine blizu 13.000 metara kvadratnih. U 2018. godini planiran je, kroz postupak eksproprijacije, odnosno kupoprodaje, otkup tri zemljišne cjeline, zemljište za proširenje platforme za parkiranje aviona, zemljište za proširenje zaštitnog pojasa kod avionavigacionih uređaja (tzv. STRIP) i zemljište za depo goriva, kazali su nam iz press službe aerodroma.

Biznis.ba

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Erdogan: Kamatni lobiji neće profitirati preko leđa turskog naroda

Pet, 10/08/2018 - 16:31
Predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdogan izjavio je danas kako je njegova zemlja suočena sa valom umjetne finansijske nestabilnosti, iako na ekonomskom planu nema nikakvih problema. Podvukao je kako kamatni lobiji neće profitirati preko leđa turskog naroda.

Erdogan je boravio u turskom gradu Bayburtu, a tom prilikom je govorio na skupu nazvanom “Susret u Bayburtu”.

Tokom obraćanja dotakao se i kretanja kursa turske lire i aktuelnih negativnosti na polju ekonomije. Erdogan je pozvao građane Turske da razmijene ušteđevine u stranim valutama kako bi spasili pad turske lire (TL).

“To je naša nacionalna borba. To će biti odgovor našeg naroda onima koji su protiv nas pokrenuli ekonomski rat. Zbog toga, odgovorimo im domaćom valutom. Sve devize, dolare, eure, zlato, dođite i razmijenite za domaću valutu. Na taj način ćemo im kao narod dati najbolji odgovor”, kazao je Erdogan, dodajući kako je tursko jedinstvo najbolji i najveći odgovor koji se može dati Zapadu.

Naglasio je također kako je vrlo jasno da negativnosti na ekonomskom planu koje su aktuelne u posljednjem periodu, imaju jednu potpuno drugu dimenziju.

“U vrijeme kada Turska ni na makroekonomskom planu, ni u snazi proizvodnje, broju zaposlenih, ni u bankarskom sistemu nema nikakvih problema, mi smo suočeni sa valovima umjetne finansijske nestabilnosti. Kao razlozi ovih napada prikazuju se sitna neslaganja, a zapravo je vrlo jasno da su razlozi svega ovoga potpuno drugačiji”, kazao je Erdogan.

Naglasio je kako je Turska zemlja koja nastoji da sa svim zemjama razvija saradnju u oblastima u kojima postoje zajednički interesi, a u oblastima gdje se interesi sučeljavaju, trudi se da takvi nesporazumi budu riješeni kroz pregovore. Kako je rekao, niti jednoj zemlji koja Tursku želi na podal način skučiti u ćosak, takvo nešto neće biti tolerisano.

“Narod koji se ne plaši tenkova, aviona i topova, niko ne može zaplašiti promjenama u vrijednosti valute. Oni koji tako misle, nisu upoznali ovaj narod”, poručio je Erdogan, te dodao: “Oni koji zbog sitnih računa gube naklonost Turske, grdno će se kajati. Kamatni lobiji neće profitirati preko leđa turskog naroda.”

Biznis.ba / AA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Cijene stanova skočile za 12, 7 odsto

Pet, 10/08/2018 - 16:20

Interesovanje za kupovinu novih stanova u Srpskoj splasnulo je u drugom kvartalu ove godine, a na manju prodaju uticao je rast cijena koje su skočile za čak 12,7 odsto u odnosu na isti period lani.

Prema najnovijim podacima Zavoda za statistiku RS, od aprila do juna ove godine prodato je 248 novih stanova što je za dva odsto manje u odnosu na isti prošlogodišnji period.

Podaci su još nepovoljniji za firme koje se bave stanogradnjom ako se u obzir uzme da je broj prodatih novih stanova u drugom kvartalu ove godine manji za 36,2 odsto u odnosu na prosječan broj prodatih stanova u 2017. godini.

Kvadrat novih stanova iz mjeseca u mjesec sve je skuplji, što potvrđuju i statistički podaci prema kojima je prosječna cijena prodatih novih stanova u drugom tromjesečju ove godine po kvadratnom metru iznosila 1.571 marku što je za 178 maraka više nego u istom periodu lani.

Izvršni direktor preduzeća “Gradip” iz Prnjavora Milan Bijelić kaže da je na pad prodaje najviše uticalo poskupljenje, a loš statistički pokazatelj pravda i odličnim prodajnim rezultatima koji su obilježili prošlu godinu i koje je sada teško dostići.

“Prodaja stanova tokom 2017. je bila rekordna u posljednje četiri godine i trenutni pad je normalan jer je potražnja očigledno lani dostigla vrhunac. Do kraja godine očekujemo da broj prodatih stanova bude na nivou prošlogodišnjih”,  optimističan je Bijelić. Ističe da je na višemjesečni rast cijena uticala veća potražnja od ponude, koja je naročito bila izražena u najvećem gradu Srpske.

“Najveća potražnja ja stanovima je u Banjaluci, u kojoj jedno vrijeme nije bilo kvalitetne ponude, a lani je gradnja i prodaja doživjela procvat”, naveo je Bijelić.

Dodao je da prodaja dobra ide u svim dijelovima Srpske.

“Novi stanovi se odlično prodaju i u Bratuncu, Prnjavoru, Derventi a podjednako ih kupuje domaće stanovništvo i ljudi iz dijaspore. Najčešći kupci su mladi bračni parovi, a polovina njih do krova nad glavom dolazi uz pomoć kredita”,  rekao je Bijelić i ocijenio da cijene do kraja godine više ne bi trebalo da rastu.

Ekonomista Zoran Pavlović ističe da je već duže prisutan trend ulaganja novca u nekretnine, jer građani to smatraju dobrom investicijom, mnogo boljom od štednje u bankama.

“Naši ljudi iz dijaspore izbjegavaju da drže novac na računima jer evropske banke i te kako naplate čuvanje para, tako da je za njih kupovina stana mnogo isplativija investicija. Mlade porodice imaju realnu potrebu za stvaranjem doma i tu nema mnogo oscilacija u kupovini”,  rekao je Pavlović.

Biznis.ba / NN

Kategorije: Bosna in Hercegovina

SASE – Na današnjem trgovanju promet 109.720 KM

Pet, 10/08/2018 - 16:06

Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi ostvaren je promet od 109.720,94 KM. U sklopu 27 transakcija ukupno je prometovano 27.766 vrijednosnih papira.

Vrijednost BIFX-a nije se mijenjala u odnosu na prošlo trgovanje.

Vrijednost indeksa SASX-10 pala je za 0,12 indeksnih poena na 630,05 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,02 posto.

Vrijednost indeksa SASX-30 nije se mijenjala u odnosu na prošlo trgovanje.

Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI pala je za 0,52 indeksnih poena na 10.577,17 poena, dok je vrijednost indeksa SASX-FN pala za 0,30 indeksnih poena na 11.766,29 poena.

Na kotaciji privrednih društava trgovano je dionicama emitenta BOSNALIJEK DD SARAJEVO (simbol: BSNLR) u iznosu od 12.000 KM, a kroz tri transakcije prometovano je 1.000 dionica.

Na kotaciji obveznica trgovalo se u ukupnom iznosu od 21.768,07 KM iu sklopu 11 transakcija prometovano je 21.959 obveznica FBiH.

Na Slobodnom tržištu – ST1 ostvaren je ukupan promet u iznosu 24.702,87 KM. U okviru 10 transakcija prometovano je 4.307 dionica. Najveći dnevni promet zabilježen je dionicama emitenta JP ELEKTROPRIVREDA BiH DD SARAJEVO (simbol: JPESR) u iznosu 22.034,87 KM.

Na Slobodnom tržištu – ST2 ostvaren je promet od 51.250 KM, i to dionicama FDS DD SARAJEVO (simbol: FDSSR). Prometovano je sa 500 dionica u tri transakcije.

Najveći porast vrijednosti, od 0,06 postozabilježile su obveznice FBiH ratnih potraživanje serije B (simbol: FBIHK1B) i dostigle cijenu od 99,11 posto, dok su najveći pad vrijednosti danas registrirale dionice BOSNALIJEKA DD SARAJEVO (simbol: BSNLR) od 0,08 postosa cijenom od 12 KM, saopćeno je iz Sarajevske berze.

Biznis.ba / FENA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Sarajevska berza – Sedmični promet 662.573,28 KM

Pet, 10/08/2018 - 16:06

Na trgovanju na Sarajevskoj berzi (SASE) ove sedmice ostvaren je promet od 662.573,28 KM. U sklopu 94 transakcije prometovan je 131.671 vrijednosni papir.

Od 6. do 10. augusta minimalno jedna trgovina obavljena je sa 27 simbola emitenata. Od toga osam emitenata su ostvarila porast vrijednosti zvaničnog službenog kursa, dok je pad vrijednosti zabilježilo devet emitenata.

Index BIFX-a ove sedmice pao je za 0,83 indeksna poena, na 749,28 poena, što u odnosu na prošlu sedmicu iznosi pad od 0,11 posto.

Vrijednost indexa SASX-10 u ovoj sedmici pala je za 3,62 indeksna poena, na 630,05 poena, što u odnosu na prošlosedmično trgovanje predstavlja pad od 0,57 posto.

Vrijednost indexa SASX-30 u ovoj sedmici porasla je za 3,90 indeksnih poena, na 1.124 poena, što u odnosu na prošlosedmično trgovanje predstavlja porast od 0,35 posto.

Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI, pala je za 42,57 indeksnih poena, na 10.577,17 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,40 posto.

Vrijednost indeksa SASX- Fundamentals, SASX-FN, porasla je za 153,06 indeksnih poena, na 11.766,29 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 1,32 posto.

Na Kotaciji privrednih društava u ovoj sedmici trgovalo se dionicama emitenta Bosnalijek d.d. Sarajevo (BSNLR) u iznosu 18.006,41 KM.

U segmentu Kotacije fondova u ovoj sedmici trgovalo se u iznosu 93.889,36 KM, od čega je najveći promet ostvaren dionicama ZIF-a Prevent Invest d.d. Sarajevo (PVNFRK3) u iznosu 68.475 KM.

Obavljena je trgovina obveznicama Federacije BiH u ukupnoj vrijednosti 31.908,68 KM.

Na slobodnom tržištu – ST1 u ovoj sedmici trgovalo se u iznosu 108.151,56 KM, od čega je najveći promet ostvaren dionicama emitenta BH Telecom d.d. Sarajevo (BHTSR) u iznosu 24.768 KM.

Na slobodnom tržištu – ST2 u ovoj sedmici trgovalo se u iznosu 281.968,69 KM, od čega je najveći promet ostvaren dionicama emitenta Fabrika duhana Sarajevo d.d. Sarajevo (FDSSR) u iznosu 176.508,48 KM.

Na slobodnom tržištu – ST3 trgovalo se dionicama emitenta DD DI Sanica Sanica (SANCRK5) u iznosu 973,08 KM.

Na Tržištu za emitente u stečaju trgovalo se u iznosu 91,50 KM dionicama emitenta Hidrogradnja d.d. Sarajevo (HDGSR).

Na vanberzanskom tržištu evidentirana je trgovina dionicama emitenta ENKER d.d. Tešanj (ENKTRK2) u vrijednosti 127.584 KM. U sklopu dvije transakcije prometovano je 17.720 dionica, saopćeno je iz Sarajevske berze.

Biznis.ba / FENA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Promet na Banjalučkoj berzi 437.590 KM

Pet, 10/08/2018 - 15:23

Na današnjem trgovanju na Banjalučkoj berzi ostvaren je promet od 437.590,05 KM, kroz 53 transakcija.

Vrijednost BIRS indeksa se nije promjenila i iznosi 521,78 poena.

Na službenom berzanskom tržištu lista B najveći promet je ostvaren akcijama Telekoma Srpske a.d. Banja Luka, a trgovalo se u iznosu od 3.172,31 KM, po prosječnoj cijeni od 0,879 KM, čime je ostvaren rast u odnosu na prošlo trgovanje za 0,46 posto.

Ukupan promet obveznicama iznosio je 233.460,25 KM. Najviše se trgovalo obveznicama Republika Srpska – izmirenje ratne štete 9 u vrijednosti od 214.482,50 KM. Nije bilo promjene prosječne cijene.

Najveći promet na tržištu fondova ostvaren je akcijama DUIF Kristal Invest a.d. – OMIF Future Fund, a trgovalo se u iznosu od 3.387,28 KM, po prosječnoj cijeni od 9,13 KM, što predstavlja rast cijene za 0,33 posto.

Gubitnik dana među fondovima je ZAIF u preoblikovanju Euroinvestment fond a.d. Banja Luka (-1,93 posto), i trgovalo se po prosječnoj cijeni od 6,10 KM, u vrijednosti od 3.117,10 KM.

Od hartija od vrijednosti na slobodnom tržištu najveći promet je ostvaren akcijama preduzeća Čajavec mega a.d. Banja Luka, a trgovalo se u iznosu od 168.000 KM, po prosječnoj cijeni od 0,48 KM, čime je ostvaren pad u odnosu na prošlo trgovanje za -5,88 posto.

Biznis.ba / FENA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Sve dublja kriza u Turskoj: Lira pala za 30 posto, a kamate porasle na 18 posto

Pet, 10/08/2018 - 15:01
Zbivanja na financijskim tržištima u Turskoj su alarmantna – pad turske lire za 30 posto, pad burze za 17 posto, skok kamatnih stopa na zaduživanje države u lirama na 18 posto – a to mogla biti najava gospodarskog usporavanja u toj zemlji, moguće čak i recesije, analizira BBC.

Tečaj turske lira od početka godine potonuo je 30 posto u odnosu na američki dolar. Tržište dionica palo je za 17 posto, a ako se mjeri u dolarima, kao što rade strani investitori, pad cijena dionica dosegnuo je i 40 posto.

Drugo mjerilo koje se često promatra na tržištima je koliki su troškovi državnog zaduživanja. Kredit na 10 godina u lirama sada košta 18 posto godišnje, a čak je i zaduživanje Turske u dolarima skupo, krediti se daju po kamati od oko 7 posto.

Opasnost od duga

Turska bilježi deficit u međunarodnoj trgovini. Više uvozi nego što izvozi, ili, drugačije rečeno, više potroši nego što zarađuje. Takav deficit treba financirati bilo stranim ulaganjima ili zaduživanjima.

Samo po sebi to nije neuobičajeno ili opasno. No, turski deficit je prilično velik, u prošloj godini iznosio je 5,5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Pritom postoje dvije značajke turskog vanjskog duga koje također povećavaju ranjivost. Prvo, Turska ima visoku razinu dugova koje mora otplatiti u bližoj budućnosti, odnosno refinancirati. Agencija za kreditni rejting Fitch procjenjuje kako turska ove godine ima potrebe za financiranjem u visini od gotovo 230 milijardi dolara.

Drugo, mnoge turske kompanije zaduživale su se u stranim valutama. Takvi krediti postaju skuplji za otplatu ukoliko tečaj nacionalne valute pada, a pao je. Slaba valuta također pogoršava i problem inflacije koji u Turskoj ne jenjava. Slabija lira čini uvoz mnogo skupljim.

Središnja banka cilja inflaciju od 5 posto. Već prije godinu dana, inflacija je bila znatno iznad toga, oko 10 posto. Od tada se situacija još više pogoršala s cijenama koje sada rastu na godišnjoj razini po stopi od oko 15 posto.

Ulagači na financijskom tržištu također su uznemireni stavovima turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana o gospodarskoj politici i pritisku koji vrši na tursku središnju banku. Naime, očigleda je politička opcija u središnjoj banci koja želi sniziti inflaciju podizanje kamatnih stopa.

Takav postupak može obuzdati inflaciju na dva načina. Može oslabiti potražnju u zemlji i povećati financijske povrate, što potiče investitore da kupuju lire – a to bi ojačalo valutu i smanjilo troškove uvoza.

Turska središnja banka poduzela je već par takvih poteza, no bez ikakvog trajnog utjecaja na problem.

Ono što muči tržišta je, većina ekonomista bi rekla, loša informiranost predsjednika Erdogana o kamatnim stopama. Samog sebe je opisao kao neprijatelja kamatnih stopa.

Rezultat je taj da investitori nisu uvjereni da će središnja banka učiniti ono što je potrebno kako bi stabilizirala valutu i tako stavila inflaciju pod kontrolu. S druge strane, to ih čini puno opreznijima po pitanju izgleda u vezi turske financijske imovine.

Fitch: Prijeti oštro prizemljenje gospodarstva

U nekim aspektima, nedavna izvedba turskog gospodarstva izgleda razumno. Gospodarstvo je raslo svake godine osim 2001. godine, koja je bila posljednja godina gospodarske krize i kad su dobili pomoć MMF-a, te 2009. godine, pod utjecajem svjetske financijske krize. U nekim godinama rast je bio iznimno snažan.

Nezaposlenost je visoka, ali relativno stabilna, sa stopom od 9,9 posto.

Agencija za kreditni rejting Moody’s ističe da je turski gospodarski rast dosegnuo neodržive razine zbog poreznih i potrošačkih politika, napominjući da su politike za dugoročan rast bile zanemarene zbog fokusa na izborne cikluse.

Agencija Fitch, pak, upozorava kako je povećan rizik od oštrog prizemljenja turskog gospodarstvu, što znači naglo usporavanje rasta, a možda i recesiju.

Biznis.ba / Hina

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Bh. konzorcij vlastima KS: Ukinite neustavni pravilnik o policijskim uniformama

Pet, 10/08/2018 - 14:32
BH Konzorcij proizvođača policijske i vojne opreme, koji sačinjava šest kompanija, uputio je molbu za hitan sastanak premijeru Kantona Sarajevo Ademu Zolju, ministru unutrašnjih poslova KS Vedranu Mulabdiću i policijskom komesaru KS Mevludinu Haliloviću a u vezi sa izmjenama Pravilnika o policijskim uniformama Kantona Sarajevo.

BH Konzorcij očekuje od premijera, ministra i policijskog komesara u KS-u da “u što kraćem roku isprave i otklone očite nezakonitosti, te da odmah obustave primjenu tog pravilnika u postupcima javnih nabavki i tako spriječe daljnje nanošenje štete domaćim proizvođačima”.

Nezavisni odbor KS-a, na svojoj posljednjoj sjednici usvojio je zaključak i zatražio analizu i reviziju Pravilnika zbog njegove očite neusklađenosti sa Ustavom Federacije BiH, te federalnim i kantonalnim propisima, saopćeno je iz BH Konzorcija proizvođača policijske i vojne opreme.

BH Konzorcij podsjeća javnost, da je odredbom Ustava FBiH propisano da “Kantoni imaju sve nadležnosti koje nisu izričito povjerene federalnoj vlasti, a posebno su nadležni za uspostavljanje i nadziranje policijskih snaga koje će imati jedinstvene federalne uniforme sa kantonalnim oznakama”.

Vlada FBiH donijela je Uredbu kojom se uređuju izgled, dijelovi i boja jedinstvene policijske uniforme svih policijskih snaga FBiH. Također, u Zakonu o policijskim službenicima KS stoji kako “policijski službenici nose jedinstvene uniforme u Federaciji u skladu sa Ustavom Federacije”, te da “izgled, dijelove, boju i oznake policijske uniforme propisuje Uredba o jedinstvenoj policijskoj uniformi u Federaciji”.

Ministarstvo unutrašnjih poslova KS je 2013. godine usvojilo predmetni Pravilnik kojim je, umjesto samo nekih, specijaliziranih, propisan izgled svih vrsta uniformi, a ne samo dopunskih dijelova i posebnih uniformi, kako to decidno propisuje federalna Uredba. Istovremeno izgled uniformi propisan navedenim Pravilnikom, u potpunosti je odstupio od izgleda propisanog federalnom Uredbom i kantonalnim zakonom!? Tako danas u praksi imamo situaciju da policijski službenici u KS-u imaju u potpunosti različite uniforme od policijskih službenika u drugim kantonima, čime se krše Ustav FBiH, federalna Uredba i Zakon o policijskim službenicima KS, navodi se u saopćenju.

Spomenuti pravilnik iz 2013. u potpunosti je prilagođen i napravljen na način da favorizira samo jednu vrstu uniformi koje se uvoze u BiH, čime su domaći ali i svi drugi proizvođači diskriminirani, jer uopšte nemaju mogućnost da učestvuju u javnim nabavkama uniformi i druge opreme u KS-u. Time se našim kompanijama nanosi ogromna šteta, a sve u korist uvoznika uniformi. Svi mi već duže od 20 godina specijaliziramo za ovu vrstu poslova. Tako se uniforme i druga policijska i vojna oprema proizvedena u BiH, danas koristi od policijskih agencija brojnih evropskih država, a naši proizvodi zadovoljavaju NATO standarde, navode iz BH Konzorcija proizvođača policijske i vojne opreme.

BH Konzorcij proizvođača policijske i vojne opreme čine kompanije: Koteks d.o.o. Tešanj, Sparta d.o.o Banja Luka, MEN d.o.o. Travnik, ZENKO  d.o.o Zenica, Uslužnost d.o.o. Sarajevo i Tekstilna industrija d.o.o. Mostar.

Biznis.ba / FENA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

SBB predlaže da se “Makronov zakon” hitno usvoji i u BiH

Pet, 10/08/2018 - 14:11
Povodom vijesti iz Francuske da je u toj zemlji počelo usvajanje zakona protiv nepotizma, odnosno toga da političari svoje rođake mogu postavljati na državne pozicije i da takvo ponašanje može biti sankcionirano i sa tri godine zatvora, SBB smatra da isti zakon treba hitno implementirati i u Bosni i Hercegovini.

Narod je umoran od toga da najbliži rođaci mogu biti državni premijer, entitetski ministar policije, državni tužilac i da ista porodica može imati više od dvadeset vrlo važnih funkcija u zakonodavnoj, izvršnoj vlasti ili pravosuđu.

Još su gori primjeri kada predsjednik države, odnosno član Predsjedništva BiH, preko svoje stranke, imenuje svoju suprugu za direktoricu najveće zdravstvene institucije u BiH, samo su dio slagalice u kojoj pet familija pojedinačno  raspoređuje i po nekoliko stotina svojih bliskih i daljnih rođaka na državni budžet i stvara paralelne centre moći koji isključuje društvo jednake šanse.

Predsjednik SBB-a zadužio je Pravni savjet ove stranke i poznatog eksperta Damira Arnauta da hitno pristupe izradi nacrta ovog zakona, koji će postati dio izborne platforme SBB-a.

Biznis.ba

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Medvedev: Sankcioniranje ruskih banaka je objava ekonomskog rata

Pet, 10/08/2018 - 13:30

Rusija će razmotriti svaki američki potez na suzbijanju operacija ruskih banaka ili njihovog pristupa stranoj valuti kao objavu ekonomskog rata, izjavio je u petak premijer Dmitrij Medvedev.

Sjedinjene Države objavile su u srijedu novi krug sankcija Rusiji koje su dovele do pada vrijednosti rublje na najniži nivo u posljednje dvije godine i izazvale su prodaju ruskih sredstava iz straha da će Rusija biti uvučena u spiralu beskonačnih sankcija.

U posebnom prijedlogu zakona uvedenom u prošloj sedmici, republikanski i demokratski senatori predložili su ograničenje operacija nekoliko ruskih banaka u državnom vlasništvu u Sjedinjenim Državama i ograničenje njihovog korištenja američkog dolara.

Medvedev je izjavio da će Moskva poduzeti ekonomske, političke i druge mjere odmazde protiv Sjedinjenih Država ukoliko Washington sankcionira ruske banke.

– Ne bih volio komentirati buduće sankcije, ali mogu samo reći jedno: Ako neko zabrani djelovanje banaka ili njihove transakcije u stranoj valuti, to bi se moglo nazvati objavom ekonomskog rata – izjavio je Medvedev.

– I bilo bi neophodno, bilo bio potrebno reagirati na taj rat ekonomskim, političkim, ili ukoliko se ukaže potreba, svim drugim sredstvima. Naši američki prijatelji uviđaju to – izjavio je Medvedev, govoreći na ruskom dalekom istoku.

Sudbina prijedloga o kome je govorio je neizvjesna.

Američki Kongres neće se vratiti u Washington do septembra, i čak i tada, kongresni savjetnici tvrde kako ne očekuju da će prijedlog biti usvojen u cjelini.

Iako je teško unaprijed procijeniti mogućnost usvajanja prijedloga, oni tvrde kako je vjerovatno da će neke od njegovih odredbi biti uvrštene kao amandmani na druge zakone, kao što je prijedlog budžeta koji Kongres mora usvojiti prije 30. septembra kako bi izbjegao prekid rada savezne vlade, prenosi Reuters.

 

Biznis.ba / FENA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Komora: Njemački časopis o nastupu bh. kompanija na sajmu IZB 2018

Pet, 10/08/2018 - 13:29

U uglednom njemačkom dnevnom časopisu „Wolfsburger Nachrichten” objavljen je tekst o premijernom nastupu bosanskohercegovačkih kompanija na međunarodnom sajmu dobavljača Volkswagen grupacije, IZB 2018 (Internationale Zuliefererbörse 2018), koji se svake dvije godine održava u Wolfsburgu, Savezna Republika Njemačka, pod pokroviteljstvom WOB AG, inače 50 posto u vlasništvu grada Wolfsburga i 50 posto u vlasništvu Volkswagena.

U tekstu je navedeno da Bosna i Hercegovina ove godine slavi premijerni nastup na ovako važnom sajmu i da će devet kompanija iz automobilskog sektora BiH imati priliku da se pokažu u najboljem svijetlu i predstave asortiman njihovih proizvoda i usluga, saopćila je Privredna komora Federacije Bosne i Hercegovine.

Na prestižnom sajmu IZB 2018 učestvuju više od 800 kompanija iz 34 države svijeta, dok je na užoj listi čekanja više od 300 svjetskih kompanija.

Devet kompanija iz BiH bit će smještene u Dvorani br. 4 na zajedničkom štandu br. 4302, pod organizacijom Privredne komore Federacije BiH.

S obzirom na važnost privredne snage i potencijal rasta industrije, Vlada FBiH je, u saradnji s Privrednom komorom FBiH, pokrenula projekt “Razvoj automobilske industrije Federacije Bosne i Hercegovine”.

Također, 2016. godine osnovana je Grupacija automobilske industrije (GAI) pri Privrednoj komori FBiH koja se sastoji od 32 kompanije koje izravno rade za automobilsku industriju.

Glavni cilj zajedničkog projekta Vlade i Privredne komore FBiH je daljnje jačanje automobilskog sektora kao jednog od najvažnijih pokretača privrednog razvoja u Bosni i Hercegovini.

Vrlo je bitno naglasiti da se kontinuiranim daljnjim obukama, standardizacijom i certificiranjem, sistemski povećava konkurentnost ekonomije zemlje, kao i dugogodišnje iskustvo domaćih dobavljača automobilske industrije te njihove trenutne mogućnosti, tehnološki napredak i opredjeljenost ka daljem razvoju i usavršavanju, navode iz PKFBiH.

Navedene aktivnosti također su prepoznate i podržane od USAID WHAM projekta.

 

Biznis.ba / FENA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Novi Zeland uvodi zabranu korištenja jednokratnih plastičnih kesa

Pet, 10/08/2018 - 12:17

Novozelandska premijerka Jacinda Ardern izjavila je da će njena zemlja zabraniti plastične kese za jednokratnu upotrebu, u nastojanju da se na taj način bori protiv zagađenja okoliša plastičnim otpadom.

Vlada je zatražila od supermarketa i prodavnica prehrambenih proizvoda da prestanu sa korištenjem plastičnih kesa za jednokratnu upotrebu u roku od šest mjeseci ili će se u suprotnom suočiti sa novčanom kaznom u visini od oko 66.000 američkih dolara.

– Prekidamo sa upotrebom jednokratnih plastičnih kesa kako bismo se bolje pobrinuli za našu životnu sredinu i zaštitili zelenu reputaciju Novog Zelanda – rekla je Ardern.

Novi Zeland iskoristi 1,6 milijardi plastičnih kesa godišnje. Mnoge od njih završavaju u okeanu, “gdje ih kornjače i druga stvorenja greškom zamijene za hranu i progutaju”, poručila je grupa Greenpeace na svojoj internet stranici, dodajući da je svaka treća kornjača pronađena na plažama Novog Zelanda progutala plastični otpad.

U izvještaju Svjetske banke se navodi da je Novi Zeland jedan od najvećih proizvođača urbanog otpada po glavi stanovnika u razvijenom svijetu.

Novi potez premijerke Ardern nije bez podrške. Prema podacima New Zealand Herald-a, u februaru je 65.000 Novozelanđana potpisalo peticiju za zabranu korištenja plastičnih kesa, prenosi Xinhua.

Greenpeace je također rekao da pozdravlja ovakav potez Novog Zelanda, nazivajući ga “velikim korakom u borbi protiv zagađenja okeana plastikom.”

Studija iz 2015. godine pokazala je da je oko osam miliona tona plastičnog otpada bačeno u okeane svake godine. Ukoliko se ovaj trend nastavi, plastični otpad u okeanima premašit će cjelokupni riblji fond  2050. godine.

Biznis.ba / FENA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

BH i Turska pošta potpisale ugovor o saradnji u e-trgovini

Pet, 10/08/2018 - 12:09

Potpisivanjem ugovora o saradnji BH Pošte i Turske Pošte danas su u Sarajevu promovirani eCommerce usluga i poštanska marka „Džamija u Milodražu“.

Generalni direktor Turske pošte Kenan Bozgeyik istaknuo je da će eCommerce usluga omogućiti bh. građanima da kupuju proizvode iz Turske, koji će im nakon online kupovine biti dostavljeni putem BH Pošte.

– To će olakšati život građanima Bosne i Hercegovine. Saradnja sa BH Poštom veoma je važna, te se nadamo da ćemo je proširiti u narednom periodu – rekao je Bozgeyik.

Navedenu usluga Turska pošta pokrenula je prije šest godina s ciljem, da putem e-trgovine proizvoda osnaži tursko tržište i da se domaćim firmama pruži mogućnost za što bolji plasman vlastitih artikala.

E–Commerce pruža kompletnu logističku podršku počev od domene na kojoj je eCommerce stranica postavljena, od prodaje i naplate pa do dostave proizvoda krajnjim kupcima.

Zbog toga je Turskoj pošti zahvalio generalni direktor BH Pošte Mirsad Mujić ukazujući da je uspostava navedene usluge nezaobilazna u eri tehnološkog progresa.

– Također, danas smo prezentovali i poštansku marku „Džamija u Milodražu“ sa željom da otrgnemo od zaborava bitne datume u našoj historiji – dodao je Mujić.

Puštanje u rad eCommerce usluge i marke BH i Turska Pošta doprinose modernizaciji usluga, što će se, kako je poručeno, nastaviti razvijati zajedničkim snagama.

Biznis.ba / FENA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

SFF je prošle godine kroz turizam generisao priliv od 50 miliona KM

Pet, 10/08/2018 - 10:24

Jovan Marjanović iz Direkcije SFF-a i voditelj industrijskog programa naveo je za Fenu ekonomske benefite Sarajevo Film Festivala, te svijetle primjere u postizanju rodne ravnopravnosti u filmskoj industriji.

Govoreći o direktnim i indirektnim učincima festivala na bh. ekonomiju, kaže da su rezultati nezavisne Studije, koju je provela britanska konsultantska kuća Olsberg SPI, pokazali da Sarajevo Film Festival značajno doprinosi i sarajevskoj i bosanskohercegovačkoj ekonomiji.

“Prošle godine generisao je 4,49 miliona KM, a istovremeno je doprinio stvaranju 508.531 KM bruto dodane vrijednosti (BDV) i radno angažirao više od 250 osoba, što bi odgovaralo zaposlenju od 28 radnika u godišnjem ekvivalentu punog radnog vremena”, rekao je Marjanović.

Ekonomska aktivnost indirektno vezana za samo održavanje festivala procijenjena je na 10,3 miliona KM prometa, stvaranjem 1,87 miliona bruto dodane vrijednosti i ekvivalentu od 99 radnih mjesta godišnje, dok turističke aktivnosti koje generira omogućuju priliv od 51,6 miliona KM i zaposlenje 1.385 radnika u godišnjem ekvivalentu punog radnog vremena.

“Ovi su podaci ustanovljeni veoma detaljnom stručnom metodologijom, međutim, i laički gledano ovi brojevi postaju opipljivi kada vidite ogromnu količinu događaja koji se organizuju u Sarajevu paralelno s datumima SFF-a. To su bezbrojni muzički programi, festivali hrane, izložbe te sva sila uslužnih poslova koji ih prate, od kafića i restorana do usluga prevoza i smještaja”, ističe Marjanović.

U pogledu direktnih sponzora, partnera i pokrovitelja kaže da je Studija pokazala da se za svaku konvertibilnu marku privatnog kapitala uloženog u Festival ostvaruje povrat investicije od 1,41 KM BDV, dok se za marku javnog kapitala uloženog u Festival ostvaruje povrat investicije od 1,49 KM BDV.

“U kontekstu poreskih prihoda u javnom sektoru ulaganje u Festival se dvostruko isplati budući da se za svaku KM javnih sredstava uloženih u festival ostvaruje povrat od 2,11 KM na ime poreskih prihoda”, poručio je u intevjuu za Fenu Jovan Marjanović iz Direkcije Sarajevo Film Festivala.

“Pitanje ravnopravnosti žena u filmskoj industriji BiH kompleksno je, no mislim da stvari idu nabolje. Jasmila Žbanić i Aida Begić u međunarodnim su okvirima mnogima prve reference na kinematografiju BiH. Amra Bakšić Čamo, Elma Tataragić, Izeta Građević, svaka u svom domenu su među najuticajnijim ljudima u regionalnoj kinematografiji. Ines Tanović predsjednica je Udruženja filmskih radnika BiH. Uz to, savremeni bh. filmovi su većinom prevazišli mnoge stereotipe u prikazivanju ženskih likova od kojih je patila jugoslovenska kinematografija. Ukratko, stvari se mijenjaju”, smatra Marjanović.

Preporuka o rodnoj ravnopravnosti koju je izdalo Vijeće Evrope svojim zemljama članicama direktna je posljedica Sarajevske deklaracije, potpisane na konferenciji na tu temu u sklopu Sarajevo Film Festivala 2015. godine.

“O temi rodne ravnopravnosti danas se mnogo razgovara, a vodeći filmski festivali poduzimaju i konkretne korake kako bi se ona i ostvarila. Nakon Cannesa, Annecyja i Locarna, Sarajevo Film Festival pridružit će se inicijativi 5050×2020, čiji je cilj da do 2020. osigura jednako prisustvo autorica i autora u filmskim programima i u organizacijskim kadrovima vodećih festivala”, istakao je Marjanović.

Uoči večerašnjeg otvaranja 24. izdanja SFF-a cijeni da je njegov najveći doprinos energija koju unosi u društveni i kulturni život grada, multikulturalnost i osjećaji zajedništva koji budi u ljudima.

Mnogi sudionici nedavno objavljene Studije o ekonomskom, kulturnom i društvenom utjecaju SFF-a izjavili su da ih održavanje festivala ispunjava ponosom, usporedivši njegov značaj s historijskim događajima koji su obilježili povijest grada, kao što je održavanje Zimskih olimpijskih igara iz 1984. godine.

“Tokom festivala grad živi sa mnogo više energije – od 30.000 turista koliko ih je prisutno tokom sedmice održavanja manifestacije u Sarajevu, trećina ih dolazi isključivo zbog festivala”, tvrdi Marjanović.

Također, dodaje, podatak da jedan od tri filma koji je u toku svog nastajanja predstavljen na CineLink programu za razvoj novih filmova, bude uvršten u selekciju najprestižnijih međunarodnih festivala dovoljno govori u prilog činjenici da festival pozitivno utječe na kvalitet filmskih projekata u regiji”.

“Sarajevo Film Festival nezaobilazna je točka na filmskoj karti Evrope. Njegovu industrijsku sekciju, CineLink Industry Days, svake godine posjeti više od 1.000 filmskih profesionalca iz cijeloga svijeta. To je ujedno i mjesto koje svake godine okuplja najvažnije aktere iz filmske industrije u regiji, na kojem se dijele primjeri dobre prakse i dogovaraju buduće suradnje”, kazao je Marjanović.

Biznis.ba / FENA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Šljem, prijave i zakon čuvaju život radnika

Pet, 10/08/2018 - 10:22

Da se nesreće na radnom mjestu ne bi dešavale ili da bi bile smanjene potrebno je da svi poštuju Zakon o zaštiti na radu u RS, koji je relativno dobar, te je potrebna veća kontrola kontrolnih organa, poručili su sindikalci.

Da se nesreće na radnom mjestu ne bi dešavale ili da bi bile smanjene potrebno je da svi poštuju Zakon o zaštiti na radu u RS, koji je relativno dobar, te je potrebna veća kontrola kontrolnih organa, poručili su sindikalci.

Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata RS, apelovala je na radnike da ne prihvataju da rade ukoliko nemaju adekvatnu zaštitu i pozovu inspektora da to utvrdi i poslodavcu naloži da nedostatke otkloni.

Jedan broj poslodavaca smatra, kaže Mišićeva, da je zaštita na radu trošak ili da se to neće desiti u njihovom preduzeću, ali kada se desi nesreća i neko strada traži se odgovornost i krivica se prebacuje na drugu stranu, što nije u redu.

“Uvijek postoji faktor iznenađenja na koji se ne može reagovati, ali na sve ono na šta se može – mora se djelovati i to je obaveza poslodavca. Za nabavku i nošenje kvalitetne opreme koja štiti radnika zadužen je poslodavac, jer ako radnik odbije da nosi opremu poslodavac mu može izreći rigorozne mjere”, rekla je Mišićeva.

Ona ističe da se s nadležnim ministarstvom nisu mogli dogovoriti o uslovima u ekstremno visokim ili niskim temperaturama te koja je to granica koja treba da zaustavi rad.

“Svjedoci smo da je sve veći broj nesreća, a on treba da se smanjuje. Ne može se biti na građevini od 10 metara na 35 stepeni i očekivati da se neće desiti nesreća. kada se ona desi, kasno je onda govoriti. Koncentracija i pokreti radnika na 35 stepeni nisu kao u normalnim uslovima”, kaže Mišićeva.

Dragutin Škrebić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, kaže da je nesreća uvijek bilo i da će ih uvijek i biti, ali da treba učini sve da ih bude što manje.

“Zakon o zaštiti na radu je nakaradan, mnogo je nebitnih i formalnih stvari koje su naizgled dobre, a ozbiljne stvari koje treba uraditi su negdje postrani. Stvarna zaštita se slabo koristi, treba raditi na boljoj zaštiti radnika”, rekao je Škrebić. On kaže da vrućine nisu najveći problem, nego to što se građevinarstvom danas bavi svako, da pola ljudi radi bez kvalifikacija teške i složene poslove te rizične po bezbjednost radnika, ali da su i radnici ti koji ne paze dovoljno.

“Danas dosta radnika na vrućini skine šljem koji mu je obezbijedio poslodavac te se tako izlaže opasnostima”, rekao je Škrebić i istakao da treba dobro razmotriti Zakon o zaštiti na radu i više se založiti u smislu stvarne zaštite, a ne formalnosti.

Dušanka Makivić, portparol Inspektorata RS, kaže da je u prvih šest mjeseci ove godine Republička inspekcija rada u oblasti zaštite na radu izvršila 1.313 kontrola.

“U 531 slučaju utvrđeni su propusti u sprovođenju mjera zaštite na radu te je na osnovu toga poslodavcima izrečeno 448 upravnih mjera u cilju otklanjanja nedostataka, dok su zbog počinjenih prekršaja izrečene kazne u vrijednosti od 145.400 KM”, rekla je Makivićeva. Istakla je da su se u prvih šest mjeseci u RS u oblasti nadzora Inspekcije rada desile četiri smrtne povrede, od kojih jedna u elektroprivredi, jedna u šumarstvu i drvnoj industriji i dvije u građevinarstvu, te 30 težih povreda na radu, od kojih je najviše u šumarstvu i građevinarstvu.

“Kada je riječ o stanju u oblasti zaštite na radu poslodavci i dalje nedovoljno pažnje posvećuju preventivi. Kontrole su pokazale da se nepravilnosti najčešće odnose na propuste u pogledu oraganizacije i sprovođenja mjera zaštite na radu, primjenu preventivnih mjera, osposobljenost radnika te na propuste u pridržavanju i sprovođenju tehničkih normi zaštite na radu”, kaže Makivićeva.

U posljednjih desetak dana u BiH je poginulo šest radnika – prvo u Bihaću tri radnika na hidrocentrali od eksplozije gasa, dvojica na gradilištu u Banjaluci i jedan kod Laktaša prilikom radova na bazenu na jednoj vikendici.

Maja Đaković-Vidović, portparol Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka, kaže da je povodom tragedije u kojoj je poginuo radnik kod Laktaša dežurni tužilac naložio da se preduzmu sve potrebne istražne radnje i mjere, kao i vještačenja.

Preporuka o zaštiti radnika od vrućine

Kao što je prije nekoliko dana Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite RS uputilo poslodavcima saopštenje da se radnici zaštite tokom velikih vrućina, to je uradilo i Federalno ministarstvo rada i socijalne politike – da usljed vremenskih neprilika izazvanih visokim temperaturama na teritoriji FBiH sprovedu posebne mjere zaštite, kojima će spriječiti nastupanje štetnih posljedica po zdravlje radnika.

“Data je preporuka poslodavcima da razmotre mogućnost prekida obavljanja poslova na otvorenom u periodu od 12 do 16 sati i njihovog nastavka poslije 16 sati. Ukoliko je rad kod poslodavca organizovan na takav način da je nemoguće primijeniti ovu mjeru, ovo ministarstvo je preporučilo poslodavcima da radnicima koji obavljaju poslove na otvorenom početak radnog vremena pomjere na šest sati ujutro”, saopšteno je iz Kancelarije Vlade FBiH za odnose s javnošću.

Biznis.ba / NN

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Problem odliva radne snage: Većom platom mame neimare

Pet, 10/08/2018 - 08:35

Građevinci u Republici Srpskoj, kako stvari stoje, imaju pune ruke posla, a građevinske firme za veće poslove potrebno je rezervisati najmanje mjesec dana ranije.

Prema riječima stručnjaka u toj oblasti, mnoga građevinska preduzeća imaju problem s odlivom kvalifikovane radne snage, dok se druga povećanjem primanja za građevinske radnike bore protiv ovog problema.

“Borba protiv odliva radne snage je povećanje plata. Mi smo svojim radnicima povećali primanja i samim tim nemamo problema s odlivom radnika”, rekao je Marko Knežević, vlasnik preduzeća “Knežević Entering” iz Trna, kod Laktaša.

Prema njegovim riječima, činjenica je da preduzeća imaju problema s odlivom radne snage, ali postoje, kako kaže, firme koje drže do sebe i do radnika, pa povećavaju cijenu rada i radnicima daju pristojna primanja.

“Preduzeća se za veće građevinske radove moraju rezervisati poprilično unaprijed. Kada je u pitanju konkretno naša firma, za neke veće poslove ugovaranje se vrši bar mjesec unaprijed, zbog materijala i svega ostalog, a kada su u pitanju neki manji, individualni radovi, uvijek možemo odgovoriti u roku od sedam dana”, istakao je Knežević.

Radislav Babić, direktor, osnivač i vlasnik banjalučkog preduzeća “Hidro-kop”, takođe je potvrdio da građevinska preduzeća u RS imaju pune ruke posla.

“U najkraćim crtama rečeno, jeste prisutan odliv kvalifikovane radne snage, a i tačno je da građevinci imaju mnogo posla”, pojasnio je Babić.

Mile Petrović, sekretar Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala pri Privrednoj komori RS, kazao je da je činjenica da je u RS aktuelan veliki broj infrastrukturnih projekata, te da su građevinska preduzeća prezauzeta u ovom periodu.

“U zavisnosti od vrste radova, cijene i vrijednosti poslova privredna društva određuju listu prioriteta i za koji posao će se u datom momentu odlučiti”, istakao je Petrović.

Naglasio je da je dodatni problem i činjenica da je sve manji broj kvalifikovanih radnika koji na adekvatan način mogu odgovoriti radnim zadacima, a, kako kaže, sve je manje i mladih koje ova vrsta posla zanima da bi moglih preuzeti znanje od starijih iskusnih radnika, koji su pred zalaskom karijere.

“Domaća preduzeća imaju ogroman problem sa nedostatkom stručne radne snage i vrlo je teško očekivati da će se iz domaćih resursa stanje u narednom periodu popraviti, iako u sektoru građevinarstva stalno dolazi do povećanja zarada radnicima”, upozorava Petrović.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku RS, broj izdatih građevinskih dozvola za gradnju u drugom tromjesečju 2018. godine, veći je za 14,5 odsto u odnosu na isti period 2017. godine.

“I u odnosu na prosječan broj izdatih građevisnkih dozvola u 2017. godini veći je za 13,6 odsto”, saopšteno je u Zavodu.

Kako navode, broj predviđenih stanova za gradnju u drugom tromjesečju 2018. godine u odnosu na drugo tromjesečje 2017. godine veći je za 31 odsto, a kako ističu, i u odnosu na prosječan broj predviđenih stanova za gradnju u 2017. godini veći je za 6,1 odsto.

Prema  podacima Zavoda, prosječna cijena prodatih novih stanova u drugom tromjesečju 2018. godine u odnosu na drugo tromjesečje 2017. godine viša je za 12,7 odsto, a viša je, kako navode, i u odnosu na prosječnu cijenu prodatih novih stanova u 2017. godini i to za 5,4 odsto.

Poređenje drugog tromjesečja 2018. i 2017. godine
  • 14,5% više izdatih građevinskih dozvola za gradnju
  • 31% više predviđenih stanova za gradnju
  • 12,7% veća prosječna cijena prodatih novih stanova

    Biznis.ba / NN

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Ryanair otkazuje letove zbog štrajka pilota

Pet, 10/08/2018 - 08:32

Kompanija Ryanair je prinuđena na otkazivanje letova zbog štrajka pilota u pet evropskih zemalja, javlja BBC.

Ryanair je u jeku sezone bio primoran otkazati šestinu letova, a dvadesetčetverosatni štrajk se odnosi na pilote u Njemačkoj, Švedskoj, Irskoj, Belgiji i Holandiji. Otkazivanje 400 letova je direktno utjecalo na oko 50.000 putnika.

Piloti Ryanaira štrajkuju jer žele bolje uvjete rada i veće plate, a kompanija je saopćila da čini sve kako bi riješila probleme.

Irski Ryanair je najveća evropska niskobudžetna aviokompanija, a prije Božića je uspjela zaustaviti štrajk širokih razmjera priznavanjem sindikata prvi put u tridesetogodišnjoj historiji. No, protesti su konstantni od početka pregovora o kolektivnim ugovorima o radu.

Oko 300 letova je otkazano u julu kada su posade u Belgiji, Portugalu i Španiji štrajkovale 48 sati.

Holandski sud je u četvrtak navečer odbio slučaj Ryanaira koji je tražio da se pilotima u Holandiji zabrani pridruživanje štrajku.

Sindikati žele da ugovori zadovoljavaju zakone zemalja u kojima su bazirani, a ne irske zakone.

Ryanair tvrdi da je štrajk “žalostan i nepravedan” te da su piloti plaćeni više u odnosu na pilote drugih niskobudžetnih aviokompanija.

Biznis.ba

Kategorije: Bosna in Hercegovina