Biznis.ba

Syndicate content Biznis.ba
Poslovni magazin
Updated: 13 min 2 sek od tega

Trump povećao porez na robu iz Kine i zaprijetio Pekingu da ne vrši kontramjere

Pet, 15/06/2018 - 15:00
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump odlučio je nametnuti porez od 25 posto za robu iz Narodne Republike Kine, prenosi BBC. Riječ je o nametu koji će opteretiti robu u vrijednosti od oko 50 milijardi američkih dolara. Trumpovo opravdanje za nametanje poreza je “trgovina koja nije fer” i kinesko “kršenje intelektualnih i autorskih prava”.

Pretpostavlja se da američki predsjednik aludira na često kinesko kopiranje proizvoda sa zapada. Također, potvrđeno je da se radi o proizvodima koji sadrže “važne industrijske tehnologije”.

Kako je saopćeno iz Bijele kuće, ukoliko se Kina odluči na kontramjere, Washington će pogoršati situaciju Pekingu dodatnim povećanjem tarifa, prenosi Klix.

Podsjećamo, Trump je u poteklih nekoliko sedmica započeo unilateralno rješavanje domaćih privrednih problema podizanjem tarifa za robu iz Kanade, Meksika i Evropske unije.

Biznis.ba
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Promet na Banjalučkoj berzi premašio 361.000 KM

Pet, 15/06/2018 - 14:26
Na Banjalučkoj berzi danas je ostvaren promet od 361.136 KM u 41 zaključenom poslu, podaci su iz Berze. Najveći promet od 287.935 KM ostvaren je trgovanjem akcijama MPI “Modriča” po kursu od 0,09 KM. Kod ovog emitenta registrovan je i najveći pad vrijednosti akcija od tri odsto.

Najveći rast vrijednosti od 0,98 odsto bio je kod akcija “Telekoma Srpske”.

Vrijednost berzanskog indeksa porasla je za 0,23 odsto i iznosila je 517,38 poena.

Biznis.ba
Kategorije: Bosna in Hercegovina

McDonald’s neće više koristiti plastične slamke u Velikoj Britaniji i Irskoj

Pet, 15/06/2018 - 11:37
McDonald’s je odlučio plastične slamke zamijeniti papirnatim u restoranima širom Velike Britanije i Irske od septembra ove godine.

Ovo je posljednji potez kompanije da ukloni plastične proizvode kojima treba stotine godina da se razgrade ukoliko se ne recikliraju. Lanac restorana ovog brenda koristi 1,8 miliona slamki dnevno samo u Velikoj Britaniji.

“Nakon javne debate mušterije su nam rekle kako žele vidjeti napredak u vezi sa slamkama”, saopćila je firma.

Sekretar okoliša Velike Britanije Michael Gove kazao je kako ovo značajan doprinos u očuvanju okoliša, te daje ovo divan primjer za druge velike firme.

Zabrana se još ne odnosi na ostatak globalnog carstva ovog lanca, ali pokusi će početi u odabranim restoranima u SAD-u, Francuskoj i Norveškoj. U nekim zemljama slamke se daju samo na zahtjev.

Engleska je u aprilu ove godine zabranila upotrebu plastičnih slamki i štapića za uši, pa su velike firme poput Waitrose, Costa Coffe i Wagamama već poduzeli akcije kako bi ovo promijenili.

Više od 60 britanskih festivala zabranilo je upotrebu plastičnih slamki s ciljem da daju doprinos i prestanu koristiti plastiku do 2021. godine.

Plastika je do sada napravila nepopravljive štete morskom životu, a zbog nje je uginulo na stotine životinja.

Biznis.ba / Klix.ba

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Rusija i Saudijska Arabija dogovorile saradnju u sektoru nafte i plina

Pet, 15/06/2018 - 11:09

Rusija i Saudijska Arabija dogovorili su se da će proširiti međusobnu saradnju kada je u pitanju sektor nafte i plina, saopćilo je rusko ministarstvo energetike.

To je odlučeno nakon sastanka ruskog ministra energetike Aleksandra Novaka i njegovog saudijskog kolege Khalida al-Faliha u Moskvi.

Dvije zemlje rade na bilateralnom sporazumu s ciljem jačanja prodaje nafte i plina, dijeleći zajedničku odovornost za stabilno tržište, prenosi RT.

U zajedničkoj izjavi je istaknuto da su otvoreni za druge zemlje da se pridruže Organizaciji zemalja izvoznica nafte (OPEC), kao i širenje saradnje sa partnerima.

Rusija je najveći proizvođač nafte na svijetu, dok je Saudijska Arabija najveći izvoznik sirove nafte.

Biznis.ba / FENA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Renault-Nissan-Mitsubishi alijansa zabilježila rast prodaje od 14 posto

Pet, 15/06/2018 - 10:53
Nova alijansa je zabilježila rast od 14 posto, odnosno povećanje prometa sa 5 na 5,7 milijardi eura u 2017. Najveći je to automobilski savez na svijetu koji ima plan da prometuje preko 10 milijardi eura do 2022. godine.

Poslovanje alijanse Renault–Nissan nakon godinu dana od pridruženja Mitsubishija je u porastu za čak 14 posto. Najveća svjetska alijansa izvještava da je zaključno sa 2017. isporučila preko 10,6 miliona putničkih i lakih komercijalnih vozila. No, ova profitabilna alijansa se neće zaustaviti na tome.

Djelovanje u sinergiji je utjecalo na rast prodaje i profita svake marke pojedinačno. Strateško dijeljenje platformi, tehnologije i pogonskih jedinica, skladišta rezervnih dijelova u Evropi, Japanu i Australiji, te kombinovana prisutnost na razvijenim, tranzicijskim i novim tržištima ubrzava strateški srednjoročni plan o prometovanju preko 10 milijardi eura do kraja 2022. godine.

Prema ovom srednjoročnom planu, Renault, Nissan i Mitsubishi planiraju prodati preko 14 miliona vozila, od čega će devet miliona vozila biti izgrađeno na četiri zajedničke platforme uz korištenje do 75% aktuelnih pogonskih jednica. Pored automobila iz B segmenta kao ključnog dijela plana, strategija svakako uključuje i električna vozila s kojima Renault-Nissan iz godine u godinu osvajaju svjetsko tržište, često kao etablirani lideri.

Biznis.ba

Kategorije: Bosna in Hercegovina

U Brčko distriktu uskoro uvođenje fiskalnih blagajni

Pet, 15/06/2018 - 09:43
Vlada Brčko distrikta BiH odobrila je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnim sustavima, što je preduvjet za uvođenje fiskalnih blagajni na području Distrikta.

“Taj nam zakon treba i on određuje pravednije odnose na tržištu, plaćanje poreznih obveza te je to dobar instrument za upravljanje naplatom poreza u skladu sa zakonima koji postoje”, kazao je ravnatelj Direkcije za financije Mato Lučić.

Vlada je na sjednici u četvrtak razmatrala i Izvještaj o izvršenju Proračuna Brčko distrikta BiH za april 2018. godine. Ostvareni prihod u ovoj godini za april iznosi 17.725.055 maraka, dok je rashod 14.191.907 maraka.

Usvojen je i Prijedlog odluke o kriterijima za stambeno zbrinjavanje izbjeglica i raseljenih osoba koje se žele integrirati na razini lokalne zajednice za 2018. godinu te je za tu namjenu odobren iznos od 250.000 maraka.

Između ostaloga, brčanska Vlada razmatrala je i informaciju u vezi s projektom “Sanacija i obnova nasipa i uređenje korita rijeka Tinje, Teke i Lomnice” te je zatražila detaljnije informacije o projektu s naglaskom da se proces pod hitno ubrza kako bi se konačno riješili problemi mještana koji žive ili imaju imanja u blizini navedenih rijeka, saopćeno je iz Vlade Brčko distrikta.

Biznis.ba / FENA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Prihodi na tržištu telekomunikacija procijenjeni na 1,4 milijarde KM

Pet, 15/06/2018 - 08:25

Ukupni prihodi ostvareni na tržištu telekomunikacija BiH u 2015. godini procijenjeni su na 1,4 milijarde KM i predstavljaju 4,91 odsto udjela u bruto domaćem proizvodu za tu godinu, navodi se u odgovoru BiH na Upitnik Evropske komisije.

Prema podacima Regulatorne agnencije za telekomunikacije koji su proslijeđeni Evropskoj komisiji, na pordučju BiH posluju tri dominantna telekom operatera i na području Federacije BiH je regostrovano 47 internet servis provajdera, te 28 operatera kablovskih televizija.

U Republici Srpskoj je u 2015. godini registrovano 241.444 pretplatnika fiksne telefonije, 1.469.472 mobilne telefonije i 169.355 interneta, uz napomenu da, posmatrano prema broju korisnika, tržište telekomunikacija u Srpskoj bilježi rast za mobilnu telefoniju i internet, dok je istovremeno prisutan pad u fiksnoj telefoniji.

Prihodi od telekomunikacionih usluga u Republici Srpskoj u 2015. godini iznosili su oko 450.000.000 KM, a ukupne investicije u oblasti telekomunkacijskih usluga u toj godini iznosile su 107.000.005 KM.

U odgovoru BiH na Upitnik Evropske komisije navodi se da je zaštita potrošača i prava korisnika i pretplatnika elektronskih komunikacija, kao i obaveze operatora koji pružaju javno dopstupne komunikacione usluke na nivou BiH regulisana Zakonom o zaštiti potrošača BiH, Zakonom o komunikacijama i podzakonskim aktima donesenim od Repulatorne agencije za komunikacije i Ministarstva komunikacija i transporta BiH.

Biznis,ba

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Državi pola para od maloprodajne cijene goriva

Pet, 15/06/2018 - 08:23

Opterećenje na cijenu goriva u maloprodaji na benzinskim pumpama u BiH iznosi oko 50 odsto, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Opterećenje od 50 odsto u BiH nešto je manje od opterećenja koje važi u većini zemalja Evrope. Primjera radi, u Njemačkoj porezi učestvuju u ukupnoj cijeni sa 60 odsto, dok su marže distributera oko šest odsto.

Kako je “Nezavisnim” rekao Ratko Kovačević, portparol UIO, gorivo u BiH je opterećeno akcizom od 30 feninga, dok se putarine dijele na 15 feninga za održavanje puteva i 25 feninga za autoputeve. Na ukupnu cijenu plaća se i porez na dodanu vrijednost od 17 odsto.

“Na primjer, ako je cijena litra motornog benzina u BiH 2,30 KM, ukupno poresko opterećenje u toj cijeni iznosi 1,13 KM. Ako je cijena litra dizela u BiH 2,17 KM, ukupno poresko opterećenje u toj cijeni iznosi 1,02 KM”, rekao je Kovačević.

Po ovoj računici, može se pratiti lanac formiranja cijene od zemlje proizvođača do krajnjeg potrošača. Prema cijenama sirove nafte na jučerašnji dan, zemlja proizvođač uprihodi 0,76 maraka po litru goriva. S obzirom na to da država uzme od marke do 1,10 po litru, može se izvesti da rafinerija i distributer podijele oko 40 feninga dobiti po litru. Nijedan od distributera i stručnjaka koje smo nazvali nije htio da kaže kolike su marže koje uzimaju na maloprodajnoj cijeni, ali je Predrag Gluhaković, ministar trgovine i turizma RS, rekao da je distributerska marža oko 20 feninga, iz čega se vidi da rafinerije i distributeri uzimaju podjednak iznos dobiti.

Željka Cvijanović, predsjednica Vlade RS, rekla je da Vlada neće donostiti odluku o smanjenju cijene, ali da razgovora sa distributerima kako bi se uticalo na njih da oni smanje cijene. I ona i Predrag Gluhaković, ministar trgovine i turizma RS, tvrde da su cijene već krenule padati za pet feninga i da će nove cijene u RS biti između 2,11 i 2,29 feninga, a krenule su nadolje i u FBiH.

“Vlada RS je tu da utvrdi kada i kako može postupati u skladu sa zakonom, a za sve ostale aktivnosti se podrazumijeva da vodite dijalog sa svima onima koji mogu da odrade taj posao”, rekla je ona.

Gluhaković je nakon sjednice Vlade rekao da će inicirati sastanak s Mirkom Šarovićem, ministrom spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, i svojim federalnim kolegom Zlatanom Vujanovićem, kako bi se vidjelo da li se može šta uraditi oko akciza, podsjetivši da bi gorivo danas bilo ispod dvije marke da nisu povećane akcize u januaru, u trenutku kad je krenuo rast cijena na svjetskim tržištima. Osim o ovoj temi, rekao je da će govora biti i o tome da li i federalni distributeri mogu nabavljati naftne derivate od Rafinerije u Brodu.

Na naše pitanje da li na smanjenje cijene utiču globalni trendovi smanjenja cijena ili aktivnosti Vlade, on je rekao da je oboje, istakavši da su distributeri obećali da će sniziti svoju maržu, koja sada iznosi oko 20 feninga.

I Vujanović je juče rekao da je s prometnicima nafte dogovoreno da reduciraju svoje troškove.

“Varijabilna komponenta cijene, marže, je takva koja je najmanja moguća. Kazali smo da javnost i potrošači žele da se respektuje ekonomski momenat i realnost i da mjere neposredne kontrole ne bi išle u prilog manjim distributerima”, rekao je Vujanović.

Gledano po zemljama, najskuplje gorivo plaćaju na Islandu i u Hong Kongu – 2,13 dolara po litru. Poređenja radi, u BiH je cijena litra goriva 1,33 dolara. Zemlje u kojima su cijene goriva slične kao kod nas su Jemen, Makedonija, Turska, Japan, Bugarska, Grenada, Čile, Dominikanska Republika i Litvanija.

Najjeftinije gorivo je u Venecueli i iznosi 0,01 dolar, nakon čega idu Iran, Sudan, Kuvajt i Alžir s cijenom od 0,30 dolara. Od 167 zemalja za koje imamo podatke o cijenama goriva na 12. jun, gorivo je jeftinije u njih 113 od BiH. U Evropi gorivo jeftinije od nas plaćaju jedino Moldavci, Bjelorusi, Rusi i Ukrajinci.

Inače, na rast cijene nafte na svjetskim tržištima od januara ove godine uticao je jači ekonomski rast, posebno Kine, Japana, Amerike i EU, što je povećalo potražnju za naftnim proizvodima. Cijene su dodatno skočile nakon izlaska Amerike iz iranskog nuklearnog sporazuma, kao i zbog nestabilnosti u Siriji i problema u Venecueli, koji su doveli do manje proizvodnje, pa samim time i manje dostupnosti naftnih proizvoda na svjetskim tržištima.

Očekuje se da će ovih dana sastanak održati Vladimir Putin, predsjednik Rusije, i Mohamed bin Salman, saudijski princ, s ciljem da se stabilizuju cijene nafte.

Opterećenja na gorivo
  • 30 feninga akciza
  • 15 feninga održavanje puteva
  • 25 feninga za autoputeve
  • 17 odsto PDV-a
Cijene barela nafte

WTI Crude (sjevernoamerička kopnena nafta) – 66,24

Brent (nafta iz sjevernoevropskih izvora) – 75,54

Mars US (nafta u Meksičkom zalivu) – 70,68

OPEC (Saudijska Arabija, Kuvajt, Venecuela, Ujedinjeni Arapski Emirati, Irak, Iran, Alžir, Angola, Ekvador, Libija, Nigerija, Katar) – 73,96

Urals (ruska nafta) – 73,76

Napomena: cijene su izražene u dolarima

Najveći svjetski izvoznici nafte
  • Saudijska Arabija
  • Rusija
  • Irak
  • Ujedinjeni Arapski Emirati
  • Kanada
  • Nigerija
  • Kuvajt
  • Angola

    Najveće svjetske kompanije                  Dnevna proizvodnja                       Vrijednost kompanije

    “Saudi Aramco”                                          12,5 miliona barela                        oko 2.000 milijardi dolara

    “Gazprom”                                                   9,7 miliona barela                        oko 60 milijardi dolara

    “National Iranian Oil”                                     6,4 miliona barela                      oko 200 milijardi dolara

    “Exxon Mobil”                                              5,3 miliona barela                     395 milijardi dolara na berzi

    “PetroChina”                                                4,4 miliona barela                      oko 1.000 milijardi dolara

    “British Petroleum”                                       4,1 miliona barela                    165 milijardi dolara na berzi

    Biznis.ba / NN

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Veliki igrači dominiraju u BiH: Pivopijama slađe uvozno pivo

Pet, 15/06/2018 - 07:45

Kompanija “Molson Coors” i dalje je lider na tržištu piva BiH s paletom regionalnih i međunarodnih brendova u više cjenovnih nivoa, pokazuje posljednje istraživanje Euromonitora, ugledne kuće za istraživanje tržišta.

Sa sličnom strategijom nastupaju i ostale multinacionalne kompanije poput “Carlsberga” i “Heinekena”, stoji u izvještaju za 2017. godinu.

Kako se navodi, dok međunarodni pivari često imaju vrlo raznolike portfelje proizvoda, sa druge strane domaći proizvođači suočavaju se s poteškoćama na ovom području.

“Jedna od strategija kojoj su se domaći igrači okrenuli je potpisivanje sporazuma o licenciranju, koji im omogućavaju proizvodnju brendova manjih međunarodnih pivara”, konstatuje Euromonitor i dodaje kako su privatne robne marke prisutne u BiH, ali su zanemarive.

Kada su domaći proizvođači u pitanju, najbolje su poslovali oni koji pune premium lager pivo, gdje je došlo do dvocifrenog rasta u proizvodnji.

“Sarajevska pivara” i dalje nastavlja da dominira ovom kategorijom, znatno poboljšavajući dostupnost svog premium piva – sarajevsko.

“Dobri rezultati posljedica su, prije svega, veoma toplog ljeta prošle godine, a što je podstaklo potražnju za hladnim i osvježavajućim pićima kao što je pivo, a koje je daleko najpopularnije alkoholno piće u zemlji”, ocjenjuje Euromonitor.

“Istorijski gledano, potrošnja piva u Bosni i Hercegovini ima snažnu povezanost s ljetnim vremenom”, navode oni.

Podsjećamo, nešto ranije ove godine domaći pivari su zatražili od nadležnih institucija u BiH da hitno ispitaju cijene po kojima pivo dolazi iz uvoza, navodeći da su one pale ispod svake granice nelojalne konkurencije. Proizvođači su uočili ogroman pad uvoznih cijena piva, na prvom mjestu iz Srbije, a zatim i iz Hrvatske.

Inače, craft (zanatsko) pivo i dalje drži tempo rasta u BiH zahvaljujući bogatstvu informacija dostupnih na internetu, te privlači pažnju i proizvođača i potrošača.

“Broj domaćih craft pivara eskalirao je na kraju prošle godine, a prve prave obrtničke pivare savladale su zakonske prepreke i probleme organizacije kako bi dobile svoje proizvode u maloprodajnim mjestima i u barovima i restoranaima”, ocjenjuju u Euromonitoru.

Vuk Vučetić, član Udruženja “Kištra”, koje okuplja proizvođače zanatskog piva, nam je potvrdio da je internet u velikoj mjeri doprinio popularizaciji ovog načina proizvodnje.

“U eri interneta sirovine i recepti su veoma dostupni, tako da nam je to u velikoj mjeri olakšalo naš proces upoznavanja s proizvodnjom. Popularnost raste prije svega jer je to kvalitetniji proizvod od industrijskog piva, gdje postoji široka lepeza različitih aroma, gorčine, količine alkohola i slično. To je pokret u razvoju koji je hit ne samo u svijetu, nego i kod nas, a pogotovo u regiji”, kazao nam je on.

Sa druge strane, kaže kako proizvođačima najveći problem predstavlja sirovina, tačnije hmelj, koji se ne sije u BiH, te zakonska regulativa koja zanatske pivare smatra za industrijske proizvođače.

Crnogorci dominiraju na polju vina

U analizi Euromonitora o vinu, navodi se da je udio domaćih vinara u BiH blago povećan u 2017. godini.

Vodeći brend ostao je crnogorski vranac, proizvođača “13. juli – Plantaže”, koji ima veliku tradiciju, još iz vremena bivše zajedničke zemlje.

“BiH i Balkan u cjelini sve više dobijaju reputaciju u proizvodnji vina u regiji. Tradicionalno, regionalna i domaća vina dominirala su u prodaji u BiH, ali fokus je bio prvenstveno na volumenu, a posljednjih desetak godina bilježi se pomak prema kvalitetu”, ocjenjuje ova kuća.

Biznis,ba / NN

Kategorije: Bosna in Hercegovina

“Elektroprivreda RS” u plusu 53 miliona KM

Pet, 15/06/2018 - 07:44

“Elektroprivreda Republike Srpske” završila je prvi kvartal ove godine u plusu od oko 53 miliona maraka, a sva zavisna preduzeća holdinga su poslovala pozitivno.

Proizvodna preduzeća u sastavu Mješovitog holdinga “Elektroprivreda RS” su u periodu januar  maj 2018. godine proizvela 3.014,02 gigavatčasova (GWh) električne energije, što je za 22,89 odsto više u odnosu na elektroenergetski bilans za 2018. godinu.

Početkom ove godine bilježe se znatno bolji rezultati kada je u pitanju proizvodnja električne energije, u odnosu na prethodnu, o čemu najbolje govori podatak da su Hidroelektrane na Trebišnjici za prvih četiri mjeseca i 20 dana proizvele onoliko koliko i za cijelu prošlu godinu.

Ukupna proizvodnja u hidroelektranama (HE na Trebišnjici, HE na Drini, HE Bočac) za period januar  maj 2018. godine je 1.563,79 GWh, što, s obzirom na planiranih 1.141,98 GWh prema elektroenergetskom bilansu Republike Srpske, jeste 36,94 odsto preko plana.

Termoelektrane Gacko i Ugljevik su za prvih pet mjeseci tekuće godine proizvele 1449,61 GWh, što iznosi 10,6 odsto preko plana. Obje termoelektrane su u pomenutom periodu bile uredno snabdijevane potrebnim količinama uglja, bez obzira na otežane uslove rada u kopovima zbog velikog broja kišnih dana.

U drugoj polovini godine MH ERS očekuju remonti na proizvodnim postrojenjima (TE Gacko 40 dana, HE Dubrovnik G2 22 dana, TE Ugljevik 30 dana), ali i pored toga osnovana su očekivanja da će se proizvesti više električne energije od planiranih 5.591,77 GWh.

Nakon izuzetno teške i loše hidrološke poslovne 2017. godine i iskazanog gubitka u poslovanju, rezultati ostvareni u 2018. su ohrabrujući, a kote akumulacija iznad planiranih. Ukoliko se trend ekonomskotehničkih pokazatelja nastavi istom dinamikom, svakako se očekuje da će MH ERS završiti poslovnu 2018. godinu sa dobiti u poslovanju.

Biznis.ba / NN

Kategorije: Bosna in Hercegovina

EU jednoglasna u uvođenju carina na američke proizvode

Čet, 14/06/2018 - 21:42

Članice Evropske unije jednoglasno su danas podržale plan o uvođenju uvoznih carina na američke proizvode u vrijednosti od 2,8 milijardi eura, u znak odmazde za američke tarife na čelik i aluminijum iz EU, tvrde neimenovovani izvori iz EU.

Odobrene mjere, međutim, tek treba da dobiju “zeleno svjetlo” Evropske komisije, čiji naredni sastanak je zakazan za 20. juni, prenose agencije.

Mjere bi, ako budu usvojene, trebalo da već do kraja juna ili početka jula budu na snazi, prenosi Blic.rs.

Biznis.ba

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Najveća plata direktora Aerodroma Sarajevo, a evo ko bilježi najveće gubitke

Čet, 14/06/2018 - 18:59

Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH) izradio je bazu podataka o poslovanju preduzeća iz javnog sektora. Na portalu Transparentno.ba objavljene su najvažnije informacije za 230 javnih preduzeća gdje je dat sumaran pregled njihove učinkovitosti, broja zaposlenih i uticaja na privredu i cjelini.

Podaci pokazuju da je u većini javnih preduzeća evidentan konstantno nizak stepen likvidnosti, a pet javnih preduzeća sa najvećim gubicima u BIH, u koje spadaju Željeznice FBiH, Željeznice RS, Gras Sarajevo, VIK Sarajevo i Agrokomerc, godišnje naprave 90 miliona KM gubitka.

Presjek podataka iz baze pokazuje da ova preduzeća sve više opterećuju budžete kroz subvencije, aktivirane garancije i neplaćene poreze, dok najperspektivnija javna preduzeća, uprkos očekivanjima, uplaćuju sve manju dobit u državnu kasu.

Prikupljeni podaci pokazuju da, bez obzira na poslovanje, mnoga javna preduzeća i dalje povećavaju broj zaposlenih i izdatke za plate.

Prosječne plate zaposlenih u javnim preduzećima značajno su veće od plata u privredi i ni na koji način nisu povezane sa poslovnim rezultatima preduzeća.

Isto se može reći i za primanja članova upravljačkih tijela, jer prikupljeni podaci pokazuju da većina direktora i članova uprave prima maksimalne plate koja im zakon dozvoljava.

U RS su primanja direktora ograničena na 3.000 KM, a taj iznos primaju direktori Šuma RS, Pošta RS, Autoputeva RS i drugih javnih preduzeća, bez obzira na finansijsko stanje u kom se ona nalaze.

Ista situacija je i u Federaciji BiH gdje su primanja članova upravljačkih tijela ograničena na maksimalnih pet prosječnih plata u ovom entitetu, pa tako direktor Aerodroma Sarajevo prima 5.056 KM, dok dva izvršna direktora primaju 4.979 KM odnosno 4.776 KM. Aerodrom Sarajevo se ujedno izdvaja i kao preduzeće sa najvećom prosječnom platom.

U bazi podataka nalaze se i troškovi reprezentacije javnih preduzeća, a najveće iznose u tu svrhu potrošile su Šume RS i Hidroelektrane na Trebišnjici, koji su samo za godinu dana na reprezentaciju utrošili po više od 400 hiljada KM.

Transparentno.ba kao posebnu cjelinu izdvaja podatke o načinu na koji javna preduzeća troše novac na javne nabavke. Podaci ukazuju na sveprisutnu praksu cijepanja nabavki i sklapanjem direktnih sporazuma kojima se izbjegava javno nadmetanje, pa samo RMU Banovići godišnje potroše preko tri miliona KM kroz direktne sporazume.

TI BiH će na portalu Transparentno.ba, objavili su iz te organizacije, nastaviti objavljivati i ažurirati podatke o javnim preduzećima, a u narednom periodu će kroz posebnu sekciju objavljivati i aktuelne informacije u vezi sa javnim nabavkama, kako bi se pravovremeno ukazalo na potencijalne nepravilnosti i kršenje zakona.

Biznis.ba / NAP

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Dodik: Vlast u RS nije nadležna za cijene goriva

Čet, 14/06/2018 - 17:56
Vlast u Republici Srpskoj nije nadležna za smanjenje cijene goriva, jer se ona formira u odnosu na kretanja na svjetskom tržištu, rekao je predsjednik Milorad Dodik.

Јedini regulator su, kaže, distributeri, i u tom smjeru je moguće intervenisati.

Dodik je istakao i da prevoznici imaju obezbijeđen određeni rabat.

“Kada oni sipaju gorivo za svoj kamion i vozilo onda imaju odobreni rabat za pet do deset odsto, a obični građani plaćaju punu cijenu. Protiv koga su onda oni organizovali proteste? Protiv vlasti koja nema nikakve odgovornosti za cijenu, jer se ona formira slobodno i najviše zavisi od kretanja svjetskih cijena”, kaže Dodik.

Biznis.ba

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Na Sarajevskoj berzi promet 144.763,15 KM

Čet, 14/06/2018 - 15:47

Na trgovanju na Sarajevskoj berzi danas je ostvaren ukupan promet od 144.763,15. U sklopu 19 transakcije ukupno je prometovano 28.378 vrijednosnih papira.

Vrijednost BIFX-a nije se mijenjala u odnosu na prošlo trgovanje.

Vrijednost indeksa SASX-10 je porasla za 0,84 indeksnih poena na 616,02 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja rast od 0,14 posto.

Vrijednost indeksa SASX-30 je pala za -4,10 indeksnih poena na 1.054,93 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja rast od 0,02 posto.

Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI je pala za -38,08 indeksnih poena na 10.321,80 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od -0,37 posto.

Vrijednost indeksa SASX-FN je pala za -9,23 indeksnih poena na 11.475,68 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja rast od -0,08 posto.

Na kotaciji IF-ova ostvaren je promet u iznosu od 671,60 KM; U 1 transakciji prometovano je 292 dionice.

Na Slobodnom tržištu – ST1 ostvaren je ukupan promet u iznosu od 3.763,7 KM. U sklopu tri transakcije prometovano je 365 dionica. Najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta BH Telecom d.d. Sarajevo u iznosu od 3.708,8 KM.

Na Slobodnom tržištu – ST2 ostvaren je ukupan promet u iznosu od 139.579,85 KM. Kroz 14 transakcija prometovano je 27.551 dionica. Najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta Union banka d.d. Sarajevo u iznosu od 131.885,20 KM.

Na Slobodnom tržištu – ST3 trgovano je dionicama Pivara Tuzla d.d. Tuzla u iznosu od 748,00 KM. Kroz jednu transakciju prometovano je 170 dionica.

Porast vrijednosti, od 17,25 posto danas su zabilježile dionice Sarajevo Osiguranje d.d. Sarajevo i dostigle cijenu od 5,98 KM, dok su najveći pad vrijednosti danas registrirale dionice Mapex d.d. Maglaj od 49,49 posto sa cijenom od 0,50 KM.

Biznis.ba / FENA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Fabrika Zrak: Trenutni problemi zbog blokade računa, radnici imaju pravo na svoje plate

Čet, 14/06/2018 - 15:37
Uposlenici preduzeća “Zrak” iz Sarajeva jučer su obustavili proizvodnju nezadovoljni neredovnim neisplaćivanjem plata i doprinosa. Iz ovog preduzeća za Klix.ba su kazali da je “Zrak” d.d. zbog blokiranja konsolidacijskog računa, potraživanjima iz ranijih godina, zapao u trenutne probleme u finansijskom poslovanju.

Radnici su jutros kazali da je proizvodnja obustavljena jer tri mjeseca nisu primili platu, a doprinosi im se ne uplaćuju od 2010. godine, te da je kapital preduzeća umanjen za 50 miliona KM od 1998. godine do danas.

“Trenutno imamo zaključenih sedam ino ugovora sa ino kupcima i tri domaća kupca, koje otežano realizujemo zbog blokade konsolidacijskog računa. U posljednje dvije godine urađena je reorganizacija pogona i ljudskih resursa, a sve sa ciljem poboljšanja kvalitete poslovanja i boljih radnih uslova”, kazali su nam iz ovog preduzeća.

Rukovodstvo firme je istaklo da su uloženi znatni napori na otvaranju novih tržišta.

“Za rad u fabrici je osposobljeno 50 mladih radnika različitih zanimanja. 18 uposlenika je penzionisano, uz uvezivanje radnog staža iz predhodnih godina. Proizvodnja je zasnovana na revitalizaciji artikala iz asortimana Zraka koji su dodatno modernizovani i usklađeni sa zahtjevom kupaca.”

Naglašavaju da sve navedeno iziskuje velike napore svih uposlenika, Uprave, Nadzornog odbora i vlasnika.

“Aktualna Uprava zajedno sa rukovodiocima, nadzornim odborom i vlasnikom daje sve od sebe na iznalaženju novih poslova i riješavanju problema iz predhodnih godina.”

Iz fabrike “Zrak” ističu da je nakon niza konsultacija u FMERI i u FDNI, upućena 28. decembra 2017. godine Informacija o stanju u Zraku s Prijedlogom restruktuiranja i konsolidacije u jedanaest poglavlja , naslovljena na Generalni sekretarijat Vlade FBiH sa prijedlogom zaključaka.

“Nakon više upita o stanju predmeta, dobili smo informaciju da naš predmet nije zaprimljen. Nakon toga FDNI je pripremila isti spis i dana 30. maja 2018. godine, uz propratno pismo Ministru, predložila hitno uvrštavanje na dnevni red jedne od predstojećih sjednica Vlade”, kazali su za naš portal.

Rukovodstvo preduzeća “Zrak” ističe da je neosporno da radnici imaju pravo na svoje plate i sva ostala potraživanja te pozivaju i radnike i vlasnike da učine dodatne napore kako bi se prevazišla trenutna situacija privremene teškoće u kojima se nalazi fabrika.

Biznis.ba / Klix.ba
Kategorije: Bosna in Hercegovina

Na Banjalučkoj berzi najtraženije obveznice

Čet, 14/06/2018 - 15:06

Na današnjem trgovanju na Banjalučkoj berzi ostvaren je promet od 595.720,86 KM, kroz 62 transakcije.

Vrijednost BIRS indeksa se nije promijenila i iznosi 516,21 poena.

Na službenom berzanskom tržištu lista B najveći promet je ostvaren akcijama Telekoma Srpske a.d. Banja Luka, a trgovalo se u iznosu od 20.240 KM, po prosječnoj cijeni od 0,92 KM po akciji.

Ukupan promet obveznicama iznosio je 481.123,02 KM. Najviše se trgovalo obveznicama Republika Srpska – izmirenje ratne štete 9 u vrijednosti od 439.049,89 KM. Prosječna cijena ovih obveznica ostvarila je rast od 1,69 posto.

Najveći promet na tržištu fondova ostvaren je akcijama DUIF Kristal Invest a.d. – OMIF Future Fund, a trgovalo se u iznosu od 55.273,72 KM, po prosječnoj cijeni od 8,64 KM, što predstavlja rast cijene za 1,65 posto.

Udjeli/akcije jednog fonda su ostvarile pad prosječne cijene, a gubitnik dana među fondovima je DUIF Invest nova a.d. – OMIF Invest nova (-4,60 posto), i trgovalo se po prosječnoj cijeni od 0,083 KM, u vrijednosti 475,17 KM.

Od hartija od vrijednosti na slobodnom tržištu najveći promet je ostvaren akcijama emitenta Potkozarje a.d. Gradiška akcijama, a trgovalo se u iznosu od 13.016 KM, po prosječnoj cijeni od 0,50 KM, čime je ostvaren rast u odnosu na prošlo trgovanje za 117,39 posto.

Biznis.ba / FENA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Prihvaćen ‘Zeleni izvještaj’ o stanju poljoprivrede u 2017.

Čet, 14/06/2018 - 14:22
Vlada Federacije BiH prihvatila je danas na sjednici Izvještaj Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva o stanju poljoprivrede („Zeleni izvještaj“) u Federaciji BiH za 2017. godinu s prijedlogom preporuka, koji je sačinjen u saradnji s kantonalnim ministarstvima nadležnim za poljoprivredu, Federalnim zavodom za statistiku i drugim organima iz ove oblasti.

 

U dokumentu je dat presjek stanja u poljoprivrednom sektoru i predloženi dalji koraci za povećanje poljoprivredne proizvodnje s ciljem smanjenja uvoza poljoprivrednih proizvoda, zadržavanja i zapošljavanja mladih ljudi na selu, poboljšanja uvjeta života u ruralnim područjima, potpunijeg korištenja poljoprivrednih površina, povećanja stočnog fonda, jačanja postojećih, kao i otvaranja novih prerađivačkih kapaciteta.

Navedeno je da su, i pored nepovoljnih klimatskih prilika koje su negativno utjecale na sveukupnu poljoprivredu, posebno biljnu, i nedovoljnih izdvajanja iz Budžeta Federacije, u većem broju grana poljoprivrede zabilježeni određeni pomaci, saopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Vlade FBiH.

Ukupne zasijane oranične površine u jesenjoj i proljetnoj sjetvi u 2017. godini ostale su uglavnom na nivou 2016., a kod industrijskog bilja zabilježeno je povećanje od 16,1 posto, kukuruza-zrno 2 posto i zobi 3,8 posto u odnosu na prethodnu godinu. Neznatna smanjenja zasijanih površina zabilježena su kod pšenice, ječma, duhana, krompira, krastavca i paradajza.

U voćarstvu ukupna proizvodnja i ostvareni prinosi u 2017. godini, u odnosu na prethodnu, umanjeni su kod gotovo svih vrsta voća, osim kajsije, gdje se bilježi povećanje za 28,8 posto. Ovome su doprinijeli nepovoljni klimatski uslovi u 2017. za razliku od prethodne godine, iako je broj rodnih stabala najvažnijih voćnih kultura u prošloj godini povećan u odnosu na 2016.

Kada je riječ o jagodastom i bobičastom voću, površine pod malinjacima povećane su za 15 posto, u odnosu na 2016. godinu, dok su ostale vrste ostale na nivou prošlogodišnjih.

U vinogradarstvu je u 2017. godini povećan broja čokota sposobnih za rod za 6 posto, ali je proizvodnje grožđa smanjena za 25,5 posto u odnosu na 2016. godinu. Ovakvo stanje u vinogradarskoj proizvodnji rezultat je kasnih proljetnih niskih temperatura i dugog sušnog perioda.

Kada je riječ o ljekovitom i aromatičnom bilju, poremećaji na svjetskom tržištu direktno su utjecali na stagnaciju u svim proizvodnjama, pa i ovoj, a zasijane površine povećane su za 8 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Zbog povoljnih klimatskih prilika, sjemenska proizvodnja u Federaciji BiH zabilježila je rast u 2017. godini, nakon dužeg nepovoljnog perioda. Proizvodnja presadnica zadovoljava domaće potrebe, a dijelom se i izvozi, tako da je Federacija BiH u proizvodnji presadnica povrća postala lider u regiji. Proizvedeno je više od 10 miliona komada presadnica povrća, od čega je više od četiri miliona izvezeno na inozemno tržište, a kvalitet je prepoznat i u zemljama EU. Zasijane površine sjemenskog krompira u 2017. godini su značajno manje, a ovo smanjenje zabilježeno je u svim zemljama okruženja, zbog veoma niske cijene krompira iz EU.

U prošloj godini povećana je proizvodnja mlijeka u odnosu na 2016., a najviše je proizvedeno u Tuzlanskom, Zeničko-dobojskom i Unsko-sanskom kantonu. Prema podacima iz kantonalnih ministarstava, povećan je broj ovaca i koza u Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom i Zeničko-dobojskom kantonu.

Ukupan broj peradi u Federaciji BiH povećan je u 2017. u odnosu na 2016. godinu. Proizvodnja pilećeg mesa (brojleri) je značajno zastupljena u Federaciji BiH i konkurentnija je u odnosu na druge proizvodnje. Za razliku od drugih proizvoda, pileće meso iz uvoza je opterećeno carinom, tako da naši proizvođači, uz gotovo dostignute evropske standarde, imaju dobre preduslove za bavljenje ovom proizvodnjom.

U prošloj godini nastavljen je oporavak i blago povećanje proizvodnje u oblasti akvakulture. Proizvodnja ribe u Federaciji BiH povećana je za 4 posto, od čega je najzastupljeniji uzgoj kalifornijske pastrmke. Plasman ribe na područje Evropske unije ostvaren je u potpunosti u okviru bescarinske kvote od 500 tona godišnje, a značajna količina ribe plasirana je i na područje Srbije i Crne Gore.

U prehrambenoj industriji, u 2017. godini prerada je na istom nivou kao i 2016. godine, s tim da je povećanje zabilježeno u proizvodnji mlijeka i mliječnih proizvoda, mesa i mesnih prerađevina, vode i osvježavajućih pića. Kod mlijeka i pavlake zabilježen je veći izvoz u odnosu na uvoz, gdje je pokrivenost uvoza izvozom 166,88 posto.

U Registru poljoprivrednih gazdinstava u 2017. godini registrovana su 354 nova gazdinstva sa statusom obrtnika i 66 novih gazdinstava sa statusom privrednog društva. Do kraja godine su registrovane 74.073 osobe, a čega je 70.758 porodičnih poljoprivrednih gazdinstava i 3.315 pravnih subjekata i obrta. Najveći broj registrovanih poljoprivrednika je u Tuzlanskom, Zeničko-dobojskom, Srednjobosanskom i Unsko-sanskom kantonu.

S obzirom na velike potrebe za daljnjom podrškom sektoru poljoprivrede, posebno u segmentu kapitalnih ulaganja i povećanja stepena iskorištenosti domaćih prerađivačkih kapaciteta i uvažavajući činjenicu da raste broj registrovanih poljoprivrednika, u ovom izvještaju su, između ostalog, date određene preporuke.

Tako je navedeno da je potrebno izdvojiti veća sredstva iz Budžeta za poljoprivredu i prehrambenu industriju i osigurati sredstva u Budžetu Federacije BiH za intervencije na tržištu u slučaju prirodnih i drugih nesreća (poplave, suše, grad i slično).

Također, potrebno je olakšati pristup kreditima za poljoprivrednike, posebno putem Razvojne banke Federacije BiH, staviti u funkciju nekorišteno poljoprivredno zemljište s ciljem većeg rasta poljoprivredne proizvodnje i povećanja zaposlenosti i uspostaviti i voditi informacioni sistem o poljoprivrednom zemljištu u cilju njegove zaštite.

Kantonalna ministarstva su pozvana da iniciraju donošenje karti upotrebne vrijednosti i programa gospodarenja državnim poljoprivrednim zemljištem za sve općine koje to još nisu učinile.

„Zeleni izvještaj“ za 2017. godinu, s prijedlogom preporuka, bit će dostavljen Parlamentu Federacije BiH na usvajanje.

Biznis.ba

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Iz RS-a traže sastanak sa Šarovićem i Vujanovićem te kupovinu nafte u B.Brodu

Čet, 14/06/2018 - 14:14
Ministar trgovine i turizma Republike Srpske Predrag Gluhaković najavio je danas sastanak s ministrom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Mirkom Šarovićem i federalnim ministom trgovine Zlatanom Vujanovićem na kojem bi se razgovaralo o načinima djelovanja koje bi uticalo na smanjenje cijene goriva.

– Ne možemo se više optuživati ko je više ili manje kriv za akcize, PDV…, već moramo zajedno razgovarati. Mi ćemo pozvati Šarovića i Vujanovića da dođu u Banju Luku kako bi našli rješenje kako izaći iz ove krize – ustvrdio je Gluhaković.

Nakon sjednice entitetske vlade on je na konferenicji za novinare rekao da je gorivo od ponoći jeftnije na pojedinim benzinskim pumpama u tom bh.entitetu, a zavisno od regije i vrste goriva cijene će biti 2,11 do 2,29 KM.

Podsjetio je i da je u bijeljinskoj regiji i do 20 feninga niža cijena goriva u odnosu na Banju Luku, a distributeri u RS-u će, kaže, razmotriti mogućnost smanjenja marži, koje sad iznose 22 feninga po litri.

U RS-u insistiraju i da, kako je ustvrdio, oni koji kupuju uvoznu naftu to rade u Rafineriji nafte u Bosanskom Brodu.

-Zašto se u Federaciji BiH na 600 pumpi uvozi gorivo iz inostranstva, a ne kupuje se iz RS. Sve su to pitanja zbog kojih je cijena goriva ovolika – rekao je ministar trgovine i turizma RS-a.

Biznis.ba / FENA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Čović obišao Tvornicu obuće Sanino d.o.o. u Derventi

Čet, 14/06/2018 - 13:33

Član Predsjedništva BiH Dragan Čović susreo se danas u Derventi s direktorom Tvornice obuće Sanino d.o.o. Radovanom Pazurevićem, te obišao proizvodni pogon.

Pazurević je na početku susreta kratko informirao Čovića o djelatnostima tvornice te istaknuo kako se na godišnjoj razini proizvede više od milijun i 650.000 pari obuće. Posebice je ponosan na partnerstvo s renomiranom tvrtkom Adidas, za koju su samo u prošloj godini izradili više od 800.000 pari kopački Copa Mundial.

Čović je nakon obilaska proizvodnog pogona istaknuo kako mu je iznimno drago što Bosna i Hercegovina može konkurirati na svjetskom tržištu, te kazao kako Sanino d.o.o. može i mora biti primjer drugim tvrtkama kada su u pitanju uspješna proizvodnja i poslovanje.

Tvornica obuće Sanino d.o.o. Derventa je utemeljena 1999. godine, a već sljedeće godine ulazi u partnerski odnos s Adidasom, koji je prepoznao kvalitetu njihove proizvodnje, saopćeno je iz Predsjedništva BiH.

 

Biznis.ba / FENA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Vlada FBiH – Nastaviti razgovore sa distributerima naftnih derivata

Čet, 14/06/2018 - 13:29

Federalna vlada usvojila je danas na sjednici informaciju o aktivnostima koje je poduzelo Federalno ministarstvo trgovine s ciljem osiguranja ekonomski opravdane visine marže u maloprodajnim cijenama naftnih derivata u Federaciji Bosne i Hercegovine.

U informaciji je navedeno da je u periodu nakon 2000. godine, oblast cijena naftnih derivata u Federaciji BiH regulisana Odlukom o slobodnom formiranju cijena motornih benzina, dizel-goriva i lož-ulja prema kojoj se cijene naftnih derivata formiraju slobodno, s tim da se indirektni porezi: carina, akciza na naftne derivate, naknada za puteve (putarina) i porez na dodanu vrijednost, obračunavaju u skladu sa odgovarajućim propisima koji regulišu njihovu visinu i način obračuna.

To znači da na maloprodajnu cijenu naftnih derivata, pored eksternih faktora (cijena barela, kurs dolara, rafinerijska cijena i drugo), utiču i odgovarajući propisi koji regulišu visinu i način obračuna javnih prihoda sadržanih u maloprodajnoj cijeni (akciza, putarina, PDV). Istaknuto je, također, da na maloprodajnu cijenu značajno utiče i poslovna politika distributera naftnih derivata u pogledu visine veleprodajne i maloprodajne marže, koja nije propisana, jer je na snazi slobodno formiranje cijena. Federalno ministarstvo trgovine u skladu sa svojim nadležnostima kontinuirano analizira maloprodajne cijene naftnih derivata, u okviru koje preispituje i visine redovne i eventualne ekstra marže distributera.

S obzirom na aktuelnu situaciju i sve prikupljene kalkulativne podatke koji su sastavni elementi izračuna maloprodajne cijene naftnih derivata, federalni ministar trgovine održao je u utorak, 12. juna sastanak s rukovodećim predstavnicima menadžmenta najznačajnih distributera naftnih derivata u Federaciji Bosne i Hercegovine. Sastanku je prisustvovao i predstavnik Federalne uprave za inspekcijske poslove.

Tema sastanka je bila sagledavanje aktuelne situacije vezano za poskupljenja maloprodajnih cijena naftnih derivata, s ciljem iznalaženja i hitnog provođenja konkretnih mjera za snižavanje cijena na benzinskim pumpama u Federaciji BiH.

Predstavnici Federalnog ministarstva trgovine prezentirali su distributerima podatke o prosječnim maloprodajnim cijenama naftnih derivata na benzinskim pumpama u periodu januar-maj 2018. godine.

Tokom sastanka distributeri su izrazili spremnost i volju da zaustave daljnji rast cijena i preispitaju sve troškove svog poslovanja s ciljem snižavanja maloprodajnih cijena na benzinskim pumpama u Federaciji BiH, saopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Vlade FBiH.

Ovo federalno ministarstvo danas je zaduženo da nastavi održavanje sastanaka s distributerima naftnih derivata s ciljem sagledavanja varijabilnih elemenata maloprodajne cijene naftnih derivata i osiguranja optimalne visine marže, i o ovim aktivnostima izvještava Vladu Federacije Bosne i Hercegovine.

 

Biznis.ba / FENA

Kategorije: Bosna in Hercegovina