Biznis.ba

Syndicate content Biznis.ba
Poslovni magazin
Updated: 26 min 49 sek od tega

Marković: Veliki korak naprijed u sveukupnoj reformi energetskog sektora

Pon, 09/07/2018 - 13:27

Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH je, na posljednjoj sjednici na inicijativu grupe zastupnika, usvojio preporuke za reformu energetskog sektora u BiH, pripremljene uz tehničku pomoć USAID EIA projekta.

Preporuke su nastale kao rezultat ekspertskih diskusija pokrenutih još na 4. Energetskom samitu koji su organizirali USAID EIA i GIZ u Neumu krajem aprila ove godine.

Cijeneći neophodnost snažnijeg učešća Parlamenta u ovoj oblasti, te uzimajući u obzir tekst deklaracije i aneks sa samita EU i zemalja zapadnog Balkana u Sofiji, a vodeći računa o ustavnim nadležnostima i postojećem zakonskom okviru, uz ranije iskazanu opredijeljenost za pristupanje Evropskoj uniji, Zastupnički Dom PSBiH donio je preporuke čija će provedba voditi ka reformi sektora koji može biti pokretač privrede u našoj zemlji – saopćeno je iz USAID EIA.

– Nakon dugo vremena ovo je veliki korak naprijed u sveukupnoj reformi energetskog sektora. Pozdravljamo usvajanje ovih preporuka i nadamo se da će nadležne institucije uskoro krenuti sa njihovom implementacijom – istakao je direktor USAID EIA projekta Ognjen Marković.

U saopćenju se navodi da će, prema prvoj preporuci, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa po izjašnjenju entitetskih vlada Vijeću ministara predložiti na usvajanje okvirnu energetsku strategiju za BiH. Nakon usvajanja, pristupit će se izradi plana i programa energetske tranzicije.

Također, usvajanjem ovih preporuka BiH se jasno opredjeljuje za energetsku efikasnost kao ključni element energetske tranzicije i obavezuje se da odredi ulogu regulatornih tijela u provedbi ove politike.

– Upravo zbog činjenice da je BiH preuzela obaveze prema međunarodnim ugovorima i institucijama, nužno je nastaviti reformu zbog usklađivanja legislative i regulative sa Trećim energetskim paketom, a reforma sektora je obaveza koju BiH mora ispuniti na putu ka EU integracijama – navode iz USAID EIA.

Dodaju da se, u tom smislu, BiH obavezala da će ubrzati reformu energetskog sektora donošenjem nedostajućih zakonskih i podzakonskih akata potrebnih za ispunjavanje zahtjeva Energetske zajednice i pristupanje EU. Rezultat reforme sektora bit će unapređenje efikasnosti i ekonomičnosti rada kompanija u ovom sektoru, a sam sektor će se bolje pozicionirati u regionu ukoliko se reformom omogući uspostavljanje efikasnog i transparentnog tržišta energentima.

– Nakon što je na 4. Energetskom samitu predstavljeno više od stotinu preporuka za unaprjeđenje procesa za izdavanje dozvola za gradnju novih energetskih objekata, a na kojima su tri godine radile radne grupe formirane na svim nivoima vlasti, jedna od preporuka je i provedba preporuke za unaprjeđenje procesa izdavanja dozvola za gradnju novih energetskih objekata. Ukoliko se ove preporuke implementiraju, potrebno vrijeme za izgradnju novih energetskih objekata bit će znatno kraće, postupak jednostavniji, a potencijalni investitori će imati jasne informacije o dozvolama koje su im potrebne. Sve navedeno omogućit će realizaciju značajnih energetskih projekata od interesa za BiH i susjedne države kao i pristup fondovima za finansiranje energetskih infrastrukturnih projekata – navodi se u saopćenju USAID EIA.

 

Biznis.ba / FENA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Vlada FBiH dala saglasnost za imenovanje Svetlane Cenić u BH Telecomu

Pon, 09/07/2018 - 12:49
Federalna vlada danas je održala 118. hitnu sjednicu na kojoj je, nakon okončane konkursne procedure, dala prethodnu saglasnost za imenovanje Svetlane Cenić za članicu Nadzornog odbora BH Telecoma, u ime državnog kapitala.

Mandat Svetlane Cenić traje do isteka mandata ostalim članovima Nadzornog odbora, počevši od dana stupanja na snagu Odluke Skupštine o imenovanju člana Nadzornog odbora Dioničkog društva BH Telecom Sarajevo, saopćeno je iz Vlade FBiH, prenosi Faktor.

Biznis.ba

Kategorije: Bosna in Hercegovina

U Potočarima počela adaptacija objekata za fabriku stolica

Pon, 09/07/2018 - 12:41
U Potočarima kod Srebrenice počela je adaptacija objekata u kojima fabrika “Tapos” iz Srbije treba da pokrene proizvodnju stolica i za početak zaposli stotinu radnika.

Započeto je postavljanje novog krova, a slijede ugradnja stolarije i zatvaranje nepotrebnih otvora i unutrašnje uređenje objekata koji će služiti kao proizvodne hale.

Riječ je o objektima bivšeg transportnog preduzeća “Srebrenica-prevoz” koje je nakon rata nekoliko puta mijenjalo vlasnika, ali u ovim halama nije pokretan rad i godinama su bile neiskorištene.

Zahvaljujući prošlogodišnjoj pomoći Srbije od miliona eura, općina Srebrenica je kupila ove objekte i pod određenim uslovima ustupa ih ovoj firmi za proizvodnju stolica i otvaranje novih radnih mjesta.

Zgrade, čija je adaptacija u toku, kupljene su za 850.000 eura, dok će preostalih 150.000 eura biti uloženo u njihovu sanaciju.

Čim radovi budu završeni, planirano je da “Tapos” instalira opremu i pokrene proizvodnju u novom pogonu koji je već registrovan.

Načelnik srebreničke općine Mladen Grujičić kaže da će ova firma u početku zaposliti stotinu radnika, a širenjem proizvodnje i uvođenjem rada u smjenama biće ih oko 300.

Biznis.ba

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Vlada FBiH: Sredstva od dividende za izgradnju tunela Hranjen

Pon, 09/07/2018 - 12:32

Vlada Federacije BiH je, na današnjoj 117. hitnoj sjednici održanoj u Sarajevu, prihvatila informaciju o provođenju njenih odluka i zaključaka na Skupštini BH Telecoma d.d. Sarajevo.

Vlada je zadužila nadležna upravljačka tijela ovog dioničkog društva da osiguraju da na 53. vanrednoj sjednici Skupštine, kao tačke dnevnog reda, budu uvršteni realizacija zaključka Vlade FBiH o finansiranju infrastrukturnih projekata, kroz dopunu isplate dividende za iznos finansiranja infrastrukturnih projekata, te imenovanje člana Nadzornog odbora, obzirom na istek mandata vršioca dužnosti.

U skladu s ranijim stavom Vlade da se za raspodjelu dobiti za 2017. godinu glasa „ZA“, pod uslovom povećanja iznosa na 38 miliona KM, sredstva po ovom osnovu pripadaju Budžetu FBiH u procentu učešća Vlade Federacije u vlasništvu BH Telecoma (90,0043 posto), što iznosi 34.201.634 KM.

Sredstva koja u Budžet FBiH budu uplaćena po osnovu dodatne dividende, na osnovu ranijeg zaključka Vlade i Zakona o izvršavanju Budžeta FBiH za 2018. godinu, bit će prenesena na poseban namjenski projektni račun, namijenjen za izgradnju cesta i brzih cesta. U skladu sa informacijom usvojenom na 120. sjednici Vlade, od 21.9.2017. godine, sredstva će biti korištena za izgradnju tunela Hranjen.

U danas prihvaćenoj informaciji je navedeno da je Nadzorni odbor BH Telecoma 29.6.2018. donio Odluku o sazivanju 53. (vanredne) skupštine Dioničkog društva. Ova odluka je objavljena 2.7.2018, a Skupština zakazana za 16.7.2018. godine, s četiri tačke dnevnog reda: izbor predsjednika Skupštine i dva ovjerivača zapisnika, usvajanje odluka o raspodjeli dobiti i o isplati dividende za 2017. godinu, te glasanje o povjerenju članovima Nadzornog odbora.

Uvidom u predloženi dnevni red, kao i materijale dostavljene Federalnoj vladi, konstatovano je da je neophodno dopuniti dnevni red s najmanje dvije tačke koje se odnose na provođenje odluka Vlade FBiH.

Vlada je, navedeno je u informaciji, na 120. sjednici usvojila informaciju resornog federalnog ministarstva o načinu finansiranja brzih cesta, kojom je kao izvor utvrđena akumulirana dobit privrednih društava sa učešćem kapitala Federacije BiH, a kao izvor za finansiranje brze ceste Sarajevo – Goražde predviđena sredstva iz akumulirane dobiti BH Telecoma. Ova sredstva su predviđena u Budžetu za 2018. godinu, koji je usvojio Parlament FBiH. S obzirom da su sva privredna društva realizovala zaključak Vlade FBiH o isplati sredstava iz zadržane dobiti, osim BH Telecoma, potrebno je da i ovo društvo na narednu sjednicu Skupštine uvrsti tačku dnevnog reda o isplati dopunske dividende.

Također, Skupština treba da donese donese odluku o imenovanju člana Nadzornog odbora, jer u narednih 30 dana ističe v.d. mandat članu ovog odbora.

Federalna vlada danas je, također, održala i 118. hitnu sjednicu na kojoj je, nakon okončane konkursne procedure, dala prethodnu saglasnost za imenovanje Svetlane Cenić za članicu Nadzornog odbora BH Telecoma, uime državnog kapitala.

Mandat Svetlane Cenić traje do isteka mandata ostalim članovima Nadzornog odbora, počev od dana stupanja na snagu Odluke Skupštine o imenovanju člana Nadzornog odbora Dioničkog društva BH Telecom Sarajevo, saopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Vlade FBiH.

Biznis.ba / FENA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

RS daje Kinezima pod koncesiju izgradnju autoputa Banja Luka – Prijedor

Pon, 09/07/2018 - 12:30

Ministar saobraćaja i veza RS-a Neđo Trninić najavio je danas da bi u septembru trebalo da se potpiše konačni ugovor s kineskom kompanijom iz Shandonga o realizaciji projekta izgradnje autoputa Banja Luka – Prijedor, vrijednog oko 297 miliona eura.

Koncesija će biti dodijeljena na period od 30 godina, a finansije za izgradnju treba da obezbijedi kineska kompanija, s tim da projekat treba da bude strukturisan bez garancija BiH.

Trninić je rekao da će obaveza tog bh. entiteta biti da izvrši eksproprijaciju zemljišta na predviđenoj trasi, a otvorena je mogućnost da se autoput, u prvoj fazi dužine 42 kilometra, zatim nastavi i prema Novom Gradu/Bosanskom Novom, kao i brzi put u pravcu Kozarske Dubice.

Direktor “Autoputeva RS-a” Dušan Topić je na konferenciji za novinare rekao da je ovo prvi koncesioni ugovor, kao jedan novi vid finansiranja izgradnje autoputeva u RS-u.

Ministar saobraćaja i veza RS-a je još rekao da su u Sofiji na samit “16+1” otišli na poziv kinaeske ambasade u BiH, kako bi potpisali ove sporazume, prije zvaničnog početka samita premijera.

Tvrdi da je bh. delegacija, u kojoj su bili predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović bila protiv unošenja tih sporazuma u zvanični protokol.

Ipak, kako kaže, na prijedlog kineske strane potpisan je protokol o okončanju pregovaračkog postupka u vezi s izgradnom autoputa Banja Luka – Prijedor s kineskom kompaniji “China Shandong International and Tehnical Cooperation”.

Drugi protokol je o saradnji u vezi s projektom izgradnje autoputeva Doboj – Vukosavljanje (Koridor 5C) i Doboj – Brčko.

Ranije je Vlada RS-a usvojila Odluku o utvrđivanju uslova za dodjelu koncesije za izgradnju autoputa Banja Luka – Prijedor, nakon čega je resorno ministarstvo počelo pregovore za dodjelu koncesije za ovaj projekat kineskoj kompaniji “China Shandong International and Tehnical Cooperation”.

Biznis.ba / FENA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Novi kolektivni ugovor rezultirat će uštedama u BH Telecomu i HT Eronetu

Pon, 09/07/2018 - 12:25
U sjedištu Vlade FBiH u Mostaru danas je potpisan Granski kolektivni ugovor za područje djelatnosti telekomunikacija. Njime su regulisana prava za oko 4.000 radnika u javnim preduzećima BH Telecom i HT Mostar za naredne dvije godine. Ugovor je u ime Vlade potpisao ministar saobraćaja i komunikacija Denis Lasić, a u ime Sindikata BH Telecoma predsjednik Fikret Alić.

Pregovori za zaključenje Kolektivnog ugovora vođeni su s reprezentativnim sindikatom BH Telecoma, u čiji pregovarački tim su bili uključeni i predstavnici Sindikata HT Mostar, a uz ovlaštene pregovarače Vlade FBiH, u pregovore su bili uključeni i predstavnici ministarstava i uprava BH Telecoma i HT Mostar. Ovo je posljednji u nizu kolektivnih ugovora koji će biti potpisan u nadležnosti Vlade FBiH.

Lasić je nakon potpisa kazao da ugovor ne predviđa rast troškova, te da je usklađen sa Zakonom o radu. Tekst je većinom u skladu i s pregovaračkom pozicijom utvrđenom na Vladi koja je nastojala harmonizirati prava u svim javnim preduzećima. Visina prva utvrđena je u rasponima kako bi se omogućilo da bude na različitim nivoima u zavisnosti od poslovanja BH Telecoma i HT Eroneta. Ovim ugovorom ostvarit će se značajne uštede, posebno u BH Telecomu.

– Otkazni rok u slučaju privatizacije ili restruktiuriranja harmoniziran je s drugim preduzećima, a mogućnost davanja otpremine u skladu s Zakonom o radu značajno limitirana. Uzimajući u obzir sve navedeno, implementacija kolektivnog ugovora zajedno s restriktivnom politikom novog zapošljavanja, rezultirat će višemilionskim uštedama, a to će omogućiti stabilizaciju poslovanja oba javna preduzeća, kazao je Lasić.

Predsjednik Sindikata BH Telecoma Fikret Alić izrazio je zadovoljstvo nakon potpisa, kazavši da nije došlo do bitnih brisanja prava, iako je došlo do kompromisnog umanjenja prava.

– Nadam se da ćemo u narednom periodu uz poboljšanje poslovanja obje kompanije i prava radnika značajno popraviti, kazao je.

Biznis.ba

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Nissan pogrešno mjerio izduvne gasove na svojim vozilima

Pon, 09/07/2018 - 12:02
Iz kompanije Nissan objavili su da su izmjerili pogrešne rezultate emisije izduvnih gasova i testova ekonomičnosti potrošnje goriva na novim vozilima prodatim u Japanu.

Iz kompanije Nissan su u septembru prošle godine priznali da su na svojim pogonima vršili nelegalne postprodukcione testove, dozvoljavajući onima koji nisu kvalifikovani da sprovode testove.

Novi skandal se desio nakon što je Nissan vršio provjere svojih operacionih rezultata. U provjerama su otkrivene neregularnosti u mjerenjima. U obavještenju je navedeno da još uvijek istražuju kako je došlo do krivih mjerenja. Nissan, koji također pravi električne automobile Leaf, izjavio je da je sigurnost i ekonomičnost potrošnje goriva svih vozila i dalje u granicama koje su dozvoljene.

Pogrešno testiranje vozila neće imati utjecaj na izvoz. Iz Nissana su izjavili žaljenje zbog neugodnosti, te da će pokušati da isprave greške.

Biznis.ba / AA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Naglo zatopljenje kvari urod povrća

Pon, 09/07/2018 - 11:47

Povrtarska proizvodnja u Republici Srpskoj ove sezone, prema procjenama Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, mogla bi biti oko 446.108 tona.

Ukupna vrijednost proizvodnje procijenjena je na 194 miliona KM.

U Ministarstvu navode da će se površine pod povrćem kretati u okvirima višegodišnjeg prosjeka sa tendencijom smanjenja površina na otvorenom, a povećanja zasađenih površina u zatvorenom prostoru.

“Prema našoj procjeni povrće u intenzivnoj proizvodnji biće zasađeno na oko 17.668 hektara”, rekli su u Ministarstvu poljoprivrede.

Očekuje se najveći rod krompira, jer su najveće površine zasijane ovom povrtarskom kulturom, oko 9.615 hektara, sa očekivanim prinosom oko 24,5 tona po hektaru, dodali su iz ovog ministarstva.

Nakon krompira, očekuje se i veći urod paprike, 1.443 hektara sa prinosom od 33 tone po hektaru, kupusa 1.328 hektara sa prinosom od 30 tona po hektaru, najmanje površina će biti pod cveklom, 131 hektar, i pod mrkvom 455 hektara, sa očekivanim prihodom od 24 tone po hektaru.

Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara RS, kaže da se zbog loših vremenskih prilika može očekivati šteta na povrtarskim kulturama.

“Mnogo krompira je zasađeno, ali ga je mnogo i propalo, a ovo će sigurno uticati na to da cijena krompira raste”, rekao je Mastalo.

Dodaje da se tragovi nepovoljnog vremena na povrću mogu vidjeti tek sada, kada je zatoplilo.

“Povrtarske kulture sada zriju na silu, što kvari rod. Veliki broj povrtarskih kultura je već propao, kao što su lubenice i dinje, a isto se dešava i sa krompirom”, navodi Mastalo.

Mastalo objašnjava da je razlog to što povrtari kod nas nemaju sredstava da više puta štite povrće od loših vremenskih uslova.

“Ko je mogao zaštiti biljke četiri puta, taj ih je i spasio, ali većina povrtara je štitila povrće jednom ili svega dva puta, što nije bilo dovoljno”, objasnio je Mastalo.

U Ministarstvu privrede kažu da će planirana sredstva za podsticaj razvoja poljoprivrede i sela u 2018. godinu, za proizvodnju i prodaju povrća, iznositi 1.800.000 KM, što je značajno povećanje u odnosu na prošlu godinu.

Dodaju da će pored ovog podsticaja Ministarstvo pružiti podršku kapitalnim investicijama, kao što su izgradnja plastenika, izgradnja sistema za navodnjavanje, nabavka poljoprivredne mehanizacije, te podrška analizi kontrole plodnosti poljoprivrednog zemljišta.

Procjena uroda povrtnih kultura

Usjev Planirane površine (ha) Očekivani prinos (t/ha) Procijenjena ukupna proizvodnja (t) Krompir 9.615 24,50 235.568 Krastavac 1.007 34,20 34.439 Luk 1.269 23,00 29.187 Mrkva 455 24,00 10.92 Paprika 1.443 33,00 47.619 Paradajz 1.200 30,00 36 Cvekla 131 30,00 3.93 Pasulj 1.220 2,70 3.294 Kupus 1.328 34,00 45.152 Ukupno: 17.668   446.109

Biznis.ba / NN

Kategorije: Bosna in Hercegovina

U prvih pola godine povećan uvoz alkohola u BiH za oko 1,36 miliona litara

Pon, 09/07/2018 - 11:46

Pored domaće proizvodnje alkohola, u BiH je u prvoj polovini godine uvezeno oko 1,36 miliona litara alkohola više nego u istom periodu prošle godine, a najviše je uvezeno piva, zatim vina, a za njima slijede žestoka pića.

Podaci su ovo Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u kojoj su rekli da je od početka ove godine uvezeno ukupno nešto više od 75,45 miliona litara u vrijednosti oko 87,45 miliona KM, što je više u odnosu na isti period prošle godine kada je uvezeno 74,08 miliona litara alkohola, u vrijednosti oko 81,76 miliona KM.

Među alkoholom najviše je uvezeno piva – oko 67,67 miliona litara, što je za skoro milion litara više uvezenog piva nego u prvoj polovini prethodne godine, kada je uvezeno oko 66,7 miliona litara piva, a ono se najviše ove godine uvozilo iz zemalja regiona, iz kojih je uvezeno oko 64 miliona litara piva.

“Pivo se daleko najviše izvozi iz Srbije i Hrvatske, 33,59 miliona i 25,1 milion litara. Za njima slijede Slovenija iz koje je uvezeno 4,52 miliona, te Crna Gora 1,54 miliona litara piva”, rekli su iz Odjeljenja za komunikaciju i međunarodnu saradnju Uprave za indirektno oporezivanje BiH za uvezeno pivo u prvoj polovini godine.

Tokom cijele prethodne godine u BiH je uvezeno 170,54 miliona litara alkohola, u vrijednosti 196,63 miliona KM.

Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista RS SWOT, rekao je da se pored domaće proizvodnje mnogo alkohola uvozi u BiH, te da postoje dva osnovna razloga, odnosno faktora zbog čega je to tako.

“Jedan od razloga i bitan faktor jeste nezaštićeno domaće tržište i nezaštićeni proizvođači koji se bave proizvodnjom alkoholnih pića. Drugi faktor su uglavnom kompanije koje plasiraju svoje proizvode na našem tržištu. To su izuzetno velike kompanije koje ulažu ogromna sredstva u marketing i samim tim je teško domaćim proizvođačima da pariraju svim tim marketinškim akcijama”, rekao je Grabovac za “Nezavisne”.

On je istakao da su cijene uvoznih pića nerealno niske, te da je to posao za kontrolne organe da provjere takvu robu.

Da bi se promijenila takva slika, Grabovac kaže da je najrealnije da se uvedu recipročne mjere, onakve kao što ih prema nama primjenjuju zemlje iz okruženja, poput raznih kontrola.

Murisa Marić iz Udruženja građana “Don” iz Prijedora kaže da je kod nas uvoz uvijek daleko veći nego izvoz i ono na šta mi kao potrošači možemo reagovati je da kupujemo domaće proizvode.

“Neka ima izbora među proizvodima, ali neka taj izbor dođe do toga da štitimo našu privredu i naše plate na kraju krajeva”, rekla je Marićeva i naglasila da naši proizvodi nisu ništa nekvalitetniji od uvoznih.

  • 25,1 milion litara piva uvezen iz Hrvatske
  • 4,52 miliona litara piva uvezeno iz Slovenije
  • 1,54 miliona litara piva uvezeno iz Crne Gore
  • 33,59 miliona litara piva uvezeno iz Srbije

    Biznis.ba / NN

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Amazon otvara još jednu trgovinu bez blagajni

Pon, 09/07/2018 - 11:42

Nakon još jedne trgovine u Seattleu, Amazon planira otvoriti nove trgovine i u San Franciscu i Chicagu.

Amazon je prije dvije godine prikazao kako zamišljaju budućnost kupovine u trgovinama – umjesto klasičnog načina kupovanja u kojem ljudi čekaju u redovima na blagajnama i plaćaju karticama ili novčanicama, u Bezosovoj kompaniji imaju drugačiju viziju. Kupovina će biti puno jednostavnija – prilikom ulaska u dućan bit će dovoljno prijaviti se sa svojim pametnim telefonom, pokupiti stvari koje nam trebaju i otići iz trgovine. Sve to bez skeniranja artikala i bez čekanja i plaćanja na blagajnama – svi proizvodi, naravno, će se naplatiti, no na puno brži i jednostavniji način.

U ovakvim trgovinama nalazi se veliki broj kamera i senzora koji prate sve što ljudi uzimaju s polica i stavljaju u košare, a kada ljudi napuste trgovinu, novac se automatski skine s njihovog računa. Prilikom ulaska u trgovinu potrebno je, dakle, prvo se prijaviti s Amazonovim računom (koji je povezan s bankovnom karticom) tako da računalo zna točno o kojoj je osobi riječ te s njihovih kartica naplaćuju kupljenu robu.

Do sada je ova kompanija otvorila jednu ovakvu trgovinu Seattleu, a prema novim informacijama, uskoro planiraju otvoriti još jednu trgovinu bez blagajni u ovom gradu. Ova bi trgovina trebala biti skoro pa dvostruko veća – osim veće ponude, u ovoj trgovini očekuje se i puno veći broj kupaca što je bitno za ovu kompaniju jer će moći testirati svoje sustave i kada je u trgovini veći broj ljudi, prenosi Zimo.hr.

Neki analitičari smatraju kako bi upravo situacije u kojima vladaju velike gužve mogle biti problematične jer je pitanje mogu li kamere i senzori pratiti sve ljude koji uzimaju artikle s polica i mogu li naplatiti pravi iznos bez grešaka.

Osim Amazona, na razvoju sličnih trgovina navodno radi i Walmart u suradnji s Microsoftom, no trenutno nije poznato kada i gdje bi se mogla otvoriti prva ovakva trgovina.

Što se Amazona tiče, oni su još ranije najavili otvaranje Go trgovina i u drugim gradovima te su nakon Seattlea na redu San Francisco i Chicago.

Biznis.ba

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Zdenko Sakan, načelnik opštine Kotor Varoš: Svi resursi na raspolaganju privrednicima

Pon, 09/07/2018 - 11:39
Opština Kotor Varoš je uspješno prošla proces sertifikacije za povoljno poslovno okruženje BFC i time postala šesta jedinica lokalne samouprave u RS koja je nosilac ovog važnog i priznatog uvjerenja.

“To je priznanje za kvalitet, ali i obaveza lokalne zajednice u pogledu kvaliteta pružanja usluga, prije svega privrednim subjektima, investitorima i ostalim nosiocima lokalnog ekonomskog razvoja”, kaže Zdenko Sakan, načelnik opštine u intervjuu za “Nezavisne”.

NN: Koliko je teško bilo ispuniti zahtjeve za dobijanje BFC sertifikata i koji dio u ovom procesu je vama bio najteži?

SAKAN: Mi smo većinu stvari koje pretpostavlja BFC SEE već implementirali u prethodnom periodu, kada nismo uopšte znali da postoji ovaj standard. Neke aktivnosti smo u periodu implementacije preporuka morali prilagoditi potrebama BFC SEE. Sve u svemu, ako se uzmu u obzir sve okolnosti, smatram da su moji saradnici koji su radili na ovim poslovima u predviđenom roku, od nekih godinu dana, uspjeli da i pred veoma rigoroznom verifikacionom međunarodnom komisijom odbrane izvještaj evaluacione komisije sa procentom od 78,6 odsto.

NN: Da li ste osjetili neke pozitivne efekte i benefite od dobijanja BFC SEE sertifikata?

SAKAN: Ovaj sertifikat je mnogo doprinio promociji opštine kao povoljne poslovne sredine u širem regionalnom i prekograničnom kontekstu. On dokazuje otvorenost za ulaganja naše lokalne zajednice, u kojoj je dobrodošao svaki investitor. U veoma kratkom roku izlazimo u susret investitorima u pogledu pružanja usluga i investicionih potencijala, dostupnosti informacija i proaktivnosti u rješavanju zahtjeva privrednika. Na taj način smo dodatno uozbiljili rad lokalne uprave i administracije i prilagodili ga potrebama investitora. Sertifikat predstavlja svojevrsnu garanciju investitorima da određena lokalna samouprava pruža visok nivo usluga kompanijama u sve tri faze značajne za razvoj biznisa: predinvesticiona, investiciona i postinvesticiona. Na taj način stvara se dobra reputacija u regiji za privrednike sa područja opštine, u vremenu kada sve zemlje u širem okruženju ulažu značajne napore ka ekonomskom razvoju.

NN: Koliko je administracija bila spremna da se prilagodi njegovim zahtjevima?

SAKAN: Prije svega želim zahvaliti svim radnicima organa uprave i privrednicima koji su učestvovali u ovom procesu, čime smo stvorili novu dimenziju u poslovnom ambijentu u Kotor Varošu. U procesu sertifikacije uradili smo zaista puno reformi lokalne uprave u smislu smanjenja birokratije, smanjenja rokova za izdavanje dozvola itd. Na putu do BFC sertifikata bilo je neophodno ispuniti 12 kriterija i više od 80 potkriterija koji podrazumijevaju unapređenje procedura, jačanje transparentnosti, smanjivanje birokratije i pribavljanje svih dokumenata i podataka neophodnih privrednicima i potencijalnim ulagačima u planiranju poslovanja i donošenju investicionih odluka. To je podrazumijevalo izradu revidirane strategije razvoja i plana implementacije, unapređenje internih, kao i donošenje odluka kojima se poboljšavaju uslovi investiranja. Izradili smo baze podataka o slobodnim poslovnim objektima i građevinskom zemljištu, anketirali privrednike i prikupili informacije o potrebama privrede, tržištu radne snage, kvalitetu usluga javnog sektora. Sve su to konkretne smjernice za unapređenje poslovanja i rad lokalne uprave, a redizajnirali smo postojeću i uradili novu veb-stranicu namijenjenu poslovnoj zajednici (invest-kotorvaros.com).

NN: Kako su privrednici reagovali na ove procese s obzirom na to da je jedan od uslova dobijanja sertifikata i njihovo aktivno učešće u donošenju pojedinih odluka i stvaranju poslovne klime?

SAKAN: Poboljšali smo rad Privrednog savjeta koji je kroz ovaj proces intenzivirao svoj rad. U Privredni savjet uključeni su istaknuti privrednici, koji zapošljavaju preko 80 odsto radne snage, a formiran je u cilju približavanja problema i potrebe privrede predstavnicima lokalne samouprave, povećanju transparentnosti i uvažavanju glasa privrednika. Savjet će imati veliku ulogu i biti značajan za sve privrednike koji djeluju na području naše lokalne zajednice, ali i one koji će tek početi sa poslovanjem na području naše opštine, pa je njegova uloga višestruka. Uključivanjem privrednika u Privredni savjet zajednički se prate sva pitanja koja su od interesa za privredu i lokalni ekonomski razvoj, predlažu lokalnoj zajednici aktivnosti i mjere unapređenja lokalnog razvoja. Daju se inicijative vezane za ekonomski razvoj i mišljenje o prioritetnim projektima lokalnog ekonomskog razvoja i planu kapitalnih investicija. Sa druge strane, opština konsultuje predstavnike poslovne zajednice prilikom donošenja važnih odluka i planiranja prioriteta razvoja u skladu sa potrebama privrede, što će činiti i ubuduće, stavljajući sve resurse na raspolaganje privrednicima.

NN: Koje su prednosti vaše lokalne zajednice u privlačenju investicija u odnosu na druge?

SAKAN: Prije svega, ovaj sertifikat govori da su zaposleni u opštinskoj upravi, odnosno rukovodstvo opštine u domenu ekonomskog razvoja i saradnje sa investitorima i poslovnom zajednicom uspostavili sistem rada zasnovan na pravilima koja su uspostavljena ovim sertifikatom. Ovo znači da smo u svom dosadašnjem radu, aktivnosti koje se tiču ekonomskog razvoja radili na pravilan način, prilagođen potrebama investitora. Kotor Varoš je jedna od rijetkih opština u BiH koja ima suficit u izvozu zahvaljujući brojnim privrednim subjektima. Postojeći investitori u proizvodnom sektoru, posebno u obućarskoj industriji, koji reinvestiraju i proširuju proizvodnju i zapošljavaju oko 3.000 radnika su najbolji promoteri opštine i povoljnog poslovnog ambijenta.

NN: Koje su najveće prepreke s kojima ste se suočavali u privlačenju novih investitora?

SAKAN: Možemo se pohvaliti činjenicom da nismo nailazili na neke veće prepreke u privlačenju investitora, jer smo poboljšali efikasnost određenih segmenata lokalne uprave i skratili interne procedure, unaprijedili javne usluge (komunalne, elektro, prevoz) i razvili infrastrukturu, a ujedno i jačali javno-privatno partnerstvo.

NN: Ko su najvažniji investitori u vašoj lokalnoj zajednici?

SAKAN: Fabrika obuće “Sportek” zapošljava preko 2.000 radnika i oni su nosioci razvoja u ovoj oblasti. Fabrika obuće “Dermal” je u nove proizvodne pogone uložila više od tri miliona maraka i konstantno zapošljava nove radnike. U mašinskoj industriji “Sim Tehnik” ima za cilj da postane lider u regionu u maloserijskoj proizvodnji, te da ostvari stabilnu konkurentnost na evropskom i svjetskom tržištu. “Mehaničke konstrukcije” zapošljavaju preko 150 radnika. Novi proizvodni pogon na površini od 5.000 metara kvadratnih je u poodmakloj fazi, a kompletnu proizvodnju baziraju na izvozu za italijansko tržište. U “Fagus grupaciji” posluje osam članica koje imaju zajedno oko 350 zaposlenih, pri čemu je oko 80 odsto tih radnika iz opštine Kotor Varoš. I brojni drugi privrednici su svojevrsni ambasadori dobre privredne aktivnosti i na osnovu njihovog rada opštinu potencijalni investitori mogu prepoznati kao sredinu sa kvalitetnim poslovnim ambijentom.

 

BFC SEE program sertifikacije

Program sertifikacije povoljnog poslovnog okruženja u jugoistočnoj Evropi je jedinstven regionalni program za unapređenje konkurentnosti lokalnih samouprava, koji se sprovodi u BiH, Srbiji, Hrvatskoj, Makedoniji i Crnoj Gori. Privredna komora RS je tehnički sekretarijat, zadužena za realizaciju BFC SEE programa u Republici Srpskoj. Ovaj program namijenjen je gradovima i opštinama koji imaju odgovarajuće kapacitete, strateški su opredijeljeni da unaprijede privredni ambijent, podstaknu razvoj lokane ekonomije i privuku investicije. Sertifikacija gradova i opština podrazumijeva ispunjavanje, veoma zahtjevnih, 10 kriterijuma i više od 60 potkriterijuma za unapređenje kvaliteta usluga i informacija koje jedinice lokalne samouprave pružaju privrednicima i stranim investitorima. Cilj Komore je da kroz sprovođenje programa BFC SEE sertifikacije podrži aktivno učešće privrede u radu lokalne uprave, definisanju strateških ciljeva lokalnog ekonomskog razvoja i zajednički rad na njihovom ostvarenju.

Biznis.ba / NN

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Cijene u supermarketima u Crnoj Gori veće i do 40 odsto

Pon, 09/07/2018 - 11:35

Postalo je pravilo da početak ljetne turističke sezone na primorju obilježi i porast cijena u trgovinama. Ovoga puta, ako je suditi po reakciji potrošača, ali i po istraživanju Radio Jadrana iz Herceg Novog, došlo je do drastičnog skoka cijena mnogih artikala, u prosjeku od 20 do 40 odsto.

Mještani i turisti s razlogom negoduju. Cijene osnovnih namirnica su previsoke za prosječnog građanina, pričaju nam ljutito u anketi koju su napravili na glavnom gradskom trgu u Novom:

“Užasno su porasle cijene da se više ne može kupiti ni hljeb niti mlijeko. Dva puta je za mjesec dana došlo do skoka. Samo mlijeko, koje sam plaćala 60 centi, sada je 70 centi. Hljeb, koji sam kupovala za 29 centi, sada dajem 40 centi”, navodi jedna penzionerka, koja kaže da sa 250 evra jedva preživljava. Zato uvijek i kupuje najjeftinije namirnice.

“Svake sezone cijene rastu, a ove baš drastično. Naredne godine možemo očekivati nastavak poskupljenja, a plate i penzije ne mrdaju”, priča rezignirano jedan sugrađanin.

“Nevjerovatno je sve otišlo, hrana, sanitarije, kozmetika… to je već divljanje. Najgore je što ćemo sve to plaćati i kada odu turisti. Trgovci su stvarno pretjerali. Bezobrazluk”, srdita je Novljanka.

“Najviše su poskupjeli suvomesnati i mliječni proizvodi, sokovi, hrana za djecu, zatim voće i povrće, koje je daleko skuplje nego u ostalim gradovima. Sve je poskupjelo, čak i voda. Strašno”, dodaje njena prijateljica.

“Visoke cijene ne odgovaraju ni domaćima niti turistima. Trebalo bi da se zapitamo kakvu poruku šaljemo gostima od kojih većini na primorju zavisi egzistencija. Oni se žale, a žalimo se i mi. Oni odoše, a nama ostadoše nagrđene cijene u svim radnjama”, primjećuje i mladi bračni par.

Turistima koji stižu iz evropskih zemalja sve je podnošljivo, čak i povoljnije, međutim, onima iz regiona kupovina u hercegnovskim trgovinama je često šokantna:

“Povrće i voće, prehrambene namirnice, garderoba, u Herceg Novom su skoro duplo skuplji. Prinuđeni smo da dobro pazimo gdje kupujemo, jer smo već prvog dana uočili različite cijene istih artikala u marketima. Ponešto suvomesnato smo i donijeli sa sobom”, kaže jedan turista iz Sarajeva.

Herceg Novi ima razgranatu trgovinsku mrežu, konkurencija je velika, ali niko od velikih trgovinskih lanaca očigledno nije odolio izazovu veće zarade u sezoni. Jer, svi su korigovali cjenovnike.

I reporteri Radio Jadrana uvjerili su se da su etikete s novim, višim cijenama na većini proizvoda u marketima.

Iz marketing službe “Volija” kažu da je “došlo do porasta troškova, što rezultira neminovnim povećanjem cijena”. Navode da neće biti novih poskupljenja tokom sezone, a sa njenim okončanjem cijene velikog broja artikala će vratiti na pređašnje stanje.

Na pitanje Radija Jadran koliko je ukupnog asortimana u procentima poskupjelo, iz kompanije “Voli trade” DOO kazali su da poskupljenje nije linearno.

“Poskupjeli su pojedinačno artikli, u skladu sa našom analizom stanja na tržištu i aktivnostima konkurencije. Najmanje povećanje cijena je primijenjeno na proizvodima koji spadaju u osnovne životne namirnice, kao i na proizvodima čija nabavna cijena nije povećana”, naveli su iz “Volija”.

To što u marketima iste kompanije, u jednom gradu, prodaju iste proizvode po različitim cijenama u “Voliju” objašnjavaju različitim formatima marketa  “veliki marketi imaju diskontnu ponudu i veći obrt, mali, kvartovski marketi koji su na turistički atraktivnim lokacijama su u drugoj cjenovnoj kategoriji, što je praksa svuda u svijetu”.

Biznis.ba

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Električni automobili će se za šest godina izjednačiti u dometu i brzini punjenja s konvencionalnim

Pon, 09/07/2018 - 11:23
Prema izvještaju agencije Energeia i Australske agencije za obnovljivu energiju (ARENA), električni automobili će se za šest godina izjednačiti s konvencionalnim automobilima kada je riječ o dometu i brzini punjenja.

Australija zaostaje kada je riječ o prodaji električnih automobila, jer oni danas čine 0,1 posto tržišta. Problem ove zemlje je i što nije gusto naseljena pa se nameće i problem infrastrukture.

Nije novost da će niže cijene, brže punjenje i široka mreža stanica za punjenje omogućiti električnim automobilima da nadmaše automobile s konvencionalnim motorima, samo je pitanje vremena kada će se to dogoditi u zemljama širom svijeta.

Prognoze govore da će prodaja električnih automobila polako rasti u narednih 10 godina, a potom će se taj rast ubrzati od 2027. godine. To je osnovni scenarij bez dodatne podrške.

Ako vlade uvedu podsticaje, prodaja bi mogla biti ubrzana najranije 2021. godine. Plug-in automobili bi do 2030. godine zauzimali 50 posto tržišta, a do 2050. bi 90 posto cijele flote bili električni automobili.

Proizvođači automobila već duže vrijeme najavljuju da će prestati proizvoditi vozila koja koriste samo motore s unutrašnjim sagorijevanjem, tako da je tranzicija na električne automobile neizbježna.

Biznis.ba / Klix.ba

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Prodaje se TV kuća Endemol koja je osmislila reality Big Brother

Pon, 09/07/2018 - 11:21

Nekoliko velikih produkcijskih kuća takmiče se u utrci za kupovinu holandske TV kuće Endemol, tvorca svjetski popularnog realityja “Big Brother” i poznate distopijske serije “Black Mirror”, otkriva Reuters.

Neke od njih su njemački RTL i britanski ITV, poznat po emitiranju nagrađene serije “Downton Abbey” te američki “Liberty Global”, tvorac “Igara gladi”, “Sumrak sage”, “Slagalice strave” i serije “Momci s Madisona”.

Osim njih, jedna od zainteresiranih kompanija je i Liberty Global američkog milijardera Johna Malonea koji u svom vlasništvu ima i Formulu 1, prenosi Jutarnji list.

Prema Reutersovim izvorima, vlasnici Endemola, odnosno investicijska kompanija Apolo Global i Twenty-First Century Fox Ruperta Murdocha žele ga prodati po cijeni između 2,5 i tri milijarde eura, što bi moglo biti preambiciozno. Naime, zastarjeli Endemolovi produkcijski formati čine kompaniju manje atraktivnom svojim kupcima od kojih se očekuju realnije ponude od oko dvije do 2,5 milijarde eura. Osim toga, Endemol se našao i u dugovima te je zbog rezanja troškova financijski veoma slab.

Ipak, ova prodaja dolazi u idealan trenutak jer se tradicionalne TV kuće bore s gledanošću zbog sve veće “video na zahtjev” ponude koje nude Netflix i Amazon Prime.

Biznis.ba / FENA

Kategorije: Bosna in Hercegovina

UIO: Sutra o raspodjeli prihoda od putarina

Pon, 09/07/2018 - 11:16

U Banjaluci će sutra biti održana sjednica Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH na čijem dnevnom redu je i raspodjela prihoda od putarina, potvrđeno je Srni u kabinetu predsjedavajućeg UO UIO Vjekoslava Bevande.

UO UIO na sjednici održanoj 21. maja nije donio odluku o raspodjeli prihoda od akciza na gorivo za putarine, jer nije bilo konsenzusa ministara finansija ni o jednom od tri ponuđena prijedloga.

Na dnevnom redu sutrašnje sjednice su i prijedlozi poravnanja među entitetima od 2012. godine do danas, te izmjene i dopune Zakona o akcizama koje se odnose na uvođenje moratorijuma na povećanje specifične akcize na duvan i duvanske prerađevine.

Biznis.ba

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Cijene nafte pale nakon dvije sedmice rasta

Pon, 09/07/2018 - 11:09

Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošle pale, nakon dvije sedmice rasta, što je posljedica jačanja trgovinskih napetosti u svijetu i povećanja proizvodnje Saudijske Arabije.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice pala 2,9 posto, na 77,15 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,4 posto, na 73,80 dolara.

Saudijska Arabija izvijestila je Organizaciju zemalja-izvoznica nafte (OPEC) da je u junu povećala proizvodnju za skoro 500.000 barela dnevno, ali i smanjila prodajnu cijenu nafte Europi i drugim regijama, što je znak da Rijad želi nadoknaditi smanjenu ponudu iz drugih zemalja i zakočiti rast cijena.

“Među faktorima koji pritišću cijene izdvaja se ispunjeno obećanje Saudijske Arabije i Rusije da će nastojati povećati proizvodnju”, kaže Tamas Varga iz PVM-a.

OPEC je više od godinu i pol dana držao proizvodnju smanjenu kako bi podržao rast cijena nafte, no zbog poremećaja u proizvodnji u Venezueli, Angoli i Libiji, nedavno je ta organizacija odlučila povećati proizvodnju kako bi nadoknadila manjak na tržištu.

Tim više što je moguće i smanjenje iranskog izvoza nafte zbog najave američkih sankcija. Washington se povukao iz međunarodnog sporazuma o iranskom nuklearnom programu i najavio ponovno uvođenje sankcija Teheranu, tražeći od svih zemalja svijeta da od studenog prestanu kupovati iransku naftu.

Te su najave poduprle cijene nafte u proteklim sedmicama, budući bi mogle dodatno smanjiti ionako tijesnu ponudu. A prebrzi rast cijena nafte ne odgovara SAD-u, pa je tamošnji predsjednik Donald Trump prošle sedmice optužio OPEC za podizanje cijena nafte i zatražio od te organizacije da je smanji.

“Monopol OPEC-a mora zapamtiti da su cijene nafte visoke, a oni ne čine gotovo ništa da pomognu. Oni podižu cijene dok SAD brane mnoge od OPEC-ovih članica za vrlo malo novca. To mora biti dvosmjerna ulica. Smjesta smanjite cijene!”, napisao je Trump na Twitteru.

Povećanje cijena benzina u SAD-u moglo bi, naime, Trumpu stvoriti političke probleme uoči izbora za Kongres koji će se održati u novembru.

Analitičari špekuliraju kakvi bi potezi mogli uslijediti nakon Trumpove poruke.

“Ako Trump i dalje smatra da OPEC ne čini dovoljno, ne isključujemo američku prodaju dijela strateških rezervi ili možda čak i ograničenja izvoza naftnih proizvoda”, naveli su u bilješci analitičari banke ING.

Rizik od trgovinskog rata

Negativno su na cijene nafte prošle sedmice utjecale i trgovinske napetosti između SAD-a i Kine, nakon što su u petak na snagu stupile američke carine na kineski uvoz u vrijednosti 34 milijarde dolara, a Peking uzvratio istom mjerom.

To bi, smatraju analitičari, moglo naštetiti tim gospodarstvima, ali i trgovini u svijetu, pa tako i globalnom gospodarstvu.

“Na pomolu je intenziviranje američko-kineskog trgovinskog spora jer nijedna strana nije spremna uzmaknuti”, kaže Abhishek Kumar iz Interfax Energyja.

Negativno su na cijene nafte prošle sedmice utjecali i podaci o neočekivanom rastu zaliha u SAD-u za 1,3 milijuna barela, unatoč sezonski povećanoj potrošnji.

A proizvodnja bi u SAD-u mogla dodatno porasti, na što sugeriraju u petak objavljeni podaci tvrtke Baker Hughes da je prošle sedmice broj naftnih postrojenja u SAD-u porastao, nakon dvije sedmice pada.

Broj postrojenja povećan je za njih pet, na ukupno 863 postrojenja, najvišu razinu od marta 2015. godine. U istom lanjskom razdoblju aktivno je bilo 763 postrojenja, što pokazuje da američkim proizvođačima odgovaraju više razine cijena.

A cijena je barela na američkom tržištu u prvoj polovici ove godine u prosjeku iznosila 65,71 dolar. Prošle je godine prosječna cijena iznosila 50,85 dolara, a u 2016. samo 43,47 dolara.

Biznis.ba / Hina

Kategorije: Bosna in Hercegovina

Radnici i poslodavci ne poštuju pravila sigurnosti na radu, za mjesec dana u TK poginule tri osobe

Ned, 08/07/2018 - 17:47
Nedovoljna zaštita građevinskih radnika problem je koji je itekako prisutan na gradilištima širom Bosne i Hercegovine, a njihov boravak na skelama bez zaštitnih šljemova i konopaca koji bi spriječili pad prizori su koje svakodnevno možemo vidjeti. Takve prizore, nažalost, gledat ćemo sigurno i dalje na nivou Federacije BiH, jer drastičnih promjena neće biti sve dok politički akteri ne uvedu promjene u zakonskoj regulativi koja je na snazi još iz vremena bivše Jugoslavije.

U Federaciji BiH novi zakon o sigurnosti i zdravlju na radom mjestu još uvijek nije usvojen, s obzirom da politički akteri dogovor ne mogu postići već deceniju, a u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu, iako postoje, u praksi se vrlo malo primjenjuju.

U TK tri osobe smrtno stradale, četiri inspektora pokrivaju 13 općina

Samo u Tuzlanskom kantonu (TK) u proteklih mjesec dana tri osobe su smrtno stradale u nesrećama na radu.

Prema podacima Kantonalne uprave za inspekcijske poslove u Tuzli do kojih je došao portal Klix.ba, u prošloj godini u najmnogoljudnijem kantonu u Federaciji BiH u nesrećama na radu dvije osobe su uzgubile život, 84 radnika su zadobila teške tjelesne povrede, dok je 37 građevinara lakše povrijeđeno.

Četiri inspektora zaštite na radu Uprave za inspekcijske poslove TK svakodnevno djeluju na terenu u 13 općina, a na gradilištima su posebno prisutni u ljetnom periodu kada su intenzivinirani građevinski radovi.

“U skladu s njihovim mogućnostima i raspoloživim kapacitetima oni obilaze sve građevinske objekte u toku dana, koliko mogu stići”, kazala je za Klix.ba Ivana Banović-Osmanović, glavna kantonalna inspektorica za rad, zaštitu na radu i socijalnu zaštitu.

Ona napominje da je obaveza poslodavca koji izvodi građevinsku djelatnost da izradi elaborat o uređenju gradilišta po pitanju zaštite radnika na radu, kao i da provode sve neophodne mjere do okončanja radova.

Međutim, prilikom djelovanja na terenu dosad je u nekoliko navrata utvrđeno da se krši ovaj elaborat, kako od poslodavaca, tako i od radnika.

“Teško je reći uopćeno koje se nepravilnosti uočavaju na terenu, jer svaki subjekt nadzora predstavlja posebnu priču, ali dešavaju se slučajevi u kojima nisu obezbjeđene mjere zaštite. S druge strane imamo slučajeve da su one obezbjeđene, ali da ih radnici ne poštuju, zatim da koriste neka lična zaštitna sredstva i slično”, kaže nam Banović-Osmanović.

Boljim zakonom i većom pažnjom radnika do manjeg broja nesreća

Inžinjer za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu Enes Hodžić smatra da bi uređenje zakonske regulative, koja je još iz vremena bivše Jugoslavije, u velikoj mjeri doprinijelo smanjenju broja nesreća na radu.

“Kod nas je problem što se ne poštuje ni ona stara zakonska regulativa. Koliko god ih željeli napadati, ne možemo reći da su samo poslodavci krivi za nesreće. Mišljenja sam da u velikoj mjeri doprinose i radnici, odnosno njihova nepažnja, slaba koncentracija i nepoštivanje mjera zaštite na radu koje su zakonski obavezene”, ističe Hodžić koji je član i Udruženja za protiveksplozivnu zaštitu i sigurnost radne i životne sredine Atex iz Tuzle.

On navodi i da je za adekvatnu pripremu radnika za građevinski posao na gradilištu potrebno svega dvije minute. Time bi, kako je naveo, također došlo do smanjenja broja nesreća na radu.

“Prije svega je potrebno da radnici lično urade analizu radnog mjesta, odnosno da pogledaju gdje se nalaze te uvide koje opasnosti vrebaju. Ovo u velikoj mjeri doprinosi sigurnosti radnika, a uz sve to se potrebno osigurati sa dodatnim zaštitnim sredstvima i opremom”, ističe Hodžić.

Mišljenja je i da bi vlasnici građevinskih firmi, odnosno poslodavci, u određenoj mjeri trebali represivnije postupati prema svojim zaposlenicima koji ne poštuju pravila za sigurnost na radu.

“Potrebno je istaknuti i da nas niko ne može zaštiti više nego sami sebe. Radnici i poslodavci sebe trebaju zaštititi na određene način od gubitaka koji mogu nastati nakon nesreće”, dodaje ovaj inžinjer za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu.

Rad nacrno u građevinskoj sezoni

Pored inspektora Kantonalne uprave za inspekcijske poslove u slučajevima nesreće na radu sa smrtnim ishodom uključuju se i pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova TK i Kantonalnog tužilaštva u Tuzli.

“U ovim situacijama našoj upravi su isključene bilo kakve represivne mjere, jer ukoliko dođe do podizanja krivičnih prijava i tužbi slučaj nastavljaju nadležno tužilaštvo i MUP”, dodala je Banović-Osmanović.

Na tuzlanskim terenima, posebno u vrijeme građevinske sezone često se može vidjeti da u tandemu djeluju inspektori iz oblasti rada i inspektori iz zaštite na radu.

U ovakvom obliku kontrola, prema riječima Banović-Osmanović, registriran je veliki broj građevinara koji radove izvode nacrno, odnosno bez ugovora o radu, što je poseban problem s kojim se suočava naša zemlja.

Biznis.ba / Klix.ba

Kategorije: Bosna in Hercegovina