Portal Oko

Syndicate content Portal Oko
Mi slobodno pišemo, vi slobodno čitajte!
Updated: 2 min 16 sek od tega

Ovo su tvrtke koje su se javile za nadzor izgradnje Pelješkog mosta

0 sek ago
Ovo su tvrtke koje su se javile za nadzor izgradnje Pelješkog mosta Ovo su tvrtke koje su se javile za nadzor izgradnje Pelješkog mosta Još krajem rujna Hrvatske ceste su objavile natječaj za nadzor izgradnje Pelješkog mosta. 16. siječnja 2018. 19:43 16. siječnja 2018. 19:43 PortalOko.hr . GIGANTSKI PROJEKT var _gaq = _gaq || []; _gaq.push(['_setAccount', 'UA-22958801-1']); _gaq.push(['_trackPageview']); (function () { var ga = document.createElement('script'); ga.type = 'text/javascript'; ga.async = true; ga.src = ('https:' == document.location.protocol ? 'https://ssl' : 'http://www') + '.google-analytics.com/ga.js'; var s = document.getElementsByTagName('script')[0]; s.parentNode.insertBefore(ga, s); })();

Hrvatske ceste u utorak su izvijestile da su na natječaj za posao nadzora nad izgradnjom mosta kopno-Pelješac s pristupnim cestama pristigle tri ponude - tvrtke Lipov Gaj, zajednice ponuditelja na čelu s Institutom IGH te zajednice ponuditelja njemačkog Krebs+Kiefera. 

Zagrebačka tvrtka Lipov Gaj dala je ponudu vrijednu 55,66 milijuna kuna bez PDV-a odnosno 69,58 milijuna kuna s PDV-om. 

Zajednica ponuditelja Institut IGH, Centar za organizaciju građenja i Investinženjering (svi iz Zagreba) dala je ponudu na 49,38 milijuna kuna bez PDV-a, odnosno 61,72 milijuna kuna s PDV-om.

Ponuda zajednice ponuditelja Krebs+Kiefer (Njemačka) i Geoprojekt vrijedna je 52 milijuna kuna bez PDV-a, odnosno 65,1 milijun kuna sa PDV-om.

Inače, procijenjena vrijednost posla je 53,54 milijuna kuna.  Rok za donošenje odluke o odabiru iznosi 120 dana, a kako navode iz Hrvatskih cesta, s pregledom dokumentacije započinje se odmah kako bi odluka bila donesena u što kraćem vremenskom razdoblju.

Još krajem rujna Hrvatske ceste su objavile natječaj za nadzor izgradnje Pelješkog mosta, na što se početkom listopada žalila španjolska tvrtka IDP Ingenieria Y Arquatectura Iberia, a Državna je komisija prihvatila to žalbu i poništila dio dokumentacije o nabavi.

Nakon toga su Hrvatske ceste 24. studenoga objavile objašnjenja i izmjenu dokumentacije te produljile rok za dostavu ponuda do 21. prosinca (prvotni je bio 30. listopada).  Međutim,  na tu se izmjenu dokumentacije žalio Lipov Gaj, koji je osporavao zakonitost izmijenjene dokumentacije i upozorio na procesne povrede te zatražio poništenje dijela izmjena dokumentacije zahvaćen nezakonitošću. 

Iako je u rješenju Komisija većinu navoda na koje se žalio Lipov gaj ocijenila neosnovanom, osnovanim je utvrdila prigovor da se u prilozima dokumentaciji nalazi samo troškovnik kontrolnih ispitivanja, ali ne i troškovnik kompletnog nadzora, koji je bio sastavni dio prvotne dokumentacije. Državna komisija zamijetila je da nisu utvrđene osobito bitne povrede postupka javne nabave te Hrvatske ceste uputila da u nastavku postupka postupe sukladno odgovarajućim zakonskim odredbama.

Ministar Oleg Butković svojevremeno je  izjavio da žalba jedne tvrtke na postupak nadzora nad Pelješkim mostom neće zaustaviti Hrvatske ceste da donesu odluku o izboru izvođača radova. Tada je također rekao kako je žalbu na postupak nadzora uložila tvrtka koja ima nula zaposlenih i temeljni kapital od 10 kuna. 

Krajem prošloga tjedna, pak, Hrvatske ceste objavile da će kineski konzorcij China Road and Bridge Corporation izvoditi prvu fazu izgradnje mosta Pelješac s pristupnim cestama. Od tri pristigle ponude za sklapanje ugovora o javnoj nabavi odabrana je ona zajednice ponuditelja - China Road and Bridge Corporation, CCCC Highway Consultants, CCCC Second Highway Engineering i CCCC Second Harbour Engineering, s cijenom ponude u iznosu od 2,08 milijardi kuna (bez PDV-a) te rokom dovršetka radova od 36 mjeseci.

Pelješki most proglašen je projektom od iznimnog strateškog značaja za zemlju, ukupna vrijednost projekta je 526 milijuna eura s uključenim PDV-om, vrijednost prihvatljivih troškova 420 milijuna eura, od čega se sredstvima Europske unije sufinancira 85 posto, dakle sa 357 milijuna eura. Odluku o sufinanciranju najvećeg hrvatskog projekta ikad Europska komisija donijela je u lipnju 2017.

Izgradnja samog mosta, dugog 2,4 kilometra, i visokog 55 metara, trebala bi trajati 36 mjeseci od početka radova s tim da će most imati četiri prometna traka.

Projekt "Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom" predviđa izgradnju mosta preko Jadranskog mora u Malostonskom zaljevu, čime će se povezati Dubrovačko-neretvanska županija s ostatkom zemlje. Most će olakšati neometan protok roba i ljudi tijekom cijele godine, posebice tijekom turističke sezone.

Europska unija financira i popratnu infrastrukturu: pristupne ceste, tunele, dodatne mostove i vijadukte kao i obilaznicu kod grada Stona dužine 8 kilometara. Isto tako, poboljšat će se postojeća cesta D414. Svi radovi trebali bi završiti do 2022. godine, piše Poslovni.hr

PortalOko.hr Copyright 2011 - 2018. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.
Kategorije: Hrvaška

PISMO KOJE JE PODIGLO PRAŠINU Što piše u dopisu Europske komisije o Pelješkom mostu

0 sek ago
PISMO KOJE JE PODIGLO PRAŠINU Što piše u dopisu Europske komisije o Pelješkom mostu PISMO KOJE JE PODIGLO PRAŠINU Što piše u dopisu Europske komisije o Pelješkom mostu Saborski zastupnik Ivan Lovrinović jutros je u saboru održao izvanrednu press konferenciju na kojoj je bombastično izjavio kako je u pitanje dovedena realizacija ''kapitalnog projekta Pelješkog mosta'', zbog toga što "Europska komisija pisanim putem zahtijeva rješavanje granice na moru između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, prije realizacije izgradnje". 16. siječnja 2018. 19:34 16. siječnja 2018. 19:34 PortalOko.hr Screenshot N1 MEGAPROJEKT var _gaq = _gaq || []; _gaq.push(['_setAccount', 'UA-22958801-1']); _gaq.push(['_trackPageview']); (function () { var ga = document.createElement('script'); ga.type = 'text/javascript'; ga.async = true; ga.src = ('https:' == document.location.protocol ? 'https://ssl' : 'http://www') + '.google-analytics.com/ga.js'; var s = document.getElementsByTagName('script')[0]; s.parentNode.insertBefore(ga, s); })();

Kao izvor svoje informacije Lovrinović je naveo "sam vrh vlade" te je zatražio javno očitovanje premijera Andreja Plenkovića o svemu tome. 

Plenković bi trebao "javno, nedvosmisleno, bez uvijanja i diplomatske uglađenosti" odgovoriti, rekao je Lovrinović, je li "ikakvim dokumentom u posljednja tri mjeseca EK tražila od Hrvatske rješavanje pitanja granice na moru s BiH i je li početak izgradnje Pelješkog mosta vezan za sporazum o granici na moru između dviju država''.

U dramatičnom tonu Lovrinović je nastavio: "Ako je istina što smo doznali, tražimo odgovor hrvatske vlade i Europske komisije na pitanje ima li to možda veze s najboljom ponudom i kasnijim odabirom kineskom izvođača. Kada sve ovo sagledamo, pitamo se što je hrvatska diplomacija radila zadnjih dvadeset godina da nije riješila sporove sa susjedima, unatoč tome što je bila izložena agresiji, što je u najtežim trenucima pomagala susjedima." 

Mediji su se ubrzo raspisali o potencijalnom "ultimatumu Europske komisije Hrvatskoj", a vlada je pak poručila da Lovrinović ne zna o čemu priča, te da "nema zapreka za gradnju Pelješkog mosta". EK je već potpisala s Hrvatskom ugovor o sufinanciranju Pelješkog mosta i to u iznosu od 357 milijuna eura, što je 85 posto sveukupnog iznosa. 

Ipak, u saboru se cijelo prijepodne pričalo o misterioznom pismu iz Europske komisije, što vlada nije izrijekom demantirala, nego je, dapače, za medije poručila da je "korespondencija između Komisije i vlade stalna". To je ponovio i ministar prometa Oleg Butković na izvanrednoj press konferenciji u 14:30 sati, sazvanoj u povodu Lovrinovićevih izjava.

Iako je Lovrinović u svojem istupu bio prilično neprecizan i dramatičan, te nije naveo na koje se konkretno pismo iz EK-a poziva, vlada zapravo nije demantirala postojanje pisma koje se tiče podrške EK-a izgradnji Pelješkog mosta i problemu razgraničenja između Hrvatske i BiH, koje bi taj kapitalni projekt moglo blokirati. 

Europska komisija neizravno potvrdila autentičnost pisma

Index je u posjedu kopije pisma poslanog prije oko mjesec i pol dana iz Bruxellesa koje se tiče baš svega toga, a njegovu autentičnost implicitno nam je potvrdila glasnogovornica Europske komisije Sophie Dupin de Saint-Cyr. Na naš upit u vezi sa sadržajem pisma iz EK-a su nam rekli da "neće komentirati pismo jer Komisija nema običaj komentirati curenje informacija i dokumenata". O autentičnosti pisma raspitali smo se i kod dobro upućenih izvora u Bruxellesu i poznavatelja europskog prava, koji su nam nakon uvida u pismo i odgovor EK-a Indexu rekli da smatraju kako je njegova autentičnost potvrđena.

Pismo je pak poslao Marc Lemaitre, generalni direktor Odjela za regionalnu i urbanu politiku, koji je dio portfelja povjerenice za regionalnu politiku Corine Cretu. Upućeno je državnoj tajnici Spomenki Đurić u Ministarstvu regionalnog razvoja i EU fondova koje vodi ministrica Gabrijela Žalac. 

Što stoji u pismu iz Europske komisije?

Lemaitre na početku pisma podsjeća da je početkom lipnja prošle godine EK odobrila financiranje kapitalnog projekta Road Connection to South Dalmatia (Cestovna veza za južnu Dalmaciju), te da je na ceremoniji potpisivanja s ministricom Žalac povjerenica Cretu istaknula "stratešku važnost projekta" koji između ostaloga ima važnu ulogu za "napredak u regiji". "Povjerenica Cretu se također osvrnula na pažljivu pripremu i konzultacije s vlastima Bosne i Hercegovine, što je u više prilika bilo zatraženo od ministrice Žalac i što je bio preduvjet za odobrenje projekta", piše generalni direktor Lemaitre, te podsjeća da je ministrica Žalac tijekom posjeta povjerenice Cretu Zagrebu krajem travnja 2017. osobno jamčila da se BiH slaže s projektom. 

No EK je u rujnu prošle godine dobila pismo predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića u kojem on tvrdi da BiH ne podržava izgradnju Pelješkog mosta te će se tome protiviti sve dok se ne razriješe otvorena granična pitanja između dvije zemlje. U Zvizdićevom pismu je navedeno i kako je to stav BiH još od 2009., te da nikad nije bio opozvan, piše Lemaitre.

"U povodu tog (Zvizdićevog, op.a.) pisma, pozivam vas da me informirate o svim mogućim pojašnjenjima u vezi s primjenom važećih zakona na moru, elementa koji je, naglašavam, esencijalan za procjenu projekta", piše zamjenici ministrice Žalac najbliži suradnik povjerenice Cretu, te u donekle dramatičnom tonu završava kako je potrebno ''razbiti bilo kakve sumnje u legalnost i regularnost projekta te sve buduće financiranje istoga''. Lemaitre završava tako što poziva Hrvatsku da u duhu dobrosusjedskih odnosa "riješi bilo kako neslaganje s BiH", ali i upozorava da se "u međuvremenu ne pokreću nikakvi koraci u implementaciji projekta koji bi mogli zakonski ili financijski imati odraz na Europsku komisiju ili bi mogli pokrenuti tužbe neke treće strane".

Cijeli tekst, kao i pismo, pročitajte na portalu Index.hr

PortalOko.hr Copyright 2011 - 2018. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.
Kategorije: Hrvaška

PELJEŠANI ZABRINUTI ZBOG 'SIRIJACA' Četvorica s Bliskog istoka napravili pomutnju u Trpnju

54 min 51 sek ago
PELJEŠANI ZABRINUTI ZBOG 'SIRIJACA' Četvorica s Bliskog istoka napravili pomutnju u Trpnju PELJEŠANI ZABRINUTI ZBOG 'SIRIJACA' Četvorica s Bliskog istoka napravili pomutnju u Trpnju Nekoliko muških osoba koje su ovih dana boravile na području Pelješca, točnije u Trpnju, izazvale su strah kod mještana. 16. siječnja 2018. 18:10 16. siječnja 2018. 18:10 PortalOko.hr Migranti var _gaq = _gaq || []; _gaq.push(['_setAccount', 'UA-22958801-1']); _gaq.push(['_trackPageview']); (function () { var ga = document.createElement('script'); ga.type = 'text/javascript'; ga.async = true; ga.src = ('https:' == document.location.protocol ? 'https://ssl' : 'http://www') + '.google-analytics.com/ga.js'; var s = document.getElementsByTagName('script')[0]; s.parentNode.insertBefore(ga, s); })();

Nekoliko stanovnika navedenog područja obratilo se redakciji Dubrovačkog dnevnika zabrinuti zbog muškaraca za koje su sumnjali kako su Sirijci i kako je možda riječ o nekoj novoj i neuobičajenoj ruti migranata s Bliskog istoka. Kazali su i kako su se mjestom počele širiti priče o provalama i krađama, no prema neslužbenim informacijama s kojima raspolaže Dubrovački dnevnik, očito je na pričama sve i ostalo.

Prema informacijama iz neslužbenih izvora s kojima raspolaže Dubrovački dnevnik, četvorica muškaraca koji su nezakonito prešli granicu su uistinu zatečeni na području Pelješca. S obzirom na to kako sa sobom nisu imali valjane isprave, ne može se s preciznošću utvrditi odakle su došli, no sumnja se kako su došli s Bliskog istoka, barem prema njihovom izgledu kojeg su mještani vidjeli. Muškarci su, neslužbeno doznaje Dubrovački dnevnik, premješteni u Crnu Goru, iz koje su muškarci i ušli u Dubrovačko-neretvansku županiju.

PortalOko.hr Copyright 2011 - 2018. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.
Kategorije: Hrvaška

BOLJA SITUACIJA VEĆ OD OVE GODINE Franković s predstavnicima kruzing kompanija o problemima Grada

1 ura 44 min ago
BOLJA SITUACIJA VEĆ OD OVE GODINE Franković s predstavnicima kruzing kompanija o problemima Grada BOLJA SITUACIJA VEĆ OD OVE GODINE Franković s predstavnicima kruzing kompanija o problemima Grada Predstavnici Grada Dubrovnika, Lučke uprave Dubrovnik, međunarodnog udruženja Cruise Lines International Association, vodećih svjetskih društava za kružna putovanja te turističkog sektora održali su danas radni sastanak na temu upravljanja cruising turizmom u Dubrovniku. 16. siječnja 2018. 17:20 16. siječnja 2018. 17:23 PortalOko.hr Goran Mratinović/Dubrovački dnevnik Radni sastanak var _gaq = _gaq || []; _gaq.push(['_setAccount', 'UA-22958801-1']); _gaq.push(['_trackPageview']); (function () { var ga = document.createElement('script'); ga.type = 'text/javascript'; ga.async = true; ga.src = ('https:' == document.location.protocol ? 'https://ssl' : 'http://www') + '.google-analytics.com/ga.js'; var s = document.getElementsByTagName('script')[0]; s.parentNode.insertBefore(ga, s); })();

Nakon završetka sastanka, gradonačelnik Mato Franković zahvalio se vodećoj kruzing organizaciji CLIA-i te istaknuo kako je ovo drugi sastanak na ovako visokoj razini. 'Prvi put kad smo se sastali u Hamburgu, prisutni su bili svi predsjednici uprava vodećih kompanija koje se bave kružnim putovanjima, a danas su ovdje bili prisutni svi potpredsjednici, većinom oni zaduženi za odnose s lokalnom zajednicom. Ono što smo danas raspravljali su naredne tri godine, odnosno način na koji ćemo postići željene ciljeve od kojih je primarni, naravno, održivi turizam u Dubrovniku. Još jednom se moram zahvaliti CLIA-i kao vodećoj organizaciji koja se odlučila, po prvi put, sjesti s jednim gradonačelnikom i razgovarati o problemima. Postigli smo brojne sporazume o rješavanju tih problema i, uvjereni smo, rezultati tih sporazuma vidljivi će biti već u 2018. godini, a u 2019. i 2020. će postići zasigurno poboljšanje, posebice u broju gostiju koji se u istom trenutku nalazi u destinaciji', kazao je Franković te istaknuo kako se u ovom projektu ne radi o sprječavanju dolazak posjetitelja, već o upravljanju turizmom, piše Dubrovački dnevnik

'Da bi se postigao uspjeh u turističkoj destinaciji, prije svega se mora poznavati turizam, a, nakon toga, treba upravljati destinacijom kako ona ne bi bila samo destinacija za sutra, nego kako bi bila destinacija za budućnost. Upravo zato, svi ovi razgovori koje smo vodili, ne samo s CLIA-om, nego i s turističkim agencijama i hotelima imaju samo jedno za cilj, a to je dobro upravljanje destinacijom i podizanje kvalitete usluge. Gospoda iz CLIA-e su to jako dobro razumjela i vjerujem da će ovo biti prvi svjetski model koji će pokazati kako jedna lokalna zajednica, u suradnji s vodećim kruzing operaterima, može postići povećanje kvalitete usluge, a da istovremeno zadrži sve goste', naglasio je Franković.

Direktor CLIA-e zadužen za Europu i pitanja javne uprave Nikos Mertzanidis pozdravio je inicijativu Grada Dubrovnika i projekt Respect the City. 'Svjesni smo da, uistinu, postoje dani tijekom sezone kad je u Dubrovniku jednostavno previše ljudi. Ovaj grad je za nas iznimno važna destinacija i svjesni smo da smo dio njegove turističke sezone te želimo zaista imati pozitivnu ulogu u tom smislu. Želimo pridonijeti pronalasku rješenja u suradnji s gradonačelnikom i stanovnicima Dubrovnika. Zato smo i došli ovdje. Jednostavno, razgovarati o nekom problemu iz ureda na drugom kraju Europe ili svijeta, nema učinka. Najbolja opcija je svakako dolazak ovdje i razgovor licem u lice', kazao je Mertzanidis te istaknuo kako su, uz njega, sastanku nazočili predstavnici vodećih kruzing kompanija kojima je, također, cilj saslušati ideje proizašle s ovog radnog satanka te ih prezentirati i analizirati u svojim tvrtkama.

'Vrlo važna je konstantna komunikacija s Lučkom upravom i predstavnicima Grada te suočavanje s problematičnim situacijama. Što se tiče samog ograničenja broja brodova koji pristižu, mislim da to ne možemo gledati tako jednostavno. Kao što smo danas čuli, a čega smo i sami svjesni. Broj brodova često nema veze s brojem putnika koji će doći u Grad. I sami znate da su postojali dani kad bi u Dubrovnik uplovila samo dva kruzera, a doveli bi više od šest tisuća gostiju. Na sastanku smo debatirali o rješenjima i došli do zaključka kako je jako bitno planiranje itinerara i raspored odlazaka i dolazaka što se može dogovarati s kompanijama i Lučkom upravom', kazao je Mertzanidis.

Na novinarski upit o tome što se može očekivati u ljeto 2018., gradonačelnik Franković rekao je kako će se već u sezoni pred nama postići upravljanje destinacijom na način da više neće biti zagušenja na Pilama, dok će  se od 2019. pa dalje točno definirati dani koji su problematični te će se znati u kojim danima će se moći bukirati Dubrovnik kao luka pristajanja.

PortalOko.hr Copyright 2011 - 2018. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.
Kategorije: Hrvaška

Europska komisija demantirala Lovrinovića, nema prepreke za gradnju Pelješkog mosta!

1 ura 51 min ago
Europska komisija demantirala Lovrinovića, nema prepreke za gradnju Pelješkog mosta! Europska komisija demantirala Lovrinovića, nema prepreke za gradnju Pelješkog mosta! Europska komisija nema nikakvih otvorenih pravnih pitanja za realizaciju projekta Pelješkoga mosta, odgovorili su u utorak iz Europske komisije nakon tvrdnji saborskog zastupnika Ivana Lovrinovića da EK uvjetuje financiranje toga projetka rješavanjem graničnih pitanja s BiH. 16. siječnja 2018. 17:13 16. siječnja 2018. 17:24 PortalOko.hr peljeski-most.hr Gigantski projekt var _gaq = _gaq || []; _gaq.push(['_setAccount', 'UA-22958801-1']); _gaq.push(['_trackPageview']); (function () { var ga = document.createElement('script'); ga.type = 'text/javascript'; ga.async = true; ga.src = ('https:' == document.location.protocol ? 'https://ssl' : 'http://www') + '.google-analytics.com/ga.js'; var s = document.getElementsByTagName('script')[0]; s.parentNode.insertBefore(ga, s); })();

"Komisija je pozorno analizirala prijavu projekta koju je Hrvatska poslala za sufinanciranje Pelješkog mosta i provjerila da su svi zahtjevi i proceduralni koraci predviđeni uredbom Kohezijske politike ispunjeni prije nego što je projekt prihvaćen. Na temelju dodatnih informacija koje je joj dala Hrvatska, Europska komisija je zaključila da nema otvorenih pravnih pitanja u vezi s tim projektom kada je riječ o internim procedurama unutar Komisije i EU-a", odgovorio je Hini glasnogovornik Komisije zamoljen da komentira informacije da EK uvjetuje financiranje Pelješkog mosta rješavanjem graničnih pitanja s BiH.

Komisija je 7. lipnja 2017. godine donijela odluku o dodjeli 357 milijuna eura iz sredstava kohezijske politike za gradnju Pelješkoga mosta kojim će se najjužniji dio zemlje i grad Dubrovnik povezati s ostatkom Hrvatske. S tim iznosom Komisija sufinancira 85 posto projekta.

Zastupnik stranke Promijenimo Hrvatsku (PH) Ivan Lovrinović u utorak je izjavio da po njegovim saznanjima Europska komisija traži rješavanje granice na moru između Hrvatske i BiH prije "realizacije gradnje".  "Po našim saznanjima Europska komisija pisanim putem zahtijeva rješavanje granice na moru između Hrvatske i BiH prije realizacije gradnje", rekao je Lovrinović na izvanrednoj konferenciji za novinare u Saboru, prenosi N1.

PortalOko.hr Copyright 2011 - 2018. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.
Kategorije: Hrvaška

Detalji oko Pelješkog mosta: Kinezi su ponudili najnižu cijenu i rok gradnje

4 ure 46 min ago
Detalji oko Pelješkog mosta: Kinezi su ponudili najnižu cijenu i rok gradnje Detalji oko Pelješkog mosta: Kinezi su ponudili najnižu cijenu i rok gradnje Konzorcij kineskih tvrtki, predvođenih China Road and Bridge Corporation (CRBC), ponudio je da će Pelješki most sagraditi za 2,08 milijardi kuna za tri godine. 16. siječnja 2018. 14:18 16. siječnja 2018. 14:18 PortalOko.hr peljeski-most.hr CRBC var _gaq = _gaq || []; _gaq.push(['_setAccount', 'UA-22958801-1']); _gaq.push(['_trackPageview']); (function () { var ga = document.createElement('script'); ga.type = 'text/javascript'; ga.async = true; ga.src = ('https:' == document.location.protocol ? 'https://ssl' : 'http://www') + '.google-analytics.com/ga.js'; var s = document.getElementsByTagName('script')[0]; s.parentNode.insertBefore(ga, s); })();

Odluka o izboru kineske ponude, koju su Hrvatske ceste donijele u petak, bila je očekivana jer su ostale dvije ponude bile znatno skuplje. Kinezi su, osim zbog najniže cijene i roka gradnje koji je pola godine kraći od navedenog u natječaju, bili favoriti za gradnju najvažnijeg infrastrukturnog projekta u Hrvatskoj i zbog odličnih referencija.

Večenji list piše kako će Pelješki most biti dug 2,4 kilometra i njegova gradnja CRBC-u ne bi trebala biti problem s obzirom na to da ta tvrtka gradi mostove duge i nekoliko desetaka kilometara. Donghai Bridge, dug 32,5 kilometara, koji je sagradila ta tvrtka 2005. godine, bio je najduži most preko mora. CRBC je tri godine poslije završio gradnju još dužeg mosta u zaljevu Hangzhou, a dug je čak 35,6 kilometara.

Da se umjesto za most, Hrvatska odlučila za gradnju tunela koji bi spojio s maticom krajnji jug zemlje, a što su neki stručnjaci predlagali, CRBC bi se vjerojatno javio i na taj natječaj. Ta tvrtka u svojim referencijama ima i projekt Shanghai Yangtze, koji čine most i tunel ukupne dužine 25 kilometara. CRBC je jedna od četiri najveće državne kineske građevinske kompanije, a dio je tvrtke China Communications Construction Company, koja godišnje uprihodi gotovo 55 milijardi dolara. 

Osim mostova i tunela, ta kompanija osnovana 1958. godine gradi i morske i zračne luke, željezničke pruge, autoceste... Ima podružnice i urede u gotovo 50 zemalja u Aziji, Africi, Europi i Južnoj i Sjevernoj Americi. U hrvatskom susjedstvu CRBC već je radio i radi na nekim važnim infrastrukturnim projektima. U Srbiji je ta tvrtka sagradila 1,5 kilometara dug Pupinov most u Beogradu. Ugovor o gradnji tog mosta vrijednog 170 milijuna eura potpisale su srbijanska i kineska vlada, a gradnju je kreditom od 144 milijuna eura sufinancirala kineska Exim banka, a ostali iznos vlada Srbije. Kinezi su se pritom obvezali da će 45 posto građevinskog materijala za gradnju mosta biti iz Srbije. CRBC je za potrebe svojih radnika koje je doveo iz Kine na gradilište Pupinova mosta, podigao naselje za smještaj 200-tinjak ljudi, piše Večernji list.

PortalOko.hr Copyright 2011 - 2018. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.
Kategorije: Hrvaška

PROŠLA GODINA Hrvatska povećala promet izvan ljetne sezone

4 ure 59 min ago
PROŠLA GODINA Hrvatska povećala promet izvan ljetne sezone PROŠLA GODINA Hrvatska povećala promet izvan ljetne sezone Najveći rast broja noćenja u 2017. od 34 posto bio je s američkog tržišta, a britansko je raslo za 26 posto. 16. siječnja 2018. 14:05 16. siječnja 2018. 14:05 PortalOko.hr Dubrovački dnevnik/Goran Mratinović Dobre vijesti var _gaq = _gaq || []; _gaq.push(['_setAccount', 'UA-22958801-1']); _gaq.push(['_trackPageview']); (function () { var ga = document.createElement('script'); ga.type = 'text/javascript'; ga.async = true; ga.src = ('https:' == document.location.protocol ? 'https://ssl' : 'http://www') + '.google-analytics.com/ga.js'; var s = document.getElementsByTagName('script')[0]; s.parentNode.insertBefore(ga, s); })();

U Hrvatskoj se prošle godine odmaralo oko 18,5 milijuna turista, ili 13 posto više nego u 2016. godini, a ostvarili su 102 milijuna noćenja, ili 12 posto više prema sustavu eVisitor.

Domaći turisti od toga su ostvarili oko 12 posto noćenja, uz rast od 14 posto, a najveći rast turističkog prometa od 18 posto imala je Zadarska županija te Grad Zagreb s 15 posto više noćenja. Ministar turizma Gari Cappelli i direktor Hrvatske turističke zajednice Kristijan Staničić na konferenciji za novinare u ponedjeljak najavili su još snažniji razvoj cjelogodišnjeg turizma.

"Turistički rezultati u 2017. godini, a posebice tijekom pred i posezone najbolji su pokazatelj kako se u kratkom razdoblju mogu napraviti ključni pozitivni iskoraci. Upravo je zato naša intencija i u 2018. godini nastaviti s unapređenjima kako bismo Hrvatsku daljnje pozicionirali kao cjelogodišnju destinaciju, a time omogućili konkurentnije poslovanje poduzetnika u turizmu, daljnje investicije", istaknuo je ministar Cappelli.

Staničić je najavio da će u sljedećoj godini u HTZ-u naglasak biti na daljnjem proširenju programa i uvođenju novih aviolinija. Njemačka, Slovenija, Austrija, Poljska i Češka predstavljaju pet najvećih tržišta s kojih su u 2017. dolazili gosti, a među njima najveći rast od 22 posto imalo je poljsko tržište. Najveći rast broja noćenja od 34 posto bio je s američkog tržišta, britansko je raslo za 26 posto, i Britanci su ujedno ušli u top pet tržišta kad su u pitanju noćenja van glavne ljetne sezone, a u Ministarstvu tu svrstavaju sve mjesece osim srpnja i kolovoza.

Prema toj računici, van ljetne sezone bilo je 39 milijuna noćenja, no ako se u glavnu sezonu ubroje i lipanj i rujan, u pred i posezoni u Hrvatskoj je ostvareno 28 milijuna noćenja, što je oko četvrtine ukupnog prometa te oko 50 posto više nego u 2016. godini. 

Dubrovnik i četiri istarska grada (Rovinj, Poreč, Medulin i Umag) i dalje su najposjećenije destinacije, Krk je najposjećeniji otok, slijede Pag, Lošinj, Brač. Na otocima je realizirana četvrtina turističkog prometa, a s dva posto prometa kontinent je i dalje slab, unatoč plusevima u svim županijama osim Virovitičko-podravske. Prema podacima HNB-a, u prvih devet mjeseci 2017. godine prihodi od turizma su iznosili 8,7 milijardi eura, što je oko 10 posto više nego lani. 

PortalOko.hr Copyright 2011 - 2018. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.
Kategorije: Hrvaška

Država nudi u zakup poslovne prostore od Zagreba do Dubrovnika, evo što je sve u ponudi

5 ur 7 min ago
Država nudi u zakup poslovne prostore od Zagreba do Dubrovnika, evo što je sve u ponudi Država nudi u zakup poslovne prostore od Zagreba do Dubrovnika, evo što je sve u ponudi S najpovoljnijim ponuditeljem sklapa se Ugovor o zakupu na rok od 5 godina. 16. siječnja 2018. 13:57 16. siječnja 2018. 13:58 PortalOko.hr Google street Atraktivne lokacije var _gaq = _gaq || []; _gaq.push(['_setAccount', 'UA-22958801-1']); _gaq.push(['_trackPageview']); (function () { var ga = document.createElement('script'); ga.type = 'text/javascript'; ga.async = true; ga.src = ('https:' == document.location.protocol ? 'https://ssl' : 'http://www') + '.google-analytics.com/ga.js'; var s = document.getElementsByTagName('script')[0]; s.parentNode.insertBefore(ga, s); })();

U tijeku su dva natječaja za zakup poslovnih prostora u vlasništvu Republike Hrvatske, jedan za prostore u gradu Zagrebu, a drugi za Osijek, Rijeku, Split, Šibenik, Dubrovnik i Zadar. Na natječajima je objavljeno 68 poslovnih prostora, od kojih su 32 u Zagrebu, a većina ih je na atraktivnim lokacijama poput Trga bana Josipa Jelačića, Frankopanske ulice, Mesničke, Dežmanove, Radićeve ili Ilice i Tesline.

Pregledi poslovnih prostora,  jer se isti daju u zakup u „viđenom stanju“, organizirani su od 15. do 19 siječnja 2018. u terminima određenim natječajima. Predložene djelatnosti u poslovnim prostorima  su od  ugostiteljske, trgovačke, uredske, uslužne, zanatske do proizvodne djelatnosti te drugih, piše Poslovni.hr.

Početne cijene zakupa su od cca 444,00 do 23 000,00 kuna,  a veličine prostora od cca 11,00 do 370,00 m2 ovisno o gradu, zoni, veličini prostora, lokaciji.   

S najpovoljnijim ponuditeljem sklapa se Ugovor o zakupu na rok od 5 godina, ako je ispunio uvjete natječaja te ponudio najviši iznos zakupnine. Rok za dostavu pisanih ponuda za zakup je 24. siječnja, odnosno 25. siječnja 2018. za prostore u Zagrebu, a ponude se dostavljaju Ministarstvu državne imovine.

Adrese prostora, raspored pregleda kao i svi detalji te uvjeti natječaja objavljeni su u Javnim pozivima.

PortalOko.hr Copyright 2011 - 2018. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.
Kategorije: Hrvaška

ZIMSKI ODMOR U CRNOJ GORI Raznolikost pejzaža, autentični sadržaji i bogat program aktivnosti

5 ur 14 min ago
ZIMSKI ODMOR U CRNOJ GORI Raznolikost pejzaža, autentični sadržaji i bogat program aktivnosti ZIMSKI ODMOR U CRNOJ GORI Raznolikost pejzaža, autentični sadržaji i bogat program aktivnosti Snažno povezivanje turističkih potencijala sjevera i juga, planine i mora, istaknuta raznolikost pejzaža i klimatskih prilika, kvalitet i autentičan sadržaj turističko-ugostiteljske ponude daju mogućnost Crnoj Gori da oformi raznovrsnu zimsku turističku ponudu i na moru i na planini koja odgovara najrazličitijim senzibilitetima suvremenih turista svke dobi. 16. siječnja 2018. 13:50 16. siječnja 2018. 13:50 PortalOko.hr TZ CG Povećan broj gostiju var _gaq = _gaq || []; _gaq.push(['_setAccount', 'UA-22958801-1']); _gaq.push(['_trackPageview']); (function () { var ga = document.createElement('script'); ga.type = 'text/javascript'; ga.async = true; ga.src = ('https:' == document.location.protocol ? 'https://ssl' : 'http://www') + '.google-analytics.com/ga.js'; var s = document.getElementsByTagName('script')[0]; s.parentNode.insertBefore(ga, s); })();

Tako je i ove godine Crna Gora u sezonu ušla s optimističnim očekivanjima, a da je to sasvim opravdano potvrdila je spremnost planinskih turističkih centara, novi hoteli visoke kategorije te novootvoreni ekskluzivni mali hotelima prepuni bogatog programa zimskih aktivnosti uz već značajno potvrđen booking. Zahvaljujući svemu tome ski-centri svih ovih dana su ispunjeni skoro do posljednjeg mjesta.

Sve to potvrdila je i direktorica Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, Željka Radak Kukavičić, koja je istakla novitete u odnosu na prošlu sezonu. 

"Nova sezona donosi poboljšan kvalitet ponude i usluga u svim segmentima turizma.  U Kolašinu je prethodne zime otvoren prvi brendirani hotel na sjeveru Four Points by Sheraton. Takav nivo hotela povlači  za sobom i goste čiji su odabir destinacije na kojima se ti hoteli nalaze. O zainteresiranosti gostiju za ovaj hotel najbolje govori podatak da je u periodu katoličkog Božića bio davno rasprodat, a dobar booking najavljen je i tijekom cijele zimske sezone. Novootvoreni mali hoteli s visokim nivoom usluge, kao i obogaćena ponuda s dodatnim wellness i spa sadržajima, značajno su doprinijeli sadržaju ponude smještaja za ovu sezonu kako u primorskom tako u planinskom dijelu Crne Gore. 

Noviteti u ponudi su i dva avanturistička parka u zimskim ski-centrima. Pored avanturističkog parka u centru Kolašina koji je od protekle ljetnje sezone otvoren za posjetitelje,  u ski-centru Savin Kuk otvoren je  još jedan  avanturistički park s pratećim parkingom urađenim za ovu namjenu. Oba parka radit će tijekom cijele godine, a ovakvi sadržaji doprinose atraktivnosti ski centara i kvalitetu ponude, ljeti i zimi.

Ove godine imat ćemo i veći broj manifestacija u odnosu na prethodnu godinu. Na Žabljaku će biti organizirana takmičenja u alpskom skijanju -  ski kup „Zlatni orao Durmitora” krajem veljače, a od 1. do 8. ožujka bit će održan i prvi snow kite festival u Europi, natjecateljsko-zabavnog karaktera, budući da prema ocjenama organizatora ovo mjesto nudi izvanredne uvjete za snowkiting, koji će okupiti oko 250 ljubitelja ove sportske aktivnosti, uglavnom iz Zapadne Europe.

U Kolašinu tijekom ove sezone planirano je održavanje dva maratona: Bjelasički maraton i Maraton preko Sinjajevine koji povezuje Kolašin i Žabljak, kao i IV zimske avanturističke trke „Winter Adventure Race – Bjelasica 2018” koja će se održati 23. i 24. februara. U okviru ove manifestacije bit će održane avanturističke utrke u tri discipline (hodanje na krpljama, nordijsko i turno skijanje). Tijekom trajanja trke bit će organiziran i bogat kulturno-zabavni program u ski centru Kolašin 1450", pojasnila je direktorica Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, Željka Radak Kukavičić.

Iako uspješnost zimske sezone značajno zavisi od vremenskih uvjeta, pa sada nije moguće sa sigurnošću predvidjeti rezultate, iz NTO Crne Gore vjeruju u objektivne pokazatelje da će sezona do samog kraja biti dobra kao što je i na početku.

Zimsku sezonu karakterizira kasniji booking u odnosu na ljetnju upravo zbog toga što se turisti vode prema vremenskim uvjetima. Uspješnoj zimskoj sezoni će svakako doprinijeti i dobra povezanost Crne Gore s europskim gradovima. Nacionalna avio kompanija Montenegro Airlines pored redovnih i čarter letova za ovogodišnju zimsku sezonu pripremila je posebne akcije i promotivne cijene letova iz Beograda, Ljubljane, Rima , Beča , Ciriha, Frankfurta, Pariza i Moskve. Ugovor s kompanijom Ryanair je obnovljen i na snazi je do travnja 2019. godine. Realiziraju se i cjelogodišnji letovi za London, Brisel i Berlin dva puta tjedno, Wizz air realizira cjelogodišnje letove prema Milanu i Memingenu, a ono što je novost od ove godine su i letovi iz Budimpešte.

Pristupačne cijene smještaja i ski pasa

Crnogorski ski-centri formirali su cijene usluga koje su i ove godine veoma pristupačne. Primjera radi, cijene hotelskog i privatnog smještaja su raznovrsne i zavise od vrste i kategorije smještaja.

Cijene na bazi polupansiona u hotelima u ski centrima tijekom zimske sezone se kreću od 24 eura u hotelima s tri zvjezdice do 35 eura u hotelima sa četiri zvjezdice, a u privatnom smještaju od 10 do 20 eura po osobi, u zavisnosti od kategorije i lokacije objekta.  Što se tiče cijena ski pasa, primjera radi,  jednodnevni ski pas za odrasle je 15 eura 

ZIMSKI ODMOR U CRNOJ GORI Raznolikost pejzaža, autentični sadržaji i bogat program aktivnosti Snažno povezivanje turističkih potencijala sjevera i juga, planine i mora, istaknuta raznolikost pejzaža i klimatskih prilika, kvalitet i autentičan sadržaj turističko-ugostiteljske ponude daju mogućnost Crnoj Gori da oformi raznovrsnu zimsku turističku ponudu i na moru i na planini koja odgovara najrazličitijim senzibilitetima suvremenih turista svke dobi. PortalOko.hr Copyright 2011 - 2018. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.
Kategorije: Hrvaška

DOLORES O'RIORDAN Iznenada preminula pjevačica grupe The Cranberries

Pon, 15/01/2018 - 19:32
DOLORES O'RIORDAN Iznenada preminula pjevačica grupe The Cranberries DOLORES O'RIORDAN Iznenada preminula pjevačica grupe The Cranberries Preminula je iznenada u 46. godini u hotelu u Londonu – objavio je kratko njezin glasnogovornik. 15. siječnja 2018. 18:32 15. siječnja 2018. 18:32 PortalOko.hr youtube TUGA var _gaq = _gaq || []; _gaq.push(['_setAccount', 'UA-22958801-1']); _gaq.push(['_trackPageview']); (function () { var ga = document.createElement('script'); ga.type = 'text/javascript'; ga.async = true; ga.src = ('https:' == document.location.protocol ? 'https://ssl' : 'http://www') + '.google-analytics.com/ga.js'; var s = document.getElementsByTagName('script')[0]; s.parentNode.insertBefore(ga, s); })();

Preminula je Dolores O'Riordan, pjevačica irske skupine The Cranberries, javljaju strani mediji.

– Preminula je iznenada u 46. godini u hotelu u Londonu – objavio je kratko njezin glasnogovornik. Zasad nema više detalja o smrti poznate pjevačice, donosi Večernji list. Posljednju fotografiju na društvenim mrežama objavila je 4. siječnja na Twitteru.

PortalOko.hr Copyright 2011 - 2018. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.
Kategorije: Hrvaška

ŽELE PRIVUĆI INVESTITORE U ovom gradu građevinsku dozvolu dobit ćete rekordno brzo

Pon, 15/01/2018 - 19:19
ŽELE PRIVUĆI INVESTITORE U ovom gradu građevinsku dozvolu dobit ćete rekordno brzo ŽELE PRIVUĆI INVESTITORE U ovom gradu građevinsku dozvolu dobit ćete rekordno brzo Osim maksimalno ubrzanog postupka izdavanja građevinske dozvole, Grad Samobor nastoji privući nove investitore i raznim olakšicama, pa su oni koji grade proizvodne građevine u potpunosti oslobođeni plaćanja komunalne naknade i komunalnog doprinosa 15. siječnja 2018. 18:19 15. siječnja 2018. 18:19 PortalOko.hr Dom Zdravlja Dubrovnik Brza administracija var _gaq = _gaq || []; _gaq.push(['_setAccount', 'UA-22958801-1']); _gaq.push(['_trackPageview']); (function () { var ga = document.createElement('script'); ga.type = 'text/javascript'; ga.async = true; ga.src = ('https:' == document.location.protocol ? 'https://ssl' : 'http://www') + '.google-analytics.com/ga.js'; var s = document.getElementsByTagName('script')[0]; s.parentNode.insertBefore(ga, s); })();

Dok administraciju u mnogim županijama, gradovima i općinama bije loš glas zbog sporosti i neučinkovitosti, ima i posve suprotnih primjera. Jedan takav je Grad Samobor gdje je za idhođenje građevinske dozvole potrebno samo 11 dana.

To je, ističu u tamošnjoj gradskoj upravi, najkraće vrijeme u Hrvatskoj potrebno za dobivanje te dozvole, a sukladno podacima Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja za gradove koji su u sustavu E – dozvole.

U samoborskoj gradskoj upravi također ističu kako tamošnji Upravni odjel za provođenje dokumenata prostornog uređenja i gradnju informira građane o uvjetima gradnje na određenoj lokaciji te stoji na raspolaganju investitorima i projektantima kako bi ih uputio koje posebne uvjete trebaju ishoditi prije podnošenja zahtjeva za građevinsku dozvolu.

Specifičnost su pripremljene izjave kojima investitor ili projektant mogu zatražiti od stranaka u postupku mišljenje o namjeravanoj gradnji bez poziva Upravnog odjela. Time se maksimalno ubrzava postupak ishođenja građevinske dozvole.

Brži postupak izdavanja dozvole zasigurno privlači nove investitore, no nisu zanemarive ni olakšice koje Grad daje. Tako će investitori koji grade proizvodne građevine biti u potpunosti oslobođeni plaćanja komunalne naknade i komunalnog doprinosa, kako bi se dodatno potaknula nova ulaganja.

Svim je građanima omogućena obročna otplata, a oni koji će iznos platiti jednokratno dobit će popust u iznosu od 10 posto, a posebno se potiče izgradnja niskoenergetskih kuća za koju se komunalni doprinos umanjuje za 25 posto te pasivnih kuća kod kojih se komunalni doprinos umanjuje za čak 50 posto. U 2017. godini Grad Samobor izdao je ukupno 133 građevinske dozvole.

PortalOko.hr Copyright 2011 - 2018. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.
Kategorije: Hrvaška

NEZGODA NA LETU ZA DUBROVNIK Grom udario u avion prije slijetanja u Zračnu luku

Pon, 15/01/2018 - 12:23
NEZGODA NA LETU ZA DUBROVNIK Grom udario u avion prije slijetanja u Zračnu luku NEZGODA NA LETU ZA DUBROVNIK Grom udario u avion prije slijetanja u Zračnu luku Na letu Croatia Airlinesa iz Frankfurta za Dubrovnik sinoć oko 21:00 sati grom je udario u avion Airbus, neslužbeno doznaje Dubrovački dnevnik. 15. siječnja 2018. 11:23 15. siječnja 2018. 11:27 PortalOko.hr wikipedia.hr Promet var _gaq = _gaq || []; _gaq.push(['_setAccount', 'UA-22958801-1']); _gaq.push(['_trackPageview']); (function () { var ga = document.createElement('script'); ga.type = 'text/javascript'; ga.async = true; ga.src = ('https:' == document.location.protocol ? 'https://ssl' : 'http://www') + '.google-analytics.com/ga.js'; var s = document.getElementsByTagName('script')[0]; s.parentNode.insertBefore(ga, s); })();

Do udara groma je došlo netom prije slijetanja u Zračnu luku Dubrovnik. Bez obzira na spomenutu neugodnost, slijetanje je prošlo bez problema, no oštećenje na avionu je vidljivo.

Informaciju su za Dubrovački dnevnik potvrdili i iz Croatia Airlinesa.

"Tijekom jučerašnjeg leta OU419 iz Frankfurta u Dubrovnik došlo je do udara groma u zrakoplov Airbus Croatia Airlinesa, no taj događaj nije predstavljao sigurnosni rizik i zrakoplov je sigurno sletio u ZL Dubrovnik. U skladu sa sigurnosnim procedurama zrakoplov je pregledan u ZL  Dubrovnik te je nakon toga ponovno uključen u promet na večernjem letu OU665 iz Dubrovnika u Zagreb. Važno je naglasiti da su prigodom udara groma i putnici i posada sigurni, jer zrakoplovi su projektirani za takve slučajeve i izrađeni kao tzv. Faradejev kavez. Riječ je o sustavu statičkih ispražnjivača smještenih na krilima zrakoplova, koji primljeni elektricitet (poslije udara groma) odmah vraća natrag u atmosferu preko oplate zrakoplova. Udari groma u oko 99 posto slučajeva ne uzrokuju mehanička oštećenja na oplati zrakoplova, nego najčešće dolazi do sagorijevanja statičkih ispražnjivača, koji se zamijene i zrakoplov se u relativno kratkom razdoblju opet uključuje u promet,' kazali su iz CA za Dubrovački dnevnik.

PortalOko.hr Copyright 2011 - 2018. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.
Kategorije: Hrvaška

TRAFIKA U DUBROVNIKU Na gruškom kolodvoru prodavali pokvaren sladoled

Pon, 15/01/2018 - 11:24
TRAFIKA U DUBROVNIKU Na gruškom kolodvoru prodavali pokvaren sladoled TRAFIKA U DUBROVNIKU Na gruškom kolodvoru prodavali pokvaren sladoled Čitatelj Dubrovačkog dnevnika redakciji je uputio fotografiju pokvarenog sladoleda kojeg je kupio ovog vikenda na trafici u Dubrovniku. 15. siječnja 2018. 10:24 15. siječnja 2018. 10:28 PortalOko.hr čitatelj ZGROŽENI ČITATELJ var _gaq = _gaq || []; _gaq.push(['_setAccount', 'UA-22958801-1']); _gaq.push(['_trackPageview']); (function () { var ga = document.createElement('script'); ga.type = 'text/javascript'; ga.async = true; ga.src = ('https:' == document.location.protocol ? 'https://ssl' : 'http://www') + '.google-analytics.com/ga.js'; var s = document.getElementsByTagName('script')[0]; s.parentNode.insertBefore(ga, s); })();

'Šaljem vam fotografiju kako bi se proširila riječ kakve sladolede prodavaju na gruškom kolodvoru. Nisam znao kako proširiti riječ da se ljudi ne bi razboljeli od ovoga otrova pa se javljam vama,' kazao je čitatelj. 

Kako je izgledao njegov sladoled pogledajte na fotografiji i svakako budite na oprezu ako se i u zimskim danima odlučite osladiti ljetnim slasticama, piše Dubrovački dnevnik.

TRAFIKA U DUBROVNIKU Na gruškom kolodvoru prodavali pokvaren sladoled Čitatelj Dubrovačkog dnevnika redakciji je uputio fotografiju pokvarenog sladoleda kojeg je kupio ovog vikenda na trafici u Dubrovniku. PortalOko.hr Copyright 2011 - 2018. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.
Kategorije: Hrvaška

PLIVAČI JUGA Baletin osvojio dvije medalje u Zagrebu, Šurković i Brassard sudjelovali na pripremama reprezentacije

Pon, 15/01/2018 - 10:30
PLIVAČI JUGA Baletin osvojio dvije medalje u Zagrebu, Šurković i Brassard sudjelovali na pripremama reprezentacije PLIVAČI JUGA Baletin osvojio dvije medalje u Zagrebu, Šurković i Brassard sudjelovali na pripremama reprezentacije Jugov plivač Marko Baletin nastupio je u Zagrebu na mitingu "Medo" koji je okupio 302 plivača iz 21 kluba. Bio je to četvrti ovosezonski miting iz mini grand prix serije. 15. siječnja 2018. 9:30 15. siječnja 2018. 9:30 PortalOko.hr pk Jug Sport var _gaq = _gaq || []; _gaq.push(['_setAccount', 'UA-22958801-1']); _gaq.push(['_trackPageview']); (function () { var ga = document.createElement('script'); ga.type = 'text/javascript'; ga.async = true; ga.src = ('https:' == document.location.protocol ? 'https://ssl' : 'http://www') + '.google-analytics.com/ga.js'; var s = document.getElementsByTagName('script')[0]; s.parentNode.insertBefore(ga, s); })();

Baletin se iz Zagreba vratio s dvije medalje, zlatom i broncom. Do zlatne medalje u disciplini 100 leđno doplivao je s rezultatom 1.05.45., dok je broncu osvojio u disciplini 100 delfin s rezultatom 1.05.78. Još je bio četvrti u disciplini 100 prsno, sedmi u disciplini 200 leđno, te  osmi na 800 slobodno.

U Zagrebu je nastupio pod vodstvom trenera Ivana Bilića.

Jugovi plivači Mario Šurković i Michel Brassard s trenerom Franom Ćirkom sudjelovali su na pripremama Hrvatske reprezentacije koje su se održale u Vukovaru od 02. do 13. siječnja.

Na pripremama je sudjelovalo ukupno 20 plivačica i plivača uzrasnih kategorija seniora, juniora i mlađih juniora. Pripreme su odrađene kao uvod u sezonu natjecanja u 50-metarskom bazenu.

PLIVAČI JUGA Baletin osvojio dvije medalje u Zagrebu, Šurković i Brassard sudjelovali na pripremama reprezentacije Jugov plivač Marko Baletin nastupio je u Zagrebu na mitingu "Medo" koji je okupio 302 plivača iz 21 kluba. Bio je to četvrti ovosezonski miting iz mini grand prix serije. PortalOko.hr Copyright 2011 - 2018. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.
Kategorije: Hrvaška

Bitka za Prevlaku bit će još jedna hrvatska pogranična kriza na Jadranu?

Ned, 14/01/2018 - 18:49
Bitka za Prevlaku bit će još jedna hrvatska pogranična kriza na Jadranu? Bitka za Prevlaku bit će još jedna hrvatska pogranična kriza na Jadranu? Nakon Savudrijske vale Hrvatska će naići na novi problem, bitku za Prevlaku s Crnom Gorom. 14. siječnja 2018. 17:49 14. siječnja 2018. 17:49 PortalOko.hr Ilustracija Složeni pregovori ili čak suđenje var _gaq = _gaq || []; _gaq.push(['_setAccount', 'UA-22958801-1']); _gaq.push(['_trackPageview']); (function () { var ga = document.createElement('script'); ga.type = 'text/javascript'; ga.async = true; ga.src = ('https:' == document.location.protocol ? 'https://ssl' : 'http://www') + '.google-analytics.com/ga.js'; var s = document.getElementsByTagName('script')[0]; s.parentNode.insertBefore(ga, s); })();

Aktualna kriza između Hrvatske i Slovenije oko razgraničenja na moru kod Savudrijske vale u drugi je plan potisnula činjenicu da Lijepa naša sličan problem ima i s preostale dvije susjedne zemlje na obali Jadrana. Posebice kad je u pitanju Crna Gora s kojom se problemi spominju rijetko.

No, prema navodima crnogorskih medija otvorena pitanja s tom zemljom mogla bi se uskoro intenzivirati. Ipak, zajedničko Povjerenstvo za razgraničenje RH i CG nije se sastalo već tri godine, a u međuvremenu se provodi protokol iz 2002. Sve ostalo će se urediti dogovorno. Pritom treba znati da se spornim ne smatra razgraničenje već budući izgled morske granice kod Prevlake. Naime, granica na kopnu određuje se prema onima od SFRJ, a pa su problem samo one na moru kojih nije ni bilo, prenosi.

Prema riječima akademika Davorina Rudolfa, za sve države na svijetu postoje dva temeljna pravila o granicama, prema međunarodnom pravu. “Prvo, uzima se u obzir granica koja je zatečena na dan stjecanja neovisnosti, a taj princip se u pravu naziva ‘Uti possidetis juris’, i sve države nastale iz SFRJ su dale službenu izjavu da će se toga držati. Kopno dakle nije sporno, a tamo gdje je bilo, išlo se metar po metar, i sasvim precizno se utvrdilo gdje što pripada. Drugo pravilo odnosi se na more, i regulira ga UN-ova Konvencija o pravu mora. Ono kaže da se morska granica kreće crtom sredine između kopnenih točaka dviju država – sve dok se te države ne dogovore drugačije“, objašnjava Rudolf dodajući kako je granica kod Prevlake od veće važnosti za Crnogorce jer je riječ o sigurnosnom pitanju zbog ulaska u Boku kotorsku. Rudolf pritom ističe da s obzirom da Hrvatskoj to ne mijenja ništa bitno treba “povesti računa da i od toga ne nastane žarište nekakve trajne napetosti koja može poslužiti samo sumnjivim ciljevima”.

Hrvatska bi tako mogla pristati na ograničeno kretanje svojih vojnih i policijskih brodova u blizini ulaza u Boku kotorsku. Ako dvije strane pak ne nađu dogovorno rješenje, drži se kako je proces na Međunarodnom sudu u Den Haagu bolje rješenje negoli vanjska arbitraža, što se vidjelo i po iskustvu sa Slovenijom, piše Deutsche Welle.

Ostatak pročitajte ovdje.

PortalOko.hr Copyright 2011 - 2018. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.
Kategorije: Hrvaška

KOLUMNA BY NIVES: U siječnju uranjamo u sebe, tražimo nova rješenja i puno razmišljamo o budućnosti

Ned, 14/01/2018 - 16:12
KOLUMNA BY NIVES: U siječnju uranjamo u sebe, tražimo nova rješenja i puno razmišljamo o budućnosti KOLUMNA BY NIVES: U siječnju uranjamo u sebe, tražimo nova rješenja i puno razmišljamo o budućnosti Ne znam kako vama, ali meni je siječanj kilavi mjesec. 14. siječnja 2018. 15:12 14. siječnja 2018. 15:12 PortalOko.hr PixaBay Super savjeti var _gaq = _gaq || []; _gaq.push(['_setAccount', 'UA-22958801-1']); _gaq.push(['_trackPageview']); (function () { var ga = document.createElement('script'); ga.type = 'text/javascript'; ga.async = true; ga.src = ('https:' == document.location.protocol ? 'https://ssl' : 'http://www') + '.google-analytics.com/ga.js'; var s = document.getElementsByTagName('script')[0]; s.parentNode.insertBefore(ga, s); })();

Ništa se posebno ne događa, osim siječanjskih popusta, rasprodaja i gomile računa, koji pristižu kad ih i ne očekujete. Taman mislite da ste sve poplaćali i odvojite sa strane nešto love, kad tamo stiže neki račun za osiguranje, kojih imate čak nekoliko radi kredita, ali ste na njega potpuno zaboravili.

Siječanj je dakle mjesec velikih troškova, a malih prihoda i vrijeme kada mnoga kućanstva stežu pipu što jače. Siječanj je razdoblje u kojem živimo od sjećanja na divni, okićeni i prilično bezbrižni prosinac, a pribojavamo se razdoblja pred nama, naročito ako nam je posao klimav, a s njim su rizični i prihodi. Siječanj je razdoblje godine u kojemu možda najjače uranjamo u sebe i tražimo nova rješenja, puno razmišljamo o budućnosti. Siječanj je mjesec štednje, ali i depresije jer mnogi nemaju što ni uštedjeti, već su se svega odrekli.Lako je trošiti, ali i štedjeti, kad se ima, ali uvijek u životu dođu teža razdoblja, u kojima treba naći snage za borbu i alternativna rješenja, tako da uvijek treba biti spreman, na razna iznenađenja.

Jedna od mojih frendica ima sjajnu naviku, ona na rasprodaje skoro nikad ne ide radi sebe, niti gleda akcije radi sebe.

Kaže: „ ja kad sebi nešto kupim, a to je prilično rijetko, onda je to kvalitetno, često i po punoj cijeni, ali tada znam da ću to nositi i u tome uživati. Nisam tako bogata da kupujem jeftine stvari.“ Zašto onda ide na rasprodaje? Kakav joj je to ludi hobby? Radi drugih! Na njima uvijek nađe nešto korisno, zgodne odjevne predmete, modne dodatke, igračke i razna pomagala od tehnike, koja sprema daleko od očiju ukućana, a kad dođe vrijeme blagdanskog darivanja, rođendana i raznih obljetnica, ona je spremna, za sve ima dar!Njen ormar izgleda kao malo skladište nekog shopping centra i okuplja poznata modna, tehnička i literarna imena. Kad pričamo o njenom hobbyju, uvijek se divim njenoj samodisciplini i volji, da za druge ljude odvoji vremena i da im nabavi bitne, upotrebljive stvari, koje im zaista trebaju u njihovom životu. A ona se smije i kaže: „To se, draga moja, zove pametna, ciljana kupnja.

Ne samo da joj vjerujem da jest, nego sam i sama primijetila da se ovaj način kupovine darova isplati.Pored toga, ona skuplja letke shopping centara i trgovačkih lanaca, zaokružuje artikle na akciji i uspoređuje cijene. Kaže da se kupovinom artikala na akciji itekako može uštedit. Rekoh da za pregledavanje takvih kataloga nemam vremena ni volje, a ona se nasmijala po tko zna koji put i pitala me, želim li zapravo reći da imam love ko blata ili da nemam vremena i volje, da sa strane stavim neku razliku novca?Podsjetila me na mene u mojim dvadesetima, kad sam par puta okretala novčić prije nego li sam nešto kupila.

Stavljajući sa strane čak i manje iznose, s vremenom sam prikupila pozamašnu svotu, koja mi je jako dobro došla u nekim većim kupovinama. S godinama sam nekako izgubila interes za štednjom, kad sam krenula u samostalan posao, pred jedanaest godina, sve mi je odjednom trebalo i bilo je teže odvajati „sa strane“. Zapravo, bilo je skoro pa nemoguće, s obzirom na silne troškove i stotine računa pa sam se odvikla štednje.

Moja prijateljica ovaj način kupovine, na akcijama i sniženjima i time štednje, izvodi po osjećaju, prigodi i iskustvu, no na internetu postoji na stotine savjeta, kako uspješno voditi kućnu ekonomiju.

Pa se tako, između ostalog, savjetuje i ograničenje obiteljske potrošnje na darove.Ako se želi uštediti novac, s ukućanima treba raspraviti pitanje potrošnje. Želite li uštediti, kažu stručnjaci, raspravljajte o ograničenju troška na darove unutar obitelji. Ova ideja posebno će razveseliti one koji nisu u mogućnosti poklanjati skupe darove uoči blagdana, rođendana i obljetnica pa za njih često idu u minus i kredit.

Svi koji su manjih financijskih mogućnosti, prihvatit će ideju skromnosti. Unutar obitelji i među jako dobrim prijateljima nisu potrebna krupna i skupa darivanja, dovoljan je neki mali znak pažnje, a pravi prijatelji neće zamjeriti ako ih i ne darujete.. Njima ste bitni vi! Želite li uštediti, savjetuje se i da planirate kupovinu unaprijed, baš poput moje prijateljice.

To će vam dati vremena da odlučite o najzanimljivijim darovima, koji obično nisu najskuplji, ali su zato kvalitetni, praktični i potrebni onima kojima ih darujete. Razmislite što bi im dobro došlo za rođendan.Nekim prijateljima sam umjesto darova, kad im je bilo najpotrebnije, znala dati nešto novca umjesto dara, poklanjala sam i poklon bonove ili čak kupovala špeceraj.

Sa štednjom treba krenuti što ranije i malene učiti na štednju od početka. To znači da je dobro štedjeti za studij djeteta još od njegovih pelena. Nikad nije prerano za otvaranje štednog računa djeci.Volite li rasprodaje, ne kupujte jeftinu odjeću, radije pogledajte koji su artikli na sniženju, a ranije su imali vrlo visoku cijenu. Kod kupovine provjerite ima li odjevni predmet svu dugmad, jesu li ispravne kopće i ima li mrlje. Nekad će vas popravak i čišćenje vrlo jeftine stvari, zgrabljene na rasprodaji, koštati više nego vas je koštao taj predmet.

Ne radite zalihe dječje odjeće, kupovinom na rasprodaji. Djeca brzo rastu, naročito kao bebe i u vrtićkom periodu i zaista se ne isplati kupiti im nekoliko odjevnih predmeta u istoj veličini. Kad kupujete, uvijek gledajte veće veličine. Ako im baš želite odijenuti neki novi komad veće veličine, na djeci izgledaju simpatično potfrknute nogavice i rukavi. Dobro gledajte materijal i izradu odjevnih predmeta. Dječja odjeća se puno pere i brzo haba i zato treba biti izvrsne kvalitete. Imate li višak stvari, poklonite ih ili prodajte za male iznose. Nemojte skupljati stvari koje vam više ne trebaju. U nekim krajevima svijeta, običaj su sastanci susjeda i dvorišna rasprodaja odjeće koja više nije zanimljiva i ne koristi ili pak razmjena stvari.

Najbolji način da uštedite je staviti nešto novca sa strane i ne razmišljati o njemu kao sredstvu za shopping u skoroj budućnosti. To znači da trebate fond za loše dane, plan sigurnosti.

Možda sad mislite da vam takav novac nikad neće trebati jer sada dobro zarađujete, ali vjerujte, stvari se tokom života više puta promijene i zato trebate biti spremni za razne slučajeve.

Obitelj s niskim prihodima i sa vrlo malo zaliha u tzv. fondu za hitne slučajeve još uvijek je u boljoj poziciji od one koja nema baš ništa zaliha.Prikupljajte račune na neki period i sami ćete se uvjeriti kako novac brzo curi i gdje ga najviše trošite. Plaćajte gotovinom, tako ćete lakše kontrolirati troškove i lakše se savladati kod nove kupovine.Tako ćete stići razmisliti o stvarima koje želite i isplanirati najbolje vrijeme za kupovinu. Otkad plaćam samo kešom, vjerujte, puno bolje kontroliram troškove i kupujem stvari koje su mi stvarno potrebne, koje zaista volim i koristim.

Kad potrošite planiranu gotovinu, savladajte se od kupovine na karticu. Neki ljudi ju jednostavno vrate, prerežu. Neki čak zamrzavaju kartice, samo kako ne bi došli u napast.Postoji razlika između štednje na kraći period i one na dugi. Odnosno, nemojte samo savladavati se od kupovine, nego ulažite novac u nešto dugoročno. Informirajte se o ulaganjima ili jednostavno uložite u vlastiti, samostalan posao.

Odvojite li nešto novca, ako uspijete od plaće ili nekog honorarnog posla, učinite to automatski. To je najučinkovitiji način štednje.Ako ste u mogućnosti stavljati tek vrlo mali iznos sa strane, nema veze što je mali, svaka je ušteda dobra. Iznenadit ćete se kako vremenom iznos raste i postaje lijepa svota, od koje si možete kupiti nešto što vas čini sretnima. Krenite i sa štednjom za stare dane, ne oslanjajte se samo na mirovinu, koju biste trebali primati u budućnosti.

Ne kupujte impulzivno, nego razmislite da li stvarno želite neku stvar, putovanje i sl.Iskoristite pravilo 24 sata, koje pomaže da izbjegnete kupnju skupih, a nepotrebnih stvari. Ono je posebno korisno prilikom web kupnje. Možete dodati u košaricu neke artikle, ali ipak prespavajte odluku. Na taj način bolje ćete kontrolirati novac. Također, ako ocijenite da neke stvari ipak treba maknuti iz košarice i dodati neke druge, kupite tek kad ste sigurni da ih želite.Također usporedite cijenu koštanja nekog artikla sa svojom zaradom po satu. Zapitajte se je li proizvod zaista toliko vrijedan, kad cijenu usporedite sa svojom satnicom. Koliko sati morate raditi da si možete kupiti neki proizvod? Koliko sati vi trebate raditi da biste platili neku kozmetičku, frizersku i sličnu uslugu?

Nekad, prilikom kupovine, pristanemo na newsletter, obavijesti o akcijama i novim proizvodima, koje primamo e- mailom ili sms-om. Koliko god je informiranost o istima dobra, toliko nas isti mailovi, sms-ovi i reklame mame na novu kupovinu i trošenje novca kojeg nemamo. Ako vas baš jako nerviraju i provociraju, odjavite te obavijesti.

Ako se jako teško odvikavate od kupovine, pokušajte uz karticu staviti poruku sadržaja „Da li mi stvarno to treba?“ Ono što ste kupili platite u najkraćem mogućem roku, ne vucite tzv. repove. Također smanjite kamate na sve dugove i pokušajte otplatiti što više duga i zaostataka.Želite li uštediti, koristite samo bankomate svoje banke za transakcije. Uredite da automatski plaćate sve račune istog datuma, ako primate redovnu plaću.

Odredite jedan dan u tjednu kao dan štednje i ne kupovine. Nemojte trošiti ni novčića na ništa. Ako je potrebno, povećajte broj takvih dana kroz mjesec. Kuhajte kod kuće, suzdržite se izlaska i sl.

Dobro procijenite koliko vam se isplati jesti na poslu i je li bolje rješenje da si priredite obrok, koji možete ponijeti na radno mjesto. Na ovaj način možete dosta uštedjeti, a hraniti se kvalitetno i zdravo.

Planirajte svoje obroke unaprijed, a kad idete u shopping, ponesite sa sobom popis artikala koje treba kupiti i držite se istoga.

Osobe koje kupuju planski, po popisu, mogu uštedjeti veće količine novca u razdoblju godine.Ne kupujte na kilograme, nego po komadu, koristeći naljepnice, onoliko koliko vam je potrebno Koliko puta ste se uvjerili, da voće koje ste kupili na kilograme, nije pojedeno i da je propalo? Koliko puta niste iskoristili svo kupljeno povrće pa ste ga morali baciti?

Kad ste vani, u restoranu, pijte vodu. Ne samo da je jeftinija, nego je i najzdravije piće koje možete unijeti u organizam.Kad kuhate, jedan dio pripremljenog jela zamrznite. Naučite i duplati recepte dok spremate jela pa spremite ostatak pripremljene hrane za neki drugi obrok.Rutinski pregledi kod liječnika mogu vam uštediti novac na dulji period.

Uštediti možete i na lijekovima, tako da birate povoljniji lijek, jednake učinkovitosti kao i onaj skuplji s imenom.Provjerite cijene osiguranja kod konkurentskih osiguravateljskih kuća i birajte povoljnije usluge.Ako imate hipoteku, provjerite mogućnost smanjenja kamate. Raspitajte se i o uvjetima u drugim bankama, kod konkurencije.

Provjerite kućnu potrošnju, smanjite troškove grijanja i hlađenja. Pazite na utrošak sredstava za pranje rublja, nemojte ih trošiti u velikim količinama jer nije potrebno, već manje količine jako dobro peru, a prevelike se zadržavaju u odjeći. Koristite manje količine vode u domaćinstvu. Sušite odjeću i posteljinu na svježem zraku kad god je moguće.

Dobro održavajte automobil, provjerite tlak u gumama, štedite gorivo u vožnji.Ovo bi bili neki od savjeta, kako pametnim ulaganjem i svakodnevnim pametnim korištenjem energije i raznih pomagala, uštedjeti dugoročno. Za neke ste već sigurno čuli ili ih primjenjujete, ali uvijek je dobro podsjetiti se kako i gdje sve imamo gubitke. Čak i ako izvrsno financijski stojite u ovom periodu, nije loše usvojiti neke metode uštede. Život je zaista nepredvidiv i uvijek treba imati rezerve i plan b.Možda je neobično, da ja kao proizvođač, dizajner, želim da štedite i pametno kupujete, ali pravi smisao kupovine je užitak i neopterećenost grčem i glavoboljom, koje nam zadaju dugovanja.

Puno je ljepši osjećaj kad si nešto jako želite i neko vrijeme se odričete, radi stvari koje želite imati. Izvrstan je osjećaj kad vidite da imate sposobnost samokontrole, strpljivosti, snagu volje i kad nakon puno čekanja, napokon imate željeno u svojim rukama. Kad do nečega teže dođemo, puno više to cijenimo.

PortalOko.hr Copyright 2011 - 2018. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.
Kategorije: Hrvaška

INVESTICIJSKI REJTING Ovo su megaprojekati koji će obilježiti godinu pred nama

Ned, 14/01/2018 - 14:22
INVESTICIJSKI REJTING Ovo su megaprojekati koji će obilježiti godinu pred nama INVESTICIJSKI REJTING Ovo su megaprojekati koji će obilježiti godinu pred nama Odluka rejtinške agencije Fitch o povećanju hrvatskog kreditnog rejtinga prvi je korak na putu jačanja boniteta hrvatske države. 14. siječnja 2018. 13:22 14. siječnja 2018. 13:22 PortalOko.hr . 2018. var _gaq = _gaq || []; _gaq.push(['_setAccount', 'UA-22958801-1']); _gaq.push(['_trackPageview']); (function () { var ga = document.createElement('script'); ga.type = 'text/javascript'; ga.async = true; ga.src = ('https:' == document.location.protocol ? 'https://ssl' : 'http://www') + '.google-analytics.com/ga.js'; var s = document.getElementsByTagName('script')[0]; s.parentNode.insertBefore(ga, s); })();

Sličnu bi odluku, vjeruju analitičari, uskoro mogle donijeti i druge dvije vodeće rejtinške agencije, pa sada više nije nerealno očekivati da bi se Hrvatska do kraja godine ponovno mogla naći u skupini zemalja s investicijskim rejtingom, u kojoj se nalazi i najveći dio ostalih članica EU.

Bolji rejting, ističu analitičari, državi će omogućiti pad premije rizika i povoljnije zaduživanje. Uz to, realno je očekivati da će se postupno smanjiti i premija rizika za zaduženja ostalih sektora - tvrtki i stanovništva, što će i njima omogućiti povoljnije uvjete zaduživanja, piše Jutarnji list.

PROJEKTI KOJI ĆE OBILJEŽITI GODINU

1. Pelješki most

Nakon odabira izvođača radovi na projektu počinju u proljeće ove godine. Ukupna vrijednost je 2,08 milijardi kuna, a završetak se planira 2021.

2. Ina - Mol

Objavom natječaja za savjetnika Vlada je kenula u proces otkupa dionica Ine od Mola i pronalaženja budućeg strateškog partnera naftne kompanije. 

Vlada priprema poseban zakon kojim bi se olakšala i ubrzala ealizacija plutajućeg LNG terminala kod Omišlja. Za njega EU je odobrio 100 milijuna eura bespovratnih sredstava.

4. Refinanciranje duga

U tijeku su pregovori s domaćim financijašima oko izdavanja obveznica čime bi se nastavio proces rješavanja 5,1 milijarde duga cestarskog sektora

5. Pruga Zaprešić - Zabok

HŽ Infrastruktura treba odabrati najbolju od sedam pristiglih ponuda za modernizaciju ovog pravca kojeg sa 85% financira EU.  Procjena vrijednosti je oko 600 milijuna kuna.

6. Prodaja državnih hotela

Investitori su ponude već poslali za Club Adriatic, Hotele Maestral, Makarska, a u ponedjeljak je otvaranje ponuda za Jadran iz Crikvenice.

Na zadnjoj sjednici Vlade dobili su državno jamstvo od 43,3 milijuna dolara, a uskoro bi se trebao izabrati i strateški partner.

PortalOko.hr Copyright 2011 - 2018. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.
Kategorije: Hrvaška

U Lapadu se otvara vrtni centar, tržnice u Gružu i Mokošici čekaju bolje dane

Sob, 13/01/2018 - 22:42
U Lapadu se otvara vrtni centar, tržnice u Gružu i Mokošici čekaju bolje dane U Lapadu se otvara vrtni centar, tržnice u Gružu i Mokošici čekaju bolje dane Gradske place kojima upravlja Sanitat očekuje uređenje prostora. 13. siječnja 2018. 21:42 13. siječnja 2018. 21:44 PortalOko.hr Goran Mratinović/Dubrovački dnevnik Infrastruktura var _gaq = _gaq || []; _gaq.push(['_setAccount', 'UA-22958801-1']); _gaq.push(['_trackPageview']); (function () { var ga = document.createElement('script'); ga.type = 'text/javascript'; ga.async = true; ga.src = ('https:' == document.location.protocol ? 'https://ssl' : 'http://www') + '.google-analytics.com/ga.js'; var s = document.getElementsByTagName('script')[0]; s.parentNode.insertBefore(ga, s); })();

Naime, kako je za Dubrovački dnevnik, potvrdio direktor Sanitata Tomislav Tabak, u Lapadu se planira otvoriti, na prostoru place, vrtni centar.

- Tržnica je na neki način zamrla i tu planiramo stvoriti prostor gdje će se moći kupiti razne biljke, voće i povrće bi je dodatno oživjeli. Projekt bi ubrzo krenuo tako da početkom ljeta već imamo ono što smo planirali - kazao je Tabak dodavši kako pripremaju osnovne uvjete za realizaciju poput dovođenje struje i vode.Po pitanju natkrivanja gruške place Tabak je mišljenja kako je takav projekt preskup, no dodao je kako će se razmotriti i riješiti u narednom periodu.

- Za sad sređujemo ljudima pultove koji su bili dotrajali - kazao je Tabak.

Po pitanju Mokošice, direktor Sanitata smatra kako je neisplativo ići u veliki projekt.

- Neće ići realizacija osim ako se s gradonačelnikom ne pronađe neki model. Moj stil poslovanja je "prvo testiraj pa onda uloži". Možemo postaviti nekoliko stolova pa ako se pokaže interes stanovnika krenuti u neki projekt, no do sada se nije pokazalo da ima previše interesa za veliku tržnicu - kazao je za Dubrovački dnevnik Tomislav Tabak.

A.Čakić/Dubrovački dnevnik

PortalOko.hr Copyright 2011 - 2018. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.
Kategorije: Hrvaška

SLAVLJE U GRUŽU Vaterpolisti Juga pobijedili mađarski OSC (FOTOGALERIJA)

Sob, 13/01/2018 - 22:32
SLAVLJE U GRUŽU Vaterpolisti Juga pobijedili mađarski OSC (FOTOGALERIJA) SLAVLJE U GRUŽU Vaterpolisti Juga pobijedili mađarski OSC (FOTOGALERIJA) Vaterpolski klub Jug CO pobijedio je mađarski OSC s 12:10.v 13. siječnja 2018. 21:32 13. siječnja 2018. 21:32 PortalOko.hr Aida Čakić/Dubrovački dnevnik VATERPOLO var _gaq = _gaq || []; _gaq.push(['_setAccount', 'UA-22958801-1']); _gaq.push(['_trackPageview']); (function () { var ga = document.createElement('script'); ga.type = 'text/javascript'; ga.async = true; ga.src = ('https:' == document.location.protocol ? 'https://ssl' : 'http://www') + '.google-analytics.com/ga.js'; var s = document.getElementsByTagName('script')[0]; s.parentNode.insertBefore(ga, s); })();

Na bazenu u Gružu Jugaši su u 6. kolu skupine A LEN Lige prvaka svladali mađarski OSC s 12:10 (4:2, 3:2, 2:2, 3:3). U redovima Juga po tri pogotka su ostvarili Renzuto i Benić, Garcia dva, a po jednoga Macan, Fatović, Lončar i Joković.

Tko je sve bodrio vaterpoliste pogledajte u fotogaleriji.

SLAVLJE U GRUŽU Vaterpolisti Juga pobijedili mađarski OSC (FOTOGALERIJA) Vaterpolski klub Jug CO pobijedio je mađarski OSC s 12:10.v PortalOko.hr Copyright 2011 - 2018. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.
Kategorije: Hrvaška

VRAĆA SE ZIMA Temperature padaju, evo kakvo nas vrijeme očekuje

Sob, 13/01/2018 - 14:42
VRAĆA SE ZIMA Temperature padaju, evo kakvo nas vrijeme očekuje VRAĆA SE ZIMA Temperature padaju, evo kakvo nas vrijeme očekuje Ako je jučer i prekjučer bilo hladnije nego što je bilo proteklih toplih dana, temperatura će tek u idućim danima poprimiti vrijednosti primjerene godišnjem dobu. Barem nakratko. 13. siječnja 2018. 13:42 13. siječnja 2018. 13:42 PortalOko.hr Goran Martinović/Dubrovački Dnevnik Prognoza var _gaq = _gaq || []; _gaq.push(['_setAccount', 'UA-22958801-1']); _gaq.push(['_trackPageview']); (function () { var ga = document.createElement('script'); ga.type = 'text/javascript'; ga.async = true; ga.src = ('https:' == document.location.protocol ? 'https://ssl' : 'http://www') + '.google-analytics.com/ga.js'; var s = document.getElementsByTagName('script')[0]; s.parentNode.insertBefore(ga, s); })();

Danas se temperatura još neće zamjetno sniziti u odnosu na jučerašnju. Na Jadranu će puhati bura i bit će većinom sunčano, za razliku od kopna gdje će biti kao i jučer.

Utjecaj ciklone s juga danas će biti slabiji, a s istoka će iz velike anticiklone u obliku hladne početi pritjecati još hladniji zrak ne odveć bogat vlagom, javlja HRT.

U središnjoj Hrvatskoj pretežno oblačno, povremeno sa slabom kišom, a prema kraju dana u sjeverozapadnim je krajevima moguća slaba susnježica i snijeg, osobito u višim predjelima. Prema sedmodnevnoj prognozi DHMZ-a snijeg se očekuje u Zagrebu, Karlovcu, Čakovcu, Koprivnici, Varaždinu... Vjetar slab do umjeren sjeveroistočni. Temperatura zraka većinom između 2 i 6 stupnjeva.U gorskim predjelima malo hladnije uz susnježicu i snijeg, osobito u Gorskom kotaru i na Kapeli gdje je moguć i tanji snježni pokrivač jer će temperatura biti oko 0. Na sjevernom Jadranu djelomice sunčano uz više oblaka podno Velebita gdje će bura imati olujne udare. Drugdje bura umjerena do jaka, a temperatura zraka većinom od 6 stupnjeva ujutro do 11 danju.

Na srednjem Jadranu i u unutrašnjosti Dalmacije sunčanije. Prevladavat će sunčano, a puhat će umjerena do jaka bura uz većinom umjereno valovito more. Jutarnja temperatura zraka od 4 do 9, najviša dnevna između 10 i 15 stupnjeva. 

U danima koji slijede u unutrašnjosti umjereno do pretežno oblačno i još hladnije. U nedjelju će uglavnom u gorju još biti malo susnježice i snijega, u ponedjeljak većinom suho. U utorak uz jugozapadnjak porast dnevne temperature i nove oborine, uglavnom kiša, u početku u gorju i snijeg, a moguće su i oborine koje se smrzavaju na tlu.

Na Jadranu u idućim danima nema prave stabilizacije unatoč višem tlaku i malo hladnijem vremenu te buri koja će u ponedjeljak slabjeti. Bit će umjereno do većinom oblačno i do ponedjeljka samo na jugu Dalmacije povremeno s kišom. U utorak će kiše biti i drugdje.

U utorak će zapuhati i umjereno do jako jugo i jugozapadnjak uz porast temperature zraka.

PortalOko.hr Copyright 2011 - 2018. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.
Kategorije: Hrvaška