Portal Oko

Syndicate content Portal Oko
Mi slobodno pišemo, vi slobodno čitajte!
Updated: 16 min 17 sek od tega

NEMA JE NI ZA KOLUTIĆ Što se dogodilo s lignjom?

Tor, 09/01/2018 - 13:10
NEMA JE NI ZA KOLUTIĆ Što se dogodilo s lignjom? NEMA JE NI ZA KOLUTIĆ Što se dogodilo s lignjom? -Nema je, ne lovi se, nestala... Uvatin dvi, tri, četiri... nijednu, za cilu večer na moru. Ono što su nekad bile kile sad su komadi, i to mali, 15-20 deka... 9. siječnja 2018. 12:10 9. siječnja 2018. 12:10 PortalOko.hr Screenshot PODUŠENA JADRANSKA DELICIJA var _gaq = _gaq || []; _gaq.push(['_setAccount', 'UA-22958801-1']); _gaq.push(['_trackPageview']); (function () { var ga = document.createElement('script'); ga.type = 'text/javascript'; ga.async = true; ga.src = ('https:' == document.location.protocol ? 'https://ssl' : 'http://www') + '.google-analytics.com/ga.js'; var s = document.getElementsByTagName('script')[0]; s.parentNode.insertBefore(ga, s); })();

Tim riječima svoju ribarsku sreću opisuje gotovo svaki lignjolovac s kojim smo razgovarali, bilo u Zadru, bilo na obližnjim otocima. Čini se da je tako na cijelom Jadranu.

S istom su sjetom, sjećajući se nekadašnjih sjajnih ulova, pričali i mali otočni ribari i sportski ribolovci, ali i profesionalci, posade plivarica i koćarica, ribari obrtnici koji love različitim vrstama mreža.

Dakle, svi oni koji odlično poznaju "pošte", staništa liganja.

- Nama prigovaraju da smo je polovili mrižom migavicom - kaže nam poznati zadarski ribar Nikica Ramov, s bratom Denisom vlasnik ribarskog obrta, koji veći dio godine provodi u ribolovu jer od njega isključivo i žive - ali to nije istina. Ne lovimo je ni mi. Nema je.

Slično smo čuli i od kapetana s plivarica kojima je lignja bila usputni i zahvalni ulov u moru srdela i druge plave ribe.

Jadranska lignja je i vrhunska delicija koju gotovo podjednako vole i na moru i na kontinentu, gdje mnogi i dalje žive u uvjerenju da je prirodni oblik lignje – kolutić.

Ispod radara

Lignja je tražena roba pa su se "obični" kupci, a najviše ugostitelji, zadnjih mjeseci suočili s enormnim povećanjem cijene jadranske lignje koja je, primjerice, na zadarskoj ribarnici došla do iznosa od 150 kuna za kilogram.

Pred sam Badnjak, jer lignja je uz bakalar mnogima po tradiciji toga dana nužno na stolu (valjda je po nekom pravilu prejedanje lignjom i bakalarom jednako pravom postu), cijene su bile i više.

Zanimljivo, na najvećem hrvatskom tržištu ribe u zimskom periodu, zagrebačkom, cijena lignje, i to one najkvalitetnije, ulovljene "peškafondom" i kosavicom, nije prelazila 120 kuna za kilogram, ali je u isto vrijeme kilogram hobotnice dostizao cijenu i višu od 100 kn.

Što se dogodilo s lignjom?

Pravog stručnog odgovora na to pitanje nema, potvrdio nam je i prof. dr. Ivan Katavić sa splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo, nekada i pomoćnik ministra poljoprivrede, jer je, čini se, ne samo pobjegla s panula i mreža, nego je već dugo i "ispod radara" i zakonodavcu i znanstvenicima.

Prvi nije predvidio čak niti minimalnu dozvoljenu veličinu ulovljene lignje, a tek je od lani obavezno evidentiranje ulova tog glavonošca. On se i dalje tretira kao usputni ulov u ribolovu mnogim ribarskim alatima. Zanimljivo, donja veličina ulovljene lignje nije propisana ni u Europskoj uniji.

S tim se, naravno, ne bi složili mnogi mali ribari na otocima i priobalju, koji bi već u ovo doba još do prije pet-šest godina imali u škrinjama po nekoliko desetaka, ako ne i stotina kilograma lignje kojoj cijena, s razvojem turizma, raste iz godine u godinu. Te su zalihe značajno pridonosile skromnim obiteljskim proračunima.

Znanstvenici pak, pa ni u Institutu u Splitu, nisu provodili monitoring lignje, njezino kretanje, straništa, pelagička zbivanja.- Uzroci drastičnog opadanja populacija komercijalne (odrasle) lignje nisu znanstveno dovoljno elaborirani, premda su vektori pritiska na ovaj resurs prilično jasni - kaže prof. Katavić.

Težak pritisak

- Jedna od hipoteza uzroka je u korištenju nedopuštenih metoda i tehnika ribolova, napose tijekom turističke sezone kada je cijena najviša, pa i najmanje lignje imaju tržište.

Naime, iako je od 1. ožujka do 30. rujna zabranjena uporaba svjetla za grupiranje lignji, ono je u nesmiljenoj uporabi. Svjetlom okupljene populacije se potom neselektivno izlovljavaju, naročito mrežama potegačama, uključivo i migavicama.

Samim plivaričarskim ribolovom "pod sviću", čiji pritisak je višestruko povećan u posljednjem desetljeću, zahvaća se znatan dio juvenilne populacije, ovisno o godišnjem dobu.

Pazite, u periodu od 2001. do danas izlov sitne plave ribe u Hrvtaskoj porastao je sedam puta, a lignja je redovito bila u mrežama kao dodatni, sivi ulov.

Nadalje, male plivarice koje ciljano love gavune su daljnji istrebljivač lignji iz priobalnog mora.Prof. Katavić dopušta i hipotetsku, dakle, i neistraženu mogućnost da klimatske promjene i neka dubinska, pučinska zbivanja utječu na broj liganja, poput one da mlađ lignje uništavaju meduze, ali i jednu zanimljivu do koje su došli talijanski znanstvenici kad su istraživali razloga opadanje ulova sipe.

Naime, sipa se rado mrijesti u vršama, a posljedica je da se njezina jajašca, logično, unište nakon što se vrše izvade iz mora. Je li se nešto slično događa i s lignjom, naravno, nije poznato.

Love novac

- Sreća je da je lignja lako obnovljiv i brzorastući morski resurs pa možda već za koju godinu možemo očekivati i njezin veliki povratak. Samo joj treba dati malo odmora - kaže prof. Katavić i dodaje da ćemo možda u budućnosti uzgajati lignju u kavezima ili nečem sličnom.

Španjolci, naime, već ozbiljno rade na prvim projektima uzgoja hobotnice, drugog vrlo traženog i ukusnog glavonošca. Ali do tada...

- Inspekcijski nadzor nad korištenjem jačine svjetla u plivaričarskom ribolovu je potrebno intenzivirati, i postrožiti mjere kontrole nad ilegalnim korištenjem svjetla i povlačnih ribolovnih alata tijekom povećane tržišne potražnje u ljetnom vremenu.

Ovo je, dakako, bilo lakše propisati nego provesti u djelo jer je poznato da ribar u osnovi "lovi novac", a njega je najlakše loviti u vrijeme velike tržišne potražnje. Povećani turistički priljev, uz značajne učinke na BDP i njegov suficit će uzimati svoje "žrtve", a tu ni lignje nisu pošteđene – završio je prof. Katavić.

Kvintal crnike i litra ulja

Cijena jadranske lignje raste iz godine u godinu već više od desetljeća. Hrvatsko tržište zbog turizma naraste ljeti, a liganja je u moru sve manje, pa je porast cijene sasvim logičan. 

Zadnjih godina cijena u maloprodaji "držala se", barem u Dalmaciji, na oko 120 kn po kilogramu, a veće su se količine kod otočana mogle nabaviti i po 30 posto nižoj cijeni. 

Nekada se cijena lignje definirala u ekvivalentu cijena druga dva otočna tradicionalna proizvoda: kvintalu crnike, vrhunskog ogrjevnog drva, i litri maslinova ulja.

Dok je njemačka marka bila "živa", cijena tih mjernih jedinica sva tri proizvoda bila je jednaka - deset maraka. Danas je u eurima znatno viša od deset. Lignja je ne samo po mnogima najukusniji glavonožac već i, kao i drugi njezini srodnici, zahvalna za pripremu na niz kulinarskih načina, te praktična zbog lakog čišćenja i pripreme, a pogotovo stoga što odlično podnosi zamrzavanje i, za razliku od ribe, duže skladištenje u takvom stanju. 

Jadranska lignja je zbog svog specifičnog slatkastog okusa i deblje, bogate stijenke tijela izuzetno tražena, ali definitivno nije nekakav jadranski ekskluziv. 

Lignja je tražena u cijelom svijetu, lovi se i konzumira na mnoge načine praktički na svim kontinentima, a Hrvatska uvozi znatne količine lignje iz drugih mora i oceana, koje su na našem tržištu jeftinije od jadranske.

Doduše, samo u trgovinama i ribarnicama. Ugostitelji jeftiniju uvoznu lignju najčešće prodaju kao domaću i, naravno, po cijeni domaće.

Izvor: Slobodna Dalmacija

PortalOko.hr Copyright 2011 - 2018. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.
Kategorije: Hrvaška

HOBOTNICA Inteligentni glavonožac iz morskih dubina

Tor, 09/01/2018 - 12:51
HOBOTNICA Inteligentni glavonožac iz morskih dubina HOBOTNICA Inteligentni glavonožac iz morskih dubina Hobotnica je uz lignju, sipu, muzgavca, mekušac iz porodice glavonožaca. 9. siječnja 2018. 11:51 9. siječnja 2018. 11:51 PortalOko.hr http://www.mostarski.info DOKAZANA SVIJEST var _gaq = _gaq || []; _gaq.push(['_setAccount', 'UA-22958801-1']); _gaq.push(['_trackPageview']); (function () { var ga = document.createElement('script'); ga.type = 'text/javascript'; ga.async = true; ga.src = ('https:' == document.location.protocol ? 'https://ssl' : 'http://www') + '.google-analytics.com/ga.js'; var s = document.getElementsByTagName('script')[0]; s.parentNode.insertBefore(ga, s); })();

Naizgled obični glavonožac, hobotnica nosi titulu najinteligentnijeg beskralješnjaka. Ime je dobila od starih Grka, od riječi oktopus što znači osam nogu.

Naime, njezin genom sadrži sustave koji omogućuju tkivima brzo oblikovanje bjelančevina kako bi im promijenili funkcije. To objašnjava kako prilagođava svojstva živčane mreže što joj omogućava velike sposobnosti učenja i pamćenja.

Uz zavidnu inteligenciju, hobotnica ima i sposobnost mimikrije. U stanju je promijeniti boju i oblik tijela ovisno o situaciji u kojoj se nađe. To radi uz pomoć tri posebna tipa stanica.

Zanimljivost vezana uz inteligenciju hobotnice je ta da se tri petine neurona ne nalazi u mozgu već u njezinim krakovima, pa se za nju kaže da ima devet mozgova. Ta činjenica bi odgovarala zaključku da svaki krak ima poseban oblik uma. 

Zaista je fascinantno i pomalo zastrašujuće da jedan beskralježnjak posjeduje toliko razvijenu živčanu mrežu, koja se bez imalo ustručavanja, može dovesti u usporedbu s ljudskom.

U svrhu preživljavanja u dubokim oceanima, krv hobotnica je evoluirala na temelju bakra a ne željeza pa umjesto hemoglobina imaju pigment hemocijanin, koji je zaslužan za plavu boju krvi.

Prilikom jednog istraživanja, hobotnica je svjesno posložila tri kamena u formaciju trokuta, nakratko ih promatrala te otišla spavati.

Znanstvenici to objašnjavaju kao određenu vrstu zaštite, budući da tri kamena simboliziraju osiguranje prikladne okolnosti za miran san.

Hobotnice su jedine životinje za koje su znanstvenici 2012. priznali da imaju svijest te da im je omjer veličine mozga i tijela veći nego kod većine kralješnjaka.

Ova bića dožive u prosjeku tri godine, no zabilježene su neke dubokomorske vrste koje su uhvatile i dublju starost od deset godina.

Mnogi ljudi doživljavaju hobotnice kao bića stvorena isključivo za tanjur. Međutim, istraživanja su pokazala da je to daleko od istine. Imaju zavidne sposobnosti te su vrlo dobar materijal  za daljnje istraživanje i otkrivanje. 

Ena Spremo

PortalOko.hr Copyright 2011 - 2018. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.
Kategorije: Hrvaška

Ovo su četiri najluksuznije jahte ruskih oligarha (FOTO)

Tor, 09/01/2018 - 12:41
Ovo su četiri najluksuznije jahte ruskih oligarha (FOTO) Ovo su četiri najluksuznije jahte ruskih oligarha (FOTO) Pogledajte kakve brodove preferiraju neki od najbogatijih Rusa. 9. siječnja 2018. 11:41 9. siječnja 2018. 11:41 PortalOko.hr Screenshot Slobodna Dalmacija UKUS BOGATIH var _gaq = _gaq || []; _gaq.push(['_setAccount', 'UA-22958801-1']); _gaq.push(['_trackPageview']); (function () { var ga = document.createElement('script'); ga.type = 'text/javascript'; ga.async = true; ga.src = ('https:' == document.location.protocol ? 'https://ssl' : 'http://www') + '.google-analytics.com/ga.js'; var s = document.getElementsByTagName('script')[0]; s.parentNode.insertBefore(ga, s); })();

1. Usmanovljeva jahta je najprostranija 

Krajem lipnja 2016. jedan je od renomiranih proizvođača luksuznih jahti Lurssen potvrdio je dimenzije nove jahte milijardera Ališera Usmanova, trećeg najbogatijeg čovjeka u Rusiji, čije se bogatstvo, prema Forbesu,procjenjuje na 12,5 milijardi dolara.

Radi se o jahti Dilbar dužine 156 metara i bruto tonaže 15 917 tona, koja je po svojem kapacitetu svjetski rekorder.

Ovo nije jedini rekord ove jahte - na njoj se nalazi najveći bazen na jahti (180 kubičnih metara), kao i najsnažniji dizelski motor snage 30 000 kW.

Usmanovljeva jahta ima dva helidroma, kino, dizalo i jacuzzi. Cijena jahte nije objavljena, no prema nekim procjenama iznosi oko 600 milijuna dolara. Jahta Dilbar ime je dobila po majci milijardera. 

2. Abramovičeva jahta je najduža

Poznati ruski milijarder Roman Abramovič (vrijedan 7,6 milijardi dolara), vlasnik nogometnog kluba Chelsea, postao trendseter među najbogatijim Rusima. Upravo je Abramovič bio jedan od prvih ruskih oligarha koji se nije libio svijetu pokazati svoje skupe vile i luksuzne jahte.

Gotovo godinu dana milijarder je bio vlasnik najduže jahte na svijetu. Njegova jahta Eclipse (162,5 m) s ponosom je nosila tu titulu sve dok je nije prestigla jahta Azzam u vlasništvu obitelji šeika Kalifa bin Zajed al-Nahjana iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (180,6 m).

Abramovičeva jahta projektirana je i građena pet godina. Opremljena je zapovjednim mostom veličine 500 metara kvadratnih, dvoranom za izložbe, dva bazena, koncertnom dvoranom, kinom, pa čak i vinskim podrumom. Vrijednost jahte procjenjuje se između 400 milijuna i 1,2 milijarde dolara.

3. Meljničenko ima najveću jedrilicu

Jahta milijardera Andreja Meljničenka (vrijedan 8,2 milijarde eura) Sailing Yacht A najveća je jedrilica na svijetu. Ona ima osam paluba i namijenjena je za 20 gostiju i 54 člana posade.

Jahta također zadivljuje svojom luksuznom unutrašnjošću. Kroz prozirno dno u posebnoj prostoriji može se promatrati morski život. Jahtu je projektirao francuski dizajner Philippe Starck. Vrijednost plovila procjenjuje se na 404 milijuna dolara.

4. Prohorovljeva futuristička jahta 

Mihail Prohorov, ruski milijarder (vrijedan 7,6 milijardi dolara) i bivši kandidat za predsjednika na izborima 2012. godine, ne može se nazvati ljubiteljem jahti. Prema njegovima riječima, on na jahti provodine više od dva tjedna godišnje. Ipak, Prohorov je vlasnik jahte Palladium.

Osobitost jahte je njezin neobični futuristički dizajn koji je osmislio britanski dizajnerski biro Michael Leach Desgin. 2010. godine ova je jahta bila nominirana za počasnu nagradu World Yachts Trophies za najbolji dizajn. Vrijednost jahte nije poznata, no procjenjuje se na 220-230 milijuna dolara. 

Izvor: Slobodna Dalmacija

Ovo su četiri najluksuznije jahte ruskih oligarha (FOTO) Pogledajte kakve brodove preferiraju neki od najbogatijih Rusa. PortalOko.hr Copyright 2011 - 2018. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.
Kategorije: Hrvaška

TEŠKE POSLJEDICE Podivljali mladić u caffe baru Street na Vojnoviću čašom gađao goste

Tor, 09/01/2018 - 12:22
TEŠKE POSLJEDICE Podivljali mladić u caffe baru Street na Vojnoviću čašom gađao goste TEŠKE POSLJEDICE Podivljali mladić u caffe baru Street na Vojnoviću čašom gađao goste Težak incident izbio je u caffe baru 'Street' u Ulici Iva Vojnovića 22. prosinca prilikom kojeg je teško ozlijeđena djevojka (21), neslužbeno doznaje Dubrovački dnevnik. 9. siječnja 2018. 11:22 9. siječnja 2018. 11:22 PortalOko.hr Dubrovački dnevnik/Goran Mratinović POLICIJA PRIVELA NASILNIKA var _gaq = _gaq || []; _gaq.push(['_setAccount', 'UA-22958801-1']); _gaq.push(['_trackPageview']); (function () { var ga = document.createElement('script'); ga.type = 'text/javascript'; ga.async = true; ga.src = ('https:' == document.location.protocol ? 'https://ssl' : 'http://www') + '.google-analytics.com/ga.js'; var s = document.getElementsByTagName('script')[0]; s.parentNode.insertBefore(ga, s); })();

Prema neslužbenim informacijama s kojima raspolaže Dubrovački dnevnik, mladiću (20) se stavlja na teret kako je te noći, oko 1:00 sati, bacio staklenu čašu prema većem broju osoba te pogodio djevojku u glavu koja je prebačena u Opću bolnicu Dubrovnik gdje je zadržana tjedan dana, a na tijelu je navodno imala preko 40 šavova što dovoljno govori o težini ozljeda.

Mladić je navodno bacio čašu kada je izbila svađa između njegovog i još jednog društva.

Po završetku kriminalističke obrade, mladić je doveden pred Županijski sud gdje mu je određen istražni zatvor.

Informaciju o određivanju pritvora za Dubrovački dnevnik je potvrdio sudac i glasnogovornik Županijskog suda u Dubrovniku Pero Miloglav.

PortalOko.hr Copyright 2011 - 2018. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.
Kategorije: Hrvaška

U Dubrovnik se vraća hit serija Igra prijestolja

Tor, 09/01/2018 - 12:11
U Dubrovnik se vraća hit serija Igra prijestolja U Dubrovnik se vraća hit serija Igra prijestolja Čini se kako će ukoro Dubrovnik ponovno postati 'Kraljev Grudobran'. Naime, ekipa hit serije vraća se u Hrvatsku. 9. siječnja 2018. 11:11 9. siječnja 2018. 11:11 PortalOko.hr Adventure Dubrovnik PRODUCENTI POTVRDILI var _gaq = _gaq || []; _gaq.push(['_setAccount', 'UA-22958801-1']); _gaq.push(['_trackPageview']); (function () { var ga = document.createElement('script'); ga.type = 'text/javascript'; ga.async = true; ga.src = ('https:' == document.location.protocol ? 'https://ssl' : 'http://www') + '.google-analytics.com/ga.js'; var s = document.getElementsByTagName('script')[0]; s.parentNode.insertBefore(ga, s); })();

Producenti hit serije 'Igra prijestolja' potvrdili su kako će osmu i ujedno i posljednju sezonu serije ponovno snimati u Hrvatskoj, javlja Timeout, prenosi tabloid.rtl.hr.

Produkcija bi trebala već započeti u veljači, a prema posljednjim najavama ponovno će se snimati na dubrovačkim zidinama koje su 'glumile' Kraljev Grudobran.

Osim u Dubrovniku, prijašnje sezone su se snimale i u Splitu, Klisu i Šibeniku, no zasad je samo potrđeno da se multimilijunska produkcija, vraća samo u Dubrovnik.

PortalOko.hr Copyright 2011 - 2018. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Evo koja mjesta na Pelješcu su sutra bez struje

Tor, 09/01/2018 - 11:25
Evo koja mjesta na Pelješcu su sutra bez struje Evo koja mjesta na Pelješcu su sutra bez struje Zbog radova na niskonaponskoj mreži sutra će bez struje bit Malo Selo i dio Hodilja od 8 do 17 sati, a Brijesta, Žuronja, Pještat, Blaževo i Sutvid Luka od 11 do 12 sati na Pelješcu. 9. siječnja 2018. 10:25 9. siječnja 2018. 10:25 PortalOko.hr Ellie Leoni ELEKTROJUG var _gaq = _gaq || []; _gaq.push(['_setAccount', 'UA-22958801-1']); _gaq.push(['_trackPageview']); (function () { var ga = document.createElement('script'); ga.type = 'text/javascript'; ga.async = true; ga.src = ('https:' == document.location.protocol ? 'https://ssl' : 'http://www') + '.google-analytics.com/ga.js'; var s = document.getElementsByTagName('script')[0]; s.parentNode.insertBefore(ga, s); })();

U slučaju lošeg vremena radovi se odgađaju.

PortalOko.hr Copyright 2011 - 2018. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.
Kategorije: Hrvaška

POZITIVNA POSLOVNA STATISTIKA Prema podacima Financijske agencije najlikvidniji je Dubrovnik

Tor, 09/01/2018 - 11:03
POZITIVNA POSLOVNA STATISTIKA Prema podacima Financijske agencije najlikvidniji je Dubrovnik POZITIVNA POSLOVNA STATISTIKA Prema podacima Financijske agencije najlikvidniji je Dubrovnik Analiza Financijske agencije pokazuje da su ukupna dugovanja pravnih i fizičkih osoba manja nego godinu prije. 9. siječnja 2018. 10:03 9. siječnja 2018. 10:03 PortalOko.hr pixabay BITAN FAKTOR var _gaq = _gaq || []; _gaq.push(['_setAccount', 'UA-22958801-1']); _gaq.push(['_trackPageview']); (function () { var ga = document.createElement('script'); ga.type = 'text/javascript'; ga.async = true; ga.src = ('https:' == document.location.protocol ? 'https://ssl' : 'http://www') + '.google-analytics.com/ga.js'; var s = document.getElementsByTagName('script')[0]; s.parentNode.insertBefore(ga, s); })();

Hrvatske tvrtke i građani su na dan 30. studenoga 2017. imale su manja neizvršena dugovanja nego u istom razdoblju godine prije, stoji u analizi Financijske agencije.

Gledajući po županijama, dug je povećan jedino u Šibensko-kninskoj i Osječko-baranjskoj županiji.

Promatraju li se dospjele neizvršene osnove za plaćanje prema prosječnom iznosu duga, najzaduženiji su poslovni subjekti Grada Zagreba s 921,3 tisuće kuna, a slijede oni Međimurske županije sa 773,9 tisuća te Šibensko-kninske županije sa 650 tisuće kuna dospjelih neizvršenih osnova. 

Najmanji je prosječni iznos duga po poslovnom subjektu u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i to 253,9 tisuće kuna.

Prosječan iznos navedenih osnova na razini Hrvatske iznosi 562 tisuću kuna, što je za 3,3 posto manje nego prije godinu dana, kada je prosječan dug iznosio 581,2 tisuća kuna.

Promatrano po djelatnostima, najviše je blokiranih poslovnih subjekata u djelatnosti trgovine, 5523, a slijede turističke djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane s 4675 i građevinarstvo s 3261 blokiranih poslovnih subjektom.

U prosjeku su najzaduženiji poslovni subjekti u poslovanju nekretninama s 2,5 milijuna kuna po dužniku. 

Najveći iznos blokade odnosi se na poslovne subjekte iz područja trgovine na veliko i na malo - 3,3 milijarde kuna duga s osnove dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje.

Na poslovne subjekte iz područja građevinarstva s 2,5 milijardi kuna duga. 

Izvor: Poslovni dnevnik

PortalOko.hr Copyright 2011 - 2018. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.
Kategorije: Hrvaška

DOZVOLE ZA RIBOLOV Preporuka je da ih kupite do 1. ožujka

Tor, 09/01/2018 - 10:47
DOZVOLE ZA RIBOLOV Preporuka je da ih kupite do 1. ožujka DOZVOLE ZA RIBOLOV Preporuka je da ih kupite do 1. ožujka Novine koje je iznjedrio novi Pravilnik o sportskom i rekreacijskom ribolovu, koji je donijelo Ministarstvo poljoprivrede, a stupio je na snagu krajem prošle godine, izazvao je neugodna iznenađenja. 9. siječnja 2018. 9:47 9. siječnja 2018. 9:48 PortalOko.hr Nikša Grljević/PortalOko.hr OD NOVE GODINE SKUPLJA PRAVILA var _gaq = _gaq || []; _gaq.push(['_setAccount', 'UA-22958801-1']); _gaq.push(['_trackPageview']); (function () { var ga = document.createElement('script'); ga.type = 'text/javascript'; ga.async = true; ga.src = ('https:' == document.location.protocol ? 'https://ssl' : 'http://www') + '.google-analytics.com/ga.js'; var s = document.getElementsByTagName('script')[0]; s.parentNode.insertBefore(ga, s); })();

Tu su brojna pitanja, zbunjenost, pa i ljutnja mnogih ribara hobista koji su se s odredbama Pravilnika suočili već prvih dana nove godine kada su krenuli kupiti svoje godišnje ribolovne dozvole!

Istina, njihova je cijena ostala ista. Ali samo na prvi pogled, jer će u konačnici svoje gušte na moru rekreativci i "sportaši" od sada skuplje plaćati.

Naime, godišnja dozvola za rekreativni ribolov i dalje košta 500 kuna za osobe od 18 do 65 godina, no za razliku od prošle godine kada je ona uključivala mogućnost korištenja puno više ribolovnih alata i opreme, sada će svi koji žele loviti vršama, ostima ili, primjerice, uz feral, za to morati izvaditi posebnu dozvolu.

I to, naravno, dodatno platiti: za vrše 200, a po 100 kuna za osti i umjetnu rasvjetu.

Možda će sada jedino nešto zadovoljniji biti ljubitelji ribolova stajaćim parangalom. Kao i prijašnjih godina, za taj ribolovni alat, uz godišnju, trebalo je kupiti i posebnu dozvolu, no ubuduće će ona umjesto dosadašnjih 300, stajati stotinu kuna manje!

Nadalje, novim Pravilnikom podignuta je dobna granica za rekreativce koji godišnju dozvolu plaćaju svega 100 kuna. Uz umirovljenike do sada su je mogli kupiti svi koji bi navršili 60 godina.

Sada je ta granica podignuta na 65 godina, pa je time krug korisnika ove svojevrsne povlastice sužen, a proširena kategorija onih koji mogućnost odlaska u ribolov kroz cijelu tekuću godinu plaćaju već spomenutih 500 kuna!

Kupite do 1. ožujka

- Ljudi će za alate koje su prije koristili po jednoj cijeni sada morati plaćati više. Godišnja dozvola je, naravno, bazna i tek s njom možete dalje kupovati posebne dozvole za dodatni ribolovni alat i opremu – ističe Sandro Miljuš iz šibenskog ribolovnog centra "Pangea", koji je s 1500 prodanih rekreacijskih godišnjih dozvola drugi u zemlji među ovlaštenim tvrtkama Ministarstva poljoprivrede za prodaju dozvola.

Jedna od najvećih novina, dodaje Miljuš, je i to da se godišnje dozvole mogu kupiti isključivo do 1. ožujka, a ne tijekom cijele godine kao do sada. I upravo bi to moglo rekreativnim i sportskim ribolovcima zadati najviše glavobolje.

Naime, teško se oteti dojmu kako je donošenje Pravilnika proteklo poprilično daleko od pozornosti javnosti, pa mnogi, po svemu sudeći, nisu na vrijeme i dovoljno upoznati s promjenama koje on donosi.

Nikomu, čini se, nije jasno zbog čega je država odlučila tako drastično skratiti rok za kupnju dozvola. Ovdašnjem stanovništvu, ljubiteljima ribolova na moru, a prije svega onima kojima to znači jeftiniju i zdraviju hranu, time je samo "pomrsila tunju".

Potvrđuju to i u šibenskoj "Pangei".

- Ljudi su prilično slabo informirani. Nešto su načuli, ali nisu sigurni i ne znaju točno o kakvim je promjenama riječ. U ovo vrijeme kupuje se najveći broj dozvola, ali drugi val obično se događao u ožujku i travnju. Ne znam što će sada biti s tim ljudima ako do kraja veljače ne kupe dozvole, a pogotovo kada krene treći, ljetni val, jer nam i tada dođe dosta ljudi koji kupuje dozvole - ističu u "Pangei".

Veći krivolov

Novim Pravilnikom nisu zadovoljni niti u sportskim ribolovnim društvima, koja uz "obične" godišnje, svojim članovima mogu prodavati i dnevne te godišnje dozvole za lov na velike ribe.

Gordan Jurić iz SRD-a "Brodarica" uvjeren je kako će nova pravila rezultirati prije svega manjim brojem kupljenih dozvola i većim krivolovom.

- Godišnja dozvola za sportski ribolov za umirovljenike i za starije od 65 godina je 60 kuna, a za osobe od 18 do 65 godina 350 kuna. Ali tom iznosu treba pridodati još 50 kuna članarine za društvo koje prodaje dozvolu te 50 kuna za Hrvatski savez za sportski ribolov na moru, pa se cijene godišnjih dozvola penju na 160, odnosno 450 kuna.

Usto, dodatni alati se dodatno plaćaju. Znači, sve nam je sada skuplje. A ako je točno da se od 1. ožujka do 30. rujna glavonošci ne mogu loviti uz umjetnu rasvjetu, neovisno o posjedovanju dozvole, pa što će nam onda one?!

Pogotovo je to važno za nas na području Brodarice, Krapnja, Žaborića, Grebaštice, gdje ljudi imaju naviku ići u lov na lignje – revoltiran je Jurić.

Seniorima s otoka mukte

Godišnje dozvole za rekreacijski i sportski ribolov omogućuju upotrebu dvaju odmeta, dviju kančanica i isto toliko panula, kao i dvaju povraza s kukom za lov glavonožaca, odnosno dviju trapula za ulov velikog morskog crva. I dok je rok za kupnju godišnjih dozvola 1. ožujka, dnevne dozvole za jedan, tri ili sedam dana po cijeni od 60, 150 i 300 kuna, i za rekreacijski i za sportski ribolov mogu se kupiti tijekom cijele godine. 

No, njih u pravilu ne koristi domicilno stanovništvo, već uglavnom turisti, na šibenskom području najviše Nijemci, te vikendaši. Sportskim ribolovcima izdaje se i jednodnevna dozvola za veliku ribu koja stoji 120 kuna, odnosno trodnevne, sedmodnevne te godišnje dozvole za ribolov udičarskim alatima za veliku ribu u iznosu od 300, 600 te 700 kuna. 

Dobra vijest, svakako, je da otočani i stanovnici poluotoka Pelješca stariji od 65 godina svoju godišnju rekreacijsku dozvolu i dalje neće plaćati!

Reži repnu peraju

A da zubaci, brancini, orade, kovači, škrpine ili koja druga ulovljena riba, kao i dagnje, kamenice i kunjke ne bi umjesto kući u loncu završili u skupocjenoj porciji kakvog restorana, rekreativni i sportski ribolovci moraju svoj ulov obvezno označiti tako da odrežu donju repnu peraju ribe.

Također, glavu ulovljenih glavonošca moraju zasjeći po sredini, osim lignji namijenjenih za živi mamac kojima dužina plašta ne smije biti veća od 20 centimetara. Također, i kontrola primjene i provedbe novih odredaba i pravila ubuduće bi trebala biti češća i redovitija.

Na to upućuje podatak da je licencije za samostalnu kontrolu sportskih i rekreacijskih ribolovaca dobilo ukupno 160 službenika iz Pomorske policije, Lučke kapetanije, Carine i Obalne straže, piše Slobodna Dalmacija.

PortalOko.hr Copyright 2011 - 2018. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.
Kategorije: Hrvaška

Udruga Dobra s Ministarstvom rada i mirovinskog sustava potpisala projekt vrijedan 2.692.456,66 kuna

Tor, 09/01/2018 - 10:28
Udruga Dobra s Ministarstvom rada i mirovinskog sustava potpisala projekt vrijedan 2.692.456,66 kuna Udruga Dobra s Ministarstvom rada i mirovinskog sustava potpisala projekt vrijedan 2.692.456,66 kuna Jučer je u Vukovaru održano svečano potpisivanje ugovora u okviru Poziva na dostavu projeketnih prijedloga Zaželi – programa za zapošljavanje žena. Predstavnici Ministarstva rada i mirovinskog sustava uručili su 18 novih ugovora predstavnicima udruga i jedinica lokalnih samouprava. 9. siječnja 2018. 9:28 9. siječnja 2018. 9:28 PortalOko.hr Screenshot metkovic-news.com JA IZ OVE ZEMLJE NE IDEM var _gaq = _gaq || []; _gaq.push(['_setAccount', 'UA-22958801-1']); _gaq.push(['_trackPageview']); (function () { var ga = document.createElement('script'); ga.type = 'text/javascript'; ga.async = true; ga.src = ('https:' == document.location.protocol ? 'https://ssl' : 'http://www') + '.google-analytics.com/ga.js'; var s = document.getElementsByTagName('script')[0]; s.parentNode.insertBefore(ga, s); })();

Na dodjeli su iz Metkovića sudjelovali predstavnici Udruge DOBRA, čiji je projekt 'Ja iz ove zemlje ne idem!' ugovoren u iznosu od 2.692.456,66 kuna, piše metkovic.news.com.

Projekt će se realizirati na području općina Pojezerje, Slivno, Zažablje i grada Metkovića u narednih 30 mjeseci.

Partneri na projektu su Hrvatski zavod za zapošljavanje – podružnica Dubrovnik, Centar za socijalnu skrb Metković, Udruga osoba s invaliditetom Prijatelj, Općina Zažablje, Općina Pojezerje i Grad Metković.

– Ovo je do sad najveći projekt koji nam je odobren i koji je plod dugogodišnjeg rada svih naših zaposlenika i partnera. Sretni smo i ponosni jer ćemo kroz ovaj projekt na dvije godine utjecati na smanjenje nezaposlenostii žena i unaprjeđenje kvalitete života starijih i nemoćnih osoba na području doline Neretve – izjavila je voditeljica i koordinatorica projekta Matija Vukša.

Projekt 'Ja iz ove zemlje ne idem!' financiran je  sredstvima Europskog socijalnog fonda u financijskom razdoblju od 2014. – 2020.

Ovaj svečani čin označava nastavak uspješnog projekta Zaželi, najvećeg projekta financiranog iz Europskog socijalnog fonda čija je ukupna vrijednost veća od 400 milijuna kuna i kojim će se zaposliti četiri tisuće žena u nepovoljnom položaju na tržištu rada na području cijele Hrvatske.

PortalOko.hr Copyright 2011 - 2018. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.
Kategorije: Hrvaška

DJELUJE TRENUTNO Pomoću tri sastojka izliječite se kašlja

Tor, 09/01/2018 - 09:27
DJELUJE TRENUTNO Pomoću tri sastojka izliječite se kašlja DJELUJE TRENUTNO Pomoću tri sastojka izliječite se kašlja Uz pomoć ovog sirupa izliječite kašalj i vratite svojem tijelu energiju. 9. siječnja 2018. 8:27 9. siječnja 2018. 8:27 PortalOko.hr Wikimedia NAJBOLJI PRIRODNI LIJEK var _gaq = _gaq || []; _gaq.push(['_setAccount', 'UA-22958801-1']); _gaq.push(['_trackPageview']); (function () { var ga = document.createElement('script'); ga.type = 'text/javascript'; ga.async = true; ga.src = ('https:' == document.location.protocol ? 'https://ssl' : 'http://www') + '.google-analytics.com/ga.js'; var s = document.getElementsByTagName('script')[0]; s.parentNode.insertBefore(ga, s); })();

Neugodan kašalj je učestala pojava u ovo vrijeme godine, no jeste li znali da se lijek za njega krije u vašem kućanstvu? Pomoću ovog sirupa izliječite kašalj i vratite svojem tijelu energiju.

Naime, lovor ovom sirupu koji liječi suhi kašalj daje poseban okus i ton slatkoće i gorčine, dok mu limun dodaje posebnost kiselosti, a sam šećer “vozi” ove sastojke i s vodom ih pronosi kroz tijelo.

Sastojci:

– 6 listova lovora

– 2,5 dcl vode

– 6 žlica šećera (najbolje je koristiti smeđi, muscovado šećer)

– 1 limun

Priprema:

U posudi zakuhajte vodu. Dodajte lovor i poklopljeno kuhajte desetak minuta. Nakon što ste izvadili listove lovora, smjesu ulijte u posudu u kojoj ćete pripremati sirup. U smjesu umiješajte šećer i iscijedite cijeli limun.

Nakon što ste sve dobro promiješali pričekajte da se sav šećer istopi. Uzimajte po žličicu ovog sirupa nekoliko puta dnevno. Prvi dan možete uzimati po žličicu uvijek kada se javljaju intenzivni napadi kašlja.

Napomena

Ovaj sirup možete čuvati u hladnjaku nekoliko dana. Koristiti ga možete toplog i hladnog.

Izvor: dnevno.hr

PortalOko.hr Copyright 2011 - 2018. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.
Kategorije: Hrvaška

JEDINSTVENO NA JADRANU Skrivena pustinja na Braču do koje mogu doći samo najuporniji

Tor, 09/01/2018 - 09:26
JEDINSTVENO NA JADRANU Skrivena pustinja na Braču do koje mogu doći samo najuporniji JEDINSTVENO NA JADRANU Skrivena pustinja na Braču do koje mogu doći samo najuporniji Pustinja je funkcionirala kao samostan, ali oni službeno nisu bili pripadnici nikakvog reda. Hvarsko-brački biskup dao im je dozvolu da u svoje redove primaju koga žele, bez utjecaja crkvenih ili svjetovnih institucija. 9. siječnja 2018. 8:26 9. siječnja 2018. 8:26 PortalOko.hr thinkstock IZAZOV PUTOVANJA var _gaq = _gaq || []; _gaq.push(['_setAccount', 'UA-22958801-1']); _gaq.push(['_trackPageview']); (function () { var ga = document.createElement('script'); ga.type = 'text/javascript'; ga.async = true; ga.src = ('https:' == document.location.protocol ? 'https://ssl' : 'http://www') + '.google-analytics.com/ga.js'; var s = document.getElementsByTagName('script')[0]; s.parentNode.insertBefore(ga, s); })();

Od Dubrovačkih zidina, preko Dioklecijanove palače pa do pulske Arene, hrvatska obala skriva mnoge povijesne spomenike koji svjedoče o prošlim vremenima.

No ni otoci nisu izuzeti od ove činjenice.

Tako mnogi od naših otoka skrivaju povijesne bisere koji bi nam mogli ispričati puno priča, a sam otok Brač krije spomenik koji je jedinstven na cijeloj obali.

Iako bismo na prvu pomislili da se ovdje radi o nepreglednim poljima pijeska i suhog područja, to zapravo nije tako. Sam naziv Pustinja, odnosno eremitorij, dolazi od skupine stanovnika koji su živjeli na jednom području.

S prvom pojavom kršćanstva pojavili su se i pojedinci koji su živjeli u potpunoj samoći, tzv. pustinjaci. Iako su se odlučili na život u samoći, udaljeni od mjesta i sela prepuna ljudi, s vremenom su razvijali zajednice u kojima su živjeli sa svojim istomišljenicima te svoj život posvetili molitvi i duhovnom životu.

Pustinja Blaca smjestila se na južnoj strani otoka Brača, između mjesta Bol i Milna. Osnovana je u 16. stoljeću kada ovdje dolaze poljički svećenici glagoljaši.

Naime, oni su bježali pred osmanskom vojskom koja je tijekom tog vremena pokušavala osvojiti što veći dio dalmatinske obale. Izbjegli svećenici svoje su sklonište pronašli u kamenjem pregrađenoj pećini.

Prvo su se bavili obrađivanjem zemlje od koje su živjeli, a s vremenom su dobili i dozvolu za izgradnju samostana i crkve. Prvotnoj pećini prvo su dodavani osnovni objekti kao što su podrum, kuhinja i razne peći. Crkvica je izgrađena 1588. godine, a kasnije je izgrađen i samostan ali i, za ono vrijeme, velebne višekatnice.

Pustinjaci su bili vrsni poljoprivrednici koji su iskorištavali svaki metar obradive i plodne zemlje. Stoga ne treba čuditi činjenica da je na ovom području nastala poljoprivredna zadruga koja je funkcionirala na podjeli ostvarenih dobitaka i zajedničkom vlasništvu.

Većim angažmanom pustinjaka, ali i dolaskom novih učenjaka, ovaj dio otoka gospodarski se jako razvijao. Uz poljoprivrednu proizvodnju, prvenstveno vino i med, svećenici su se bavili i tiskanjem knjiga i astronomijom, u Pustinji se nalazio nadaleko poznati opservatorij.

Kako im je poljoprivreda dobro išla te su mnogo godina bili najjači privrednici na otoku, svećenici su s vremenom razvili i dobru trgovinu.

Tkođer ne treba čuditi što su u svom vlasništvu imali čak tri trgovačka jedrenjaka. Njihovi brodovi plovili su cijelim Sredozemnim morem, a zanimljivo je da su korišteni i u borbi s britanskom mornaricom u splitskoj luci 1809. godine.

Pustinja je funkcionirala kao samostan, ali oni službeno nisu bili pripadnici nikakva reda. Hvarsko-brački biskup dao im je dozvolu da u svoje redove primaju koga žele, bez utjecaja crkvenih ili svjetovnih institucija.

Subraća, kako im je glasio službeni naziv, zajedno su birala starješinu koji je vodio brigu o svim članovima i zajedničkim poslovima. Iako je život pustinjaka bio zamišljen kao skroman život pojedinaca, Blaćanski pustinjaci imali su poslugu, ali i težake koji su obrađivali zemlju.

To ne treba čuditi s obzirom na to da su uspjeli razviti veliko gospodarstvo koje je bilo na dobru glasu na cijelom Mediteranu.

Posljednji koji su upravljali Pustinjom Blace bili su svećenici Miličević. Članovi ove obitelji u svijetu su bili poznati kao strastveni astronomi, o čemu svjedoče i dva asteroida koji nose naziv Miličević i Brač, upravo njima u čast.

Smrću posljednjeg pustinjaka, don Nikole Miličevića, koji je umro 1963. godine, Pustinja prestaje s djelovanjem te se u njoj otvara muzej.

Kako je Pustinja izgrađena od kamenja iz obližnjeg kamenoloma, ne treba čuditi da se s godinama savršeno sklopila s okolinom i bojom okolnih stijena.

Danas je ovdje smješten muzej u kojem je izložen stari namještaj, kuhinja, blagovaonice i različito stilsko pokućstvo po sobama.

No posebnost muzejske zbirke čine razne astronomske sprave, bogata zbirka starinskog oružja i satova te bogata knjižnica s djelima pisanima hrvatskom ćirilicom, poljičicom.

Samoj Blaci može se pristupiti na dva načina. Prvi je automobilom kojim se dolazi do sjeverne strane. Cesta ide prema Vidovoj gori, ali može biti teško prohodna za niska vozila, zbog čega se preporučuje ostavljanje vozila i šetnja preko napuštenog sela Dragovode do Pustinje.

Drugi je način brodom, s južne strane. Dolaskom u Popovu valu trebat će vam još nekih 45 minuta pješačenja kako biste stigli do Pustinje.

Muzej je otvoren svakog dana u tjednu, osim ponedjeljkom. Odrasli će za ulaznicu trebati izdvojiti 40, dok je cijena ulaza za djecu do 10 godina 10 kuna, donosi punkufer.

S obzirom na to da u muzeju nema otvorenog ugostiteljskog objekta, a potrebno je dosta pješačenja kako biste došli do njega, preporuka je da sa sobom ponesete dovoljne količine vode.

JEDINSTVENO NA JADRANU Skrivena pustinja na Braču do koje mogu doći samo najuporniji Pustinja je funkcionirala kao samostan, ali oni službeno nisu bili pripadnici nikakvog reda. Hvarsko-brački biskup dao im je dozvolu da u svoje redove primaju koga žele, bez utjecaja crkvenih ili svjetovnih institucija. PortalOko.hr Copyright 2011 - 2018. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.
Kategorije: Hrvaška

CRVENI ALARM Ovo je 16 znakova da imate posla sa zlom osobom

Tor, 09/01/2018 - 09:26
CRVENI ALARM Ovo je 16 znakova da imate posla sa zlom osobom CRVENI ALARM Ovo je 16 znakova da imate posla sa zlom osobom Prepoznajte tko su i maknite ih iz svog života. 9. siječnja 2018. 8:26 9. siječnja 2018. 8:26 PortalOko.hr pixabay OBAVEZNO PRIPAZITE var _gaq = _gaq || []; _gaq.push(['_setAccount', 'UA-22958801-1']); _gaq.push(['_trackPageview']); (function () { var ga = document.createElement('script'); ga.type = 'text/javascript'; ga.async = true; ga.src = ('https:' == document.location.protocol ? 'https://ssl' : 'http://www') + '.google-analytics.com/ga.js'; var s = document.getElementsByTagName('script')[0]; s.parentNode.insertBefore(ga, s); })();

Zlo nije lako definirati, ali jedno je sigurno, u svom okruženju imate maliciozne osobe od kojih se dobro udaljiti. Prepoznati ih možete po lošem osjećaju koji u vama izazivaju, ali ponekad to nije dovoljno da uočite od kojih bi se ljudi u životu trebali odmaknuti, piše dnevno.hr.

U nastavku pročitajte koji znakovi mogu ukazati da je osoba zla. Naravno, ako to primijetite kod osoba u svom okruženju, udaljite ih iz svog života.

1. Uživaju u nesreći drugih, čak i kada to pokušavaju sakriti kao da “ožive” kad se nekome nešto loše događa.

2. Imaju problem s kontrolom i pokušavaju vas suptilno kontrolirati i manipulirati.

3. Često lažu.

4. Kada ste s njima osjećate se čudno, nelagodno, a nakon dužeg susreta imate osjećaj da ste ostali bez energije.

5. Dovode vas u zabludu.

6. Ne kaju se i nikada se ne ispričavaju.

7. Sirovine su, često se svađaju, a nisu im strani ni fizički obračuni.

8. Neodgovorni su.

9. Na njih vas upozoravaju čak i njihovi prijatelji ili obitelj.

10. Loši su prijatelji.

11. Ostavljaju dojam kao da mrze sve ljude, nitko im ne može ugoditi.

12. Često koriste emotivne ucjene.

13. Omalovažavaju vas.

14. Uvlače vas u konflikt, iako ne želite biti dio njega.

15. Vode dvostruki život.

16. Nemaju granice.

PortalOko.hr Copyright 2011 - 2018. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.
Kategorije: Hrvaška

Butarga – morska delikatesa

Tor, 09/01/2018 - 09:25
Butarga – morska delikatesa Butarga – morska delikatesa Butarga ili butarda je sušena riblja ikra. Koristi se ikra više vrsta ribe, ali najpoznatije su cipol, lubin, tuna i sabljarka. 9. siječnja 2018. 8:25 9. siječnja 2018. 8:25 PortalOko.hr http://www.citronetvanille.com/http://www.artimondo.co.uk/http://www.globeholidays.net SPECIJALITET S PELJEŠCA var _gaq = _gaq || []; _gaq.push(['_setAccount', 'UA-22958801-1']); _gaq.push(['_trackPageview']); (function () { var ga = document.createElement('script'); ga.type = 'text/javascript'; ga.async = true; ga.src = ('https:' == document.location.protocol ? 'https://ssl' : 'http://www') + '.google-analytics.com/ga.js'; var s = document.getElementsByTagName('script')[0]; s.parentNode.insertBefore(ga, s); })();

Riječ butarga je arapskog porijekla ''batarikh'' što znači soljena riblja jaja. No, termin dolazi iz grčkog ''tarichos'' što znači salama odnosno proizvod konzerviran soljenjem. 

Smatra se da je butarga proizvod starih Feničana koji su došli na Sardiniju, no Arapi su zaslužni za njezinu popularnost. Butarga je bila obrok ribara koji su provodili cijele dane na moru.

Tek kasnije je butarga postala delikatesa te se poklanjala i servirala samo za posebne prigode. 

Poznata je i u Italiji (bottarga), Grčkoj (avgotaraho), Turskoj, Španjolskoj, Francuskoj (boutargue) i Japanu (karasumi). Vrlo je cijenjena te joj je prosječna cijena od 100 do 150 eura, a može doseći i cijenu od 300 eura po kilogramu.

Postupak proizvodnje

Kod nas je najpoznatija butarga od cipola. Cipoli se spremaju za mrijest krajem ljeta te se tada izlovljavaju. Pažljivo se vadi ikra, to jest jajnici sa zrelim jajašcima. Vanjska opna ne smije puknuti jer se tada više ne mogu iskoristiti.

Butarga se ispere u hladnoj vodi te se posoli. Na taj način voda će izaći iz nje, a poslije toga se mogu lagano prešati i sušiti na zraku neko vrijeme.

Nakon sušenja može ih se namazati maslinovim uljem i vakumirati ili ih konzervirati specijalnim voskom.

Butarga na stolu

Butarga se može servirati kao predjelo samo s maslinovim uljem, na toplom kruhu ili naribati na toplu tjesteninu, najbolje dugog oblika, kao što su spaghetti, bavette ili linguine. 

U Hrvatskoj butarga je poznata kao specijalitet s Pelješca i okolice. To je rijetka delicija u ograničenim količinama, koja varira od godine do godine, a može se kušati u nekim seoskim domaćinstvima na Pelješcu i samo u najprestižnijim restoranima.

Victor Stinga Perusco

Butarga – morska delikatesa Butarga ili butarda je sušena riblja ikra. Koristi se ikra više vrsta ribe, ali najpoznatije su cipol, lubin, tuna i sabljarka. PortalOko.hr Copyright 2011 - 2018. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.
Kategorije: Hrvaška

VLADA PROBILA ROK Odluka o kupovini borbenih aviona odgođena za dva mjeseca

Tor, 09/01/2018 - 09:18
VLADA PROBILA ROK Odluka o kupovini borbenih aviona odgođena za dva mjeseca VLADA PROBILA ROK Odluka o kupovini borbenih aviona odgođena za dva mjeseca Kako znamo, državno stručno povjerenstvo već je odabralo svog favorita između švedske, američke, izraelske i grčke ponude, i da je preporuku tog povjerenstva jednoglasno podržao saborski odbor za obranu prije dva tjedna. 9. siječnja 2018. 8:18 9. siječnja 2018. 8:18 PortalOko.hr FABRICE COFFRINI / AFP, Ilustracija GDJE JE ZAPELO? var _gaq = _gaq || []; _gaq.push(['_setAccount', 'UA-22958801-1']); _gaq.push(['_trackPageview']); (function () { var ga = document.createElement('script'); ga.type = 'text/javascript'; ga.async = true; ga.src = ('https:' == document.location.protocol ? 'https://ssl' : 'http://www') + '.google-analytics.com/ga.js'; var s = document.getElementsByTagName('script')[0]; s.parentNode.insertBefore(ga, s); })();

Odluka o nabavi borbenih aviona koji će zamijeniti zastarjele MIG-ove odgađala se godinama. A onda se 2017. - zahuktalo. Činilo se da je pitanje dana - kada će se znati koji će to avioni čuvati hrvatsko nebo. No, stvari su se malo zakomplicirale.

  

U ministarstvu obrane nadali su se da će se odluka o nabavi donijeti do kraja prošle godine. To se nije dogodilo, prolazi i siječanj, a konačna odluka još nije na vidiku pa se pojavila summja da je postupak zapeo.

Naznaku toga - dao je i sam premijer kad je krajem prosinca poručio da bi se već analizirane ponude trebale još dodatno analizirati. 

Je li istina da je postupak stao - upitali smo ministarstvo obrane. Odgovorili su da je proces donošenja Odluke na državnoj razini u tijeku te da nikakvih promjena nema.

"Nakon završetka procesa donošenja Odluke, javnost će pravodobno biti obaviještena", navodi se u priopćenju ministarstva obrane.

No kad točno, iako smo pitali, u gotovo identičnom odgovoru nije nam objasnila ni Služba za odnose s javnošću Vlade.

"Procedura ide svojim tijekom, a o odlukama javnost će biti pravovremeno obaviještena", stoji u priopćenju Vlade RH.

MORH je ponude zatražio u srpnju, a one pristigle otvorene su u listopadu. Stigle su četiri ponude.

Novi američki F16 s cijenom od oko 120 milijuna dolara po komadu, neslužbeno – bio bi najbolji, ali je preskup! Gripen nudi nove avione za oko 80 tak milijuna! 30godina stari F16 Barak Izraleci su, doznajemo ponudili za oko 30 tak milijuna dolara. A rabljeni F16 iz Grčke su navodno najjeftiniji, no ta je ponuda neslužbeno otpala. 

"Primili smo ponude za novi avion, napravili evaluaciju i validaciju istih i sada smo pred odlukom koja je odgađana 15tak godina", kazao je 12.12.2017. ministar obrane Damir Krstičević.

Dva dana kasnije, 14 prosinca - to što su zaključili ministar i njegov tim prezentirali su Saborskom odboru za obranu.

"Ministar i njegovi suradnici su prezentirali stanje stvari oko nabave novih zrakoplova HRZ i odbro je zaključio jednoglasno da daje suglasnost na nabavu takvih zrakoplova i to je bio jedini zadatak odbora", kazao je Joško Klisović, Odbor za obranu Hrvatskog sabora.

Sada mišljenje treba dati Vijeće za obranu, a zadnji je korak - odluka koju donosi Vlada. Još donedavno favorit su bili izraleski F16. No iz Gripena, iako danas bez službenog komentara, još ranije su dali do znanja da ne misle tek tako odustati te da bi možda mogli i prilagoditi ponudu.

A posljednja, neslužbena informacija, koja je RTL-u potvrđena iz tri izvora - kaže da su s velikim pritiskom krenuli Amerikanci. Navodno razočarani što se otpisalo nove F16 i što se i od njih nije tražilo rabljene, traže da dodatno prouči ponuda Izraela.

"Nama je bilo tamo kazano da je ambicija da se odluka donese u 2017., odnosno bar da se prođe procedura prije konačne odluke, Vlade, no vidli smo da to nije napravljeno, nadam se da će to biti napravljeno u prvom mjesecu", kazao je Klisović.

  

Ako Vijeće ne da mišljenje u siječnju - upućeni u postupak tvrde - bit će to signal da se događa nešto neobično.

Samim ponuđačima, neslužbeno doznajemo - rečeno je da će do konačne odluke o odabiru, teške više milijardi kuna - proći još najmanje mjesec ili dva. 

Izvor: Vijesti RTL

PortalOko.hr Copyright 2011 - 2018. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.
Kategorije: Hrvaška

BRANI GA RONALDOV ODVJETNIK Danas saslušanje Luke Modrića pred španjolskim sudom zbog ozbiljnih optužbi

Tor, 09/01/2018 - 09:18
BRANI GA RONALDOV ODVJETNIK Danas saslušanje Luke Modrića pred španjolskim sudom zbog ozbiljnih optužbi BRANI GA RONALDOV ODVJETNIK Danas saslušanje Luke Modrića pred španjolskim sudom zbog ozbiljnih optužbi Preko tvrtke koju je sa suprugom Vanjom osnovao u Luksemburgu, prema objavljenim dokumentima Football Leaksa, Luka Modrić je naplaćivao prihod od sponzora pa ga se tereti za utaju poreza. Saslušanje, kako ekskluzivno doznaje Nova TV, je danas u 11:30 sati. 9. siječnja 2018. 8:18 9. siječnja 2018. 8:18 PortalOko.hr MUKE REPREZENTATIVCA var _gaq = _gaq || []; _gaq.push(['_setAccount', 'UA-22958801-1']); _gaq.push(['_trackPageview']); (function () { var ga = document.createElement('script'); ga.type = 'text/javascript'; ga.async = true; ga.src = ('https:' == document.location.protocol ? 'https://ssl' : 'http://www') + '.google-analytics.com/ga.js'; var s = document.getElementsByTagName('script')[0]; s.parentNode.insertBefore(ga, s); })();

Kapetan hrvatske nogometne reprezentacije Luka Modrić i njegova supruga Vanja, zbog optužbi za utaju poreza danas bi trebali biti ispitani na sudu blizu Madrida.

Optužnica protiv Modrića podignuta je koncem prošle godine, a po pisanju španjolskih medija tereti ga se da 2013. i 2014. nije platio oko 870 tisuća eura poreza.

Preko tvrtke koju je sa suprugom osnovao u Luksemburgu, prema objavljenim dokumentima Football Leaksa, Modrić je naplaćivao prihod od sponzora.

Njegov suigrač iz Real Madrida Marcelo priznao je na sudu utaju gotovo pola milijuna eura.  

Modrićev madridski odvjetnik, koji brani i Cristiana Ronalda, cijeli slučaj ne želi komentirati, no iz njegova ureda doznajemo da će Modrić na španjolskom sudu biti ispitan u utorak u 11:30 sati.

"U Luksemburgu je osnovao tvrtku, prenio svoja prava i ono što je on faktorirao iz te tvrtke prema kraljevskom klubu Real Madrid je sigurno nešto što porezni savjetnici Real Madrida znaju je li dopustivo ili nije", rekao je Vlado Brkanić, porezni stručnjak.

I odvjetnik Branko Šerić kaže - u poreznim oazama gdje su porezi drastično manji ili se ne plaćaju legalno je imati svoju tvrtku.

"Svugdje u svijetu, pa i kod nas, treba dokazati da je netko svjesno htio izbjeći neplaćanje poreza bilo gdje i na bilo koji način i onda podliježe pod udar ili prekršajne ili kaznene odgovornosti", kaže Šerić.

Za porezne prijevare osumnjičeni su i drugi nogometni velikani poput Messija i Ronalda. Luka Modrić pod povećalom je i hrvatskog tužiteljstva.

U Osijeku je protiv njega pokrenuta istraga. Tereti ga se za lažno svjedočenje na suđenju Zdravku Mamiću i ostalima. USKOK-u je, tvrde, govorio jedno, a na sudu promijenio iskaz. Šerić objašnjava - ne sjećati se i svjesno lagati na sudu nije isto. Dva iskaza treba i usporediti.

"Za slučaj da ne postoje kontrolne činjenice onda se sud u konačnici prilikom odlučivanja mora opredijeliti za obranu te osobe koja je tobože dala lažni iskaz", kaže Šerić.

Tužiteljstvo tek treba prikupiti i dokaze da je Modrić lagao, a onda bi ga i u Hrvatskoj mogla dočekati optužnica.

Izvor: dnevnik.hr

PortalOko.hr Copyright 2011 - 2018. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.
Kategorije: Hrvaška

MIROVINSKI SUSTAV Ljudi koje čeka još 30-ak godina rada nisu optimistični

Tor, 09/01/2018 - 09:17
MIROVINSKI SUSTAV Ljudi koje čeka još 30-ak godina rada nisu optimistični MIROVINSKI SUSTAV Ljudi koje čeka još 30-ak godina rada nisu optimistični Kako sada stvari stoje, Vlada bi, pod pritiscima Bruxellesa, rješenje mogla potražiti u podizanju granice za umirovljenje na 67 godina. 9. siječnja 2018. 8:17 9. siječnja 2018. 9:01 PortalOko.hr pixabay PORAZNE STATISTIKE var _gaq = _gaq || []; _gaq.push(['_setAccount', 'UA-22958801-1']); _gaq.push(['_trackPageview']); (function () { var ga = document.createElement('script'); ga.type = 'text/javascript'; ga.async = true; ga.src = ('https:' == document.location.protocol ? 'https://ssl' : 'http://www') + '.google-analytics.com/ga.js'; var s = document.getElementsByTagName('script')[0]; s.parentNode.insertBefore(ga, s); })();

Mirovine su male, a nekada i potpuno neizvjesne. U sindikatu umirovljenika zato od države očekuju konkretne poteze, piše Dnevnik.hr.

"Ne želimo više imati 200 tisuća ljudi koji imaju mirovinu manju od 1000 kuna, niti da je svaki treći stanovnik stariji od 65 godina u zoni siromaštva, niti da je 52 posto mirovina ispod linije siromaštva", rekla je Jasna Petrovićiz Sindikata umirovljenika.

Porazna statistika još je gora kada se uzme u obzir da su Hrvati među najstarijom populacijom u Europi. Čak 19,2 posto stanovnika starije je od 65, a broj umirovljenika veći je od milijun i 200 tisuća. Prosječna mirovina iznosi 3400 kuna. Omjer umirovljenika i radnika sve se više izjednačava, a na mirovine svake godine odlazi 36,8 milijardi kuna.

Realni sektor servisira i mirovine, a i 400 tisuća zaposlenih u državnoj službi, ističu ekonomisti. Rješenje vide u otvaranju novih radnih mjesta.

"Trebali bismo dići zaposlenost na europsku razinu, s milijun i 400 na milijun i 700 tisuća. Od tih 300 tisuća, ni 30 tisuća ih ne bi trebalo biti u javnom sektoru i onda bi bilo lakše i izdržljivije financirati javni sektor, državni sektor, pa u svemu tome i mirovinski sektor", smatra ekonomist Ljubo Jurčić.

Kako sada stvari stoje, Vlada bi, pod pritiscima Bruxellesa, rješenje mogla potražiti u podizanju granice za umirovljenje na 67 godina. A oni kojima je ostalo još tridesetak godina rada, prije nego što ostvare uvjete za mirovinu, nisu optimistični.

"Ljudi se boje mirovine zato što znaju kako stvari stoje. Očekuju da to neće biti dovoljno da se može normalno živjeti", rekao je Miro iz Zagreba.

PortalOko.hr Copyright 2011 - 2018. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.
Kategorije: Hrvaška

MIROVINSKI SUSTAV Ljude koje čeka još 30-ak godina rada nisu optimistični

Tor, 09/01/2018 - 09:17
MIROVINSKI SUSTAV Ljude koje čeka još 30-ak godina rada nisu optimistični MIROVINSKI SUSTAV Ljude koje čeka još 30-ak godina rada nisu optimistični Kako sada stvari stoje, Vlada bi, pod pritiscima Bruxellesa, rješenje mogla potražiti u podizanju granice za umirovljenje na 67 godina. 9. siječnja 2018. 8:17 9. siječnja 2018. 8:17 PortalOko.hr pixabay PORAZNE STATISTIKE var _gaq = _gaq || []; _gaq.push(['_setAccount', 'UA-22958801-1']); _gaq.push(['_trackPageview']); (function () { var ga = document.createElement('script'); ga.type = 'text/javascript'; ga.async = true; ga.src = ('https:' == document.location.protocol ? 'https://ssl' : 'http://www') + '.google-analytics.com/ga.js'; var s = document.getElementsByTagName('script')[0]; s.parentNode.insertBefore(ga, s); })();

Mirovine su male, a nekada i potpuno neizvjesne. U sindikatu umirovljenika zato od države očekuju konkretne poteze, piše Dnevnik.hr.

"Ne želimo više imati 200 tisuća ljudi koji imaju mirovinu manju od 1000 kuna, niti da je svaki treći stanovnik stariji od 65 godina u zoni siromaštva, niti da je 52 posto mirovina ispod linije siromaštva", rekla je Jasna Petrovićiz Sindikata umirovljenika.

Porazna statistika još je gora kada se uzme u obzir da su Hrvati među najstarijom populacijom u Europi. Čak 19,2 posto stanovnika starije je od 65, a broj umirovljenika veći je od milijun i 200 tisuća. Prosječna mirovina iznosi 3400 kuna. Omjer umirovljenika i radnika sve se više izjednačava, a na mirovine svake godine odlazi 36,8 milijardi kuna.

Realni sektor servisira i mirovine, a i 400 tisuća zaposlenih u državnoj službi, ističu ekonomisti. Rješenje vide u otvaranju novih radnih mjesta.

"Trebali bismo dići zaposlenost na europsku razinu, s milijun i 400 na milijun i 700 tisuća. Od tih 300 tisuća, ni 30 tisuća ih ne bi trebalo biti u javnom sektoru i onda bi bilo lakše i izdržljivije financirati javni sektor, državni sektor, pa u svemu tome i mirovinski sektor", smatra ekonomist Ljubo Jurčić.

Kako sada stvari stoje, Vlada bi, pod pritiscima Bruxellesa, rješenje mogla potražiti u podizanju granice za umirovljenje na 67 godina. A oni kojima je ostalo još tridesetak godina rada, prije nego što ostvare uvjete za mirovinu, nisu optimistični.

"Ljudi se boje mirovine zato što znaju kako stvari stoje. Očekuju da to neće biti dovoljno da se može normalno živjeti", rekao je Miro iz Zagreba.

PortalOko.hr Copyright 2011 - 2018. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.
Kategorije: Hrvaška

Zaustavljaju li dubrovački arhitekti gradnju hotela Belvedere?

Tor, 09/01/2018 - 09:17
Zaustavljaju li dubrovački arhitekti gradnju hotela Belvedere? Zaustavljaju li dubrovački arhitekti gradnju hotela Belvedere? Plan je bio hotel izgraditi do 2020. i navodilo se da će biti najluksuzniji u zemlji. No, dubrovački arhitekti uložili su primjedbe na rješenje studija 3LHD. 9. siječnja 2018. 8:17 9. siječnja 2018. 8:17 PortalOko.hr Aida Čakić KLJUČNA ODLUKA GRADA DUBROVNIKA var _gaq = _gaq || []; _gaq.push(['_setAccount', 'UA-22958801-1']); _gaq.push(['_trackPageview']); (function () { var ga = document.createElement('script'); ga.type = 'text/javascript'; ga.async = true; ga.src = ('https:' == document.location.protocol ? 'https://ssl' : 'http://www') + '.google-analytics.com/ga.js'; var s = document.getElementsByTagName('script')[0]; s.parentNode.insertBefore(ga, s); })();

U najavljenoj realizaciji glamuroznog projekta izgradnje novog Hotela Belvedere u Dubrovniku, u što se sprema ruski ulagač Viktor Vekselberg, zasad će biti ključna odluka Grada Dubrovnika o tome hoće li prihvatiti brojne primjedbe koje su projektu studija 3LHD uputili dubrovački arhitekti. 

Kako je poznato, Vekselberg u Dubrovniku do 2020. godine planira izgraditi najluksuzniji hotel u Hrvatskoj, koji će zbog svojih sadržaja i lokacije moći ugostiti najviše gospodarske i državničke skupove.

Najavljuju ulaganje od 120 i 150 milijuna eura u hotel s 82 ključa, što znači oko 1,5 milijun eura po ključu i premašuje zahtjeve najluksuznijih hotelskih brendova u svijetu, te predstavlja standard od bar 7 zvjezdica.

Dok se iščekuje odluka, autori projekta tvrde da će izgradnja luksuznog hotela biti sasvim u skladu s interesima struke i javnosti, te da ne stoje primjedbe koje je krajem prosinca Gradu uputilo Društvo arhitekata Dubrovnik (DAD) na Prijedloge Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja i Generalnog urbanističkog plana Dubrovnika te Prijedlog Odluke o stavljanju izvan snage Detaljnog plana uređenja Belvedere.

"Ovaj projekt dugo smo pripremali, priložene su mu i detaljne analize utjecaja na spomeničku baštinu, konzervatorska analiza, objekt će biti značajno manji od onog što je predviđeno u detaljnom planu koji se mijenja, a projekt je dobio zeleno svjetlo bivšeg saziva gradskog vijeća Dubrovnika.

Primjedbe DAD-a nemaju osnove i sastavljene su na temelju nečijih privatnih interesa, te smo uvjereni da neće biti usvojene", izjavio je za Poslovni dnevnik autor projekta Marko Dabrović iz 3LHD-a.

Arhitekti okupljeni u DAD-u smatraju da se u projektu vidi "potpuno odsustvo utvrđenja javnog interesa i mjera za njegovu zaštitu, a što je osnovna zadaća svake razine prostornog planiranja, a to je prvenstveno čuvanje integriteta pomorskog javnog dobra, osiguranje urednog prometa pješaka i vozila, te čuvanje kvalitete izgleda prostora.

Zbog svega toga je i u maskiranim vizualizacijama vidljivo kako je golema masa izgradnje novoplaniranog hotela s velikim brojem etaža opteretila osjetljivi obalni pojas i time narušila kvalitetu prostora", stoji u njihovu dopisu Gradu.

Dodaju i kako u predloženim izmjenama nema nikakvog rješenja infrastrukture, a posebno prometa.

Izvor: Poslovni dnevnik

PortalOko.hr Copyright 2011 - 2018. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.
Kategorije: Hrvaška

NA OKO PUNO KRISTALIĆA Evo što uzrokuje svjetlost iz morskih dubina

Tor, 09/01/2018 - 09:16
NA OKO PUNO KRISTALIĆA Evo što uzrokuje svjetlost iz morskih dubina NA OKO PUNO KRISTALIĆA Evo što uzrokuje svjetlost iz morskih dubina Bioluminiscencija je zanimljiva sposobnost emisije vidljive svjetlosti od strane organizama, koja se bilježi već preko dvije tisuće i petsto godina. Najranija zabilježena istraživanja potječu od starih Kineza, koji su prenijeli svoja dostignuća na Grke i na Zapadne civilizacije. 9. siječnja 2018. 8:16 9. siječnja 2018. 8:16 PortalOko.hr Screenshot BIOLUMINISCENCIJA var _gaq = _gaq || []; _gaq.push(['_setAccount', 'UA-22958801-1']); _gaq.push(['_trackPageview']); (function () { var ga = document.createElement('script'); ga.type = 'text/javascript'; ga.async = true; ga.src = ('https:' == document.location.protocol ? 'https://ssl' : 'http://www') + '.google-analytics.com/ga.js'; var s = document.getElementsByTagName('script')[0]; s.parentNode.insertBefore(ga, s); })();

Ovu sposobnost posjeduju različite skupine organizama, kao što su bakterije, gljive, dinoflagelati, rebraši, planktonski zrakaši, žarnjaci, glavonošci, mnogočetinaši, krijesnice, morske zmijače, ribe pa čak i morski psi.  

Rijetko se pojavljuje u slatkovodnom ekološkom sustavu. Iako postoje brojni kopneni luminiscentni organizmi poput raznih insekata, stonoga, puževa i gljiva, bioluminiscencija ipak dominira morskim ekološkim sustavom gdje ima bitnu ulogu u komunikaciji, reprodukciji i odnosima predator - plijen.

U posebnim organima – fotoforama nastaje svjetlost, ili kao rezultat simbioze životinje sa svjetlećim bakterijama. Stanice svjetlećih organa stvaraju protein luciferin, koji se uz prisutnost kisika i enzima luciferaze oksidira proizvodeći svjetlosnu energiju. 

Svrha bioluminiscencije je višestruka, raspoznavanje pripadnika iste vrste i spolnih partnera, pronalaženje i privlačenje plijena kao i zavaravanje predatora.

Drugi organizmi mogu «posuđivati» svjetlost od bakterijskih simbionata u potkotnim vrećama. Oni osiguravaju hranu bakterijama, a bakterije njima zauzvrat daju svjetlo.

Intenzitet svjetla ne mogu kontrolirati domaćini te su stoga razvili fascinantne mehanizme kojima «gase svjetla» kad im to nije od koristi. 

Bioluminiscencija je svojstvenija planktonskim nego bentoskim organizmima. Najčešći bioluminiscentni organizmi su morski fitoplanktonski organizmi dinoflagelati - eukariotski protisti sposobni za produkciju i emisiju svjetla. Upravo zbog toga, bioluminiscencija je vidljiva u plićacima po noći kada plankton “svijetli”, a more izgleda kao da je puno kristalića.

Područje unutar mora ili oceana gdje sunčeva svjetlost ne prodire dovoljno da bude dostatna za obavljanje nekih funkcija (fotosinteza) se naziva mezopelagijal. Ovo područje se proteže od 200 do 1200 metara dubine. Sposobnost bioluminiscencije najzastupljenija je među organizmima prisutnim upravo u toj zoni.  

Mnogi predatori koriste svjetlo da bi privukli plijen, a među njima su možda najpoznatiji zastrašujuće dubokomorske ribe. Dubine veće od 400 metara stanište su udičarke (morski vrag), Melanocetus johnsoni.

Udičarka koristi za privlačenje plijena svijetleći organ ispunjen bakterijama koji joj visi s glave, nakon čega proguta cijeli plijen. 

Jedina svjetlost koja se ne apsorbira u potpunosti u eufotičkoj zoni, nego dopire i do mezopelagijala, je plava svjetlost.

Životinje u moru uglavnom stvaraju svjetlost plavo zelene ili zelene boje jer svjetlost tih valnih duljina najdalje putuje kroz morsku vodu. Oči morskih životinja osjetljive su na taj dio spektra pa je bioluminiscencija vrlo efektivna za komunikaciju između organizama na velikim udaljenostima. 

Ovisno o vremenskim uvjetima, svjetlosni bljesak je moguće vidjeti s udaljenosti i do stotinu metara. Bioluminiscencija je vrlo učinkovita u komunikaciji između organizama te ovisno o uvjetima, bioluminiscentna svjetlost može se uočiti na desetke i stotine metara.

Čak i jednostanični dinoflagelati promjera 0,5 milimetara mogu odašiljati signal dug pet metara što je ekvivalentno odašiljanju signala čovjeka visokog dva metra na udaljenost veću od dvadeset kilometara.

Ana Visković

NA OKO PUNO KRISTALIĆA Evo što uzrokuje svjetlost iz morskih dubina Bioluminiscencija je zanimljiva sposobnost emisije vidljive svjetlosti od strane organizama, koja se bilježi već preko dvije tisuće i petsto godina. Najranija zabilježena istraživanja potječu od starih Kineza, koji su prenijeli svoja dostignuća na Grke i na Zapadne civilizacije. PortalOko.hr Copyright 2011 - 2018. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.
Kategorije: Hrvaška

EUROPSKI BESKRAJNI DAN Lako može dogoditi ponovni uniformirani odlazak prema istoku Europe

Tor, 09/01/2018 - 09:15
EUROPSKI BESKRAJNI DAN Lako može dogoditi ponovni uniformirani odlazak prema istoku Europe EUROPSKI BESKRAJNI DAN Lako može dogoditi ponovni uniformirani odlazak prema istoku Europe Države članice EU izvan francusko-njemačke jezgre najmoćnijih pri tom bi, prema aktualnim planovima razvoja EU u više brzina, bile gurnute na gospodarsku, političku, ali i zemljopisnu periferiju gdje bi trebale služiti kao nekava nova vojna krajina- predziđe razvijene i moćne jezgre. 9. siječnja 2018. 8:15 9. siječnja 2018. 8:15 PortalOko.hr Screenshot GEOPOLITIKA var _gaq = _gaq || []; _gaq.push(['_setAccount', 'UA-22958801-1']); _gaq.push(['_trackPageview']); (function () { var ga = document.createElement('script'); ga.type = 'text/javascript'; ga.async = true; ga.src = ('https:' == document.location.protocol ? 'https://ssl' : 'http://www') + '.google-analytics.com/ga.js'; var s = document.getElementsByTagName('script')[0]; s.parentNode.insertBefore(ga, s); })();

Sudbina je Europe da se njezina povijest ponavlja u pravilnim ciklusima jednostavno zato što je vrijeme mira i mirovnog poretka na njezinim prostorima ograničeno samo na ono vrijeme koje  je potrebno da se nagomilani sukobi interesa i moći najsnažnijih europskih država ponovo pretvore u novi sukob i na kraju rat. Na jugoistoku Europe pak, tom vječnom okidaču europskih kataklizmi, to vrijeme koje je potrebno za nagomilavanje sukoba interesa i raspada mirnog života je jednako nuli – mir je samo predah jednog beskrajnog, sada već stoljetnog rata koji se u svakom trenutku spreman aktivirati ukoliko to globalni igrači požele, s potencijalom pretvaranja u veliki europski rat.

Cijela europska povijest savršeno se sažima u temi filma “Beskrajni dan” („Groundhog Day“),  kada se cinični i sebični  televizijski reporter budi uvijek u istom danu s potpuno identičnim slijedom događaja čega je samo on svjestan. Iz začaranog kruga izvukao se tek kada je promijenio ustaljene obrasce svog ponašanja i aktivno se  prilagodio  događajima.

Europska povijest, na žalost, za to nije sposobna, iako je pokušavala i pokušava, ali instinkt ponavljanja uvijek istih povijesnih  obrazaca vodi uvijek u isti  začarani  krug  pohlepe, stvaranja europskih carstava, imperijalnih širenja, ratova i kataklizmi. I sve to zahvaljujući svojim elitama, nekada plemstvu po porijeklu, a sada lažnoj  aristokraciji u što se pretvorila europska politička elita.

Europski građani shvaćaju da su ponovo zarobljeni u beskrajnom danu i da im se lako može dogoditi ponovni uniformirani odlazak prema istoku Europe.

Na vanjsko političkom planu sve miriše na davnu 1914. godinu pred sukob velikih carstava za premoć nad europskim, afričkim i azijskim prostorima, a na unutarnjem političkom i ekonomskom planu sve podsjeća na razdoblje između dva svjetska rata.

Na cijelom prostoru Euroazije, od La Mancha do Vladivostoka, na istoku ponovo se u ovom ili u onom obliku stvaraju carstva, nove imperijalne tvorevine.

Europska se unija polako ali sigurno u svojoj jezgri najmoćnijih država članica  pokušava centralizirati i uobličiti u  imperiju, u koju bi se trebala integrirati Europa i MENA (Bliski istok i Sjeverna Afrika),  kao bizarnu repliku nekadašnjega Rimskoga carstva ili barem kasnijeg Svetog Rimskog carstva.

Države članice EU izvan francusko-njemačke jezgre najmoćnijih pri tom bi, prema aktualnim planovima razvoja EU u više brzina, bile gurnute na gospodarsku, političku, ali i zemljopisnu periferiju gdje bi trebale služiti kao nekakva nova vojna krajina – predziđe razvijene i moćne jezgre.

Moćna vojna sila koja se upravo  stvara na ozemlju Europske unije od američkih i europskih snaga ne gomila se u Francuskoj ili Nizozemskoj nego upravo na toj periferiji, u Poljskoj, Estoniji, Latviji, Litvi, Češkoj, Rumunjskoj…..Njemačka je pri tom logistička baza i operativna osnovica mogućih budućih vojnih djelovanja, ali se borbeno spremne snage koncentriraju na periferiji.

Istovremeno Turska na prostorima nekadašnjeg Osmanskog Carstva nevjerojatnom upornošću pokušava izgraditi njegovu geopolitičku reinkarnaciju, pri čemu se ne usteže dovoditi u pitanje pravnu utemeljenost međudržavnih ugovora proisteklih iz Versailleskih nagodbi nakon 1. svjetskog rata  koji uređuju  njene granice.

Rusija, s druge strane, uzdiše za nekadašnjom veličinom Ruskog Carstva  i kasnijega SSSR-a. I ne samo moćnici, nego i male države Europe ponovo izvlače stare zemljopisne karte i potiho se pozivaju na  povijesne nepravde, oduzete teritorije i sve otvorenije iskazuju volju za novim teritorijalnim preslagivanjima.

Američki geopolitičar George Friedman, osnivač privatne obavještajne agencije „Stratfor“ i predsjednik think-tanka “Geopolitical Futures“, u autorskom članku od 23. listopada 2017. godine  pod naslovom „Europe’s Border Problem“, s razlogom ukazuje:

„Stoljećima je Europa vodila ratove zbog granica. Tijekom 19. i prve polovice 20. stoljeća europske granice su se neprestano mijenjale, dok su se vodili ratovi i  fragmentirale imperije pri čemu su  nastajale  nove nacije i nacionalne države. Nakon 1945. godine i početka Hladnog rata, na kontinentu se uspostavilo novo načelo.

Granice, koje su iscrtane na kraju 2. svjetskog rata, smatrane su svetim i nepovredivim. Europljani su prihvatili paradigmu prema kojoj je  život s nerazumnim ili nepravednim granicama daleko bolji od pokušaja da se one isprave. SAD i SSSR, balansirajući ravnotežom straha, prihvaćali su i održavali takvu situaciju čija bi svaka promjena, prema njihovim procjenama, u tadašnjem rasporedu snaga mogla  izazvati svjetski rat oko europskih granica, posebice stoga što nisu imali povjerenja u zdrav razum europskih političara zbog kataklizmičnih ratova koje su pokretali tijekom prve polovice 20. stoljeća.“

Friedman nastavlja:

“Europska unija obećala je sveopći prosperitet za sve članice ukoliko bi  suspendirale pitanje međusobnih granica i zatomile svoje identitete. Ali vremena su se promijenila, a ekonomski problemi učinili su granice ponovo važnim pitanjem. Europa,  naravno, nema rješenje tog problema.

Ekonomska dimenzija na koju se oslanja EU, nažalost, nije dovoljna. Nacije su važne jer je Europa samo kontinent, a Europska unija je samo ugovor. Ona je koristan entitet, a korisnost  je jedino što opravdava njezino postojanje. Ako izgubi korisnost EU gubi i legitimitet.

A to bi  značilo da bi granice koje je postavila kao dogovorene i trajne,  također nestale i umrle….Sama reafirmacija starih europskih naroda koji u novim okolnostima potvrđuju svoj identitet ponovo je  pokrenula preispitivanje granica iscrtanih 1945. godine, na užas Europske unije.“

Friedman dalje navodi konkretne primjere graničnih pitanja koja bi u bliskoj budućnosti mogla isplivati na geopolitičku površinu europskog kontinenta:

“Mađarska je, tako, primjerice, nakon dva velika rata podijeljena između Rumunjske i Slovačke, koje su dobile dijelove njezinog  nekadašnjeg  teritorija. Ima li Mađarska pravo na povrat tih teritorija? Belgija egzistira kao britanski izum, koji Francuze i Nizozemce veže u nesretnom braku unutar jedne države.

Postavlja se pitanje mogu li se razvesti? Ukrajinski Lavov nekada je bio poljski grad,  a sada je dio Ukrajine. Može li se zapadni dio Ukrajine odvojiti i njezini građani ponovo pridružiti državama čiji su građani bili prije 1945. godine?“

Friedman zaključuje kako se ta pitanja ne mogu gurnuti pod tepih političkog života Europske unije i da će ona s vremenom kako snage nacionalnih suverenosti država članica budu iskazivale sve veći otpor centralizaciji EU i stvaranju nadnacionalnog entiteta, postati sve ozbiljnija.

“Doista, ta bi pitanja trebala zabrinuti Europsku uniju više od Brexita“, upozorava Friedman.

Sve što se događa u Europi odiše smradom priprema novoga rata. Ista pozornica kao pred 1. i 2. svijetski rat postavljena je na europskim prostorima – imperijalne državne politike, veliki neprijatelj na istoku, politička i gospodarska kriza unutar Europe, uništena srednja klasa i zgaženo radništvo, a uz to i kriza sustava vlasti, upravo onakva kakva sada postoji unutar najmoćnijih europskih država i njihove nadnacionalne paradržavne tvorevine Europske unije.

Istovremeno Velika Britanija i SAD, baš kao i nekada, svjesno su blago distancirani i spremni na skok dok u središtu europskog kontinenta kuha. Zaista, prevelika je šansa da će centar euroazijskoga prostora ponovo eksplodirati na neki morbidno modificirani način kao 1914. ili krajem 30-ih godina prošloga stoljeća.

Europa nije na samrti, kako je svojedobno bespomoćno cvilio bivši francuski premijer Manuel Valls, nego pred novom tragedijom za koju su zaslužni upravo takvi beskorisni mediokritetski političari kao što je on, njegov tadašnji predsjednik Hollande, Juncker,  a posebice vodeći  makijavelistički politički krug oko kancelarke Angele Merkel koji je faktički nametnuo svoje vodstvo nad strukturom Europske unije i time presudno odredio geopolitičku dinamiku cijele Europe.

Sve što se trenutno događa u Europi i Europskoj uniji u najvećoj je mjeri rezultat djelovanja upravo njemačke politike vođene kancelarkom Merkel, koja je  preko bruxelleske birokratske transmisije prenešena  na  centre moći EU i usvojena kao politika europske integracije.

Do stupanja na scenu novog francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, cijelom europskom politikom suvereno je vladao Berlin. Macron sada  u  dogovoru s Berlinom i Bruxellesom,  pokušava prigušiti dosadašnju ključnu ulogu njemačke politike i barem na temeljnim pitanjima Unije uspostaviti nekakvu zajedničku francusko-njemačku  osovinu moći.

Kako bilo,  ne može se zanemariti dosadašnji utjecaj njemačke politike, niti tako lako ispraviti negativne učinke za Europsku uniju  egoistične politike kancelarke Merkel, vođene isključivo njemačkim geoekonomskim i geopolitičkim interesima.

Europa i Europska unija su danas duboko podijeljene na sjever i jug, na zapad i istok, staru i novu Europu, na moćni centar koji uniju dijeli na više razvojnih brzina, odnosno više razina integracije, i na periferiju. Neosporna je činjenica kako se vodeće članice EU, predvođene Njemačkom, uporno trude stvoriti ekskluzivnu jezgru Europske unije, a sve ostale gurnuti na margine političkog i gospodarskog utjecaja.

Takav eksperiment i gruba zlouporaba  same ideje i temeljnih načela na kojima se zasniva Europska unija, prirodni je nastavak gospodarske politike koju je predvodio Berlin i Bruxelles, oličene u zlosretnoj agendi proračunske štednje i rezanja socijalnih transfera. Cijela Europska unija pretvorila se pod utjecajem Berlina u instrument reketarenja na visokoj razini u korist Njemačke i uskog kruga najmoćnijih država članica.

Rezultat pokušaja stvaranja egoističnog središnjeg  bloka Njemačke, Francuske, Belgije i Nizozemske u tzv. prvoj razvojnoj brzini, neizbježno će biti udaljavanje svih ostalih prema periferiji. Tako su već sada južna Europa sa svojim gospodarskim problemima i istočna Europa sa sasvim drugačijom političkom kulturom na sasvim različitim putovima razvoja.

Zajedničko iskustvo istočnoeuropskih zemalja okupljenih oko „Višegradske skupine“ i geoekonomske i geopolitičke agende „Tri mora“ čini ih jedinstvenim političkim blokom unutar Europske unije. Iskustvo država članica iz južne Europe s politikom Berlina i Bruxellesa u posljednjih deset godina, od početka gospodarske krize, također ih čini jedinstvenim blokom.

Velika Britanija je oduvijek  jednom nogom bila izvan EU, a sada je definitivno  na odlasku. Na kraju krajeva i sama Njemačka i uski krug najmoćnijih država oko nje, koji su pokrenuli ovakvu političku i gospodarsku dinamiku, i sami su od samog početka bili  posebni blok unutar Unije i time posredno čimbenik njezine moguće disolucije.

Jačanje gospodarske moći Njemačke i njezino ovladavanje političkim i ekonomskim strukturama Europske unije, neizbježno su vodili jačanju njemačke pozicije i otvaranju njezine ambicije prerastanja iz regionalne u globalnu silu. Oduvijek se govorilo da je Njemačka prevelika za Europu, a premala za ulogu na svjetskoj razini. I to je u biti točno.

Stoga njemačka politika u svojoj transformaciji prema globalnom igraču koristi Europsku uniju, koja joj svojim geografskim i demografskim kapacitetima daje mogućnost prerastanja u globalnu svjetsku silu. I kako je bilo predvidivo, nakon što se Njemačka počela učvršćivati kao europska kontinentalna sila s tendencijom širenja utjecaja na svjetsku razinu, uslijedio je, kao i barem tri puta do sada u povijesti, odgovor pomorskih sila SAD-a i Velike Britanije s njezinom anglosferom, koji je pokušavaju izolirati na kontinentu i ugušiti je.

Dakako, Brexit nije slučajan i rezultat glasovanja starijeg ruralnog stanovništva kako se namjerno provlačilo medijskim izvješćima, nego dobro osmišljena geopolitička operacija o čemu uostalom svjedoči i kasnije glatko  pribavljena parlamentarna potvrda za početak njezine provedbe.

Čekala se samo izborna pobjeda Trumpa s druge strane Atlantika i obuzdavanje njemačke moći i Europske unije  kroz koju se ta moć geopolitički kapitalizira moglo je početi. Odabran je i savršeni trenutak, kada se vladajuća politika EU i Njemačke našla u nezavidnoj poziciji pritisnuta izbornim pobjedama desnih snaga nacionalnih suverenosti država članica EU i prijetećom neizbježnom novom eskalacijom grčke dužničke krize.

S druge strane, udarac je uslijedio točno u odlučnom trenutku kada je njemačka politika gotovo u potpunosti ovladala EU,  koja joj pruža globalni potencijal djelovanja. Angloamerička politika je ocijenila da je nastupio posljednji trenutak za djelovanje, kada njemačka moć iz potencijalnih sposobnosti tek prelazi u stvarne.

Morali su djelovati prije nego što Njemačka zajedno s Europskom unijom pređe granicu, nakon koje bi uistinu postala čimbenik globalne geopolitike.

Za početak,  nova američka administracija, odmah po Trumpovom preuzimanju predsjedništva, otvoreno se usprotivila nastavku njemačke gospodarske ekspanzije i izgradnje nekakvog europskog  carstava, iskorištavajući američki  vojni kišobranom i istovremeno nanoseći gospodarsku štetu svome zaštitniku.

Washington izravno tada iskazuje kako više ne želi trpjeti njemački trgovinski suficit prema SAD-u i nekontrolirani uvoz njemačke robe na američko tržište, koji čini polovicu ukupnog američkog trgovinskog deficita. Dok američka politika prijeti otvorenim trgovinskim ratom protiv Europske unije, odnosno Njemačke koja je njezina dominirajuća ekonomska i gospodarska sila, Velika Britanija nakon posjete premijerke Therese May SAD-u i susreta s predsjednikom Trumpom početkom 2017. godine, u velikom stilu otvara proces nove obnove posebnih odnosa s Washingtonom.

Postaje sasvim izgledno u kojem će se smjeru odnosi između SAD-a, Velike Britanije i Europske unije dalje odvijati – prema jačanju tradicionalnog  partnerstva SAD-a i Velike Britanije.

Nekadašnji zastupnik u njemačkom Bundestagu i ministar u vladi njemačkog kancelara Helmuta Schmidta, Andreas von Bulow naglašava kako je:

“Preko četiri stoljeća Velika Britanija kao izdvojeni otok od europskog kopna i pomorska sila uvijek vodila borbu protiv one države koja je u tom trenutku bila najjača u kontinentalnoj Europi. Od vremena ratovanja protiv španjolskog kralja Filipa II., ratova protiv Napoleona i Francuske, do rata protiv Njemačke i cara Wilhelma II. uvijek je udarala na najjaču kontinentalnu silu.”

U ovom povijesnom trenutku to je opet Njemačka i, posredno, Europska unija preko koje Njemačka projicira svoju moć. Bulow kaže kako je “pri tome Velika Britanija uvijek spretno sklapala savez s drugom i trećom najvećom državom u kontinentalnoj Europi protiv one prve i najjače. Britanci, a kasnije i SAD su se u svojim ratovima oslanjali na svoju pomorsku moć kojom su uvijek, pa i tijekom I. i II. svjetskog rata, vršili kontinentalnu blokadu protiv Njemačke.“

Ginulo se na bojištima izvan SAD-a i Velike Britanije dok je njihov teritorij uvijek bio pošteđen ratnih operacija i razaranja. Po Bulowu “najveći geopolitički užas za anglosaksonske sile, SAD i Veliku Britaniju, uvijek je bio, a to je i danas, ujedinjeni euroazijski kontinent koji uključuje i Njemačku i Rusiju i zato se to uvijek moralo spriječiti, jer samo takav ujedinjeni Heartland može ugroziti angloameričke pomorske sile koje kontroliraju svjetska mora i brodske puteve.

Kada se shvati ovo načelo, onda se mogu shvatiti i mnogi današnji geopolitički sukobi” –  zaključuje Bulow. Njemačku je uvijek trebalo izolirati, ne samo kao vodeću gospodarsku silu Europe nego i u cilju sprječavanja njezinog prodora prema izvorima energenata na Bliskom Istoku i azijskim prostorima.

I Bulow i poznati geopolitičar William Engdahl uvijek se u svojim razmatranjima vraćaju na glasoviti slučaj izgradnje željeznice Berlin-Bagdad neposredno pred I. svj. rat, u suradnji s Turskom, koja je zbog toga što bi Njemačku povezala s energetskim bazenom Bliskog Istoka za Veliku Britaniju postala crvena krpa.

Oduvijek je trebalo spriječiti bilo kakav pokušaj projekcije njemačkih geoekonomskih i geopolitičkih interesa prema Aziji, kako u smjeru Ukrajine i Rusije tako i preko Turske i Bliskog Istoka. Blokiranje istočnoga pravca pred I.svj. rat izvršeno je savezništvom s carskom Rusijom, a prema jugo-istoku uz pomoć britanske, francuske i ruske saveznice Srbije preko čijeg je teritorija pruga trebala prolaziti. Ostalo je povijest.

U današnjem vremenu, na istočnom smjeru to se je obavilo aktiviranjem ukrajinske krize, a smjer preko Bliskog Istoka, jedini preostali slobodan pravac projekcije njemačkih interesa, već je  sada djelomično zatvoren iračkim i sirijskim ratom, a bude li potrebno, otvoriti će se kriza i na europskom kraku poveznice Europe i Bliskog Istoka – u eksplozivnoj jugoistočnoj Europi.

Srbija bi opet mogla odigrati sličnu ulogu kao i pred I. svj. rat i ne budimo naivni, ne samo za rusku politiku kojoj također koristi ograničavanje moći Njemačke i EU, nego u korist Velike Britanije i ojačalog anglosaksonskoga bloka.

Otvaranjem takve krize Europska unija i njemačka geostrateška pozicija koja se na njoj zasniva bili bi pretvoreni u prah i pepeo. U svemu tome Europska unija i Njemačka nisu nimalo nevini jer je njihova vladajuća politika, do sada vođena njemačkom kancelarkom, do sada djelovala u potpunom suglasju s američkom i britanskom politikom, uskoro će se vidjeti u korist svoje štete.

Europska gospodarska i politička elita, predvođena Njemačkom, uvela je Europu u veliki svjetski imperijalni sukob za izvore bogatstava. Između svih moćnih aktera koji u tome sudjeluju – SAD-a, Rusije, Kine, Japana i Europe i njezine EU, upravo je Europa najranjivija.

Takva je, na žalost, ušla u nepredvidive geostrateške procese na svome vlastitom tlu i najbližoj okolici. Za razliku od svih ostalih sudionika, ona je neposredno izložena svim učincima tih procesa koji bi Europu i Europsku uniju, umjesto na tron i položaj dominacije, mogli dovesti do potpune disolucije i rata na europskom tlu, do sada neviđenih razmjera i modaliteta.

Ako ne dođe do nekog radikalnog zaokreta u slijedu ekonomskih i političkih zbivanja, europski građani lako bi se mogli probuditi u još jednom europskom beskrajnom déjà-vu  danu – danu  u kojem je sve već nekada davno viđeno.

Izvor: Geopolitika.news

PortalOko.hr Copyright 2011 - 2018. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.
Kategorije: Hrvaška