Portal Oko

Syndicate content Portal Oko
Mi slobodno pišemo, vi slobodno čitajte!
Updated: 23 min 12 sek od tega

DEBATA GIMNAZIJALACA Nasilje među djecom i mladima

Sre, 12/12/2018 - 16:28
DEBATA GIMNAZIJALACA Nasilje među djecom i mladima DEBATA GIMNAZIJALACA Nasilje među djecom i mladima Udruga Sigurnost u prometu u sklopu kampanje protiv nasilja nad djecom i mladima pod nazivom „Nisi sam, ima nas još“ organizirala je debatu koja se održala na sveučilišnom kampusu. 12. prosinca 2018. 15:28 12. prosinca 2018. 15:29 PortalOko.hr Luka Čavar Parlaonica var _gaq = _gaq || []; _gaq.push(['_setAccount', 'UA-22958801-1']); _gaq.push(['_trackPageview']); (function () { var ga = document.createElement('script'); ga.type = 'text/javascript'; ga.async = true; ga.src = ('https:' == document.location.protocol ? 'https://ssl' : 'http://www') + '.google-analytics.com/ga.js'; var s = document.getElementsByTagName('script')[0]; s.parentNode.insertBefore(ga, s); })();

Na debati su sudjelovali učenici Prirodoslovno – matematičke gimnazije Dubrovnik kao predstavnici afirmacijske skupine te učenici Privatne gimnazije Dubrovnik kao predstavnici negacijske skupine koji su unakrsno iznosili svoje argumente i postavljali pitanja na tezu „ Odgovorni za porast vršnjačkog nasilja su obitelj i roditelji dok institucije i ustanove na to rijetko mogu utjecati?“.

Iz afirmacijske skupine istaknuli su kako je obitelj najbitnija jer se dijete tamo socijalizira te kako institucije ne mogu utjecati na problem nasilja među djecom i mladima, dok je negacijska ekipa istakla kako je obitelj stup društva, ali ona ne može utjecati na ponašanje djece izvan svog djelokruga te su istaknuli kako nitko ne može riješiti problem vršnjačkog nasilja sam nego se u taj proces moraju uključiti sve mjerodavne institucije.

Nakon debate uslijedilo je ocjenjivanje žirija koji  je bio u sastavu: Đorđe Obradović (sveučilišni profesor i predsjednik žirija), Ivona Butjer (novinarka), Sandra Buratović – Maštrapa ( glasnogovornica Sveučilišta) i Marijo Bekić (ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik).

Obradović je istaknuo kako se nisu mogli odlučiti za pobjednika jer su obje grupe bile podjednako dobre te je u svom obrazloženju naveo kako je negacijska skupina govornički bolje argumentirala svoje stavove, ali kako je i imala lakši posao.

Predsjednik udruge Denis Pavela istaknuo je kako je nasilje među djecom i mladima u porastu.

„U sklopu kampanje 'Nisi sam, ima nas još' napravili smo dosta projekata, a jedan od njih je i današnja debata – parlaonica koja govori o ovoj vrsti nasilja koje se nažalost povećava i ne vidimo kraj tome“, rekao je Pavela.

 

Luka Čavar

 

DEBATA GIMNAZIJALACA Nasilje među djecom i mladima Udruga Sigurnost u prometu u sklopu kampanje protiv nasilja nad djecom i mladima pod nazivom „Nisi sam, ima nas još“ organizirala je debatu koja se održala na sveučilišnom kampusu. PortalOko.hr Copyright 2011 - 2018. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.
Kategorije: Hrvaška

ISPOŠTOVANI ROKOVI Završeni radovi na uzletno-sletnoj stazi u Zračnoj luci Dubrovnik

Sre, 12/12/2018 - 12:31
ISPOŠTOVANI ROKOVI Završeni radovi na uzletno-sletnoj stazi u Zračnoj luci Dubrovnik ISPOŠTOVANI ROKOVI Završeni radovi na uzletno-sletnoj stazi u Zračnoj luci Dubrovnik Zračna luka Dubrovnik izvijestila je da je Faza II. izvedenih radova na uzletno-sletnoj stazi okončana 9. prosinca 2018. godine u skladu s ranije objavljenim dinamičkim planom izvođenja radova što ukazuje kako su u potpunosti su ispoštovani rokovi. 12. prosinca 2018. 11:31 12. prosinca 2018. 11:31 PortalOko.hr ZRAČNA LUKA DUBROVNIK OKONČANO KRITIČNO RAZDOBLJE var _gaq = _gaq || []; _gaq.push(['_setAccount', 'UA-22958801-1']); _gaq.push(['_trackPageview']); (function () { var ga = document.createElement('script'); ga.type = 'text/javascript'; ga.async = true; ga.src = ('https:' == document.location.protocol ? 'https://ssl' : 'http://www') + '.google-analytics.com/ga.js'; var s = document.getElementsByTagName('script')[0]; s.parentNode.insertBefore(ga, s); })();

Od ponedjeljka u 6.00 sati po lokalnom vremenu uzletno-sletna staza je puštena u promet u dužini od 2099 metara za slijetanje i polijetanje. Sukladno navedenom svi najavljeni i planirani letovi prema zimskom redu letenja su u mogućnosti prometovati prema i iz Zračne luke Dubrovnik bez ograničenja.

Osim toga, Zračna luka Dubrovnik implementirala je proceduru za preciznu prostornu navigaciju (RNAV) koja omogućuje precizno slijetanje zrakoplova iz oba smjera uzletno-sletno staze i danju i noću. Procedura se temelji na primjeni globalnog navigacijskog satelitskog sustava (GNSS-Global Navigation Satelite System) te zahtjeva adekvatnu tehnološku opremljenost zrakoplova za primjenu ove procedure.

Završetkom radova Faze l. i Faze II. okončano je kritično razdoblje rekonstrukcije uzletno-sletne staze, pa se za buduće razdoblje očekuje da će se najavljeni promet odvijati bez poteškoća.

Radovi Faze III. se nastavljaju i očekuje se da će biti završeni polovicom ožujka 2019. godine kada će u potpunosti rekonstruirana uzletno-sletna staza biti u uporabi u punoj dužini.

PortalOko.hr Copyright 2011 - 2018. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.
Kategorije: Hrvaška

MOGUĆI RAZLOZI Znate li zašto američke krafne u sredini imaju rupu?

Sre, 12/12/2018 - 12:22
MOGUĆI RAZLOZI Znate li zašto američke krafne u sredini imaju rupu? MOGUĆI RAZLOZI Znate li zašto američke krafne u sredini imaju rupu? Jeste li ikada jeli američku krafnu i pitali se čemu zapravo služi rupa u njenoj sredini? Ako je odgovor potvrdan, niste jedini. Vjerovali ili ne, postoji jako puno teorija o misterioznoj rupi i razlogu za njeno nastajanje. 12. prosinca 2018. 11:22 12. prosinca 2018. 11:22 PortalOko.hr Pixabay.com Teorije var _gaq = _gaq || []; _gaq.push(['_setAccount', 'UA-22958801-1']); _gaq.push(['_trackPageview']); (function () { var ga = document.createElement('script'); ga.type = 'text/javascript'; ga.async = true; ga.src = ('https:' == document.location.protocol ? 'https://ssl' : 'http://www') + '.google-analytics.com/ga.js'; var s = document.getElementsByTagName('script')[0]; s.parentNode.insertBefore(ga, s); })();

Jedna teorija kaže da je rupa u krafnama jednostavno nužna, pišu finirecepti.net.hr.

Jednom kada su pekari počeli dodavati žumanjke svoje u recepte, tijesto je postalo prebogato što je znatno otežavalo ravnomjerno pečenje. Krajevi su bili hrskavi no sredina bi ostala sirova, stoga je logično rješenje bilo micanje tijesta iz sredine.

Druga, zanimljivija teorija veže se na Novu Englesku 1850. godine, i brod nazvan Elizabeth Gregory. Elizabeth je svome sinu napravila veliku količinu prženog tijesta za jedno od njegovih putovanja, a priča se kako je kapetan Gregory upravo na tom putovanju “izumio” krafnu s rupom. Međutim, postoji mnogo teorija o mogućim razlozima. Neki povjesničari misle da je krafna tako bila probavljivija, no najzanimljivija teorija glasi da je kapetan Gregory trebao obje ruke za upravljanje brodom, stoga je napravio rupe u krafnama kako bi ih mogao držati na kormilu svog broda.

Čini se kako je prva teorija, koja kaže da je rupa napravljena da bi se tijesto ravnomjerno pržilo, ipak najbliže istini. Čak je i kapetan Gregory u jednom intervjuu izjavio kako je rupu na svojoj krafni zapravo napravio slučajno.

Neovisno o tome u koju teoriju odlučite vjerovati, vjerojatno ćete se složiti kako su krafne jedan od najukusnijih pekarskih proizvoda, s rupom u sredini ili bez nje.

PortalOko.hr Copyright 2011 - 2018. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.
Kategorije: Hrvaška

Postoji način na koji se može vratiti svježina starom komadu kruha

Sre, 12/12/2018 - 12:16
Postoji način na koji se može vratiti svježina starom komadu kruha Postoji način na koji se može vratiti svježina starom komadu kruha Eksperimenti s hranom odlična su stvar, pogotovo kada nam otkrivaju načine da “vratimo u život” hranu koja bi inače završila u smeću. 12. prosinca 2018. 11:16 12. prosinca 2018. 11:17 PortalOko.hr pixabay Kuhinjski trikovi var _gaq = _gaq || []; _gaq.push(['_setAccount', 'UA-22958801-1']); _gaq.push(['_trackPageview']); (function () { var ga = document.createElement('script'); ga.type = 'text/javascript'; ga.async = true; ga.src = ('https:' == document.location.protocol ? 'https://ssl' : 'http://www') + '.google-analytics.com/ga.js'; var s = document.getElementsByTagName('script')[0]; s.parentNode.insertBefore(ga, s); })();

U ovom opisu vjerojatno ste prepoznali i onaj komad kruha koji stoji u vašoj kuhinji već nekoliko dana, no zahvaljujući ovom jednostavnom kuhinjskom triku više ga ne morate baciti u smeće, pišu finirecepti.net.hr.

Evo što možete napraviti:1. korak – Natopite kruh vodom

Iako zvuči pomalo odvratno (tko još želi jesti gnjecavi kruh?), nemojte se obeshrabriti jer ovo je tek prvi korak. Stavite kruh pod mlaz hladne vode i pričekajte dok korica ne bude natopljena. Svakako pripazite da mekani dio kruha ne postane premokar.

2. korak – Ispecite ga!

Upalite pećnicu na 150-160°C i ubacite natopljenu štrucu kruha. Pecite 6 do 12 minuta, ovisno o tome koliko se vode nalazi u kruhu.

I to je sve! Ovaj trik djeluje jer se voda koju je upila korica pretvara u paru – ovo rehidrira unutrašnjost kruha te ona opet postaje mekana, a toplina iz pećnice omogućit će vam hrskavu koricu izvana.

PortalOko.hr Copyright 2011 - 2018. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.
Kategorije: Hrvaška

OVO GOVORI PUNO O VAMA Koji dio tijela prvi perete pod tušem?

Sre, 12/12/2018 - 12:03
OVO GOVORI PUNO O VAMA Koji dio tijela prvi perete pod tušem? OVO GOVORI PUNO O VAMA Koji dio tijela prvi perete pod tušem? Kad je riječ o osobnoj higijeni, svi imamo neke rutine kojih se držimo. Različiti ljudi ne posvećuju jednaku pažnju istim dijelovima tijela, a Bright Side piše da dio tijela koji perete prvi govori ponešto o vašoj osobnosti. 12. prosinca 2018. 11:03 12. prosinca 2018. 11:03 PortalOko.hr Pixabay.com Osobna higijena var _gaq = _gaq || []; _gaq.push(['_setAccount', 'UA-22958801-1']); _gaq.push(['_trackPageview']); (function () { var ga = document.createElement('script'); ga.type = 'text/javascript'; ga.async = true; ga.src = ('https:' == document.location.protocol ? 'https://ssl' : 'http://www') + '.google-analytics.com/ga.js'; var s = document.getElementsByTagName('script')[0]; s.parentNode.insertBefore(ga, s); })();

Također, uzmite u obzir da je ovo zabavan članak kojem je cilj malo vas opustiti, a ne dati vam stručno mišljenje, piše Index.

Lice

Ako je lice prvi dio tijela koji perete, polažete puno pažnje na svoja osjetila, njuh, okus, dodir, vid i sluh. To znači da se jako brinete o tome kako vas drugi percipiraju. Često ste anksiozni i pitate se što drugi misle o vama. Nerijetko ste frustrirani ili pod stresom, teško vam je čuti neugodne stvari o sebi.

Noge i ruke

Ako su noge među dijelovima tijelima kojima prvo posvećujete pažnju, vjerojatno ste skromna i prizemljena osoba. No postoji i druga simbolika, ruke i noge smatraju se simbolom snage pa je stavljanje prioriteta na njih znak vaše snage da jasno iskažete svoje mišljenje.

Ako najprije perete pazuhe, vjerojatno ste popularna i pouzdana osoba. Također, nije vam teško naporno raditi.

Intimni dijelovi

Vjerojatno ste vrlo sramežljiva osoba, introvert s niskim samopouzdanjem. U većim skupinama rijetko obraćaju pažnju na vas, no oni koji vas poznaju, znaju da ste iskreni. Iako često odustajete od borbe za sebe, oni koji su vam bliski, osjećaju se ugodno u vašem društvu.

Prsa

Samouvjerena ste osoba koja se osjeća ugodno u svojoj koži. Praktični ste i izravni, odlučni i neovisni. Rijetko ćete se zbuniti, a ljudi vam se dive zbog vaše samostalnosti.

Kosa

Volite disciplinu i red. Pranje najvišeg dijela tijela ukazuje na to da imate snažna uvjerenja te se smatrate praktičnom osobom. Znate upravljati svojim vremenom i poznati ste po svojoj praktičnosti. 

Vrat i ramena

Najmarljiviji ljudi najčešće prvo peru vrat i ramena, koji simboliziraju teret koji nose. Pozitivna ste i ambiciozna osoba te isto očekujete od drugih.

Kompetitivni ste i volite biti korak ispred ostalih.

Leđa

Leđa simboliziraju svjesnost jer uključuju kralježnicu i živčani sustav. Jako ste rezervirani i oprezni te ne vjerujete baš svemu što čujete. 

PortalOko.hr Copyright 2011 - 2018. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.
Kategorije: Hrvaška

DIGITALNO PEČAĆENJE Od sljedeće godine Porezna uprava će vam biznis moći izbrisati s interneta

Sre, 12/12/2018 - 11:57
DIGITALNO PEČAĆENJE Od sljedeće godine Porezna uprava će vam biznis moći izbrisati s interneta DIGITALNO PEČAĆENJE Od sljedeće godine Porezna uprava će vam biznis moći izbrisati s interneta U pozadini porezne reforme, od 1. siječnja Vlada drakonski povečala ovlasti poreznicima. Moći će doslovno u Hrvatskoj ukinuti pristup AirBnB-u i Facebooku, zabraniti ulazak na domaće tržište novim Uberima i uklanjati hrvatske web trgovine i mobilne aplikacije s interneta. Stručnjaci upozoravaju da se digitalnim pečaćenjem krši Ustav i pravna stečevina EU-a. 12. prosinca 2018. 10:57 12. prosinca 2018. 10:57 PortalOko.hr Pixabay.com Novost zakona var _gaq = _gaq || []; _gaq.push(['_setAccount', 'UA-22958801-1']); _gaq.push(['_trackPageview']); (function () { var ga = document.createElement('script'); ga.type = 'text/javascript'; ga.async = true; ga.src = ('https:' == document.location.protocol ? 'https://ssl' : 'http://www') + '.google-analytics.com/ga.js'; var s = document.getElementsByTagName('script')[0]; s.parentNode.insertBefore(ga, s); })();

Od 1. siječnja 2019. Hrvatska uvodi digitalno pečaćenje. Novost je to iz Općeg poreznog zakona, koji je Hrvatski sabor usvojio 21. studenog, a koju su poduzetnici, na svoje zaprepaštenje, tek sad uočili., piše Poslovni dnevnik.

Naime, jednako kao što danas inspektori Porezne uprave mogu zapečatiti neki kiosk, pekarnicu ili trgovinu te im tako stopirati poslovanje, za tri tjedna moći će stopirati i poslovanje web trgovina, cloud servisa, mobilnih aplikacija, web portala i svega drugog u digitalnom prostoru u Hrvatskoj.

Znamo li da danas gotovo i nema usluge u prijevozu, turizmu, financijama, trgovini, marketingu te brojnim drugim industrijama, a da im usluga na neki način ne ovisi o internetu, onda je lako zaključiti da je digitalno pečaćenje prijetnja dobrom dijelu hrvatskog gospodarstva.

Neće funkcionirati s trakicom i voskom na vratima, već će Porezna uprava moći zabraniti rad poduzetničke digitalne usluge, vjerojatno, dajući naredbu svim telekomima da svojim korisnicima u Hrvatskoj onemoguće pristup do vas. Naglasili smo “vjerojatno”, jer digitalno pečaćenje je po članku 44. Općeg poreznog zakona jako široko i neprecizno definirano.

Ne čudi stoga što se u poslovnoj javnosti pojavio prijepor da li se kroz digitalno pečaćenje pokušava doskočiti trendu hrvatskih poduzetnika da tvrtke osnivaju u inozemstvu ili je to priprema napada na Amazon, Apple, Facebook, Google i Microsoft da prodaju u Hrvatskoj organiziraju preko lokalnih tvrtki a ne preko Irske. Ili su se pak lokalni političari dosjetili načinu kako spriječiti neki budući Uber da uskoči na hrvatsko tržište.

Postoji i dvojba da li je to model po kojem se želi spriječiti strane online kladionice i kockarnice da nude usluge u Hrvatskoj. No, to otvara i pitanje kako je to različito od Uberovog ulaska u Hrvatskoj koji je iz perspektive EU uobičajen, ali ne i iz perspektive hrvatskih zakona. Drugim riječima, mnogi se pitaju da li su poreznici pod bor dobili drakonske škare za odsjeći bilo kojeg EU online poduzetnika s hrvatskog tržišta.

Jedan od prvih koji su upozorili na problem s digitalnim pečaćenjem je predsjednik UBIK-a i odvjetnik Vlaho Hrdalo koji smatra da je to protuustavno rješenje, odnosno protivno čl. 49. Ustava RH koji jamči poduzetničke slobode, kao i temeljnim pravima EU.

“U zakonskim izmjenama se vrlo spretno izbjeglo navesti da je za primjenu ove mjere potrebno kršenje nekog zakona pa je rušenje nečije, primjerice, internetske stranice od strane Porezne moguće bez postojanja čak i osnovane sumnje”, kaže Hrdalo.

Dodaje da je posebno opasan način na koji su dane ovlasti poreznicima da odlučuju o tome kad primijeniti digitalno pečaćenje. Pojašnjava da je zakonodavac uvjete za primjenu ove mjere svjesno postavio alternativno: Potrebno je ili ostvarivanje poreznih pogodnosti ili nastanak nenadoknadive štete što znači da se mjera može primijeniti i kad nikakva šteta ne nastane.

Kako bi ilustrirao do koje se mjere digitalno pečaćenje može rastegnuti u primjeni navodi primjer Youtubea. Tvrdi da je to prva stranica koju će poreznici temeljem novog OPZ-a 1. siječnja moći blokirati.

“YouTube ispunjava sve uvjete. Iako je pružatelj medijskih usluga u smislu hrvatskog Zakona o elektroničkim medijima, izbjegava primjenu tog propisa i pritom ostvaruje porezne pogodnosti, jer porez plaća u Irskoj”, kaže Hrdalo.

Porezni stručnjaci Šime Prtain i Pere Mioč iz Mazarsa potvrđuju da je ova intervencija izazvala niz nejasnoća i stoga očekuju pojašnjenja u najavljenom Pravilniku o provedbi OPZ-a. No, po njima već se nameće zaključak da zbog široke formulacije i nedorečenosti, ove izmjene u određenoj mjeri unose pravnu nesigurnost. Iako se radi o izmjenama OPZ-a, naime, kažu da u trenutnim okolnostima proizlazi da predmetna odredba nema previše veze s porezima.

Promatrajući formulaciju ove odredbe, proizlazi da nova, neuobičajeno široka ovlaštenja - zabrana daljnjeg rada - Porezna uprava može primijeniti samo ako se određena gospodarska djelatnost obavlja putem interneta pri čemu nisu ispunjeni zahtjevi posebnih propisa za obavljanje te djelatnosti. Prema komentarima u sklopu javne rasprave, navode, većina sudionika je bila uvjerenje da su ovi uvjeti prije svega usmjereni k sprječavanju budućih pojava poput Ubera koje će ‘zaobilaziti’ zahtjeve posebnih propisa.

Međutim, kako nije bilo službene potvrde ovog stava od strane zakonodavca, smatraju da će prva primjena ove odredbe rasvijetliti mnoge stvari.Čak i ako su navedeni uvjeti ispunjeni, Porezna ima pravo blokirati pristup internet stranici samo ako je dodatno ispunjen barem jedan od dva uvjeta, pa kao prvi navode da se obavljanjem djelatnosti na opisani način stječu nepripadajuće porezne pogodnosti, što je formulacija koja je izazvala najveće dvojbe u stručnoj javnosti.

“Niz odredbi tuzemnih poreznih propisa, međunarodnih ugovora te Direktiva i Uredbi EU Poreznoj upravi pružaju dovoljno široku pravnu osnovu za razrezivanje poreza u slučajevima gdje nerezidenti ili rezidenti institucionalno pokušavaju izbjeći poreznu obvezu ili takve obveze nisu ni svjesni. Budući da PU već ima zakonski okvir koji joj dozvoljava naplatu poreza u takvim slučajevima, s poreznog aspekta ostaje nejasno zašto bi to bio povod za zabranu rada. Štoviše, ovaj članak OPZ-a ne govori o tome da će PU naplatiti taj porez, nego blokirati pristup Internet stranici što svakako nije očekivani smjer, kažu Prtain i Mioč.

Naši sugovornici iz Mazarsa dodaju i da je sporan drugi uvjet “da se izaziva teško nadoknadiva šteta za društvenu zajednicu”, jer nije jasno koji su kriteriji za procjenjivanje istog, kao ni razlog zbog kojeg se PU dodjeljuje ovlaštenje za arbitrarno prosuđivanje takvih neporeznih kategorija.

Nadalje, i drugi stručnjaci u svom osvrtu navode da je primijećena pojava na našem tržištu sve većeg broja aktivnosti subjekata registriranih izvan RH, pa se fiskus pokušava upotrijebiti u svrhe koje nisu primarno porezne. Poreznu upravu po novome se koristi u sprječavanju obavljanja djelatnosti na nezakoniti način.

No, nova mogućnost u praksi bi se mogla svesti, prema riječima jednog uglednog poreznog savjetnika, da ste bez ikakve mogućnosti pravne intervencije izloženi poreznoj represiji po diskrecijskom pravu kroz jednu vrst kaznene mjere zabrane rade od strane poreznih tijela, iako je sporno, kaže, jesu li ona kvalificirana za utvrđivanje zakonitosti nečijeg poslovanja u pogledu ispunjavanja svih uvjeta koji su regulirani posebnim propisima za obavljanje djelatnosti.

“Utvrđivanje uvjeta zakonitosti za obavljanje djelatnosti, kao prva pretpostavka, čini se da je više pitanje za inspekciju Ministarstva gospodarstva. Ako bi oni to utvrdili, tijelo koje je u poreznom nadzoru, potom bi na utvrđeno iskorištavanje poreznih pogodnosti kao drugu pretpostavku trebalo subjekt obvezati na plaćanje poreza, a ne izreći zabranu rada”, kaže stručnjak koji nije želio biti imenovan.

Ministarstvo financija i Porezna uprava do zaključenja broja nisu nam odgovorili na upit.

PortalOko.hr Copyright 2011 - 2018. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.
Kategorije: Hrvaška

IZABRALI PACIJENTI Oni su najbolje liječnice i liječnici u Hrvatskoj

Sre, 12/12/2018 - 11:52
IZABRALI PACIJENTI Oni su najbolje liječnice i liječnici u Hrvatskoj IZABRALI PACIJENTI Oni su najbolje liječnice i liječnici u Hrvatskoj Ovo je peta godina objave popisa najboljih doktorica i doktora po izboru pacijenata u Republici Hrvatskoj. 12. prosinca 2018. 10:52 12. prosinca 2018. 10:52 PortalOko.hr Pixabay.com Popis var _gaq = _gaq || []; _gaq.push(['_setAccount', 'UA-22958801-1']); _gaq.push(['_trackPageview']); (function () { var ga = document.createElement('script'); ga.type = 'text/javascript'; ga.async = true; ga.src = ('https:' == document.location.protocol ? 'https://ssl' : 'http://www') + '.google-analytics.com/ga.js'; var s = document.getElementsByTagName('script')[0]; s.parentNode.insertBefore(ga, s); })();

Portal najdoktor.com objavio je popis najdoktora ove godine, a, kako navode, kriteriji po kojima je portal birao najbolje doktorice i doktore u 2018. godini su:

a) ukupan broj komentara;

b) odnos broja pozitivnih i negativnih komentara i

c) kvaliteta samih komentara.

Također, kao i proteklih godina, komentari koji su se odnosili na vrijeme čekanja i osoblje nisu se uzimali u obzir iz razloga što u mnogim slučajevima doktorice i doktori ne mogu birati osoblje niti utjecati na broj pacijentica i pacijenata, navode na portalu.

Slijedi popis:

 

ABDOMINALNI KIRURG:

Hrvoje Tomasović - Zagreb

Mato Ćurić – Osijek

ANESTEZIOLOG:

Sanja Toljan - Zagreb

DJEČJI KIRUG:

Nado Bukvić – Rijeka

Zenon Pogorelić – Split

Zoran Barčot, Zoran Bahtijarević, Tomislav Luetić, Stanko Ćavar, Fran Štampalija, Dražen Belina, Andrija Car - Zagreb

DERMATOVENEROLOG:

Ivana Hlevnjak – Split

Sanja Gregurić, Suzana Ljubojević-Hadžavić, Željana Bolanča, Snježana Komadina-Bauer, Ljiljana Škrinjar, Lena Kotrulja, Jolanda Kanižaj-Rajković, Maja Ceković, Snježana Kramarić, Dijana Celić – Zagreb

ENDOKRINOLOG:

Zoran Vučinović – Split

Dubravka Dvorščak – Varaždin

Maja Berković-Cigrovski, Gorana Mirošević, Tina Dušek, Davorka Herman-Mahečić – Zagreb

Mirjana Jukica – Split

Matija Žutelija Fattorini, Blaženka Nekić, Svetislav Polovina, Stjepko Bućan, Spomenka Sremac-Bohaček, Maja Mirković - Zagreb

GASTROENTEROLOG:

Miloš Lalovac – Dubrovnik

Davor Hrabar, Marinko Marušić, Ivo Carić, Davor Radić – Zagreb

Abdulkader Gharib – Vukovar

Ivica Žuvela – Benkovac

Romana Švaljek-Toth, Alen Šelović – Bjelovar

Slavko Marić - Biograd na Moru

Ivan Vlastelić – Crikvenica

Zoran Tešanović, Zoran Cikatić – Dubrovnik

Darko Gusić, Mirjana Vrkljan-Radošević – Gospić

Dejan Šakoronja – Jastrebarsko

Linda Zanchi – Kaštela

Edmond Paljušaj - Općina Matulji

Zoran Popović, Siniša Matković, Sabina Galić, Mandica Galović, Mirjana Rubin, Dimitrije Milojković, Andrijana Muller-Vranješ, Mićo Rosso – Osijek

Boris Uhač – Opatija

Nero Marinović – Omiš

Mirela Markanović-Mišan,, Tomislav Perkov, Dragan Belci – Pula

Alen Dumančić – Pakrac

Domagoj Dokozić, Krešimir Musić – Požega

Lina Štefanić – Poreč

Irena Marinović - Ploče

Miodrag Vezmar, Miljenko Manestar, Ivan Saftić, Herman Haller, Dubravka Kalinić, Aleks Finderle – Rijeka

Željko Blažinkov, Vesna Ćosić, Leonardo Tomić, Krešimir Barišić - Slavonski Brod

Dubravka Branica, Zdeslav Benzon, Vedran Hrboka, Tihomir Bušić, Hrvoje Vlašić, Teo Budimir, Tatjana Postrak-Jukić, Tanja Vukušić-Pušić, Sandra Benzon, Robert Vulić, Nives Luetić, Marko Mimica, Jelena Marušić, Jakov Viđak, Dino Markovina, Baldo Obad, Ante Radić, Ante Pecotić, Ante Mršić – Split

Nenad Škvorc – Samobor

Lidija Pejković – Solin

Nelka Tomić – Šibenik

Zdenka Japundžić – Vinkovci

Aleksandar Jukić, Ivana Risek, Hrvoje Brijačak, Borislav Dokuzović – Varaždin

Krešimir Vranić, Ivica Vlatković, Ilva Marić, Edita Tadić – Zadar

Magid Ayoub – Zaprešić

Ana Tikvica-Luetić, Igor Srček, Josip Juras, Sandra Flisar, Sandra Novak, Tomislav Hafner, Dorotea Pavan-Jukić, Zrinka Komadina-Estatiev, Zlatko Topalović, Krunoslav Kuna, Mislav Herman, Josip Valetić, Željko Duić, Zdravko Jeleković, Vladimir Novak, Ozren Grgić, Oliver Vasilj, Pavo Perković, Zahi Khouri, Neven Tučkar, Vladimir Janđel, Višnja Tadić, Ljubomir Jokanović, Karlo Tomičić, Boris Franulović, Višnja Latin, Danijel Šeba, Vedran Kardum, Ulla Marton, Trpimir Goluža, Marina Šprem, Ivan Grbavac, Ante Vuković, Ivan Bolanča, Držislav Kalafatić, Tihana Mazalin, Sanja Tadić, Sanja Boras, Jasenka Grujić Koračin, Bruno Vuletić, Snježana Belak, Romana Dmitrović, Sanja Gršić-Burić, Ratko Matijević, Nataša Šemnički, Miro Šimun Alebić, Milan Pavlović, Martina Ujević, Mario Ćurić, Maja Gudelj, Vladimir Blagaić, Lenija Pavić-Lugović, Karmen Dubreta, Josip Đelmiš, Mario Kerner, Mario Podgajski, Ivka Djaković, Ingrid Marton, Ilija Alvir, Goran Vujić, Erden Radončić, Dženis Jelčić, Dražen Lučinger, Dražan Butorac, Dragana Ljubojević-Grgec, Darko Husar, Danka Mirić-Tešanić, Duško Pall, Dario Majnarić, Danijela Lučić, Damir Kovačević, Damir Bagović, Branko Rajhvajn, Berivoj Mišković, Ana Zovak, Tomislav Župić – Zagreb

Slobodanka Ostojić-Kolonić, Sandra Bašić-Kinda, Pavle Rončević - Zagreb

Robert Matutinović, Milan Marković – Split

Vedran Tomašić, Tajana Silovski, Tajana Filipec-Kanižaj, Marica Bračić-Kalan, Ljubica Vazdar, Ingrid Prkačin, Inga Mandac-Rogulj, Gordana Štajminger, Dean Mileta - Zagreb

Ante Anić - Zadar

Jure Mirat, Edvard Galić, Aleksander Ernst - Zagreb

KARDIOKIRURG:

Hrvoje Gašparović, Igor Rudež - Zagreb

Darko Krstov – Dubrovnik

Kanito Bilan, Ognjen Barčot – Split

Zvonko Zadro, Hrvoje Kisić, Branislav Kocman, Amir Ibukić, Tin Ehrenfreund, Josip Lovrić - Zagreb

MAKSILOFACIJALNI KIRURG:

Predrag Knežević, Tomica Bagatin, Ivan Zajc - Zagreb

MIKROBIOLOG:

Javorka Leko-Grbić - Split

Krešimir Galešić - Zagreb

Dragan Mejakić – Ogulin

Ingrid Škarpa-Prpić – Rijeka

Darijo Sučević, Mario Mihalj – Split

Željka Petelin-Gadže, Vida Demarin, Vesna Brinar, Pavao Krmpotić, Morana Ivičić – Zagreb

NEUROKIRURG:

Bojan Milanov – Pula

Vlatko Ledenko – Split

Dinko Štimac – Rijeka

Zdravko Heinrich, Vjekoslav Jeleč, Tomislav Sajko, Robert Saftić, Pavle Miklić, Miroslav Vukić, Marin Stančić, Krešimir Rotim, Jurica Maraković, Goran Mrak, Josip Paladino, Hrvoje Jednačak, Vatroslav Čerina, Darko Chudy, Andrej Desnica, Damir Tomac – Zagreb

ORALNI KIRURG:

Willy Kocjan – Rijeka

Marijan Baranović - Slavonski Brod

Damir Roki - Varaždin

Krešimir Doblanović, Marko Bajs, Filip Štimac, Davor Brajdić, Leonard Bergovec, Krešimir Johman, Jurica Krhen, Brankica Borisov, Berislav Perić - Zagreb

OFTALMOLOG:

Darko Batistić, Dobrila Karlica – Split

Zlatko Juratovac, Nenad Vukojević, Nadežda Bilić, Miro Kalauz, Maja Bohač, Irena Škegro, Gorana Paviči

, Damir Bosnar, Jelena Petrinović-Dorešić - Zagreb

Jelena Roganović – Rijeka

Tomislav Orešić, Ljerka Eljuga, Ivan Milas, Fedor Šantek, Andrej Roth, Adem Hajredini - Zagreb

Daria Štambuk-Ćosić, Mateja Jelić, Martina Ivanec Sapunar - Zagreb

Zdravko Jotanović, Danijel Lopac - Općina Lovran

Miroslav Hašpl - Općina Krapinske Toplice

Ivan Rakovac - Općina Funtana

Tomislav Čengić, Ozren Kubat, Trpimir Vrdoljak, Danijel Matek , Tomislav Đapić, Tomislav Smoljanović, Mislav Jelić, Miljenko Franić, Milan Milošević, Ivan Bojanić, Ivan Benčić, Darko Antičević, Alan Mahnik, Tomislav Ribičić, Damir Hudetz – Zagreb

OPĆI KIRURG:

Jakov Mihanović – Zadar

Franjo Rudman, Ana Majsec-Budak, Zrinko Madžar, Zoran Veir, Tomislav Baotić, Stipislav Jadrijević, Vide Bilić, Mladen Japjec, Mislav Rakić, Leonardo Patrlj, Krešimir Buli

, Emil Kinda – Zagreb

OBITELJSKA MEDICINA:

Mirjana Krstić-Arbanas, Janja Radić – Bakar

Mario Čurlin, Dragana Adžović-Andrić – Dubrovnik

Ana Karlak-Mahovlić – Đurđenovac

Snježana Vučić-Peris – Karlovac

Nenad Delić – Knin

Dragica Polančec-Fodor – Koprivnica

Zrinjka Dananić, Vesna Samardžić-Ilić, Valentina Hečimović, Albina Dumić – Osijek

Ivana Križanić – Petrinja

Zvjezdana Ćatović, Magda Martinčević-Diminić – Pula

Aleksandar Ljubotina, Damir Ševeljević, Eda Karlović, Jadranka Šoić, Nina Bašić-Marković, Ljiljana Radović-Antolović – Rijeka

Silvana Milovac, Jadranka Bandalo-Žebčević, Doris Pallaoro-Šarotić – Split

Emina Mehičić - Slavonski Brod

Ivana Prpić-Znidarčić – Sambor

Maja Milinković - Sveta Nedjelja

Sanja Šikić-Kukić - Velika Gorica

Sanja Škudar-Popović – Varaždin

Marija Sotinac – Vinkovci

Ana Dunatov, Biljana Žigurski-Mračić, Damir Biloglav – Zadar

Kristina Turk, Renata Kučan, Vlasta Nemet-Krznarić, Vlatka Topolovec-Nižetić, Sanja Župan-Kovačić, Sanja Mehmedović, Danko Fratrić, Nives Tarle-Bajić, Ivan Pokrovac, Željko Razum, Vlatka Nevistić, Vjekoslava Amerl-Šakić, Verica Brozović-Kisić, Vera Šoštarić-Želalić, Vanja Gojak-Marjanović, Valentina Nakić, Tamara Perleta-Stambolija , Tajana Lovnički-Kontent, Snježana Rožić-Stipčić, Sanja Badrić-Ranilović, Oskar Crnalić, Nevenka Sremac, Nada Majić, Mladen Štritof, Mladen Prlina, Mirjana Čop-Katunar, Milan Mazalin, Ljubica Lazić-Vuletić, Ljuba Rauški-Naglić, Jasna Stilinović, Jasminka Bunjevčević-Šeša, Jadranka Suton, Jadranka Grbić, Hrvoje Uremović, Hrvoje Tiljak, Gabrijela Papić, Davor Mlikotić, Goran Nekić, Dario Čurik, Branka Martinović-Juroš, Branislava Čilić, Tatjana Lovnički-Kontent, Blanka Jakić, Koraljka Marušić, Biserka Mrgan-Tomičić, Biserka Jankolija, Anita Krišto, Željka Šubarić, Marija Antonija Jurković – Zagreb

OTORINOLARINGOLOG:

Bojan Fanfani – Karlovac

Zlatko Kljajić, Draško Cikojević, Zaviša Čolović, Robert Tafra, Ivan-Anđelko Lisec – Split

Domagoj Butigan – Varaždin

Marko Velimir Grgić, Vinko Borčić, Tomislav Baudoin, Robert Trotić, Renato Janušić, Mirko Ivkić, Mihael Ries, Lana Kovač-Bilić, Krešimir Gršić, Ivan Rašić, Josip Markešić, Ivica Klapan, Ivan Ožegović, Siniša Stevanović, Goran Gudelj, Davor Vagić, Borut Marn, Boris Šimunjak, Boris Filipović, Boris Bumber – Zagreb

PSIHIJATAR:

Spomenko Ilić – Bjelovar

Anamarija Milun – Popovača

Igor Girotto - Rijeka

Damir Mrass, Anđelko Beg – Split

Nikola Drobnjak - Vukovar

Zorana Kušević, Željka Smerdelj, Tihana Jendričko, Marijan Montani, Ljiljana Škrinjarić, Herman Vukušić, Goran Jurcan, Rudolf Gregurek, Anto Orešković, Milan Košuta, Davor Zdunić, Branko Potočnik - Zagreb

PARODONTOLOG:

Dario Bojčić - Split

PSIHOTERAPEUT:

Iva Stasiow - Zagreb

Saša Srića, Mihovil Vrčić, Sanja Popović-Grle - Zagreb

PLASTICNI KIRURG:

Bojan Ignatovski - Daruvar

Matija Miletić, Ivo Džepina, Rado Žic, Mladen Duduković, Dinko Bagatin - Zagreb

Danijel Kardoš – Belišće

Ivona Brbora - Dubrovnik

Marija Spajić – Karlovac

Dinka Belobrajić - Kraljevica

Jadranka Petrović-Schneider, Jadranka Arambašić, Bojana Petrov-Križanović – Osijek

Tatjana Ravnić-Bunčić, Mirna Milevoj-Ražem – Pula

Neven Čače, Sanjin Kilvain, Gordana Tomašić-Čubranić – Rijeka

Luka Stričević, Tamara Bošnjak, Vitomir Metličić, Snježana Kapor-Jeričević, Meira Kraus, Dubravko Matić, Denis Mladinić-Vulić, Blanka Labura – Split

Ilonka Artuković – Samobor

Kornelija Kovač - Velika Gorica

Davorka Vitlov-Čirjak – Zaprešić

Ana Balažin-Vučetić, Mirjana Tomčić, Erina Leona Cetinić, Đurđica Šešo-Šimić, Stipe Čular, Sandra Vukšić, Oskar Lučev, Oleg Jadrešin, Milivoj Jovančević, Metka Regan, Marinka Marić, Lidija Sekulović-Uzelac, Iva Palčić, Dubravka Petrašević, Diana Puževski, Arnes Rešić, Andrea Kostinčer-Pojić, Andrea Cvitković-Roić - Zagreb

Otmar Rubin – Osijek

Nikola Ivan Leder – Velika Gorica

Željko Herceg, Vinko Vidjak, Marija Marušić, Ivo Gregurić, Drago Odak, Bojan Jernej - Zagreb

REUMATOLOG:

Vesna Budišin – Čakovec

Dušanka Kaliterna-Martinović – Split

Miroslav Mayer, Miroslav Harjaček, Branimir Anić - Zagreb

STOMATOLOG:

Miroslav Korda – Dubrovnik

Zorana Čizmić – Općina Dugi Rat

Luka Lubina – Knin

Ljiljana Peharda-Ivić - Općina Vidovec

Vladimir Haring, Sanja Mihaljčić, Mirela Veselinović, Josip Prpić, Josip Čes, Dijana Tomičić, Anastazija Aščić-Tokić – Osijek

Tomislav Vuletić, Neven Crepulja, Goran Grenko - Rijeka

Dea Jurić-Perković, Ante Kovačić, Mia Roglić – Split

Ivica Knežević – Samobor

Milija Baldić-Lukšić – Trogir

Vladimir Hađinac – Vinkovci

Ninoslav Jolić – Vukovar

Ivan Marić, Sergej Kuštera – Zadar

Karla Ledić, Marta Krolo, Blanka Jozinović, Nenad Baltić, Sandra Petaros-Sikirić, Aleksandra Pavelić, Sanja Štefančić, Vladimir Basić, Valerija Milković-Budimlija, Sanja Konjević-Jelenčić, Nino Balenović, Rifet Herić, Nina Farkaš, Nikola Petričević, Marko Matutinović, Mario Sesar, Maja Štimac-Jagodić, Luka Stojić, Marija Sović-Buntjelić, Kristina Horvat, Ivana Petrović-Poljak, Nikola Krišto, Nenad Klasić, Josip Marcelić, Jadranka Labura, Ivana Golubić Bago, Ivan Miletić, Ivan Sertić, Ivan Katalinić, Igor ivanković, Nives Romana Beketić-Lušić, Inga Vučković, Gordana Krupić, Goran Katona, Davor Matković, Zlatan Vajzović, Davor Jokić, Blaženko Crnojević, Davor Ćurković, Maja Flajnik, Tatjana Knego, Marin Radić, Tajana Kušeta-Antić, Darko Čajić, Blanka Radujković, Marija Stilinović-Bjelica, Janko Naka, Majda Plišić, Biserka Dumnica, Berislav Mostarac, David Basač - Zagreb

SPEC. NUKLEARNE MEDICINE:

Josip Staničić, Sanja Kusačić-Kuna – Zagreb

SPECIJALIST STOMATOLOŠKE PROTETIKE:

Jozo Ćosić, Mirna Munitić, Ivo Gašparac - Zagreb

TORAKALNI KIRURG:

Igor Nikolić, Dinko Stančić-Rokotov - Zagreb

Predrag Mamontov – Pula

Kristian Krpina – Rijeka

Nikola Knežević, Neven Kapun, Igor Tomašković, Dalibor Čičin-Šain, Igor Grubišić, Ahmad El-Saleh, Miroslav Tomić -Zagreb

VASKULARNI KIRURG:

Vladimir-Zvonimir Pelegrin - Zagreb

PortalOko.hr Copyright 2011 - 2018. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.
Kategorije: Hrvaška

BOŽIĆNA BAJKA Bogat i zabavan program na Stradunu, slatki regali za najmlađe

Sre, 12/12/2018 - 11:43
BOŽIĆNA BAJKA Bogat i zabavan program na Stradunu, slatki regali za najmlađe BOŽIĆNA BAJKA Bogat i zabavan program na Stradunu, slatki regali za najmlađe Turistička zajednica grada Dubrovnika i ove godine, u sklopu programa Dubrovačkog zimskog festivala, organizira zabavni program za najmlađe, Božićnu bajku, koja će se održati 16. prosinca, s početkom u 15 sati na Stradunu. 12. prosinca 2018. 10:43 12. prosinca 2018. 10:43 PortalOko.hr Goran Mratinović/ Dubrovački dnevnik U nedjelju var _gaq = _gaq || []; _gaq.push(['_setAccount', 'UA-22958801-1']); _gaq.push(['_trackPageview']); (function () { var ga = document.createElement('script'); ga.type = 'text/javascript'; ga.async = true; ga.src = ('https:' == document.location.protocol ? 'https://ssl' : 'http://www') + '.google-analytics.com/ga.js'; var s = document.getElementsByTagName('script')[0]; s.parentNode.insertBefore(ga, s); })();

Za ovogodišnji zabavni i veseli program Božićne bajke pobrinut će se Dubrovački mališani, Orkestar Umjetničke škole, Mak teatar koji će igrati predstavu za djecu ''Božićna olovka Hoki - Poki'', Plesni studio Lazareti, Le Petit Festival te Župske mažoretke.

Cijeli program upotpunit će i četiri Djeda Božićnjaka koji će ovom prilikom podijeliti preko tisuću slatkih regala za one najmlađe.

"Dođite i uživajte u šarolikom programu ovogodišnje Božićne bajke!", poručili su iz Turističke zajednice.

PortalOko.hr Copyright 2011 - 2018. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.
Kategorije: Hrvaška