Portal Oko

Syndicate content Portal Oko
Mi slobodno pišemo, vi slobodno čitajte!
Updated: 28 min 52 sek od tega

NESTAO TIJEKOM NOĆI Ukraden automobil u Komolcu, jeste li ga vidjeli?

Ned, 16/09/2018 - 20:56
NESTAO TIJEKOM NOĆI Ukraden automobil u Komolcu, jeste li ga vidjeli? NESTAO TIJEKOM NOĆI Ukraden automobil u Komolcu, jeste li ga vidjeli? Dubrovkinja Anela Đuderija objavila je u Facebook grupi Radarska kontrola Dubrovnik i okolica fotografiju automobila koji je tijekom noći ukraden u Komolcu. 16. rujna 2018. 18:56 16. rujna 2018. 18:56 PortalOko.hr Radarska kontrola Dubrovnik i okolica/ Facebook Viđen oko podne uz Šumet var _gaq = _gaq || []; _gaq.push(['_setAccount', 'UA-22958801-1']); _gaq.push(['_trackPageview']); (function () { var ga = document.createElement('script'); ga.type = 'text/javascript'; ga.async = true; ga.src = ('https:' == document.location.protocol ? 'https://ssl' : 'http://www') + '.google-analytics.com/ga.js'; var s = document.getElementsByTagName('script')[0]; s.parentNode.insertBefore(ga, s); })();

Danas oko podne automobil je viđen pokraj Šumeta bez registracijskih tablica, a Dubrovkinja poziva sve koji vide ukradeni automobil da odmah obavijeste policiju ili da proslijede svaku informaciju na broj mobitela 091/518-238-9

Izvor: Dubrovački dnevnik.

PortalOko.hr Copyright 2011 - 2018. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.
Kategorije: Hrvaška

Ovo su trenutno najpopularnija imena koja se davaju bebama

Ned, 16/09/2018 - 16:13
Ovo su trenutno najpopularnija imena koja se davaju bebama Ovo su trenutno najpopularnija imena koja se davaju bebama Uskoro će se znati koja su imena bila najpopularnija ove godine, no prema anketama provedenim među novopečenim roditeljima, već se primjećuje da se neka imena spominju češće od drugih. 16. rujna 2018. 14:13 16. rujna 2018. 14:13 PortalOko.hr pixabay Bila popularna devedestih var _gaq = _gaq || []; _gaq.push(['_setAccount', 'UA-22958801-1']); _gaq.push(['_trackPageview']); (function () { var ga = document.createElement('script'); ga.type = 'text/javascript'; ga.async = true; ga.src = ('https:' == document.location.protocol ? 'https://ssl' : 'http://www') + '.google-analytics.com/ga.js'; var s = document.getElementsByTagName('script')[0]; s.parentNode.insertBefore(ga, s); })();

Najčešće su to imena koja su bila popularna devedesetih godina. Roditelji kažu kako im se najviše sviđaju imena Danijel, Samuel, Luka, Ema i Hana, piše Index.

Ured za statistiku Velike Britanije otkriva da izumiru imena koja su se ženskoj djeci često davala šezdesetih godina prošlog stoljeća poput Diana, dok je tada popularno muško ime David i dalje među omiljenijima.

Popularnosti nekih imena pridonijelo je Svjetsko nogometno prvenstvo pa su neki Englezi djecu odlučili nazvati Harry u čast kapetanu reprezentacije svoje zemlje.

Prema anketi portala Mumsnet, deset posto roditelja je izjavilo da za imena djece inspiraciju pronalazi u Bibliji, što objašnjava zašto su Danijel, Samuel i David popularni.

Čak 15 posto roditelja priznalo je da žali zbog vlastitog izbora: 30 posto ispitanika jer je ime preučestalo, 15 posto jer ga djeca teško slovkaju, a deset posto jer im se ime nikad nije sviđalo i loše se osjećaju kad ga koriste.

PortalOko.hr Copyright 2011 - 2018. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.
Kategorije: Hrvaška

ŽELI SPASITI KAPITALIZAM Američka senatorica ima plan

Ned, 16/09/2018 - 15:42
ŽELI SPASITI KAPITALIZAM Američka senatorica ima plan ŽELI SPASITI KAPITALIZAM Američka senatorica ima plan Elizabeth Warren, američka senatorica iz redova demokratske stranke, ima reputaciju jedne od najsnažnijih kritičarki rastuće nejednakosti i neobuzdanog financijskog i korporativnog sektora u Washingtonu. Ova senatorica iz Massachusettsa, za koju se šuška da bi mogla biti kandidat demokrata protiv Trumpa 2020., upravo je predložila zakon koji bi, ako bude usvojen, iz temelja izmijenio način na koji posluju velike američke korporacije. 16. rujna 2018. 13:42 16. rujna 2018. 13:42 PortalOko.hr Screenshot YouTube Elizabeth Warren var _gaq = _gaq || []; _gaq.push(['_setAccount', 'UA-22958801-1']); _gaq.push(['_trackPageview']); (function () { var ga = document.createElement('script'); ga.type = 'text/javascript'; ga.async = true; ga.src = ('https:' == document.location.protocol ? 'https://ssl' : 'http://www') + '.google-analytics.com/ga.js'; var s = document.getElementsByTagName('script')[0]; s.parentNode.insertBefore(ga, s); })();

Zakon o odgovornom kapitalizmu, koji je u srijedu službeno predložila, mogao bi redistribuirati bilijune dolara od uprave i dioničara korporacija prema radnicima, odnosno srednjoj klasi - bez ikakvog dodatnog troška za proračun, prenosi Index.

Radnici bi činili 40 % upravnog vijeća svoje tvrtke 

Naime, za razliku od prijedloga drugih ljevičarskih političara kao što su Bernie Sanders ili nova mlada nada demokratskih socijalista Alexandria Ocasio-Cortez, koji traže uvođenje besplatnog zdravstva, visokog školstva i stanogradnje, što bi saveznu državu koštalo bilijune dolara, Warren cilja na promjenu odnosa između uprave i radnika. Radnici bi u tvrtkama koje imaju prihode veće od milijardu dolara - a za takve velike tvrtke radi velik dio američkih radnika - godišnje dobili pravo birati 40 % članova upravnog vijeća svoje tvrtke.

Pritom, kako piše američki portal Vox, polazi od vrlo jednostavne premise: ako korporacije već tvrde da su (pravne) osobe, što im je Ustavni sud i potvrdio, onda bi morale snositi i moralnu i društvenu odgovornost kao svaka druga osoba. 

Kako Warren piše u članku za Wall Street Journal, u kojem je objasnila svoj ambiciozni plan, "korporacije su (ranije) tražile uspjeh na tržištu, ali također su prepoznavale svoje obveze prema zaposlenicima, kupcima i zajednici". Prije nekoliko desetljeća to su prestale raditi i umjesto toga isključivo su se usredotočile na maksimizaciju profita, odnosno obogaćivanje svojih dioničara. 

Milton Friedman: Profit je jedina društvena odgovornost biznisa

Ideološke temelje ovog zaokreta američkog gospodarstva od socijalno odgovornijeg, kejnzijanskog sustava koji je obilježio 30 godina nakon Drugog svjetskog rata do neoliberalnog sustava koji je uslijedio udario je ekonomist i nobelovac Milton Friedman, u svom članku za New York Times Magazine pod naizgled paradoksalnim naslovom "Društvena odgovornost biznisa je povećati profit". Naravno, ovaj predstavnik poznate čikaške škole ekonomista nije bio ironičan. U članku je iznio argumente zašto je isključiva zadaća uprave tvrtke maksimizirati vrijednost imovine dioničara, odnosno njihovih dionica.

Sve drugo bi prema Friedmanu bila krađa, bez obzira na društvene ciljeve poput zaštite okoliša, radničkih prava, jednakosti itd. Tom logikom, ako izbacivanje proizvoda na tržište koji više izaziva ovisnost i nezdraviji je povećava prodaju, a samim time i profit, onda je uprava dužna to i učiniti. Ako zatvaranje tvornice, otpuštanje domaćih radnika i preseljenje u inozemstvo umanjuje rashode, onda uprava to mora učiniti.

Era vrijednosti dionica kao ultimativnog cilja dovela je u zadnjih 40 godina do golemog porasta vrijednosti dionica korporacija u Americi i Velikoj Britaniji, gdje je Miltonova doktrina zaživjela s Ronaldom Reaganom i Margaret Thatcher. No u isto vrijeme ona je postala veća ili jednaka ukupnoj vrijednosti cjelokupne imovine tvrtke.

Direktor u velikim korporacijama zarađuje preko 300 puta više od radnika

Još važnije, dovela je do dramatičnog porasta nejednakosti, što nije nimalo neočekivano s obzirom na to da u SAD-u samo 10 % populacije posjeduje oko 80 % dionica, a 50 % Amerikanaca nema ni jednu jedinu dionicu.

A budući da su plaće i bonusi direktora postali ovisni o maksimiziranju vrijednosti dionica, rezultat je bio strelovit uzlet zarada menadžera i slab ili nikakav porast plaća radnika unatoč znatnom porastu produktivnosti, što je u suprotnosti s uvriježenim ekonomskim teorijama. To je Ameriku dovelo do nevjerojatne situacije da u velikim korporacijama prosječni glavni direktor (CEO) zarađuje više od 300 puta više nego običan radnik.

Usporedbe radi, piše Vox, njemački menadžeri zarađuju dvostruko manje od svojih američkih kolega, iako velike njemačke korporacije kao što su BMW, Siemens, Bayer i SAP posluju odlično. Razlog tome je drugačiji model poslovanja i korporativnog upravljanja u Njemačkoj koji kroz radnička vijeća i druge oblike regulative u obzir uzima i interese radnika, a ne samo dioničara.

"Zadrži i reinvestiraj" umjesto "smanji i razdijeli"

U isto vrijeme, investicije američkih korporacija nisu porasle, kako je to Friedman predvidio, nego su stagnirale. Glavni je uzrok tome, kako tvrde brojni ekonomisti, taktika kupovanja vlastitih dionica natrag kako bi se umjetno napumpala potražnja i povećala njihova cijena. Dakle, umjesto u investicije ili povećanje plaća velike korporacije sve više svoj kapital troše za makinacije kojima povećavaju vlastitu zaradu, na štetu dugoročne dobrobiti tvrtke i zaposlenika. 

Heterodoksni ekonomist William Lazonick to je opisao kao strategiju smanjivanja (eng. downsize) i razdjeljivanja, nasuprot strategije zadržavanja i reinvestiranja koja je dominirala od Drugog svjetskog rata do sedamdesetih. 

Warren želi preokrenuti ovaj trend, koji vidi kao glavni problem suvremenog američkog gospodarstva. Naravno, iako bi u teoriji stvorila preduvjete za dugoročni i stabilniji rast te viši životni standard, njena inicijativa će zasigurno naići na žestok otpor i lobiranje američkih milijardera, koji bi na ovako izgubili golemo papirnato bogatstvo u (pre)napuhanim dionicama. S druge strane, plaće i druge beneficije radnika značajno bi porasle.

No u takvom sustavu direktori rast plaće ne bi zaslužili tako da pod svaku cijenu povećaju vrijednost dionica, nego tako da uvjere i dioničare i radnike, koji bi također imali pravo glasa, da zaista rade najbolje i za jedne i za druge. Tržište bi, drugim riječima, i dalje bilo slobodno, ali uz ovaj svojevrsni oblik samoupravljanja dioničari ne bi s njega kupili baš sve vrhnje i radnicima ostavljali mrvice.

PortalOko.hr Copyright 2011 - 2018. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.
Kategorije: Hrvaška

DIM U KABINI Avion hitno sletio u Zagreb, troje ozlijeđenih

Ned, 16/09/2018 - 15:35
DIM U KABINI Avion hitno sletio u Zagreb, troje ozlijeđenih DIM U KABINI Avion hitno sletio u Zagreb, troje ozlijeđenih Sinoćnji let iz srpskog grada Niša za švicarski Basel posada je preusmjerila u zagrebačku Zračnu luku Franjo Tuđman dok se nalazio u zračnom prostoru Austrije na visini od 11 kilometara. 16. rujna 2018. 13:35 16. rujna 2018. 13:35 PortalOko.hr Nikša Klečak/ Dubrovački dnevnik Nezgoda var _gaq = _gaq || []; _gaq.push(['_setAccount', 'UA-22958801-1']); _gaq.push(['_trackPageview']); (function () { var ga = document.createElement('script'); ga.type = 'text/javascript'; ga.async = true; ga.src = ('https:' == document.location.protocol ? 'https://ssl' : 'http://www') + '.google-analytics.com/ga.js'; var s = document.getElementsByTagName('script')[0]; s.parentNode.insertBefore(ga, s); })();

Avion prijevoznika WizzAir je u subotu navečer hitno sletio u Zagreb zbog dima u kokpitu, javlja Avioradar, a prenosi Index.

Troje ljudi zatražilo liječničku pomoć

U Zračnoj luci Franjo Tuđman potvrdili su da je avion hitno preusmjeren zbog pojave dima u pilotskoj kabini. Kako piše Avioradar, medicinsku pomoć zatražila su dva putnika i jedan član posade, a detalja o ozljedama još uvijek nema.

Preusmjereni avion, u kojem je bilo 180 putnika, sletio je u Zagreb u 21:02 po lokalnom vremenu, nakon čega su putnici s leta ostali u terminalu zračne luke do dolaska zamjenskog aviona. Potom su nastavili putovanje prema Baselu.

PortalOko.hr Copyright 2011 - 2018. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.
Kategorije: Hrvaška

Jeste li ovisni o šećeru?

Ned, 16/09/2018 - 15:22
Jeste li ovisni o šećeru? Jeste li ovisni o šećeru? Dogodi li vam se ikad da jednostavno ne možete odložiti vilicu kada je u pitanju slatki desert? Jeste li ikada pojeli cijelu vrećicu slatkiša u nekoliko minuta, te ponekad osjećate kako ne možete preživjeti dan bez nečeg slatkog? 16. rujna 2018. 13:22 16. rujna 2018. 13:24 PortalOko.hr Screenshot YouTube Pripazite var _gaq = _gaq || []; _gaq.push(['_setAccount', 'UA-22958801-1']); _gaq.push(['_trackPageview']); (function () { var ga = document.createElement('script'); ga.type = 'text/javascript'; ga.async = true; ga.src = ('https:' == document.location.protocol ? 'https://ssl' : 'http://www') + '.google-analytics.com/ga.js'; var s = document.getElementsByTagName('script')[0]; s.parentNode.insertBefore(ga, s); })();

Većina ljudi na droge gleda s negodovanjem, no vjerojatno ne znate da je velik broj ljudi zapravo ovisan o jednoj drugoj vrsti droge – šećeru. Znanstvenici s Icahn School of Medicine (New York, SAD) otkrili su da šećer može izazvati ovisnost i do 8 puta jaču od ovisnosti o kokainu! Prema istraživanju, hrana koja izaziva najveću ovisnost je pizza i to zbog velikog broja skrivenih šećera koje možemo pronaći u samo jednoj kriški. Uz pizzu tu su i čips, keksi te sladoled, pišu finirecepti.net.hrŠećer je svugdje

Baš poput kokaina, šećer pokreće navalu dopamina zbog kojega se odmah osjećamo izvrsno. Međutim, taj osjećaj ne traje dugo stoga mozak traži još, a s vremenom će tražiti sve više kako bi se postigao taj osjećaj euforije. Nažalost ne treba mnogo truda kako bi se zadovoljila ova ovisnost jer je šećer doslovno svugdje. Žitne pahuljice, jogurt i proteinske pločice su, primjerice, na glasu kao zdrava hrana ali zapravo mogu pospješiti vašu ovisnost o slatkom.

Smanjite unos šećera!

Od pretjerane konzumacije šećera neće samo postati ovisni – možete razviti dijabetes, srčane bolesti pa čak i akne. Kako smanjiti želju za slatkim? Neka voda bude vaše glavno piće, jedite “pravu hranu” umjesto pakiranih grickalica, vježbajte i naravno dovoljno spavajte. Osim toga, možete pokušati i ove trikove.

PortalOko.hr Copyright 2011 - 2018. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.
Kategorije: Hrvaška

REKORDNI PRIHODI Telekom industrija prvi put od 2010. bilježi više zaposlenih

Ned, 16/09/2018 - 15:07
REKORDNI PRIHODI Telekom industrija prvi put od 2010. bilježi više zaposlenih REKORDNI PRIHODI Telekom industrija prvi put od 2010. bilježi više zaposlenih Prihod telekom tržišta u 2017. nastavio se oporavljati prema 14 milijardi kuna i najviši je u pet godina. No, još je manji od razdoblja prije 2012. godine. 16. rujna 2018. 13:07 16. rujna 2018. 13:07 PortalOko.hr Screenshot YouTube Posao dobro ide var _gaq = _gaq || []; _gaq.push(['_setAccount', 'UA-22958801-1']); _gaq.push(['_trackPageview']); (function () { var ga = document.createElement('script'); ga.type = 'text/javascript'; ga.async = true; ga.src = ('https:' == document.location.protocol ? 'https://ssl' : 'http://www') + '.google-analytics.com/ga.js'; var s = document.getElementsByTagName('script')[0]; s.parentNode.insertBefore(ga, s); })();

Po prvi put od 2010. godine telekomi su lani povećali broj zaposlenika. Koliko je na to utjecalo buđenje novih igrača poput državnog Odašiljača i veza (OiV) te ulazak na tržište IoT Net Adrije (Sigfoxa) tek treba vidjeti. Prihod telekom tržišta u 2017. godini nastavio se oporavljati prema 14 milijardi kuna i najviši je u posljednjih pet godina. No, još je manji od razdoblja prije 2012. godine, kad je prihod branše bio redovito iznad tog iznosa, piše Poslovni dnevnik.

Najviše je na oporavak hrvatskom telekom tržišta u prošloj godini utjecao Hrvatski telekom. Iako mu je, prema podacima koje je Bisnode izradio na temelju nekonsolidiranog izvješća koje im je dostavila Fina, prihod rastao 2 posto na 6,26 milijardi kuna, po konsolidiranom izvješću HT-a objavljenom na burzi operater je nakon dugo vremena imao dvoznamenkast rast prihoda. Skočio je 11% na 7,76 milijardi kuna. I profitabilnost je solidno rasla. Operativna dobit bila je veća 11,2% na 3,1 milijardu kuna. HT je to postigao što organskim rastom što akvizicijama.  Kupio je Crnogorski telekom, što mu je prvi regionalni iskorak i najveća kupovina dosad vrijedna čak 123,5 milijuna eura, te je Optimi pripojio H1 telekom. U HT-u navode da ističu da je akvizicija Crnogorskom telekoma za njih važan i velik regionalni iskorak. 

Regionalni iskorak kao pokretač

"To je vrlo važno za nas kao kompaniju s obzirom na to da nam otvara mogućnost dodatnog rasta kojeg nemamo na domaćem tržištu. To je vrlo važno i za cijeli hrvatski ICT sektor jer ćemo dodatno potaknuti izvoz kvalitetnih domaćih rješenja i usluga te našim stručnjacima omogućiti nova znanja i iskustva. U HT-u smatramo da imamo prilike i znanja još snažnije potaknuti proces digitalizacije regije", ističu u HT-u. Dodaju da je prošla godina bila puna uspjeha i na hrvatskom tržištu. Navode da su krajem godine primili P3 priznanje za najbolju mobilnu mrežu u Hrvatskoj i jedan od najboljih mobilnih interneta u Europi. HT je lani u unapređenje infrastrukture uložio više od 1,7 milijardi kuna, a u protekle četiri godine ukupno više od 6 milijardi kuna.

U operateru navode da ulaže iznad prosjeka telekom sektora, uz prosjek odnosa prihoda i investicija, čak 25 posto.  "HT Grupa samostalno će osigurati 70 posto ciljeva Europske digitalne agende za Hrvatsku 2020.", ističu u HT-u. Dodaju da ove godine nastavljaju s projektom poslovne i digitalne transformacije vrijednim 210 milijuna kuna. Veliki fokus stavljaju na 5G mrežu, što su pokazali i kroz rad takve tehnologije u Istri, te nastavljaju s ulaganjima u optiku i povećanjem brzina u fiksnoj mreži.

HT je u svibnju predstavio novu mrežnu tehnologiju NB-IoT (Narrowband Internet of Things) koja će povezivati strojeve, senzore i drugu tehnologiju, a nastavlja i s ulaganjem u koncept pametnih gradova.  "Ipak nije dovoljno ulagati samo u tehnologiju, već i u ljude zbog čega će HT nastaviti ulagati u vlastite stručnjake, ali i poticati mlade ljude na razvoj STEM vještina i istraživanje novih načina kako tehnologijom olakšati svakodnevni život i podržati gospodarski razvoj", kažu u HT-u.

Prihod Vipneta lani je porastao 2,6 posto na 434,9 milijuna eura. Operativna dobit skočila je 9,6 posto na 108 milijuna eura, dok su investicije veće 4,6 posto na 84,7 milijuna eura. Jiří Dvorjančanský, predsjednik Uprave Vipneta ističe da imaju najveću optičku mrežu u Hrvatskoj. "Vipnet od početka poslovanja u Hrvatskoj značajno ulaže, posebice u protekle dvije godine, te je prepoznat kao ključni ulagač u optičku infrastrukturu. Dosad smo dosegnuli gotovo 500 tisuća kućanstava našom super brzom širokopojasnom mrežom, a našim fiksnim uslugama na optici te s Homeboxom, koji se oslanja na mobilnu mrežu, želimo ponuditi rješenje korisnicima koji koriste bakrenu infrastrukturu", kaže Dvorjančanský.  

Transformacija Vipneta

Navodi da se u manje od dva desetljeća Vipnet od mobilnog operatora prometnuo u potpuno konvergentnog igrača na tržištu.  "Imamo ponudu mobilnih, fiksnih, TV i ICT proizvoda i usluga te Vipnet evoluira u digitalnu kompaniju i želi predvoditi digitalnu transformaciju hrvatskog tržišta, društva i gospodarstva", kaže Dvorjančanský. Naglašava da su dva programa EU fondova (NPBBI i ONP) pretpostavka za širenje optike i uvođenje 5G tehnologije u Hrvatskoj te osiguravanje ravnomjernog razvoja svih dijelova zemlje postavljanjem vrlo brzih širokopojasnih mreža u slabo naseljenim područjima. 

"Uzevši u obzir veliku potražnju za podatkovnim prometom i buduće potrebe korisnika, pokrenuli smo veliki transformacijski proces 5G mreže te uspjeli uvesti niz 5G funkcionalnosti u postojeću mrežu. Postizanje brzina od preko 20 Gbit/s u živoj mreži, što je apsolutni rekord u Hrvatskoj, za nas je tek poticaj da nastavimo s pružanjem najboljeg korisničkog iskustva u Hrvatskoj", kaže Dvorjančanský.  Tele2 je lani imao rast prihoda od 7 posto na 1,3 milijarde kuna i rast broja korisnika s 801 na 841 tisuću. Viktor Pavlinić, predsjednik uprave Tele2 posebno ističe rekordan rast broja korisnika. "Lansiranjem neograničenog interneta na mobitelima ponovo smo napravili potpunu inovaciju na tržištu mobilnih telekomunikacija. Svojim smo korisnicima omogućili neograničeni internet, razgovore i SMS poruke na mobilnim uređajima. U tome smo bili i prvi, a smo i dalje jedini teleoperater koji nudi takvu vrstu usluge na hrvatskom tržištu", naglašava Pavlinić. Dodaje da zahvaljujući pokućnom internetu neograničen, brz internet postao je dostupan i u područjima sa slabo razvijenom fiksnom telekomunikacijskom infrastrukturom i sporim internetom. U ovoj godini kaže, cilj jej nastaviti nuditi jednostavne proizvode i usluge, fleksibilnost izbora. 

"U skladu s našom misijom, fokus poslovanja je na daljnjem poboljšanju korisničkog iskustva te ćemo i nastaviti sa stvaranjem inovativnih usluga po kojima smo prepoznatljivi na tržištu", kaže Pavlinić. Za daljnji rast, ističe, cilj im je i dalje širiti bazu korisnika, kako privatnih tako i poslovnih, te raditi investicije usmjerene širenju portfelja usluga. Mate Botica, predsjednik uprave OiV-a, državne tvrtke koja od lani radi na projektu izgradnje međugradske optike, kaže ih posebno veseli to što rade mnogo projekata od šireg društvenog interesa. 

"Usvajanje NP-BBI programa od strane Vlade RH i određivanje OIV-a kao tehničkog nositelja cjelokupnog projekta je zasigurno jedan od uspjeha, ali ovdje bismo naveli ono što je sada već vidljivo kada pogledamo nekoliko mjeseci unazad. Rezultati NP-BBI projekta na kojem OIV snage aktivno rade bit će vidljivi tek u nadolazećim mjesecima, godinama pa je o tome teško bilo što reći u ovoj fazi", kaže Botica. Dodaje da su usto počeli emitirati digitalni radio u Hrvatskoj, u suradnji sa splitskim FESB-om napravili su Inteligentni sustav za video nadzor i rano otkrivanje šumskih požara u Hrvatskoj.

On omogućava automatizirano protupožarno motrenje s motrilačkih lokacija uz automatsku ranu detekciju šumskog požara naprednim postupcima analize podataka. "Kroz taj sustav, u koji je OiV projektirao i implementirao složenu komunikacijsku i serversku infrastrukturu, montirao kamere na antenske stupove dok je FESB razvio programsku podršku, stvorena je ljudska prednost u sprečavanju katastrofalnih posljedica kojima smo bili svjedoci prijašnjih godina", kaže Botica. Navodi da bilježe dodatne prihode od održavanja infrastrukture za telekom operatore što su prepoznali kao dodatni potencijal. 

Nastavak razvoja

U ovoj godini planiraju nastaviti raditi na razvoju novih usluga i uvođenje novih tehnologija što će dugoročno osigurati nove izvore prihoda. "Nacionalna radiokomunikacijska mreža zasnovana na DMR standardu najvažniji je takav dugoročni projekt u ovom trenutku. U 2016. godini uspješno je završena prva faza izgradnje mreže i započelo komercijalno pružanje CRONECT usluge. U 2018. planira se početak značajnije komercijalizacije projekta i optimizacija mreže u skladu sa specifičnim potrebama tržišta", kaže Botica. Bruno Crnički, osnivač prve IoT mreže u Hrvatskoj, IoT Net Adria, kaže da je zadovoljan rezultatom.  "U 2017. IoT Net Adria je uspjela dogovoriti suradnju i postati Sigfox operater za Hrvatsku te zatvoriti financijsku konstrukciju i pokrenuti projekt. Hrvatska je postala dio trenutno jedine globalne IoT mreže putem koje IoT uređaji mogu komunicirati u 55 država, a do iduće godine očekujem da niz lokalnih i globalnih projekata zaživi na našoj Sigfox IoT mreži", zaključuje Crnički.

Terrakom jedini neovisan

'Okrupnjavanje predvođeno HT-om i Vipnetom usporit će razvoj tržišta'

Igor Tatarević, direktor Terrakoma, jedinog neovisnog fiksnog operatera koji u ponudi usluga građanima i poduzetnicima  konkurira tvrtkama iz grupa HT i Vipnet, kaže da im je prošlu godinu obilježilo širenje vlastite optičke mreže. "Lani je Terrakom proširio vlastitu mrežu što je rezultiralo povećanjem od oko 5000 homepass-a, odnosno stanova u kojima je dostupna usluga", naglašava Tatarević. Dodaje da su usto radili na povećanju efikasnosti i digitalizacije poslovnih procesa. Za poslovne korisnike Terrakom je prvi u Hrvatskoj uveo ponudu gigabitnog interneta. "Vidimo rezultate u povećanom broju korisnika takvih usluga", kaže Tatarević. Navodi da je okrupnjavanje koje se događa na tržištu, a koje je rezultiralo sa stvaranjem dvije velike telekom grupacije, HT-ove koja uključuje Iskon, Optimu i H1 te Vipnetove koja uključuje Vip, Amis, Bnet i Metronet, loše po tržište. "Terrakom je time postao najveći neovisni operater što s jedne strane dobro znači da možemo dobiti korisnike koji su nezadovoljni HT-om ili Vipom, ali s druge strane mislim da je to loše za cjelokupno telekom tržište, jer će dovesti do usporavanja njegovog razvoja i vrlo vjerojatno povećanja cijena telekomunikacijskih usluga za većinu korisnika", kaže Tatarević koji navodi da najveći potencijal vidi u bitstream usluzi pod uvjetom da je regulator učini cjenovno isplativom.

PortalOko.hr Copyright 2011 - 2018. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.
Kategorije: Hrvaška

OBAVIO NUŽDU NA TRGU ORUŽJA Nevjerojatna nekultura i nepoštovanje (FOTO)

Ned, 16/09/2018 - 14:48
OBAVIO NUŽDU NA TRGU ORUŽJA Nevjerojatna nekultura i nepoštovanje (FOTO) OBAVIO NUŽDU NA TRGU ORUŽJA Nevjerojatna nekultura i nepoštovanje (FOTO) Nepoznati muškarac obavio je jutros na Trgu oružja u Gradu veliku nuždu, javlja nam čitatelj. 16. rujna 2018. 12:48 16. rujna 2018. 12:48 PortalOko.hr Čitatelj/ Dubrovački dnevnik UŽAS var _gaq = _gaq || []; _gaq.push(['_setAccount', 'UA-22958801-1']); _gaq.push(['_trackPageview']); (function () { var ga = document.createElement('script'); ga.type = 'text/javascript'; ga.async = true; ga.src = ('https:' == document.location.protocol ? 'https://ssl' : 'http://www') + '.google-analytics.com/ga.js'; var s = document.getElementsByTagName('script')[0]; s.parentNode.insertBefore(ga, s); })();

Oni koji su jutros u ranim satima prolazili mogli su svjedočiti krajnjoj kulturi i nepoštovanju, piše Dubrovački dnevnik.

Kako nam javlja čitatelj, muškarac je jednostavno sjeo i obavio što je imao, a nakon toga se ustao i odšetao kao da ništa nije bilo.

OBAVIO NUŽDU NA TRGU ORUŽJA Nevjerojatna nekultura i nepoštovanje (FOTO) Nepoznati muškarac obavio je jutros na Trgu oružja u Gradu veliku nuždu, javlja nam čitatelj. PortalOko.hr Copyright 2011 - 2018. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.
Kategorije: Hrvaška

Prva tenisačica svijeta Simona Halep iz Dubrovnika poslala poruku Borni Ćoriću

Sob, 15/09/2018 - 22:04
Prva tenisačica svijeta Simona Halep iz Dubrovnika poslala poruku Borni Ćoriću Prva tenisačica svijeta Simona Halep iz Dubrovnika poslala poruku Borni Ćoriću Prva tenisačica svijeta, Rumunjka Simona Halep stigla je na odmor u Hrvatsku. Fotografijama s Jadrana 26-godišnja tenisačica, koju je u prvom krugu US Opena izbacila Kaia Kanepi, pohvalila se na društvenim mrežama. 15. rujna 2018. 20:04 15. rujna 2018. 20:04 PortalOko.hr Instagram Stigla na odmor var _gaq = _gaq || []; _gaq.push(['_setAccount', 'UA-22958801-1']); _gaq.push(['_trackPageview']); (function () { var ga = document.createElement('script'); ga.type = 'text/javascript'; ga.async = true; ga.src = ('https:' == document.location.protocol ? 'https://ssl' : 'http://www') + '.google-analytics.com/ga.js'; var s = document.getElementsByTagName('script')[0]; s.parentNode.insertBefore(ga, s); })();

"Borna Ćorić i Donna Vekić, možete li pogoditi gdje sam trenutno?" napisala je, a mnogi su prepoznali da je u Dubrovniku, javlja Index. Pogodio je i Borna.

"Nagađam da si u Dubrovniku. Nadam se da si obožavateljica ‘Igre prijestolja’. Trebala bi doći u Zadar. Blizu je, a i mogla bi gledati malo tenisa ovog vikenda", odgovorio joj je Borna, koji je slavio u prvom meču Davis Cupa.

Prva tenisačica svijeta Simona Halep iz Dubrovnika poslala poruku Borni Ćoriću Prva tenisačica svijeta, Rumunjka Simona Halep stigla je na odmor u Hrvatsku. Fotografijama s Jadrana 26-godišnja tenisačica, koju je u prvom krugu US Opena izbacila Kaia Kanepi, pohvalila se na društvenim mrežama. PortalOko.hr Copyright 2011 - 2018. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.
Kategorije: Hrvaška