Jutarnji list

Sutkinja istrage zagrebačkoga Županijskoga suda odredila je jednomjesečni istražni zatvor protiv sve šestorice navijača osumnjičenih zbog pokazivanja transparenta s natpisom "J...t ćemo srpske žene i djecu, potvrđeno nam je sa zagrebačkoga Županijskoga suda. Istražni zatvor određen je zbog opasnosti od ponavljanja djela kako je to i predložilo tužiteljstvo, a na ovu odluku osumnjičenici imaju pravo žalbe o kojoj će odlučivati izvanraspravno vijeće suda.

Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu objavilo pak nešto ranije kako je protiv sve šestorice okrivljenika predložilo sucu istrage određivanje istražnoga zatvora zbog opasnosti od ponavljanja djela.

- Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu provelo je dokazne radnje ispitivanja u svojstvu okrivljenika šestorice hrvatskih državljana (1999., 2000., 1998., 2000., 2000., 1998.) zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili kazneno djelo javnog poticanja na nasilje i mržnju iz članka 325. stavak 1. Kaznenog zakona.

Postoji osnovana sumnja da su se šestorica okrivljenika 11. lipnja 2020. oko 21,00 sat u Zagrebu, zajedno s više nepoznatih osoba okupili u nakani da kod drugih osoba izazovu nasilne oblike ponašanja, netrpeljivost i osjećaja mržnje prema osobama druge nacionalnosti.

Osnovano se sumnja da je prvookrivljenik prethodno izradio transparent uvredljivog sadržaja za osobe druge nacionalnosti, pri čemu je u zadnjoj riječi stilizirao slovo "u", a tekst prema svom sadržaju poziva i potiče na netoleranciju, nasilje i mržnju prema pripadnicima jedne nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. Nakon toga su se navedenog dana šestorica okrivljenika, osnovano se sumnja, okupili zajedno s drugim nepoznatim osobama i uz zapaljene baklje, razvili transparent kojeg je izradio prvookrivljenik, kao i zastavu neprimjerenih obilježja te su potom glasno izvikivali riječi koje pozivaju na nasilje i mržnju. Takvo neprimjereno i nasilničko ponašanje izazvalo je reakciju stanara i prolazećih građana koji su taj događaj fotografirali i fotografije objavili na društvenim mrežama i internetskim portalima čime su postale javno dostupne široj javnosti.

Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu je, nakon ispitivanja, podnijelo sucu istrage Županijskog suda u Zagrebu prijedlog za određivanje istražnog zatvora protiv šestorice okrivljenika zbog opasnosti od ponavljanja kaznenog djela, objavljeno je na web stranicama Državnoga odvjetništva.

Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić, kao član Nacionalnog vijeća za uvođenje eura, usprotivo se u nedjelju najavljenom uvođenju eura i ulasku Hrvatske u eurozonu, jer smatra kako ne samo da Hrvatska nije spremna za eurozonu, već ni eurozona nije spremna za nju.

Budući da nikada nije obavljena poštena rasprava u javnim medijima sa zastupnicima drugačijeg mišljenja o temi uvođenja eura, nužno je upozoriti na moguće katastrofalne posljedice ishitrenog i nepromišljenog srljanja Vlade HDZ-a u eurozonu, ističe Ribić u priopćenju.

Ulaskom u eurozonu nije moguć bezbolni izlazak iz nje za slučaj da naknadnom pameću ustanovimo kako je to bila pogrešna odluka (primjer Grčke). Zbog toga treba imati "prethodnu pamet", kao druge zemlje EU koje namjerno koče svoj ulazak u eurozonu - Češka, Poljska, Mađarska, Rumunjska, Švedska, Danska…

Do nedavno su samo dvije najzaostalije zemlje u EU intenzivno radile na proceduri uvođenja eura, Hrvatska i Bugarska, a sada je ostala samo Hrvatska jer su i Bugari zakočili, upozorava Ribić.

Sve više hrvatskih stranaka zagovara usporavanje ulaska u eurozonu jer Hrvatska nije spremna za euro, međutim, one još nisu osvijestile puno veću opasnost, tj. da eurozona nije spremna za Hrvatsku.

Upućene politike znaju da euro projekt nije postavljen na zdravim nogama, a to je razlog zašto te zemlje koče ili odustaju od svog pristupanja eurozoni, naglašava Ribić.

EU je suočena s mogućim raspadom u ovoj krizi napustila svoja vlastita pravila, ali nije napustila svoju ekonomsku filozofiju, koja je Europi nanijela toliko štete, a perifernim zemljama najviše jer je bila okidač egzodusa njihovih stanovnika.

Sve mjere koje se sada lansiraju, kao i odluke Europske komisije, posljedica su napuštanja pravila i ograničenja koje inače traži eurozona (ograničenja deficita i javnog duga, fiskalna konsolidacija, proračunske restrikcije i sl.). Nakon krize, ta pravila će se ponovno primjenjivati, a upravo su ona uzrok zastoja u rastu i razvoju i povećanju razlika među zemljama, tvrdi Ribić.

Glavni je problem uvođenja eura za Hrvatsku i slične zemlje u tome da eurozona nema mehanizme za intervenciju pomoći zemljama koje upadnu u ekonomsku krizu zbog objektivnih okolnosti (npr. zbog poremećaja cijena na svjetskom tržištu, zbog disbalansa u trgovinskim odnosima ili zbog politike kamatnih stopa koje vodi Europska centralna banka u interesu velikih tržišta, a ne Hrvatske).

Kada je Slavonija u teškoćama može od Vlade dobiti milijardu kuna pomoći, jer je Hrvatska država i solidarnost se predmnijeva. Eurozona nije država, a postoji stalni otpor javnog mnijenja najvećih zemalja spram bespovratnih intervencija u druge ekonomije, uvođenju euroobveznica ili osiguranju depozita na razini EU.

HDZ o tome nema pojma, a nije imao niti priliku shvatiti budući je zatvorio putem medija javni dijalog o tome, kaže Ribić.

U zemlji koju pogodi kriza nastupa pad proizvodnje, zatvaraju se firme, raste nezaposlenost, slabo se puni proračun, raste javni i privatni dug i prijeti bankrot. Tada dolaze MMF ili ECB i nameću mjere proračunske štednje, jer drugih mehanizama nemaju, a te mjere samo produbljuju krizu.

Krajnji ishod je pozitivan za najveće zapadne banke i katastrofalan za lokalno stanovništvo, koje se u uvjetima liberalizacije radne snage masovno iseljava.

Zemlje koje imaju svoju valutu takvim pojedinačnim kriznim poremećajima lako pariraju, jer promjenom tečaja potiču svoj izvoz radi spašavanja proizvodnje i radnih mjesta, i destimuliraju svoj uvoz, naglašava Ribić

Radi političkih razloga, interes je EU i financijskih krugova da Hrvatska uđe u eurozonu, ali to nije interes Hrvatske. Suicidalno je napustiti svoju valutu kao ruku kojom si možemo pomoći u krizi i razvoju te prihvatiti pravila nedovršenog sustava eurozone, kojom nam imobiliziraju obje ruke.

HDZ takvom politikom nanosi ozbiljnu štetu nacionalnim interesima zemlje i odgovoran je za buduću stagnaciju i iseljavanje, a time i daljnje zaostajanje Hrvatske, poručuje Ribić.

Miroslav Škoro, vođa Domovinskog pokreta, krenuo je s predizbornom kampanjom u zagrebačkoj Dubravi, odnosno iz četvrti iz koje je na prvim višestranačkim izborima krenuo i prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman.

Prvi skup je zapravo fešta koju je organizirala mladež Domovinskog pokreta nakon što je predao izborne liste Državnom izbornom povjerenstvu. Na proslavi se za goste okrenuo vol na ražnju i sviraju tamburaši.

Škoro je u restoran došao na taktove pjesme "Sude mi" i rekao je 300-tinjak okupljenih da se nikoga ne boji i da će se sučeliti s bilo kime, no ne u studiju nego na stadionu ili sportskoj dvorani.

Nakon toga je zapjevao "Sve poštivam, svoje uživam" i otišao sa skupa, putem fotografirajući se s pristašama.

Osim Škore, od poznatih su još bili vukovarski gradonačelnik Ivan Penava te novinar i voditelj emisije "Bujica" Velimir Bujanec.

MŠ 

Iz Nacionalnog stožera civilne zaštite u nedjelju su se oglasili priopćenjem s najnovijim podacima o epidemiološkoj situaciji u Hrvatskoj.

- Broj novooboljelih u Republici Hrvatskoj u 24 satnom razdoblju je 1, čime je ukupan broj oboljelih od koronavirusa 2.252, navodi se u priopćenju.

- Oboljela osoba je iz Grada Zagreba. Do sada je testirano 70.110 osoba, od toga 143 u posljednja 24 sata.

Na bolničkom liječenju je 7 osoba. Od toga je na respiratoru 0 pacijenata.

Ukupan broj ozdravljenih je 2134. Ukupan broj preminulih je 107, navodi se u priopćenju.

Predsjednik HDZ-a i predsjednik još uvijek aktualne Vlade Andrej Plenković gostuje u ovotjednom izdanju HRT-ove emisije Nedjeljom u 2, voditelja i urednika Aleksandra Stankovića.

Kako su najavili na HRT-u, odgovarat će na pitanja o aferama, čestom mijenjanju ministara, o tome u kakvom je stanju gospodarstvo te što obećava njegov HDZ ako ponovno dobije povjerenje na izborima.

- Prije četiri godine, kada sam odlučio istaknuti kandidaturu, htio sam svojim znanjem pomoći Hrvatskoj i HDZ-u, unijeti sa suradnicima politčku stabilnost, omogućiti gospodarski rast. Stavovi drugih političara, sve je to dio političke utakmice... Mislim da smo HDZ postavili na ono mjesto gdje ga je postavio Franjo Tuđman, rekao je Plenković.

- Hrvatska kao društvo ima snage integrirati manjine. Dobro sam surađivao sa svim partnerima u Vladi. Imali smo otvoren dijalog, riješili smo otvorena pitanja, izjavio je Plenković osvrćući se na suradnju s Miloradom Pupovcem.

Najoštrije je osudio antisrpski transparent i grafite u Zagrebu. - One koji su to učinili treba kazniti najoštrije, kazao je.

Voditelj ga je pitao što takve pojave govore o hrvatskom društvu.

- Takvih je ispada bilo, tri recentna, jesu li dio orkestracije uoči kampanje, ne znam, na policiji je da to otkrije. Ja sam za obljenje uglova u hrvatskom društvu, ovakve stvari su nedopustive, oni koji to rade ne znam za čime se povode, trebalo bi to razjasniti, istaknuo je.

- Optužuju vas da se to događa radi benevolentnog odnosa prema NDH i ozakonjivanja pozdrava ZDS, konstatirao je Stanković.

- Uvijek smo jasno osuđivali takve stvari, ali teško je Vladi kontrolirati pojedince i ljude koji u tome nalaze smisao. Mi smo jasno osudili sve oblike govora mržnje, sve je to jasno definirano u svim govorima koje sam imao. Kad je bila izložba u Francuskom paviljonu odakle su ljudi odvoženi u Auschwitz, u tom govoru se jasno vidi gdje mi stojimo, rekao je.

Govorio je i o HDZ-ovom izbornom programu 'Sigurna Hrvatska'.

- To je program za drugo poluvrijeme. 2016 smo zatekli polariziranu zemlju, shvatili smo da moramo odgovorno upravljati javnim financijama. Smanjanje javnog duga smo postigli, ljudi imaju veće plaće, narasla je za 1.174 kuna. Možda nije puno, ali je više nego što je bilo. Ako želite imati sigurno zdravlje, siguran posao, oplemeniti ono što država radi, onda je to odabir sigurne Hrvatske. Razlika između eksperimenta, poput gospodina Škore, i onih koji su bez ikakvog iskustva u upravljanju, poput Bernardića, to je taj odabir. Mi to jamčimo, rekao je Plenković.

Predsjednik HDZ-a i predsjednik još uvijek aktualne Vlade Andrej Plenković gostuje u ovotjednom izdanju HRT-ove emisije Nedjeljom u 2, voditelja i urednika Aleksandra Stankovića.

Kako su najavili na HRT-u, odgovarat će na pitanja o aferama, čestom mijenjanju ministara, o tome u kakvom je stanju gospodarstvo te što obećava njegov HDZ ako ponovno dobije povjerenje na izborima.

Ministar turizma Gari Cappelli rekao je u nedjelju u Opatiji da broj turista raste iz dana u dan, da je u Hrvatskoj sad 115 tisuća turista, što je oko 20 posto u odnosu na isto vrijeme lani te da su najposjećenije Istarska, Primorsko-goranska i Zadarska županija.

Turisti borave i u kontinentalnim županijama, koje imaju oko 50 posto turističkog prometa u odnosu na isto vrijeme lani, a primjerice Požeško-slavonska županija ima 61 posto.

Ove godine očekuje se od 30 do 35 posto prihoda od turizma u odnosu na lanjski prihod, a u nekim županijama, kao što su Primorsko-goranska i Istarska, i do 40 posto. Primorsko-goranska županija ostvaruje 21 posto dolazaka i 29 posto noćenja u odnosu na lani.

Cappelli je na konferenciji za novinare rekao da je od početka lipnja do 13. lipnja u Hrvatskoj bilo 188 tisuća turista, s oko ostvarenih milijun noćenja te da je od početka godine do danas ostvareno oko 20 posto dolazaka turista u odnosu na isto razdoblje lani te 24 posto noćenja, dodavši da se ide prema planiranim brojkama.

U strukturi turista koji borave u Hrvatskoj najviše je domaćih (45 posto), zatim iz Slovenije (34), Njemačke (15), Austrije (12) te iz Češke, a top destinacije su Rovinj, Vir, Mali Lošinj, Medulin, Krk.

U zadnja 24 sata u Hrvatsku je ušlo oko 20.000 turista, rekao je ministar i podsjetio kako Njemačka noćas otvara granice i da njezini državljani neće morati u samoizolaciju nakon povratka u zemlju. Zatim "kreću" Austrija i Mađarska, dodao je rekavši da se nakon 15. lipnja očekuje otvaranje najvažnijih tržišta Srednje Europe.

Po svim rezervacijama, od 10. srpnja buking značajno raste, nema više otkazivanja, raste potrošnja, najviše prema kampovima, privatnom smještaju i hotelima, naglasio je.

Ministar je spomenuo da su u riječkoj luci sad vezane jahte vrijedne oko milijardu eura te da je slično i u Malom Lošinju. Pojasnio je da se veći broj jahti povlači iz nekih luka i dolazi u Hrvatsku te da ima još najava. Sve se provodi u dogovoru s brodovlasnicima, a promijenjena je i uredba u vezi dolaska većih jahti, pa sve veće jahte i megajahte bez problema i uz najavu mogu doći u Hrvatsku.

Cappelli je istaknuo da se 73 posto turista u kampovima odmara u onima s 4 zvjezdice, da se 51 posto hotelskih gostiju odmara u hotelima s 5 zvjezdica te da je sve veća potražnja za najluksuznijim, najskupljim i najkvalitetnijem smještaju.

Na upit o turistima iz Italije, ministar je odgovorio da se najavljuju, da ulaze u Hrvatsku, da dolaze vlasnici kuća ili plovila i drugi te da ih je prošlog vikenda došlo oko dvije tisuće.

Osim toga, ministar Cappelli je istaknuo kako se dogovaraju aviolinije za Dubrovnik, da će se vjerojatno sufinancirati letovi Ryanaira za Zadar, da će sljedećeg tjedna krenuti letovi iz Duesselldorfa i Hamburga za Krk, da će iz Češke stizati vlakovi tri puta na tjedan, moguće i četiri puta te da je već najavljeno oko 10.000 putnika.

Uz to, važni su i gosti iz BiH, Srbije, Izraela, a od početka rujna će se razgovarati i o dolasku gostiju iz Kine i Koreje u posezoni, dodao je.

Napomenuo je da se ove godine zapošljava jako malo sezonskih radnika, ima ih oko 2000, a koristi se domaća radna snaga.

Na pitanje zašto nema znatnijeg snižavanja cijena smještaja, ministar je odgovorio da svatko ima svoju računicu, da oni koji ne žele smanjiti cijene daju posebne akcije u dijelu ponude te da će dio vlasnika kuća i apartmana vjerojatno ponuditi gostima neke akcije, a da će tržište reći svoje.

Na upit o rizicima, s obzirom na Covid-19, ministar Cappelli je rekao da se sve balansira, da je važna dobra organizacija te da je od hrvatskog zdravstvenog sustava dobiven veliki kredit. Dio epidemiologa iz unutrašnjosti bit će raspoređen u priobalne županije, otvarat će se turističke ambulante. Postoji rizik i za pretpostaviti je da će se neki slučajevi događati, ali važno je da znamo proceduru i da se poštuje protokol na razini Nacionalnog stožera, rekao je.

Ministar Cappelli još je istaknuo da je proširena mogućnost koristenja Cro kartice na privatni smještaj, paket aranžmane te nautiku. Tiska se oko 40 tisuća kartica, prve banke su potpisale ugovor i sve kreće 1. srpnja, dodao je.

Anti Barišiću (23) iz Gradića, naselja koje administrativno pripada Velikoj Gorici, još u prošlu subotu, 6. lipnja, izgubio se svaki trag, a zabrinuta i očajna obitelj bezuspješno ga traži. Informacija o njegovu nestanku objavljena je i na službenoj internetskoj stranici Nacionalne evidencije nestalih osoba.

Ondje se navodi da je Ante visok 175 centimetara, ima 70-ak kilograma, srednje je tjelesne građe, s crnom kratkom kosom, smeđim očima i bradom.

Zadnji put viđen je u zagrebačkom kvartu Kajzerica - nosio je tamnoplavu majicu kratkih rukava, kratke hlače, sive tenisice marke Van i tamnoplavi ruksak. Na desnoj podlaktici s unutarnje strane ima tetovažu u obliku krila anđela.

- Te subote (6. lipnja), oko 22 sata, prijatelj ga je pokupio poslije posla. Ante inače radi u jednom restoranu u zagrebačkom Vrbiku. Odvezao ga je u stan na Kajzerici gdje moj sin živi s djevojkom s kojom je u vezi već tri godine i svoja dva brata. Poslije su do nas došle neke informacije, navodno su ondje nešto uzeli... U jednom trenutku odvezli su se do benzinske postaje, gdje su ih čak i snimile nadzorne kamere, a poslije toga otišli su do nasipa.

Kako i zašto su se moj sin i njegov prijatelj ondje razdvojili, ne znamo...

Cijeli grad oblijepili smo plakatima. Ovo je kao horor film, kao da se događa nekom drugom... Ante je završio ugostiteljsku školu, bio je vrijedan, krenuo je na vozački ispit... Samo želimo da ga se pronađe i da se vrati kući. Ako ga je nešto i mučilo, sve će se riješiti... Ljudski život ipak je najvažniji. Svi ga volimo, brinemo se i jako nam nedostaje - rekla nam je njegova majka Marina.

U slučaju da posjedujete informacije o ovoj osobi, molimo vas da obavijestite najbližu policijsku postaju ili nazovete na broj 192. Također, informacije možete dostaviti i putem e-mail adrese: nestali@nestali.hr.

U Dvoboju emisije Točka na tjedan voditeljice Nataše Božić Šarić na televiziji N1 gostovali su SDP-ovac Arsen Bauk i HDZ-ovac Vili Beroš, nositelji lista u 10. izbornoj jedinici. I Bauk i Beroš osudili su sramotne natpise u Zagrebu kojima se vrijeđa Srbe.

Što se tiče njihovih plasmana na listama, istaknuli su da stranke same procjenjuju koji su njihovi kandidati koji mogu dobiti najviše glasova te da to ne mora nužno značiti da su kandidati smješteni prema porijeklu te da neki kandidati ne mogu izvan svoga mjesta prebivališta osvojiti najveći broj glasova.

Beroš je odgovorio na tvrdnje kandidata Domovinskog pokreta Roberta Pauletića da on nije pravi Dalmatinac. - Sve je moguće, moguće da nekom to bude nekakva negativna stvar, ali konstatacija da nisam pravi Dalmatinac me malo čudi, ne možete biti nepravi Dalmatinac. Rođen sam u Splitu, živio sam na Hvaru do kraja srednje škole, došao sam na fakultet u Zagreb i tu sam i ostao. Glasači trebaju gledati što sam učinio i moje rezultate. U tom smislu dat ću sve od sebe da uvjerim ljude da je naš program dobar, rekao je Beroš, koji nije želio špekulirati koliko će mandata HDZ osvojiti.

Nataša Božić svoje je goste upitala kako misle da se Hrvatska nosila s koronakrizom, na što je ministar Beroš ocijenio da je to bilo - savršeno. Bauk nije bio toga mišljenja, kazavši da su postojale tri faze upravljanja koronakrizom u Hrvatskoj.

- Prva faza tzv. Nacionalni stožer, kad je cijela zemlja bila solidarna i postojala je nepodijeljena podrška i vlasti i radu Nacionalnog stožera. Druga faza bila je kad je Nacionalni stožer postao Vladin stožer, kad su izašli iz okvira donošenja epidemioloških odluka i ušli u donošenje Vladinih odluka. Tu se već Stožer počeo polako odmicati od faze nacionalnog jedinstva i počeo biti Vladino pridruženo tijelo. Treća, najgora faza je kad je HDZ donio odluku o izlasku na izbore, a Stožer postao HDZ-ov stožer, rekao je Bauk.

Dodao je da je u travnju Beroš bio najpopularniji političar u Hrvatskoj, u svibnju drugi, a u lipnju treći. - Krivulja mu je išla prema dolje, onako kako je Stožer pokušao biti iskorišten u funkciji HDZ-ovog biračkog stožera, rekao je Bauk.

Beroš je odgovorio da u radu Stožera nije htio nikakvu svoju popularnost, nego da je ona proizašla iz niza razloga te da je utemeljena u stručnosti. - Da je stožer bio političko tijelo, onda bi se ono držalo do izbora, rekao je Beroš.

Govoreći o odluci o neradnoj nedjelji, Beroš je ponovio izjavu šefa HZJZ-a Krunoslava Capaka kazavši da je nedjelja odabrana, jer se željelo smanjiti mobilnost građana, nakon donošenja odluke o produljenju radnog vremena trgovina. - Mogao je to biti bilo koji drugi dan, mogla je biti srijeda, a mi smo odabrali nedjelju, kazao je Beroš.

Bauk se dotaknuo i redovitih konferencija za novinare koje je Nacionalni stožer civilne zaštite svakodnevno održavao. - Pressice su prestale kad su postale kontraproduktivne radu Stožera. Ljudi su se počeli blamirati odgovarajući na trik pitanja, jer ona više nisu imala nikakve veze s njihovom strukom i ušlo se u potpuno političko područje, rekao je Bauk, spomenuvši i nespretnu izjavu ravnateljice Klinike za infektivne bolesti Alemke Markotić, koja je kazala da je u prvom valu sve zatvoreno zbog panike.

- Možda je bila panika i svi smo bili u panici, ali onda to recimo i odredimo koliko je koštala. Trebali ste u trenutku kad je Stožer bio na vrhuncu popularnosti, pustiti ljude iz Stožera i maknuti ih iz politike. To niste napravili i od jednog tijela, koje je bilo općepopularno, napravili ste političko tijelo, rekao je Bauk.

Beroš mu je na to odgovorio da nisu kalkulirali s prestankom rada Stožera, nego da je ta odluka donesena na temelju stručnosti. - Da smo jedan tjedan zakasnili s uvođenjem mjera, to bi se reflektiralo tako da bi broj zaraženih bio veći. Da smo uveli polovične mjere, imali bismo 900 mrtvih, rekao je Beroš.

Dodao je da je legitimno bilo pravo bilo koga u Republici Hrvatskoj Stožeru poslati upit za bilo što, spomenuvši primjer Svjetovne bratovštine s Otoka Hvara, koji su tražili dozvolu za održavanje procesije pred Uskrs. Bauk je na to rekao da zamjera Capaku što je, pokušavajući objasniti dopuštenje Stožera da se procesija održi, rekao da je to učinjeno "zato što to njima puno znači".

- Kriterij da njima to puno znači može se primijeniti na brojne druge događaje i izazvalo je revolt ljudi. Argumentacija je tako prešla iz zdravstvenog u politički. Dok je bila sinergija struke i politike bilo je dobro, kad je počela instrumentalizacija struke u svrhu politike, onda je to postao problem, rekao je Bauk u TNT-u na televiziji N1.

Beroš se složio s konstatacijom da Capakov argument da je nekome nešto važno nije bio dobar, dodavši da su mjere bile pažljivo birane i uvedene sukladno epidemiološkoj situaciji.

Komentirali su i slučaj Doma za starije i nemoćne u Vukovarskoj ulici u Splitu, u kojem je u jeku epidemije koronavirusa umrlo 18 štićenika.

- Nama je žao svakog izgubljenog života, Stožer i ljudi u HZJZ-u napravili su sve da zaštite stare i nemoćne u domovima, ali oni su posebna priča i nitko u svijetu ni u Europi nije u tom trenutku na brzinu našao pravi odgovor, rekao je Beroš, dodavši da je problem bio i što pojedini djelatnici domova nisu odmah testirani na koronavirus, a mogli su biti nositelji virusa, iako nisu pokazivali znakove zaraze.

- Prvo, ovdje se radi o činjenici da je u tom domu umrlo petina ukupnog broja umrlih u Hrvatskoj. Jedan dom - petina. To je samo po sebi statistički jedna velika devijacija. U sličnoj situaciji u Koprivnici, ravnateljica je podnijela ostavku, ovdje, u puno goroj situaciji, nitko nije odgovarao. Kad nešto dobro napravimo, kad nešto loše napravimo - ispadne isto. Ravnatelj doma je bivši gradonačelnik Omiša koji je dvaput izgubio izbore, pa je po stranačkom ključu došao do mjesta ravnatelja Doma. Kad ravnatelj sam nije podnio ostavku, mi smo tražili da po stranačkom ključu da podnese ostavku gospodin Sanader, koji je župan. Prošli su zakonski okviri za raspravu, a HDZ nešto skriva. Sve bi bilo u razini političke utakmice, da vi, gospodine Beroš, niste rekli da je kriv virus. Bilo bi bolje da to niste rekli, jer to je rečenica koju će vam dole pamtiti, jer ste vi bili onaj koji štiti iznošenje prave istine da se utvrdi pravi krivac, rekao je Bauk.

- Nemojte da vam se dogodi da vas pamtimo kao pomoćnika u skrivanju istine, dodao je Bauk ministru Berošu.

- Krivo mi je što sam rekao da je kriv virus, rekao je na to Beroš, dodavši da je to rekao jer je koronavirus doista krivac za cjelokupnu situaciju, jer nje ne bi bilo da se virus nije pojavio.

Govoreći o teritorijalnom preustroju, Bauk je rekao da bi Dalmaciju sveo na 20 jakih općina, objasnivši to time da otok Brač, primjerice, ima tri benzinske postaje, a mnogo više općina.

Beroš je komentirao zakon o pobačaju.

- Postoji zakon koji nije restriktivan, treba ga osuvremeniti. Pravo na odabir je apsolutno važno i prema rješenju Ustavnog suda su određeni potpuno jasni okviri, ispod određenih civilizacijskih okvira ne možemo ići. Razgovor o preventivi puno je važnija stvar, kako bismo učinili sve da toga zadnjeg uopće ne dođe, rekao je Beroš, dodavši da je važno da se ne dogodi da se u nekoj bolnici svi liječnici pozivaju na priziv savjesti pa ne bude nijednoga koji obavlja prekid neželjene trudnoće.

Na pitanje je li djetetu bez roditeljske skrbi bolje u domu za djecu ili sa istospolnim partnerima, Arsen Bauk kratko je odgovorio: - Ovo drugo.

Ministar zdravstva, pak, smatra drugačije. - Situacija je tu vrlo specifična. Ukoliko je okruženje u domu zdravo, mislim da bi to bilo prihvatljivije, kazao je.

U Dvoboju emisije Točka na tjedan voditeljice Nataše Božić Šarić na televiziji N1 gostovali su SDP-ovac Arsen Bauk i HDZ-ovac Vili Beroš, nositelji lista u 10. izbornoj jedinici. I Bauk i Beroš osudili su sramotne natpise u Zagrebu kojima se vrijeđa Srbe.

Što se tiče njihovih plasmana na listama, istaknuli su da stranke same procjenjuju koji su njihovi kandidati koji mogu dobiti najviše glasova te da to ne mora nužno značiti da su kandidati smješteni prema porijeklu te da neki kandidati ne mogu izvan svoga mjesta prebivališta osvojiti najveći broj glasova.

Beroš je odgovorio na tvrdnje kandidata Domovinskog pokreta Roberta Pauletića da on nije pravi Dalmatinac. - Sve je moguće, moguće da nekom to bude nekakva negativna stvar, ali konstatacija da nisam pravi Dalmatinac me malo čudi, ne možete biti nepravi Dalmatinac. Rođen sam u Splitu, živio sam na Hvaru do kraja srednje škole, došao sam na fakultet u Zagreb i tu sam i ostao. Glasači trebaju gledati što sam učinio i moje rezultate. U tom smislu dat ću sve od sebe da uvjerim ljude da je naš program dobar, rekao je Beroš, koji nije želio špekulirati koliko će mandata HDZ osvojiti.

Nataša Božić svoje je goste upitala kako misle da se Hrvatska nosila s koronakrizom, na što je ministar Beroš ocijenio da je to bilo - savršeno. Bauk nije bio toga mišljenja, kazavši da su postojale tri faze upravljanja koronakrizom u Hrvatskoj.

- Prva faza tzv. Nacionalni stožer, kad je cijela zemlja bila solidarna i postojala je nepodijeljena podrška i vlasti i radu Nacionalnog stožera. Druga faza bila je kad je Nacionalni stožer postao Vladin stožer, kad su izašli iz okvira donošenja epidemioloških odluka i ušli u donošenje Vladinih odluka. Tu se već Stožer počeo polako odmicati od faze nacionalnog jedinstva i počeo biti Vladino pridruženo tijelo. Treća, najgora faza je kad je HDZ donio odluku o izlasku na izbore, a Stožer postao HDZ-ov stožer, rekao je Bauk.

Dodao je da je u travnju Beroš bio najpopularniji političar u Hrvatskoj, u svibnju drugi, a u lipnju treći. - Krivulja mu je išla prema dolje, onako kako je Stožer pokušao biti iskorišten u funkciji HDZ-ovog biračkog stožera, rekao je Bauk.

Beroš je odgovorio da u radu Stožera nije htio nikakvu svoju popularnost, nego da je ona proizašla iz niza razloga te da je utemeljena u stručnosti. - Da je stožer bio političko tijelo, onda bi se ono držalo do izbora, rekao je Beroš.

Govoreći o odluci o neradnoj nedjelji, Beroš je ponovio izjavu šefa HZJZ-a Krunoslava Capaka kazavši da je nedjelja odabrana, jer se željelo smanjiti mobilnost građana, nakon donošenja odluke o produljenju radnog vremena trgovina. - Mogao je to biti bilo koji drugi dan, mogla je biti srijeda, a mi smo odabrali nedjelju, kazao je Beroš.

Bauk se dotaknuo i redovitih konferencija za novinare koje je Nacionalni stožer civilne zaštite svakodnevno održavao. - Pressice su prestale kad su postale kontraproduktivne radu Stožera. Ljudi su se počeli blamirati odgovarajući na trik pitanja, jer ona više nisu imala nikakve veze s njihovom strukom i ušlo se u potpuno političko područje, rekao je Bauk, spomenuvši i nespretnu izjavu ravnateljice Klinike za infektivne bolesti Alemke Markotić, koja je kazala da je u prvom valu sve zatvoreno zbog panike.

- Možda je bila panika i svi smo bili u panici, ali onda to recimo i odredimo koliko je koštala. Trebali ste u trenutku kad je Stožer bio na vrhuncu popularnosti, pustiti ljude iz Stožera i maknuti ih iz politike. To niste napravili i od jednog tijela, koje je bilo općepopularno, napravili ste političko tijelo, rekao je Bauk.

Beroš mu je na to odgovorio da nisu kalkulirali s prestankom rada Stožera, nego da je ta odluka donesena na temelju stručnosti. - Da smo jedan tjedan zakasnili s uvođenjem mjera, to bi se reflektiralo tako da bi broj zaraženih bio veći. Da smo uveli polovične mjere, imali bismo 900 mrtvih, rekao je Beroš.

Dodao je da je legitimno bilo pravo bilo koga u Republici Hrvatskoj Stožeru poslati upit za bilo što, spomenuvši primjer Svjetovne bratovštine s Otoka Hvara, koji su tražili dozvolu za održavanje procesije pred Uskrs. Bauk je na to rekao da zamjera Capaku što je, pokušavajući objasniti dopuštenje Stožera da se procesija održi, rekao da je to učinjeno "zato što to njima puno znači".

- Kriterij da njima to puno znači može se primijeniti na brojne druge događaje i izazvalo je revolt ljudi. Argumentacija je tako prešla iz zdravstvenog u politički. Dok je bila sinergija struke i politike bilo je dobro, kad je počela instrumentalizacija struke u svrhu politike, onda je to postao problem, rekao je Bauk u TNT-u na televiziji N1.

Beroš se složio s konstatacijom da Capakov argument da je nekome nešto važno nije bio dobar, dodavši da su mjere bile pažljivo birane i uvedene sukladno epidemiološkoj situaciji.

Komentirali su i slučaj Doma za starije i nemoćne u Vukovarskoj ulici u Splitu, u kojem je u jeku epidemije koronavirusa umrlo 18 štićenika.

- Nama je žao svakog izgubljenog života, Stožer i ljudi u HZJZ-u napravili su sve da zaštite stare i nemoćne u domovima, ali oni su posebna priča i nitko u svijetu ni u Europi nije u tom trenutku na brzinu našao pravi odgovor, rekao je Beroš, dodavši da je problem bio i što pojedini djelatnici domova nisu odmah testirani na koronavirus, a mogli su biti nositelji virusa, iako nisu pokazivali znakove zaraze.

- Prvo, ovdje se radi o činjenici da je u tom domu umrlo petina ukupnog broja umrlih u Hrvatskoj. Jedan dom - petina. To je samo po sebi statistički jedna velika devijacija. U sličnoj situaciji u Koprivnici, ravnateljica je podnijela ostavku, ovdje, u puno goroj situaciji, nitko nije odgovarao. Kad nešto dobro napravimo, kad nešto loše napravimo - ispadne isto. Ravnatelj doma je bivši gradonačelnik Omiša koji je dvaput izgubio izbore, pa je po stranačkom ključu došao do mjesta ravnatelja Doma. Kad ravnatelj sam nije podnio ostavku, mi smo tražili da po stranačkom ključu da podnese ostavku gospodin Sanader, koji je župan. Prošli su zakonski okviri za raspravu, a HDZ nešto skriva. Sve bi bilo u razini političke utakmice, da vi, gospodine Beroš, niste rekli da je kriv virus. Bilo bi bolje da to niste rekli, jer to je rečenica koju će vam dole pamtiti, jer ste vi bili onaj koji štiti iznošenje prave istine da se utvrdi pravi krivac, rekao je Bauk.

- Nemojte da vam se dogodi da vas pamtimo kao pomoćnika u skrivanju istine, dodao je Bauk ministru Berošu.

- Krivo mi je što sam rekao da je kriv virus, rekao je na to Beroš, dodavši da je to rekao jer je koronavirus doista krivac za cjelokupnu situaciju, jer nje ne bi bilo da se virus nije pojavio.

Govoreći o teritorijalnom preustroju, Bauk je rekao da bi Dalmaciju sveo na 20 jakih općina, objasnivši to time da otok Brač, primjerice, ima tri benzinske postaje, a mnogo više općina.

Beroš je komentirao zakon o pobačaju.

- Postoji zakon koji nije restriktivan, treba ga osuvremeniti. Pravo na odabir je apsolutno važno i prema rješenju Ustavnog suda su određeni potpuno jasni okviri, ispod određenih civilizacijskih okvira ne možemo ići. Razgovor o preventivi puno je važnija stvar, kako bismo učinili sve da toga zadnjeg uopće ne dođe, rekao je Beroš, dodavši da je važno da se ne dogodi da se u nekoj bolnici svi liječnici pozivaju na priziv savjesti pa ne bude nijednoga koji obavlja prekid neželjene trudnoće.

Nakon što je Glavni odbor SDP-a usvojio liste kandidata za parlamentarne izbore SDP-ovci su komentirali da je Davor Bernardić liste za ove izbore sastavio po istome modelu po kojemu je Andrej Plenković HDZ-ove za europarlamentarne. Tvrde da je glavni kriterij bio nagrađivanje/oduživanje ljudima koji su Bernardića podržali u unutarstranačkim sukobima, pa su vodeća mjesta zauzele osobe za koje je malo tko čuo, dok se na sučeljavanja s HDZ-ovcima šalju ljudi koji su na zadnjim mjestima poput Peđe Grbina, Saše Đujića ili Joška Klisovića.

Iz razgovora sa SDP-ovcima proizlazi da je većina tek na sjednici Glavnog odbora doznala kako će biti pozicionirani na listi. To je i razlog što se Ranko Ostojić (trebao je biti sedmi u 9. izbornoj jedinici) i gradonačelnik Ploča Mišo Krstičević (trebao je biti deveti u 10. izbornoj jedinici) zahvalili i razočarani ponuđenim mjestima odbili izaći na izbore.

Među nezadovoljnim SDP-ovcima se govori da je Bernardić posložio liste tako da je svoje stranačke oponente ili ljude koji nisu “njegovi” doveo u situaciju da jedni druge izbacuju u borbi za preferencijalne glasove. Kao jedan od primjera navodi se osma izborna jedinica u kojoj je nositelj predsjednik Glavnog odbora Erik Fabijanić. Na zadnjem, 14. mjestu je Peđa Grbin, na 13. Vojko Obersnel, a na 10. Željko Jovanović. Sva trojica mogu ući u Sabor jedino preferencijalnim glasovima, što znači da će jedni druge izbacivati. Pet sigurnih mjesta na listi imaju koalicijski partneri, a od SDP-ovaca sigurna mjesta imaju Mirela Ahmetović, načelnica Omišlja za koju se, navodno, posebno založio Zlatko Komadina, te predsjednica pulskog SDP-a Sanja Radolović. Uz njih, bolju poziciju na listi od Grbina, Obersnela i Jovanovića ima i Eni Šebalj, zamjenica načelnika Općine Matulji za koju je malo tko čuo.

U trećoj izbornoj jedinici će Siniša Hajdaš Dončić, koji je na zadnjem, 14. mjestu, preferencijalnim glasovima, kako procjenjuju neki, izbaciti Joška Klisovića koji je kao Zagrepčanin završio na izborima u Zagorju, i to na devetom mjestu na listi.

U sedmoj izbornoj jedinici borba za ulazak u Sabor bit će između Mihaela Zmajlovića koji je na 14. mjestu i Saše Đujića koji je na 12.

Osoba bliska Bernardiću kaže da ne stoje tvrdnje nezadovoljnih. Tako u odnosu na Klisovića navodi da je stavljen na 9. mjesto u trećoj izbornoj jedinici zato jer je to ulazno mjesto, te nas uvjerava da tamo koalicija Restart dobiva 10 mandata i da je za Klisovića to sigurnija varijanta. Otkriva nam da Bernardić nije želio Obersnela staviti na listu, ali su na tome inzistirali Zlatko Komadina i Erik Fabijanić pa je zato završio na 13. mjestu.

Govoreći o nezadovoljstvu u 10. izbornoj jedinici, naš sugovornik ističe da je Bernardiću žao što Mišo Krstičević nije želio ostati na listi i smatra da je razlog što se uplašio da bi podbacio s preferencijalnim glasovima. Na prigovore da je ispred Krstičevića na listi Kuzma Tomašić, načelnik Općine Smokvica na Korčuli (inače Bernardićev prijatelj), odgovara da je Korčula gdje SDP dobro prolazi do sada bila nepravedno izostavljana.

Ovaj naš sugovornik otkriva da je Bernardić već odlučio da će umjesto Krstičevića na listi biti Krešo Kuran, ravnatelj škole u Vrgorcu, a umjesto Ranka Ostojića će na 7. mjestu u devetoj izbornoj jedinici biti Igor Meić iz Pirovca.

- Kako je izostala komunikacija predsjednika ili koordinatora s predsjednikom županijske organizacije koja zahvaća 9. i 10. izbornu jedinicu, odbio sam biti na listi na kojoj nema ljudi koji su SDP-ovci s rezultatima. Nema Ante Bilića, gradonačelnika Trogira, Ivana Klarina, načelnika Tisnog, a da ne govorim da nema najjačih SDP-ovih ljudi iz desete - izjavio je Ranko Ostojić nakon Glavnog odbora. Iz Bernardićeva kruga na to odgovaraju da Ante Bilić sam nije želio biti na listi te da isto vrijedi i za Ivana Klarina.

SDP-ovci kažu da na Glavnom odboru, unatoč tome što mnogi nisu zadovoljni listama, nije bilo puno rasprava. Javila se za riječ Biljana Gaća koja je prozvala zbog nepoštivanja Statuta jer na listama nije našla 20 posto mladih. Javila se i Vesna Škulić s primjedbom da SDP zapostavlja invalide (ona je na 13. mjestu u sedmoj izbornoj jedinici). Većina nezadovoljnika ubrzo se ustala i otišla.

Za SDP-ove liste je tipično što se na njima našlo puno članova Glavnog odbora zahvaljujući čijim glasovima je Bernardić ostao na čelu stranke.

Predsjednik SDP-a i lider Restarat koalicije Davor Bernardić predstavio je u nedjelju izmjene pravila stranke kojima se u stranačka tijela uvodi potpuni rodni paritet, pa će u SDP na svim razinama ubuduće imati jednaki broj žena i muškaraca.

"Da bismo bilo što promijenili, važno je da sami budemo dio promjene. Zato smo uveli rodni paritet na naše liste, prvo na izborima za EU parlament, a sada i na izborima za Hrvatski sabor", rekao je Bernardić na sjednici Glavnog odbora Socijaldemokratskog foruma žena SDP-a.

Dodao je kako žele reformirati stranku tako da se novo rukovodstvo bira po principu rodnog pariteta. "To je veliki iskorak koji će omogućiti da više žena bude uključeno u vodstvo stranke, a samim time ćemo to preslikati i na lokalnu razinu,“ dodao je.

"SDP se borio za implementaciju Istanbulske konvencije, za pravo žene na izbor, predložili smo i novi zakon o pobačaju. Vladajući su se u svom mandatu bojali uhvatiti u koštac s tim toliko važnim temama, bojali su se gubitka glasova. Razne desničarske udruge i pokreti pokušavaju profitirati na tim temama, to je ekipa koja u ovim demokratskim standardima koje Hrvatska ima, ne zaslužuje biti ni pozicijama s kojih se donose odluke o pravima žena. Protiv toga ćemo se beskompromisno boriti", ustvrdio je predsjednik SDP-a.

Smatra kako je Istanbulska konvencija ostala samo mrtvo slovo na papiru, iako je nasilje u porastu. Kad je u pitanju „pay gap“, rekao je, žene primaju do deset posto manje plaće od muškaraca na istom radnom mjestu, a na rukovodećim položajima u velikoj većini tvrtki žena gotovo niti nema. SDP će se, kao i do sada, nastaviti boriti za jednako plaćen rad muškaraca i žena.

"Žene su zakon", poruka je lijevo-zelene koalicije (Možemo!, Nova ljevica, Radnička fronta, ORaH, Zagreb je naš! i Za grad) koja je u nedjelju pred Hrvatskim saborom predstavila nositeljice lista u šest izborih jedinica i njihov program za koji će se zalagati uđu li u Sabor.

"Danas je povijesni dan u Hrvatskoj jer se po prvi puta predstavljaju izborne liste na kojima ima više nositeljica nego nositelja. Ponosne smo što je upravo naša koalicija nova politička snaga koja nudi žensku politiku za 21. stoljeće", rekla je Sandra Benčić.

Ustvrdila je da su nositeljice lista žene koje godinama u svojim sredinama rade na poboljšanju života ranjivih skupina, gospodarstva te na pitanjima izgradnje zajednice i solidarnosti u njoj.

To su Nataša Hlaban (3. izborna jedinica), Danijela Dolenec (6.), Rada Borić (7.), Katarina Peović (8.), Atana Grbić (9.) i Tamara Visković (10.).

"HDZ i SDP imaju po jednu nositeljicu liste, a mi imamo šest i puni rodni paritet. Imamo i program koji zagovara rodnu ravnopravnost, a to je važnije nego rodna zastupljenost na listi", kazala je Danijela Dolenec dodavši da rodna ravnopravnost znači jednakost žena i adekvatno valoriziranje njihova rada.

Najavila je da će se zastupnici lijevo-zelene koalicije u Saboru boriti za pravo na legalan, besplatan i dostupan pobačaj te protiv naknadnog priziva savjesti, provedbu konvencije protiv nasilja u obitelji i ravnopravnost LGBT osoba na svim područjima, uključujući i udomljavanje i posvajanje djece.

Rada Borić poručila je da su spremne za preuzimanje mjesta u Saboru. "Svaka od ovih žena može zamijeniti bilo kojeg muškarca u Saboru svojim znanjem i borbenošću". Podsjetila je da u prošlom sazivu Sabora nije bilo ni 13 posto žena, dok se u europskim parlamentima njihova zastupljenost kreće od 30 do 50 posto.

Katarina Peović ocijenila je da će se na jesen u Hrvatskoj pojačati klasni sukob pa građani na predstojećim izborima imaju prilike glasati za one koji štite radnička prava i koji će inzistirati na povećanju radničkih plaća i uvjeta rada.

Peović ističe da su u Hrvatskoj danas plaće niže, a broj radnih sati viši od europskog prosjeka, 90 posto ugovora o radu je na određeno vrijeme, a 50 posto ih sklapaju mladi.

"MI smo cijelu generaciju potpuno degradirali, a među ljudima koji su otišli iz Hrvatske 14 posto je radno sposobnog stanovništva i jako puno žena, oni još uvijek rade u uvjetima koji nisu dostojni radnika 21. stoljeća", kaže Peović.

Na potrebu veće pozornosti prema osobama s invaliditetom ukazala je nositeljica izborne liste u 3. izbornoj jedinici Nataša Hlaban jer na tom području živi više osoba s invaliditetom nego u ostalim dijelovima Hrvatske.

Važno je donijeti zakonske izmjene koje se odnose na socijalu skrb, inkluzivne dodatke, osobne invalidnine i sl, rekla je Hlaban.

Do otoka Krka od ponedjeljka će se moći doći bez plaćanja mostarine, sukladno Vladinoj odluci o prestanku naplate cestarine na Krčkom mostu.

U ponedjeljak, 15. lipnja, počinje primjena Vladine Odluke o prestanku naplate cestarine na Krčkom mostu. Naplata cestarine prestaje u 00:00 sati 15. lipnja, odnosno u ponoć s 14. na 15. lipnja, izvijestili su Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Nakon što je na sjednici Vlade prošlog mjeseca donesena odluka o pokretanju postupka za prestanak koncesije dane društvu Autocesta Rijeka-Zagreb i pripajanja društva Autocesta Rijeka-Zagreb (ARZ) Hrvatskim autocestama (HAC), stekli su se uvjeti za ukidanje koncesije koju je ARZ imao za autoceste pod svojom nadležnošću, time i za Krčki most, čime se ostvarila mogućnost ukidanja mostarine, podsjetili su u priopćenju.

Iz Ministarstva prometa izvijestili su da će naplatne kućice do daljnjega ostati, ali da će rampe biti podignute i promet će se odvijati bez zaustavljanja.

Vozila u smjeru Krka prometnom regulacijom usmjeravat će se u dvije prometne staze, dok će vozila u smjeru kopna prometovati kao i do sada odnosno jednom prometnom trakom, stoji u priopćenju. Horizontalna i vertikalna signalizacija biti će prilagođena i informirat će korisnike o novom režimu besplatnog korištenja Krčkog mosta, stoji u priopćenju.

Također, vozači se pozivaju da se, zbog što boljeg vođenja prometa i sigurnosti korisnika, pridržavaju ograničenja i prate prometnu signalizaciju, kao i poruke na info-displejima.

Koordinator HNS-a za 4. izbornu jedinicu Ivan Vrdoljak izjavio je u nedjelju u Osijeku kako će na parlamentarnim izborima HNS u toj jedinici okupiti Slavonski pokret, koji će, uz koaliciju s HSS-om "Braće Radić" uključivati sadašnje i bivše čelnike lokalne samouprave.

Vrdoljak je izvijestio da su se Slavonskom pokretu, uz ostale, pridružili gradonačelnici Osijeka i Belišća, Ivan Vrkić i Dinko Burić te bivši đakovački gradaonačelnik Zoran Vinković.

Ustvrdio je kako HNS, ovi ljudi i on osobno, nikada neće pripadati ni HDZ-u niti SDP-u, "nego zdravom razumu i rezultatu kojeg moraju isporučiti građanima".

Svi oni koji će pomoći da Slavonija i Hrvatska krenu naprijed, a ne da se vraćaju u ideološke rovove bit će naši prijatelji i suradnici, a svi koji misle da će na retorikama podjele i svađe napraviti neki rezultat će, nadam se, biti poraženi na ovim izborima od Slavonskog pokreta, poručio je Vrdoljak.

Građane je pozvao da na izborima glasaju za ljude koji su im najbliži, a ne za one koji ih vode u povijesne svađe i rovove, ocijenivši kako bi osječki gradonačelnik Ivan Vrkić "bio najidealniji predsjednik Hrvatskog sabora, jer je Osijeku vratio ugled, pa može i Saboru".

Smatra kako će na izborima 5. srpnja građani odlučiti tko će biti premijer - Andrej Plenković ili Davor Bernardić - ali, još važnije, "tko će s njima biti u koaliciji, tko će inzistirati na realizaciji nekih programa i tko će ih natjerati na brigu u Slavoniji". Tu, dodao je, postoje dvije opcije, od kojih su jedna "Miroslav Škoro i njegova sestra", a druga Slavonski pokret s HNS-om.

Na pitanje što zamjera Domovinskom pokretu i zašto im je Miroslav Škoro trn u oku, Vrdoljak je odgovorio kako mu Škoro nije trn u oku, ali da ima dojam da Škoro svojim nastupima Hrvatsku opet vodi u podjele i potencira sukobe. "To ne treba raditi, već pričati o tome tko će dati koji doprinos", dodao je Vrdoljak.

Ako Škoro računa na dominantne glasove u Slavoniji, onda je valjda ovdje trebao biti i staviti svoje ime, ovdje gdje se rodio i živio, rekao je Vrdoljak podsjetivši kako je Škoro u 4. izbornoj jedinici odlučio kandidirati svoju sestru, a sam otišao u 2. izbornu jedinicu.

Vrdoljak je najavio i da će njihova konačna izborna lista i raspored mjesta biti definirana večeras i predana u ponedjeljak, a potvrdio je da će on biti nositelj liste.

Nakon što je u subotu objavio imena nositelja lista, Miroslav Škoro i Domovinski pokret u nedjelju su Državnom izbornom povjerenstvu predali liste za parlamentarne izbore. Škoro je sa svojim timom na Markov trg stigao uz tamburaše, a u zgradu Hrvatskog sabora, u kojoj DIP zaprima kandidature, ušli su u podne.

- Svaki put se pred izbore pojavljuje jedan te isti igrokaz, jedni te isti ljudi. Mi poslije izbora nećemo biti treća opcija, nego prva i jedina opcija. Nećemo voditi prljavu kampanju, nećemo nikoga blatiti, prozivati bližu i daljnju rodbinu, mi svima u političkoj areni želimo puno sreće, a poslije izbora, ovom svetom zdanju Sabora napokon ćemo vratiti dignitet i ponos..., rekao je Škoro.

Škoro video 

- Poručujem svojim političkim protivnicima, onima koji šalju poruku da se ja bojim sučeljavanja - pozivam vas da izaberete stadion ili sportsku dvoranu, da se nađemo i razgovaramo pred narodom, ako se to bojite napraviti u Hrvatskoj, može to biti u Frankfurtu, Münchenu, Dublinu, bilo gdje - pozivam vas da se suočimo, ali tamo vas neću čekati samo ja, nego sav hrvatski narod - i branitelji, majke, djeca, roditelji poginulih branitelja - rekao je Škoro.

Podsjetimo, Miroslav Škoro bit će na čelu liste druge izborne jedinice. U prvoj izbornoj jedinici listu će predvoditi Zlatko Hasanbegović, treću Davor Dretar, a četvrtu Vesna Vučemilović. Ivan Penava bit će nositelj u petoj izbornoj jedinici, a u šestoj Stjepo Bartulica. Sedmu će predvoditi Slaven Dobrović. Karla Korta bit će prva na listi u osmoj, a Hrvoje Zekanović u devetoj izbornoj jedinici. Desetu će nositi Ruža Tomašić.

U nastavku pogledajte sve kandidacijske liste, na kojima ima niz poznatih imena, uključujući Antu Prkačina, bivšu ministricu Bernardicu Rožman Juretić, komičara Željka Pervana, bivšeg HDZ-ovog ministra pravosuđa Bosiljka Mišetića, nekadašnjeg gradonačelnika Osijeka Krešimira Bubala, bivšu intendanticu zagrebačkog HNK Anu Lederer...

Domovinski pokret lista 

Nezavisni zastupnik u zagrebačkoj Gradskoj skupštini Renato Petek održao je u nedjelju performans "otvaranja radova" na istočnom tunelu zagrebačke podzemne željeznice, reagirajući time na najavu gradonačelnika Milana Bandića da će projekt U-Bahna biti prioritet.

Performans je izveo na Trgu hrvatskih velikana gdje bi, prema Bandićevoj ideji, trebao biti istočni ulaz u zagrebačku podzemnu željeznicu, a okupljenima je poručio da su svjedočili "povijesnom trenutku" otvaranja radova na najvećem gradskom prioritetu.

Renato Petek izveo performans za početak radova na zagrebačkom U-Bahnu 

Petek je, osvrćući se na nezgodu na Bukovačkoj cesti gdje je u subotu propao dio kolnika, ironično dodao kako se i ondje otvorila jedna rupa, i to sama od sebe, kako bi se ispunilo Bandićevo obećanje o gradnji podzemne željeznice.

Na svom je performansu Petek predstavio i "izabranog izvođača radova", pod nazivom "BM 365 kumovi", koji će bušiti tunel ispod Zagreba te pozvao sve zainteresirane koristoljubce da "pomognu delati". Pozvao je i građane da pomognu, ali bez naknade.

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić nedavno je na sjednici Gradske skupštine iznio ideju o izgradnji podzemne željeznice od Iličkog placa do Draškovićeve kao odgovor na prijedloge da se najuže gradsko središte proglasi pješačkom zonom zbog opasnosti od rušenja objekata stradalih u potresu uslijed tramvajskog prometa.

Bandić je izjavio kako je taj projekt sad prioritet, a ne više projekt izgradnje zagrebačkog Manhattana na lokaciji Velesajma i Hipodroma.

- Žao mi je što Zagrepčani imaju za gradonačelnika čovjeka-klauna koji obećava radove koji se nikad neće ispuniti ili mu za njih treba 10, 15 i 20 godina, a radovi poskupljuju tri puta u odnosu na obećane iznose - rekao je Petek.

Priznao je da je U-Bahn jedno od mogućih rješenja za prometne probleme Zagreba, ali i istaknuo da se tome mora pristupiti odgovorno i ozbiljno.

Petek je stoga pozvao građane da mu na sljedećim izborima daju glas kako bi u Hrvatskom saboru mogao inicirati promjene zakona o lokalnoj samoupravi i dokinuo lokalne šerife, onemogućio ljudima s optužnicama da se natječu na izborima i inicirao promjenu zakona o Gradu Zagrebu kako bi se grad mogao početi razvijati po uzoru na gradove Srednje Europe.

- Kad budem izabran u Sabor kopat ću još dublje kako bih izbacio na vidjelo sve afere Milana Bandića i svih ostalih lokalnih šerifa bez obzira na njihovu stranačku pripadnost - poručio je Petek najavivši da će se kandidirati u prvoj izbornoj jedinici.

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak gostovala je u intervjuu tjedna emisije "Točka na tjedan" na N1 televiziji. Na parlamentarne izbore izlazi kao nezavisna kandidatkinja na listi HNS-a u III. izbornoj jedinici, a za maturante kaže kako ne očekuje da glas daju njoj, već da izađu na izbore jer bi to značilo da je škola dala rezultate građanskog odgoja.

Poruke iz Kustošije su, kazala je Divjak voditeljici i urednici Nataši Božić Šarić, vrlo neugodna situacija.

- Policija je brzo reagirala, na redu je pravosuđe. U svakom društvu imat ćete ekstremista, ali društvo mora prihvatiti toleranciju. Takve poruke su napad na građansko društvo i državu u cjelini - poručila je i istaknula kako će građanski odgoj, koji su uveli kurikularnom reformom, pomoći učenicima.

Dodaje kako "Za dom spremni" nije nikakav povijesni pozdrav.

- Radi se o nečemu što jasno asocira na crni dio prošlosti te moramo jasno reći da je bilo neprihvatljivo onda i neprihvatljivo je danas... U kurikulumu je jasno određenje o holokaustu, ne samo gledati na to kao crnu povijest Europe, nego i što se događalo kod nas. Uveli smo i građanski odgoj, da to bude i međupredmetna tema - rekla je.

Kao uspjehe svog mandata navela je osigurana sredstva za školstvo od milijardu i pol kuna, uvođenje informatike u škole, ulazak Hrvatske u, među ostalim, i CERN. "Tempo je bio jak, griješilo se, uzimala sam u obzir konstruktivne kritike, a bilo je i jako puno otpora".

Zadovoljna je školom na daljinu, za koju kaže da se, kao ni druge europske zemlje, nisu imali vremena pripremati. "U nastavi na daljinu uveli smo školu u domove i roditelji su vidjeli kako se radi".

Upitana zašto je odluka o odlasku djece u školu prepuštena roditeljima, rekla je da su upute rađene s epidemiolozima pa pojasnila kako su oni dali preporuku koji učenici mogu u školu. "Čim se ustabilila situacija, imamo puno bolji odaziv u škole", izjavila je u programu N1 televizije i dodala kako je više od 90 posto učenika na nastavi.

Istaknula je da su manje nego što su očekivali ostvarili u visokom obrazovanju, a za zakon o znanosti i visokom obrazovanju rekla je da je spreman, ali su protiv njega bile obje vodeće stranke koje su na neki način povezane, kako kaže, s klikama. Ustvrdila je da su pojedini rektori i dekani sa Sveučilišta u Zagrebu, Osijeku i Zadru zapošljavali ili dizali plaće, iako se to nije smjelo.

- Tijekom koronakrize pojedini rektori i dekani ilegalno su ili povećali plaće ili zaposlili dvadesetak ljudi na račun poreznih obveznika. U svibnju smo od Ministarstva financija tražili da provedu nadzor. Zasad nemam odgovor. To je ozbiljna stvar i to, nažalost, nije jedini takav slučaj - rekla je ministrica.

Na komentare da HDZ više neće prepustiti obrazovanje HNS-u ni nekoj drugoj stranci gleda kao na predizbornu paradu. "Rekao je to bivši ministar koji je imao svoju priliku, ali je nije iskoristio. Vlada djeluje kao koalicijska Vlada. HNS je osigurao da stručni ljudi rade stručne poslove".

Ističe da mala stranka može napraviti promjenu. "Na početku treba jasno dogovoriti projekte na kojima se radi i inszistirati na njima", poručila je Divjak. Dodaje da je u politici isključivo zato jer ima projekte i ciljeve za koje smatra da su na korist znanosti i obrazovanju.

- Politika mi je sredstvo za davanje doprinosa u području znanosti i obrazovanja. Moj angažman ovisi o tome postoji li politička volja i ostvari se napredak - rekla je i dodala da je iza nje trideset godina uspješne akademske karijere.

Američki policajci koji su se našli u središtu demonstracija koje su se proširile zemljom rastrgnuti su između predanosti poslu i shvaćanja da su potrebne reforme kako bi se obračunalo s institucionalnim rasizmom u vlastitim redovima.

Od Kalifornije do Massachusettsa, nekoliko policajaca koje je intervjuirala AFP rekli su da su užasnuti ubojstvom Georgea Floyda u trenutku privođenja - tragedijom koja je pokrenula prosvjede protiv policijske brutalnosti i rasizma diljem zemlje.

No oni koje je agencija intervjuirala također su uzvratili na optužbe da postupci sudionika ubojstva Georgea Floyda odražavaju vrijednosti policajaca diljem zemlje.

- Ja nisam Derek Chauvin... On je ubio nekoga. Ja nisam. Mi smo nepristrani - rekao je bijesno na ovotjednoj konferenciji za medije Michael O'Meara, šef njujorškog policijskog sindikata PBA.

Chauvin je policajac koji je koljenom klečao na Floydovu vratu gotovo devet minuta.

- Svi nas pokušavaju učiniti posramljenima da nam bude neugodno zbog naše profesije... Prestanite nas tretirati kao životinje i pse i krenite nas tretirati s poštovanjem - dodao je O'Meara.

Shaun Willoughby, predsjednik sindikata policajaca iz Albuquerquea u Novom Meksiku, rekao je da je Chauvin očigledno počinio kazneno djelo kojeg se svi policajci srame i da nije pošteno da se svakog tko nosi policijsku uniformu stavlja u isti koš.

- Osjećam se diskriminirano, a tako se osjećaju i drugi policajci - rekao je AFP-u. "Samo pokušavamo raditi svoj posao najbolje što možemo kako bismo štitili svoju zajednicu i privređivali za svoje obitelji, a sad sam, zbog toga što nosim značku, postao problem sustavnog rasizma u zemlji".

Stručnjaci, međutim, kažu da Floydova smrt nije bila izolirani slučaj, ali je bila "točka na i" dugotrajnom bijesu i nepovjerenju prema policiji među američkim crnačkim zajednicama.

Afroamerikanci predstavljaju većinu ubijenih, dok istraživanja pokazuju da će jednog od 1000 crnih muškaraca u SAD-u ubiti policajac.

- Događa se previše često, scene u kojima crnce i uopće ljude druge boje kože ubijaju policajci, obično za vrlo male prekršaje - izjavio je Ben Kelso, predsjednik Nacionale asocijacije afroameričkih policajaca u San Diegu.

Raste broj policijskih odjela diljem SAD-a koji su zabranili zahvat gušenja sličan onome od kojega je umro Floyd te su osnažili disciplinske mjere. Poduzimaju se koraci i na saveznoj razini kako bi se provele reforme.

No neki iz policije kažu da ih se koristi kao žrtvene janjce za veće probleme u društvu i odbacuju rastuće apele da se uskrate financijska sredstva policiji.

- Ironično je bolno jer se svaki dan nalazimo na ulici pokušavajući služiti i štititi javnost te se svaki dan dogodi milijun interakcija s policijom i javnosti koje su pozitivne - rekao je 34-godišnji policajac iz New Yorka, koji je govorio pod uvjetom da ostane anoniman, s obzirom na to da mu nije dopušteno javno iznositi mišljenje.

- Pokušavamo biti sve za svakoga, imamo previše posla i tad se događaju pogreške.

Dubrovnik se ne srami karantene; dapače - baš će putem nje ove godine pokušati doprijeti što većem broju gostiju.

No nije riječ o ovogodišnjoj izolaciji, već onoj koju je grad prošao 1377. godine kad je imao prvu karantenu u svijetu. Taj događaj sad je obrađen u reklamnom, minutu i 36 sekundi dugačkom crtanom filmu, kojim će se grad reklamirati na najvažnijim europskim i svjetskim emitivnim tržištima, a gradonačelnik Mato Franković otkriva nam i kako su u tijeku pregovori s BBC-jem i CNN-om koji su također zainteresirani prikazati filmić.

Osim toga, isti će biti prikazivan putnicima na letovima Croatia Airlinesa prema Dubrovniku, jednako kao i na kruzerima.

Autor je "Studio u šumi", a Jutarnji list nudi vam da ga pogledate.

Dubrovnik filmić