Jutarnji list

Syndicate content
RSS latest articles feed for: jutarnjiList, and section: Front Page.
Updated: 10 sek od tega

UŠMINKANE ŠNENOKLE: Povratak u djetinjstvo dobro poznatim okusima!

Sob, 20/10/2018 - 08:30

Najvažnije ih je dobro rashladiti. Zato budite karakter i nemojte dežurati pred frižiderom dok se ne ohlade. Možete ih i malo ušminkati s malo kardamoma, a odmah će živnuti i ako ih pospete s malo sjeckanih pistacija.

Trebat će vam:

5 jaja
5 žlica šećera
1 žlica oštrog brašna
1 l mlijeka
1 štapić vanilije

snenokle vid 1.jpg 

Priprema:

Žumanjke sa šećerom pjenasto izmiješajte i dodajte brašno. Bjelanjke istucite u čvrst snijeg.

U mlijeko stavite razrezani štapić vanilije i pustite da zakuha. Zatim mlijeko maknite sa štednjaka, izvadite štapić vanilije i stavljajte u njega žlicom oblikovani snijeg od bjelanjaka. Vratite posudu opet na vatru, ali samo toliko da žličnjaci počnu kipjeti. Brzo ih okrenite na drugu stranu te ih nakon nekoliko sekundi izvadite i stavljajte u dublju zdjelu ili nekoliko manjih. Ponovite postupak dok ne skuhate sve žličnjake.

U smjesu od žumanjaka postepeno dodajte malo vrućeg mlijeka, dobro izmiješajte, a zatim ga ulijte u preostalo kipuće mlijeko. Kuhajte na umjerenoj vatri 3 do 5 minuta uz neprestano miješanje dok se krema ne zgusne. Nastavite miješati kako bi kremu malo rashladili.

Prelijte je preko žličnjaka od bjelanjaka i ostavite u hladnjaku da se dobro ohladi.

 

Izvor recepta: *ispeglali smo zanat pripreme šnenokli u Kuhaoni

Kategorije: Hrvaška

SREĆKO FERENČAK SE SVAĐAO S PROSVJETARIMA NA FEJSU MINISTRICE DIVJAK Očitao bukvicu učitelju i izazvao zgražanje: 'Nazadnjaci stalno koče i pametuju!'

9 min 34 sek ago

Na Facebooku nestranačke ministrice obrazovanja iz HNS-ove kvote Blaženke Divjak odvija se rasprava o novostima koje donosi nacrt zakona o školskim udžbenicima.

Iako većina komentara dolazi iz struke, raspravi se nakratko priključio i HNS-ov glavni tajnik Srećko Ferenčak, čiju je poruku struka iz zbornica protumačila koliko uvredljivom po učitelje, toliko i sramotnom za HNS.

Mijenjanje navika

Osim komentara učitelja o tome kako obećani tanji i jeftiniji udžbenici ne znače nipošto da će biti i kvalitetniji te da je riječ o podilaženju javnosti, u raspravu su se javili i oni koji smatraju da papir i olovka u nastavi još uvijek trebaju biti na prvome mjestu, a ne u prahistoriji zbog uvođenja digitalnih materijala u nastavu. Nakon još jednog negativnog komentara na planirane promjene, stranački je tajnik - očito protumačivši da učitelj na kojeg se referirao nije spreman za reformu - očitao bukvicu: “A vi, gospon M., onda i dalje radite na skriptama iz Austro-Ugarske!!! Kako ljudi neće mijenjati navike niti učiti!!! Želimo konačno napraviti reformu obrazovanja, a nazadnjaci stalno koče i pametuju!!!”.

Ispod razine

Iako mu je prozvani učitelj J. M. odgovorio u šaljivom tonu, uslijedilo je zgražanje ostalih učitelja na poruku stranačke osobe struci.

- Srećko, ja radim na toj reformi, ovo vaše dolaženje i vrijeđanje učitelja je ispod svake razine i samo odmažete svemu onome što na reformi radimo - poručio mu je J. S. K. (puno ime na Facebooku), pitajući Ferenčaka: - Tko vas je učio takvoj nakaradnoj logici? Ako kritiziraš, sigurno radiš kao u doba Austro-Ugarske. To je razina komuniciranja?

Rasprava je dovršena porukama učitelja kako HNS-u i reformi ne trebaju nikakvi neprijatelji kad imaju vlastite članove koji ovako pljucaju vrijedne učitelje, a Ferenčakov izlet na Facebook prozvan je žestokom sramotom HNS-a.

Upitan iz kojega je poriva nastupio uvredljivo prema učiteljima, Ferenčak nam je u srijedu kratko odgovorio:

- Ne vrijeđam nikoga. To je metaforički rečeno. Želio sam reći čovjeku da mora učiti, ići naprijed i usvajati nova znanja, a ne se držati austrougarskih skripti...

Kategorije: Hrvaška

UDAR NA DODIKA RAVNO IZ WASHINGTONA Lidera Republike Srpske napali iz State Departmenta: 'On pokušava negirati povijesnu istinu o Srebrenici'

10 min 53 sek ago

Sjedinjene Države u srijedu su optužile Republiku Srpsku za pokušaj negiranja povijesti odlukom o stavljanju izvan snage izvješća prema kojemu se odgovornost za pokolj više od sedam tisuća muslimanskih muškaraca i dječaka u i oko Srebrenice u srpnju 1995. pripisuje vojsci i policiji bosanskih Srba.

Američki State Department priopćio je kako izvješće vlade RS iz 2004. o genocidu u Srebrenici predstavlja važan korak ka pomirenju.

"Sjednica parlamenta Republike Srpske održana 14. kolovoza predstavlja korak u pogrešnom smjeru", stoji nadalje u priopćenju State Departmenta.

"Pokušaji da se odbaci ili izmijeni dokument o Srebrenici dio su širih nastojanja usmjerenih na reviziju činjenica rata, negiranje povijesti i politiziranje tragedije. U interesu je građana Republike Srpske preokrenuti trend štovanja osuđenih ratnih zločinaca kao heroja, te osigurati da njihovi zločini nastave biti javno osuđivani', dodaje se.

Parlament Republike Srpske u utorak je na zahtjev predsjednika tog entiteta Milorada Dodika odlučio zatražiti od vlade RS da stavi izvan snage svoje izvješće iz 2004. koje je potvrdilo činjenice o genocidu nad Bošnjacima što su ga u srpnju 1995. godine počinili pripadnici vojske i policije bosanskih Srba.

U potezu koji dio analitičara smatra još jednim pokušajem mobilizacije glasača oko srpske nacionalističke agende uoči općih izbora u listopadu, Dodik je na početku posebne skupštinske sjednice ustvrdio kako genocida u Srebrenici uopće nije bilo, a više od sedam tisuća ubijenih Bošnjaka nazvao je pretjerivanjem.

Parlament RS je zaključio kako entitetska vlada mora uspostaviti novo povjerenstvo koje će "na objektivan i nepristran" način utvrditi činjenice o zbivanjima na području Srebrenice u cijelom razdoblju od 1992. do 1995., te prebrojiti i Srbe koji su ondje poginuli ili ubijeni.

Kategorije: Hrvaška

OVO JE PRAVA ISTINA O HITNOJ: DOKTORICA OTKRIVA SVE APSURDE SLUŽBE 'Sve ću vam reći: tehničari riskiraju posao i potajno daju terapije pacijentima!'

45 min 35 sek ago

Potaknuta tragičnom smrću mladića iz Zaprešića koji je u nedjelju preminuo na rukama prolaznika i djelatnika Hitne pomoći koji su stigli na intervenciju, no bez liječnika koji mu je mogao dati terapiju i možda spasiti život, u redakciju Jutarnjeg lista javila se liječnica koja radi u Hitnoj medicinskoj pomoći.

- Ja sam liječnica u Hitnoj medicinskoj pomoći i meni je ovo teško gledati. Javila sam vam se jer se nadam da će ovaj slučaj potaknuti nadležne da omoguće djelatnicima HMP-a da rade svoj posao na najvišem mogućem nivou - ispričala nam je uplašeno, ali ljutito liječnica koja je zamolila da joj sakrijemo identitet.

Za daljnje razumijevanje teksta treba znati kontekst, odnosno da ustroj Hitne medicinske pomoći, koji je na snazi od 2011. i ministra Darka Milinovića, predviđa postojanje timova T1 i T2. Tim T1 čine liječnik specijalist hitne medicine i medicinska sestra ili tehničar i vozač. U Timu 2 samo je medicinska sestra ili tehničar. Iako su morali imati specijalističko usavršavanje s područja hitne medicinske pomoći, pokazalo se da ovakav tim u praksi sve teže funkcionira. Već pri uvođenju novog sustava kritičari su ga smatrali neodrživim.

Osnovna pomoć

To smatra i naša sugovornica. Glas joj podrhtava dok, čini se, istresa sve što joj je već dugo na umu. Često ostaje bez daha dok govori. Zastajkuje u razgovoru i povremeno šapće.

- Bez nadzora liječnika T2 ekipe ne smiju samostalno ni postaviti venski put i dati infuziju obične fiziološke otopine iako vide i znaju da bi to pomoglo kod krvarenja, sniženog tlaka ili visoke temperature. Ne mogu dati ni adrenalin pri oživljavanju ili anafilaktičkom šoku gdje u par minuta može doći do smrtnih posljedica. Medicinske sestre i tehničari u T2 u nekim slučajevima riskiraju svoju licencu i krše zakon jer reagiraju po svojoj savjesti i humanosti pa daju pacijentu infuziju ili adrenalin da bi pomogli i održali ga na životu do dolaska liječnika. Ti su ljudi stručni i nađu se u situacijama u kojima gledaju da čovjeka boli ili umire, a oni imaju lijek za koji znaju da bi mu pomogao, ali mu ga ne smiju dati. Potpuno suludo! - ispričala nam je liječnica uplašeno, ali ustrajno.

- Zna se dogoditi situacija da dispečer pošalje T2 s liječnikom na ispomoći, no tada moj tim ostaje bez liječnika i moje područje ostaje nepokriveno. Ali isto tako ima situacija kada su svi timovi na terenu, pa jadan čovjek koji nazove u tom trenutku jednostavno nema sreće. Zapravo nismo ni svjesni koliko pitanje preživljavanja zapravo ovisi o pukoj sreći - govori liječnica snižavajući ton glasa.

- Ja sam sretna što nisam pacijent u Hrvatskoj - zaključuje dok joj glas podrhtava. Čini se kao da ne može više trpjeti stvari koje se događaju oko nje. Smrt mladića u Zaprešiću za nju je bila kap koja je prelila čašu.

Edukacija mladih

- Nas je liječnika u Hitnoj malo i svi će me znati identificirati iako nema imena i prezimena jer ja od početka reforme ustrajem da ona nema smisla i da nije djelotvorna te da T2 trebaju dobiti veće ovlasti jer to su sve školovani i stručni ljudi, no nemaju ovlasti za često ključno djelovanje iako znaju što trebaju činiti. Kada se započinjalo s reformom, bilo je govora da će se medicinskim sestrama i tehničarima koji dugo rade u HMP-u ovlasti automatizirati, dok će se mlađe djelatnike educirati novcem iz EU koji je tada dobiven, no tko zna što se s tim dogodilo... - ogorčeno priča liječnica.

- Prije reforme ekipe HMP-a bile su pri domovima zdravlja s liječnicima i to je puno bolje funkcioniralo. Sada T2 nemaju licencu niti ovlasti za davanje injekcija i lijekova pa im je mogućnost pružanja hitne pomoći ograničena. Ne čudi me što neki kažu da se posao T2 svodi samo na prijevoz, jer na kraju se takav dojam stječe. Lakše je reći što sve T2 smije nego što ne smije. Zapravo sada imaju ovlasti samo zaustaviti krvarenje, sanirati ozljede, koristiti defibrilator, izmjeriti tlak, napraviti EKG, ali ne smiju davati apsolutno nikakve terapije. Ne bih vam to smjela reći, ali i sama sam se našla u situacijama da sam čula na koju je intervenciju dispečer poslao T2, pa sam molila sestru ili tehničara da daju unesrećenom terapiju na moju odgovornost - priznaje.

Liječnica objašnjava da bi naši T2 po funkciji trebali biti jednaki “paramedicsima” koji postoje u nekim zemljama, primjerice SAD-u i Ujedinjenom Kraljevstvu. Oni imaju odgovornu ulogu, često su viši profesionalni medicinski stručnjaci za hitne slučajeve u rasponu izvanrednih i redovnih situacija. Oni su prvi medicinski stručnjaci koji dolaze na teren. Paramedicsi su obično stariji članovi dvočlane ambulantne posade, u kojoj je drugi član pomoćnik za pomoć u hitnim slučajevima ili tehničar koji ih podržava. Procjenjuju stanje bolesnika i donose odluke koje mogu potencijalno spasiti život, o tome može li se pacijent liječiti na mjestu događaja ili se mora prevesti u bolnicu. U situacijama koje nisu opasne po život, koriste svoju profesionalnu procjenu kako bi donijeli ključne kliničke odluke. U hitnim slučajevima koriste opremu visoke tehnologije kao što su defibrilatori koji vraćaju srčani ritam, spinalne i trakcijske trake i infuziju, daju kisik i - ono najvažnije - nužne lijekove.

Važni dispečeri

- Liječnike ne treba ni tražiti jer ih nema. HMP se ne može vratiti na staro stanje niti se u sve T2 može dodati liječnik. Jedino, a i najjeftinije rješenje za državu je da T2 dobiju ovlasti. K tome, liječnici koji sada rade u HMP-u većinom su mladi i bez iskustva, dolaze ravno s fakulteta, tu se kratko istreniraju i idu dalje - uzbuđeno pripovijeda.

- Iako je predviđeno da izlaze na teren gdje nema životno ugroženih osoba, T2 izlaze na teške hitne intervencije kao što su prometne nezgode, padovi, ozljeđivanja, alergijske reakcije i požari kao i T1 u kojima je liječnik, a veliku ulogu u svemu imaju i dispečeri. U Zagrebu su neki od dispečera liječnici, a u manjim gradovima je za to potrebno samo položiti tečajeve. No zapravo sve ovisi o tome koliko dispečer zna procijeniti hitnost situacije. Činjenica je da se Hitna zove za svakakve nepotrebne stvari, a sve se intervencije primaju, posebice u manjim sredinama, i šalju se timovi na teren jer se dispečeri boje tužbi - objašnjava liječnica, koja otkriva da samo u gradu Zagrebu aktualni sustav Hitne pomoći funkcionira.

- Od početka me iritira što sustav HMP-a ne funkcionira kako spada. Smetaju mi izjave nadređenih i odgovornih, poput ministra Kujundžića koji kaže da je Ministarstvo 2016. godine u Zagrebačkoj županiji popravilo sustav ubacivši novih 15 timova Hitne pomoći. A nitko ne govori koje timove. Ubacio je T2 koji nemaju ovlasti i zapravo nije ništa postigao. Pitajte ministra Kujundžića i Maju Grba Bujević, ravnateljicu HZHM-a, koje su sve ovlasti T2. Pitajte ih ima li T2 ovlasti davati terapiju. Vjerojatno će izbjeći odgovor ili lagati, ali na terenu se sve jasno vidi, vjerujte mi. Samo se zataškavaju priče poput ove iz Zaprešića, kojih ima mnogo po cijeloj Hrvatskoj - u dahu je rekla liječnica.

'Da su mladiću djelatnici Hitne smjeli dati injekciju, možda bi danas još bio živ' 

Kategorije: Hrvaška

Dobrodošli na jahtu Rara Avis, luksuzni brod s hrvatkim potpisom

2 uri 26 min ago

Profil S/Y Rara Avis 

Nastala kao produkt dugogodišnje obiteljske želje, jahta Rara Avis brodska je inačica doma za poželjeti. Luksuzna i do detalja pomno osmišljena, ova 33 metara dugačka morska krasotica zadivljuje i uveseljava ovog ljeta mnogobrojne domaće i strane turiste, a mi smo je "ulovili" usidrenu u splitskoj luci. Tom prilikom porazgovarali smo s vlasnikom Marijom Ercegovićem i kapetanom Časlavom Reljićem, obiteljsko-poslovnim duom koji nas je proveo svojim domom, koji će mu to biti narednih nekoliko mjeseci.

rara-avis1-080718.jpg

rara-avis2-080718.jpg

rara-avis6-080718.jpg

Kvadrata na jahti Rara Avis ne nedostaje 

rara-avis30-080718.jpg

rara-avis29-080718.jpg 

- Brodovi su naša strast i obiteljska tradicija - govori Marijo, po zanimanju kapetan, pojašnjavajući kako je njegova obitelj uz more vezana posljednjih 70 godina. Počeli su nekoć s malim brodovima salbunjerima koji su krcali pijesak, no danas se njihov posao svodi na turističke mini kruzere koji primaju goste iz cijelog svijeta.

Jedan takav je i zvijezda ove naše priče, luksuzna jahta Rara Avis kojoj je ovo prvo ljeto u moru. Rara Avis je porinuta u veljači ove godine, a mjesecima se na njoj gradilo u splitskoj hali tvrtke MCI. Njezin vanjski izgled dizajnirali su sami vlasnici, a uređenje interijera povjereno je omiškoj dizajnerici Mariji Vojnović koja je, u suradnji s ARM interijerima Zadar, ostvarila luksuzan izgled unutrašnjosti ovog broda. I to doista nije bio nimalo lak zadatak. Jer, uređenje broda zahtjevno je iz više razloga - od specifičnosti same gradnje do svojevrsne ograničenosti pri korištenju materijala - na mnogo toga ovdje se morala polagati posebna pozornost. I dok se neki brodovi susreću s izazovnim brojem kvadrata i skučenošću, kod Rare Avis to nije slučaj.

rara-avis38-080718.jpg 

rara-avis9-080718.jpg

Uz prostrani salon, potpuno uređenu kuhinju 

rara-avis11-080718.jpg

Uz stol namijenjen za objed čak 12 osoba 

rara-avis39-080718.jpg 

Dobrim odabirom namještaja i boja te prvenstveno činjenicom da je broj kvadrata ovdje itekako dovoljan, ova je jahta i više nego ugodno mjesto za odmor na moru. Naime, sam salon broji 50 četvornih metara te sadrži veliki stol na kojem komotno može objedovati i družiti se 12 ljudi. Uz stol, u ovom se prostoru nalaze i prostrani kauč te šank koji je tijekom vjetrovitijih i tmurnijih dana fantastična alternativa palubi. Nerijetko se ovdje, govori nam kapetan, do dugo u noć odvijaju najzabavniji sati. Morske delicije u kojima gosti uživaju pripremaju se u brodskoj kuhinji koja u svojih devet četvornih metara ima sve potrebno za pripremanje kvalitetnih jela. Uz potpuno uređenu kuhinju, ova jahta ima i dvije kupaonice elegantnog izgleda postignutom ogledalima, crnim mramornim pločicama, dvostrukim umivaonicima i tuš-kabinom. Uz to, Rara Avis ima još četiri kupaonice s toaletom.

rara-avis20-080718.jpg

Spavaonice ukupno imaju 133 m2 

rara-avis21-080718.jpg 

Spustivši se u potpalublje nailazimo na šest kabina. Ukupno, ove morske spavaonice broje čak 133 četvorna metra, što ne čudi uzmemo li u obzir da se Master kabina, najveća od njih, prostire na čak 40 četvornih metara. VIP kabina ima 25 četvornih metara, a uz njih gostima su dostupne i četiri standardne kabine od po 17 četvornih metara. Svaku spavaonicu odlikuje lijepo uređenje i na dodir, ali i oku ugodni materijali.

- Bež, sive, bijele i općenito neutralne nijanse pokazale su se kao najbolji odabir jer, osim što su umirujuće, odgovaraju ukusu većine posjetitelja - dodaje Časlav, napominjući da je ipak paluba mjesto koje gosti naprosto obožavaju. A kako i ne bi? Na 200-tinjak četvornih metara smjestili su se masivni mramorni stol i bijeli stolci koji ga okružuju, uz stol nalazi se lounge predio s ležaljkama te platforma za kupanje na kojoj je, među ostalim, i jacuzzi.

rara-avis23-080718.jpg

rara-avis41-080718-MM_MP-1.jpg

rara-avis24-080718.jpg

Kad ne plovi, Rara Avis usidrena je u Krilu Jesenice, no od travnja pa do studenoga viđat ćemo je samo na plavom moru, i to čak i izvan hrvatskih teritorija. Naime, njezina dužina od 33 metra, širina od 8,40 metara i dva pogonska Cummins motora od 350 KS, dva generatora sa strujom od 34 kW te jedra površine 250 četvornih metara daju joj karakteristike broda spremnog za međunarodnu plovidbu.

- U dogovoru s gostima određujemo gdje plovimo i u kojim lukama noćimo, no naravno da preferiramo hrvatske luke, gradove, otoke i mjestašca - jer njihova ljepota je ionako nenadmašna - zaključuje naš domaćin.

Jahta Rara Avis, luksuzni brod s hrvatkim potpisom 

Foto: Vojko Bašić/ Hanza Media

Kategorije: Hrvaška

Potopljeni Le Corbusier

3 ure 2 min ago

Danski umjetnik Asmund Havstin-Mikkelsen potopio je u fjordu jednu od najvažnijih građevina u povijesti modernizma - Le Corbusierovu Villu Savoy. Instalacija “Poplavljena suvremenost” je umjetnikova izjava o političkoj situaciji u svijetu i njegovo razočaranje. Instalacija je kritika današnjice, pokušaj da se skrene pozornost na ono što ćemo učiniti s baštinom.

flooding-modernity-asmund-havsteen-mikkelsen-4.jpg

flooding-modernity-asmund-havsteen-mikkelsen-3.jpg

flooding-modernity-asmund-havsteen-mikkelsen-8.jpg

flooding-modernity-asmund-havsteen-mikkelsen-7.jpg

flooding-modernity-asmund-havsteen-mikkelsen-6.jpg 

Foto: Asmund Havstin-Mikkelsen

Kategorije: Hrvaška

Nova dvorana za bacačke discipline

3 ure 6 min ago

Grad Zagreb raspisuje, a Društvo arhitekata Zagreba (DAZ) organizira i provodi Projektni natječaj za izradu idejnog arhitektonsko- urbanističkog rješenja dvorane za atletske bacačke discipline- zimsko bacalište u sklopu sportskog parka “Mladost”. Lokacija dvorane unutar izgrađene i uređene cjeline Sportskog parka nalaže rješenje koje će se skladno uklopiti u postojeću strukturu i pritom je oblikovno i sadržajno oplemeniti. Rok predaje natječajnih radova je 31.10.2018. godine do 16.00h, u Društvu arhitekata Zagreb (DAZ), Trg bana J. Jelačića 3/I, Zagreb.

Kategorije: Hrvaška

Otvoren natječaj za PLAN D 2018!

3 ure 9 min ago

PLAN D otvara natječaj za izlaganje na Međunarodnoj izložbi mladih autora koja će se održati od 27. do 30. rujna 2018. u Hali V Tehničkog muzeja Nikola Tesla u Zagrebu. Rok za prijavu radova je 7. 9. 2018.

Zainteresirani se mogu prijaviti putem online prijavnice i na info@pland.hr i luka@pland.hr.

Kategorije: Hrvaška

Idejno rješenje za Ekonomsku školu

3 ure 12 min ago
PRIJEAVE DO LISTOPADA - Grad Vukovar raspisuje, a Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Građevinski fakultet Osijek, organizira i provodi natječaj za idejno arhitektonsko rješenje zgrade Ekonomske škole Vukovar, s pripadajućom trodijelnom sportskom dvoranom. Rok je 10. listopada 2018. godine do 15 sati na adresi Upravni odjel za financije i nabavu, Ulica dr. F. Tuđmana 1. Osoba za kontakt: Domagoj Centner, e-mail: domagoj.centner@vukovar.hr Foto: google maps
Kategorije: Hrvaška

Crkva prenamijenjena u košarkaški centar

3 ure 16 min ago

Stara crkva u Chicagu iz 1855. godine prenamijenjena je u košarkaški centar i dvoranu, pod vodstvom sportskog brenda Nike. Nekadašnja Church of the Epiphany uređena je suvremeno, ali je sačuvan duh prostora, pa izgleda kao košarkaška katedrala. Arhitekti su nastojali sačuvati važne elemente građevine, primjerice, vitraje koji su sad povezani s loptama.

Nike.jpg

Nike 1.jpg

nike-church-of-the-epiphany-court-2.jpeg 

nike-church-of-the-epiphany-court-4.jpeg

nike-church-of-the-epiphany-court-3.jpeg

Foto: Nike

Kategorije: Hrvaška

Nekretninske agencije poručuju državi: “Prepustite nama prodaju Mesićeve vile i sličnih kuća”

3 ure 29 min ago

Vilu na Šalati u Grškovićevoj 13 koja je nekoć bila ured bivšeg predsjednika Stjepana Mesića, država ponovno nudi na javnoj dražbi, ovog puta po primjerenoj nešto nižoj početnoj cijeni od 5,28 milijuna kuna.

Iako se vila nalazi na poželjnoj i atraktivnoj lokaciji za obiteljsko stanovanje, otvoreno je pitanje hoće li naći kupca ovim putem. Naime, kupci sličnih građevina, posebno za obiteljsko stanovanje, kako nam kažu agenti za prodaju nekretnina, nemaju običaj sudjelovati na javnim pozivima, niti se prijavljivati za obilaske Ministarstvu državne imovine.

OBITELJSKI KVART

- Najbolji put za prodaju ove vile bio bi putem agencije za promet nekretninama. Vjerojatno bi je prodali unutar šest mjeseci do godinu dana. Postoji puno razloga zašto bi to bio bolji način. Kao osnovno, agencije nekretnina pomažu ljudima naći dom i oni ga kod nas i traže. Osobe koje prate javne pozive, dražbe i slično najčešće to rade kao jedan oblik posla i prate povoljne varijante. Mi se susrećemo s velikim brojem klijenata koji tragaju za ovakvom vrstom nekretnine. Nakon što upoznamo klijente, nudimo im ono što traže, i često prepoznamo što zapravo žele, kad oni to precizno ne znaju - kaže Sergio Serdarušić, direktor agencije Eurovilla.

najzgodnije_ulice6-230111.jpg

Kupci koji kupuju nekretnine u vrijednosti 500.000-1,000.000 eura, dodaje S. Serdarušić, često se pogube u onom što traže. Najčešće žele nešto lijepo s tri spavaće sobe, dvije kupaonice, parkingom, novije gradnje, u dobrom kvartu i blizu centra. Prednost je ako nekretnina ima vrt ili pogled na grad.

Kupci sličnih građevina 

- Šalata je jedan od najljepših zagrebačkih kvartova jer je u blizini centra grada, izuzetno je dobro prometno povezana, u tramvaj zoni, blizu parka Maksimir, tu su osnovne i srednje škole, vrtići, trgovine, sportski centri. Pravi stari zagrebački obiteljski kvart. Na Šalati se prodaju građevinska zemljišta površine oko 600 kvadrata po cijenama od oko 350.000-400.000 eura. Gotove objekte kao što je vila u Grškovićevoj površine 350 kvadrata na zemljištu od 650 kvadrata, koje je eventualno potrebno urediti, mogli bi, vjerujem, relativno brzo prodati po sad postavljenoj cijeni - kaže Sergio Serdarušić, čija je agencija Eurovilla specijalizirana za slične nekretnine.

Država nudi na prodaju i vilu na Pantovčaku, površine 675 četvornih metara, a početna cijena joj je 18,15 milijuna kuna.

grskoviceva_mesic5-271216.jpg 

PANTOVČAK

- Agencije su dobre za sve prodaje jer cijeli proces zna biti stresan i za prodavatelja i za kupca te bude puno lakši uz ljude koji se bave tim poslom i koji imaju iskustvo. Također, mi obradimo nekretninu dokumentacijski, oglašavamo je na svim portalima relevantnim za prodaju nekretnina i u tiskanim izdanjima, vodimo brigu o klijentima i nekretnini, na raspolaganju smo od 0 do 24 sedam dana u tjednu, pripremamo nekretnine za razgledavanje, organiziramo open house po potrebi, pregovaramo o cijeni, spremamo ugovore... - nabraja S. Serdarušić.

Dovoljno je, dodaje S. Serdarušić, da se država obrati njegovoj ili nekoj drugoj agenciji specijaliziranoj za vrstu nekretnina koju prodaju, te njima prepuste prodaju i brigu oko svega.

Za sada, za Mesićevu vilu ili vilu na Pantovčaku nužno se javiti na javni poziv. Zainteresirani kupci moći će obići Mesićevu vilu 23. kolovoza u 12 sati ili po dogovoru, navodi se u javnom pozivu objavljenom na internetskim stranicama Ministarstva državne imovine. Oglašena je i prodaja Hotela Iž u Zadru te nekoliko zemljišta diljem Hrvatske.

Darko Tomaš/Hanza Media

Kategorije: Hrvaška

GUARDIAN OBJAVIO MUČNE ISPOVIJESTI MIGRANATA KOJI TEŠKO OPTUŽUJU HRVATSKU POLICIJU 'Muškarac sam i ne bih trebao plakati, ali srce mi je slomljeno'

8 ur 42 sek ago

Britanski Guardian objavio je u srijedu veliku reportažu novinara Shauna Walkera koji je razgovarao s migrantima koji su zaglavili u Bosni i Hercegovini, stavljajući fokus priče na odnos hrvatske policije prema njima. Svjedočanstva migranata smještenih u Velikoj Kladuši govore o razbijenim mobitelima, krađi, nasilju i napadu psima.

Walker je razgovarao s desecima migranata koji ondje čekaju rješenje svog statusa ili priliku za ulazak u Zapadnu Europu. Svi svjedoče o nasilju koje se u konačnici ne može potvrditi, no s obzirom na brojnost prijava teško ih je ignorirati, piše Guardian.

- Prije deset dana su nam uzeli sav novac koji smo imali. Više od 1.000 eura. Poderali su mi putovnicu i počli nas mlatiti pendrekom. Riskiramo život u brdima. Ne spavamo, možda ćemo umrijeti. U redu, policija nas uhvati i vrati natrag, to razumijem. Ali zašto nas tuku? Zašto nas ponižavaju, pita Chouaïb (30) iz Alžira.

Prošle je godine u BiH ušlo manje od tisuću migranata, a ove je godine brojka puno viša, stiglo je najmanje 9.000 izbjeglica. Većina ih dolazi iz Afganistana, Irana i Sirije, a na putu su između dvije i tri godine. U Velikoj Kladuši na rubu grada u improviziranim šatorima živi oko 400 ljudi. Krijumčari navodno naplaćuju i 2.500 eura (oko 19.000 kuna) prijevoz u Italiju. Oni koji nemaju toliko novca, hodaju tjednima, spavaju danju, a hodaju noću. Pokušavaju ostati u šumovitim dijelovima zemlje, ne izlaze na otvorene ceste i u sela. Neke uhvate pred granicom sa Slovenijom. Neki umru na putu.

2018-07-26T141259Z_1620117665_RC15A9682490_RTRMADP_3_EUROPE-MIGRANTS-BOSNIA-PROTESTS.jpg 

Azam (39) iz Afganistana svjedoči kako je proveo 13 dana hodajući sa svojom kćeri i sinom (11 i 12 godina) u šumi, pokušavajući doći iz BiH u Italiju. - Ostali smo bez hrane i vode pa smo morali izaći na otvoreno. Skapavali smo od gladi i bili smo iscrpljeni, rekao je. Pomogla im je Hrvatica, zabrinuta za djecu, dala im je nešto novca i vode te im pokazala put do slovenske granice. Međutim, netko ih je drugi uočio i prijavio policiji. Nakon što su ih zadržali u pritvoru, odvezli su ih natrag preko granice i ostavili usred ničega da sami pronađu put do kampa u Velikoj Kladuši. Azam kaže da mu je policija ukrala posljednji novac, 400 eura.

Na pitanje koristi li hrvatska policija nasilne metode, Husein Kučić, šef Crvenog križa u Unsko-sanskom kantonu, rekao je: - Ne može se reći sa stopostotnom sigurnošću za svaki slučaj, ali prema onome što sam vidio, odgovor je da.

2018-07-26T141240Z_1332913066_RC1A4E25F850_RTRMADP_3_EUROPE-MIGRANTS-BOSNIA-PROTESTS.jpg 

Svjedočanstva migranata

Rahim (38), Afganistan

- U svakoj zemlji u kojoj smo bili, imali smo problema s policijom, ali ni blizu kao s hrvatskom. Nije mi važno u kojoj ćemo zemlji završiti. Kći mi je bolesna, samo je želim odvesti negdje gdje ima dobrih doktora. Nemamo novaca pa ne možemo platiti krijumčarima. Samo hodamo, hodamo, hodamo, i tako svaku večer. Posljednji put bili smo pet dana u šumi, ali onda nas je pronašla policija. Uzeli su mi 180 eura i poslali nas natrag. Taj put me nisu tukli. Tukli su me dvaput od pet puta koliko su me ulovili u pokušajima prelaska granice.

Azam (39), Afganistan

- Više ni ne znam točno koliko sam puta pokušao prijeći granicu. Tukli su me, pljačkali, i sve to pred djecom. Mi smo obrazovani ljudi, ja sam iz obrazovane obitelji, a hrvatska se policija ponaša prema nama kao prema životinjama. Kći mi ima 11 godina i ovo nije mjesto za dijete. Muškarac sam i ne bih trebao plakati, ali srce mi je slomljeno. Da nemam djecu, davno bih se ubio, ovo je previše za mene.

Leila (45), Iran

- Pet ili šest puta sam pokušala prijeći u Hrvatsku, ali svaki put su me uhvatili. Jednom su mi lagali, rekli su mi da mogu ostati 21 dan u Hrvatskoj ako potpišem neke papire u policijskoj stanici pa sam potpisala. Potom su me slikali, odvezli natrag na granicu i ostavili me. Ukrali su mi zadnjih 150 eura i mobitel. Već sam potrošila tisuće eura i putujem dvije godine. Sa mnom su i dvije kćeri i ne znam što da radim.

Abed (43), Pakistan

- Proveo sam pet godina u Britaniji, radio sam u tvornici papira u Blackburnu, ali mi je radna dozvola istekla pa sam se 2009. vratio u Pakistan. U mom rodnom gradu za mene nema posla, nema ništa, zato želim doću u Španjolsku gdje mi brat živi. Putujem šest mjeseci i samo sam jednom pokušao prijeći granicu preko šume, prije dva tjedna. Bilo nas je osam, šest muškaraca i dvije žene. Hodali smo pet noći. Onda su nas uhvatili, premlatili pendrecima i vikali da se nikad više nismo vratili. Sad se zbilja bojim.

MUP: Migranti ozljede nanose jedni drugima 

Kategorije: Hrvaška

LJUBAV JE NAJLJEPŠA VEZA DVAJU SVJETOVA U emotivnoj objavi Maja Lena se prisjetila svoje tetke, filmske dive: Prije 18 godina poginula je Ena Begović

Sre, 15/08/2018 - 23:50

Prije točno 18 godina poginula je najveća hrvatska filmska diva Ena Begović. S tad jednomjesečnom kćerkom Lanom, suprugom Josipom Radeljakom, njegovim sinom iz prvog braka Leom i majkom Terezom bila je na ljetovanju na Braču. Poginula je od posljedica teških ozljeda glave zadobivenih u prometnoj nesreći, u dobi od 40 godina.

Ovog tragičnog događaja na svom se profilu na Instagramu, u sklopu Priča, prisjetila njezina nećakinja, kći Mije Begović, Maja Lena Lopatny.

‘Ljubav je najljepša veza dvaju svjetova. Zauvijek, Ena, 15. 08.’, napisala je Maja uz fotografiju glumice.

maja lena.JPG 

Majina mama, glumica Mia Begović, prošle se godine prisjetila sestre i rekla: ‘Cijelo ljeto prolazi mi u iščekivanju tog datuma, iako je moja seka svaki dan sa mnom... Što sam starija, Ena je sve više prisutna u meni. Ja sebe ne doživljavam kao jedinku, uvijek smo bile nas dvije. Bile smo nevjerojatno povezane.’

Dodala je kako joj je jedna od najljepših uspomena na pokojnu sestru 17-godišnja nećakinja Lana Radeljak, a i vlastita kći, 25-godišnja Maja Lena, fizički je, kaže, nevjerojatno podsjeća na voljenu Enu.

http://migration.jutarnji.hr/migrator/ws/publication/jutarnjiList/resource/binary/937389 

Kategorije: Hrvaška

S GODIŠNJEG ODMORA U BANKROT: KAKO (NE) LJETUJU HRVATI Njih 43% kupa se na moru, a 57% doma u lavoru, čak ni zaposleni ne može kod nas platiti hotel

Sre, 15/08/2018 - 23:38

Iako se čini da na ulicama Zagreba ovih kolovoških dana ima više turista nego Zagrepčana, a poluprazna su inače prepuna parkirališta u stambenim naseljima, iz čega bi se moglo zaključiti da su svi pobjegli na more, relevantna istraživanja pokazuju da, od svih stanovnika Europske unije, od Hrvata jedino manje putuju Rumunji. Ponešto jasniji odgovor na pitanje zašto su gradovi na kontinentu u kolovozu ipak opustjeli daju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku, koji je po metodologiji Instituta za turizam proveo istraživanje o turističkim aktivnostima hrvatskog stanovništva u 2017. godini. A oni pokazuju da je glavni motiv odlaska hrvatskih građana na višednevna putovanja - odmor na moru, na koji otpada čak trećina svih putovanja.

Međutim, isto je istraživanje pokazalo da privatno putuje samo 43 posto ili oko 2,1 milijun Hrvata starijih od 15 godina dok si preostala većina od 57 posto, ponajviše iz financijskih razloga, ne može priuštiti ljetovanje ili bilo kakvo drugo višednevno izbivanje iz mjesta stanovanja. A i tih 43 posto koji putuju u više od dvije trećine slučajeva, odnosno 68,3 posto, ne plaća smještaj. Preciznije - Hrvati su lani na putovanjima ostvarili 26,6 milijuna noćenja, od čega 18,2 milijuna besplatnih, odnosno nekomercijalnih, među kojima je 9,5 milijuna noćenja kod rodbine ili prijatelja, a 8,3 milijuna u vlastitim kućama ili apartmanima za odmor. Gotovo dvije trećine, odnosno 2,6 milijuna noćenja, hrvatski su građani zabilježili u Hrvatskoj, a 1,5 milijuna ili 37,1 posto u inozemstvu. Od stranih zemalja Hrvati su najviše putovali u Bosnu i Hercegovinu - 20,8 posto, Italiju 11,6 posto, Njemačku 10,9, Austriju 9,6 i Sloveniju 9,5 posto.

Istraživačica u Institutu za turizam magistrica matematike Zrinka Marušić naglašava kako je BiH među hrvatskim građanima najpopularnije inozemno odredište ponajprije zato što mnogi u toj zemlji imaju rodbinu i prijatelje, a upravo su obiteljski i prijateljski posjeti, nakon odlaska na more, drugi glavni razlog zašto ljudi putuju. Česti odlasci u Njemačku mogu se objasniti činjenicom da tamo mnogi imaju rodbinu kao i u Austriji, Italiji i Sloveniji, gdje su uz to i Hrvatima omiljene skijaške destinacije, a i te zemlje su nam blizu, što ih čini privlačnima i onima koji vole uživati u lijepim gradovima, izletima, kulturnim znamenitostima i prirodi. To je, ujedno, i treći glavni motiv zbog kojeg ljudi putuju, a potom slijede rekreacijske aktivnosti, posjeti raznim manifestacijama i festivalima, zdravstveni i vjerski turizam pa tek onda edukacija.

Upravo činjenica da slobodno vrijeme izvan mjesta u kojem žive naši ljudi najčešće provode u Hrvatskoj i susjednim zemljama logično se podudara s podatkom da na čak 70,3 posto putovanja idu automobilom, a na 19,7 posto autobusom. Za samo 6,1 posto privatnih putovanja Hrvati odaberu zrakoplovni prijevoz, iz čega se da zaključiti kako poprilično rijetko odlaze na udaljenija odredišta, odnosno daleka putovanja.

Zavod za statistiku je izračunao da prosječno putovanje hrvatskog građanina traje 7 dana, odnosno izvan svoga doma provede 6,6 noći, a tijekom tog vremena potroši 1972 kune. Tako su lani na privatna turistička putovanja Hrvati ukupno potrošili 8 milijardi kuna, od čega 3,5 milijarde, ili 43,7 posto, u Hrvatskoj, a 4,5 milijarde, odnosno 56,3 posto, u inozemstvu.

Od onih 57 posto koji ne napuštaju svoj dom 55,2 posto kaže da im je glavni razlog nedostatak novca dok ih 25,5 posto kod kuće ostaje zbog zdravstvenih razloga, a 20 posto zbog nedostatka slobodnog vremena. No, 12 posto anketiranih je izjavilo kako jednostavno ne vole putovati.

Na razini cijele Europske unije sve je manje onih koji sebi ne mogu priuštiti sedmodnevni odmor u inozemstvu – 2011. prosjek je bio 38 posto, dok je 2016. pao na 32,9 posto. U Rumunjskoj na odmor ne ide 61,2 posto ljudi, a najbolja je situacija u Norveškoj, gdje ne putuje samo šest posto stanovništva. Slijede Švedska sa 8,2 posto i Švicarska s 8,9 posto. Iako im standard nije na razini zapadnoeuropskoga, među najveće putnike u Europi spadaju i Česi, kojima je Hrvatska omiljeno ljetno odredište.

Zrinka Marušić ističe kako su statistički podaci o turističkim navikama hrvatskih građana zadnjih godina prilično stabilni, odnosno nema značajnih porasta ni padova.

“Još uvijek je u cijeloj Europi glavni razlog putovanja u inozemstvo odmor na moru, a ni Grci, ni Talijani, ni Hrvati na more ne moraju ići izvan države, mnogi čak ni iz mjesta stanovanja jer na moru žive. A od presudne važnosti su i navike pa će tako većina Hrvata radije izabrati ljetovanje u Hrvatskoj, čak i ako bi mogli jeftinije provesti odmor u inozemstvu. Mi se ne možemo uspoređivati sa Zapadnom Europom, gdje već desetljećima postoji kultura putovanja, a viši standard omogućava više putovanja”, kaže Zrinka Marušić te dodaje kako domaći gosti čine desetak posto svih turista u Hrvatskoj.

Prema njezinim riječima, istraživanje Instituta za turizama “Tomas Ljeto 2017.” pokazuje da iz godine u godinu u ukupnim troškovima ljetovanja turista u Hrvatskoj sve manji udio ima smještaj, a sve veći izvanpansionska potrošnja, odnosno ugostiteljski, zabavni i razni drugi sadržaji. No, kod domaćih je gostiju udio troškova smještaja veći od prosjeka, pa tako prosječni hrvatski turist po danu troši 61 euro, od čega mu 57 posto ode na smještaj.

Istraživanja po hrvatskim regijama pokazuju da na more najviše idu Zagrepčani, a slijede stanovnici županija na sjeveru Hrvatske, dok je među Dalmatincima i Primorcima onih koji ljeto provode daleko od kuće dvostruko manje nego u Zagrebu, što je logično s obzirom na to da žive uz more. No, zato Istrijani i Primorci, kad odu na putovanje, troše više od svih ostalih.

Glavni faktor u odabiru destinacije hrvatskim su turistima troškovi, a slijede preporuka prijatelja i obitelji te udaljenost. Gotovo polovicu troškova godišnjeg odmora, 48 posto, Hrvati plaćaju karticama, što bi značilo da mnogi ljetovanje otplaćuju na rate.

Bivša ministrica turizma, danas konzultantica za tu granu Pave Župan Rusković ističe za Globus kako je Hrvatska specifična po velikom broj ljudi koji žive uz more i u ljetnoj sezoni rade u turizmu te se stignu okupati tek nakon posla. Stoga su domaći gosti na jadranskoj obali uglavnom ljudi iz kontinentalne Hrvatske, od kojih mnogi, osobito sa zagrebačkog područja, na moru imaju vikendice ili ljetuju kod rodbine i prijatelja. Podsjeća kako je u doba Jugoslavije na Jadranu bilo puno više turista iz Srbije, koja nema more, nego iz Hrvatske, no zato su Hrvati daleko više putovali u inozemstvo.

“Još u socijalističko vrijeme ugostitelji i hotelijeri tvrdili su da Hrvati, a posebno Zagrepčani, u prosjeku troše osjetno više od svih drugih gostiju. Usprkos svim problemima i besparici naši ljudi su i danas kada dođu na ljetovanje dobri potrošači koji ne gledaju na svaku kunu pa makar se poslije hvatali za glavu kada shvate koliko su potrošili. To je stvar mentaliteta i zato su svakom ugostitelju domaći gosti vrlo dobrodošli. Inače, dolaze nove generacije mladih ljudi koji sve manje putuju preko agencija, a sve češće u vlastitom aranžmanu jer uspijevaju sami pronaći povoljan prijevoz i smještaj”, kaže Pave Župan Rusković, koja negativnom stranom hrvatskog turizma smatra često preveliko podizanje cijena u ugostiteljskim objektima, ali i u dućanima u turističkim mjestima tijekom ljetne sezone. Ona to naziva pohlepnim ponašanjem koje nije fer prema lokalnom stanovništvu i domaćim gostima jer su cijene prilagođene platežnoj moći stranaca, koja je u pravilu veća od naše. Rješenje, međutim, ona nipošto ne vidi u određivanju dvostrukih cijena – nižih za domaće i viših za strance: “Cijena mora biti adekvatna usluzi i jednaka za svakoga. Sve ostalo bi bila gruba igra s gostima od kojih živimo.”

Direktorica Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske, koja okuplja sve vodeće hotelijere, dr. sc. Iva Bahunek otkriva kako je udio domaćih gostiju u hotelima samo 8 posto. Smatra kako su podaci o malom broju Hrvata koji putuju na tragu stvarnog stanja u zemlji u kojoj su primanja relativno niska, a godišnji odmori relativno skupi, a uz to 1,4 milijuna Hrvata živi uz more te im je sezona ujedno i izvor zarade.

“Ljudi koji žive na moru rjeđe putuju jer sve imaju kod kuće, pa su navike Hrvata drugačije od navika Skandinavaca ili Nijemaca koji žive u znatno hladnijim podnebljima. Putovanje je uvijek bilo stvar stila života, ne toliko platežne moći, iako ne isključujem mogućnost i da bi mladi zasigurno više putovali kada bi sebi to mogli financijski priuštiti. Hrvati nemaju naviku rezerviranja smještaja nekoliko mjeseci unaprijed, a u trenutku kad s poslodavcem ugovore godišnji odmor, većina hotelskih smještaja je već popunjena”, kaže Iva Bahunek i dodaje kako mnogi radije idu u vikendice ili unajmljuju privatni smještaj jer su navikli na godišnjem odmoru sami nabavljati namirnice i kuhati.

“Usporedimo li standard zemalja u koje Hrvati putuju, primjerice Tajlanda i Japana, vidjet ćete da se destinacije u mnogome razlikuju. Dnevni trošak života u Japanu je 100 dolara, a na Tajlandu 5 dolara. Hrvatska iz sezone u sezonu postaje poželjnija, a time i skuplja destinacija. Tome da Hrvatska ne bude percipirana kao zemlja za jeftini odmor, nego da se kao destinacija uvjetno rečeno podigne na viši nivo, stremila je svaka vlada, svaki ugostitelj, iznajmljivač apartmana, pa tako i hotelijer, od ostvarenja samostalnosti Hrvatske. Sada, kad se to konačno počinje događati, ostatak hrvatske ekonomije ne prati tempo razvoja turističke industrije i tako Hrvatska postaje preskupa zaposlenom Hrvatu koji si često više ne može priuštiti ni improvizirana ljetovanja, a kamo li hotele. Od početka turizma u Hrvatskoj čitava je infrastruktura osmišljena i bila usmjerena na stranog gosta i priljev inozemnih sredstava, a domaći gost je ljetovao u odmaralištima, vlastitom, obiteljskom ili prijateljskom smještaju, zimmer frei, kampovima… Rijetki su Hrvati ikada ljetovali u hotelima na obali”, ističe Iva Bahunek. Dodaje kako većina onih koji si još uvijek mogu priuštiti ikakvo putovanje tijekom ljetnog godišnjeg odmora bira Hrvatsku, ponajprije zbog logističkih razloga, objektivne ljepote naše zemlje, domoljublja ili navike. Oni koji putuju na treće destinacije to ne čine zbog štednje, nego da bi doživjeli neka nova i drugačija iskustva.

U Ministarstvu turizmu ističu podatke iz sustava eVisitor po kojima je u Hrvatskoj tijekom 2017. ostvareno dva milijuna dolazaka domaćih gostiju koji su ostvarili 12,2 milijuna noćenja, što je bio rast od osam posto u dolascima te 14 posto u noćenjima u odnosu na godinu prije. U prvih sedam mjeseci ove godine zabilježena su 1,3 milijuna dolazaka domaćih gostiju ili 7 posto više nego u istom lanjskom razdoblju te 6,3 milijuna noćenja, što je rast od 6 posto. Zadarska i Primorsko-goranska županija bilježe 50-postotno povećanje noćenja i 30-postotno dolazaka hrvatskih građana. U odnosu na strane, domaći se turisti značajno manje koriste uslugama turističkih agencija za rezervaciju smještaja.

Domaći su turisti, tvrde u Ministarstvu, izuzetno važni, posebno kada je u pitanju stimulacija cjelogodišnjeg turizma i razvoja kontinentalnog turizma jer oni putuju tijekom cijele godine iako najviše ljeti kada je u Hrvatskoj i toliko stranaca da su Hrvati u debeloj manjini. Upravo je zato, smatraju, važno daljnje poticanje i stvaranje kulture putovanja Hrvata u vlastitoj zemlji.

“Kupovna moć stanovništva ima značajnu ulogu, ali nije i jedini i presudan čimbenik u generiranju turističkog prometa neke zemlje. Pojava niskobudžetnih zrakoplovnih kompanija odigrala je značajnu ulogu u jačanju turističkog prometa u Europi i cijelom svijetu. Iz godine u godinu bilježimo bogatiju i cjenovno sve povoljniju ponudu inozemnih aranžmana koje nude turističke agencije uključujući i daleke destinacije. Danas iz Hrvatske možete otputovati do Londona, Pariza, Rima ili neke druge svjetske metropole i pronaći smještaj za relativno malo novca. No, hrvatski se građani najčešće odmaraju u svojoj zemlji. Nemaju naviku putovati onoliko koliko to čine građani nekih drugih europskih zemalja. Glavni odmor provode na jadranskoj obali, a potom slijede posjeti rodbini i prijateljima”, govori predsjednik Udruženja hrvatskih putničkih agencija Tomislav Fain.

Fain ističe kako bi se i oni koji ljetuju u vlastitim vikendicama i ne plaćaju smještaj trebali prijaviti i platiti zakonom propisane boravišne pristojbe, no to neki ne čine.

Prema statistici Svjetskog putničkog i turističkog vijeća, od 45 najposjećenijih svjetskih turističkih destinacija Hrvatska ima najveću razliku između količine novca koju dobiva od turizma i one koju njezini građani ostavljaju u stranim destinacijama.

Naime, hrvatski prihodi od turizma, koji iznose više od 60 milijardi kuna godišnje, čak su 12 puta veći od potrošnje Hrvata u drugim europskim i svjetskim destinacijama.

“Hrvati putuju u inozemstvo bilo u organizaciji turističkih agencija ili individualno. No, mi smo malo emitivno tržište koje ne može generirati veliki turistički promet kao na primjer Njemačka ili Velika Britanija”, komentira Fain, koji ne smatra da pružatelji turističkih usluga zanemaruju domaće goste. Udio domaćih gostiju u ukupnom turističkom prometu raste. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, 2017. ih je bilo 12 posto, što je porast od 5 posto u odnosu na 2016.

“To nas u turističkoj industriji posebno veseli. Očekujemo još bolje rezultate ove godine. Neka istraživanja su pokazala da se hrvatski građani sve češće odlučuju za više kraćih putovanja tijekom godine nego na neko dulje u udaljenije odredište. Ponuda aranžmana turističkih agencija je svake godine sve bogatija i raznovrsnija, kako za one skromnijeg budžeta tako i one koji su spremni izdvojiti više”, kaže Fain i otkriva kako su među Hrvatima popularna vikend-putovanja od tri ili više dana autobusom ili zrakoplovom unutar Hrvatske ili u bliže inozemstvo kao što su Austrija, Italija, Mađarska, Češka i Slovačka, posebno uoči i za vrijeme blagdana, raznih festivala i manifestacija poput adventskih putovanja, karnevala, Uskrsa ili Valentinova. Takva se putovanja mogu platiti na rate, a agencije često nude i posebne akcijske popuste za ranu i kasnu rezervaciju, tzv. first/last minute booking.

“Niske cijene zrakoplovnih karata i povoljan smještaj približili su našim građanima prije svega europske metropole kao što su London, Pariz, Rim, Berlin, Lisabon, Prag, Budimpešta, Istanbul… Mediteranski bazen i dalje je vrlo popularan, te se nude višednevna putovanja za Grčku, Španjolsku, Maroko, Tunis, Maltu, a traže se i Izrael, Jordan i Turska”, kaže Fain.

On dodaje da se za višednevna i skuplja daleka putovanja odlučuje nešto manji broj hrvatskih građana, koji najčešće biraju Kinu, Kubu, Dubai, Indiju, Keniju, Japan, Šri Lanku, Vijetnam i New York.

“Porast broja putovanja naših građana u inozemstvo bilježi se i za vrijeme velikih sportskih događaja. Vidjeli ste koliki je bio interes za odlazak u Rusiju na utakmice naše reprezentacije na Svjetskom prvenstvu. Mnogi su posegnuli za ušteđevinom ili digli kredit kako bi otputovali”, naglašava Tomislav Fain, koji tvrdi da – unatoč novim tehnologijama koje olakšavaju individualno planiranje i organiziranje putovanja putem interneta – Hrvati i dalje mnogo putuju preko turističkih agencija.

Kategorije: Hrvaška

ČUVENI FRANCUSKI BANKAR U INVESTICIJSKOJ OFENZIVI NA NAJSUNČANIJEM HRVATSKOM OTOKU U Starom Gradu na Hvaru gradi čak dva hotela s 5 zvjezdica

Sre, 15/08/2018 - 23:30

Od sezone 2020. gosti Starog Grada na otoku Hvaru na raspolaganju će imati još dva hotela kategorije pet zvjezdica čija bi gradnja, barem prvog od ova dva predviđena objekta, trebala početi već ove jeseni.

j2.jpg 

Investitor su tvrtke Hvar star residence d.o.o. i Stari Grad bay residence d.o.o. iz Splita iza kojih zapravo stoji francuski ulagač i bivši bankar Daniel Max Truch, a koji je na otoku Hvaru već ranije kupio zemljišta za gradnju hotela.

Kako je za Jutarnji list potvrdila prokuristica Mia Jug Dujaković, planovi francuskog investitora su na području Starog Grada, točnije u uvali Maslinica, sagraditi dva hotelska objekta - jedan od 50 i drugi sa 35 smještajnih jedinica - koji bi u razdobljima pune sezone trebali zapošljavati između 150 i 200 zaposlenika te obuhvaćati brojne dodatne sadržaje.

j5.jpg 

Za cijelu obitelj

Prvi hotel, za koji već postoji idejno rješenje, uz nabrojenih 50 soba imat će još tri aneks objekta, zapravo izdvojena tri luksuzna, predsjednička apartmana, s naglašenom family friendly segmentacijom, takozvanim kid klubom te zasebnim wellness i spa sadržajima koji će, prema najavama Jug Dujaković, biti otvoreni za hotelske, ali i za izvanjske goste.

Osim toga, u planu je izgradnja beach bara koji će imati cjelodnevnu podnudu.

cx.jpg 

- Želja investitora je na području Hvara napraviti dvije eco friendly investicije, i to nakon što je prije nekog vremena ovdje već kupio 20-ak parcela, pokrenuo izmjene urbanističkog plana uređenja te dobio od jedinice lokalne samouprave dozvolu za spajanje parcela i gradnju hotela. Sad je cijela priča na kraju procedure, dozvole za gradnju prvog hotela su trenutno u procesu ishođenja, a računamo da bi u roku od najviše šest mjeseci od početka gradnje prvog objekta krenuli i u realizaciju onog drugog. Investitoru se jako dopada otok Hvar te su i on, ali i cijela njegova obitelj, dušom i srcem iza ovog projekta - potvrdila je za Jutarnji list Jug Dujaković.

j4.jpg 

Pariški dizajneri

Prema najavama, drugi hotel imat će nešto manji broj smještajnih jedinica (projektiranje je još u tijeku pa točni kapaciteti, zasad, nisu poznati), a bit će pozicioniran dublje prema plaži Maslinica, s dva do maksimalno tri aneksa, te nešto većim smještajnim jedinicama kako bi hotel, s obzirom na visoku kategoriju, gostima pružao vrhunski komfor.

U sklopu tog objekta investitor je naumio sagraditi i jedan plažni objekt, vrlo vjerojatno boat club, a koncept za oba hotelska objekta investitoru će izraditi arhitektonski biro Aalto iz Splita koji je dosad već radio projekte vila na Hvaru.

j3.jpg 

Za vanjsko i unutarnje uređenje, potvrdila je prokuristica Mia Jug Dujaković, angažirani su dizajneri iz Pariza.

ppp

jkjk 

Kategorije: Hrvaška

KAKO JE OPASNA MOČVARA PUNA KOMARACA MALARIČARA PRETVORENA U JADRANSKI RAJ Brijuni su nekad bili zapušteno ukleto mjesto s kojeg su svi bježali...

Sre, 15/08/2018 - 23:00

Tko zna kako bi Brijuni danas izgledali da nisu nizom slučajnih susreta i okolnosti prije 125 godina dospjeli u ruke bogatog bečkog kralja visokih peći i čelika Paula Kupelwiesera.

Možda bi i danas to otočje bilo makijom obraslo područje, prošarano močvarama, s kamenolomima i kamenim odronima koji se ruše u more, s nekoliko davno zapuštenih vinograda, maslinika i ruševina koje bi samo svjedočile o tome kako su svi s tog ukletog mjesta pobjegli glavom bez obzira. Vjerojatno bi to i danas bio odbojni krajolik bez pristaništa i luke, koji bi svi zaobilazili u širokom luku.

Elem, sve je bez ikakve veze s Brijunima započelo na Siciliji, u Palermu, u predvorju hotela Trinacria. Tu su se neviđenom slučajnošću susreli Kupelwieser i jedan Amerikanac. Kupelwieser je bio tu na odmoru, a Amer je od Talijana jeftino kupio močvaru nedaleko od mjesta Mondello.

gu1.jpg 

Životna želja

Taman je ulazio u posjed te je započeo s radovima na koje ga je obvezivao ugovor o kupnji. Nekoliko stotina ljudi na to je nepristupačno i nekorisno kiselo i slano tlo uz samo more, uz pomoć male lokomotive i 30-ak vagoneta navozilo zemlju ne bi li ovdje uredili plantažu naranči.

Kupelwieser je tek napunio pedesetu, već je bio bogat i u naponu stvaralačke snage. Bio je sretno oženjen i obdaren dvojicom lijepih, pametnih i zdravih sinova - Karlom i Leopoldom. Nakon susreta u Palermu, obuzela ga je neodoljiva životna želja da i sam nešto slično napravi kao zalog za stare dane, i to na moru, na “svojem austrijskom jugu”.

Tako je Kupelwieser, zadubljen u zemljopisnu kartu sjevernog Jadrana, planirao sa svojim sinom Karlom već u rujnu posjetiti Brijune. Evo kako je Kupelwieser doživio i u svojim sjećanjima opisao prvi susret s Brijunima: “Ribarski čamac odveo nas je u malu luku Brijuna. Bila je to mala, močvarna vodena površina nazvana Mandrač, do koje se dolazilo uskim kanalom s mora. U taj su mali bazen ribarski čamci mogli uploviti klizeći po mulju i samo u vrijeme plime...”.

Ratna luka

Kupelwieserove je u tom neveselom krajoliku dočekao jedan veliki toranj s ravnim krovom i uz njega jedan čempres, desetak murvi, nekoliko starih maslina... I velika utvrda Tegetthoff, sagrađena 20 godina prije da štiti tadašnju austrijsku ratnu luku Pulu. Govorilo se, tada, da je na Brijunu dovoljno boraviti tek nekoliko sati pa da čovjek oboli od smrtonosne malarije.

bnm.jpg 

Unatoč svemu, Paul Kupelwieser je 15. kolovoza 1893. od tršćanskog trgovca Wildija za 75.000 forinti kupio Brijune. Nakon toga je Kupelwieser kao vlasnik sa sinom Karlom ponovo došao na Brijune.

Ozbiljno je počeo raditi na pošumljavanju svojega imanja površine 700 hektara. Pokušao je dobiti savjet od Višeg šumarskog savjetnika u Odjelu za šumarstvo u Trstu, ali ovaj ga je neljubazno odbio. I opet je slučaj htio da Kupelwieser nastavi s brijunskim planom. U predvorju ureda gospodina Višeg dvorskog šumarskog savjetnika našao je njegova poslužitelja, neuglednog pogrbljenog starca koji mu je kazao: “Alojz Čufar u Labinu, zapamtite to ime, Alojz Čufar u Labinu, to je čovjek koji vam treba”. Kupelwieser je Čufaru odmah poslao pismo u kojem ga moli da ga na tri tjedna o njegovu trošku posjeti na Brijunima i posavjetuje kako da ih pošumi.

No, cijenu svojega izlaganja malaričnom brijunskom podneblju Kupelwieser je platio odmah nakon posjeta Brijunima. U vlaku na putu za London, kamo je išao održati neko predavanje, svladala ga je teška groznica. Četiri je mjeseca trajala borba liječnika za njegov život, a da nisu znali što mu je. Već su ga otpisali, no na kraju je ipak ozdravio uz pomoć kinina, i vratio se na Brijune. Tu je Čufar već uvelike radio s velikim brojem radnika. Naime, Kupelwieser je nešto prije svojega londonskog zdravstvenog kraha iz Pariza naručio sjeme pinija, čempresa, badema, palmi... To su one prve i najstarije šume koje danas gledamo u sklopu pejsažnih parkova.

gu2.jpg 

Pošumljavanje

Paul Kupelwieser odlučio se pozabaviti tom pošasti, koja mu je desetkovala i radnu snagu. Krenulo se u sustavno uništavanje legla komaraca i već nakon godinu dana, umjesto ranijih dvjesto oboljelih, imali su samo jedan slučaj malarije. Brijuni su od močvare postali zdravo mjesto i mjesto prelijepih krajolika.

Zasađeno je 3620 stabala crnike, 2628 alepskih borova, 1784 čempresa, 777 pinija, 653 cedra, 2285 maslina, palmi, lovora i ostalih stabala te ružmarina, bambusa, agava... U vinogradima raste plemenita loza, u podrumima se priprema čuveno brijunsko vino... Sagrađene su prometnice, uređene jahaće i pješačke staze, konjsko trkalište te igrališta za golf i tenis. Safari parkom šeću deve, zebre, ljame, antilope, zečevi, jeleni i srne, fazani i pauni...

Voda je dovedena s istarskog kopna podmorskim cjevovodom, zajedno s kabelom za telegraf i telefon. Struju je davala električna centrala, najprije na paru, a kasnije na diesel. Paul Kupelwieser dao je sagraditi vile i luksuzne hotele, a 1912. i prvi natkriveni bazen s grijanom morskom vodom. Izlazi tjedna revija Brioni Insel Zeitung, Kupelwieser uvodi stalnu brodsku liniju Pula - Brijuni koju drži prvi brod na dizelski pogon na svijetu. Brijuni postaju elitno odmaralište. A to su i danas.

Kategorije: Hrvaška

ISPOVIJEST UZGAJIVAČA SIBIRSKIH TIGROVA IZ MJESTA PORED KRIŽEVACA 'Kad god netko vidi nešto nalik divljoj životinji, ja sam kriv...'

Sre, 15/08/2018 - 22:52

Na prvu loptu, neslužbena vijest iz lovačkih krugova zvučala je doista nevjerojatno: u ponedjeljak poslijepodne iz privatne nastambe za divlje životinje kod Križevaca pobjegla je - puma, javlja Podravski.hr.

Policijska uprava u Koprivnici o bijegu pume pojma nije imala. Nikakve takve dojave nije bilo, poručili su jučer. Danas se na to samo slatko nasmijao i ‘prvoosumnjičeni’ Zlatko Budin koji u Svetom Petru Orehovcu kod Križevaca ima legalnu nastambu sa sibirskim tigrovima.

- Svašta… Pa ja pume nemam već 20 godina. Ali, nije prvi put da izmišljaju takve stvari. Čim netko vidi nešto nalik na divlju životinju, ja sam kriv - ljuti se Zlatko Budin, koji je poznat po svojoj velikoj strasti prema sibirskim tigrovima koje drži u najvećem takvom uzgajalištu u ovom dijelu Europe.

Ispričao je Podravskom i neobičnu zgodu prije nekoliko godina kad je jedna gospođa iz susjednog sela policiji također prijavila bijeg pume iz njegova utočišta za divlje životinje.

- Krim-policija stigla mi je sa specijalcima, bilo je to pravo opsadno stanje. Odmah su se po uputama te gospođe bacili u pretragu terena. Na koncu su opkolili jedno kukuruzište i u njemu pronašli velikog psa, dogu, koji je upravo jeo susjedinu kokoš - smije se Budin.

No, ističe i kako je to bilo uznemiravanje javnosti, što nipošto nije bezazlena stvar, već kazneno djelo za koje se može odgovarati na sudu. Zlatko Budin kaže kako se danas divlje životinje mogu posve legalno nabaviti i držati, a on je prve tigrove kupio u Bratislavi.

- I još nešto: nedavno je u Hrvatskoj stupio na snagu zakon po kojem je egzotične životinje moguće držati i u gradovima. Jasno, u za to propisanim uvjetima i pod nadzorom veterinarske službe. No, pojedini gradovi i dalje imaju odluke po kojima je na njihovu području zabranjeno držati divlje životinje. Takve odluke, dakle, nisu usklađene sa zakonom i moraju se izmijeniti - otkriva križevački ljubitelj tigrova.

Budin se divljim životinja bavi još od početka 90-ih godina. U početku je uzgajao vukove, pume, medvjede, majmune, ali nakon toga se posvetio isključivo sibirskim tigrovima jer je riječ o iznimno ugroženoj vrsti koje u prirodi ima jedva 500-tinjak jedinki. No, riječ je o prilično skupom ‘sportu’ jer njegove velike mace dnevno pojedu i 200 kilograma mesa.

Kategorije: Hrvaška

NJEMAČKA POSTAJE PRVA ZEMLJA KOJA UVODI 'TREĆI SPOL' NA RODNOM LISTU Zakonom se štite osobe koje ne mogu definirati spol ni analizom kromosoma

Sre, 15/08/2018 - 22:44

Njemačka vlada u srijedu je usvojila dokument kojim se ozakonjuje uvođenje oznake "treći spol" u rodnom listu osobe, postavši na taj način prva u Europi u priznavanju interseksualnih osoba.

Uz postojeće oznake za spol - "muški" i "ženski", u rodnom listu će se odsad moći navesti i "ostalo", stoji u tekstu zakona koji još mora odobriti zastupnički dom parlamenta.

"Nikoga ne treba diskriminirati zbog njegova spolnog identiteta", rekla je ministrica pravosuđa, socijaldemokratkinja Katarina Barley, dodavši da se ovakva modernizacija građanskog društva odavno trebala ostvariti.

Ustavni sud je objasnio da zakon štiti identitet osoba koje svoj spol ne mogu definirati ni kao muški ni kao ženski s obzirom na to da kod njih i analiza kromosoma upućuje na to da nisu ni žene ni muškarci.

Velika koalicija konzervativaca Angele Merkel i socijaldemokrata primjenjuje na ovaj način odluku Ustavnog suda iz 2017.

Najviše njemačko pravosudno tijelo zastupnicima je dalo rok do kraja 2018. da izglasaju legalizaciju pojma "treći spol".

Dosad, preciznije od svibnja 2013. u Njemačkoj je roditeljima bilo moguće ostaviti praznim polje u kojemu se navodi spol.

Ovo će biti prvi put da zakon priznaje da postoje ljudska bića koja nisu ni muško ni žensko ili su oboje te da postoje ljudi koji se ne uklapaju u tradicionalne pravne kategorije. Promjena je uvedena kako bi se smanjio pritisak da roditelji moraju brzo donijeti odluku o kontroverznim operacijama prilagodbe spola kod novorođenčadi.

Njemački zakon slijedi izvješće Etičkog vijeća, neovisnog tijela stručnjaka iz 2012., koje je tada zaključilo da osobe s razlikama u spolnom razvoju pate zbog društvenog neznanja i manjka poštovanja u medicinskoj profesiji.

U izvješću je citirana izjava osobe rođene 1965. bez jasno definiranih genitalija, koja je odmah kastrirana bez znanja roditelja: "Nisam ni muškarac ni žena. Ja sam doktorska zakrpa."

I ostale europske države slijede njemački primjer. Na ozakonjenju "trećeg spola" rade Nizozemska i Austrija.

Po podacima Ujedinjenih naroda između 0,05 posto i 1, 7 posto svjetske populacije je interseksualno.

Kategorije: Hrvaška

Operator urušenog vijadukta u Genovi tvrdi da je ispunjavao sve obveze, državni vrh traži ostavku uprave

Sre, 15/08/2018 - 22:40

Tvrtka Autostrade per l'Italia, operator autoceste na kojoj se u utorak srušio vijadukt u Genovi i usmrtio 39 osoba, objavila je u srijedu da može dokazati da je ispunjavala sve ugovorne obveze iz koncesije koju joj talijanska vlada kani ukinuti.

Talijanska vlada je nakon sastanka u srijedu objavila da će tvrtki koja je dio grupe Atlantia iz Milana (a u kojoj 30 posto udjela ima obitelj Benetton), oduzeti koncesiju te je pozvala vodstvo tvrtke da podnese ostavku i najavila da će joj nametnuti velike globe.

"Vezano za najavljeno ukidanje koncesije, Autostrade per l' Italia uvjerena je da će moći dokazati da je uvijek korektno ispunjavala svoje obveze kao koncesionar", objavila je u pripoćenju.

"Nadzor i održavanje provodili smo u skladu s najboljim standardima. Na ovom stupnju nije moguće dati poudzano objašnjenje za razlog urušavanja" mosta u Genovi, dodaje tvrtka i napominje da je dionicu Genove analizirala tromjesečno.

Autostrade per l'Italia upravlja polovicom od nekih 6000 km autocesta u Italiji.

Agencija AFP podsjeća da je vijadukt u Genovi peti most koji se srušio u Italiji u pet godina. Dva su se srušila na Siciliji 2014., od kojih jedan samo nekoliko dana nakon puštanja u promet, a druga dva u Lombardiji te u regiji Marche u 2017.

Vijadukt Morandi, nazvan prema projektantu, a kojega mještani zovu Bruklinski most, urušio se u utorak tijekom nevremena. Nekih 30 do 35 automobila i tri kamiona palo je s visine od 45 metara, a ta masivna građevina nalazi se iznad rijeke, željezničke pruge i dva skladišta.

Bio je ključan prometni pravac u gradu koji je povezivao ceste prema Francuskoj i Milanu.

Most je bio poznat po strukturalnim problemima te su politički dužnosnici pozvali da se mogući krivci za nemar identificiraju i kazne.

Premijer Giuseppe Conte obećao je da će se provesti provjera stanja talijanske cestovne infrastrukture kako se ovakva tragedija ne bi ponovila.

Ministar infrastrukture i prometa Danilo Toninelli okrivio je za nesreću Autostrade per l'Italia i pozvao njezinu upravu da odmah podnese ostavku.

Kategorije: Hrvaška

GARDIJSKA BRIGADA PROTIV BAJAGE NA ŠPANCIRFESTU 'Nismo za zabrane, ali njegov bi nastup bio uvredljiv. Red i poštovanje moraju postojati'

Sre, 15/08/2018 - 22:23

Nakon što je dio braniteljskih udruga i branitelja izrazio nezadovoljstvo nastupom srpskog pjevača Momčila Bajagića-Bajage u Karlovcu, organizatori su pod pritiskom otkazali koncert. Premda tvrdnje da je Bajaga u Kninu 1993. pjevao četničke pjesme nisu dokazane, a sam pjevač to već godinama demantira, scenarij s otkazivanjem njegova nastupa bi se mogao i ponoviti, ali u Varaždinu.

Kako piše Varaždinski.hr, Bajagin je koncert najavljen za 17. kolovoza na Špancirfestu. Povodom toga oglasila se 7. gardijska brigada Puma.

U svojem priopćenju naglašavaju da su se borili za slobodnu Hrvatsku u kojoj ‘svatko ima pravo iznijeti svoje mišljenje, da pjeva i sluša što želi, ali da se pritom poštuju drugi bez da ih se vrijeđa i ponižava’. Dodaju da samo iznose svoje mišljenje te da im nije namjera nametati zabrane.

‘Smatramo kako je krajnje uvredljivo za sve Varaždinke i Varaždince, a posebice za hrvatske branitelje, organizirati nastup srpskog pjevača Momčila Bajagića-Bajage koji je tijekom Domovinskog rata zajedno sa ostalim izvođačima iz Srbije otvoreno podupirao velikosrpsku agresiju na teritoriju međunarodno priznate Republike Hrvatske.

Prije 23 godine u Varaždinu dočekani smo kao heroji koje se slavilo, bacalo cvijeće, a danas izgleda kao da se sve to zaboravilo. Vrijedi li danas netko tko dolazi na jedan dan u Varaždin kako bi animirao ljude više nego što vrijede živi heroji, ranjenici i zarobljenici koji su branili iste te ljude prije 23 godine’, pitaju Pume.

I oni u priopćenju tvrde da je pjevač ‘svojim pjesmama veličao četništvo i ljude koji su ubijali po našoj zemlji’, te pitaju kakav primjer dajemo sami sebi, braniteljima i njihovim obiteljima, mladima…

‘Danas kada su odnosi sa Srbijom sve gori jer njihova politika ni dan danas nije se promijenila prema Hrvatskoj, a mi se opet kao kroz povijest međusobno svađamo, i to radi jednog pjevača.

Štoviše, promislimo o osjećajima obitelji 175-orice poginulih i nestalih hrvatskih branitelja i obitelji civila ubijenih prilikom oslobađanja grada Varaždina, županije i diljem Lijepe naše koje zasigurno ne žele slušati repertoar dotičnog nad grobovima svojih sinova, muževa, očeva...

Ponavljamo još jednom, nismo ni za kakve zabrane, no neki red i poštovanje bi trebao postojati.

Jer ukoliko sami sebe ne poštujemo, što možemo očekivati od drugih', stoji u priopćenju koje prenosi Varaždinski.hr.

Bajaga je i nakon otkazivanja koncerta u Karlovcu nerado komentirao slučaj, no od njegovog smo menadžmenta doznali da se ograđuje od takvih neistinitih navoda.

‘Bajaga osobno ne želi komentirati otkazivanje koncerta. On nikada nije pjevao to što mu se pripisuje i već mu se ne da pravdati takve stvari. U Hrvatskoj je popularan pjevač, ima brojne obožavatelje i to je jedina prava istina. Pred Bajagom su još tri koncerta u Hrvatskoj kojima se veselimo i ovaj događaj nije doveo u pitanje niti jedan od tih nastupa’, rekli su Jutarnjem listu.

Kategorije: Hrvaška