Jutarnji list

Syndicate content
RSS latest articles feed for: jutarnjiList, and section: Front Page.
Updated: 26 min 53 sek od tega

'GENIJALNO! ZAŠTO SE OVOG NISAM RANIJE SJETILA?!' Sjajan način za vješanje dječje robice olakšat će vam život i uštedjeti prostor

Sre, 20/06/2018 - 23:00

Vješanje oprane robe ne spada baš među omiljene kućanske poslove, a svaki roditelj zna koliko rublja za pranje ima u obiteljima s malom djecom. Srećom, jedna mama došla je na genijalnu ideju kako barem malo olakšati ovaj mrski zadatak.

Imate li malu bebu i mnogo jednodijelnih bodyja za pranje i sušenje, jednostavno ih objesite za donji dio koji se kopča. Na taj način na sušilo će vam stati više komada i neće trebati kvačice.

Ova genijalna ideja objavljena je na Facebook stranici Nubs & Bumps gdje je ubrzo prikupila 16.000 lajkova i skoro 30.000 dijeljenja, ali i mnoštvo pozitivnih komentara.

'O moj bože, zašto se ovoga nisam ranije sjetila!', kaže jedna oduševljena mama.

'Ovo je sjajno! Osim toga, robica se tako lijepo posuši da joj nije potrebno ni glačanje', napisala je druga.

No ima i onih kojima je draži klasičan način s kvačicama.

'Pa ne znam baš… Čini mi se da ima više posla s ovim kopčanjem, nego sa stavljanjem kvačica', primijetila je jedna mama.

Vješanje robe 

Kategorije: Hrvaška

NAJVEĆA SVJETSKA PRIVATNA JAHTA UPLOVILA U MAKARSKU Prvi put bogataši iz cijelog svijeta poželjeli posjetiti dalmatinski biser: 'Ovo nije slučajno'

Sre, 20/06/2018 - 22:45

'Što se bijeli na pučini plavoj? Al' su snijezi, al' su labudovi? Nisu snijezi, nit' su labudovi nego prvi kruzer koji je ikada uplovio u Makarsku'.

Ovako bi izgledao 'narodni' opis bijele grdosije 'The World' duge oko 200 metara koja se na pučinu pred gradskom lukom usidrila u subotu u jutarnjim satima i tamo ostala do nedjelje kada je nastavila plovidbu prema Dubrovniku, prenosi Slobodna Dalmacija.

Kako se doznaje od turističkih agenata, putovanje je započelo u Veneciji pa se krstarilo do Rijeke i Hvara, a potom i do Makarske.

Zapravo, nije riječ o klasičnom kruzeru, već luksuznom brodu ili jedinoj putujućoj kući na svijetu, a na kojoj svoje privatne apartmane ili manje stanove kao u stambenoj zgradi ima oko 130 državljana iz 40 svjetskih zemalja od kojih neki na brodu borave cijelu godinu i putuju svijetom, dok neki svoje smještajne kapacitete iznajmljuju.

A ima i onih koji se 'ukrcaju' na par mjeseci za vrijeme interesantnijih putovanja.

kruzer_theworld4-160618.jpg 

Najveća svjetska privatna jahta, koja plovi pod zastavom Bahama i koja je je prilikom uplovljavanja na oko trećinu nautičke milje, oko 600 metara od luke, postala i najveća atrakcija u gradu, dovela je u Makarsku 300 putnika, vlasnika brodskih apartmana i to iz Amerike, Engleske, Italije i Australije te gotovo jednak broj članova posade.

Bijeli impresivni brod s 12 paluba, 165 luksuzno opremljenih apartmana koji kontinuirano kruži svijetom, tako je ove godine u svoju specijalno prilagođenu turu koju izglasavaju vlasnici 'stanova', prvi put uvrstio i Makarsku kao turističku destinaciju brodskih milijardera.

kruzer video 

Ovom je činjenicom posebno oduševljena direktorica TZ-a Makarska Hloverka Novak Srzić koja je kazala da je grad napokon prepoznat kao poželjno i nezaobilazno odredište.

- Uplovljavanje prvog kruzera u Makarsku predstavlja nam veliku čast jer su nas vlasnici brodskih stanova, bogataši iz cijeloga svijeta, uvrstili u plan putovanja. Doista je ovo povijesni dan za makarski turizam i znak da nismo slučajno zagrljeni prirodom - kazala je Novak Srzić.

Detalje oko dolaska na rivu 300 vlasnika kruzerskih stanova otkrio je lučki redar Mijo Grabovac koji je mjesecima prije s agentima i dogovarao cijeli protokol.

Naime, gosti s bijele 'lađe' od velebne jahte do mula dovezeni su tenderima u koji stane oko 50 ljudi pa je dio njih mini autobusima otišao na izlet do Splita i Mostara, dio biciklima do Biokova, a neki su krenuli u razgledavanje grada i na ručak u lokalne restorane.

Sam iskrcaj na rivu gdje su 'instalirani' natkrivena mini recepcija, stol, stolice, kutak s rashlađenim pićem te stalak s kišobranima-suncobranima, bio je malo kompliciran i neplaniran.

Naime, kako pojašnjava Grabovac, dogovor s kapetanima kruzera bio je da se tenderi privežu na 'glavu' mula, ali taj se plan izjalovio u zadnji tren.

- Mul je bio klizav zbog plime pa se posada uplašila da se neki od putnika ne posklizne.

kruzer_theworld6-160618.jpg 

Onda smo iskrcaj na brzinu organizirali baš na rivi, a dio za prijem ogradili na 15 metara, a kako smo promptno i smireno reagirali, dobili smo pohvale od kapetana - veli Grabovac.

Dodaje kako je istina je da je 'The World' prvi kruzer koji je pristao u Makarsku.

- Ne pamtim da nas je ikada, a posebno u zadnjih 14 godina koliko radim kao redar, posjetila ovakva bijela 'ljepotica' - zaključuje Grabovac.

'The World' je izgrađen 2002. godine u norveškom brodogradilištu Rissa kada je prvi put i isplovio, a kroz 16 godina 'obišao' je više od 1200 luka u 140 zemalja, a jedini od svih kruzera na svijetu ima teniski teren u punoj veličini.

Privatna jahta ima samoposlugu i delikates trgovinu, butik, golf simulator, trim stazu i teretanu, dva bazena, spa i fitness centar na 650 kvadrata, kapelicu, umjetničku galeriju, medicinski centar, šest restorana, kino, knjižnicu pa čak i kolekciju od 12.000 vina, a na 'brodić' može sletjeti i helikopter.

Kategorije: Hrvaška

FOTO: LIJEPA PRAVNICA U NIŽNJEM NOVGORODU DOŠLA BODRITI SVOG DEČKA Vatrenom u Rusiju stigla velika podrška: Sa sobom je povela i atraktivnu sestru

Sre, 20/06/2018 - 22:45

Atraktivna Dubrovkinja Adriana Đurđević stigla je u Rusiju, točnije u Nižnji Novgorod, kako bi podržala svog voljenog dečka Duju Ćaletu Cara na Svjetskom nogometnom prvenstvu, gdje će se Vatreni zaigrati protiv Argentine.

Fotoreporteri Cropixa snimili su je u društvu sestre u šetnji ulicama grada, dan uoči tekme, a na svom je Instagramu objavila fotografiju s dečkom.

U lepršavoj ljetnoj haljini ničim nije odavala nervozu ili tremu prije sutrašnje tekme.

- Konačno zajedno, napisala je.

Lijepa pravnica slovi za jednu od najzgodnijih djevojaka nogometaša. Pet je godina starija od svog izabranika, a mnogi je zbog ljepote uspoređuju sa suprugom Matea Kovačića Izabel.

rusija 

adriana_djurdjevic2-200618.jpg

adriana_djurdjevic1-200618.jpg

adriana_djurdjevic7-200618.jpg

Kategorije: Hrvaška

VIDEO: TATA SNIMIO SVOG SINČIĆA KAKO SE PENJE NA NAVODNO SIGURAN BAZEN 'Želio sam pokazati ostalim roditeljima koliko ovo može biti opasno!'

Sre, 20/06/2018 - 22:30

Jedan tata iz Attleboroa u američkoj državi Massachusetts objavio je video svojeg dvogodišnjeg sina kako se penje u bazen koji bi navodno trebao biti siguran za malu djecu. Video je objavio na facebooku želeći upozoriti ostale roditelje na opasnost.

Sin Keitha Wymana, Cody, demonstrirao je kako je lako popeti se na bazen unatoč posebnoj ogradi koja bi ga u tome trebala spriječiti. Dječak je lako svladao prepreko i sigurno bi završio u bazenu da ga mama nije na vrijeme spriječila.

'Kupio sam taj bazen s ljestvama. I gledam svog sina kako se penje na njega unatoč tome što je na ljestvama posebna zaključana ograda koja bi ga u tome trebala onemogućiti', čuje se Wymanov glas na snimci.

'Čija ideja je bila staviti na te ljestve ogradu na koju se dijete može popeti?'

Kad je dječak došao već do ruba bazena, njegova mama Tonyja uhvatila ga je i spustila na sigurno.

Codyjevi roditelji kažu kako se dječak već i prije znao penjati na bazen pa su odlučili to snimiti i objaviti kako bi ostalim roditeljima pokazali koliko mogu biti opasni bazeni, čak i oni koji imaju zaštitu.

Također, želja im je natjerati proizvođača bazena da poradi na njegovoj sigurnosti i da smisli neki drugi sistem koji bi doista onemogućio malu djecu da se popnu i padnu u bazen pun vode.

Dijete se penje na bazen 

Kategorije: Hrvaška

Bijeli penthouse na dvije etaže

Sre, 20/06/2018 - 22:27

Prekrasan penthouse na dvije etaže u koji vas vodimo nalazi se u Istanbulu i već na prvi pogled jasno vam je da je riječ o ekskluzivnom interijeru. Uređenje potpisuje kreativni dvojac koji se krije pod imenom Ofist, a čine ga Yasemin Arpac i Sebahattin Emir koji su interijer uredili kao udoban dom s dozom luksuza i elegancije.

white-house-designrulz-1

white-house-designrulz-2

white-house-designrulz-3

white-house-designrulz-4-1

white-house-designrulz-19

white-house-designrulz-5

white-house-designrulz-6

Interijer je smješten u povijesnoj zgradi i vapio je za renoviranjem, no njegova vlasnica u prostoru je prepoznala veliki potencijal i željela interijer okupan dnevnim svjetlom. Gornja etaža naknadno je dodana i povezana je s donjom etažom spiralnim metalnim stubama. Kako je interijer smješten u povijesnoj zgradi, dizajneri su se posebno potrudili sve moderne elemente kombinirati s tradicionalnim. Nefunkcionalni raspored bio je glavna mana pa su svi suvišni zidovi uklonjeni kako bi se interijer otvorio i maksimalno iskoristio. Jedan od zidova na samom ulazu kompletno je prekriven policama i zamišljen je kao kućna knjižnica, dok je skriveni skladišni prostor smješten kod ulaznih vrata.

white-house-designrulz-7

white-house-designrulz-8

white-house-designrulz-9 

white-house-designrulz-10 

white-house-designrulz-11 

white-house-designrulz-12 

white-house-designrulz-13

white-house-designrulz-13

Metalne bijele stepenice koje povezuju dvije etaže na mjestu gdje vode na terasu pretvaraju se u malu galeriju. Interijer se sastoji od dvije spavaće sobe, od kojih svaka ima pripadajuću kupaonicu, i otvorene dnevne zone u kojoj su kuhinja, dnevna soba i krovne terase s prekrasnim pogledom. Hrastov drveni pod i bijela boja bili su baza za uređenje interijera i kombinirani su s elegantnim komadima namještaja većinom u bijeloj boji.

white-house-designrulz-15

white-house-designrulz-14

white-house-designrulz-16

white-house-designrulz-17 

white-house-designrulz-18

white-house-designrulz-19 

Bijeli penthouse na dvije etaže 

Foto: Ofist

Izvor: designrulz.com

Kategorije: Hrvaška

Mario je poginuo tek koji kilometar od svoje kuće, Danijela su svi znali kao ljudinu od čovjeka, iza Luke je ostala supruga u 6. mjesecu trudnoće...

Sre, 20/06/2018 - 22:21

Mario Horvat (43), Danijel Franjić (42) i Luka Karin (37). Trojica mladih ljudi, u naponu snage, izgubili su živote u nezapamćenoj tragediji u Čepinu koja je šokirala Hrvatsku.

Kako se dogodilo da radnici bez adekvatne opreme idu u čišćenje kanalizacijske crpne stanice u kojoj prijete brojni otrovni plinovi, koji su im najvjerojatnije i odnijeli živote, još uvijek je pitanje bez odgovora. Mario je poginuo koji kilometar od kuće u kojoj je živio sa svojim ocem, nakon što su prije nekoliko godina ostali bez supruge i majke. Godinama je bio bez posla, a onda se lani zaposlio u čepinskoj Urednosti. Danijel je iza sebe ostavio neutješnu suprugu Ivu te njihove dvije kćeri, stariju u dobi od osam godina i mlađu koja će za koji dan napuniti godinu dana. U nogometnom svijetu Osijeka i okolice poznatiji kao “Osmo”, Franjić je bio ljudina od čovjeka, kojeg su krasile sve odlike pravog sportaša. Na terenu i izvan njega.

radnici_stradavanje12-200618.jpg 

Trudna supruga

- Bio je naš najbolji radnik na kanaločistaču - reći će o njemu kolege iz Vodovoda Osijek u kojem je radio 20 godina. I o njegovu kolegi iz ekipe Luki Karinu, koji je preminuo nekoliko sati nakon nesreće u KBC-u Osijek, kolege imaju samo riječi hvale. S njim se, pak, sudbina također grubo poigrala. Nastradao je samo 300-tinjak metara od kuće u kojoj mu žive roditelji i brat, a u kojoj je i sam živio dok se nije oženio i odselio se u Osijek. Supruga Dajana bez muža je ostala u šestome mjesecu trudnoće. Četvrti teško nastradali radnik Ivan Mazur (52), iz Urednosti, još uvijek je na JIL-u KBC-a Osijek, gdje smo doznali da je počeo samostalno disati i komunicirati s liječnicima, ali da je za bilo kakve prognoze još uvijek rano, jer su u ovakvim slučajevima prva tri dana od nesreće najkritičnija. Dan poslije svi se pitaju što je prethodilo njihovu ulasku u crpnu stanicu. Ivan Jukić, predsjednik Uprave, rekao je da su njihovi radnici “u Čepin došli na poziv i prema narudžbenici Urednosti, jer ta infrastruktura nije naše vlasništvo”.

- Naši su radnici došli kao i na svaku drugu intervenciju čišćenja kanala odvodnje, bez ikakvih ovlasti da radimo na crpnoj stanici koja i nije naše vlasništvo.

Pomagali kolegama

Iznimno nam je žao što su nastradali na ovakav način prilikom obavljanja svog redovnog posla, a nastradali su trčeći u pomoć kolegama koji su radili u Crpnoj stanici - rekao je Jukić, dok je Branko Pavić, voditelj Kanalizacijske mreže, pojasnio da su ga radnici, nakon što je “zapreka u kanalskoj mreži probijena”, obavijestili kako su utvrdili da je u stanici došlo do začepljenja na rešetki uslijed dotoka krupnog otpada poput krpa te da je potrebno intervenirati u samoj stanici.

radnici_stradavanje11-200618.jpg 

- Budući da ona nije u našoj nadležnosti, izvijestio sam Urednost o problemu i rekao im dođu podignuti rešetku da mi možemo nastaviti svoj posao. Dečki iz Urednosti su došli za nekih 10-ak minuta, donijeli neki svoj pribor, a naši ljudi su stajali sa strane i čekali da oni očiste rešetku. Jedan od djelatnika Urednosti sišao je dolje da s kukom zakači rešetku i kako je upao unutra, ja ne znam, a onda je uslijedila tragedija. Pretpostavljam da su naši djelatnici ljudski priskočili kolegi u pomoć.

Inspekcija u urednosti

Naši radnici nisu imali nikakav nalog da ulaze u stanicu, jer je narudžbenica bila za čišćenje cjevovoda - rekao je Pavić. Željko Budimčić, rukovoditelj PJ Kanalizacija, pojasnio nam je da u Vodovodu u crpne stanice ulazi “posebno obučen tim opremljen zaštitnim gumenim radnim odijelom, dregerom za ispitivanje prisutnosti svih vrsta plinova u crpnim stanicama, motorolom i tehničkim užetom kojim se radnik poveže prije ulaska”.

- Naši su dečki ljudski reagirali vidjevši kolegu u nevolji i nisu razmišljali o posljedicama. Za nas su oni heroji - s knedlom u grlu poručio je Jukić. Iz Vodovoda su na naše pitanje odgovorili i da nikada ni njihov posebni tim nije ulazio u stanicu u Čepinu, niti je čistio.

- Vodovod nije vlasnik te infrastrukture i ne smijemo tamo ulaziti. Mi tamo taj posao ne radimo, niti ga naplaćujemo, ne održavamo, niti smo održavali - rekao je Jukić.

No, Željko Barišić, direktor Urednosti, tvrdi drugačije. Ističe da je od Vodovoda “naručio da očiste sustav, a pod time se podrazumijeva crpnu stanicu, tlačni i gravitacijski cjevovod, jer su oni su i inače to za nas odrađivali”.

- Vodovod ima za to stručno osposobljene ljude i opremu, a mi nemamo ništa od toga. Znam da je gospodin Pavić nazvao svoju suprugu koja radi kod nas i rekao joj u čemu je problem, a ona je o tome izvijestila našeg poslovođu, koji je našim radnicima vjerojatno rekao da odu tamo, pretpostavljam da nešto pomognu ili odnesu radnicima Vodovoda. Jer, ponavljam, naši radnici u crpnu stanicu nisu smjeli ulaziti. Vodovod ima sustav nadzora te crpne stanice i to su dosad čistili - rekao je Barišić. Konačan epilog ove priče dat će istraga, kako kriminalistička, tako i ona Inspektorata zaštite na radu koji su u srijedu cijeli dan proveli u Urednosti, jer sve upućuje na to da je u ovom slučaju došlo do niza propusta. Četvrtak je u Čepinu dan žalosti.

Kategorije: Hrvaška

TRUMP IZDAO UKAZ KOJIM OBUSTAVLJA PRAKSU KOJA JE ZGROZILA SVIJET Do jučer je branio razdvajanje djece od roditelja ilegalaca, evo zašto se predomislio

Sre, 20/06/2018 - 22:06

Američki predsjednik Donald Trump u srijedu je potpisao izvršnu uredbu kojom će se imigrantske obitelji koje ilegalno dolaze u Sjedinjene Američke Države "držati na okupu", piše BBC.

Trump je odluku donio nakon što je politika razdvajanja djece od roditelja i stavljanje djece u prihvatilišta naišla na gotovo univerzalnu osudu međunarodne zajednice. Američki je predsjednik rekao da su ga na promjenu mišljenja potaknule fotografije djece koja su oduzeta roditeljima dok ih se zatvaralo i krivično gonilo zbog ilegalno prelaska granice.

2018-06-20T191933Z_1823847163_RC1CC32AA880_RTRMADP_3_USA-IMMIGRATION.jpg 

Trump je ranije od Kongresa zatražio da sastavi zakonski prijedlog koji će okončati razdvajanje obitelji. Dodao je i da želi da se imigracijski zakoni postrože. "Važno je obitelji držati na okupua istodobno će se osigurati da imamo vrlo moćnu, vrlo snažnu granicu", rekao je Trump tijekom potpisivanja uredbe u srijedu. "Ne volim vidjeti da se obitelji razdvajaju."

Uredbom se obiteljima s djecom daje prednost pri rješavanju zahtjeva za useljenje u SAD, ali će se nastaviti provoditi politika "nulte tolerancije".

Podsjećamo, otkad je početkom svibnja obznanjena američka politika "nulte tolerancije", 2.342 djeteta i mlada migranta odvojena su od svojih obitelji (od 5. svibnja do 9. lipnja), bježeći uglavnom od nasilja koje nagriza Srednju Ameriku.

Na potpisivanju uredbe prisutni su bili i potpredsjednik SAD-a Mike Pence te tajnica Ministarstva za domovinsku sigurnost Kirstjen Nielsen koja je postala svojevrsno lice ove politike Bijele kuće.

2018-06-20T194410Z_1110652563_RC1F2B823110_RTRMADP_3_USA-IMMIGRATION.jpg 

Prema najavama predsjednika Zastupničkog doma Paula Ryana, to će tijelo svejedno u četvrtak glasati o prijedlogu zakona koji bi "obitelji trebao držati na okupu". Ryan nije otkrio sadržaj zakona, ali je rekao da će se njime "na jako elegantan način" riješiti status "Sanjara", odraslih migranata bez adekvatnih dokumenata koji su u SAD ušli kao djeca.

Kategorije: Hrvaška

ISTAKNUTI AMERIČKI KARDINAL UDALJEN S DUŽNOSTI ZBOG OPTUŽBI ZA SEKSUALNO ZLOSTAVLJANJE 'Žao mi je zbog patnje koju podnosi osoba koja ih je iznijela'

Sre, 20/06/2018 - 22:04

NEW YORK - Poznati američki kardinal Theodore McCarrick (87) dobio je zabranu obnašanja službe pošto je u istrazi utvrđeno da su "vjerodostojne" optužbe za spolno zlostavljanje iznesene protiv njega, priopćile su u srijedu newyorška i washingtonska biskupija u kojima je djelovao.

McCarrick je među najistaknutijim američkim kardinalima na međunarodnoj razini. Premda je službeno umirovljen, i dalje putuje, najviše u vezi sa zaštitom ljudskih prava.

U priopćenju objavljenom u srijedu newyorški kardinal Timothy Dolan je rekao da je njegova biskupija zaprimila prijavu o McCarrickovoj navodnoj zlouporabi koja se dogodila prije "gotovo 45 godina".

Na temelju Povelje o zaštiti djece koju su američki biskupi donijeli 2002. nakon pedofilskog skandala koji je potresao bostonsku nadbiskupiju, "neovisna agencija" je provela istragu i njezine rezultate predala povjerenstvu koje je optužbe ocijenilo "vjerodostojnima i potkrijepljenima", istaknuo je kardinal Dolan.

Sveta Stolica je, pošto je obaviještena o tome, zatražila od kardinala McCarricka da "više javno ne obnaša svoju službu", navodi se u priopćenju.

Theodore McCarrick je "ostajući pri tvrdnji da je nedužan, prihvatio tu odluku", dodaje kardinal Dolan.

U priopćenju koje prenosi Washington Post, McCarrick kaže da je "zgrožen" optužbama koje su iznesene protiv njega.

"Moja je tuga bila još veća kada sam obaviješten da su navodi ocijenjeni vjerodostojnima i potkrijepljenima", rekao je kardinal. "Žao mi je zbog patnje koju podnosi osoba koja je iznijela te optužbe kao i zbog skandala koji su prouzročile".

Kategorije: Hrvaška

OGORČENI ČLAN PREDSJEDNIŠTVA SDP-a 'Stranka nam sliči na dječji vrtić, razmišljam o ostavci! Nije mi lako, imam kredit, a nemam milijun sa strane'

Sre, 20/06/2018 - 21:58

- Točno je, razmišljam da podnesem ostavku na mjesto člana Predsjedništva SDP-a. Smeta mi sve ovo što se događa u našoj stranci, sva ta licitacija u medijima. Ozbiljne stranke to tako ne rade.

Dugo sam u SDP-u, uvijek sam bio član ozbiljne stranke, no ovo sada izgleda kao dječji vrtić - tvrdi za Slobodnu Dalmaciju poznati šibenski SDP-ovac, dugogodišnji šef gradske i županijske organizacije socijaldemokrata i saborski zastupnik Franko Vidović.

Upravo se, kaže, vratio s proslave obljetnice 113. šibenske brigade. Odlučio je čitateljima "Slobodne" "otvoriti dušu", ponukan najnovijom serijom tekstova u kojima neimenovani SDP-ovci traže ostavku Davora Bernardića.

- Ne razumijem kako ljudi u SDP-u mogu ići jedan na drugoga gore nego što idu na neku suparničku stranku. To me mori i zbog takvih stvari razmišljam o ostavci. Možemo se razilaziti u mišljenjima, ali interes SDP-a i države moraju biti iznad toga. Najveća smo hrvatska stranka od centra nalijevo, a nismo sposobni izići na kraj sami sa sobom. Kako bismo izišli na kraj s državom kada ni sami sebe ne možemo srediti - pita se Vidović, koji je mogućnost svoje ostavke u vrhu SDP-a najavio i predsjedniku svoje stranke.

- Razgovarao sam s Bernardićem i otvoreno mu rekao kako stoje stvari. Prošao sam rat, prošao sam štošta u politici, i ne želim više da me iscrpljuju moji vlastiti kolege sa svojim budalaštinama - kaže nam Vidović.

Pritom ne štedi ni Bernardića, ali ni njegove kritičare.

- Bernardić nije do sada opravdao očekivanja. Ja sam ga podržao, računao sam mlad je dečko, promijenit će stvari. Nije opravdao očekivanja. Dio zbog objektivnih okolnosti, jer dočekan je na nož kao nijedan predsjednik SDP-a do sada, a dio zbog svojih pogrešaka. Napravio ih je more. No, velike stranke ne mijenjaju svoje predsjednike između dvaju izbora. Između dvaju izbornih ciklusa treba zasukati rukave i raditi. Ali reći sada, nakon godinu i pol dana, idemo mi njega promijeniti, pa to je smrt za stranku. Ne za njega, za cijelu stranku. Pa postat ćemo kao HSLS! Jer ne ide se rušiti predsjednika, nego brend SDP-a. A ja u tome ne želim sudjelovati - poručuje Vidović.

On smatra da bi za stranku puno bolje bilo da unutarstranački kritičari prihvate Bernardića kao predsjednika, sjednu zajedno s njim i izravno ga u razgovoru upozore na pogreške.

- Sve što sam mislio prije sam izravno govorio Milanoviću, danas govorim i Bernardiću. Ja njega ne branim. Baš me briga tko će voditi SDP. Nitko nije dovijeka. U svemu nemam nikakav osobni interes. Meni je politike, iskreno, navrh glave. Nemam više želuca. Meni je želja da SDP bude jak, a ovo ne vodi nikamo. Ovo je anarhija, a SDP se nakon svega može samo raskoliti, na tko zna što sve - upozorava Vidović. Dosta mu je, priznaje, iz dana u dan čitati o tome tko je za predsjednika, tko je protiv njega.

- To mi je više gadljivo. Pri tome će taj neki novi predsjednik biti predsjednik znate čega? Mjesne zajednice. Tu nema nikakve pameti. Samo gola osobna ambicija. I ovi su izbori pokazali slabost SDP-a, a ne snagu. Potpuno devastiranu stranku. U Šibeniku je glasalo 145 ljudi i taj podatak govori sve. SDP je zapao u spiralu iz koje očito ne može naći izlaz - navodi ovaj šibenski SDP-ovac.

Za dosta toga lošeg unutar SDP-a on krivi model "jedan član jedan glas", koji je uveden 2008. godine.

- Na početku je to možda i polučilo neke dobre efekte, no činjenica je da su i neke stranke vani koje su uvele takav sustav od njega na koncu odustale. Duboko sam uvjeren da svaka velika stranka mora biti posložena i vodoravno i horizontalno da bi mogla dobro funkcionirati - ističe Vidović.

Što se raspleta u SDP-u tiče, priznaje da nije optimist.

- Nemam nimalo optimizma. U svemu ovome ne želim sudjelovati ni na jednoj strani. U SDP-u ne vidim neprijatelje. Nemam milijun eura sa strane. Imam kredit za stan i kredit za auto i nisam u poziciji lagodno reći da odlazim. Ali ako je cijena da ovakve svinjarije prestanu, onda je bolje da se maknem - zaključuje Franko Vidović.

'U Šibeniku su me opstruirali'

'Dosta je više ustaša i partizana' 

Kategorije: Hrvaška

UŽAS NA CESTI U BREGANI PISAROVINSKOJ U strašnom sudaru na mjestu poginula jedna osoba, dvije su kolima Hitne prebačene u bolnicu

Sre, 20/06/2018 - 21:46

Jedna je osoba izgubila život, a dvije su zadobile teške ozljede u stravičnoj prometnoj nesreći koja se dogodila večeras oko 19.30 sati u mjestu Bregana Pisarovinska na području PU zagrebačke.

Od siline sudara dva automobila, jedna osoba je podlegla ozljedama na mjestu nesreće, dok su druga dva sudionika prometne, kolima Hitne pomoći prevezena u zagrebačku bolnicu.

Je li nesreći "kumovala" nepažnja, neprilagođena brzina, umor, alkohol ili nešto drugo nije poznato.​ U tijeku je policijski očevid kojim će se utvrditi sve okolnosti koje su dovele do tragedije.

Kategorije: Hrvaška

LIBERIJA POVUKLA PRIZNANJE KOSOVA Dačić: 'Ponosni smo na odnose još iz vremena Jugoslavije i Pokreta nesvrstanih'

Sre, 20/06/2018 - 21:37

Liberija je još jedna od zemalja koja je povukla priznanje neovisnosti Kosova, priopćeno je u srijedu u Beogradu.

Liberijski šef diplomacije Milton Findley predao je svom srbijanskom kolegi Ivici Dačiću notu o povlačenju priznanja kosovske neovisnosti koja će ostati na snazi sve dok traje dijalog Beograda i Prištine o normalizaciji odnosa.

U noti se objašnjava da je Liberija priznala kosovsku neovisnost "temeljem saznanja kako Beogard nije spreman pregovarati o rješenju s južnom pokrajinom Kosovo", ali  je danas u tijeku dijalog između Beograda i Prištine pod pokroviteljstvom EU.

"Imajući to u vidu, bilo je samo prikladno da Liberija zauzme stajalište koje omogućuje odgovarajuće rješenje za građane Srbije i pokrajine Kosovo", a sukladno tome "Liberija poništava svoje priznanje Kosova".

Nova odluka ostaje na snazi "sve do okončanja razgovora i pregovora pod pokroviteljstvom EU“, stoji u liberijskoj noti koju je medijima dostavilo Ministarstvo vanjskih poslova Srbije.

"Ono što danas radimo nije čudno, mi smo danas nova vlada, nova demokracija i pokušavamo uspostaviti partnerstva sa Srbijom. Potpisali smo ugovore i ti bilateralni sporazumi bit će korisni za oba naroda", rekao je na tiskovnoj konferenciji liberijski šef diplomacije.

Srbijanski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić naglasio je kako  se Srbija ponosi poviješću odnosa s Liberijom "iz vremena Jugoslavije i Pokreta nesvrstanih", a sljedeće godine obilježit će šest desetljeća diplomatskih odnosa Beograda i Monrovije.

"Mi baštinimo tradiciju dobrih odnosa s Liberijom i u tom smislu smo danas potpisali čitav niz sporazuma i dogovorili  se da pokušamo 'resetirati' odnose i uzajamno si pomagati", izjavio je Dačić.

Kategorije: Hrvaška

SPECIJALNI IZASLANIK PREDSJEDNICE RAZGOVARAO S VUČIĆEM O NESTALIMA Predsjednik Srbije pozvao Kolindu Grabar-Kitarović da što prije posjeti Srbiju

Sre, 20/06/2018 - 21:36

Rjеšavanjе pitanja nеstalih najvažnijе je civilizacijsko i humanitarno pitanjе za Srbе i Hrvatе, rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u srijedu na drugu godišnjicu potpisivanja Subotičkе dеklaracijе i pozvao svoje sunarodnjake da poštuju hrvatsku zajednicu jer je ravnopravna. 

U povodu druge obljetnice potpisivanja Subotičke deklaracije Vučić sе u Beogradu sastao s posebnim izaslanikom prеdsjеdnicе Rеpublikе Hrvatskе za pitanja nеstalih i gradonačеlnikom Osijеka Ivicom Vrkićem i naglasio da "državni organi Srbijе činе svе radi pronalažеnja nеstalih i rasvеtljavanja njihovih sudbina".

Vrkić jе, u svojstvu spеcijalnog izaslanika prеdsjеdnicе Kolinde Grabar-Kitarović, iznio novе konkrеtnе inicijativе kojе bi pomoglе rjеšavanjе pitanja nеstalih, priopćeno je iz Vučićeva ureda.

Srbijanski je prеdsjеdnik ujеdno najavio i imеnovanjе svog spеcijalnog izaslanika koji bi surađivao s državnim povjerenstvom za rjеšavanjе pitanja nеstalih.

Vučić jе uputio pozdrave predsjednici Grabar-Kitarović, uz žеljе da "Srbija i Hrvatska u budućnosti rijеšе otvorеna pitanja i unaprijеdе odnosе i suradnju, na dobrobit naroda obiju zеmalja", navodi se u priopćenju.

Srbijanski šef države pozvao je predsjednicu RH Kolindu Grabar Kitarović da "u najskorijе vrijеmе posjеti Srbiju", navedeno je u priopćenju iz njegova ureda.

Ranije u srijedu iz Vučićeva ureda priopćeno je da je predsjednik pozvao svoje sunarodnjake i sugrađane da poštuju hrvatsku zajеdnicu u Srbiji jer su oni njezini ravnopravni građani.

Vučić jе u povodu drugе obljetnice potpisivanja Subotičkе dеklaracijе o unaprijеđеnju odnosa i rjеšavanju otvorеnih pitanja izmеđu Srbijе i Hrvatskе, primio prеdsjеdnika Dеmokratskog savеza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislava Žigmanova.

Naglasivši kako je "ponosan što Srbija ispunjava svoja obećanja" data hrvatskom državnom vrhu tijekom posjeta Zagrebu u veljači te čelnicima hrvatske zajednice u Srbiji, Vučić je naglasio kako su "Hrvati rаvnoprаvni grаđаni Srbije s kojimа se živjelo i živjet će se u miru i slozi".

Prеdsjеdnik Srbije i člnik DSHV-a "razmotrili su rеalizaciju ključnih inicijativa i konkrеtnih projеkata u oblasti infrastrukturе, kulturе i obrazovanja, koji ćе pridonijeti unaprijеđеnju položaja hrvatskе zajеdnicе u Srbiji", navodi se u priopćenju.

Žigmanov jе rеkao da jе dvijе trеćinе dogovorеnih projеkata rеalizirano, a rеalizacija ostalih je u tijeku.

Na sastanku jе pozdravljеno i prošlotjedno potpisivanjе Mеmoranduma o osnivanju lеktorata hrvatskog jеzika i knjižеvnosti na Filozofskom fakultеtu Sveučilišta u Novom Sadu, što je bila jedna od točaka na koje se Srbija obvezala u okviru poboljšanja uvjeta za život hrvatske zajednice u Srbiji.

Kategorije: Hrvaška

MINISTRICA KULTURE ODLUČNO ODBACILA MOSTOVE TVRDNJE 'Ne zatvaraju se arhivi!' GRMOJA 'Obmanjujete javnost i pričate neistine'

Sre, 20/06/2018 - 21:35

Ministrica kulture Nina Obuljen-Koržinek odlučno je u srijedu u saborskoj raspravi o novom zakonu o arhivskom gradivu i arhivima opovrgnula Mostove tvrdnje da se njime zatvaraju arhivi.

"Zakonom se značajno liberalizira dostupnost arhivskoga gradiva na način da se ukida rok nedostupnosti od 30 godina. Dakle, javno arhivsko gradivo postaje dostupno odmah od trenutka nastanka", istaknula je ministrica kulture.

Mostovcima je, među ostalim, sporno pomicanje datuma do kojeg je gradivo dostupno s obzirom na to da je Mostovim izmjenama javno arhivsko gradivo nastalo do donošenja Ustava Republike Hrvatske 22. prosinca 1990. postalo dostupno bez ograničenja, 30 godina od nastanka, uz neke mjere zaštite osobnih podataka. Novim prijedlogom arhivi su dostupni do 30. svibnja 1990.

"Nakon prvog čitanja napravljene su samo kozmetičke promjene zakonskog teksta pa je jasno da zatvaranje arhivskih fondova, posebno onih iz doba komunizma, ostaje i dalje primarni cilj donošenja zakona", ocijenio je Nikola Grmoja (Most), koji je prozvao ministricu da obmanjuje javnost i govori neistinu.

"Sasvim sigurno nikad ne bih iznosila neistine. Ministrica ne obmanjuje javnost", odgovorila je Obuljen-Koržinek.

Mostovci predlažu povlačenje konačnog prijedloga Zakona o arhivskom gradivu i arhivima i njegovo upućivanje u treće čitanje jer, kažu, "obiluje nemuštim i pravno nepismenim odredbama" te najavljuju 58 amandmana.

Sabina Glasovac (SDP) smatra da se nepotrebno ušlo u političku borbu pomicanjem dostupnosti javnog arhivskog gradiva koje sadržava klasificirane i druge tajne podatke s 22. prosinca na 30. svibnja 1990. "S pravom kolege postavljaju pitanje koga se time štiti i što se želi sakriti", istaknula je.

Novim zakonom o arhivskom gradivu i arhivima omogućuje se transformacija javnog arhivskog gradiva iz tradicionalnog u digitalni oblik, definira se stvaranje, čuvanje i predaja toga gradiva u elektroničkom obliku, omogućuje preuzimanje toga digitalnog gradiva i digitalizacija usluge arhiva.

Donošenjem novog zakona predviđa se znatno smanjivanje troškova za sve javne ustanove koje imaju obvezu čuvanja arhivskog gradiva te za gospodarstvo.

Burnom raspravom o zakonu o arhivima, u kojoj nije nedostajalo upadica iz klupa, opomena i pozivanja na povrede Poslovnika, Sabor je završio današnji rad i sjednicu nastavlja u četvrtak.

Kategorije: Hrvaška

FOTO: NA ISTOČNOJ OBALI ISTRE OTVOREN JEDAN OD NAJLUKSUZNIJIH HOTELA NA JADRANU Kinderhotel s pet zvjezdica grandiozno je zdanje prilagođeno djeci

Sre, 20/06/2018 - 21:30

Javnosti je u srijedu predstavljen prvi Kinderhotel u portfelju Valamar Riviere. Riječ je o vrhunskom hotelu s pet zvjezdica Valamar Girandella Maro Suites koji je sagrađen u okviru Valamar Collection Girandella Resorta u Rapcu. Riječ je o jednoj od najvećih turističkih investicija ove godine u Hrvatskoj, a u Hrvatskoj je ovo treći hotel ove vrste, dok ih je u Europi ukupno 50. U Valamaru navode da je time zaokružena njihova investicija u Rapcu u dva vrhunska ljetovališta koja su lani otvorena, a vrijedna su čak 635 milijuna kuna, što je ujedno i najveća investicija u hrvatskom turizmu.

- S ovim hotelom otvorili smo i novih 150 radnih mjesta u destinaciji Rabac, rekao je Sandi Sinožić, direktor destinacije Rabac u Valamar Rivieri prilikom obilaska ovog luksuznog hotela prilagođenog obiteljima i najmlađima. Prostrani obiteljski suiteovi, njih ukupno 149, opremljeni su dječjim potrepštinama i opremom za sigurnost djece - kutijom za igračke, zaštitnim utičnicama, dječjim klupicama u kupaonici, wc sjedalicom, baby phoneom i dječjim TV programima. U ponudi je i dječji krevetić, paket za bebe koji uključuje dječju kadicu, termometar, pelene, grijač za bočice i podlogu za previjanje beba te Playstation. Goste očekuje i dječji bife u restoranu te play lounge s unutarnjim igralištem i 24-satnom ponudom toplih napitaka, bezalkoholnih pića i poslijepodnevnih obroka poput salata, juha i kolača.

Uređen je i zabavni kompleks Aqua Maro s bazenom za bebe i grijanim bazenom, kao i vanjski bazen za aktivnosti s atrakcijama poput vodenih efekata i tobogana za sve uzraste. Tu su i Maro klubovi podijeljenim po različitim dobnim skupinama, a i plaže su posebno uređene za sve tipove gostiju.

- Prestižni lanac KinderHotels Europa, vodeća europska skupina hotela specijaliziranih za obiteljski odmor, ovom je hotelu već dodijelio pet smileya, odnosno „čistu peticu", navode u Valamaru. 

Predstavljen prvi Kinderhotel u Rabcu 

Uz novinare hotel je obišao i labinski gradonačelnik Valter Glavičić.

- Ulaganje u Rabac privlači goste više platežne moći i repozicionira ga u vodeću odmorišnu destinaciju visoke kategorije. Investicija u ljetovalište višestruko koristi cijeloj lokalnoj zajednici. Otvaraju se nova radna mjesta, istaknuo je gradonačelnik Labina.

Inače, Valamar je ukupno u turistički portfelj uložio više od 4 milijarde kuna, a samo u posljednje dvije godine 1,6 milijardi kuna. U ovogodišnjem investicijskom ciklusu investirano je oko 700 milijuna kuna te se nastavlja s repozicioniranjem portfelja prema ponudi i uslugama visoke dodane vrijednosti. Iduće godine Valamar planira su svoje objekte uložiti dodatnih 616,5 milijuna kuna, čime se nastavlja intenzivni investicijski ciklus.

Kategorije: Hrvaška

PLENKOVIĆ 'Bilo bi više nego korektno da znamo želi li predsjednica novi mandat, što prije!'

Sre, 20/06/2018 - 20:57

Premijer Andrej Plenković u intervjuu za Dnevnik Nove TV razgovarao je s Mislavom Bagom o referendumu, plaćama, porezima, mirovinama, Stieru, Agrokoru, ali i nogometu. U nastavku donosimo transkript intervjua koji nam je ustupila Nova TV.

Nagodba je, čini se, završena. Rusi će imati većinski paket. Mislite li da će Amerikanci koji su bili protiv takvog vlasničkog udjela sada kazniti na neki način Hrvatsku?

- Mislim da se moramo najprije vratiti na supstancu ovog dogovora koji je postignut na Privremenom vjerovničkom vijeću, a to je da je jednoglasno podržan tekst nagodbe, da on sada ide, za nekoliko dana kada sud odredi ročište svih vjerovnika, na izglasavanje vjerovnika i mi možemo s aspekta Vlade, s aspekta hrvatske države, s aspekta odvažnosti parlamentarne većine koja je oformila ovakav zakonski okvir, prije svega biti izrazito zadovoljni, rekao je Plenković u razgovoru za Dnevnik Nove TV.

Znate da su bila dva koncepta, ruski i američki dosta su se "šamarali" u javnosti, a vi i predsjednica ste šutjeli. Je li vam bilo normalno kao građaninu i predsjedniku Vlade slušati kako dva veleposlanika pričaju o najvećoj hrvatskoj tvrtki?

- Mislim da je to nebitno.

Bitno je.

- Nije.

Oprostite, izgledalo je kao da smo kolonija.

- Ne, ne znam. To mi je krajnje nebitno, to su medijski komentari. Ono što je meni bitno - bitno je da je pravni okvir koji je Vlada predložila u kratkom roku spriječio gospodarsku katastrofu i kompanije i dobavljača i malih poljoprivrednika i cijelog financijskog sustava, dao ekonomsku budućnost kompaniji, održao radna mjesta, održao ekonomsku budućnost svih partnera Agrokora. Dakle, kada gledam u cjelini, u odnosu na ono što nam je prijetilo oko Uskrsa 2017. To moramo malo osvijestiti jer imam dojam da se ta tema danas percipira kroz trivije. Tipa da li je veleposlanik Rusije ili Amerike nešto rekao. To nije bitno.

Nisu trivije. U maloj zemlji gdje su ti veleposlanici bili pozvani u Ministarstvo vanjskih poslova...

- Polako, to je krajnje nebitno. Zato što je izjava američkog veleposlanika izvučena iz konteksta, drugo nemojmo zaboraviti cijeli kontekst vjerovnika i cijelu njihovu strukturu možemo zahvaliti bivšoj upravi i vlasniku Agrokora. Prema tome nije nešto što smo mi birali "a la carte" tko će biti vjerovnici u Agrokoru.

Vi ste u zadnjim tjednima praktički preuzeli ovaj cijeli posao, takve su moje informacije. Jeste li možda kojim slučajem kontaktirali, razgovarali s Martinom Dalić, koja je bila od početka u to involvirana, da vam da neki savjet?

- Nisam ja preuzeo taj cijeli posao. Taj cijeli posao je radila Izvanredna uprava, radili su ga svi dionici.

Svi su vas posjećivali zadnjih dana, razgovarali ste.

- Hrvatska Vlada ima odgovornost za hrvatsku ekonomiju. Normalno je da svi oni koji su uključeni u taj proces izraze svoje stavove, svoja mišljenja. Meni je bilo u interesu, kao predsjedniku Vlade znati o čemu se u procesu radi. Mislim da je bivša potpredsjednica Vlade odradila odličan posao kada je riječ o supstanci cijeloga procesa.

Je li vam možda čestitala nakon ovog svega?

- Meni je važno da smo mi zajedničkim snagama spriječili da hrvatska ekonomija ode na dolje, a sada hrvatska ekonomija pa i Agrokor, vidjet ćete u budućnosti, ide na gore.

Znači, niste kontaktirali s njom od njezina odlaska iz Banskih dvora?

- Imali smo naravno određene telefonske kontakte, ali ne u vezi ove teme.

Porezna reforma zanima mnoge građane. Hoćemo li prije imati veće plaće ili manji PDV?

- To nije ili-ili. I uopće ne vidim zašto se ta rasprava vodi u smislu ili-ili. Dakle, mi smo kao stranka imali izborni program koji je kazao 2016. da ćemo biti prva Vlada koja će smanjiti opću stopu PDV-a. Nismo rekli da će to biti odmah, nego vjerojatno sukcesivno. Mislimo da smo sada u situaciji da možemo to predizborno obećanje realizirati od 1. siječnja 2019.

Znači, jedan posto manje?

- Izgledno je u ovom trenutku, još čemo vidjeti sve scenarije kakav je utjecaj svega toga na prihodnu stranu proračuna. Dakle, vi znate da od PDV-a Hrvatska godišnje skupi 50 milijardi kuna. Znači to je ozbiljan iznos. Mi smo jedna od zemalja s najvećom stopom PDV-a.

Znači, jedan postotni poen ili se otvara mogućnost i dva postotna poena?

- U ovom trenutku jedan sigurno. Da li će biti prostora za više to ćemo vidjeti.

Da vas pitam i kao roditelja. Mi smo radili izračune. Da padne jedan postotni poen taj PDV, ako trgovci smanje PDV to bi bilo tri kune uštede za dječje cipelice. Mi nemamo nikakve garancije da će ga oni smanjivati.

- Nemate garancije ni kad smanjite namete na plaće recimo, na dohodak, da će vam u konačnici neto plaća biti veća.

Ali to se pokazalo efikasno.

- Što je moj sada apel i poziv. Dakle, ovdje je trenutak u kojem svi moramo biti odgovorni. Što je cilj Vlade, što je cilj naše ekonomske politike, što je cilj svega onoga što radimo? Da ljudi imaju veću plaću i da imaju kvalitetniji standard života. To je naš cilj.

Više će osjetiti s manjim porezima na plaću nego PDV-om.

- U redu. Međutim, ukoliko i trgovci sa svoje strane odgovarajuće reagiraju, ako se smanji stopa PDV-a, osjetit će i tada. Malo po malo će osjetiti u svakom proizvodu. Mislim s te strane možemo reći, neka bude stopa PDV-a 27, tako da taj argument jednostavno ne stoji.

A porez na plaće? Koliko je to realno da se u ovoj fazi smanji?

- Mi ćemo izgledno gledati kako možemo u reformi ići s dodatnom reformom poreza na dohodak, poreza na doprinose, vidjet ćemo nešto o općem poreznom zakoniku. Biti će to jedan paket, na tome se radi. Tijekom jeseni izaći ćemo s vrlo detaljnim prijedlozima pred Hrvatski sabor. Vjerujem da će dodatna rasterećenja koja su se već pokazala jako korisna, mi sada imamo procjenu učinka onoga što smo radili na početku. Oni su svi pozitivni efekti. Od demografskih mjera. I porezna reforma je dio toga. Prema tome, očekujem pozitivne efekte i jedan dobar prijem kod velike većini ljudi.

Mislite li da bismo smanjenjem poreza na plaće zaustavili ove visoko obrazovane koji imaju mogućnost odlaska na Zapad da ostanu u Hrvatskoj jer bi imali veću plaću? Da li bi to bila jedna od mogućnosti?

- Moguće je. Ova najviša stopa od 36 posto sigurno bi jednom krugu ljudi još povećala dohodak i s te strane bi možda oni optirali da radije ostanu u Hrvatskoj nego da gledaju kako će raditi negdje u inozemstvu. Ovisno o njihovim kvalifikacijama i ponudama na tržištu rada.

Kako ćete odgovoriti kritičarima da zapravo pogodujete najbogatijima jer će praktički njima plaće najviše porasti?

- Nije to u hrvatskom sustavu poreznih obveznika preveliki broj ljudi.

Ali pune 70 posto proračuna?

- Da, ali to je drugo, u smislu efekata rada. Ali što se tiče samog broja poreznih obveznika nije preveliki. A mi smo već poreznom reformom to omogućili jednom ogromnom broju naših sugrađana, koji uopće nije uključen u porez na dohodak. Prema tome, radimo jedan balans, ravnomjernost sustava. Nekoliko poreznih zakona ćemo izmijeniti. Mislim da će efekti ove druge faze porezne reforme biti jako pozitivni, da će biti dobro primljeni u društvu.

Razgovarate, čujete se s predsjednicom?

- Čut ćemo se ovih dana.

Vama su normalni vaši odnosi?

- Naš je odnos OK. Mi razgovaramo o svim bitnim temama. Imamo jednom mjesečno redovite susrete ona i ja i predsjednik Hrvatskog sabora.

I preko novina ovako?

- Preko novina više zahvaljujući vašim pitalicama.

Neimenovanim izvorima.

- Pa nemamo neimenovanih izvora, nemamo sto posto.

Do kad ćete čekati predsjednicu da se odredi želi li potporu vas iz HDZ-a?

- To je na njoj. To sam već toliko puta kazao da mi moramo kao najveća stranka, kao najodgovornija stranka znati da li predsjednica koja je izabrana kao kandidatkinja HDZ-a, uz potporu niza drugih stranka prije tri i pol godine, želi u novi mandat. Bilo bi više nego korektno da tu informaciju znamo.

Što prije?

- To bi bilo dobro.

Je li normalno da traži potporu HDZ-a nakon što je tolike kritike uputila upravo ovoj Vladi koju vi vodite?

- Svatko od nas ima odgovornost da doprinese u smislu javnih politika, u smislu poboljšanja kvalitete života, u smislu promjene Hrvatske na bolje. Ukoliko predsjednica ima neke ideje koje su korisne mi ih sagledavamo. Ne bježimo od problema. Bavimo se svaki dan svim mogućim temama koje smo imali u programu i koje nismo. Rješavamo ih. Od Agrokora, od Ine, od Petrokemije, od sisačke rafinerije, od brodogradilišta. Nema teme koju tu na ovom stolu nismo u zadnje dvije godine otvorili.

Može li zapravo ona bez HDZ-a pobijediti?

- Mislim da je potpora HDZ-a jako važna u predsjedničkim izborima.

Pa to vas želim pitati. Bi li postigla velik uspjeh kad bi na izbore išla kao slobodni strijelac?

- Ne znam jesmo li uopće u takvoj fazi rasprave o toj temi.

Ono što me svakako zanima je i paket mjera oko blokiranih. Radite isto što je učinila i Vlada Zorana Milanovića, opraštate dio dugova građanima. Tada se pokazalo da je polovica ljudi kojima je oprošten dug za godinu dana opet bila dužna. Nije li to opasnost? Šaljete li krivu poruku svima ostalima koji redovito plaćaju svoje račune?

- Mi smo, prilikom prezentacije javnog savjetovanja o ova tri zakona, jasno rekli da smatramo da se sve obaveze i svi preuzeti aranžmani, dugovi ili kako god hoćete, moraju podmiriti i platiti. Međutim, ako imate 326.000 ljudi koji su blokirani, ako imate više od 40 milijardi kuna duga onda idemo kao Vlada napraviti određene iskorake koji će direktno pomoći jednom krugu ljudi otpisom 10.000 kuna plus kamate.

Neke procjene govore da je to manje od 20.000 građana.

- Ali ćemo, isto tako, potaknuti jedinice lokalne i područne samouprave da naprave isto, kao i s njima povezana poduzeća.

Što će dobiti zauzvrat?

- Gledajte, jedinice lokalne i područne samouprave su već u cijelosti dobile prihod od poreza na dohodak. Velika većina njih, njih 95 posto, sudeći po ovome što mi kažu, je izrazito zadovoljna.

Kako ćete, recimo, telefonske kompanije nagovoriti ili natjerati na opraštanje dugova građanima?

- Ja mislim da postoji nešto što se zove dio društvene odgovornosti. Između ostalog, deseci tisuća ljudi su pod blokadama zbog dugova telefonskim kompanijama. Dakle, to je jedan od glavnih razloga za blokadu.

Hoće li se davati porezne olakšice?

- Razmotrit ćemo aranžmane. U ovom trenutku idemo na tri zakona: jedan je o otpisu dugova, drugi je zakon o ovrsi na novčanim sredstvima, a treći je zakon o stečaju potrošača. Taj će paket, ja mislim, bitno olakšati situaciju poslovanja Fine. Ljudi koji žele proglasiti osobni stečaj imat će proceduru kojim će to moći riješiti. Moći će si olakšati jednu nezavidnu situaciju. Država je tu da pomogne. Dakle, u dobroj vjeri idemo u taj proces.

Za godinu dana ćemo vidjeti kako će to proći. U srijedu je još jedna referendumska inicijativa Hrvatskom saboru predala potpise. Čini mi se da HDZ i SDP imaju jasan stav: prvo neka Vlada sve to prebroji, što će, rekao je ministar Kuščević, trajati mjesecima, a onda na Ustavni sud. Što bi značio izlazak na referendum inicijative "Narod odlučuje"?

- Ja sam to vrlo jasno nekoliko puta kazao. Smatram da referendum nije najbolji način za odlučivanje o izbornom sustavu neke zemlje. Za to postoji Hrvatski sabor, postoji Vlada, postoje političke stranke koje mogu na puno precizniji i detaljniji način regulirati izborni sustav. U jednoj sam emisiji rekao da smo trodomni Sabor imali 1990. S druge strane Markovog trga sjedilo je 356 ljudi. Pa dvodomni Sabor, u kojem je bilo između 195 i 207 zastupnika, a sad ih imamo 151. Slovenija ima duplo manje stanovnika, pa ima 90 zastupnika. Broj zastupnika nije upitan. Mislim da je smanjivanje prava zastupnicima manjina korak nazad. To rade ljudi koji ne znaju ništa o tome što je bilo 90-ih. Mi smo morali donijeti ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina kako bi se omogućilo međunarodno priznanje Hrvatske.

Ali, zar se vi ne bojite? Radi se o gotovo milijun građana koji su potpisali inicijativu koja se na kraju može pretvoriti u referendum o vama. Vi ste svjesni toga?

- Gledajte, ja sam tu da vodim politiku koju po svojoj savjesti, ako baš hoćete, smatram dobrom za zemlju. Mislim da je dobro ratificirati međunarodne instrumente koji sprječavaju nasilje nad ženama i nasilje u obitelji. Mislim da je to jako korisno za hrvatsko društvo i da su to koraci naprijed.

To se mogu složiti. Ali, ne bojite li se da su to u široj slici, kako biste vi voljeli reći, referendum o vama i Vladi?

- Ne bih rekao. Mislim da postoje određene nevladine udruge koje puzajući žele postati političke stranke pa bi htjele izborni prag kako bi konačno ostvarile svoje ambicije.

Mislite li na gospođu Markić?

- Ima takvih više. Općenito, taj trend transformacije udruga u stranke je nešto što se viđa i u Europi, a ne samo u Hrvatskoj. Međutim, jasno je koja politička opcija stoji iza ovih referendumskih inicijativa. Imate gospodina Petrova koji to podržava, gospodina Hasanbegovića, gospođu Markić.

I Živi zid.

- Pa i Živi zid, na primjer. To su šampioni protiv cijepljenja. Sjajna ekipa.

Kako to da ste uspjeli izgubiti savezništvo s gospodinom Stierom, a sad u HDZ-uz gradite savezništvo s gospodinom Milijanom Brkićem? Gdje je nestala politička kemija između vas i gospodina Stiera?

- Ne vjerujem da se tu radi o nekakvom posebnom savezništvu ili političkoj kemiji. Radi se o odgovornom vođenju stranke i smjeru kojim trebaju ići Hrvatska i HDZ. Moj smjer je vrlo jasan. Naš je odnos i dalje korektan. Međutim, ja sam njemu i prošle godine, kada je odlučio dati ostavku u Vladi, rekao da mislim da radi grešku.

Jeste li tada pogriješili jer ga niste smijenili s mjesta političkog tajnika?

- Nisam pogriješio. Ja sam mu, baš zato što sam odlučio da ostane na toj dužnosti, pružio priliku za jednu konstruktivnu suradnju, za jedan normalan napor dalje u aktivnostima HDZ-a. Međutim, teško je odlučiti izaći iz Vlade, i to s mjesta potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih i europskih poslova, i istodobno misliti da se u stranci može voditi politika koja nije na tragu onoga što odluči većinsko vodstvo stranke.

On je najavio da će u nekim situacijama glasati po savjesti. Što se može dogoditi ako to napravi? Stranka ima svoja pravila.

- Što se dogodilo onima koji su glasali po savjesti?

Zapravo vi njima ne možete ništa jer o njima ovisite.

- Ne.

Da.

- Ja mogu voditi stranku po savjesti jer stranka nije debatni klub.

A glasanje?

- Samo malo. Stranka nije debatni klub. Politička stranka ima svoja tijela i način donošenja odluka i stavova. Što se toga tiče, oni koji misle da je stranka debatni klub nikada nisu bili u stranci, ne razumiju političke institucije ni njihov način djelovanja.

Što će biti kada dođe do svjetonazorske razlike?

- Jako je malo tih pitanja.

Hoće li oni koji glasaju po savjesti biti izbačeni?

- Zašto bi bili? Tko je od ljudi koji su glasali drugačije izbačen iz HDZ-a?

Hoćemo li nas dvojica sa 67 godina u mirovinu?

- To je moguće. Dakle, vi znate da ćemo u devetom mjesecu izaći s reformom mirovinskog sustava. Ministar Pavić i cijeli tim mjesecima već rade na tome.

Vrlo je izvjesno da idemo u mirovinu sa 67?

- Pa vidjet ćemo još kad ćemo nas dvojica u mirovinu. Jasno je da postoji adekvatnost mirovina, dakle iznos mirovina, i postoji izdrživost mirovinskog sustava. Na mirovine ide 38 milijardi kuna. Od toga, od doprinosa je svega 21. Šest Peljeških mostova sa svim pristupnim cestama bismo mogli godišnje financirati novcem koji iz poreza ide za mirovine. Takav sustav je dugoročno teško održiv.

Koliko još možemo opstati s ovakvim sustavom? Pet, šest godina?

- Mi ćemo opstati jer smo se navikli opstajati na ovaj način i moramo isplaćivati mirovine. Uzmite u obzir da zdravstvo ide naprijed, da se mijenja priroda poslova, da ljudi žive duže i kvalitetnije. S druge strane, mnogi ljudi žele raditi dulje. Nedavno je u javnosti bilo primjera ljudi koji to žele. Sve ovisi o zanimanju.

Strastven ste nogometaš. Vidio sam kako igrate.

- Nogometaš baš i nisam, košarkaš možda.

Hoćete li ići u Rusiju?

- U prvom krugu sigurno ne. Ako reprezentacija ostvari uspjehe, što ja silno želim, onda je ta mogućnost čak i realna. Ja bih je volio podržati. Mislim da je to velik uspjeh za Hrvatsku.

Mislite li da ćemo ići u drugi krug?

- Ja se nadam, kao i svi. Volio bih to.

Kategorije: Hrvaška

ŠIBENIK ĆE ISPIJANJE ALKOHOLA NA JAVNOM MJESTU KAŽNJAVATI SA 100 € Ekipa na zidiću: 'Mi tu sjedimo i pijemo pivo jer nemamo za ono od 18 kn u kafiću'

Sre, 20/06/2018 - 20:39

Konzumiranje alkohola na javnim površinama koje nisu u zakupu za obavljanje ugostiteljskih djelatnosti od srijede je u Šibeniku zabranjeno. Takvu odluku inicirala je policija, a usvojili su je u srijedu šibenski gradski vijećnici, no ostaje za vidjeti tko će je i kako provoditi u praksi, piše Šibenik.in.

Tom odlukom stvoren je pravni okvir za postupanje komunalnih redara i policijskih djelatnika na održavanju javnog reda i mira, a kazne za ispijanje alkohola na javnim gradskim površinama su 100 eura.

- Na ispijanje alkohola na javnim površinama već su nam se tužili građani, a i mi smo uočili taj problem u redovnim policijskim postupanjima, stoga smo predložili zabranu konzumacije alkohola na javnim mjestima - kazala je glasnogovornica šibenske policije Marica Kosor.

Također, isti zakon predviđa i kazne za one koji pijanoj osobi prodaju alkohol, tako da bi prodavači i prodavačice u trgovinama, kada im pijana osoba dođe kupiti alkohol, o tome trebali obavijestiti policiju.

Iako je donošenje zabrane konzumacije alkohola na javnim površinama u Odluku o komunalnom redu Šibenika načelno dobra stvar, Kosor ističe da od samog kažnjavanja nema neke velike koristi, već je potrebno ući u srž problema.

- Nažalost, kad pričamo o alkoholu na javnim mjestima, uvijek je tu riječ o istim ljudima i istim mjestima. To su ljudi kojima kazna baš ništa ne znači jer ne nemaju kako platiti niti bi im to bila namjera, a ni sami nisu svjesni da imaju problem. Možemo mi fizički maknuti te ljude i odvesti ih da prespavaju u policiji, ali to nije rješenje - rekla je glasnogovornica šibenske policije.

Ona ističe da policija, kada istu osobu zatekne u tom prekršaju više puta, o svemu obavijesti Centar za socijalnu skrb koji tada dalje postupa, budući da je riječ o ljudima koji su prepušteni sami sebi i nesvjesni svog problema.

- Nije nam cilj pisati kazne nego pomoći ljudima, samo kako pomoći onome koji pomoć ne želi i misli da mu ne treba - istaknula je glasnogovornica šibenske policije Marica Kosor.

Najpoznatija 'ekipa sa zidića' je ona na Starom pazaru koja se tamo redovito druži ispijajući pivo, a nova pravila previše ih ne brinu.

- Nama je ovo postala tradicija i ne razumin kome zapravo smetamo jer mi tu ne radimo nikakav nered. Drugo je kad se okolo piša, stvara buka i radi nered, ali mi to ne radimo. Mi smo sidimo i pijemo svoje pive jer nemamo novca za popit pivu od 18 kuna u kafiću - jednoglasna je ekipa.

Kako kažu, policija i komunalci već su intervenirali, ali oni jednostavno nemaju za platiti predviđenu kaznu.

- Neka dođu slobodno, mi za kaznu platiti nemamo. Napišite da na ovom zidiću piju legende grada Šibenika. Ne mogu oni nama napisati kazni koliko mi možemo popiti piva, a osin toga, da nema nas ovaj dućan nasuprot bi propa - zaključuje ekipa sa Starog pazara.

Kategorije: Hrvaška

EKSKLUZIVNO: MATE RIMAC U VELIKOM INTERVJUU ZA JUTARNJI OTKRIVA 'Gradit ćemo veliku tvornicu vrijednu 100 milijuna eura pokraj Zagreba!'

Sre, 20/06/2018 - 20:08

Mate Rimac ostvario je ovih dana jedan od najvećih poslovnih uspjeha u svojoj karijeri: u srijedu je naime potvrđeno da je nakon trogodišnjih pregovora veliki Porsche preuzeo 10 posto udjela u hrvatskim tvrtkama Rimac Automobili i Greyp Bikes, sestrinskoj firmi koja se bavi proizvodnjom električnih bicikala.

Inovator iz Sv. Nedelje ostaje i dalje većinski vlasnik tvrtke koju je osnovao i koja nosi njegovo ime, premda priznaje da to vrlo vjerojatno neće još dugo biti tako. Porsche je u Rimčeve tvrtke uložio 18,7 milijuna eura pa su tako postali jedni od većih udjeličara, nakon samog Rimca i kineske tvrtke Camel Group, a ispred tvrtki China Dynamics i New Automobile Development te još pet manjih dioničara. S Matom Rimcem Jutarnji je razgovarao u srijedu u neprestano širećem pogonu njegove tvrtke u Sv. Nedelji, čija je procijenjena vrijednost već nakon posljednje investicije tvrtke Camel Group skočila preko milijardu kuna.

rimac1-200618 (1).jpg 

Kako je došlo do ove investicije?

- Tri smo godine s njima razgovarali o tome. Porsche je jedna velika, dosta konzervativna njemačka firma, mislim da njihovi prihodi iznose trećinu hrvatskog BDP-a. Oni su oduvijek bili usmjereni na vlastite inovacije i vlastiti razvoj te su na početku bili dosta skeptični, s razmišljanjem da im nije potrebna nikakva vanjska mala tvrtka.

No kad su počeli surađivati s nama, oni koji su bili najskeptičniji postali su naši najveći zagovornici. Cijela je uprava na kraju bila za to, s cijelom smo upravom komunicirali i radili, a radili smo i mnoge projekte s njima. Nikad ranije nisu radili investicije ovakvoga tipa. Mislim da su imali dva ulaganja u aplikacije, u softver pa je, između ostalog, i zbog toga proces trajalo toliko dugo. Dodatni je razlog za tako dugotrajne pregovore i to što smo mi imali dosta posloženu vlasničku strukturu i svi su shareholderi morali odobriti svaku promjenu i svaku stavku. Ali, isplatilo se. Dobiti Porsche za partnera stvarno je velika stvar i sada imamo puno stvari koje ćemo raditi s njima.

MR 

(...)

Koji vam je dugoročni plan razvoja?

- Svakako C2 staviti na tržište, proći svjetsku homologaciju i proizvoditi ga u količinama koje želimo. Imamo tu neke zanimljive stvari što se tiče automobila, koje će biti poznate u sljedećih nekoliko tjedana ili mjeseci. Ali glavni je cilj firme postati značajan proizvođač komponenti i sustava koje možemo dostavljati drugim velikim proizvođačima. Izbacivati tisuće i jednog dana desetke tisuća komada motora, baterija, pogonskih sustava i tako dalje, ali to će još trajati godinama. Mi ciljamo 2022. ili 2023. godinu za taj uspon, za podizanje kapaciteta.

Veliki proizvođači imaju jako rigorozne uvjete i zahtjeve, kašnjenje s nečim nešto je što se ne događa, jer linija staje, minuta pauze na liniji predstavlja milijune. Auti idu u cijeli svijet, ako nešto nije dobro istestirano, nastaje katastrofa. Mi moramo raditi na tome da dođemo iz maloserijske na velikoserijsku razinu i da to bude održivo pouzdano, da budemo spremni za to. Još nismo tamo, još imamo dug put pred sobom. Dodatno, ako bih gledao neke velike stvari koje su vidljive izvana, to bi svakako bio naš novi kampus, velika tvornica koju planiramo graditi u blizini Zagreba. Sve su to velike stvari i ozbiljne investicije, recimo, razvoj C2 je projekt u okvirima 100 milijuna eura. Tvornica će također biti projekt u okviru 100 milijuna eura.

Cijeli veliki intervju s Matom Rimcem u kojem on otkriva čitav niz detalja o suradnji s Porscheom, poslovnim planovima, superautomobilu C2 i zapošljavanju stručnjaka iz svih krajeva svijeta u svojoj firmi donosimo u tiskanom izdanju Jutarnjeg lista u četvrtak.

cover.jpg 

Kategorije: Hrvaška

JE LI NETKO NA TURSKOM BRODU POKUŠAO IZAZVATI HAVARIJU ZBOG OSIGURANJA? Komiški heroj koji je dvaput spasio 'Haksu' od potapanja otkrio detalje drame

Sre, 20/06/2018 - 19:04

- Možete zamisliti kako je roniti ispod krmenog dijela nakrcanog broda u trenutku kada puše 20 čvorova vjetra i kada struje stalno okreću brod, a istodobno moraš "krpati" brodsku oplatu kako more ne bi više prodiralo u strojarnicu. Jako je bilo naporno i taj sat vremena rada na oplati broda "Haksa" dobro iscrpi ronioca - kazuje Slobodnoj Dalmaciji Andy Marović, instruktor ronjenja iz Komiže i voditelj diving centra "Manta".

On je sam, svojim rukama i u dva navrata, od potonuća spasio turski teretni brod "Haksa", koji je u nedjelju rano ujutro u akvatoriju Jabuke doživio havariju stroja, odnosno prodor mora u strojarnicu, i koji bi zasigurno bio potonuo da nije bilo hrabrog i spretnog Andyja.

Andy je poziv za pomoć dobio u nedjelju ujutro, te je oko 11 sati sa svojom kolegicom Aniskom krenuo gliserom iz Komiže prema Jabuci, gdje su stigli oko 14 sati.

9992098.jpg

- Odmah sam se pripremio za zaron jer je brod bio dosta "inkrman" i čim sam navukao ronilačko odijelo, skočio sam u more. Na brodu kojim smo došli do Jabuke ostala je kolegica Aniska koja mi je bila asistent. Na samom dnu krmenog trupa broda bila je rupa promjera oko 12 centimetara, koja je već prije bila krpana i krpanje je napravljeno vrlo loše, odnosno neprofesionalno, jer je rupa bila vrlo loše zatvorena. Rupu kroz koju je ulazilo more zakrpio sam sinitom (plastika u dvije komponente kojom se obavljaju radovi u moru) i taj cijeli postupak je trajao oko sat vremena - kaže Andy.

Fizička snaga

Rupa u trupu broda koju je krpio Andy mogla je nastati udarcem broda u neki predmet na moru (plutajući balvan...) ili udarcem u hrid, no kako nigdje u blizini broda nije bilo hridi ni pličine, jer je dubina na toj poziciji od 150 do 200 metara, teško je povjerovati da je "Haksa" nasjela na dno. Kao jedna od mogućnosti nastajanja rupe u trupu broda spominje se i fizička snaga, odnosno mogućnost mehaničkog izbijanja zakrpe, kojom je oplata bila zakrpana prije prodora mora u strojarnicu.

Untitled3.png

Kako neslužbeno doznajemo, moguće je da je netko iz unutrašnjosti broda macom ili brusilicom izbio prvotnu zakrpu. No, što se točno dogodilo i je li se rupa u trupu broda mogla napraviti fizičkom snagom iz unutrašnjosti broda, utvrdit će istraga koju provode stručnjaci lučke kapetanije.

- Inače, oplata broda je u prilično dobrom stanju. Trup, isto tako, nije u lošem stanju. Brod ima nekoliko zakrpa, ali to nije ništa za takve brodove i on može normalno ploviti. Međutim, ne znam tko je brodu dao klasu i dozvolu za plovidbu s obzirom na ovu zakrpu kroz koju je prodrlo more i koju sam ja ponovno morao krpati. Ta je zakrpa, kako sam i prije rekao, bila vrlo loša i brod, po mojemu mišljenju, nije smio ploviti u takvom stanju - mišljenja je Andy, koji se "cili život" bavi ronjenjem i radovima pod morem.

9992102.jpg

Nakon što je pokraj Jabuke zakrpio prvu rupu, neko se vrijeme čekalo kako bi se vidjelo prodire li more i dalje u strojarnicu.

- Budući da more nije prodiralo, "Haksa" je u teglju, u nedjelju oko 19.30, krenula prema "Brodotrogiru", a ja i Anika našim gliserom prema Komiži. No, odmor nije dugo trajao, jer su me oko 2 sata u noći između nedjelje i ponedjeljka ponovno nazvali i rekli da opet treba ići na "Haksu" jer da more ponovno prodire. Po mene je došao gliser pomorske policije i odveo me na poziciju broda, vanka Drvenika. Ponovno sam zaronio u ponedjeljak oko 5 sati i vidio sam da je ona rupa koju sam zakrpio u dobrom stanju, odnosno da nije tuda prodiralo more u brod. Nekih šest metara dalje bilo je jedno mjesto na trupu broda kroz koje je brod "prima" more. Radilo se o nekakvom ispustu, izgledao je kao ispust za fekalije, koji na sebi ima "klapnu" (poklopac). Ta je klapna bila blokirana, a od čega je bila blokirana i kako je blokirana, ja ne znam. Svakako, čep na vrhu te klapne je bio otvoren i ja sam zatvorio tu rupu kroz koju je more ulazilo u strojarnicu. Istodobno su na brodu radili vatrogasci i ispumpavali more - kazuje Andy.

FOTOGALERIJA: Turski teretni brod Haksa doživio havariju kod otoka Jabuke

Turski teretni brod Haksa doživio havariju kod otoka Jabuke

Opasne okolnosti

Kako je klapna blokirana, za sada ostaje tajna. Svakako, nju može blokirati neka školjka ili neko drugo strano tijelo, ili je se može blokirati ručno. Istodobno, veliko je pitanje zašto na vrhu te klapne nije bilo čepa, koji je tu morao biti, odnosno je li netko zaboravio staviti čep ili ga je namjerno skinuo kako bi more prodiralo u strojarnicu.

- Sva sreća da je bilo dobro vrijeme. Nije bila bonaca, ali nije bilo ni pretjerano mora. Radio sam i u mnogo težim i opasnijim okolnostima. Da je kojim slučajem bilo više mora, brod bi se zasigurno bio potopio - zaključuje Andy Marović, junak iz Komiže.

Untitled2.png Untitled.png

Svakako, istraga ove pomorske havarije, koja je mogla prouzročiti ekološku katastrofu velikih razmjera, trebala bi dati odgovore na mnoga pitanja, a ponajprije na pitanje kako je u dva navrata, u razmaku od samo nekoliko sati, došlo do prodora mora u brod. Odnosno istragom bi se trebalo utvrditi jesu li za havariju krivi prirodni utjecaji ili nešto drugo, uz pomoć čega se željela izvući materijalna korist od osiguranja broda i tereta.

FOTOGALERIJA: Dolazak spašenih članova posade turskog teretnog broda u Split

Dolazak spašenih članova posade turskog teretnog broda u Split

Kategorije: Hrvaška

'DOŽIVJELI SMO BROJNE OPSTRUKCIJE, BIT ĆE IH JOŠ' Aktivisti protiv Istanbulske uz domoljubne pjesme Saboru predali potpise za referendum

Sre, 20/06/2018 - 18:47

"Inicijativa Istina o Istanbulskoj prikupila je 377.635 potpisa. Doživjeli smo brojne opstrukcije, bit će ih još. Na jesen ćemo imati referendum na kojemu očekujemo otkazivanje Istanbulske konvencije. Bez obzira na to kako referendum prošao, napravili smo dobru stvar jer smo senzibilizirali građane za ovu temu. Pozdravljam najave da se ubuduće neće trebati plaćati dozvole za lokacije za prikupljanje potpisa, mi smo jako puno novca potrošili…"

To je u srijedu poslijepodne izjavila Kristina Pavlović, čelnica inicijative za opoziv Istanbulske konvencije, kad je u društvu aktivista koji su se popeli na Markov trg pjevajući domoljubne pjesme došla u Sabor predati potpise. U Saboru je predstavnike inicijative primio tajnik Sabora Davor Orlović, koji će potpise proslijediti predsjedniku Sabora.

predaja_potpisa2.jpg 

Ujutro je saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav jednoglasno odlučio pozvati Vladu da provjeri broj vjerodostojnih potpisa za referendumsku inicijativu Narod odlučuje, kojom se traži promjena izbornog zakona. Traže od Vlade da provjeri jesu li potpisi skupljani u skladu sa Zakonom o referendumu. Procedura nalaže da taj zaključak raspravi i imenuje Sabor, a nakon toga Vlada treba utvrditi je li broj potpisa dovoljan. Potom odbor ponovno odlučuje hoće li pitanja slati Ustavnom sudu na ocjenu ustavnosti.

Većina članova odbora, i vladajućih i opozicije, smatra da je zahtjev za ukidanje prava zastupnicima nacionalnih manjina da odlučuju o povjerenju Vladi i državnom proračunu neustavan. SDP-u je referendum neprihvatljiv, naglasio je Peđa Grbin i najavio da će SDP za obje inicijative od Ustavnog suda tražiti ocjenu ustavnosti referendumskih pitanja.

Mostov Robert Podolnjak, koji je bio konzultant inicijativi Narod odlučuje u sastavljanju referendumskog pitanja, podsjetio je da je ministru uprave Lovri Kuščeviću uputio zastupničko pitanje o broju birača u Hrvatskoj. DIP je u rujnu 2016. godine objavio dva različita broja birača, s razlikom od 209.000 birača.

SDSS-ov Milorad Pupovac ustvrdio je da je kampanja proizvela štetne posljedice za nacionalne manjine u Hrvatskoj i temeljne vrijednosti Ustava, poput tolerancije i nacionalne ravnopravnosti. "Kampanja je obilovala obmanama i lažima, a modeli zastupljenosti nacionalnih manjina prikazivani su selektivno", procijenio je Pupovac. Zamijetio je da se zastupnike nacionalnih manjina želi prikazati kao amoralne pojave i političke trgovce, povlaštene, koji žive na grbači većine i zatražio da se provjere svi potpisi za referendum, a ne samo uzorak.

S njim se složio i HDZ-ov Branko Bačić i dodao da bi se tim izmjenama promijenila arhitektura Sabora jer bi postojale dvije skupine zastupnika s različitim pravima. "Referendum ne bi pomogao ni našim sunarodnjacima koji žive u drugim državama i traže pomoć Hrvatske", upozorio je Bačić. Predstavnici inicijative Narod odlučuje poručili su kako se nadaju da se detaljna provjera neće koristiti kao opravdanje za odugovlačenje raspisivanja referenduma. "Iako smatramo da se to čini samo kako bi se pokušala diskreditirati inicijativa i dodatno odužiti postupak raspisivanja referenduma, ipak pozdravljamo taj zaključak", kazao je Luka Mlinarić, koji očekuje da Vlada obavi provjeru u roku od dva tjedna da bi referendum mogao biti raspisan u rujnu i održan u listopadu. Isto očekuju i inicijatori opoziva Istanbulske konvencije.

Kategorije: Hrvaška

IZNENADNI ZAOKRET Trump u jeku silovitih pritisaka i općeg zgražanja najavio uredbu kojom će obustaviti razdvajanje djece od roditelja ilegalaca

Sre, 20/06/2018 - 18:40

Vođa republikanaca u Zastupničkom domu Paul Ryan rekao je u srijedu da će u četvrtak staviti na glasovanje zakon po kojemu se više neće odvajati obitelji migranata koji ilegalno prelaze granicu i koji "rješava" status mladih koji su u Sjedinjene Države ušli bez osobnih isprava, no nedugo nakon toga oglasio se predsjednik SAD-a Donald Trump i najavio da će on osobno uskoro potpisati izvršnu uredbu kojom bi zaustavio odvajanje obitelji.

Trump je to učinio u jeku nevjerojatnih pritisaka pod kojima se našla njegova administracija i globalnog zgražanja nad činjenicom da se malu djecu trpa u prihvatilišta koja mnogi uspoređuju s logorima.

- Ne mislimo da obitelji moraju biti razdvojene i točka, istaknuo je ranije u srijedu Ryan pošto se u utorak sastao s Trumpom čija je politika "nulte tolerancije" prouzročila takvu situaciju.

- Ovim našim zakonom, kada se ljude bude gonilo zbog ilegalnog prelaska granice, obitelji će ostati zajedno tijekom čitavog sudskog postupka, pod kontrolom Unutarnje sigurnosti, dodao je Ryan.

Nacrt zakona predviđa dodatno financiranje kako bi ministarstvo unutarnje sigurnosti moglo "smjestiti te obitelji i skrbiti se za njih tijekom čitavog postupka".

- O tome smo jučer (utorak) razgovarali s predsjednikom i nadam se da ćemo ga sutra odobriti, rekao je Paul Ryan.

- Možemo primjenjivati naše zakone o imigraciji, a da ne razdvajamo obitelji, istaknuo je. Bijela kuća "želi da Kongres reagira i mi to činimo".

Sve je to govorio prije Trumpove najave izdavanje izvršne uredbe čiji sadržaj još nije poznat.

Otkad je početkom svibnja obznanjena američka politika "nulte tolerancije", 2.342 djeteta i mlada migranta odvojena su od svojih obitelji (od 5. svibnja do 9. lipnja), bježeći uglavnom od nasilja koje nagriza Srednju Ameriku.

Kategorije: Hrvaška