Jutarnji list

Syndicate content
RSS latest articles feed for: jutarnjiList, and section: Front Page.
Updated: 6 min 4 sek od tega

KINA UZVRAĆA UDARAC Nakon što su Kanađani uhitili šeficu financija Huaweija, u Pekingu priveden bivši kanadski diplomat

Tor, 11/12/2018 - 21:17

Bivši kanadski diplomat uhićen je u Kini i njegov sadašnji poslodavac kaže da radi na "brzom i sigurnom oslobađanju", a uhićenje svog državljanina potvrdila je i Kanada.

Međunarodna krizna skupina (International Crisis Group) priopćila je da je "upoznata s izvješćima" o uhićenju Michaela Kovriga, koji za nju radi od veljače 2017. kao savjetnik za sjeveroistočnu Aziju, javlja BBC u utorak.

Kovrig je ranije radio kao diplomat u Pekingu, Hong Kongu i UN-u u New Yorku. Bio je djelatnik kanadskog ministarstva vanjskih poslova od 2010. do 2016., a u Hong Kongu i Pekingu je radio od 2012. do 2016.

Detalji uhićenja zasad nisu poznati. Ta se vijest pojavila nekoliko dana nakon što su kanadske vlasti uhitile Meng Wanzhou, šeficu financija tvrtke Huawei i kći njezina osnivača.

Zasad nije poznato postoji li veza između ta dva slučaja.

Kanada je potvrdila da je njezin državljanin uhićen u Kini, ali je priopćila da ne vidi eksplicitnu vezu s uhićenjem Meng Wanzhou u Vancouveru.

Izrazivši "duboku zabrinutost", ministar za javnu sigurnost Ralph Goodale potvrdio je da je Kanada upoznata s uhićenjem u Kini, prenosi Reuters.

Goodale je rekao da "u ovom trenutku nema eksplicitne naznake" da je uhićenje Kanađanina povezano s uhićenjem čelnice Huaweija.

Odnosi između Kanade i Kine jako su napeti zbog uhićenja Meng Wanzhou 1. prosinca. Njoj prijeti izručenje Sjedinjenim Državama, koje smatraju da je tvrtka Huawei od 2016. prodavala američke proizvode Iranu i drugim zemljama pod američkim sankcijama.

Kategorije: Hrvaška

Uskoro novi pravilnik: podrška i stručni tretman za problematične učenike

Tor, 11/12/2018 - 21:00

Slučaj “Franjo” trebao je nadležnima u Ministarstvu obrazovanja da bi došli do zaključka kako čitav “ekosustav škole treba drukčije funkcionirati”. Zato će po najavi ministrice Blaženke Divjak prionuti donošenju nacionalnog akcijskog plana prevencije nasilja na svim razinama u školi. Jedno od rješenja vide u proširenju obuhvata kategorije službenih osoba, odnosno u tomu da se u tu kategoriju uvrste i zaposlenici u školama.

Najavljuju i razmatranje postojećih pedagoških mjera za učenike (od opomene do isključenja iz srednjih škola).

Javna rasprava

Zakonom o odgoju i obrazovanju propisano je da se za učenike u riziku od razvoja problema u ponašanju, kao i one s problemima u ponašanju, provodi podrška i stručni tretman. Oblik i način provođenja podrške, odnosno tretmana za te učenike propisuje se posebnim pravilnikom. Taj je pak trebao biti donesen do konca 2015., no - nije. U Ministarstvu najavljuju da će se pravilnik ubrzo naći u javnoj raspravi...

To su akcije u koje nadležni planiraju krenuti nakon slučaja iz Tehničke škole u Čakovcu 4. prosinca, koji učenici i profesor Franjo Dragičević opisuju drukčije. Učenici su tvrdili da ih je profesor udarao, šamarao i slično, dok je profesor demantirao da ih je udarao, tek odgurnuo nogom, prislonio svoju ruku više puta na glavu učenika i dohvatio za vrat ili rame, odgurnuo...

Zbog olakotne činjenice da dosad nije imao opomenu s mogućnošću otkaza ugovora o radu, profesor strojarstva čakovečke Tehničke škole Franjo Dragičević (64) nije dobio otkaz. Dan mu je žuti karton, odnosno opomena. Ponovi li ono što je učinio u školi 4. prosinca, profesoru koji je izjavio: “Kada bih morao, opet bih to napravio...” - slijedi otkaz.

Edukacija

Što se točno odigralo na šestom satu poslijepodnevne smjene toga utorka, a zbog čega Ministarstvo najvaljuje donošenje novih mjera, još je nepoznanica, jednako kao i što je škola propustila učiniti da bi se izbjegao incident. Zasad u Ministarstvu tvrde da škola nije iskoristila sve mogućnosti koje su joj na raspolaganju. Nalaz prosvjetne inspekcije još nije zaključen.

Komentirajući masovnu potporu javnosti profesoru Dragičeviću, ministrica obrazovanja Blaženka Divjak jučer je rekla da je osvještavanje problema dobrodošlo, no u takvom djelovanju nipošto ne treba davati alibi za bilo kakvu vrstu nasilja.

- Važno je osvijestiti s čime se učitelji susreću jer svatko od nas ima takvih iskustava. Na to treba ukazati, ali nije primjereno govoriti da bi opet reagirali na nasilje ili na bilo koji način davati pravo nekome da rješava situaciju nasiljem - izjavila je. Divjak smatra da je najvažniji element prevencija, edukacija nastavnika, kao i razvoj sustava podrške nastavnicima, učenicima i roditeljima.

- Ovo nije rezultat samo onoga što se događa u školama, već daleko više zadire u situaciju koja dolazi iz obiteljskog doma. Roditelji ne mogu pobjeći od toga da su prvenstveno oni ti koji odgajaju djecu - rekla je Divjak.

Metode rada

A na Vladu, Ministarstvo znanosti i Agenciju za odgoj i obrazovanje jučer je zajednički apeliralo deset udruga u kojima smatraju da je ključna potreba rad na kvaliteti, a ne na formi i administraciji.

- Opravdanja za agresiju ne smije biti i ona treba biti najstrože osuđena, no proces demokratizacije škola u RH nije se dogodio - upozoravaju, uz objašnjenje da u školama ne postoji dobro upravljanje, kao niti sustav vrijednosti i kvalitetne metode rada. Osuda nasilja nije dovoljna, treba mijenjati sadržaje i način rada s učenicima.

Upozoravaju da i učenici progovaraju o raznim oblicima nasilja kojima svjedoče u svojim obiteljima, učionicama, igralištima i online svijetu. U udrugama najgorom varijantom smatraju njegovanje pristupa “podijeli pa vladaj”, gdje će se učitelji, roditelji i učenici gledati preko nišana.

iiii 

Kategorije: Hrvaška

POKOLJ NA ADVENTSKOM SAJMU U STRASBOURGU Najmanje troje mrtvih, više od 10 teško ranjenih, u tijeku lov na mladog napadača s liste mogućih terorista

Tor, 11/12/2018 - 20:51

>>> NOVO 7:55 Srijeda će biti proglašena 'Danom žalosti u sjećanje na žrtve napada', rekao je gradonačelnik Strasbourga Roland Ries. Zastave su spuštene na pola koplja, a bit će otvorena i Knjiga žalosti.

----------------------------------

Francuski ministar unutarnjih poslova Christoph Cataner, kojega je predsjednik države Emmanuel Macron poslao u Strasbourg da koordinira situaciju, održao je izvanrednu konferenciju za novinare na kojoj je otkrio najnovije informacije i razjasnio tijek događaja o kojima su ranije nerijetko stizale i proturječne vijesti.

- Oko 19:15 muškarac je u tri različita dijela grada ubio troje. a ranio 12 ljudi, od kojih je šestero u kritičnom stanju. Vojnici angažirani u sklopu specijalne operacije Sentinelle locirali su ga između 20:00 i 20:20 sati i pokušali su ga spriječiti, pri čemu je u dva navrata došlo do razmjene vatre, izjavio je Cataner pojašnjavajući da je napadač i dalje u bijegu.

- Antiteroristički odjel tužiteljstva surađuje s policijom u potrazi koja je još uvijek u tijeku. Napadač ima jako loš ugled, već je bio osuđivan za kriminal kod nas i u Njemačkoj. Trenutno je 350 ljudi mobilizirano u lovu na njega, uključujući pripadnika pravosudne policije, specijalne policije i vojske angažirane u akciji Sentinelle. Traže ga i uz pomoć dva helikoptera, dodao je Cataner.

Sentinelle je naziv specijalne operacije pokrenute nakon terorističkih napada 2015. godine, kojim je na ulicama diljem francuskih gradova angažirana vojska.

- Htio bih reći da su sva mjesta u Strasbourgu koja su ranije bila blokirana sada otvorena. Škole će u srijedu biti otvorene, ali roditelji koji to žele mogu djecu ostaviti doma. Cijelim gradom će patrolirati dodatne snage, bit će zabranjeni javni skupovi kako bi se olakšalo potragu za osumnjičenim. Vlada je odlučila općenito povisiti stupanj pripravnosti i pojačati sigurnosne mjere na svim graničnim prijelazima, kao i božićnim sajmovima diljem Francuske, rekao je Cataner koji je zahvalio svim službama na brzom angažmanu.

- Sve moje misli su sa žrtvama i njihovim voljenima, sve sigurnosne snage su mobilizirane kako bismo neutralizirali napadača, zaključio je svoje obraćanje ministar.

----------------------------------

Najmanje tri osobe su izgubile život, a 12 je teško ozlijeđenih u oružanom incidentu na Adventskom sajmu na Trgu Kleber u središtu Strasbourga u Francuskoj. Do pucnjave je došlo u utorak nešto poslije 19 sati, a u policiji navode da traže počinitelja, kojega su identificirali kao 29-godišnjeg muškarca s kriminalnim dosjeom.

Francuski mediji javljaju da je riječ o Cherifu Chekkatu, rodom iz Strasbourga, a lokalno tužiteljstvo navodi da je počinitelj na popisu osoba potencijalno povezanih s terorizmom. Sam napad tretira se kao teroristički.

ubojica.PNG 

Svjedoci kažu da je dramatična situacija potrajala desetak minuta tijekom kojih je ispaljen veći broj hitaca.

- Čuli su se pucnji i ljudi su trčali na sve strane, rekao je lokalni trgovac televiziji BFM.

U trenutku pucnjave na trgu je zavladala panika, a u restoranima koji okružuju trg brojni su gosti u strahu legli na pod. Trg je nekoliko minuta nakon incidenta evakuiran.

Na mjesto događaja pristigle su brojne policijske i medicinske ekipe, a svjedoci navode da je dio policajaca naoružan dugim cijevima.

Agencija AFP izvještava da je policija u jednom trenutku pronašla napadača, no on je, našavši se u okruženju, zapucao. Došlo je do razmjene vatre u kojoj je napadač ozlijeđen, no još nije uhićen.

Sky News javlja da je policija i prije pucnjave na sajmu tražila 29-godišnjaka jer ga dovodi u vezu s jednim drugim kaznenim djelom. Došli su mu ujutro u obiteljsku kuću kako bi ga priveli, ali nisu ga našli... Doduše, tijekom pretresa pronašli su nešto oružja, uključujući i nekoliko ručnih bombi.

2018-12-11T195831Z_538982911_RC14E96D1790_RTRMADP_3_FRANCE-SHOTS.jpg

Izvor iz Europskog parlamenta izjavio je Hini da su među ubijenima dvojica policajaca i jedan posjetitelj EP-a koji se zatekao na mjestu napada. Sam parlament nije u neposrednoj blizini incidenta, ali je iz preventivnih razloga zatvoren za javnost. Malteška eurozastupnica Roberta Metsola za Sky News je izjavila da je ulaz u zgradu nakon pucnjave zaključan, no prema riječima predsjednika parlamenta Antonija Tajanija, plenarna sjednica nije prekinuta i odvija se bez problema.

Hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan na Twitteru je napisala da su ona i svi njezini hrvatski kolege dobro i na sigurnom.

- Svi smo ok i na broju, kratko je navela.

Europarlamentarka Marijana Petir oglasila se na istoj društvenoj mreži.

- Pucnjava je večeras u Strasbourgu nažalost odnijela žrtve. Moja asistentica i ja smo u Europskom parlamentu, radimo i dobro smo. Na snazi su mjere sigurnosti i nema izlaza do daljnjeg. Nadam se da će policija otkriti počinitelje i ubrzo uspostaviti red, napisala je.

S kratkom porukom na Twitteru javila se i eurozastupnica Dubravka Šuica.

- Europski parlament je zatvoren i nitko ne može izaći, mi smo unutra na sigurnom. Naše molitve su uz žrtve napada u Strasbourgu i njihove obitelji, stoji u objavi.

profimedia-0402136062.jpg

Reporter slovenske javne televizije Gregor Drnovšek, koji se trenutno nalazi u Strasbourgu, kaže da su ulice u središtu grada nakon pucnjave puste, a građani u zatvorenim prostorima, na sigurnom, čekaju daljnje upute policije i lokalnih vlasti.

FOTOGALERIJA: Pucnjava u Strasbourgu

Pucnjava na božićnom sajmu u Strasbourgu

Kako je za Jutarnji rekla jedna Hrvatica koja je samo desetak minuta prije incidenta sletjela avionom na aerodrom u Strasbourgu, odmah po slijetanju se osjetilo da se nešto događa, s obzirom da je bio obustavljen javni prijevoz. Izvan područja u kojem je došlo do pucnjave ne osjeća se panika, ali ljudi su zabrinuti, neki strahuju od ekonomskih posljedica, s obzirom da je adventski sajam vrlo popularan među turistima.

Francusko ministarstvo unutarnjih poslova građane Strasbourga je pozvalo da zbog ozbiljnosti incidenta ostanu u svojim domovima. Predsjednik Francuske Emmanuel Macron, koji je posljednjih tjedana zaokupljen krizom izazvanom nasilnim prosvjedfima 'žutih prsluka', smjesta je u Strasbourg poslao svog ministra policije Christophea Castanera kako bi nadgledao situaciju.

Francuski ministar za ekologiju Francois de Rugy je napisao na Twitteru: - Solidarnost i podrška građanima Strasbourga, kao i podrška našim snagama sigurnosti. Ujedinjeni smo i odlučni u zaštiti francuskih građana.

2018-12-11T201000Z_1301455010_RC1FC684BDF0_RTRMADP_3_FRANCE-SHOTS.jpg 

Francuska je pod povećanim stupnjem pripravnosti nakon niza terorističkih napada 2015. i 2016. koje je izvela ili inspirirala Islamska država i u kojima je ubijeno više od 200 ljudi. Adventski sajam u Strasbourgu je vrlo popularan među turistima i svake ga godine posjećuju milijuni ljudi.

2018-12-11T200606Z_1261725002_RC139E94EFF0_RTRMADP_3_FRANCE-SHOTS.jpg

2018-12-11T203913Z_566690195_RC1F7F1BC1D0_RTRMADP_3_FRANCE-SHOTS.jpg 

Kategorije: Hrvaška

POKOLJ NA ADVENTSKOM SAJMU U STRASBOURGU Najmanje četvero mrtvih, više od 10 teško ranjenih, specijalci okružili mladog napadača s liste terorista

Tor, 11/12/2018 - 20:51

Najmanje četiri osobe su izgubile život, a 11 je teško ozlijeđenih u oružanom incidentu na Adventskom sajmu na Trgu Kleber u središtu Strasbourga u Francuskoj. Do pucnjave je došlo u utorak nešto poslije 20 sati, a u policiji navode da traže počinitelja, kojega su identificirali kao 29-godišnjeg muškarca s kriminalnim dosjeom.

Francuski mediji javljaju da je riječ o Cherifu Chekkatu, a lokalno tužiteljstvo navodi da je počinitelj na popisu osoba potencijalno povezanih s terorizmom.

ubojica.PNG 

Svjedoci kažu da je dramatična situacija potrajala desetak minuta tijekom kojih je ispaljen veći broj hitaca.

- Čuli su se pucnji i ljudi su trčali na sve strane, rekao je lokalni trgovac televiziji BFM.

U trenutku pucnjave na trgu je zavladala panika, a u restoranima koji okružuju trg brojni su gosti u strahu legli na pod. Trg je nekoliko minuta nakon incidenta evakuiran.

Na mjesto događaja pristigle su brojne policijske i medicinske ekipe, a svjedoci navode da je dio policajaca naoružan dugim cijevima.

Agencija AFP izvještava da je dva sata nakon incidenta policija pronašla napadača, no on je, našavši se u okruženju, zapucao. Došlo je do razmjene vatre u kojoj je napadač ozlijeđen, no još nije uhićen. Prema nepotvrđenim informacijama, zabarikadirao se u jednoj zgradi u kvartu Neudorf. Gradonačelnik Strasbourga je kasnije izjavio da napadač nije lociran, što je samo potvrda da u kaotičnim situacijama poput ove nije neobično da povremeno kolaju proturječne informacije.

Sky News javlja da je policija i prije pucnjave na sajmu tražila 29-godišnjaka jer ga dovodi u vezu s pokušajem ubojstva. Došli su mu ujutro u obiteljsku kuću kako bi ga priveli, ali nisu ga našli... Doduše, tijekom pretresa pronašli su nešto oružja, uključujući i jednu bombu.

2018-12-11T195831Z_538982911_RC14E96D1790_RTRMADP_3_FRANCE-SHOTS.jpg

Izvor iz Europskog parlamenta izjavio je Hini da su među ubijenima dvojica policajaca i jedan posjetitelj EP-a koji se zatekao na mjestu napada. Sam parlament nije u neposrednoj blizini incidenta, ali je iz preventivnih razloga zatvoren za javnost. Malteška eurozastupnica Roberta Metsola za Sky News je izjavila da je ulaz u zgradu nakon pucnjave zaključan, no prema riječima predsjednika parlamenta Antonija Tajanija, plenarna sjednica nije prekinuta i odvija se bez problema.

Hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan na Twitteru je napisala da su ona i svi njezini hrvatski kolege dobro i na sigurnom.

- Svi smo ok i na broju, kratko je navela.

profimedia-0402136062.jpg

Reporter slovenske javne televizije Gregor Drnovšek, koji se trenutno nalazi u Strasbourgu, kaže da su ulice u središtu grada nakon pucnjave puste, a građani u zatvorenim prostorima, na sigurnom, čekaju daljnje upute policije i lokalnih vlasti.

FOTOGALERIJA: Pucnjava u Strasbourgu

Pucnjava na božićnom sajmu u Strasbourgu

Kako je za Jutarnji rekla jedna Hrvatica koja je samo desetak minuta prije incidenta sletjela avionom na aerodrom u Strasbourgu, odmah po slijetanju se osjetilo da se nešto događa, s obzirom da je bio obustavljen javni prijevoz. Izvan područja u kojem je došlo do pucnjave ne osjeća se panika, ali ljudi su zabrinuti, neki strahuju od ekonomskih posljedica, s obzirom da je adventski sajam vrlo popularan među turistima.

Francusko ministarstvo unutarnjih poslova građane Strasbourga je pozvalo da zbog ozbiljnosti incidenta ostanu u svojim domovima. Predsjednik Francuske Emmanuel Macron, koji je posljednjih tjedana zaokupljen krizom izazvanom nasilnim prosvjedfima 'žutih prsluka', smjesta je u Strasbourg poslao svog ministra policije Christophea Castanera kako bi nadgledao situaciju.

Francuski ministar za ekologiju Francois de Rugy je napisao na Twitteru: - Solidarnost i podrška građanima Strasbourga, kao i podrška našim snagama sigurnosti. Ujedinjeni smo i odlučni u zaštiti francuskih građana.

2018-12-11T201000Z_1301455010_RC1FC684BDF0_RTRMADP_3_FRANCE-SHOTS.jpg 

Francuska je pod povećanim stupnjem pripravnosti nakon niza terorističkih napada 2015. i 2016. koje je izvela ili inspirirala Islamska država i u kojima je ubijeno više od 200 ljudi. Adventski sajam u Strasbourgu je vrlo popularan među turistima i svake ga godine posjećuju milijuni ljudi.

2018-12-11T200606Z_1261725002_RC139E94EFF0_RTRMADP_3_FRANCE-SHOTS.jpg

2018-12-11T203913Z_566690195_RC1F7F1BC1D0_RTRMADP_3_FRANCE-SHOTS.jpg 

Kategorije: Hrvaška

PUCNJAVA NA ADVENTSKOM SAJMU U STRASBOURGU Najmanje četvero mrtvih, više od deset teško ranjenih, u tijeku velika potjera za odbjeglim napadačem

Tor, 11/12/2018 - 20:51

Najmanje četiri osobe su izgubile život, a 11 je teško ozlijeđenih u oružanom incidentu na Adventskom sajmu na Trgu Kleber u središtu Strasbourga u Francuskoj. Do pucnjave je došlo u utorak nešto poslije 19 sati, a u policiji navode da traže počinitelja, kojega su identificirali kao 29-godišnjeg muškarca s kriminalnim dosjeom. Lokalno tužiteljstvo navodi da je počinitelj na popisu osoba potencijalno povezanih s terorizmom.

Svjedoci kažu da je dramatična situacija potrajala desetak minuta tijekom kojih je ispaljen veći broj hitaca.

- Čuli su se pucnji i ljudi su trčali na sve strane, rekao je lokalni trgovac televiziji BFM.

U trenutku pucnjave na trgu je zavladala panika, a u restoranima koji okružuju trg brojni su gosti u strahu legli na pod. Trg je nekoliko minuta nakon incidenta evakuiran.

Na mjesto događaja pristigle su brojne policijske i medicinske ekipe, a svjedoci navode da je dio policajaca naoružan dugim cijevima.

Agencija AFP izvještava da je dva sata nakon incidenta policija pronašla napadača, no on je, našavši se u okruženju, zapucao. Došlo je do razmjene vatre u kojoj je napadač ozlijeđen, no uspio je ponovno pobjeći i potjera je, prema posljednjim podacima, i dalje u tijeku. Sky News javlja da je policija i prije pucnjave na sajmu tražila 29-godišnjaka jer ga dovodi u vezu s pljačkom jedne trgovine do koje je došlo u utorak u jutarnjim satima.

2018-12-11T195831Z_538982911_RC14E96D1790_RTRMADP_3_FRANCE-SHOTS.jpg

Izvor iz Europskog parlamenta izjavio je Hini da su među ubijenima dvojica policajaca i jedan posjetitelj EP-a koji se zatekao na mjestu napada. Sam parlament nije u neposrednoj blizini incidenta, ali je iz preventivnih razloga zatvoren za javnost. Malteška eurozastupnica Roberta Metsola za Sky News je izjavila da je ulaz u zgradu nakon pucnjave zaključan, no prema riječima predsjednika parlamenta Antonija Tajanija, plenarna sjednica nije prekinuta i odvija se bez problema.

Hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan na Twitteru je napisala da su ona i svi njezini hrvatski kolege dobro i na sigurnom.

- Svi smo ok i na broju, kratko je navela.

profimedia-0402136062.jpg

Reporter slovenske javne televizije Gregor Drnovšek, koji se trenutno nalazi u Strasbourgu, kaže da su ulice u središtu grada nakon pucnjave puste, a građani u zatvorenim prostorima, na sigurnom, čekaju daljnje upute policije i lokalnih vlasti.

FOTOGALERIJA: Pucnjava u Strasbourgu

Pucnjava na božićnom sajmu u Strasbourgu

Kako je za Jutarnji rekla jedna Hrvatica koja je samo desetak minuta prije incidenta sletjela avionom na aerodrom u Strasbourgu, odmah po slijetanju se osjetilo da se nešto događa, s obzirom da je bio obustavljen javni prijevoz. Izvan područja u kojem je došlo do pucnjave ne osjeća se panika, ali ljudi su zabrinuti, neki strahuju od ekonomskih posljedica, s obzirom da je adventski sajam vrlo popularan među turistima.

Francusko ministarstvo unutarnjih poslova građane Strasbourga je pozvalo da zbog ozbiljnosti incidenta ostanu u svojim domovima. Predsjednik Francuske Emmanuel Macron, koji je posljednjih tjedana zaokupljen krizom izazvanom nasilnim prosvjedfima 'žutih prsluka', smjesta je u Strasbourg poslao svog ministra policije Christophea Castanera kako bi nadgledao situaciju.

Francuski ministar za ekologiju Francois de Rugy je napisao na Twitteru: - Solidarnost i podrška građanima Strasbourga, kao i podrška našim snagama sigurnosti. Ujedinjeni smo i odlučni u zaštiti francuskih građana.

2018-12-11T201000Z_1301455010_RC1FC684BDF0_RTRMADP_3_FRANCE-SHOTS.jpg 

Francuska je pod povećanim stupnjem pripravnosti nakon niza terorističkih napada 2015. i 2016. koje je izvela ili inspirirala Islamska država i u kojima je ubijeno više od 200 ljudi. Adventski sajam u Strasbourgu je vrlo popularan među turistima i svake ga godine posjećuju milijuni ljudi.

2018-12-11T200606Z_1261725002_RC139E94EFF0_RTRMADP_3_FRANCE-SHOTS.jpg

2018-12-11T203913Z_566690195_RC1F7F1BC1D0_RTRMADP_3_FRANCE-SHOTS.jpg 

Kategorije: Hrvaška

PUCNJAVA NA ADVENTSKOM SAJMU U STRASBOURGU Najmanje dvoje mrtvih, više od deset teško ranjenih, u tijeku velika potjera za odbjeglim napadačem

Tor, 11/12/2018 - 20:51

Najmanje dvije osobe su izgubile život, a 11 je teško ozlijeđenih u oružanom incidentu na Adventskom sajmu na Trgu Kleber u središtu Strasbourga u Francuskoj. Do pucnjave je došlo u utorak nešto poslije 19 sati, a u policiji navode da traže počinitelja, kojega su identificirali kao osobu s kriminalnim dosjeom, a koji se udaljio u nepoznatom smjeru.

Svjedoci kažu da je dramatična situacija potrajala desetak minuta tijekom kojih je ispaljen veći broj hitaca, a agencija AFP izvještava da je u okršaju napadač ranjen, ali da je svejedno uspio pobjeći zbog čega je pokrenuta velika potjera.

Na mjesto događaja pristigle su brojne policijske i medicinske ekipe, a svjedoci navode da je dio policajaca naoružan dugim cijevima.

2018-12-11T195831Z_538982911_RC14E96D1790_RTRMADP_3_FRANCE-SHOTS.jpg

U trenutku pucnjave na trgu je zavladala panika, a u restoranima koji okružuju trg brojni su gosti u strahu legli na pod. Trg je nekoliko minuta nakon incidenta evakuiran, a o svemu je pokrenuta istraga.

profimedia-0402136062.jpg

Reporter slovenske javne televizije Gregor Drnovšek, koji se trenutno nalazi u Strasbourgu, kaže da su ulice u središtu grada nakon pucnjave puste, a građani u zatvorenim prostorima, na sigurnom, čekaju daljnje upute policije i lokalnih vlasti.

FOTOGALERIJA: Pucnjava u Strasbourgu

Pucnjava na božićnom sajmu u Strasbourgu

Kako je za Jutarnji rekla jedna Hrvatica koja je samo desetak minuta prije incidenta sletjela avionom na aerodrom u Strasbourgu, odmah po slijetanju se osjetilo da se nešto događa, s obzirom da je bio obustavljen javni prijevoz. Izvan područja u kojem je došlo do pucnjave ne osjeća se panika, ali ljudi su zabrinuti, neki strahuju od ekonomskih posljedica, s obzirom da je adventski sajam vrlo popularan među turistima.

Francusko ministarstvo unutarnjih poslova građane Strasbourga je pozvalo da zbog ozbiljnosti incidenta ostanu u svojim domovima. Predsjednik Francuske Emmanuel Macron, koji je posljednjih tjedana zaokupljen krizom izazvanom nasilnim prosvjedfima 'žutih prsluka', smjesta je u Strasbourg poslao svog ministra policije Christophea Castanera kako bi nadgledao situaciju.

U relativnoj blizini se nalazi i zgrada Europskog parlamenta, a malteška eurozastupnica Roberta Metsola za Sky News je izjavila da je ulaz u zgradu nakon pucnjave zaključan, no prema riječima predsjednika parlamenta Antonija Tajanija, plenarna sjednica nije prekinuta i odvija se bez problema.

Hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan na Twitteru je napisala da su ona i svi njezini hrvatski kolege dobro i na sigurnom.

- Svi smo ok i na broju, kratko je navela.

2018-12-11T201000Z_1301455010_RC1FC684BDF0_RTRMADP_3_FRANCE-SHOTS.jpg 

Francuska je pod povećanim stupnjem pripravnosti nakon niza terorističkih napada 2015. i 2016. koje je izvela ili inspirirala Islamska država i u kojima je ubijeno više od 200 ljudi. Adventski sajam u Strasbourgu je vrlo popularan među turistima i svake ga godine posjećuju milijuni ljudi.

2018-12-11T200606Z_1261725002_RC139E94EFF0_RTRMADP_3_FRANCE-SHOTS.jpg

2018-12-11T203913Z_566690195_RC1F7F1BC1D0_RTRMADP_3_FRANCE-SHOTS.jpg 

Kategorije: Hrvaška

PUCNJAVA NA ADVENTSKOM SAJMU U STRASBOURGU Najmanje jedna osoba ubijena, nekoliko teško ozlijeđenih u oružanom incidentu u središtu grada

Tor, 11/12/2018 - 20:51

Najmanje jedna osoba je izgubila život, a šest je teško ozlijeđenih u oružanom incidentu na Adventskom sajmu na Trgu Kleber u središtu Strasbourga u Francuskoj, javlja Sky News.

Do pucnjave je došlo u utorak u večernjim satima, ali zasad nije jasno tko je zapucao kao ni iz kojih motiva. U policiji tek navode da traže počinitelja.

Na mjesto događaja pristigle su brojne policijske ekipe, a svjedoci navode da je dio policajaca naoružan dugim cijevima.

2018-12-11T195831Z_538982911_RC14E96D1790_RTRMADP_3_FRANCE-SHOTS.jpg 

U trenutku pucnjave na trgu je zavladala panika, a u restoranima koji okružuju trg brojni su gosti u strahu legli na pod.

U relativnoj blizini se nalazi i zgrada Europskog parlamenta, a malteška eurozastupnica Roberta Metsola za Sky News je izjavila da je ulaz u zgradu nakon pucnjave zaključan.

Trg je nekoliko minuta nakon incidenta evakuiran, a o svemu je pokrenuta istraga. Francusko ministarstvo unutarnjih poslova građane Strasbourga je pozvalo da zbog ozbiljnosti incidenta ostanu u svojim domovima.

2018-12-11T201000Z_1301455010_RC1FC684BDF0_RTRMADP_3_FRANCE-SHOTS.jpg 

Francuska je pod povećanim stupnjem pripravnosti nakon niza terorističkih napada 2015. i 2016. koje je izvela ili inspirirala Islamska država i u kojima je ubijeno više od 200 ljudi. Adventski sajam u Strasbourgu je vrlo popularan među turistima i svake ga godine posjećuju milijuni ljudi.

2018-12-11T200606Z_1261725002_RC139E94EFF0_RTRMADP_3_FRANCE-SHOTS.jpg 

Kategorije: Hrvaška

ZLATKO TURKALJ TURKI 'Velika mi je čast što sam nominiran'

Tor, 11/12/2018 - 20:38

- Lijepo je znati da ono što volim i radim punih trideset godina još prepoznaju i cijene kolege novinari i, naravno, slušatelji. To je najveće priznanje koje jedan radijski novinar može dobiti - iskreno kaže Zlatko Turkalj Turki.

Konkurencija

Dugogodišnji radijski novinar i voditelj te urednik emisije “Music Pub”, koja se emitira na Drugom programu Hrvatskog radija, ističe kako je već sama nominacija za Zlatni studio doista veliko priznanje. Kako će Turki proslaviti ako dobije nagradu u oštroj konkurenciji za Radijski glas godine u kojoj su mu rivali Robert Ferlin s Radio Rijeke, Joško Bonaći s Radio Dalmacije, Ivana Mišerić s Otvorenog radija i Frano Ridjan s HR2?

- Ja sam već počeo slaviti. Kada sam rekao da je već sama nominacija za mene velika čast, nisu to bile prazne riječi. Imat ću u povodu nominacije dvije proslave: jedna proslava će biti u krugu obitelji, a druga s odličnom ekipom Drugog programa Hrvatskoga radija - govori Turki, kojeg pitamo koje odlike po njegovu sudu mora imati dobar radijski voditelj.

- Talent, glas koji slušatelji vole, glas kojem slušatelji vjeruju i koji će ih zainteresirati za sadržaj koji ste pripremili. Uz to, nužni su i pristojnost i poštovanje prema slušateljima i sugovornicima te temeljita priprema i poznavanje materije o kojoj se govori u emisiji - kao iz puške odgovara voditelj za kojeg će, sigurni smo, glasati mladi talentirani sportaši iz taekwondo kluba Metalac u Zagrebu, gdje trenira njegov sin Luka (18), seniorski prvak Hrvatske i prvak Hrvatske U-21, koji je uz sve to od hrvatskog Taekwondo saveza primio i posebno priznanje za svoj rad i rezultate. Šalu na stranu, što Turki senior poručuje ljudima koji će glasati za njega?

OVDJE MOŽETE DATI SVOJ GLAS ZA ZLATNI STUDIO 2019Slanje kupona

- Hvala svima koji vole slušati Drugi program Hrvatskoga radija, i to zbog odličnoga glazbenog izbora, ali i odličnih govornih sadržaja. Hvala svakom vašem čitatelju koji će odvojiti vrijeme za izrezivanje i slanje kupona te se odlučiti za mene, odnosno glasati za mene - kaže dugogodišnji promotor kvalitetne domaće glazbe, koji je tijekom dugogodišnje karijere radijskog urednika za svoj rad višestruko nagrađivan. Na koje je svoje poslovno postignuće u protekloj godini najviše ponosan?

- Posebno sam ponosan na dokumentarno-glazbeni serijal o kralju funka Dini Dvorniku koji je emitiran na HR2 u travnju i svibnju ove godine. Riječ je o osam emisija u kojima su najbliži suradnici i prijatelji, među ostalim, otkrili detalje kako su nastali njegovi legendarni hitovi, na koji je način Dvornik testirao svaku snimljenu pjesmu te zašto su neki od njegovih najboljih prijatelja željeli biti suradnici iz sjene.

U svakoj emisiji predstavljena je nova inačica jednoga hita Dine Dvornika, a njih su snimili njegovi prijatelji i glazbeni sljedbenici, danas jedni od najboljih domaćih izvođača plesne, klupske glazbe. Sve snimke objavljene su na vinilu i dio su glazbene akcije “Zimzeleno, a novo” - kaže Zlatko Turkalj Turki.

Kategorije: Hrvaška

ZLATKO TURKALJ TURKI 'Velika mi je čast što sam nominiran'

Tor, 11/12/2018 - 20:38

- Lijepo je znati da ono što volim i radim punih trideset godina još prepoznaju i cijene kolege novinari i, naravno, slušatelji. To je najveće priznanje koje jedan radijski novinar može dobiti - iskreno kaže Zlatko Turkalj Turki.

Konkurencija

Dugogodišnji radijski novinar i voditelj te urednik emisije “Music Pub”, koja se emitira na Drugom programu Hrvatskog radija, ističe kako je već sama nominacija za Zlatni studio doista veliko priznanje. Kako će Turki proslaviti ako dobije nagradu u oštroj konkurenciji za Radijski glas godine u kojoj su mu rivali Robert Ferlin s Radio Rijeke, Joško Bonaći s Radio Dalmacije, Ivana Mišerić s Otvorenog radija i Frano Ridjan s HR2?

- Ja sam već počeo slaviti. Kada sam rekao da je već sama nominacija za mene velika čast, nisu to bile prazne riječi. Imat ću u povodu nominacije dvije proslave: jedna proslava će biti u krugu obitelji, a druga s odličnom ekipom Drugog programa Hrvatskoga radija - govori Turki, kojeg pitamo koje odlike po njegovu sudu mora imati dobar radijski voditelj.

- Talent, glas koji slušatelji vole, glas kojem slušatelji vjeruju i koji će ih zainteresirati za sadržaj koji ste pripremili. Uz to, nužni su i pristojnost i poštovanje prema slušateljima i sugovornicima te temeljita priprema i poznavanje materije o kojoj se govori u emisiji - kao iz puške odgovara voditelj za kojeg će, sigurni smo, glasati mladi talentirani sportaši iz taekwondo kluba Metalac u Zagrebu, gdje trenira njegov sin Luka (18), seniorski prvak Hrvatske i prvak Hrvatske U-21, koji je uz sve to od hrvatskog Taekwondo saveza primio i posebno priznanje za svoj rad i rezultate. Šalu na stranu, što Turki senior poručuje ljudima koji će glasati za njega?

Slanje kupona

- Hvala svima koji vole slušati Drugi program Hrvatskoga radija, i to zbog odličnoga glazbenog izbora, ali i odličnih govornih sadržaja. Hvala svakom vašem čitatelju koji će odvojiti vrijeme za izrezivanje i slanje kupona te se odlučiti za mene, odnosno glasati za mene - kaže dugogodišnji promotor kvalitetne domaće glazbe, koji je tijekom dugogodišnje karijere radijskog urednika za svoj rad višestruko nagrađivan. Na koje je svoje poslovno postignuće u protekloj godini najviše ponosan?

- Posebno sam ponosan na dokumentarno-glazbeni serijal o kralju funka Dini Dvorniku koji je emitiran na HR2 u travnju i svibnju ove godine. Riječ je o osam emisija u kojima su najbliži suradnici i prijatelji, među ostalim, otkrili detalje kako su nastali njegovi legendarni hitovi, na koji je način Dvornik testirao svaku snimljenu pjesmu te zašto su neki od njegovih najboljih prijatelja željeli biti suradnici iz sjene.

U svakoj emisiji predstavljena je nova inačica jednoga hita Dine Dvornika, a njih su snimili njegovi prijatelji i glazbeni sljedbenici, danas jedni od najboljih domaćih izvođača plesne, klupske glazbe. Sve snimke objavljene su na vinilu i dio su glazbene akcije “Zimzeleno, a novo” - kaže Zlatko Turkalj Turki.

Kategorije: Hrvaška

DRAŽEN ŽERIĆ ŽERA 'Iz iskustva dobro znam da je nada varljiva'

Tor, 11/12/2018 - 20:37

Jedan od najvećih regionalnih pop-rock bendova, Crvena jabuka, upravo je objavio album “Nocturno”, koji uz vrhunsku produkciju nudi moderan zvuk i čvrste gitarske rifove začinjene prepoznatljivim vokalom Dražena Žerića Žere. Balade tog benda publiku ne ostavljaju ravnodušnim, a radijskim eterom posljednjih tjedana odjekuju singlovi - “Grade moj”, “Čuj to” i “Berlin”.

Malo nade

Sve to, naravno, prepoznali su i članovi žirija nagrade Zlatni Studio, pa su glazbenici iz Crvene jabuke nominirani u kategoriji za najbolju grupu godine. No, Žera je uvjeren da nagrada na kraju ipak neće doći u njihove ruke.

- Nominacija nam znači mnogo, kao i svim normalnim ljudima. Drago mi je što smo nominirani, ali iskustvo mi govori da se ne treba previše nadati priznanju nakon trideset i pet godina rada. Činjenica je da smo tijekom protekla tri i pol desetljeća rijetko bili nominirani za bilo koju nagradu, pa nas je ova nominacija poprilično iznenadila. Zahvaljujemo na nominaciji, od srca - govori lider Crvene jabuke, grupe kojoj su konkurenti za nagradu Detour, Psihomodo Pop, Zaprešić Boys i Pravila igre. Kako će glazbenici iz Crvene jabuke proslaviti nagradu ako je ipak osvoje?

- Pošto znam da nećemo dobiti nagradu, nećemo ni pripremati proslavu - ne da se Žera.

- Ali tko god dobije Zlatni Studio, veselit ću se s njim. Sarajlija sam, veseli me bilo čiji uspjeh, priznanje ili nagrada - tvrdoglavo nastavlja Žera, čiju publiku pozivamo da ga razuvjeri na najbolji mogući način, svojim glasovima za Crvenu jabuku, grupu iza koje je godina koja je bila u znaku velikih uspjeha.

- Godina 2018. bila je u znaku uspješnih koncerata. Svirali smo na svim kontinentima osim Afrike i Azije, a svirat ćemo i na oproštaju od 2018. godine pa ćemo Novu godinu dočekati na Forumu u Puli. Ovu, 2018. godinu pamtit ćemo i po tome jer smo uspjeli završiti naš novi album ‘Nocturno’ - kaže Žera.

OVDJE MOŽETE DATI SVOJ GLAS ZA ZLATNI STUDIO 2019Romantična duša

“Nocturno” je njihov dvadeseti album, s petnaest novih pjesama, a naslovna “Nocturno” kojom počinje i završava album snimljena je u dvije verzije, akustičnoj i električnoj. Svojim baladama poput naslovne pjesme, kao i skladbama “Pjesma o tebi” i “Još ljubav postoji” bend ni ovaj put neće iznevjeriti romantične duše, a u pjesmama “Grade moj” i “Wilsonovo” Crvena jabuka ponovo nas vodi kroz sarajevske ulice.

- Na našim koncertima uvijek je puno ljubavi u zraku, puno pjevanja, jako puno mladosti, puno novih ljudi... Ukratko: cijeli svijet u jednoj kolijevci. Što se novog albuma tiče, mislim da je njime Crvena jabuka pokazala da je to zreo, iskusan bend. Ostali smo u prepoznatljivom pop-rock izričaju, bez utjecaja trendova. Ali, za utjecajima se nikad nismo povodili, uvijek smo bili i ostali svoji. Pjesme koje su na albumu prije svega su iskrene, opisuju život normalnog čovjeka, bez mistike, bez foliranja - kaže Žera iza čijeg je benda u 2018. godini i sedma turneja po Australiji.

- Bilo je super! Uvijek nešto novo otkriješ, a atmosfera je na nastupima bila sjajna. Jedino nas je ubilo, ali baš ubilo, dugo putovanje do tamo. To stvarno nije bilo humano! Ali, dobra ekipa i topla atmosfera na koncertima u Australiji sve su te muke otjerali i jedva čekam sljedeće putovanje - govori glazbenik.

Kategorije: Hrvaška

DRAŽEN ŽERIĆ ŽERA 'Iz iskustva dobro znam da je nada varljiva'

Tor, 11/12/2018 - 20:37

Jedan od najvećih regionalnih pop-rock bendova, Crvena jabuka, upravo je objavio album “Nocturno”, koji uz vrhunsku produkciju nudi moderan zvuk i čvrste gitarske rifove začinjene prepoznatljivim vokalom Dražena Žerića Žere. Balade tog benda publiku ne ostavljaju ravnodušnim, a radijskim eterom posljednjih tjedana odjekuju singlovi - “Grade moj”, “Čuj to” i “Berlin”.

Malo nade

Sve to, naravno, prepoznali su i članovi žirija nagrade Zlatni Studio, pa su glazbenici iz Crvene jabuke nominirani u kategoriji za najbolju grupu godine. No, Žera je uvjeren da nagrada na kraju ipak neće doći u njihove ruke.

- Nominacija nam znači mnogo, kao i svim normalnim ljudima. Drago mi je što smo nominirani, ali iskustvo mi govori da se ne treba previše nadati priznanju nakon trideset i pet godina rada. Činjenica je da smo tijekom protekla tri i pol desetljeća rijetko bili nominirani za bilo koju nagradu, pa nas je ova nominacija poprilično iznenadila. Zahvaljujemo na nominaciji, od srca - govori lider Crvene jabuke, grupe kojoj su konkurenti za nagradu Detour, Psihomodo Pop, Zaprešić Boys i Pravila igre. Kako će glazbenici iz Crvene jabuke proslaviti nagradu ako je ipak osvoje?

- Pošto znam da nećemo dobiti nagradu, nećemo ni pripremati proslavu - ne da se Žera.

- Ali tko god dobije Zlatni Studio, veselit ću se s njim. Sarajlija sam, veseli me bilo čiji uspjeh, priznanje ili nagrada - tvrdoglavo nastavlja Žera, čiju publiku pozivamo da ga razuvjeri na najbolji mogući način, svojim glasovima za Crvenu jabuku, grupu iza koje je godina koja je bila u znaku velikih uspjeha.

- Godina 2018. bila je u znaku uspješnih koncerata. Svirali smo na svim kontinentima osim Afrike i Azije, a svirat ćemo i na oproštaju od 2018. godine pa ćemo Novu godinu dočekati na Forumu u Puli. Ovu, 2018. godinu pamtit ćemo i po tome jer smo uspjeli završiti naš novi album ‘Nocturno’ - kaže Žera.

Romantična duša

“Nocturno” je njihov dvadeseti album, s petnaest novih pjesama, a naslovna “Nocturno” kojom počinje i završava album snimljena je u dvije verzije, akustičnoj i električnoj. Svojim baladama poput naslovne pjesme, kao i skladbama “Pjesma o tebi” i “Još ljubav postoji” bend ni ovaj put neće iznevjeriti romantične duše, a u pjesmama “Grade moj” i “Wilsonovo” Crvena jabuka ponovo nas vodi kroz sarajevske ulice.

- Na našim koncertima uvijek je puno ljubavi u zraku, puno pjevanja, jako puno mladosti, puno novih ljudi... Ukratko: cijeli svijet u jednoj kolijevci. Što se novog albuma tiče, mislim da je njime Crvena jabuka pokazala da je to zreo, iskusan bend. Ostali smo u prepoznatljivom pop-rock izričaju, bez utjecaja trendova. Ali, za utjecajima se nikad nismo povodili, uvijek smo bili i ostali svoji. Pjesme koje su na albumu prije svega su iskrene, opisuju život normalnog čovjeka, bez mistike, bez foliranja - kaže Žera iza čijeg je benda u 2018. godini i sedma turneja po Australiji.

- Bilo je super! Uvijek nešto novo otkriješ, a atmosfera je na nastupima bila sjajna. Jedino nas je ubilo, ali baš ubilo, dugo putovanje do tamo. To stvarno nije bilo humano! Ali, dobra ekipa i topla atmosfera na koncertima u Australiji sve su te muke otjerali i jedva čekam sljedeće putovanje - govori glazbenik.

Kategorije: Hrvaška

Savršen blagdanski ugođaj u domu tročlane obitelji

Tor, 11/12/2018 - 20:16

Tko barem jednom u životu nije poželio provasti zimske blagdane uz zvuk pucketanja vatre u kući s kaminom daleko od užurbanog grada, u prirodi! Španjolska kuća s fotografija u nastavku izvrsno se uklapa u opis savršene kuće za bijeg. Izgrađena je od drva i kamena, ima veliki dnevni boravak, kamin i dovoljno prostora za blagovaonskim stolom za smještaj obitelji i bliskih prijatelja.

Blagdanski ugođaj u kući .jpg

Blagdanski ugođaj u kući 1.jpg

Blagdanski ugođaj u kući 2.jpg 

Vlasnici kuće su mlada obitelj, koja je život u gradu odlučila zamijeniti mirnijim životom na selu pa su od stare štale uz pomoć arhitekata iz Aresta arhitekture stvorili svoj novi dom. Željeli su kuću s velikim prozorima kako bi mogli uživati u pogledu, a za nadolazeće su blagdane već u kuću unijeli blagdanski ugođaj koji mi danas želimo podijeliti s vama.

Blagdanski ugođaj u kući 5.jpg

Blagdanski ugođaj u kući 6.jpg

Cilj je bio postići vrlo prirodan izgled, s nordijskom i rustikalnim detaljima te puno zelenila. Čak su i svijeće na stoliću zelene boje. Tepih ispod stabla je nabavljen u Ikei. a na stoliću je drvena posuda s kuglicama od zelene mahovine i češera. 

Blagdanski ugođaj u kući 8.jpg

Blagdanski ugođaj u kući 9.jpg

Blagdanski ugođaj u kući 10.jpg 

Prilikom uređenja ukrase su odabrali u istoj boji, zelenoj. Umjesto stolnjaka za stol su odabrali stolne trake, pa sada središnji dio otkriva lijepi drveni stol, gdje su svoje mjesto pronašle dekoracije od grana jele, bora i eukaliptusa te prozirne kuglice. Stol se osim toga ističe ubrusima posebno osmišljenim za goste.

Blagdanski ugođaj u kući 3.jpg

Blagdanski ugođaj u kući 4.jpg 

Blagdanski ugođaj u kući 11.jpg

Blagdanski ugođaj u kući 12.jpg

Zar ovo nije savršen blagdanski ugođaj u kući?

Savršena obiteljska kuća 

Izvor: www.elmueble.com

Foto: STELLA ROTGER

Kategorije: Hrvaška

VIDEO: TRUMP POBJESNIO, POGLEDAJTE RAT U OVALNOM UREDU Na sastanku čiji je početak trebao biti samo protokolaran liderica demokrata ga taknula u živac

Tor, 11/12/2018 - 20:09

Američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je u utorak da će stopirati rad federalne vlade, odnosno njezinih javnih službi, ako bude odbijen njegov prijedlog o financiranju izgradnje zida duž južne granice SAD-a. Izjavio je to u Ovalnom uredu na sastanku s liderima demokrata čiji je početak bio otvoren za medije i trebao je biti tek protokolaran, ali se pretvorio u rijetko viđenu javnu svađu pred televizijskim kamerama.

Demokrati, na čelu s njihovim senatskim vođom Chuckom Schumerom i lidericom u Zastupničkom domu Kongresa Nancy Pelosi, protive se Trumpovom zahtjevu da se izgradi pet milijardi dolara vrijedan zid, pa je predsjednik izgubio živce i otvoreno rekao da će 'dobiti zid na ovaj ili onaj način' te da neće prezati od stopiranja rada administracije neizglasavanjem proračuna ako mu ne budu odobrena sredstva za izgradnju zida koji drži najznačajnijom sastavnicom granične sigurnosti zemlje.

- Ako ne dobijemo što želimo, stopirat ću rad vlade. I ponosan sam, ponosan sam na to što ću stopirati rad administracije zbog projekta sigurnosti granice, rekao je Trump.

2018-12-11T172428Z_1058620828_RC1F3952A980_RTRMADP_3_USA-TRUMP-CONGRESS.jpg 

No, samo nekoliko minuta prije, na tom istom sastanku, predsjednik je rekao nešto posve drugo: - Ne bih želio vidjeti da se rad administracije stopira. Vidjet ćemo što će biti.

Živce je, kako se čini, izgubio u trenutku kada je Pelosi pred novinarima mogućnost blokade rada javnih službi nazvala 'Trumpovom blokadom'.

- Ma zar si rekla Trumpova?, upitao je, a nakon toga je krenulo prepucavanje.

I dok Trump inzistira na pet milijardi dolara za zid, demokrati mu ne žele dati više od jedne milijarde dolara, i to ne nužno za izgradnju zida, nego 'graničnu sigurnost' općenito. Odluka će morati biti donesena do 21. prosinca za kad je predviđeno glasovanje o proračunu.

Sastanak koji je završio povišenim tonovima, počeo je prilično mirno jer je na početku Trump poželio Pelosi dobrodošlicu u Bijelu kuću te izrazio nadu da demokrati i republikanci mogu zajedno donijeti važne odluke o reformi kaznenog zakonodavstva.

No, to je ujedno bio i najmirniji trenutak sastanka jer nakon toga počinje svađa oko zida.

2018-12-11T171046Z_1198678427_RC1AD5C15F60_RTRMADP_3_USA-TRUMP-CONGRESS.jpg 

U gotovo 13 minuta žustre rasprave, nazočni novinari mogli su čuti Trumpovo inzistiranje na financiranju izgradnje zida i odlučno odbijanje tog plana od strane vođa demokrata.

Demokrati su u jednom trenu pitali je li Ovalni ured pun novinara baš najbolje mjesto da se rasprave razlike u njihovim stavovima, no Trump je inzistirao da se razgovor nastavi pred medijima nazvavši to transparentnošću.

Čitavoj prepirci prisustvovao je i potpredsjednik Mike Pence, no svo to vrijeme nije ništa rekao, nego je uglavnom zurio u pod.

Trump Pelosi Schumer 

Prije sastanka Trump je na Twitteru objavio da se veseli sastanku sa Pelosi i Schumerom.

'2006. demokrati su glasali za zid i na to su imali svako pravo. Danas oni više ne žele sigurne granice i protiv toga će se boriti pod svaku cijenu. No zid će biti izgrađen', napisao je Trump na Twitteru.

Trump tvit

Također, rekao je i da će, ne odobre li mu demokrati sredstva, ostatak zida izgraditi vojska.

Trump zid vojska 

Rad federalne vlade zbog ove je teme već jednom stopiran nešto ranije ove godine kad se predsjednik Trump iza zatvorenih vrata sastao s Schumerom te se činilo da je postignut dogovor o postupanju s djecom migrantima (tzv. DACA program) u zamjenu za financiranje izgradnje zida. No Trump je to naposljetku odbio te je rad vlade stopiran.

Inače, u Sjedinjenim Državama je postala tradicija da svake godine s približavanjem Božića demokrati i republikanci burno raspravljaju o zakonu o proračunu i pregovaraju prijeteći 'shutdownom' ako se ne dogovore.

Rasprave između predsjednika i zastupnika uvijek su teške, ali rijetko kada tako opore.

Republikanci zasad dominiraju Kongresom, ali zakon o proračunu se treba usvojiti sa 60 od 100 glasova u Senatu, gdje oni imaju samo 51 mjesto. 

Od 3. siječnja demokrati preuzimaju Zastupnički dom što ih motivira da ne popuste zahtjevima republikanskog predsjednika.

Po izlasku iz Ovalnog ureda, Chuck Schumer i Nancy Pelosi izjavili su da je "Trumpov shutdown luksuz koji se Ameirkanci ne mogu priuštiti".

Schumer, čelnik demokrata u Senatu, dodao je da "Amerikanci znaju da zid nije rješenje za sigurnost na granicama i stručnjaci to jasno govore".

"Ako ustraje na zahtjevu od 5 milijarda dolara za zid, neće biti zida i dogodit će se shutdown", dodao je i objasnio da se radi o "hiru" američkog predsjednika.

Kategorije: Hrvaška

'Majku sam izgubio kao beba, sa 16 sam otišao u rat, ali nisam odustao. A onda su mi javili na Facebooku: Mrtva je, ali mi smo ti sestra i brat...'

Tor, 11/12/2018 - 19:43

Petogodišnji dječak hoda Topuskim i povlači prolaznicu za rukav.

“Jesi li ti moja mama?” pita je. Nije znala što bi mu odgovorila. Zato je za rukav potegnuo drugu. Pa treću. Svaka koja je prolazila pokraj njega mogla je biti ona - njegova majka.

Jer znao je da negdje postoji, pa sva djeca imaju svoju mamu. Logično je da je ima i on. Samo ne zna kako ona izgleda. Tata bi se svaki put naljutio kad bi ga pitao za nju. To nije razumio, a baka i djed o majci nisu htjeli pričati.

Taj mali dječak iz Topuskog danas je odrastao, zaljlubljeni čovjek. Ime mu je Željko Majstorić, ima 43 godine i točno mu je toliko trebalo da je pronađe - svoju majku.

Klinac koji stopira

- Rođen sam 28. veljače 1974. godine u rodnom gradu moje mame, Bosanskom Novom. Priliku za sretnim djetinjstvom izgubio sam dok to još nisam ni znao. Imao sam tek mjesec dana kada su se rastali i tata me odveo u Topusko. I to je bio zadnji kontakt s mojom mamom - započinje priču Željko.

Odrastanje je bilo teško. Nedostajala mu je majčina ljubav i s tim se nikad nije mogao pomiriti. Sve što je o njoj znao je bio da postoji. Tamo negdje, ali na svako pitanje vezano uz mamu tata je agresivno reagirao. Čim je postao svjestan sebe, cijeli svijet mu se vrtio oko toga da je pronađe.

Povlačenje za rukav slučajnih prolaznica u Topuskom bio je samo početak njegove potrage jer patnja je svakim danom bila sve veća. Imao je deset godina kada je prvi put krenuo u potragu za njom. Nije znao ni gdje živi, ali je krenuo. Nije znao ni kako izgleda. Ispružio je prst i stopirao. Sjeo je u automobil i vozio se, ali kada je pao mrak, prepao se i vratio kući.

zeljko_majstoric4-081218.jpg 

Misli na njega

- Sjećam se da sam bio preplašen. Nisam znao kamo idem, što me čeka. Na kraju sam se vratio - priča Željko.

Jedan dan stiglo je pismo s njegovim imenom. U potpisu je stajalo: MAMA.

Pisalo je da uvijek misli na njega, da živi u Sloveniji, da se udala i ima dvoje djece. Tako je Željko kada je imao 15 godina doznao da tamo negdje postoje djevojčica i dječak koje želi zagrliti te ih zvati bratom i sestrom.

Želja za pronalaskom obitelji bila je sve veća. Naime, sada više nije tražio samo mamu.

- Prioritet mi je postao odlazak u Sloveniju, ali nisam imao novca. Tada sam imao nekih 15 godina i pomagao sam susjedu piliti drva. San mi je bio zaraditi za kartu, ali i kupiti novu odjeću u kojoj bih bio lijep za svoju mamu - priča Željko.

I zaista, kupio je odjeću i kartu. Međutim, sudbina je tada opet pomrsila račune. Tog jutra kada je trebao krenuti za Sloveniju, tamo je počeo rat.

- Iako mene nije bilo strah, baka i djed su mi zabranili da odem. Rekli su da se tamo puca i da ne mogu ići. Još je jednom moje srce bilo slomljeno - kaže Željko.

Vrijeme mu nije išlo na ruku, a potom je počeo i rat u Hrvatskoj. Iako je tek napunio 16 godina, Željko je stavio pušku na rame i prijavio se u vojsku (danas je predsjednik Udruge maloljetnih dragovoljaca Sisačko-moslavačke županije).

Događaje iz rata, kaže, ni ne želi prepričavati, a napominje da ih ni mi ne želimo slušati. Jer bilo je tu svega, a on je bio samo nesretno dijete...

Zvala je mama

- Inače, iako sam znao da negdje imam majku, cijeli sam život baku oslovljavao s mama. Naime, osim tate, s nama je živio i još jedan stric. Tako da sam je jednostavno uz njih počeo tako zvati - dodaje Željko.

Jednom prilikom, u vrijeme rata, došla je socijalna radnica i rekla mu da ga je zvala mama.

- Rekao sam: “Dobro, otići ću do nje”. Naime, tada je moja baka živjela u domu. Socijalna radnica je ponovila, zvala te mama, a ja sam joj opet isto odgovorio. Rekla mi je da ne budem bezobrazan i ne glumim jer me zvala prava mama - nastavlja Željko. Tada mu se zacrnilo pred očima. Pa kako zna gdje sam, je li to to. Je li napokon našao majku? Bilo je tisuću pitanja.

majstoric.jpg 

Stajao je pokraj telefona i čekao poziv, ali ona više nikada nije nazvala.

Srce mu se još jednom slomilo, ali kako će kasnije doznati, mama je imala svoje razloge.

Rat je bjesnio. Željko je bio na ratištu, tako da je majčin poziv potisnuo i rekao si da će je nastaviti tražiti kada se situacija smiri. Tako je i bilo. Uključio se u razne organizacije, volontirao. Pokušavao ju je naći preko Crvenog križa pa preko Udruge Suncokret koja se bavila sličnim slučajevima.

Tisuće pitanja, a nijedan odgovor.

- Odgovor je uvijek bio isti: ta osoba ne postoji. Pa kako ne postoji? Rodila me. Imam njezino pismo. Zvala me. Opet sam izgubio trag, ali tada sam prvi put počeo gubiti i nadu. Mislio sam da je možda umrla ili da me jednostavno ne želi vidjeti - kaže.

Prolazile su godine, oženio se, zaposlio i dobio kuću. Život mu je napokon krenuo na bolje, ali unatoč tome nije mogao biti potpuno sretan. Jedan dio njega je kopnio. Naime, tamo negdje postoji dio njegova identiteta koji mu nedostaje da bi bio potpun.

Došla je i 2018. godina, a Željko je napunio 43 godine.

Jedan dan je bio na Facebooku i naišao na grupu Pokidane veze.

- Bio je to samo letimičan pogled i potom sam na to zaboravio. Nakon nekoliko dana sam se toga sjetio, ali sam zaboravio ime grupe. Nešto mi nije dalo mira i počeo sam tražiti. Priključio sam se grupi i čitao postove. Onda sam vidio objave, brat pronašao sestru, djevojka pronašla roditelje, a i shvatio sam da je većina tih ljudi iz Bosne i Hercegovine. Vjerojatno jer je tamo bilo najviše raseljavanja - priča.

Nakon svega je pomislio kako će pokušati još jednom. Nema što izgubiti. No nije se previše nadao jer ako ih nije uspio pronaći u 43 godine, mislio je da nisu baš neke šanse da to napravi preko neke grupe.

“Moje ime je Željko, tražim majku koja je rodom iz Bosanskog Novog. Koliko znam, imam brata i sestru”, napisao je Željko uz majčino ime i prezime.

gbgb.jpg 

Lavina komentara

Objavit ću pa možda za mjesec ili godinu ili nekad, bilo kad, ikad... mislio je.

A potom čudo. Lavina komentara.

- Sjećam se da mi je pristizalo toliko poruka podrške da mi se mobitel koji je bio na punjaču praznio. Stigla je i prva konkretna poruka: “Tvoja majka je umrla” - kaže Željko.

Na tren se slomio, ali rekao je sam sebi da sad ide do kraja. Što bude, bit će.

Uostalom, to ne mora biti istina. Možda je netko pogrešno povezao i to nije ta žena. Ali i da je više nema, opet, tješio se, moći će joj zapaliti svijeću.

U moru poruka pojavila se jedna: “Ovo je profil tvoje sestre, a ovo tvojeg brata. Nađi njih i naći ćeš svoju majku”.

- Momentalno sam se smrznuo. Tko je ta žena i kako s takvom sigurnošću tvrdi da su mi to brat i sestra. A onda opet, ako zna za njih, zna sve. Zašto mi jednostavno nije rekla? Opet tisuću pitanja. Znam samo da sam počeo plakati, što od uzbuđenja, što od straha. Ni sam ne znam koje sam sve osjećaje miješao. Pa tražim ih 43 godine, a sad u roku dva sata stižu takve informacije - priča Željko.

Skupio je hrabrost i poslao ženi za koju su mu rekli da je sestra zahtjev za prijateljstvo. Mobitel mu je bio u ruci i čekao... sekunde su mu bile vječnost. Kada je vidio da nema odgovora, na njezin je profil napisao da ima neku dvojbu koju mora riješiti.

“Mi se znamo?” stigao je odgovor.

“Nažalost, ne, ali ja tražim mamu i svaki trag me vodi k tebi da si mi ti sestra.”

I onda ništa...

- Možda me ne želi. Možda je bio krivi trag. Je li ovo novo razočaranje? I taman dok mi se sve to vrtjelo po glavi stigao mi je odgovor - kaže.

“Ja sam tvoja sestra, ali nažalost naša mama je umrla.”

Raspao se

U tom trenu srušio mu se cijeli svijet. Postao je svjestan da ženu koju traži cijeli život nikada neće upoznati, zagrliti. Nikada je neće moći zvati mama. Nikad mu neće reći, sine...

- Potpuno sam se raspao. Hodao sam po dvorištu i plakao. Odlučio sam se zbrojiti i rekao si OK, mame nema, ali naći ćeš njezin grob. Stavio sam prioritet na brata i sestru i činjenicu da me žele - kaže Željko.

Bila je sredina svibnja i telefonski se polako upoznavao s bratom mi sestrom. Sestra Agana rođena je 1980. godine. Ima supruga i dvoje djece, a brat Elvis je pet godina mlađi od nje, oženjen je, ali još nema djece.

41408205_502573433542845_2700200382277091328_n.jpg 

- Odjednom sam postao brat, ujak, nećak, bratić...

Familija s mamine strane je iz Bosne i jako ih je mnogo. Raselili su se tijekom rata od Austrije, Njemačke, Amerike, Bosanskog Novog, pa ima čak rodbinu u Zagrebu i Sisku - priča uzbuđeno Željko.

Nakon dva tjedna zaputio se u Sloveniju kako bi upoznao sestru i brata.

- Taj trenutak ne mogu opisati. Sestrin dodir, zagrljaj... Kad me dotaknula, osjetio sam da nas je ista mama nosila u trbuhu. Zajedno smo se zaputili k bratu. Svi smo plakali i grlili se. Napokon sam postao kompletna osoba - kaže Željko.

Mislio je, kaže, nakon dva tjedna konstantnih razgovora da se već pomalo primirio od silnih uzbuđenja, ali taj je susret bio emotivniji nego što je mogao zamisliti. A ono što mu je bilo najvažnije: prihvatili su ga. Htjeli su svojeg brata.

Imao je još samo jednu želju, a to je da ode na majčin grob.

- Stajao sam pred njom koja me rodila. Ne na način na koji sam htio. Nisam je mogao zagrliti i reći koliko je volim i koliko mi je cijeli život nedostajala, ali sada sve znam. Nema više upitnika, nema više osjećaja da nedostaje polovica mojeg života. Ja znam gdje je moja mama i uvijek je mogu posjetiti. Napokon sam doznao kako izgleda - kaže i dodaje kako stalno gleda njezinu fotografiju kako bi mu se njezino lice urezalo u pamćenje. Naime, želi da jednog dana kada zatvori oči i zamisli mamu vidi njezin lik ispred sebe i osjeća kao da ju je cijeli život gledao.

Do tada, ima još mnogo toga za nadoknaditi. Ima još puno rodbine za upoznati, a ove godine prvi će put blagdane provesti sa svojom mlađom sestrom i bratom...

ddd 

Kategorije: Hrvaška

'Mama me ostavila kao bebu, sa 16 sam otišao u rat, ali nisam odustao. A onda su mi javili na Facebooku: Mrtva je, ali mi smo ti sestra i brat...'

Tor, 11/12/2018 - 19:43

Petogodišnji dječak hoda Topuskim i povlači prolaznicu za rukav.

“Jesi li ti moja mama?” pita je. Nije znala što bi mu odgovorila. Zato je za rukav potegnuo drugu. Pa treću. Svaka koja je prolazila pokraj njega mogla je biti ona - njegova majka.

Jer znao je da negdje postoji, pa sva djeca imaju svoju mamu. Logično je da je ima i on. Samo ne zna kako ona izgleda. Tata bi se svaki put naljutio kad bi ga pitao za nju. To nije razumio, a baka i djed o majci nisu htjeli pričati.

Taj mali dječak iz Topuskog danas je odrastao, zaljlubljeni čovjek. Ime mu je Željko Majstorić, ima 43 godine i točno mu je toliko trebalo da je pronađe - svoju majku.

Klinac koji stopira

- Rođen sam 28. veljače 1974. godine u rodnom gradu moje mame, Bosanskom Novom. Priliku za sretnim djetinjstvom izgubio sam dok to još nisam ni znao. Imao sam tek mjesec dana kada su se rastali i tata me odveo u Topusko. I to je bio zadnji kontakt s mojom mamom - započinje priču Željko.

Odrastanje je bilo teško. Nedostajala mu je majčina ljubav i s tim se nikad nije mogao pomiriti. Sve što je o njoj znao je bio da postoji. Tamo negdje, ali na svako pitanje vezano uz mamu tata je agresivno reagirao. Čim je postao svjestan sebe, cijeli svijet mu se vrtio oko toga da je pronađe.

Povlačenje za rukav slučajnih prolaznica u Topuskom bio je samo početak njegove potrage jer patnja je svakim danom bila sve veća. Imao je deset godina kada je prvi put krenuo u potragu za njom. Nije znao ni gdje živi, ali je krenuo. Nije znao ni kako izgleda. Ispružio je prst i stopirao. Sjeo je u automobil i vozio se, ali kada je pao mrak, prepao se i vratio kući.

zeljko_majstoric4-081218.jpg 

Misli na njega

- Sjećam se da sam bio preplašen. Nisam znao kamo idem, što me čeka. Na kraju sam se vratio - priča Željko.

Jedan dan stiglo je pismo s njegovim imenom. U potpisu je stajalo: MAMA.

Pisalo je da uvijek misli na njega, da živi u Sloveniji, da se udala i ima dvoje djece. Tako je Željko kada je imao 15 godina doznao da tamo negdje postoje djevojčica i dječak koje želi zagrliti te ih zvati bratom i sestrom.

Želja za pronalaskom obitelji bila je sve veća. Naime, sada više nije tražio samo mamu.

- Prioritet mi je postao odlazak u Sloveniju, ali nisam imao novca. Tada sam imao nekih 15 godina i pomagao sam susjedu piliti drva. San mi je bio zaraditi za kartu, ali i kupiti novu odjeću u kojoj bih bio lijep za svoju mamu - priča Željko.

I zaista, kupio je odjeću i kartu. Međutim, sudbina je tada opet pomrsila račune. Tog jutra kada je trebao krenuti za Sloveniju, tamo je počeo rat.

- Iako mene nije bilo strah, baka i djed su mi zabranili da odem. Rekli su da se tamo puca i da ne mogu ići. Još je jednom moje srce bilo slomljeno - kaže Željko.

Vrijeme mu nije išlo na ruku, a potom je počeo i rat u Hrvatskoj. Iako je tek napunio 16 godina, Željko je stavio pušku na rame i prijavio se u vojsku (danas je predsjednik Udruge maloljetnih dragovoljaca Sisačko-moslavačke županije).

Događaje iz rata, kaže, ni ne želi prepričavati, a napominje da ih ni mi ne želimo slušati. Jer bilo je tu svega, a on je bio samo nesretno dijete...

Zvala je mama

- Inače, iako sam znao da negdje imam majku, cijeli sam život baku oslovljavao s mama. Naime, osim tate, s nama je živio i još jedan stric. Tako da sam je jednostavno uz njih počeo tako zvati - dodaje Željko.

Jednom prilikom, u vrijeme rata, došla je socijalna radnica i rekla mu da ga je zvala mama.

- Rekao sam: “Dobro, otići ću do nje”. Naime, tada je moja baka živjela u domu. Socijalna radnica je ponovila, zvala te mama, a ja sam joj opet isto odgovorio. Rekla mi je da ne budem bezobrazan i ne glumim jer me zvala prava mama - nastavlja Željko. Tada mu se zacrnilo pred očima. Pa kako zna gdje sam, je li to to. Je li napokon našao majku? Bilo je tisuću pitanja.

majstoric.jpg 

Stajao je pokraj telefona i čekao poziv, ali ona više nikada nije nazvala.

Srce mu se još jednom slomilo, ali kako će kasnije doznati, mama je imala svoje razloge.

Rat je bjesnio. Željko je bio na ratištu, tako da je majčin poziv potisnuo i rekao si da će je nastaviti tražiti kada se situacija smiri. Tako je i bilo. Uključio se u razne organizacije, volontirao. Pokušavao ju je naći preko Crvenog križa pa preko Udruge Suncokret koja se bavila sličnim slučajevima.

Tisuće pitanja, a nijedan odgovor.

- Odgovor je uvijek bio isti: ta osoba ne postoji. Pa kako ne postoji? Rodila me. Imam njezino pismo. Zvala me. Opet sam izgubio trag, ali tada sam prvi put počeo gubiti i nadu. Mislio sam da je možda umrla ili da me jednostavno ne želi vidjeti - kaže.

Prolazile su godine, oženio se, zaposlio i dobio kuću. Život mu je napokon krenuo na bolje, ali unatoč tome nije mogao biti potpuno sretan. Jedan dio njega je kopnio. Naime, tamo negdje postoji dio njegova identiteta koji mu nedostaje da bi bio potpun.

Došla je i 2018. godina, a Željko je napunio 43 godine.

Jedan dan je bio na Facebooku i naišao na grupu Pokidane veze.

- Bio je to samo letimičan pogled i potom sam na to zaboravio. Nakon nekoliko dana sam se toga sjetio, ali sam zaboravio ime grupe. Nešto mi nije dalo mira i počeo sam tražiti. Priključio sam se grupi i čitao postove. Onda sam vidio objave, brat pronašao sestru, djevojka pronašla roditelje, a i shvatio sam da je većina tih ljudi iz Bosne i Hercegovine. Vjerojatno jer je tamo bilo najviše raseljavanja - priča.

Nakon svega je pomislio kako će pokušati još jednom. Nema što izgubiti. No nije se previše nadao jer ako ih nije uspio pronaći u 43 godine, mislio je da nisu baš neke šanse da to napravi preko neke grupe.

“Moje ime je Željko, tražim majku koja je rodom iz Bosanskog Novog. Koliko znam, imam brata i sestru”, napisao je Željko uz majčino ime i prezime.

gbgb.jpg 

Lavina komentara

Objavit ću pa možda za mjesec ili godinu ili nekad, bilo kad, ikad... mislio je.

A potom čudo. Lavina komentara.

- Sjećam se da mi je pristizalo toliko poruka podrške da mi se mobitel koji je bio na punjaču praznio. Stigla je i prva konkretna poruka: “Tvoja majka je umrla” - kaže Željko.

Na tren se slomio, ali rekao je sam sebi da sad ide do kraja. Što bude, bit će.

Uostalom, to ne mora biti istina. Možda je netko pogrešno povezao i to nije ta žena. Ali i da je više nema, opet, tješio se, moći će joj zapaliti svijeću.

U moru poruka pojavila se jedna: “Ovo je profil tvoje sestre, a ovo tvojeg brata. Nađi njih i naći ćeš svoju majku”.

- Momentalno sam se smrznuo. Tko je ta žena i kako s takvom sigurnošću tvrdi da su mi to brat i sestra. A onda opet, ako zna za njih, zna sve. Zašto mi jednostavno nije rekla? Opet tisuću pitanja. Znam samo da sam počeo plakati, što od uzbuđenja, što od straha. Ni sam ne znam koje sam sve osjećaje miješao. Pa tražim ih 43 godine, a sad u roku dva sata stižu takve informacije - priča Željko.

Skupio je hrabrost i poslao ženi za koju su mu rekli da je sestra zahtjev za prijateljstvo. Mobitel mu je bio u ruci i čekao... sekunde su mu bile vječnost. Kada je vidio da nema odgovora, na njezin je profil napisao da ima neku dvojbu koju mora riješiti.

“Mi se znamo?” stigao je odgovor.

“Nažalost, ne, ali ja tražim mamu i svaki trag me vodi k tebi da si mi ti sestra.”

I onda ništa...

- Možda me ne želi. Možda je bio krivi trag. Je li ovo novo razočaranje? I taman dok mi se sve to vrtjelo po glavi stigao mi je odgovor - kaže.

“Ja sam tvoja sestra, ali nažalost naša mama je umrla.”

Raspao se

U tom trenu srušio mu se cijeli svijet. Postao je svjestan da ženu koju traži cijeli život nikada neće upoznati, zagrliti. Nikada je neće moći zvati mama. Nikad mu neće reći, sine...

- Potpuno sam se raspao. Hodao sam po dvorištu i plakao. Odlučio sam se zbrojiti i rekao si OK, mame nema, ali naći ćeš njezin grob. Stavio sam prioritet na brata i sestru i činjenicu da me žele - kaže Željko.

Bila je sredina svibnja i telefonski se polako upoznavao s bratom mi sestrom. Sestra Agana rođena je 1980. godine. Ima supruga i dvoje djece, a brat Elvis je pet godina mlađi od nje, oženjen je, ali još nema djece.

41408205_502573433542845_2700200382277091328_n.jpg 

- Odjednom sam postao brat, ujak, nećak, bratić...

Familija s mamine strane je iz Bosne i jako ih je mnogo. Raselili su se tijekom rata od Austrije, Njemačke, Amerike, Bosanskog Novog, pa ima čak rodbinu u Zagrebu i Sisku - priča uzbuđeno Željko.

Nakon dva tjedna zaputio se u Sloveniju kako bi upoznao sestru i brata.

- Taj trenutak ne mogu opisati. Sestrin dodir, zagrljaj... Kad me dotaknula, osjetio sam da nas je ista mama nosila u trbuhu. Zajedno smo se zaputili k bratu. Svi smo plakali i grlili se. Napokon sam postao kompletna osoba - kaže Željko.

Mislio je, kaže, nakon dva tjedna konstantnih razgovora da se već pomalo primirio od silnih uzbuđenja, ali taj je susret bio emotivniji nego što je mogao zamisliti. A ono što mu je bilo najvažnije: prihvatili su ga. Htjeli su svojeg brata.

Imao je još samo jednu želju, a to je da ode na majčin grob.

- Stajao sam pred njom koja me rodila. Ne na način na koji sam htio. Nisam je mogao zagrliti i reći koliko je volim i koliko mi je cijeli život nedostajala, ali sada sve znam. Nema više upitnika, nema više osjećaja da nedostaje polovica mojeg života. Ja znam gdje je moja mama i uvijek je mogu posjetiti. Napokon sam doznao kako izgleda - kaže i dodaje kako stalno gleda njezinu fotografiju kako bi mu se njezino lice urezalo u pamćenje. Naime, želi da jednog dana kada zatvori oči i zamisli mamu vidi njezin lik ispred sebe i osjeća kao da ju je cijeli život gledao.

Do tada, ima još mnogo toga za nadoknaditi. Ima još puno rodbine za upoznati, a ove godine prvi će put blagdane provesti sa svojom mlađom sestrom i bratom...

ddd 

Kategorije: Hrvaška

Zeleno svjetlo EP-a uvođenju 'vojnog Schengena'

Tor, 11/12/2018 - 19:35

Europski parlament (EP) dao je u utorak snažnu podršku rezoluciji o vojnoj mobilnosti koja predlaže pojednostavljivanje administrativnih, pravnih i regulatornih prepreka koje su dosad kočile brzinu kretanja vojske i vojne opreme unutar Europske unije.

Izvješće, koje je pred EP-om predstavio Tunne Kelam, estonski europarlamentarac i član bloka Europskih pučana (EPP), podržano je s 437 glasova za, 155 protiv, dok je 63 zastupnika ostalo suzdržano.

Akcijski plan o vojnoj mobilnosti osmislili su u ožujku 2018. Europska komisija te njezina potpredsjednica i visoka povjerenica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini.

Povjerenica za promet Violeta Bulc tada je naglasila kako je glavni cilj bolje iskorištavanje europske prometne mreže te kako bi u budućnosti pri planiranju infrastrukturnih projekata trebalo uzeti u obzir i vojne potrebe, stoji na stranicama Europske komisije.

"U pitanju je naša kolektivna sigurnost", kazala je Bulc.

U medijima se u međuvremenu, zbog sličnosti ovog plana sa Schengenskim sustavom upravljanja granica, ustalio kolokvijalni naziv "vojni Schengen".

Kelam je za Hinu rekao kako su takav termin formulirali protivnici te ideje te kako on nije adekvatan iz razloga što se plan poboljšanja vojne mobilnosti fokusira na postizanje koordinacije i omogućavanje bržeg kretanja teške vojne opreme unutar cijele Europske unije, eliminacijom regulatornih i fizičkih prepreka koje su to dosad kočile.

Kelam je pred Parlamentom objasnio kako sadašnja situacija po pitanju vojne mobilnosti nije zadovoljavajuća. Napomenuo je kako niz pravnih i administrativnih prepreka usporavaju kretanje vojske i vojne opreme, što može imati važne strateške posljedice.

"Kašnjenja od nekoliko dana mogu znatno izmijeniti situacije strateški", naglasio je Kelam.

Kelam je za Hinu taj problem usporedio sa situacijom u Ukrajini.

"Što ako Rusija odluči uzeti dio teritorija Estonije ili Latvije? Što ćemo onda učiniti, ako pomoć koju šaljemo stigne tek za tjedan dana?", rekao je.

Po pitanju razvijenosti infrastrukture u zemljama članicama koje se nalaze na granici EU-a, Kelem je kazao kako to ondje nije problem iz razloga što te države tradicionalno anticipiraju mogućnost invazije s istoka, što se odrazilo i na stalnu pripravnost infrastrukture. Naglasio je kako u primarnom fokusu niti ne treba biti infrastruktura pojedine članice, već ostvarivanje učinkovitije vojne mobilnosti na razini cijele Europske unije.

Europska komisija namijenila je 6,5 milijardi eura za ostvarenje plana europske vojne mobilnosti, a važan će dio troškova projekta trebati pokriti i zemlje članice.

No problematično je što među svim zemljama članicama ne vlada jednak interes za ostvarivanje toga plana, posebice među onim članicama koje se ne nalaze na granici s Rusijom.

"Države poput Austrije, Nizozemske, Španjolske i Portugala ne suočavaju se s takovom situacijom, pa su i u praksi manje zainteresirane i manje sklone promatrati to kao važno pitanje", rekao je za Hinu Kelam.

"Kada je riječ o Europskoj uniji problem je i implementacija", nastavio je. "Izglasavamo i prihvaćamo različite deklaracije, ali se na kraju  postavlja pitanje koliko smo spremni trošiti vlastiti novac", zaključio je Kelam.

Kelam je u predstavljanju izvješća naglasio kako se poboljšanje vojne mobilnosti unutar Europske unije može ostvariti samo kroz unapređenje suradnje država članica s NATO savezom.

"Partneri trebaju razumjeti sljedeće: EU može koordinirati i dopunitii, ali ne i zamijeniti konkretne napore država članica", istaknuo je Kelam.

Grčki europarlamentarac Notis Marias, član kluba zastupnika Europskih konzervativaca i reformista, u raspravi je izrazio skepsu prema suradnji s NATO savezom.

"Kada je riječ o Grčkoj, mi nismo primijetili da je NATO nešto poduzeo nakon što je Turska dovela u pitanje teritorijalnu cjelovitost moje zemlje", rekao je. "Treba pokazati solidarnost s Grčkom i Ciprom ako želimo zaista shvatiti ono o čemu je govorio izvjestitelj", naglasio je Marias.

Plan poboljšanja vojne mobilnosti uključuje gradnju luka, željezničkih pruga i mostova koji bi omogućili brži prijevoz postrojbi i vojne opreme širom Europe.

Kelam je istaknuo dvojnu korist koju bi donijelo ostvarivanje toga plana.

"Istovremeno to može imati i civilnu dimenziju jer se time mogu poboljšati civilni koridori koji mogu postati sposobniji prevoziti težu robu", rekao je Kelam.

"Ključna riječ u ovom izvješću je dvojna uporaba", naglasio je.

Kateřina Konečná, iz kluba zastupnika Nordijske zelene ljevice, kritizirala je kako se naglašavanjem vojne mobilnosti ograničavaju sredstva namijenjena za civilne infrastrukturne projekte.

"Ulazimo time u vojnu eru. To nije dobro jer mi bismo trebali financirati projekte koji bi trebali pomoći ljudima, a ne vojsci", rekla je. "Trebamo stvoriti Europu za mir, a ne za rat", dodala je Konečná.

Protivnici ovog plana također upozoravaju kako bi uvođenje "vojnog Schengena" i unapređenje suradnje sa Sjevernoatlanskim savezom moglo značiti bespotrebno udvostručivanje NATO-a jer su sve zemalje članice EU-a dio tog vojnog saveza.

Kategorije: Hrvaška

ANGELA MERKEL NAKON SASTANKA S THERESOM MAY 'Sporazum o Brexitu se ne može mijenjati'

Tor, 11/12/2018 - 19:31

Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je u utorak, nakon sastanka s britanskom premijerkom Theresom May u Berlinu da se sporazum o Brexitu ne može mijenjati, rekli su izvori bliski kancelarkinom uredu.

Merkel je to rekla na sastanku sa zastupnicima svoje političke stranke, nakon što je razgovarala s May koja je došla u Njemačku kako bi pokušala dobiti ustupke oko izlaska njezine zemlje iz EU-a.

Sudionici sastanka prenose da je kancelarka rekla kako vjeruje da se još može postići rješenje s premijerkom jer većina britanskih zastupnika ne želi izlazak zemlje iz EU-a bez dogovora.

Theresa May pokušava dobiti jamstva od europskih partnera za rješenja za Irsku, odnosno za zaštitni mehanizam koji bi trebao spriječiti ponovnu uspostavu "tvrde" granice na irskom otoku i, u nedostatku šireg sporazuma između EU-a i Ujedinjene Kraljevine o njihovim budućim gospodarskim odnosima, zaštititi mirovni sporazum od Velikog petka.

May će morati izložiti svoje stajališta na europskom summitu u Bruxellesu u četvrtak i petak. Kancelarka Merkel je istaknula da se to ne može učiniti na bilateralnoj razini, već sa svim zemljama članica EU, reklis u izvori bliski Merkel.

Njemačka kancelarka je ponovila da je dogovor između Londona i Bruxellesa bio dobar tekst koji određuje buduće odnose Ujedinjenog Kraljevstva s Unijom.

U Bruxellesu su predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk i predsjednik Europske komisije Jean-Cladue Juncker u utorak ponovili da se ne predviđaju ponovni pregovori o brexitu.

Theresa May će se odvojeno s njima sastati u utorak navečer u Bruxellesu i pokušati dobiti nove ustupke.

Prije Berlina, May je sredinom dana bila u Den Haagu kako bi pokušala razbiti jedinstvo Europljana iskazano tijekom 17 mjeseci pregovora.

Britanska premijerka je u ponedjeljak odlučila odgoditi glasanje o sporazumu o izlasku zemlje iz Europske unije, koje je bilo predviđeno za utorak.

May je objasnila da je to odlučila nakon što britanski zastupnici nisu prihvatili ispregovarano rješenje za izbjegavanje povratka fizičke granice između Sjeverne Irske i Republike Irske, nazvane sigurnosnom mrežom ili "backstopom".

Kategorije: Hrvaška

PIŠE MILJENKO JERGOVIĆ Kako Bog gleda na misu koja se u Haagu drži za dobrobit petoro napuštenih ljudi

Tor, 11/12/2018 - 19:22

Što je to bogoslužje? Ovako piše u Hrvatskoj enciklopediji: “služba Božja; po kršćanskome shvaćanju, crkveni i vjerski obredi koji se, za pripadnike zajednice, održavaju prema utvrđenom redoslijedu i po određenim pravilima radi štovanja Boga (misa, molitve, pjesme, sakramenti, propovijedi). Takvo široko značenje ima na Zapadu, a na Istoku označava samo misu ili euharistijsko slavlje. Javni organizirani oblik religioznosti; kult, liturgija.” U jednoj protestantskoj crkvi u Haagu već mjesec i pol dana traje (tako je barem bilo 9. prosinca) neprekidno bogoslužje, crkveni i vjerski obred, misa, liturgija, čiji je prvi i osnovni smisao služba čovječja, a ne služba Božja. Riječ je, dakle, o čovjekoslužju.

Zamišljati čovjeka kao Boga je, pretpostavljam, grijeh. Iako to svakodnevno čine baš oni koji se rado na Boga pozivaju: obogotvoruju žive vladare, mrtvima grade spomenike i podižu piramide, te pokreću hajke protiv iznimnih pojedinaca koji se protiv toga bune. Zamišljati Boga kao čovjeka nije, međutim, grijeh. Premda će mnogi službenik Božji na ovo škrgutati zubima, pa i tvrditi suprotno. Ali Bog je i čovjek, kao što je, recimo, hrastom i list na njegovoj grani, ali čovjek nije Bog, kao što list nije stablo.

Pa onda zamislimo Boga koji već mjesec i pol dana sluša tvrdoglavu i nepokornu skupinu svećenika, crkvenih sluga, vjernika, ali i nevjernika, kako bez prestanka vode bogoslužje i prisustvuju bogoslužju, i njemu, Bogu, ne daju mira Božjeg? Zasmeta li to Njemu? Kao da mu nad glavom, svake večeri dok pokušava zaspati, trupkaju djeca s gornjega kata. Ili ne?

Anuša i Sasun Tamrazjan, i njihovo troje djece Varduhi, Hajarpi i Sejran, rodom Armenci, nedavno su dobili izgon iz Nizozemske, zemlje u kojoj su skoro devet godina živjeli, nakon što su pobjegli iz Armenije. A bježali su zato što je otac Sasun zbog svoga političkog aktivizma dobio prijetnje smrću. Ustvari i nije važno zašto su bježali. Pa čak i da nisu bježali, nego da su samo odlazili tamo gdje im je bolje, zar bi to bilo loše? I kakav je to svijet u kojem je robi dopušteno da se slobodno prodaje na svakoj tački zemaljskoga šara, dok čovjeku nije dopušteno da ide tamo otkud je stigla roba?

I onda se tulipani, MacBookovi - moji omiljeni, coca-cola i profesionalni fudbaleri, mogu slobodno prodavati čak i u Armeniji, ali Armenci ne smiju ići tamo odakle su odlazili tulipani i fudbaleri. Reći ćete, smiju odlaziti, ali ne smiju ostajati. Ali nije li to ista stvar, pošto se ni roba ne vraća tamo kamo jednom ode.

Varduhi je imala deset, Hajarpi dvanaest, a Sejran je imao pet godina kada je obitelj stigla u Nizozemsku. Koliko god da su Armenci, oni su ustvari Nizozemci. Protjerujući njih ta država protjeruje svoju djecu. Formalno, protjeruje ih zato što nemaju odgovarajuće papire, ali iza te forme ne stoji i adekvatan sadržaj. To troje djece, tojest mladih ljudi, Nizozemci nisu samo u rasnom smislu. Krv im je odnekud. Sve drugo je domaće.

Nije to neka jako važna razlika, ali neka se, ipak, i za nju zna. Premda, ponovit ćemo, nijedna države ne bi smjela protjerivati ljude koji su došli za boljim životom ili bježeći od nasilne smrti i od ropstva, jer neživi predmeti, a moj MacBook je neživ, koliko god ga volio, ne bi smjeli imati šira prava od živih ljudi. Sloboda tržišta podrazumijeva slobodu useljavanja i naseljavanja. I to za sve, a ne samo za fudbalere, kako ovom prigodom, uz solidnu dozu podcjenjivanja i ironije, nazivam nogometaše i ostale plaćene gombaoce.

Prema nizozemskom zakonu, ciničnom kakav je i svaki zakon ako se primjenjuje protiv nedužnih ljudi, policija u crkvu ne smije ući u vrijeme bogosluženja. A kako se obitelj Tamrazjan sklonila u crkvu od deportacije, dok god traje misa, oni su zaštićeni pred policijom. Inače, nizozemski je sud Tamrazjanima bio odobrio azil, ali takvu je sudsku odluku vlada odbila i preinačila. To onda, valjda, znači da u jurističkom smislu ovi ljudi imaju pravo na dom u ovoj zemlji, tojest da im je nizozemska pravna država to pravo priznala, ali im ga je nizozemska vlada odrekla. To je cinično, a teško zajednici koja se počinje zasnivati na cinizmu.

Pastor jedne haške crkve odlučio je uzvratiti državi njezinim sredstvima. Ali kada čovjek brani nezaštićene pojedince od nasilja države, onda to ne može biti cinizam. Onda je to cinično prema cinizmu. Pastor je započeo misu, ali naravno da sam nije mogao mjesec i pol dana održavati bogoslužje, pa su ga krenuli odmjenjivati drugi svećenici. Najprije iz različitih protestantskih nominacija, jer je i crkva Bethel protestantska, a onda i iz Katoličke crkve. Postoji lista, kao za čišćenje snijega pred neboderom, prema kojoj traje i nastavlja se ova misa, koja nipošto nije beskrajna. Misa će se okončati kad nizozemska vlada promijeni odluku.

A koje su Tamrazjani vjere? Dobrog pastora to baš i nije pretjerano briga. A ni novinare, holandske, njemačke i američke, koji su se ovom pričom bavili. Jer naprosto i nije u tome stvar. Ali jedno je sasvim izvjesno: oni su kršćani. U Armeniji preko devedeset posto ljudi, od oko tri milijuna i tristo tisuća Armenaca, pripada Armenskoj apostolskoj crkvi, neovisnoj Crkvi unutar kršćanstva, i starijoj od svih drugih crkava. Prema obredu, Armenska apostolska crkva spada među istočne pravoslavne crkve. U toj zemlji je i nekoliko desetaka tisuća katolika, kao i zajednice muslimana i zoroastrejaca. Ali sudeći po njihovim imenima i prezimenima, Tamrazjani su kršćani. Sve bi bilo isto i da nisu, no važno je reći da jesu, zato što je važno sve ono što iznevjerava stereotip. Stereotipi ubijaju, stereotipi spaljuju ljude i razgone ih kao dim po nebu.

Da sam teolog, sad bih napisao knjigu o bogoslužju u Bethelu. Mislim da bi to za ljude bilo važno, vjerujuće koliko i nevjerujuće. Ali čovjek ne mora biti teolog da bi pouzdano znao da je ispravno ono što se ovih tjedana zbiva u Haagu. Bogoslužje kao čovjekoslužje. Bogoslužje kao oblik građanskog neposluha. Ovo drugo je naročito zanimljivo i važno: u zlo doba kada se građanski protesti odvijaju zbog cijena benzina, bankovnih kamata, te stanja ovog i onog na burzama, i kada je zastrašujuće neutvrdiva ideologija onih koji u tim protestima sudjeluju, nekako je ljekovito, ali i znakovito, da netko provodi pobunu liturgijom, čiji je smisao da se zaštiti petero obespravljenih ljudi. Reći ćete da jedno s drugim nema veze. Pa i nema. Ali je veoma važno znati u što vjeruju i za što se zalažu oni koji se protiv sistema bune.

U slučaju haškog pastora i svećenstva koje ga podržava, mi znamo odgovor na ovakvo pitanje. U slučajevima Žutih prsluka ili Juliana Assangea, ne znamo skoro ništa. Borba protiv korupcije, pokvarenosti političke klase, devijacija kapitalizma ili parlamentarne demokracije, vodi u najmanje dva suprotna pravca. Protiv korupcije, pokvarenosti političke klase, krupnih kapitalista i parlamentarne demokracije, akcijama građanskog neposluha borili su se i Hitler te njegovi batinaši. Kao i Hitlerovi protivnici. Zato su apolitični prosvjedi protiv politike kapitalizma opasni.

Hajarpi Tamrazjan, starija kći, piše pjesme nabožnog sadržaja. Ne znamo kakve su, jer ih piše na - nizozemskom. Teško zemlji koja bi da protjera djevojku koja piše pjesme na jeziku kojim je napisan nalog o njezinom protjerivanju. To je kao pucati u medvjeda koji je zagledan u zalazak sunca. Ili je neispravna usporedba djevojke i medvjeda? Ne, zašto bi bila?

Država koja takvo što čini teško je bolesna, ali mi živimo u još mnogo bolesnijim državama. Ili je stvar u tome što smo kao ljudi bolesniji? Ipak stvar nije u državama, nego je sve do ljudi. Da je do države, možda bi zemlja koja protjeruje Tamrazjane bila, barem u simboličkom smislu, na korak od fašizma. Ali dok god je haškog pastora i svih koji su ga podržali i koji drže svetu misu čiji je smisao da zaustavi policiju pred crkvenim kapijama i pred mogućnošću da iz crkve odvodi ljude, nizozemska će zemlja Holandija biti zaštićena ne samo od fašizma, nego od svakog velikog zla naše epohe.

I Bog će, bez obzira na sva ta dvadesetčetverosatna uznemiravanja Njegove Osobe, biti zadovoljan svojim djelom, pa će nizozemsku zemlju Holandiju gledati ljepše nego što gleda nas. Goleme su, neusporedive su naše zasluge za svaku nesreću koja nas je sustigla. Prema nama mogu imati razumijevanja i sućuti samo oni koji nas nisu upoznali.

Kategorije: Hrvaška

Sabor u srijedu o Deklaraciji o položaju Hrvata u BiH

Tor, 11/12/2018 - 19:17

Hrvatski sabor u srijedu će, tri dana prije redovite zimske stanke, raspravljati o Prijedlogu Deklaracije o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini i europskom putu te države, koju mu je predložio saborski Odbor za Hrvate izvan Hrvatske.

Za uspješno funkcioniranje BiH na svim razinama ključno je da svi njeni konstitutivni narodi i građani budu ravnopravni, da u nju imaju puno povjerenje i vjeruju u njenu budućnost, ističe se u Deklaraciji koja poziva na izmjene Ustava BiH i izbornog zakona u cilju ostvarenja ravnopravnosti hrvatskog naroda u toj zemlji.

Deklaracija ima šest točaka, cijeli dokument 20 stranica, u njemu se upozorava na marginaliziranost Hrvata u BiH.

Navodi se kako je hrvatski član Predsjedništva BiH i treći put izabran glasovima bošnjačkog naroda, što je moguće pa čak i da svi Hrvati u BiH glasuju za drugog kandidata, što je suprotno duhu Daytonskog sporazuma.

Uz višekratno isticanje podrške suverenitetu BiH i suradnji Hrvatske s njom, ostvarenju funkcionalnosti BiH i njezinom putu prema EU, u dokumentu se podupiru "napori u pravcu konsenzualne izmjene Ustava BiH i Izbornog zakona koje trebaju osigurati harmonizaciju odnosa njena tri konstitutivna naroda i ravnopravnost svih građana" te osigurati jednostavnost, transparentnost, upravljivost i ekonomičnost unutarnjeg uređenja Bosne i Hercegovine.

Deklaracijom o položaju Hrvata u BiH se institucije Republike Hrvatske pozivaju da nastave zagovarati i podržavati žurne promjene koje će osigurati jednakopravnost tri konstitutivna naroda i svih građana Bosne i Hercegovine i intenziviraju pomoć institucijama od strateškog značaja za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini.

"Ideja je da Deklaracija bude snažna, kvalitetna i racionalna poruka sabora hrvatskim institucijama, ali i međunarodnoj javnosti o položaju Hrvata u BiH i o odnosima Hrvatske i BiH. To nije miješanje u unutarnju politiku BiH niti će se zaoštriti odnosi Hrvatske i BiH", rekao je Miro Kovač, predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku.

"Deklaracija je instrument izražavanja općeg stajališta Sabora o položaju Hrvata u BiH. Uvjeren sam da će tekst na kraju biti kvalitetan i da će obuhvatiti mišljenja svih klubova u hrvatskom saboru", rekao je Kovač.

Vesna Pusić, zastupnica GLAS-a i bivša ministrica vanjskih poslova ocijenila je kako je Deklaracija na više razina neprihvatljiva i kako smatra da se Hrvatska ne bi trebala miješati u unutrašnje stvari susjedne zemlje.

Glasovanjem o 30-ak raspravljenih točaka, među kojima i o Deklaraciji, Hrvatski sabor u petak završava redovno jesensko zasjedanje, zastupnici se ponovno okupljaju nakon 15. siječnja.

Kategorije: Hrvaška

Plenković: Zakonskim aktima za ravnomjerniji regionalni razvoj

Tor, 11/12/2018 - 19:12

Predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je u utorak nakon sastanka Vlade sa županima, predstavnicima Udruge gradova, Udruge općina i Odbora za lokalnu samoupravu u Hrvatskom saboru da je opredijeljenost Vlade sustavna, otvorena i partnerska suradnja sa županijama, da zakonskim aktima jača ravnomjerni regionalni razvoj Hrvatske i da se smanjuju nejednakosti u Hrvatskoj.

Dodatnih troškova vezanih uz prijenos poslova iz državne uprave neće biti, rekao je premijer odgovarajući na pitanje kako će se financirati prijenos poslova na županije. "U uredima državne uprave je oko 2500 zaposlenih, u županijama oko 2200, a prvo će se ujednačiti status tih zaposlenika i osigurati odgovarajuće financiranje. Veći dio zaposlenika državne uprave odlazi uskoro u mirovinu i postupno će sa smanjivati njihov broj", rekao je premijer na konferenciji za novinare.

Plenković je ocijenio da je Vlada na decentralizaciji učinila više nego ijedna dosad, da su zahvaljujući izmjenama zakona dvije milijarde kuna novih prihoda išle lokalnim i područnim jedinicama. "U tri godine, od 2017. do 2019. ćemo uložiti 1,3 milijarde kuna u regionalni razvoj, a Vlada je odlučna dovršiti proces riječke bolnice, ceste D 403 do zapadnog dijela riječke luke, podržavati projekt EPK 2020 i druge", istaknuo je premijer.

Župan Zlatko Komadina je rekao kako osobno nije zadovoljan jer je danas očekivao više.

"Porezna reforma nije dala rezultate što se tiče razvijenih županija, u ovom slučaju natprosječnim, solidarnost je dobrodošla, ali na uprosječenje ne pristajem", rekao je. Nije zadovoljan ni retorikom ministra Ćorića u vezi sa sustavom gospodarenja otpadom jer, rekao je, rješenje u smislu plasmana goriva iz otpada mora biti cjelovito i riješeno na razini države.

Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel je rekao da je suradnja s Vladom i ministarstvima u vezi s projektom EPK 2020 i drugim infrastrukturnim projektima iznimno dobra.

Nezadovoljan je poreznom politikom, nije protiv solidarnosti, ali smatra da ona mora imati mjeru jer su "razvijeni" ostali bez prihoda koje bi mogli ulagati u daljnji razvoj. "Nisam vidio decentralizaciju koja je išla niže od županije pa gradovi i općine ne mogu biti zadovoljni stupnjem decentralizacije i mislim da se ova Vlada time mora pozabaviti", rekao je.

Odgovarajući na pitanja o "3. maju", premijer je podsjetio da bez aktivnosti Vlade u siječnju ne bi bilo sanacijskog jamstva od 716 milijuna kuna koje je omogućilo sve plaće Uljanika i "3. maja". Ponovio je da je plaće za srpanj i kolovoz osigurala država jamstvom Hrvatskoj poštanskoj banci od dodatnih 100 milijuna kuna. Plaće koje se isplaćuju prema zakonu, iz Agencije za potraživanja radničkih tražbina, za rujan, listopad i studeni, također isplaćuje država, rekao je. Također je rekao kako su bivšu Upravu Uljanik grupe upozoravali da je plan restrukturiranja bio pun nedostataka, da je to potvrdila i Europska komisija.

"Nova Uprava radi na novom planu, strateškog partnera je odabrala Uprava, a mi smo se itekako angažirali na nekoliko strana da vidimo tko bi drugi mogao biti partner, razgovori se vode, mnogi su povjerljivog karaktera zbog prirode posla", rekao je Plenković.

"Radimo s punom vjerom da hrvatska brodogradnja treba opstati i u Puli i Rijeci, no stanje u kojem je Uljanik grupa nije nimalo jednostavno, problemi su akumulirani. Politika moje Vlade je odgovorna i solidarna, razumije potrebe radnika i brodogradnje, ali više u ovom trenutku ne možemo reći jer se razgovori vode, no angažman resornog ministarstva je kontinuiran", istaknuo je.

Plenković: Ili ćemo kupiti onakve zrakoplove kakvi su ponuđeni u procesu koji se vodio ili će se taj natječaj poništiti

U vezi s kupnjom vojnih aviona, Plenković je rekao da "situacija s aspekta Vlade nije nimalo opterećujuća".

"Mi smo lani poslali posebna izaslanstva u Izrael i u SAD, a prije donošenja odluke u Vladi nisu postojale nikakve indicije da će doći do problema. Teret dobivanja suglasnosti SAD-a preuzela je izraelska strana, a Hrvatska je u poziciji da je sve što smo napravili bilo u dobroj vjeri, sukladno proceduri natječaja, pa je u ovom trenutku stvar isključivo na odnosu između Izraela i SAD-a", rekao je.

Istaknuo je da modifikacije odobrenoga na natječaju ne može biti.

"Ili ćemo kupiti onakve zrakoplove kakvi su ponuđeni u procesu koji se vodio, ili će se taj natječaj poništiti, tu nemam ni trunke dileme jer bi sve drugo bilo dezavuiranje samoga natječaja, a to ne dolazi u obzir", istaknuo je. 

Na pitanje je li to mrlja za Hrvatsku kao malu zemlju koja ovisi o volji velikih sila, premijer je odgovorio da je to "banaliziranje ove teme". "To ne dopuštam da se događa, što se nas tiče i tima koji se time bavio, stvari su obavljene profesionalno, a u trenutku prije donošenja odluke ovakvih indicija nije bilo", dodao je.

Na pitanje je li Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture favoriziralo odvjetnika Borisa Šavorića prilikom dobivanja poslova na natječaju za konzultantski projekt za nekoliko željezničkih tvrtaka kako bi se kvalitetnije upravljalo imovinom kojom te tvrtke raspolažu, premijer je odgovorio kako o tome ne zna ništa.  Istaknuo je kako mu je ministar Oleg Butković uoči današnjeg sastanka rekao da je cijeli proces upravljanja imovinom i željezničkom infrastrukturom i podjela te imovine zapravo projekt koji datira još iz vremena ministra Hajdaša Dončića, da taj projekt traje tri godine, da je napravljen transparentno, da je konzorcij koji se javio imao najbolju ponudu.  "Povezanost sa mnom ili bilo kavim utjecajem najodlučnije odbacujem", rekao je premijer. 

Predsjednik Vlade također je rekao kako nije razgovarao sa svojim zamjenikom u stranci Milijanom Brkićem.

Kategorije: Hrvaška