Jutarnji list

Syndicate content
RSS latest articles feed for: jutarnjiList, and section: Front Page.
Updated: 20 min 33 sek od tega

VOZILI SMO SEAT ARONU: crossover prostranij od Ibize, a manji od Atece u Hrvatsku stiže u siječnju po cijeni od 119.859 kuna

Sob, 18/11/2017 - 17:02

Godine neispunjenih planova i lutanja u potrazi za primjerenim mjestom unutar grupe Volkswagen i na tržištu stvar su prošlosti. U tri kvartala 2017. Seat je bilježio ustaljeni dvocifreni rast prodaje čemu su najviše doprinijeli Leon, Ibiza i Ateca. I dok su tradicionalni modeli ispunili očekivanja, prvi španjolski SUV ih je nadmašio. Ateca se s lakoćom probila među deset najprodavanijih u svom segmentu, a isto se očekuje i od Arone.

VOZILI SMO SEAT ARONU: crossover manji od Atece stiže u siječnju po cijeni od 119.859 kuna 

Foto. Seat

Novi SUV (od Atece kraći 23 cm), nastao je na MQB AO platformi koju već koristi Ibiza. No, to nije jedino što je Arona pokupila od Ibize. Uočljive su i stilske poveznice, ali povišena podnica (19 cm), kao i elegantna kromirana letvica što se s podnožja bočnih stakala razvlači na treći krovni nosač s ugraviranom oznakom X, razbijaju svaku nedoumicu prvog pogleda. Kao i kod većine konkurenata (Renault Captur, Peugeot 2008, Kia Stonic, Hyundai Kona...) ponuđena je dvobojna karoserija (68 kombinacija), na što se nadovezuju i mogućnosti uređenja unutrašnjosti koja je u osnovi ista kao u Ibizi. Za dodatni offroad ugođaj (4x4 pogon nije predviđen) nisu izostali crni zaštitni profili na lukovima kotača, pragovima i podnožju odbojnika, te zaštita podvozja u boji aluminija.

Arona je 8 cm duža, 11 viša, a razmak među osovinama razlikuje se tek za par milimetara u odnosu na Ibizu. Ipak, prtljažnik je za 50-ak litara veći (400), dok se za upravljačem sjedi 5 cm više. Osim prostranijom unutrašnjošću pažnju privlači i bogatom serijskom opremom, te podužom listom dostupnih doplata među kojima je DSG mjenjač, 18 colni kotači, vrhunski audio sustav, te prilagodljivi ovjes, a najavljen je i TFT zaslon. U Hrvatsku Arona stiže početkom godine s početnom cijenom od 119.859 kn za 1.0 TSI (95 KS) s paketom opreme Reference. Isti trocilindarski motor bit će ponuđen i u snažnijoj izvedbi (115 KS), a u mjesecima koji slijedi ponudu će upotpuniti 1.5 TSI sa četiri cilindra i 150 KS, te turbodizelski 1.6 TDI sa 95 odnosno 115 KS. Kao i kod ostalih modela Seata, uz već spomenuti Reference, predviđeni su i paketi opreme Style, FR i Xcellence.

SEAT Arona 023H_HQ.jpg 

Pored 1.6 TDI u snažnijoj izvedbi, isprobali smo i 1.5 TSI. Radi uglađeno, gotovo je nečujan na nižim okretajima, a pored solidne konjice krasi ga i 250 Nm okretnog momenta u području od 1500 do 3500 okretaja. Više nego dovoljno da Arona postane živahna i okretna, spremna i za razvlačenje okretaja u što se uklapa ručni mjenjač preciznog, relativno kratkog hoda i dobro raspoređenih omjera. Sa 150 konja pod prednjim poklopcem na vidjelo izbijaju i vozne osobine. Unatoč povišenoj karoseriji nema snažnijeg odstupanja od ugođaja koji u vožnji pruža Ibiza. Upravljač i ovjes ulijevaju povjerenje, a solidnoj oslonjenosti na podlogu pridonose i 18 colni kotači. No, isti su krivi i za poneki dodatni zvuk rulanja kotača pri većim brzinama, poneku vibraciju više na oštrijim neravninama te za poneki decilitar veću potrošnju. No, zanemarimo li taj detalj, Arona pruža dobra kompromis između udobnosti i dinamičkih osobina.

Ukratko

Arona je prva u segmentu koja kupcima nudi prilagodljivi ovjes (FR paket), a poseban naglasak stavljen je na personalizaciju. Na listi doplata je i dvobojna karoserija u čak 68 kombinacija

Nakon Arone, Seatova ofenziva u SUV klasi nastavlja se modelom dimenzijama većim od Atece (7 sjedala). Ime još nije poznato, a putem interneta pristiglo je preko 130.000 prijedloga, čak i s tržišta na kojima Seat nije prisutan

Turbobenzinac 1.5 TSI s maksimalnih 250 Nm na 1500 okretaja vuče kao dizelaš, samo tiše i s manje vibracija, a prema tvorničkim podacima prosječna potrošnja je privlačnih 5,1 l/100 km

Kategorije: Hrvaška

MONS. JURE BOGDAN POVODOM DANA SJEĆANJA NA ŽRTVE U ŠKABRNJI 'Pravi odgovor na zlo nije mržnja nego ljudska blizina i ljubav'

Sob, 18/11/2017 - 16:53

Vojni ordinarij mons. Jure Bogdan je u subotu u propovijedi u Crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Škabrnji, na 26. obljetnicu masakra koje su u tom mjestu počinile JNA i paravojne srpske postrojbe, naglasio kako su pravi odgovor na zlo uvijek samo ljudska blizina, ljubav i pažnja, a ne osveta i mržnja jer mržnja donosi mrak iz kojeg se nikad ne vidi cjelovita istina.

"Ovdje kao i u svim sličnim situacijama razbojstava i ubojstava, vrijede kršćanska načela i valja ih poštovati. Ne može se mržnjom pobijediti mržnja. Ne može se osvetom pobijediti zlo. Ako na zlo pokušavamo odgovoriti zlom, onaj koji nam je nanio zlo uspio je. I nas je uveo u labirinte mržnje i sunovratio u ponore zla. Doveo nas je na svoju neljudsku razinu," rekao je mons. Bogdan na misi za sve stradale u Domovinskom ratu kod spomen-obilježja masovne grobnice „Ruža za poginule branitelje i civile“, u Crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije.

"Osveta je nemoć izazvana zlom. Promašen je pokušaj onih koji duboke rane poznate i manje poznate iskorištavaju za vlastite interese, bez poštovanja i samilosti prema poginulima. Poigravati se dostojanstvom poginulih žrtava i s patnjom živih, veliko je zlo," rekao je i dodao da je potrebno što prije zaklopiti ove ružne stranice i okrenuti se budućnosti.

Kolonom sjećanja "Korak po korak", u kojoj je bilo više od 15.000 ljudi iz svih krajeva Hrvatske, u subotu je u Škabrnji obilježen Dan sjećanja na žrtve masakra koji su u Škabrnjki počinili pobunjenici i JNA. Škabrnja je imala 86 žrtava.

Kod spomen obilježja vijence su položili državno izaslanstvo u kojemu su bili potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, potpredsjednik Hrvatskog sabora Milijan Brkić, ministar turizma Gari Cappelli i ministar prometa, pomorstva i infrastrukture Oleg Butković, te izaslanstva Zadarske županije i brojnih braniteljskih i civilnih udruga.

Dan sjećanja na žrtve u Škabrnji završio je komemorativnim skupom na Trgu Franje Tuđmana i polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća ispod središnjeg križa na Groblju sv. Luke.

Kategorije: Hrvaška

NA SPLITSKOM AUTOBUSNOM KOLODVORU PRONAĐEN MRTAV MUŠKARAC Tijelo 36-godišnjaka otkrila je čistačica rano ujutro, kraj njega je bio narkomanski pribor

Sob, 18/11/2017 - 16:39

Tridesetšestogodišnji Dubrovčanin pronađen je mrtav u subotu oko sedam sati ujutro u zahodu splitskog autobusnog kolodvora, piše Slobodna Dalmacija.

Njegovo mrtvo tijelo vidjela je čistačica kada je na početku radnog dana počela čistiti sanitarne prostore.

Pored muškarca je pronađen narkomanski pribor pa je predoziranje najvjerojatniji uzrok njegove smrti.

Odmah je obaviještena policija koja je izišla na teren i napravila očevid, a tijelo je prebačeno na splitsku patologiju. Državno odvjetništvo izdalo je nalog za sudsko-medicinsku obdukciju kojom bi se trebao utvrditi uzrok smrti.

Kako se u ovom slučaju očigledno ne radi o kaznenom djelu, splitska policija o ovom događaju nije našla za shodno obavijestiti javnost iako je tijelo pronađeno u javnom prostoru.

Kategorije: Hrvaška

ANDABAK I TUI NAJAVILI NOVI PROJEKT SAMO ČETIRI DANA OD OBJAVE DA IDU U JOINT VENTURE Sutivan nakon Lemongardena dobiva još tri luksuzna hotela

Sob, 18/11/2017 - 16:36

Poduzetnik Jako Andabak, vlasnik 11 hotela diljem kontinenta i Jadrana, spreman je za novu veliku hotelsku investiciju: u petak je na burzi objavio kako na području otoka Brača, točnije mjesta Sutivana, gradi tri nova hotelska objekta, i to na zemljištu površine 320 tisuća četvornih metara.

Točnije, Andabak nove hotelske kapacitete gradi u suradnji s TUI-jem, kompanijom kojoj je njegova tvrtka Hoteli Tučepi d.o.o prošli tjedan prodala 50 posto tvrtke Punta Zlatarac u čijem se vlasništvu nalazi u srpnju otvoren i novouređen TUI Blue Jadran hotel.

Prema najavama koje je Andabak prije tjedan dana objavio na burzi, posljednjom akvizicijom TUI i Sunce Koncern obvezali su se oformiti novo povezano društvo, takozvani “joint-venture” pod nazivom Punta Zlatarac Tučepi u kojem će TUI imati 51, a Sunce koncern 49 posto udjela te koje će biti upravljač i vlasnik svih hotela u vlasništvu tvrtke.

Zemljište

Do četvrtak to je bio jedino TUI Blue Jadran, ali prema najnovijim najavama zajednička će kompanija ipak upravljati s minimalno četiri hotelska objekta nakon što se, u zasad nepoznatom periodu, na području Sutivana sagrade još tri nova hotela.

Zasad je nepoznato još puno detalja oko najnovije investicije pa tako iz Sunca koncern nije moguće dobiti informaciju o planiranoj vrijednosti ulaganja, a kamoli rokovima, kapacitetima, kategorijama objekata ili datumu otvaranja.

Poznato je samo to kako je zajednička kompanija Punta Zlatarac Tučepi 16. studenog, kao dio završne faze joint-venture transakcije s TUI-jem, zaključila kupnju turističkog zemljišta u Sutivanu s namjerom gradnje triju novih hotela.

“Zemljište predstavlja iznimnu lokaciju za razvoj novih turističkih objekata. Riječ je o površini od 32 hektara, uz direktan pristup obali te dobre infrastrukturne povezanosti”, stoji u priopćenju Sunca Koncern.

Brački brendovi

Hotelima će tako upravljati zajednička kompanija, a ne otkrivaju ni imena budućih TUI-jevih bračkih brendova koji bi, kažu, trebali biti poznati u narednom periodu.

“Osim toga, projekt će donijeti dodatnu vrijednost našim postojećim operacijama na Braču, preko društva Hoteli Zlatni rat d.d”, poručuju iz Andabakova koncerna.

Jedini zasad postojeći hotel u vlasništvu Punte Zlatarac Tučepi, TUI Blue Jadran, otvoren je 1. srpnja ove godine, a pored smještaja koje pruža u 161 sobi, objekt s pet zvjezdica ima i tri restorana, tri bara, dva vanjska bazena, fitness, spa i sobe za relaksaciju te je namijenjen uglavnom obiteljima i parovima.

Novi hoteli kojima će Andabak upravljati u suradnji s TUI-jem, kažu, nalazit će se na rijetkom preostalom bračkom turističkom zemljištu s direktnim prilazom moru, a gostima će na raspolaganju u blizini biti i dvije lagune.

Aktivan i na kontinentu

U međuvremenu, hercegovački poduzetnik aktivan je i na kontinentu pa je tako nedavno najavio da planira rušiti stari hotel Termia u sklopu Bizovačkih toplica i na njegovom mjestu sagraditi novi objekt.

Andabak je Bizovačke toplice na sedmoj po redu dražbi kupio 2014. godine, i to nakon što je tvrtka završila u stečaju.

Dosad je u Bizovac uložio više od 50 milijuna kuna te sagradio novi bazen s najvećim valovima u Hrvatskoj, kompletno novo lječilište s najmodernijom tehnologijom, uredio unutarnje bazene, prilaze i gastropunktove.

U gradnju potpuno novog hotelskog kompleksa u sklopu toplica planira uložiti 10 milijuna eura, a sljedeće investicije očito su hoteli na Braču. Osim hotela koji trenutno tamo posluju u njegovu vlasništvu, Andabakova hotelska kuća Bluesun većinski je vlasnik i bračkog aerodroma.

Kategorije: Hrvaška

Divan dom mlade poslovne žene u Zagrebu

Sob, 18/11/2017 - 16:20

Profil stan mlade poslovne žene u Zagrebu  

Bila je to klasična hrvatska priča. Mlada poslovna žena iz Zagreba, nakon 12 dugih godina života u podstanarstvu, odlučno je krenula u potragu za prostorom koji bi s veseljem mogla nazvati domom. Kaže, potpuno je bila svjesna onog što želi. Ali i što može. Trebalo je samo pronaći pravu stvar koja će pomiriti snove i realnost. – Tijekom svog podstanarskog staža stanovala sam u svakakvim stanovima. I baš svaki od njih pokušala sam urediti po svom ukusu i guštu.

zagreb-01-04-2014-stan-u-spanskomstan-19

zagreb-01-04-2014-stan-u-spanskomstan-9

zagreb-01-04-2014-stan-u-spanskomstan-16 

No, ipak nijedan od tih stanova, koliko god se trudila, nije bio dom u pravom smislu riječi – priča nam Svjetlana koja je savršen stan pronašla relativno brzo i bezbolno. – Na putu do posla, u naselju Špansko, svakodnevno sam prolazila pored gradilišta koje se pripremalo za početak gradnje. Slikala sam ploču na kojoj je pisao broj agencije koja je trebala prodavati stanove kada zgrada bude gotova, kontaktirala sam ih i mailom dobila nacrt stana koji mi se odmah svidio. To je zapravo bila ljubav na prvi pogled. Jednostavno sam znala da se moram useliti baš u taj stan.

zagreb-01-04-2014-stan-u-spanskomstan-15 

To je onaj neki osjećaj koji vas obuzme, ono kada znate sa sigurnošću da je to to – kaže Svjetlana koja je u svoj sadašnji dom prvi put ušla kada je bio u fazi gradnje. Na sreću, u tom trenutku bilo je moguće još raditi neke preinake. Naime, silno je htjela promijeniti raspored blagovaonice i kuhinje. Kako bi se to postiglo, bilo je potrebno mijenjati plinske instalacije, cijevi za vodu te razmjestiti neke radijatore. Nadalje, u hodniku je srušen jedan zid, maknuta su vrata i ugrađena staklena klizna vrata koja ulaze u zid kako bi u tom dijelu stana bilo više svjetlosti.

zagreb-01-04-2014-stan-u-spanskomstan-8

Organizacija stana je sljedeća: 65 četvornih metara, s ulaznih vrata se ulazi u hodnik koji vodi u dvije spavaće sobe, kupaonicu i gostinjski WC. U produžetku hodnika s lijeve strane nalazi se centralni dio stana koji čine kuhinja, blagovaonica, dnevni boravak i balkon. – Zapravo je raspored prostorija jako dobar i svi koji su vidjeli stan kažu da im se čini puno prostraniji nego što je to zaista kvadraturom. Posebno mi se sviđa što postoji jasna podjela na tzv. aktivni dio životnog prostora (dnevni boravak, blagovaonica i kuhinja) i onaj intimni (spavaće sobe i kupaonice).

zagreb-01-04-2014-stan-u-spanskomstan-5

zagreb-01-04-2014-stan-u-spanskomstan 

I sviđa mi se što je taj aktivni dio stana jako funkcionalan, bez nepotrebnih pregrada, sve je open space. Taj centralni dio stana je i moja omiljena prostorija ili, kako volim reći, nezamjenjiva oaza mira, i to najviše zbog toga jer je svijetla i opuštajuća zbog prirodnog svjetla što dopire kroz balkonska vrata i prozore, ali i zbog odabira bijele boje namještaja te svijetlih tonova materijala. Isto tako, zidovi dnevnog boravka obojani su puderastom bojom, zbog čega se prostor čini još toplijim – objašnjava simpatična Svjetlana i ističe kako je nakon što se konačno uselila i krenula s uređenjem stana već imala dio namještaja koji je bio kupljen za podstanarske stanove prije.

zagreb-01-04-2014-stan-u-spanskomstan-20

zagreb-01-04-2014-stan-u-spanskomstan-3 

Dok je uređivala svoj novi dom, kaže, imala je cilj da u konačnici on bude prostor s dušom. U pravom smislu te riječi. Sretan spoj elegancije, šarmantnog minimalizma i nenametljive ljepote. Baza mi je bila bijela boja, ali nisam željela da rezultat bude sterilan. Zato sam pažljivo uređivala svaki centimetar svog novog doma, trudeći se da rezultat zadovoljava funkcionalnost, ali i estetiku. U hodniku se tako nalaze bijeli ormari visokog sjaja, bez ručkica i izrađeni po mjeri kako bi sav prostor bio iskorišten, a kako opet ti isti ormari ne bi bili prenapadni.

zagreb-01-04-2014-stan-u-spanskomstan-6

zagreb-01-04-2014-stan-u-spanskomstan-17 

U istoj prostoriji odlučila sam se poigrati sivim nijansama i prugama, i to kako bi svi odmah znali kako sam pravo dijete s mora – smije se Svjetlana i dodaje kako detalje i poruke na zidu često mijenja. Ovisno o raspoloženju i prilici. U spavaćoj sobi također prevladavaju sive nijanse koje djeluju umirujuće i opuštajuće. Zid iza uzglavlja kreveta krasi naljepnica rascvjetale grane trešnje, rad djevojaka iz dizajnerskog studija V*ile. – Volim reći kako je spavaća soba moja mala privatna bajka – otkriva Svjetlana dok nas uvodi u kuhinju.

zagreb-01-04-2014-stan-u-spanskomstan-18 

Mala, ali već na prvi pogled jasno funkcionalna, kuhinja je rađena po mjeri u kombinaciji svijetlog i bijelog drva. – Bojano kaljeno staklo na zidu pokazalo se kao pravi pogodak jer je efektno i lako za održavati – ističe i dodaje kako je namještaj za stan većinom kupljen u Ikei, Emmezeti, Amelie i Lesnini. – Sitnice sam, pak, kupovala gdje bih stigla. Na Britancu, na čestim putovanjima, a skupljala sam ih i na rodnom Hvaru. Neke od njih sam često sama brusila i bojala te im tako dala novi sjaj. Volim od starih stvari raditi nove. To me zabavlja i opušta. Kako vidite, volim svijetle tonove.

zagreb-01-04-2014-stan-u-spanskomstan-7

zagreb-01-04-2014-stan-u-spanskomstan-13 

Ne zagušuju prostor i uvijek imaš priliku nekim sitnicama i bojama raditi preinake i promjene – objašnjava Svjetlana. Iako je stan zaista predivan, ono što nas je najviše oduševilo u njemu ljupki je maleni balkon. Pravi gradski, s ne baš najboljim pogledom kako bi to možda bio slučaj da se Svjetlanin stan nalazi negdje na moru, ali zato tako dobro osmišljen i uređen da se vrlo lako može usporediti s onim koje viđamo po talijanskim i francuskim časopisima. – Uređenje malenog balkona na koji gledam iz dnevnog boravka bio je pravi gušt za mene.

zagreb-31-03-2014-terasa-u-spanskomterasa-2 

Krasi ga začinsko i mediteransko bilje, među ostalim maslina, naranča, limun, kadulja, melisa, origano, lavanda, ružmarin i neizostavna metvica koju najčešće koristim spravljajući osvježavajuće koktele u toplim večerima za svoje prijatelje i obitelj. Obožavam te opojne mirise koji me bude ujutro i s kojima tonem u san navečer. Na balkonu je i mnogo lanternica i sitnica koje mu daju poseban šarm. No, moram priznati kako se izgled balkona često mijenja jer mi brzo dosade stvari, a moram ga i prilagoditi godišnjem dobu.

zagreb-31-03-2014-terasa-u-spanskomterasa-9 

zagreb-31-03-2014-terasa-u-spanskomterasa-7

zagreb-31-03-2014-terasa-u-spanskomterasa-6 

zagreb-31-03-2014-terasa-u-spanskomterasa 

Najčešće mijenjam presvlake na jastučićima, boje i detalje – priča Svjetlana koja voli provoditi slobodno vrijeme na balkonu jer je podsjeća na njezin Hvar. Za kraj, pitali smo vlasnicu što joj je najljepše u njezinu stanu. – Defintivno osjećaj kada ulazim u stan i kada zatvorim vrata iza sebe. Osjećam se kao da ostavljam sve brige, užurbanost i ludi ritam koji nas svaki dan prate. Kao da sam ušla u neki sasvim drugi svijet. Osim što sam okružena dragim stvarima, stan svojim tonovima kao da poziva da se smirite. Jednom prilikom moja prijateljica je rekla da se ovdje osjeća kao da je došla na wellness. To je, mislim, najbolji opis mojeg doma – sa smiješkom zaključuje Svjetlana.

Stan mlade poslovne žene u Zagrebu 

Foto: Biljana Gaurina/Hanza Media

Kategorije: Hrvaška

Podijeljena Srebrenica čeka presudu Mladiću

Sob, 18/11/2017 - 16:04

Almir Salihović sjedi u svojem uredu u Srebrenici, čekajući da sud UN-a donese presudu čovjeku optuženom za ubojstvo njegovih nećaka i ujaka 1995. godine.

Nada se samo pravdi, ničemu drugome.

Tom je poslovnom čovjeku bilo deset godina kada je s ocem i bratom bježao kroz šumu slušajući pucnjavu bosanskih Srba iza svojih leđa.

U danima nakon toga, u Srebrenici je ubijeno 8000 muslimanskih muškaraca i dječaka.

Sljedeći tjedan Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju donijet će presudu Ratku Mladiću, bivšem generalu bosanskih Srba optuženom za srebrenički genocid i druge ratne zločine, uključujući i opsadu Sarajeva.

Njegovo proglašenje krivim 22. studenoga donijet će "neku osobne zadovoljštinu žrtvama", rekao je Salihović za Reuters u uredu svoje autoprijevozničke tvrtke u Srebrenici, kamo se njegova obitelj vratila 2004. godine.

Ali neće donijeti ništa drugo, a sigurno neće zacijeliti duboke traume i još uvijek postojeći jaz podjela, dodao je.

"Za većinu Srba on će ostati junak, ostalima će i dalje biti krvnik i zločinac, a mi ćemo i dalje živjeti svatko na svojoj strani, jedni uz druge i nikada zajedno", rekao je.

"Nosimo teret stravičnog zločina koji opterećuje međunacionalne odnose", dodao je.

Srbi tvrde da su obje zajednice žrtve

Ostavština zapovjednika koji je vodio vojsku bosanskih Srba u brzom preuzimanju dvije trećine zemlje tijekom 1992-95 još uvijek razdvaja Bošnjake i Srbe.

Za srebreničke muslimane, Mladić je simbol kaosa i ubojstava koji su uslijedili nakon što su njegove snage zauzele istočne enklave pod zaštitom UN-a gdje je utočište potražilo oko 40.000 muslimana iz istočne Bosne.

Srbima je ponosni general, uspješan u osvajanju teritorija s malo žrtava na svojoj strani.

Aktualni gradonačelnik Srebrenice Mladen Grujičić, etnički Srbin, kaže da srebrenički masakr nije genocid i da su dva međunarodna suda koja su tako presudila nenaklonjena Srbima.

"Trebat će još mnogo godina da se otkrije cjelokupna istina, koja ne favorizira nijednu stranu", rekao je Grujičić za Reuters.

"Kada su visoki politički ulozi na stolu, obje zajednice su žrtve", dodao je bez drugih objašnjenja. 

"Život po kazni"

Srebrenica je sada grad u kojemu živi oko 7000 bošnjačkih muslimana i Srba. Stanovnika je sve manje. Žive jedni uz druge, sumnjičavi jedni prema drugima i podijeljeni prošlošću.

Jedino što im je zajedničko je siromaštvo. U gradu su prazne kuće koje su ljudi napustili u potrazi za boljim životom.

Danas je jedina gradska 'znamenitost' groblje sa 6.750 snježnobijelih nadgrobnih spomenika (nišana). Ostale žrtve još nisu pronađene.

"Godine 2010. pokopala sam svoju djecu i muža. Nikome se to više nikad ne smije dogoditi. Sada živim sama, a nisam trebala živjeti sama da nije bilo nekih usijanih glava", rekla je Hatidža Mehmedović.

Ta 66-godišnja žena svaki dan obilazi grobove muža i dvojice sinova ubijenih u pokolju za koji se smatra da je najgore masovno ubojstvo u Europi nakon Drugoga svjetskog rata.

"Nije ovo život, ovo je pakao, život po kazni", rekla je Mehmedović za Reuters.

Dalje, u smjeru jugozapada, u Mladićevu rodnom mjestu Božanovićima njegovi rođaci također čekaju sudsku presudu. Boje se da bi mogao biti osuđen za zločine koje, misle oni, nije počinio.

"Bio bih najsretniji da umre prije presude", rekao je njegov ujak Mile Mladić za Reuters.

"Onda bismo mu u selu podignuli veliki spomenik i napisali istinu. Sve ovo što se dogodilo ne odgovara istini. General nije kriv", rekao je. 

Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY)  izreći će presudu Ratku Mladiću u srijedu, 22. studenoga.

Kategorije: Hrvaška

MUZEJ HOLOKAUSTA U ZAGREBU Projekt koji ne smatraju svi Židovi dobrom idejom

Sob, 18/11/2017 - 16:04

Osnivanje Muzeja Holokausta tek je u povojima, nema ni konkretnog plana postave, ni artefakata, ni kustosa, ni osiguranog novca za izgradnju, ni raspisanog arhitektonskog natječaja, a već je izazvalo niz političkih kratkih spojeva. Zna se samo loka­cija: do 2019. trebalo bi izgraditi Muzej Holokausta u oronuloj kotlovnici kompleksa u Branimirovoj ulici, Prvoj hrvatskoj tvornici ulja, koju je osnovao Samuel David Alexander, utjecajni zagrebački Židov. Projekt vodi Nataša Popović, direktorica Festivala tolerancije izraslog iz Festivala židovskog filma, a za njegovu realizaciju istoimena udruga i Grad Zagreb osnovali su ove godine u gradskom prostoru Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na Holokaust. I prije nego što je javnost uspjela saznati o čemu se uopće radi, burno je reagirao Zoran Pusić u ime Antifašističke lige, ali i predsjednik Koordinacije židovskih općina Ognjen Kraus.

Problematični naziv

Njihove se kritike, ukratko, svode na sljedeće: hrvatskom društvu treba muzej žrtava ustaškog režima u kojemu su stradali i Srbi, i Romi, i Hrvati, a ne “samo” Židovi, pa je isticanje Židova, iako hvalevrijedno, nedostatno. Argument za to, ustvrdio je Pusić, krije se u samom nazivu Holokaust kojim se označava genocid nad Židovima počinjen od nacističke Njemačke i o njoj ovisnih kvislinških režima, ali ne i nad drugim narodima. Potječe od grčke riječi holokaustos koja doslovno znači “cijeli spaljen” i označava žrtve paljenice, životinje koje su kao žrtve Bogu bile spaljivane na oltarima.

ZoranPusic1-210617.jpg 

Obojica su se javno zapitali i kakvog smisla ima još jedan muzej pored onog u Jasenovcu, ali i Šoa-akademije (prema hebrejskom shoah: velika nesreća), jer i jedan i drugi imaju simboličan broj posjetitelja. Otud i jetka Pusićeva poruka organizatorima da je “NOP bio najveći kolektivni pravednik među narodima pa bi organizatori Muzeja u staroj tvornici Zvijezda mogli ipak na pročelju zgrade ostaviti stari simbol tvornice (zvijezdu petokraku), kako se pod tolerancijom ne bi serviralo licemjerje”.

“Loša posjećenost i zapuštenost Jasenovca najveća je sramota hrvatske države. Jasenovac, nažalost, nije nikada zaživio kao obrazovni centar. Muzej Holokausta neće biti posvećen stradanjima samo Židova, iako su oni naša primarna tema i opsesija”, govori Nataša Popović i naglašava kako joj je žao što je nastao “cirkus” prije nego što su sjeli i razgovarali. Odmah je, otkrit će, nazvala Pusića i upozorila ga da nije u redu da ih kritizira a da uopće ne zna kakav im je plan. Jer, tvrdi Nataša Popović, “nitko neće biti isključen, ali ne mogu svi biti organizatori projekta”. I dodaje: “Nama za uspješnost ovog projekta, da bi Muzej doista živio, trebaju svi, ne samo predstavnici Židova nego i Roma i Srba – da nam kažu kako hoće da njihove etničke žrtve budu predstavljene. Sigurno nećemo ništa raditi dok se ne konzultiramo s dr. Ivom Goldsteinom, jednim od najvećih stručnjaka za Holokaust. Smisao našeg postojanja jest da promičemo toleranciju u društvu koje opasno pleše na rubu i treba mu samo iskra do fatalnog zapaljenja.”

popovic-231017.jpg 

Kaže da ne razumije zamjerke da se Muzej samim imenom legitimira kao muzej za stradanje Židova jer planiraju uključiti sve. “Što to znači? Kakva je to poruka? Da netko ima nešto protiv toga da se priča o broju stradalih Židova?”

Rad na edukaciji

I objašnjava kako su i zašto nastali: “Naš je Centar široka platforma za promicanje tolerancije i ljudskih prava, svih boja, oblika i izvedenica, a Muzej Holokausta, koji bi trebao biti muzej tolerancije, jedan je značajan dio, ali ne i jedini. Centar će imati multifunkcionalne dvorane za izložbe, predstave, malo kino… Mnoge zemlje sve više rade na edukaciji jer se desnica ponovno budi. Jedini način jačanja svijesti jest edukacija, da ljudi dođu, vide i čuju – kroz festival i edukacijska jutra vidjeli smo kako na djecu djeluju autentična svjedočanstva ljudi koji su preživjeli logore i kako se s time ništa ne može mjeriti. Kakav preokret se dogodi kad djeca na vlastite uši čuju Branka Lustiga ili Olega Mandića, kad shvate da su u njihovim godinama bili logoraši, i među onima koji su se na početku projekcije smijuljili! Branko često zna reći: Pazite, jer jako je malo potrebno da se ljudi prebace na mračnu stranu”, govori Nataša Popović. U Muzeju Holokausta trebala bi, kaže, biti prikazana povijest Holokausta, s posebnim naglaskom na onaj u Hrvatskoj.

“Nismo uopće htjeli ići u javnost sve dok projekt ne postavimo na čvrste noge. No, zapuhnula nas je bura. Svi ovi koji se sad bune, da su napravili muzej prije 20-30 godina, možda ne bismo imali ovakvu situaciju”, uvjerena je Nataša Popović. Otkriva da je projekt razrađen u tri faze. U prvoj fazi planira se izrada sinopsisa stalnog postava. Ideja je da okupe šest timova domaćih i inozemnih stručnjaka, s time da će nekoliko arhitekata i dizajnera koji su im zanimljivi pozvati direktnim pozivom, a ostalo ide na javni natječaj. Timove će sačinjavati povjesničar, umjetnik, arhitekt, dizajner, muzeolog, psiholog i ljudi koji su preživjeli stradanja. Cilj im je prikupiti iskustva Židova, Roma, Srba, antifašista, homoseksualaca, osoba s invaliditetom, Jehovinih svjedoka, svećenika. U drugoj fazi prikupljat će se artefakti i istraživanja provedena u Hrvatskoj te videoarhiv prve Šoa-institucije u svijetu posvećene povijesti, istraživanju i sjećanju na holokaust u kojoj su suosnivači Steven Spielberg i Branko Lustig sačuvali 55.000 svjedočanstava – na temelju toga koncipirat će jedinstveni Esej – podlogu za izradu stalnog postava.

132821709.jpg 

Koncept stalnog postava

“Sve to postoji, ali stručnjaci će provesti analizu i odrediti koje su to stvari važne da postanu dio Eseja. U trećoj fazi razradit će se koncept za stalni postav; formirat će se tri tima po direktnom pozivu, provesti javna rasprava i izabrati žiri koji će odrediti što točno u Muzeju treba biti. Komisija sve odluke namjerava uskladiti s Memorijalnim muzejom Spomen-područja Jasenovac, Lipa pamti, Jad Vašem, Memorijalnim muzejom Holokausta u Washingtonu... Ispred zgrade Uljare postavili bismo rad autora Roberta Wilsona, renomiranog američkog kazališnog redatelja i vizualnog umjetnika”, planira Nataša Popović i objašnjava kako je baš tvornica ulja simbolička poveznica Centra i Muzeja jer ju je osnovao Samuel David Alexander, velika figura potisnuta u zaborav, a povijest ga pamti kao osnivača zagrebačke burze, koji je značajno utjecao na život Zagreba. Sa suprugom je od ustaškog režima pronašao utočište u sanatoriju u Klaićevoj, a potom kod dr. Đure Vranešića. Umro je prirodnom smrću 1943. godine, a većina njegove obitelji stradala je u NDH.

Procelje.jpg 

“Za nas je u ovoj fazi ključno da imamo kompleks s riješenim imovinskopravnim odnosima jer je to golem problem kod nas i osnovni uvjet da možemo aplicirati na EU fondove za napuštene industrijske objekte. Nemamo baš puno vremena – što uspijemo napraviti do 2020., to je to, onda se fond gasi i sve propada, a dosad ni jedna vlada nije htjela raspisati natječaj.”

Nataša Popović smatra kako su dio negativnih reakcija navukli i time što su, kaže, “uspjeli dovesti do toga da se raspiše natječaj za spomenik za žrtve Holokausta nakon više od sedamdeset godina”.

Uzrujava je i činjenica da se Branka Lustiga, koji je kao dijete preživio Auschwitz, čije je užase pretočio u “Schindlerovu listu”, u hrvatskom diskursu pokušava diskvalificirati kao jednog od Židova koji se bave samo svojom promocijom. “Lustigov film je ključan jer je pomaknuo granice percepcije Holokausta. U Engleskoj i Poljskoj otvaraju se centri da pokažu stravu Holokausta, a naš je mentalitet  - svi protiv svih - takav da osporavamo i destruiramo umjesto da gradimo”, kaže Nataša Popović.

Suradnja s Lustigom

Ona svoju suradnju s Lustigom smatra svojevrsnim privilegijem.

“Ja sam imala ludu sreću da sam počela raditi s Lustigom i da smo se na neki način prepoznali”, ne krije Nataša Popović, jedna od tristotinjak onih koji su se na popisu stanovništva u Hrvatskoj deklarirali Židovima premda sama zajednica okuplja tisuću članova.

132821709.jpg 

Lustiga je upoznala kad je Vesna Domany, kći Eve Grlić i sestra Rajka Grlića, u Židovskoj općini inicirala ideju o festivalu židovskog filma, a ona je tada radila u Židovskoj općini. Za to je dobila i Krausovu podršku.

“Poslala sam pismo Branku Lustigu. I javio se. Rekao je: ‘Dobar dan, ja vam dobivam jako puno pisama, ali ovo me baš zaintrigiralo. Koliko će biti židovskih festivala?’ pitao me je. Kažem mu ja: ‘Za razliku od židovskih općina – samo jedan.’ Nasmijao se i rekao: ‘Vidim da ste pametni – dolazim’”, prisjeća se prve konverzacije s Lustigom, koja se pretvorila u 12 zanimljivih godina uspona, padova i kreacije. Lustig je pristao biti počasni predsjednik Festivala i Nataši Popović postao mentor i uzor.

Na zamjerke da se mala udruga ne može baviti velikim muzejom i da netko tko traje samo tjedan dana u godini nema sape za tako kompleksan posao Nataša Popović odgovara: “Da, mali smo, ali tako mali uspjeli smo napraviti edukaciju o Holokaustu za 25.000 mladih, i to besplatnu, zbog čega nam zamjeraju da nismo samoodrživi, a naša samoodrživost je upravo u dostupnosti. Pitajte druge je li lako privući publiku...”

To je teško pitanje za Ivu Pejakovića, ravnatelja Spomen-područja Jasenovca koje obuhvaća zgradu Kule i groblje u Staroj Gradiški, romsko groblje u Uštici i masovne grobnice u Krapju, Mlaki i Jablancu. Na dan našeg dolaska ne susrećemo ni jednog posjetitelja, ni u Memorijalnom muzeju ni na putu do Bogdanovićeva Cvijeta, do kojeg vode pružni pragovi – dio pruge kojom su u smrt transportirani logoraši. Uz prugu, kao spomen na logorske objekte i stratišta čuvaju se zemljani humci i udubljenja. Broj posjetitelja s 300 do 400 tisuća godišnje iz “najbolje” ere u sedamdesetima pao je na osam tisuća u prvoj godini otvaranja Muzeja 2006., a posljednjih se godina stabilizirao na oko 12.000, od čega sedam tisuća čine hrvatski građani, a pet strani – najviše iz Slovenije i BiH.

Berlinski primjer

Pejaković ne smatra da bi Muzej Holokausta bio suvišan i u koliziji s postavom u Jasenovcu. Drži da bi bio dobar za “strane turiste u Zagrebu koji bi htjeli vidjeti što se dogodilo u Hrvatskoj za vrijeme Drugog svjetskog rata”. Navodi primjer Berlina u kojemu postoji jako puno različitih muzeja vezanih uz Drugi svjetski rat. Ali i zamjećuje da “muzej koji bi stvarao nove sukobe i podjele nije dobar” pa predlaže da svi sjednu za stol i dogovore kako bi se izbjegle nove tenzije.

jasenovac-spomen16-171017.jpg 

“Ne znam kako je zamišljen koncept pa ga ne mogu ocjenjivati, ali znam da su potrebni novac i znanje i da je stvaranje postava proces koji traje godinama. Postav u Jasenovcu stvarao se četiri godine, a takva je praksa i vani, da se ne radi na brzinu”, govori Pejaković.

Na broj posjetitelja u Jasenovcu radikalno je utjecala promjena režima. Pejaković tumači: “U komunizmu je Jasenovac bio centralno mjesto komemoriranja civilnih žrtava Drugog svjetskog rata, u kojemu je socijalistička država nastala. Vlast i partija crpili su legitimitet iz NOB-a, koji ih je doveo na vlast. Najveći broj od tih 300-400 tisuća posjetitelja bile su školske grupe premda, prema istraživanju povjesničarke Snježane Koren, komunisti nisu nikada donijeli službenu odluku o obaveznom posjetu Jasenovcu – ali se on podrazumijevao. U Jugoslaviji je naglasak komemoriranja bio na vojnim žrtvama, a tek manjem dijelu na civilnim. Bitke iz NOR-a imale su važno mjesto u politici sjećanja. To se vidi i kroz filmove o bitkama na Neretvi, Sutjesci… Tito je često osobno prisustvovao komemoracijama na tim lokacijama. S druge strane, Tito nikada nije bio na komemoraciji u Jasenovcu. S novom državom mjesto centralnog komemoriranja postao je Vukovar kao simbol obrane nezavisne Hrvatske, a Jasenovac je za dio društva postao zbunjujuće mjesto.”

jasenovac-spomen8-171017.jpg 

Govoreći o premještanju HOS-ove ploče s pozdravom “Za Dom spremni” iz Jasenovca, o čemu su se mjesecima vodile teške polemike, Pejaković napominje da postoje zakoni koji zabranjuju isticanje obilježja što promiču nacionalnu, vjersku, rasnu mržnju, ali i članak koji zabranjuje poricanje zločina. “Mi gledamo stvari iz perspektive Drugog svjetskog rata, u kojemu je ustaški pokret pod tim pozdravom deportirao ljude u Jasenovac, a to je neprihvatljivo i uvreda za žrtvu.”

Krausova kritika

I za Židovsku općinu Zagreb i njezina predsjednika Ognjena Krausa rasprava o Muzeju Holokausta tek je lakmus za podijeljenost Hrvatske, zatrovane desničarenjem, relativizacijom ustaškog režima i podcjenjivanjem nacionalnog zločina kao univerzalnog zla. Kraus je, u Novom listu, izrazio skepsu prema osnivanju Muzeja Holokausta, upozorio je da njihovu Šoa-akademiju institucije ignoriraju te da Lustig na sve pristaje i da se pripremaju radna mjesta za “potrebite”. Kraus kaže da ne želi državi koja tolerira ustaške ploče biti alibi, ukras na reveru kako bi vlast mogla tvrditi da angažirano osuđuje ustaški režim. Pa shodno tome ni davati zakasnjeli legitimitet onima koji stvaraju nerazumljiv miks. Ili, kako to opisuje Ognjen Kraus, “jedan dan skidaju ploču s Titovim imenom, drugi dan premještaju ustaški pozdrav i stavljaju bistu Ivi Loli Ribaru, treći dan komemoriraju žrtve ustaškog terora, četvrti komunističkog režima kao da među njima ne postoji značajna distinkcija i kao da je potonji imao ozakonjen genocid”.

“Onog časa kada se država napokon izjasni o tome što je bila NDH, možemo razgovarati. Dok se Hrvatska ne pomiri s činjenicom što je bila NDH, koja je jedina u Europi donijela svoje rasne zakone i provela genocid nad Romima, Srbima, Židovima i političkim protivnicima, pa i nekim svećenicima, dotad ćemo seliti ploče iz Jasenovca u Novsku. To je zaista, oprostite, ali moram reći, dno dna! Vlada osniva Povjerenstvo za suočavanje s prošlošću koje treba reći što je bio pozdrav ‘Za Dom spremni’ kao da mi ne znamo što je bio – uputnica za smrt”, rezignirano kaže Kraus i nastavlja:

“Ako Hrvatska već smatra da treba podići spomenik žrtvama Holokausta, ja smatram da treba podići spomenik svim žrtvama ustaškog terora u Hrvatskoj. I Romi i Srbi i Židovi, već godinama s upravom Jasenovca vodimo borbu oko tamošnjeg postava koji ni u kojem slučaju ne pokazuje što je Jasenovac bio i ne radi osnovnu stvar, a to je edukacija. Jasenovac je jedan od 40 koncentracijskih logora koji su postojali u NDH. Vlast kao da želi sakriti strahote koje su tamo rađene.”

ognjen-kraus5-240417.jpg 

U pozadini Krausova nezadovoljstva leži činjenica da je Grad Zagreb na inicijativu predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović odlučio napraviti spomenik za šest i pol milijuna žrtava Holokausta i raspisao i proveo natječaj za njegovo idejno rješenje, a da Židovska zajednica uopće nije bila u to uključena, što smatraju jedinstvenim slučajem u svijetu. Židovska zajednica decidirano je tražila da se umjesto spomenika za šest i pol milijuna Židova stradalih u Holokaustu, kakav je 2005. godine podignut u Berlinu, gdje mu je i mjesto, podigne spomenik za pripadnike židovske zajednice u Hrvatskoj, od kojih je 80 posto ubijeno od ustaške NDH, i to samo zato što su bili Židovi. Smatraju da se tako istina o stradanjima stavlja pod tepih, uvijek se govori o žrtvama fašizma i izbjegava reći da su to žrtve ustaškog režima.

Zato je Krausu teško s oduševljenjem gledati na projekte Grada.

Uzrok ustašizacije

Nije mu sporno što projekt muzeja vodi mala udruga nego to da ih “stavljaju pred gotov čin i naknadno traže od njih podršku”. Podržava prvotnu ideju osnivanja Muzeja tolerancije: “S time se slažem jer nam to bolno nedostaje: tolerancija, dijalog.” Smatra kako je osnovni uzrok svega što nam se događa edukacija.

“Uvjeren sam da je trend ustašizacije Hrvatske rezultat loše edukacije. Generacija koja je 90-ih krenula u školu, a danas su to zreli ljudi srednjih godina, ne zna neke osnovne činjenice o NDH, rasnim zakonima, logorima i počinjenim zločinima. Ne znaju da je u Jasenovcu vladao zakon kame, malja i pištolja u zatiljak. U školskim se knjigama o tome ne govori. Govori se nerijetko upravo suprotno: da je NDH bila izraz želje za samostalnom hrvatskom državom, a što se ta želja ostvarivala zločinima i rasnim zakonima, o tome im nitko ništa ne govori”, dodaje Kraus koji kaže da bi se odazvao pozivu Nataše Popović:

“Diskutirati možemo, ali ne želim sudjelovati u licemjerju. Najgore je da se nas ništa ne pita, sve su to privatni poslovi, rezervacije za nekoga tko će biti kustos, graditelj. Oprostite, ali gospodin Lustig ne predstavlja židovsku zajednicu, nego samoga sebe, to što on radi, našoj zajednici nije na korist.”

Neposredno prije zaključenja ovog broja Globusa održan je sastanak sa Zoranom Pusićem, Sanjom Zoričić Tabaković i Ognjenom Krausom u ime ŽOZ-a, predstavnicom Srpskog narodnog vijeća Anetom Lalić i Eugenom Jakovčićem u ime Documente. Zbog prigovora na ime muzeja zaključeno je da će se koristiti samo naziv Muzej. “Pusić je pohvalio projekt”, tvrdi Nataša Popović, “i želi da uspije, a ne da se iskoristi za guranje pod tepih važnih stvari. ŽOZ je obrazložio stav da podržava Centar tolerancije, ali nikako Muzej Holokausta. Jedan je od prijedloga da se muzej zove Muzej žrtava NDH, s čime sam se složila, ali me Kraus upozorio da to sigurno neće uspjeti.”

Kategorije: Hrvaška

ZVALI SU GA 'KRALJEM PRIPIJENOSTI' Umro čuveni dizajner Azzedine Alaia, modni buntovnik čije su kreacije nosile i Naomi Campbell i Michelle Obama

Sob, 18/11/2017 - 16:02

Azzedine Alaia, francuski modni dizajner rođen u Tunisu čije su pripijene haljine obilježile 1980-e i koji je odijevao slavne žene od Hollywooda do Bijele kuće, umro je u Parizu u dobi od 77 godina.

Francuska federacija visoke mode objavila je u subotu da je Alaia umro ne navodeći detalje. Na Twitter stižu objave iz cijeloga svijeta u kojima se odaje počast njegovu utjecaju na modu.

Tajnovit i poznat kao modni buntovnik, Alaia je desetljećima živio u Parizu, ali nije sudjelovao u pariškim sezonskim modnim događanjima i kampanjama. Umjesto toga, prikazivao je kolekcije u intimnom okruženju svog ateljea i prema svom rasporedu.

Ponekad su ga nazivali "kraljem pripijenosti" zbog dizajna haljina koje je popularizirao '80-ih godina.

Njegov omiljeni model bila je Naomi Campbell, a njegove kreacije nosila je i Michelle Obama kao prva dama.

Kategorije: Hrvaška

IZETBEGOVIĆEVA STRANKA TRAŽI PREKID AKTIVNOSTI NA GRADNJI PELJEŠKOG MOSTA 'Imamo naznake da će naš stav uskoro poduprijeti i Europska komisija'

Sob, 18/11/2017 - 15:59

Glavni odbor vladajuće bošnjačke Stranke demokratske akcije (SDA) u Bosni i Hercegovoni u subotu je usvojio zaključak kojim od Hrvatske traži da prekine sve aktivnosti na gradnji Pelješkog mosta dok se ne utvrdi međudržavna granica kao i da revidira sklapanje ugovora s Republikom Srpskom o opskrbi plinom rafinerije nafte u Bosanskom Brodu.

Predsjednik Glavnog odbora SDA Halid Genjac novinarima je nakon sjednice tog tijela u Sarajevu kazao kako je jednoglasno usvojen zaključak po kojemu je "neprihvatljivo graditi Pelješki most na štetu teritorijalnog intergriteta i suverenite BiH".

"Prije gradnje mora se ratificirati ugovor o granici BiH i Hrvatske koji je potpisan 1999. godine pri čemu most ne smije dovoditi u pitanje pravo BiH na pristup otvorenome moru. To nije neškodljivi pristup nego apsolutna sloboda kretanja i komunikacije", kazao je Genjac dodajući kako u SDA sada očekuju da Hrvatska svojim djelima pokazuje da kao članica Europske unije u cijelosti poštuje međunarodno pravo.

Predsjednik Glavnog odbora SDA je odgovarajući na pitanje Hine kazao kako imaju naznake da će njihova stajališta temeljena na ranijim zaključcima Predsjedništva BiH poduprijeti i Europska komisija.

"Očekujemo potporu Europske komisije nakon što su temeljito upoznati sa svim relevantnim činjenicama i dokumentima. Očekujemo da će Europska komisija zatražiti od Hrvatske da prije angažiranja odobrenih sredstvava (za gradnju mosta) riješi sporna pitanja s BiH", kazao je Genjac dodajući kako vjeruje da će uskoro stići takve najave iz Europske komisije.

Za sporazum između Hrvatske i vlasti RS o prenamjeni infrastrukture iz Slavonskog Broda u plinovod za opskrbu rafinerije nafte u Bosanskom Brodu Genjac je kazao kako je po svojemu sadržaju protivan međunarodnom pravu i interesima BiH.

"Hrvatska to mora ispraviti i dovesti u sklad s načelima međunarodnog prava po kojima se takvi sporazumi potpisuju isključivo između država", zaključak je Glavnog odbora SDA kako ga je predstavio Genjac.

Glavni odbor SDA razmatrao je i trenutačno političko stanje u zemlji iskazavši jednoglasnu potporu djelovanju predsjednika stranke Bakira Izetbegovića.

To se odnosi i na njegova stajališta koja su izazvala burna regiranja dužnosnika iz Srbije i RS zbog prijepora oko mogućeg otcjepljenja RS i potrebe priznavanja neovisnosti Kosova.

"Podsjećamo dužnosnike iz Srbije da ta zemlja nije jamac Daytonskog sporazuma. Ona je zbog svoje uloge u agresiji na BiH pozvana potpisati Daytonski sporazum i to je učinila. Tim potpisom Srbija se obvezala na prekid aktivnosti protiv suverene BiH i poštivanje njenog suvereniteta", kazao je Genjac ističući kako nakon potisivanja Daytona Srbija nema pravo miješati se u unutarnja pitanja BiH.

Kategorije: Hrvaška

TEŠKA NESREĆA NA LIČKOJ MAGISTRALI U sudaru Peugeota i Opela na mjestu poginula jedna, ozlijeđene dvije osobe

Sob, 18/11/2017 - 15:54

Jedna osoba je poginula, a dvije su ozlijeđene u sudaru dvaju vozila u subotu oko 13 sati na državnoj cesti u Jošanima kod Udbine, izvijestila je policija.

Prema prvim informacijama u frontalnom sudaru su sudjelovali 'peugeot' splitskih oznaka i 'opel' zagrebačkih oznaka.

Jedna osoba iz automobila splitskih oznaka poginula je na mjestu nesreće, dvije su ozlijeđene osobe iz istog vozila prevezene u Opću bolnicu u Gospić.

Cesta D-1 na tom djelu zatvorena je za promet koji se preusmjerava na autocestu A1, a alternativni pravac je i preko Gospića.

Kategorije: Hrvaška

UGINULA OD SLOMLJENOG SRCA Ostavljena kujica mjesec dana neutješno tražila vlasnika po aerodromu, a zatim odlučila umrijeti. Nije pomogla ni infuzija

Sob, 18/11/2017 - 15:50

Slučaj kujice koja je uzaludno mjesec dana lutala terminalom zračne luke Palonegra u Kolumbiji u bezuspješnoj potrazi za svojim vlasnikom, odjeknula je svijetom, potvrdivši razmjere pseće privrženosti.

Nesretni pas dugo je vremena proveo njuškajući putnike na aerodromu, prije nego što je odustao od potrage i neutješno legao u kut terminala.

I putnici i zaposlenici aerodroma nudili su hranu očajnoj kujici, ali ona je odbijala jesti.

Dr. Alejandro Sotomonte kazao je za Noticias RCN kako se pretpostavlja da je imala vlasnika i dom, te da su je ostavili jer ni u jednom trenutku svoje bezuspješne potrage nije napuštala zračnu luku.

Društvo za zaštitu životinja primilo je u svoje sklonište već potpuno iscrpljenu kujicu, koja gotovo da više nije mogla stajati na nogama. Iako su joj veterinari tamo davali hranu i lijekove putem infuzije, zdravstveno stanje psa i dalje se pogoršavalo. Pala je u stanje duboke depresije i tuge te je na koncu - uginula.

Kategorije: Hrvaška

IZVUKLA SE PRIPADNICA ZLATNE MLADEŽI Druga najmlađa milijarderka na svijetu zbog bahate vožnje trebala platiti 30 milijuna, a prošla sa sitnom globom

Sob, 18/11/2017 - 15:47

Norvežanka Katharina G Andresen (22), druga najmlađa milijarderka na svijetu po evidenciji magazina Forbes, kažnjena je ovog tjedna na sudu u Oslu s oko 195.000 kuna globe zbog vožnje u alkoholiziranom stanju.

Nasljednica obiteljskog bogatstva teškog oko 6 milijardi kuna najbogatija je Norvežanka. Vožnju u pijanom stanju strogi norveški suci inače kažnjavaju kaznom od 1,5 mjesečne bruto plaće, ali iako je u slučaju Katharine G Andresen tužiteljstvo tražilo najveću moguću novčanu kaznu i 18 dana zatvora, sud je prihvatio njezin iskaz da nema "fiksnih prihoda" i da "imovina koju posjeduje nije još dala dividende". U slučaju da je kazna određena prema normalnih prihodima od imovine optužene, kako je obrazložio sud, mlada milijarderka morala bi platiti od 27 do 31 milijun kuna.

Andresen se još za uskrsni vikend vozila prema obiteljskoj kući za odmor u skijalištu Hafjell, kada ju je zaustavila prometna policija i tom je prilikom alkotest pokazao 0.06 promila alkohola u krvi, što je tri puta više od dozvoljene granice koja u Norveškoj iznosi 0.02 (za razliku od ostatka Europe gdje ograničenje iznosi od 0.04 do 0.05).

Dobila je zabranu vožnje 13 mjeseci i uvjetnu zatvorsku kaznu tri tjedna. Andresen je u norveškim medijima izrazila žaljenje zbog svoje pogreške te je ispričala kako je mislila da je dovoljno dugo pričekala prije nego što je sjela za volan.

Andresen je dobila 42 posto udjela u obiteljskoj investicijskoj kompaniji 2007. godine. Njezina obitelj obogatila se preuzimanjem norveške duhanske kompanije JL Tiedemanns Tobaksfabrik 1859. godine.

Katharina G Andresen 

Kategorije: Hrvaška

Vrijeme je za lukovice

Sob, 18/11/2017 - 15:46

Jesen je idealno doba za nabavu i sadnju lukovičastog cvijeća koje će cvjetati od proljeća pa do ranog ljeta. Ako im se osigura dobro drenirano tlo i sunčana pozicija, lukovice se ubrajaju u skupinu vrtnih biljaka koje je najlakše uzgojiti. Štoviše, neke, poput zumbula, idealne su za uzgoj u teglama na prozorskoj dasci dok se tulipani ili narcise mogu saditi grupno čineći predivno proljetno osvježenje u dnevnom boravku.

Uzgajanje lukovičastih biljaka jeftiniji je način kako vizualno oplemeniti prostor u vrtu ili na balkonu, no potrebno je prilikom kupnje obratiti pažnju na nekoliko detalja.

zagreb-09-10-2013-sadnja-lukovice-zumbula 

Pazite na kvalitetu lukovica koje se kupuju

Nažalost, u mnogim vrtnim centrima ne pazi se na kvalitetu robe koja se nudi na policama, tako da kupnji treba pristupiti s krajnjim oprezom. Lukovice koje su smežurane ili osušene, a pogotovo ako su pokrivene s plijesni, nikako ne treba kupovati. Kvalitetne lukovice izgledom su zdrave, čvrste i neoštećene. Primjerice, tulipani trebaju imati neoštećenu ovojnicu jer su u suprotnom podložni bolestima.

Izbjegavajte prošlosezonske zalihe lukovica

Lukovičasto bilje poput dalije sadi se na proljeće pa ih je bolje kupovati kad im je sezona. Uvijek nastojte kupiti najsvježiju sortu lukovica u dućanu i posadite ih odmah nakon kupnje.

Prije odlaska u dućan informirajte se o cvijeću koje kupujete

Neke vrste lukovičastog cvijeća ne može prezimiti naše kontinentalne zimske temperature, poput sparaxisa ili frezije.

zagreb-09-10-2013-sadnja-lukovice-zumbula-4 

Kako posaditi lukovice u tegli?

Prilikom odabira pogodnih tegli za sadnju treba imati na umu da se lukovica dužine 5 cm sadi u teglu dubine najmanje 20 cm, s time da od površine zemlje do ruba tegle treba biti 2,5 cm slobodnog prostora. Sadi se tako da je šiljasti vrh okrenut prema gore, no ako nije jasno koja je prava strana, lukovica se može posaditi i bočno, jer će na taj način biljka bez poteškoća naći svoj put prema gore.

zagreb-09-10-2013-sadnja-lukovice-zumbula-5 

U tegle se mogu saditi i u grupi s barem 1,5 cm razmaka između pojedinačne lukovice. Tijekom zime biljka se periodično zalijeva, tek toliko da zemlja nije suha, ali ni pretjerano vlažna. Posude treba staviti na hladno i tamno mjesto kako bi biljke dobro razvile korijenje. Želite li produljiti razdoblje cvatnje, u teglu se mogu grupirati lukovice različitih visina i boja. Tehnika je jednostavna: lukovice se sade u dvije etaže, u donjoj se nalaze krupnije, a u gornjoj sitnije.

zagreb-09-10-2013-sadnja-lukovice-zumbula-2 

Čak i prilikom prve sadnje lukovičastih cvjetnica šanse za uspjeh su zajamčene, bez obzira na to posjedujete li komadić vrta ili balkonsku gredicu. Zato se prilikom odabira lukovica slobodno prepustite mašti bilo da je riječ o žutim narcisama, mirišljavim zumbulima, crnim tulipanima ili elegantnim šafranima.

Posjetite Andrejin blog  www.urbanavrtlarka.com

Foto: Neja Markičević/Hanza Media

Kategorije: Hrvaška

Macron toplo dočekao Haririja u Parizu

Sob, 18/11/2017 - 15:40

Francuski predsjednik  Emmanuel Macron dočekao je u subotu oko podneva u Elizejskoj palači libanonskog premijera u ostavci Saada Haririja s kojim će razgovarati i potom objedovati.

Hariri je u predsjedničkoj palači dočekan s "počastima koje pripadaju premijeru" nekoliko sati nakon što je doputovao u Francusku iz Rijada gdje je 4. studenoga objavio iznenadnu ostavku.

Na stepenicama palače Macron je poljubio Haririja prije nego što su uz osmjehe pozirali okupljenim brojnim fotografima.

Libanonskom premijeru trebala bi se na ručku pridružiti supruga Lara i najstariji sin kao i Macronova supruga Brigitte, prema uredu francuskog predsjednika.

Prije nego što je dočekao Haririja Macron je telefonski razgovarao s libanonskim predsjednikom Michelom Aounom koji mu je zahvalio na zastupanju interesa Libanona, objavila je palača.

Aoun je potvrdio da će Saad Hariri "biti u Bejrutu 22. studenoga na nacionalni blagdan".

Macron je u petak kazao kako se radi o "prijateljskom pozivu na razgovore i dobrodošlici premijeru u prijateljskoj zemlji". Rekao je kako će Hariri biti primljen kao libanonski premijer jer njegovu ostavku ne priznaje njegova zemlja i zbog toga što nije tamo išao.

Kategorije: Hrvaška

Diplomatski sukob na relaciji Berlin-Rijad zbog Libanona

Sob, 18/11/2017 - 15:39

Saudijska Arabija povukla je u subotu svog veleposlanika iz Berlina na konzultacije u Rijad te je istodobno uputila protestnu notu njemačkom veleposlaniku u Saudijskoj Arabiji zbog njemačkog stava u slučaju libanonskog premijera Sada Haririja nakon čega je njemačko ministarstvo vanjskih poslova još jednom potvrdilo stavove glede utjecaja Saudijske Arabije na Libanon.

„S obzirom na trenutnu situaciju izražavamo duboku zabrinutost za stabilnost u regiji i pozivamo sve strane na smanjenje napetosti. Istodobno smatramo da je moguće i samo po sebi razumljivo da s partnerima otvoreno govorimo o ovim problemima“, stoji u priopćenju njemačkog ministarstva vanjskih poslova od subote.

Saudijska Arabija je prije toga povukla svog veleposlanika iz Berlina i uputila protestnu notu njemačkom veleposlaniku u Rijadu zbog toga što je njemački ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel u razgovoru s libanonskim ministrom vanjskih poslova Gebranom Bassilom u četvrtak u Berlinu kritizirao ulogu Saudijske Arabije u događajima ne Bliskom istoku.

„Kao prvo iz Europe mora doći jasna zajednička poruka da se avanturizam koji se posljednjih mjeseci širi regijom više neće šutke trpjeti. Ovaj avanturizam je sad dosegao vrhunac u načinu na koji se odnosi prema Libanonu i načinu na koji se igra s vatrom“, rekao je Gabriel nakon susreta s Bassilom.

Njemačka je izrazila zabrinutost sigurnosnom situacijom u Libanonu nakon ostavke premijera Haririja koji se trenutno nalazi u Francuskoj nakon što je pod nerazjašnjenim okolnostima neko vrijeme proveo u Saudijskoj Arabiji.

U međuvremenu se i putem Twittera oglasio sam Hariri koji opovrgao glasine po kojima je bio nasilno zadržavan u Saudijskoj Arabiji.

„Tvrdnje da sam zadržavan u Saudijskoj Arabiji i da mi nije dopušten odlazak je čista laž. Ja sam na putu prema zračnoj luci, gospodine Gabriel“, poručio je Hariri.

Ministarstvo vanjskih poslova u Rijadu je u subotu u toku dana opravdalo povlačenje svog veleposlanika.

„Ovakve izjave izazivaju iznenađenje i neodobravanje kraljevine Saudijske Arabije koja smatra da takve izjave, koje se zasnivaju na netočnim informacijama, ne vode cilju a to je stabilnost u regiji“, stoji u priopćenju ministarstva u Rijadu. U istom priopćenju se navodi kako se izražava nada da se radi isključivo o stavovima Sigmara Gabriela a na Njemačke s kojom kraljevina Saudijska Arabija“njeguje izvrsne odnose“.

Kategorije: Hrvaška

ZVALI SU GA 'SAVJEST KONZERVATIVNOG POKRETA' Mladog desničara, vatrenog homofoba i supruga organizatorice 'Hoda za život' ulovili u odnosu s gayem

Sob, 18/11/2017 - 15:33

Konzervativni zastupnik republikanaca u Ohiju koji je često isticao svoje protivljenje homoseksualnoj zajednici dao je ostavku nakon što je ulovljen u spolnom odnosu s muškarcem u svom uredu, piše u subotu britanski Independent.

Wes Goodman, 33-godišnji zastupnik republikanaca u parlamentu Ohija, tijekom svoje karijere promovirao je "obiteljske vrijednosti" i govorio protiv LGBT zajednice, te je suprug je zamjenice direktorice godišnjeg skupa protiv abortusa poznatog kao "Hod za život".

Taj je konzervativac kojeg se smatralo "savjesti konzervativnog pokreta" ulovljen u uredu u spolnom odnosu s muškarcem koji nije njegov zaposlenik, prenosi britanski list.

Ostavku je podnio nedugo nakon susreta s republikanskim čelnicima, a kao razlog za to naveo je "neprikladno ponašanje".

Goodman se na Twitteru predstavlja kao "kršćanin, Amerikanac, konzervativac, republikanac i suprug", te je često tvrdio kako se "prirodni brak" događa između muškarca i žene.

"Zdrave, živahne, uspješne obitelji koje poštuju vrijednosti su izvor ponosne povijesti Ohija i ključ za njegovu buduću veličinu", bio je njegov slogan tijekom političke kampanje.

Goodman je nakon skandala priopćio kako se povlači iz političkog života, istaknuvši kako "svi unose svoje osobne borbe i iskušenja u javni život", te da se "kaje zbog svojih postupaka", piše Independent.

Kategorije: Hrvaška

BISKUPOV VUKOVARSKI MANIFEST PROTIV MRŽNJE 'Mržnja brusi zube, umrtvljuje duše, vodi u sljepilo, truje. Hrvati i Srbi su pozvani otvoriti se pomirbi'

Sob, 18/11/2017 - 15:26

Na vukovarskom Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata održana je misa za poginule i nestale branitelje i civile Vukovara na kojoj je požeški biskup Antun Škvorčević pred okupljenim mnoštvom izrazio nadu da će Katolička crkava u Hrvatskoj i Srpska pravoslavna crkva naći načina zajednički se zauzimati oko toga da Isus Krist u nama razori zlo i podjele.

- Zamka okrutnog počinjenog zla u Vukovaru na različite načine vreba i danas, to zlo nam želi stisnuti dušu, sapeti pamet, zarobiti nas u svoje okove, usmjeriti da živimo po njegovu diktatu, uvjeravajući nas kako je smisleno ono najbesmislenije, mrziti kao odgovor na počinjeno zlo i nanesenu nepravdu, rekao je Škvorčević u propovijedi na misi na kojoj su uz čelnike države bili predstavnici Hrvatske vojske i policije te udruga proizašlih iz Domovinskog rata.

Požeški biskup je rekao da je verbalna ratobornost na javnoj sceni kod nas prostor u kojem zlo vrti svoje kolo, a "mržnja brusi zube, umrtvljuje duše, vodi u sljepilo, truje sadašnjost i krade budućnost".

U Vukovaru i Hrvatskoj, kazao je, potrebni su nam ljudi velika duha koji svjedoče vjeru u pobjedi ljubavi i pamte prošlost očišćenu od mržnje.

- Koliku li je razdaljinu među Srbima i Hrvatima očitovala agresija minuloga rata u Hrvatskoj, posebno ovdje u Vukovaru. Nakon svega kako se založiti da ne ubijamo jedni druge, kako se založiti da dokinemo podjele u nama, da ne budemo jedini protiv drugih nego jedni s drugima ili još bolje jedni za druge i tako svi budemo pobjednici i postignemo svoje dostojanstvo, upitao je biskup.

- Politički projekt pomirbe unutar hrvatskog društva u kojem je kod nas bilo govora napose početkom 90-ih godina prošlog stoljeća kao i politički projekti pomirbe između Srba i Hrvata imaju sigurno svoje značenje i treba ih podržati, ali svjesni smo da oni nemaju moć pobijediti čovjekovu nutarnju podvojenost zbog naše ranjenosti zlom i osigurati istinski mir, rekao je Škovrčević.

Zaključio je da su Hrvati i Srbi kao većinski kršćanski narodi očito pozvani „otvoriti se božjem projektu pomirbe“.

- Želio bih danas u Vukovaru izraziti nadu da će Katolička crkava u Hrvatskoj i Srpska pravoslavna crkva naći načina zajednički se zauzimati oko toga da Isus Krist u nama razori zlo i podjele kako ne bismo bili jedni protiv drugih, da on bude naš mir, da nam Hrvatska bude zajednički dom, poručio je.

Primijetivši da se Vukovar obnavlja, upozorio je da kuća nije dom ako u njoj nema povjerenja, prihvaćanja i spremnosti na žrtvu.

- Mnogi mladi ne bi se lako odlučili otići iz Slavonije i dugih dijelova Hrvatske u inozemstvo kad ne bi osjetili da u Hrvatskoj međuljudski odnosi nisu ozračje doma, upozorio je biskup.

Kazao je da upravo Vukovar potiče na promišljanje o odnosu prema hrvatskim braniteljima, među kojima je značajan broj Srba i građana drugih narodnosti, i o tome je li taj odnos takav da doprinosi međusobnoj povezanosti i poštivanju njihove žrtve ugrađene u našu slobodu.

Biskup je rekao da je uvjeren da sam grad Vukovar može postati prepoznatljiviji kao dom i domovina budu li se svi građani trudili oko međusobnog povjerenja, poštovanja i ljubavi, prvenstveno vjernici katoličke i pravoslavne crkve koji vjeruju u pobjednika nad smrću Isusa Krista.

Kategorije: Hrvaška

SUTRA NE PROPUSTITE NOVI BROJ ČASOPISA D&D Doznajte koji su najljepši domovi u Hrvatskoj!

Sob, 18/11/2017 - 15:14

Veliki nagradni natječaj časopisa D&D, na kojem smo birali najljepšu kuhinju, dnevni boravak i potkrovlje u Hrvatskoj, završio je. Bilo je uzbudljivo, napeto, prijavili ste se u velikom broju, što nas posebno čini sretnima, i tako omogućili da D&D Grand Prix postane jedan od najatraktivnijih natječaja za dizajn, interijere i uređenje u našoj zemlji. O tome dovoljno govori i činjenica da žiri sastavljen od najpoznatijih hrvatskih arhitekata i dizajnera nije imao nimalo lak zadatak pri donošenju odluke jer je na natječaj pristiglo ukupno 380 prijava, točnije 172 u kategoriji dnevnih boravaka, 158 u kategoriji kuhinja i 50 za potkrovlja.

U prvom krugu natječaja stručni žiri je satima vijećao, raspravljao i argumentirao kako bi za svaku kategoriju odabrao deset finalista koji svojom estetikom, kreativnošću, održivim budžetom, kvalitetom, inovativnošću i funkcionalnošću odskaču od ostalih.

U ovoj fazi natječaja mogli ste se uključiti i vi, dragi naši čitatelji, koji ste glasovanjem na web portalu magazina Dom & Dizajn imali mogućnost među deset finalista odabrati pobjednički dnevni boravak, kuhinju i potkrovlje prema glasovima publike.

Ovim putem želimo vam zahvaliti na impresivnom odazivu jer brojke pokazuju da je sudjelovao 2451 glasač te da ste dodijelili ukupno 3285 glasova publike. Istodobno se odvijalo završno žiriranje, tijekom kojeg su stručnjaci donosili konačnu odluku o prostorima koji će ponosno ponijeti nagradu D&D Grand Prix, a o kojima više možete doznati ako ovu nedjelju (19.11.) kupite novi broj časopisa D&D. Naime, u novom broju časopisa D&D predstavljamo vam pobjednike najljepših domova u Hrvatskoj i donosimo priče o njihovu uređenju koje su nam tijekom posjeta ispričali vlasnici.

No, to, naravno, nije ni približno sve. I ovaj mjesec posjećujemo top-interijere u Hrvatskoj. Tako vas vodimo u jedinstven stan u centru Zagreba, sasvim posebnu kuću u Tribunju i minimalistički stan teniskog izbornika u Varaždinu. Predstavljamo vam i Viki Vičić, genijalnu kreativku koja radi sjajne torbe inspirirane stripovima, a posjetili smo i opušteno poslovno okruženje ozbiljne informatičke tvrtke. Tu je i naša redovna vrtna rubrika u kojoj možete saznati kako napraviti najljepšu cvjetnu kartonsku vrećicu, a pokazujemo vam i kako samostalno, u nekoliko koraka izraditi unikatan jastuk za vašeg mališana.

Novi broj časopisa D&D na kioscima je u nedjelju, 19. studenoga, uz Jutarnji list.

Kategorije: Hrvaška

Projekt koji nudi detaljno obrazovanje svih uključenih u energetsku obnovu zgrada

Sob, 18/11/2017 - 15:11

Republika Hrvatska u svoje je zakonodavstvo implementirala brojne europske direktive koje se odnose na energetsku obnovu građevina.

Energetska obnova već je uvelike počela, kad se pojavio novi problem; potreba za boljom edukacijom svih koji su se prihvatili tog složenog posla: od inženjera preko izvođača radova pa sve do građevinskih radnika. Naš sugovornik doc. dr. sc. Bojan Milovanović s Građevinskog fakulteta objašnjava o čemu je riječ.

shutterstock_585345260.jpg 

BROJNI PRIMJERI

- Već 2011. godine bilo je jasno da će do 2020. godine, ali i dalje do 2030. i 2050. godine, trebati promijeniti način razmišljanja i rada inženjera, ali i izvođača, pa samim time i radnika koji grade nove i/ili obnavljaju postojeće zgrade koje imaju vrlo malu potrošnju energije. S obzirom da postoje brojni primjeri građevinske štete prouzročene lošim izvođenjem radova na vanjskoj ovojnici zgrade (zidovi, krovovi, prozori…) bilo je očito da ne postoji radna snaga s vještinama i znanjem potrebnim za provođenje radova na zgradama vrlo male potrošnje energije - kaže i ističe da je jedan od uzroka nedostatak građevinskih radnika u Hrvatskoj.

- Na to osobito utječe malo učenika u strukovnim srednjim školama u zanimanjima fasadera, zidara, krovopokrivača i dr., veliki odljev kvalificirane radne snage u zemlje zapadne Europe te brojni priučeni radnici na gradilištima. S druge strane, utvrđeno je i da je literatura u Hrvatskoj iz koje se obrazuju radnici takva da ne prati razvoj novih materijala, sustava i tehnologija. Kad se zbroje svi ti utjecaji, dogodi se građevinska šteta, pri čemu vlasnici, stanari ili korisnici zgrada postaju rezignirani i na kraju krajeva financijski oštećeni - kaže docent Milovanović.

shutterstock_607205459.jpg 

KVALITETA PRIJE SVEGA

Projekt Fit-to-nZEB pod nazivom “Inovativne sheme obrazovanja za obnovu zgrada do razine zgrada gotovo nulte energije” međunarodni je znanstveno-istraživački projekt dobiven u sklopu programa Obzor 2020. Projekt provodi 11 partnera u osam zemalja Europe, uključujući Bugarsku, Hrvatsku, Italiju, Austriju, Češku, Irsku, Rumunjsku i Grčku.

- Glavni su ciljevi projekta stvaranje i implementacija održivog programa izobrazbe za inženjere i građevinske radnike, povećanje broja inženjera i radnika s potrebnim znanjima i vještinama za gradnju zgrada gotovo nulte energije, poboljšanje suradnje i razumijevanja između inženjera i radnika različitih profesija te povećanje kvalitete izvedenih radova - objašnjava Milovanović.

Projekt traje do 15. lipnja 2019., a prijaviti se mogu sve tvrtke i radnici te inženjeri, projektanti, nadzorni inženjeri koji imaju želje naučiti raditi kvalitetne zgrade gotovo nulte energije.

Foto: Shutterstock

Kategorije: Hrvaška

MUŠKARAC ZABORAVIO GDJE JE PARKIRAO AUTOMOBIL, PRONAŠAO GA 20 GODINA POSLIJE Mislio je da ga je netko ukrao, već je izgubio nadu...

Sob, 18/11/2017 - 15:11

Građanin Frankfurta prijavio je 1997. godine krađu svog automobila. Taman kada je pomislio da svoje prometalo više nikada neće vidjeti, policija je muškarca u četvrtak obavijestila da je pronašla njegov automobil, piše The Independent.

Nakon 20 godina potrage, otkriveno je da automobil nije ukraden, već da je on zaboravio gdje ga je parkirao i pretpostavio da ga je netko otuđio.

Vozilo je pronađeno u garaži u staroj zgradi koje ja bila označena za skoro rušenje: smetalo stručnjacima za rušenje, a kako nije bilo očito tko je vlasnik, policiji je javljeno da ga treba ukloniti.

Njemačke novine Augsberger Allgemein izvijestile su da je 76-godišnjak u četvrtak ujedinjen sa svojim automobilom, koji više nije u voznom stanju te je pretvoren u staro željezo.

Ovaj slučaj podsjeća na još jedan kada je muškarac iz Münchena dvije godine nakon pijanstva locirao svoj automobil. Policija ga je pronašla četiri kilometra dalje od mjesta na koje ih je uputio muškarac.

U automobilu je bilo 40 tisuća eura u novčanicama i oko 50 tisuća eura vrijednog alata.

Ranije ove godine Škot je izgubio svoj automobil nakon koncerta The Stone Rosesa u Manchesteru. Muškarac je navodno automobil tražio pet dana prije nego što je odustao. Pokušao je uz pomoć lokalnih vlasti ući u trag automobilu, međutim nije bio uspješan.

Nakon odustajanja od potrage, prijavio je automobil kao ukraden, da bi ga policija pronašla šest mjeseci nakon prijave točno na mjestu gdje ga je Škot ostavio uoči koncerta.

Na vjetrobranskom staklu ga je čekala kazna za nepropisno parkiranje od 42 tisuće kuna.

Kategorije: Hrvaška