Jutarnji list

Syndicate content
RSS latest articles feed for: jutarnjiList, and section: Front Page.
Updated: 18 min 19 sek od tega

VIDEO: STRAŠNA TRAGEDIJA IZA NAJVEĆEG HITA GRUPE 'THE CRANBERRIES' Evo o čemu zapravo govori pjesma 'Zombie' čiju su melodiju mnogi pjevušili

Pon, 15/01/2018 - 22:58

Iako su poznatiji po nježnim baladama, grupa Cranberries svjetsku je slavu stekla jednom žestokom pjesmom – 'Zombie' iz 1994. godine, u kojoj je do izražaja došao neobičan i nadasve upečatljiv vokal iznenada preminule Dolores O'Riordan.

No, samo najveći obožavatelji irske grupe znaju o čemu je, zapravo, u pjesmi riječ.

'Zombie' je antiratna pjesma koja govori o nasilju u Sjevernoj Irskoj koja je u to vrijeme često bila na naslovnicama novina.

20. travnja 1993. irski republikanski militanti postavili su bombu u kanti za smeće u centru Warringtona. U eksploziji su poginuli 12-godišnji Tim Perry i trogodišnji Jonathan Ball, a ozlijeđeno je još na desetke ljudi. Napad je zgrozio Veliku Britaniju i Irsku.

'U to vrijeme su bombaški napadi bili prilično česti. No nakon ovoga u Warringtonu i nakon smrti djeteta, shvatila sam da se eksplozije mogu dogoditi bilo gdje i da može poginuti bilo tko. Bila sam veoma tužna zbog svega', rekla je svojedobno O'Riordan.

'Teško je o tome pjevati. Kad si mlađi, ne razmišljaš puno o stvarima već ih samo napraviš. No, kad si stariji, imaš više straha.'

O'Riordan je pjesmu 'Zombie' napisala sama u apartmanu između dvije turneje. Originalno je napisana za akustičnu gitaru, no kasnije je prerasla u punokrvnu rock stvar.

Zombie 

Kategorije: Hrvaška

'Na našim jastucima spava i predsjednica Kolinda. Za Šimu Jovanovca napravili smo ih stotinjak, a naručuje ih i Dunja Gotovina'

Pon, 15/01/2018 - 22:30

Kada se sredinom šezdesetih godina prošlog stoljeća obitelj Nike Vukadina preselila iz Bosne u Piškorevce nedaleko od Đakova, tijekom ljetnih mjeseci cijelo se selo bijelilo od gusaka i pataka. Brčkale su se u potocima i koritima s vodom u dvorištu, snaše su ih šopale kukuruzom kako bi dobile veću jetru koju su nakon klanja prodavale gospodi u gradovima. Meso gusaka i pataka vozilo se i do zagrebačkog Dolca, a perje bi se nakon čupanja čehalo, biralo i čuvalo za jastuke, poplune ili perine.

Nije tada bilo svatova u kojima mlada u miraz nije nosila šokački ponos - šest jastuka i dvije perine koji su se u kolima morali provozati da ih cijelo selo vidi. Perje se čuvalo, a jedina prigoda u kojoj se prodavalo bilo je kada su u selo dolazili najpoznatiji otkupljivači - vojvođanski Cigani. Kao u slavnom filmu Aleksandra Petrovića “Skup­ljači perja” (1967.), oni su svjedočili nekim novim vremenima i običajima u slavonskim selima. Tako se pamti i dijalog popa Paje kojeg glumi Mija Aleksić i Belog Bore (Bekim Fehmiu) za vrijeme trgovanja perjem.

- A i ja kad vama rasprodam ovo što je ostalo od Božjega hrama, staviću put pod noge - kaže Paja.

- Pa di ćeš, pope? - pita Beli Bora.

- Idem na rad u Nemačku! - odgovori ovaj.

Upravo to dogodilo se i Niki Vukadinu - iz Piškorevaca se zaputio u Njemačku. Iako je završio Srednju glazbenu školu u Osijeku i dobro svirao tamburicu i klarinet, otišao je u München, gdje je nakon tipičnih gastarbajterskih poslova konobario u restoranima. Osnovao je tamo obitelj, rodio mu se sin Mario, lijepo je zarađivao pa i odlučio pokrenuti svoj biznis s kemijskim čistionicama.

Mikroorganizmi

Spletom sretnih okolnosti tijekom posjeta zavičaju susreće prijatelja koji mu priča o odličnoj zaradi na izbjeljivanju džinsa. Vraća se u Hrvatsku i u Đakovu otvara praonicu džinsa koja mu je omogućila prihode bolje nego u Njemačkoj pa se početkom devedesetih vraća u Hrvatsku. Dugačak je niz poslova kojima se dovitljivi Niko bavio, a početkom 2003. na pamet mu je pala uspomena iz djetinjstva - guščje perje.

- Promatrao sam stanje na tržištu jastuka i popluna na kojem se pojavilo sve više proizvođača koji su nudili programe za spavanje od umjetnih materijala, a mi smo u Slavoniji imali pune sobe i tavane zdravih jastuka od perja. Njih je samo trebalo očistiti, osvježiti i zašiti u novu inlet tkaninu. Tada je u Slavoniji to radio samo jedan obrt i kod njega je bio red od tri mjeseca. Otišao sam u Njemačku i nabavio strojeve koji to rade - perilicu, sušilicu, sortirku, otprašivač za perje i nekoliko šivaćih mašina smjestio sam u prizemlje obnovljene kuće. I posao je mogao početi - priča nam Niko dok gledamo njegov pogon u perjari Protex u Zagrebačkoj ulici u Đakovu.

Princip po kojem posluju vrlo je jednostavan - donesete svoj stari jastuk ili poplun, oni vam ga očiste i sašiju nove. Njegov sin Mario glavni je operativac i vlasnik njihova certificiranog tradicijskog obrta izrade jastuka i popluna od perja. Prijatelji iz bendova Real Time i Autobahn, gdje svira bas gitaru, zovu ga i Kralj perja. On nam objašnjava i pokazuje cijeli postupak od starog do novog jastuka.

- Stari jastuci i jorgani se otvaraju, perje istresa u perilicu gdje se pere s puno vode i posebnim sredstvom za pranje, čime ga se oslobađa od grube prljavštine. Potom ide u veliku sušilicu koja pri 130 stupnjeva uništava sve mikroorganizme, a stalnim okretanjem i ventilacijom iz perja se izdvaja nakupljena prašina. Posebni senzori mjere postotak vlažnosti i osiguravaju da se perje ne presuši, jer u tom slučaju brzo dolazi do lomljenja i propadanja perja. Perje tako opet dobiva svoj prvotni volumen. Nakon toga se istrošeno perje sortira, slomljene stapke i otpad kojem nije mjesto u jastuku ili pokrivaču se odvaja i odbacuje. Istovremeno se perje izlaže UV zrakama, čime se uklanjaju i zadnji preostali mikroorganizmi - pojašnjava Mario.

Oduševljeni spavanjem

Tako očišćeno perje spremno je za krojačnicu u kojoj se prave jastuci i popluni u dimenzijama koje naručitelj želi. Perje je sada presvučeno posebnom novom inlet tkaninom koja se inače koristi za tu svrhu jer je impregnirana i nepropusna za perje. Mario nam objašnjava kako je standardno punjenje za jastuke od domaćeg perja 1000 - 1300 grama za jastuk 60 x 80 cm, a 1200 - 2500 grama za pokrivač 140 x 200 cm.

- Pranje starog perja uključujući sortiranje dobrog od lošeg plaća se 15 kuna za kilogram, a jastučnica 60 x 80 cm od inleta stoji 50 kuna. Sve u svemu, jastuk 60 x 80 cm stoji 80 kuna, a poplun oko 350, što se apsolutno isplati - kaže Mario.

Unapređenje cijelog posla počelo je 2015., kada su krenuli s internetskim narudžbama za široki asortiman jastuka i popluna koje su prodavali, što bi se reklo, na neviđeno, ili bolje rečeno na neopipano.

- Bio je to velik izazov u kojem smo na telefonske narudžbe morali odgovarati kupcima na mnoštvo pitanja oko naše proizvodnje i uvjeriti ih da je riječ o ekološkom proizvodu koji nije alergen, nego je naprotiv puno bolji za ljude koji imaju probleme s dišnim putevima. Tada je i u svijetu krenuo trend povratka prema zdravom načinu života i ljudi su počeli voditi brigu o tome na čemu spavaju i čime se pokrivaju. Ugodno iznenađenje smo doživjeli kada smo dobili povratne informacije kupaca koji su bili oduševljeni spavanjem - kaže Mario i pokazuje nam pohvale na Facebook stranici.

Dok pričamo, u perjaru dolaze baka i sin iz Vinkovaca koji na procjenu vrijednosti nose nekoliko jastuka i perina skupljenih iz njihove napuštene stare obiteljske kuće. Majstor Niko nožićem otvara tkaninu i brzo procjenjuje.

- Ovo je za otpad, to je kokošje perje koje se ne može obnoviti. Ovo je neka mješavina, ovo guščje, to se može iskoristiti. Hoćete li da vam napravimo od toga nove jastuke ili da vam otkupim ovo perje? - pita Niko. Posjetitelji se odlučuju na otkup, a za kilogram im se isplaćuje protuvrijednost od jednog eura. Niko dodaje kako se i u poplunima nekoć renomiranih proizvođača zna naći nekvalitetno kokošje perje umjesto guščjeg, po kojoj cijeni su ga i prodali. Dok prodavači perja izlaze, na vrata već dolazi dostava i petnaest paketa posteljine i jastuka besplatno putuje širom Hrvatske.

- Odlučili smo se za besplatnu dostavu jer smo vidjeli da ovakvog proizvoda nema na našem tržištu i zaključili da i uz besplatnu dostavu možemo kupcima ponuditi bolju kvalitetu i cijenu. Želimo svoj posao odraditi maksimalno pošteno i tako smo zadobili povjerenje kupaca. Evo, ovo perje ćemo reciklirati i obraditi, a u startu će sigurno biti otpada oko 30 posto - priča nam Niko.

Zaključujemo kako on sad zapravo pere perje koje su snaše šivale za miraz mladenkama od gusaka koje je on po šorovima naganjao kada je bio dijete. Još nam samo u toj novoj priči nedostaju Cigani.

- A bilo je i njih. Proteklih godina su dolazili iz Vojvodine, obilazili sela i otkupljivali po niskoj cijeni. Ali brzo su otišli jer su ljudi već znali da kod nas mogu dobiti više novca za otkup. Uz otkup starog željeza njima je to glavni biznis pa nije ni čudo da nam je jedan čovjek rekao: ‘Vi ste prvi koje sam susreo da se bavite perjem, a da niste Cigani’ - kaže Niko.

Dar predsjednici

Mario nam potom objašnjava kako kvaliteta jastuka i njegova cijena ovisi o tome koliko u njemu ima perja, a koliki je postotak paperja ili pahuljice. Što je više mekanog paperja, cijena je veća. No, pranje perja je najvažnije jer mnoga perja koja su završila u jastucima nisu nikada ni bila oprana.

- Bilo je slučajeva u selu da su se guske prale šamponom i sušile u dvorištima prije nego što bi ih se očupalo ili kada se linjaju, ali uglavnom je tu riječ o neopranom perju. Ovo naše perje od podravske guske je odlične kvalitete i, prema našem iskustvu, ne mogu reći koliki im je rok trajanja. Mi smo obrađivali i perje koje je staro i 150 godina i bilo je odlično očuvano - nastavlja Niko.

Naravno, zanimalo nas je i koliko jastuka i popluna rade od novog perja i gdje ga nabavljaju. Nažalost, u opustjelim slavonskim dvorištima sve je manje ljudi, pa i gusaka. Po njihovoj procjeni, uzgajivači gusaka imali bi višestruku korist jer, uz jetru i meso, bio bi im kod njih zagarantiran otkup perja po povoljnoj cijeni.

- Uzgoj gusaka kod nas je pao na nekoliko proizvođača koji imaju male količine, a nakon što se dovoljno utove, perje postaje klaonički otpad i neupotrebljivo je. Bili smo mi i u Mađarskoj gdje je proizvodnja sa 20 milijuna gusaka pala na dva milijuna. Oni imaju farme od 20.000 gusaka, ali u prvom planu je meso. Do novog perja je teško doći, a u razvijenim zemljama to je velik biznis - kaže Niko.

Sin Mario dodaje kako se najluksuznije punilo za jastuke proizvodi od ručno prikupljenog perja iz gnijezda islandske patkice, a cijena popluna 140 x 200 centimetara sa 450 grama je 4999 eura. I oni razmišljaju o razvoju proizvodnje na tradicijskim temeljima s posebno dizajniranim i vezenim jastučnicama te modernim s različitim printovima.

Glas o njihovim kvalitetnim jastucima proširio se i kada je prije dvije godine predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović posjetila poljoprivredno gospodarstvo obiteljskog prijatelja Antuna Vrakića. Razmišljao je gazda što pokloniti predsjednici, na um su mu padale slavonske košare s kulenom i rakijom, dok mu Niko nije predložio šokački komplet za spavanje.

- Bio je to neuobičajen poklon i predsjednica se ugodno iznenadila kada sam joj predavao upakirane jastuke i poplun. To nas je inspiriralo da i Šimi Jovanovcu predložimo da nam nabavi dovoljno perja, od kojeg smo mu sašili stotinjak originalnih jastuka koje nosi kada ide prijateljima u goste. Dobili smo mi i nekoliko narudžbi i od Dunje Gotovine, ali nekako nam se čini da nema potrebe na njihovim imenima raditi neki marketing. Najvažnije nam je da su oni zadovoljni - kaže Mario.

- Pa jesu li vam se javili kako je spavati na vašim jastucima i poplunima? - pitamo.

- Ne, ali nadamo se da su zadovoljni.

Hm, mislimo se, ako ih još nisu raspakirali, ne znaju što su propustili. Ali možda ni mi ne znamo kako je spavati pod poplunom NATO saveza ili na udobnom jastuku Legije stranaca.

Sve više narudžbi

Prije rastanka domaćine pitamo za planove. Sada uz Marija i njegovu suprugu Magdalenu imaju četvero zaposlenih i još jednu gospođu u ispostavi u Slavonskom Brodu. Namjera im je širiti proizvodnju i aplicirati na sredstva iz fondova EU za novi proizvodni pogon. Bilo bi tu mjesta i za nove radnike jer narudžbi je sve više, godišnje stotinjak jastuka i petstotinjak popluna. Njihovi su jastuci došli i do jadranskih hotela Ugo grupe gdje gosti iz Njemačke, Austrije, Nizozemske i Francuske nakon iskustva spavanja na njihovim jastucima u hotelima traže da im se dostave na kućne adrese.

- Imao sam sreću da je, kada sam ponudio svoj jastuk u opatijskom hotelu Adriatic, tamo kao domaćica radila Đakovčanka čija je majka nosila svoje jastuke na obnovu kod nas. Ona nas je prepoznala, a poslije i gosti. Pričali su mi u hotelu što se dogodilo kada su jednom gostu rekli da mu ne mogu prodati jastuk na kojem se odlično naspavao. On im je rekao: - Dobro, onda ću ga ukrasti! Snašli su se i dali mu naš telefon i odmah smo mu poslali jastuke kakve je tražio - kaže Niko.

Planovi obitelji Vukadin oko proširenja i očuvanja posljednjeg tradicijskog obrta izrade jastuka i popluna i perja u Slavoniji uvelike ovise i razvoju zamrloga guščarstva koje je u zemljama EU u zamahu zbog zdravog mesa i potražnje za perjem. No, kod nas je od gusaka daleko unosniji biznis njegovanje magle, a od tradicije ostao je samo bećarac: Dođi, diko, čijat ćemo perje/ Pravit ćemo veliko veselje/ Dođi, diko, u sobicu malu/ Pa me ljubi ko gospodin frajlu.

Kategorije: Hrvaška

SILOVITA DETONACIJA UZDRMALA ANTWERPEN Eksplodirao je plin, urušio se dio stambene zgrade, najmanje petero ozlijeđenih

Pon, 15/01/2018 - 22:29

Silovita eksplozija uzdrmala je u ponedjeljak oko 21:30 drugi najveći belgijski grad Antwerpen, a prema prvim informacijama navodno je u eksploziji plina došlo do urušavanja dijela jedne stambene zgrade.

Kako javljaju lokalni mediji, najmanje je pet ljudi ozlijeđeno, a na mjesto događaja stigle su brojne interventne ekipe.

- Imamo veći broj žrtava, ali o detaljima ćemo vas izvijestiti naknadno, objavili su u lokalnoj policiji, potvrđujući da detonacija nema nikakve veze s terorizmom.

Kategorije: Hrvaška

SILOVITA DETONACIJA UZDRMALA ANTWERPEN Eksplodirao je plin, urušio se dio stambene zgrade, ima više ozlijeđenih

Pon, 15/01/2018 - 22:29

Silovita eksplozija uzdrmala je u ponedjeljak oko 21:30 drugi najveći belgijski grad Antwerpen, a prema prvim informacijama navodno je u eksploziji plina došlo do urušavanja dijela jedne stambene zgrade.

Kako javljaju lokalni mediji, više je ljudi ozlijeđeno, a na mjesto događaja stigle su brojne interventne ekipe.

- Imamo veći broj žrtava, ali o detaljima ćemo vas izvijestiti naknadno, objavili su u lokalnoj policiji, potvrđujući da detonacija nema nikakve veze s terorizmom.

Kategorije: Hrvaška

HND, Hrvatski P.E.N. centar i Hrvatsko društvo pisaca u Novinarskom domu u utorak organiziraju komemoraciju za Predraga Lucića

Pon, 15/01/2018 - 22:18

Hrvatsko novinarsko društvo u suorganizaciji Hrvatskog P.E.N. centra i Hrvatskog društva pisaca u utorak će organizirati komemoraciju za pokojnog novinara, pisca i borca za slobodu govora Predraga Lucića.

Komemoracija će se održati u 18 sati u Novinarskom domu u Zagrebu, a među najavljenim govornicima su Saša Leković, Nadežda Čačinovič, Kruno Lokotar, Sinan Gudžević, Sanja Modrić, Igor Lasić, Drago Pilsel i Boris Pavelić.

Izabrane pjesme Predraga Lucića čitat će Vili Matula.

Lucić je preminuo prošlu srijedu u dobi od 53 godine nakon teške bolesti.

Kategorije: Hrvaška

VELJKO BULAJIĆ ZATEČEN SLOVENSKIM ZAHTJEVOM PREMA SRBIJI 'Bitku na Neretvi smatraju svojom baštinom?! Pa ni oni ni Srbi nemaju s filmom nikakve veze'

Pon, 15/01/2018 - 22:12

Na popisu 313 umjetničkih djela koje Slovenija želi da joj Srbija vrati, jer ih smatra svojom kulturnom i diplomatskom baštinom, našla se i "Bitka na Neretvi". Šokiralo je to redatelja filma Veljka Bulajića, piše Dnevnik.hr.

- Među svim republikama bivše Jugoslavije Slovenija nije sudjelovala u realizaciji filma "Bitka na Neretvi", kao ni Srbija. Zbog čega se sad jedna drugoj obraćaju - meni ostaje stvarno nepoznato, rekao je Veljko Bulajić.

Produkciju filma iz 1969. godine potpisuje hrvatski Jadranfilm, uz koprodukciju dvije tvrtke iz BiH i strane partnere.

- Preko 80 posto bili su hrvatski filmski radnici, scenograf Duško Jeričević, kostimograf Vladimir Tadej, ja redatelj. Prema tome, taj film je stvarno djelo hrvatske kinematografije i treba ga takvim zaštititi, kazao je Bulajić.

Bulajićev film pogledalo je više od 350 milijuna ljudi diljem svijeta, a u njemu su između ostalih glumili Orson Welles, Franco Nero i Yul Brynner.

Film je nominiran za Oscara u kategoriji filma na stranom jeziku. Promovirao ga je i veliki umjetnik Pablo Picasso, čije je djelo na zidu Bulajićeve radne sobe, piše Dnevnik.hr.

Na pitanje novnara Nove TV je li ga strah držati taj vrijedan plakat u svojoj sobi, Bulajić je uodgovorio: - Ha nije, nije. Valjda ga neće nitko.

Kategorije: Hrvaška

'HVALA TI ISUSE ZA NOVI ŽIVOT U MENI' Simona Mijoković ex Gotovac objavila da je trudna s trećim djetetom: Čuda se događaju kad Bog kaže da je vrijeme

Pon, 15/01/2018 - 22:07

Simona Mijoković ponovno je trudna. Sretnu je vijest objavila u ponedjeljak navečer na svojem Facebook profilu riječima:

- Čuda se događaju kad Bog kaže: Vrijeme je! Hvala Ti Isuse za novi život u meni.

Kako kaže, ona i obitelj već neko vrijeme znaju za dolazak prinove, ali liječnik joj je tek sad rekao da sretnu vijest može slobodno podijeliti i s ostalima.

Podsjetimo, Simona je u lipnju prošle godine rodila sina Joshuu. Maleni je prvo zajedničko dijete Simone i njezina drugog supruga Stanislava Mijokovića s kojim se nakon vjenčanja preselila u austrijski Linz gdje Stanislav radi u tvrtki za prodaju, servis i čišćenje automobila.

S njima živi i Simonina 11-godišnja kći Gabrijela iz njezinog prvog braka s Antom Gotovcem.

Koliko je dugo trudna te kad bi trebala roditi svoje treće dijete, bivša starleta koja se proteklih godina posvetila obitelji i duhovnim stvarima, nije otkrila. Ispod njezine radosne objave nanizali su se brojne čestitke i riječi podrške Simoninih prijatelja.

Simona 

Kategorije: Hrvaška

KONAČNO STIŽU DRASTIČNE KAZNE ZA 'HEJTANJE' NA WEBU I kod nas se piše zakon protiv mržnje na internetu, kreće obračun s 'digitalnim Divljim zapadom'

Pon, 15/01/2018 - 21:55

Hrvatska će prvi put dobiti zakonsko rješenje koje regulira govor mržnje, poticanje na nasilje i širenje lažnih vijesti na internetu, doznaje Jutarnji list. Vlada se, nakon brojnih prijetnji i govora mržnje koji se pojavljuje na društvenim mrežama i ispod komentara članaka na internetu, odlučila obračunati s "digitalnim Divljim zapadom" u Hrvatskoj.

Na zakonskom rješenju intenzivno će idućih mjeseci raditi inicijalna radna skupina Vladina Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva (SDURDD) u kojoj su, uz državnog tajnika Bernarda Gršića, i predstavnici Ministarstva unutarnjih poslova, Agencije za elektroničke medije, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, CARNeta, Pučke pravobraniteljice te HAKOM-a. U radu će sudjelovati i profesori s Pravnog fakulteta te predstavnici GONG-a, Ureda za ljudska prava, Hrvatskog novinarskog društva i izdavača.

Ono što se zasad može neslužbeno doznati jest da će zakonsko rješenje koje se priprema, slijediti smjernice vezane za suzbijanje nezakonitog sadržaja na internetu, koje je u rujnu prošle godine objavila Europska komisija. Intencija je više na preventivi, ali vjerojatno se može očekivati i zakonsko rješenje koje će propisivati i kazne za ilegalni sadržaj koji na vrijeme ne uklone globalni divovi poput Facebooka, Googlea i Twittera.

U Zagrebu je u ponedjeljak, kako neslužbeno doznajemo, održan drugi sastanak inicijalne radne skupine na kojemu je, na temelju smjernica koje je predstavila EK te prikupljenih analitičkih podataka o očitom porastu nepoželjnog komuniciranja na internetu (govor mržnje, javno poticanje na nasilje, širenje lažnih vijesti), doneseno nekoliko zaključaka.

Prvo, radna skupina zaključila je da je potreban zakonski okvir koji će pravno regulirati komunikaciju na internetu i koji će internetskim platformama, koje imaju svoje korisnike na području Hrvatske, omogućiti što bolji i učinkovitiji rad, poštujući ljudska prava svih građana, ali i slobodu govora. Drugi je zaključak da treba sustavno osvješćivati i educirati sve građane korisnike društvenih mreža i interneta, posebice one izvan obrazovnog sustava.

Na sastanku su i analizirane aktivnosti te se iz prikupljenih materijala pokazalo kako se samo jedna trećina dosadašnjih aktivnosti odnosi na građane izvan obrazovnog sustava te kako se većinom radi o lokaliziranim kampanjama i aktivnostima. Također su analizirani i statistički podaci kaznenih djela vezanih za računalne sustave za 2015. i 2016. godinu. Analiziralo se i raspravljalo o aktivnostima koje se provode na razini Europske unije te o smjernicama koje je EK donijela za suzbijanje nepoželjnog komuniciranja na internetu u rujnu 2017. godine.

Kada će se točno zakon donijeti i kako će on u konačnici izgledati, bit će poznato kada radna skupina donese prva rješenja za nekoliko mjeseci, a u EK su, nakon objave smjernica, rekli da će pratiti kako se one provode i ne budu li učinkovite, najkasnije do svibnja će donijeti i zakonska rješenja na razini cijele EU. Intencija je Hrvatske da SDURDD bude kontaktna točka prema online platformama kako bi se ilegalni sadržaj što prije uklonio.

U SDURDD-u su još u rujnu prošle godine, nakon objava smjernica EK, počeli s pripremama analize pojava na internetu i društvenim mrežama, a EK je još 2016. ušla u pregovore s Facebookom, Twitterom, YouTubeom i Microsoftom, navevši ih da potpišu kodeks ponašanja kojim su se obvezali da će se boriti protiv govora mržnje na internetu, da bi onda prošle godine donijela i smjernice kojima želi ohrabriti te tvrtke i sve aktere na internetu da ubrzano usvoje djelotvornije alate za borbu protiv ilegalnih sadržaja.Taj se izraz odnosi na više vrsta sadržaja, poput terorističke propagande ili ksenofobnog i rasističkog diskursa koji poziva na mržnju i nasilje.

Komisija mjerama predlaže uvođenje kontaktnih točaka koje omogućuju brzu komunikaciju s pružateljima internetskih usluga kako bi oni uklonili ilegalne sadržaje. Komisija poziva internetske tvrtke da ulože sredstva i u automatsko otkrivanje takvih sadržaja te da objavljuje izvještaje o transparentnosti u kojima se precizira broj i vrsta zaprimljenih izvješća.

Njemačka je, pak, od početka ove godine počela provoditi zakon prema kojemu društvene mreže u roku od 24 sata moraju ukloniti poruke s govorom mržnje, lažne vijesti i ilegalni materijal. Onima koji to ne budu poštovali, prijete novčanim kaznama i do 50 milijuna eura. Zakon se, ipak, odnosi samo na društvene mreže koje imaju više od dva milijuna korisnika. U deset dana od početka provedbe zakona nekoliko osoba i medija nastradalo je zbog novog zakona.

Komičarka Sophie Passman iz Kölna zbog novogodišnje poruke objavljene na Twitteru, u kojoj se našalila na račun njemačkih krajnjih desničara i njihova straha da će imigranti naštetiti njemačkoj kulturi, nastradala je. Twitteru je trebalo devet sati da blokira pristup tvitu koji je Passman objavila. I članica krajnje desne stranke Alternativa za Njemačku (AfD), Beatrix von Storch, nastradala je kada je na Twitteru objavila da se kölnska policija božićnom čestitkom na arapskom “dodvorava barbarskim i silovateljskim hordama muslimanskih muškaraca”. Blokirani su joj profili na Facebooku i Twitteru.

U Hrvatskoj se putem Facebooka nedavno prijetilo političarima Vesni Pusić, Goranu Beusu Richemberghu, Andreju Plenkoviću, Ranku Ostojiću i Milanu Kujundžiću te novinarki Maji Sever, a posljednju akciju protiv govora mržnje izveo je voditelj i urednik HRT-ove emisije "Nedjeljom u dva" kada je nakon emisije održao govor o tom problemu i podigao transparent s prigodnim natpisom.

Ključne preporuke Europske komisije 

Kategorije: Hrvaška

FOTO: KRVAVA OPERACIJA KOMANDOSA PROTIV PILOTA KOJI JE POKUŠAO IZVESTI DRŽAVNI UDAR U VENEZUELI Njegova sudbina nejasna: 'Ranjeni smo, ubijaju nas...'

Pon, 15/01/2018 - 21:43

Nekoliko je osoba poginulo, među njima dvojica policajaca, a pet je uhićeno u ponedjeljak u predgrađu Caracasa, u velikoj akciji sigurnosnih snaga na skrovište bivšeg venezuelskog policajca koji je u lipnju iz helikoptera napao zgrade vlade, prenose agencije.

"Članovi te terorističke skupine koji su pružali otpor ubijeni su, a petorica su uhićena", objavilo je ministarstvo unutarnjih poslova u priopćenju u kojem pobunjenike naziva "teroristima."

2018-01-15T183928Z_377161431_RC1CCBA1FD00_RTRMADP_3_VENEZUELA-POLITICS-PEREZ.jpg 

U tekstu se ne kaže kakva je sudbina pobunjenog pilota Oscara Pereza koji je postao poznat u vrijeme velikih prosvjeda protiv predsjednika Nicolasa Madura tijekom kojih je 125 osoba ubijeno između travnja i srpnja, piše agencija AFP.

Perez se krio u siromašnoj četvrti El Junquito, a u ponedjeljak je okrvavljena lica u gotovo desetak dramatičnih snimaka na Instagramu tvrdio da su opkoljeni, da ih policajci tuku projektilima i poručio: "Ranjeni smo... ubijaju nas".

"Dvojica policajaca preminula su od zadobivenih ozljeda, a petorica su teško ranjena", kaže se u priopćenju venezuelske policije.

2018-01-15T174325Z_762758806_RC1FD8C08250_RTRMADP_3_VENEZUELA-POLITICS-PEREZ.jpg 

Za Perezom je raspisana tjeralica pošto je iz ukradenog helikoptera bacio 27. lipnja četiri granate na Vrhovni sud i otvorio vatru na ministarstvo unutarnjih poslova, no nije izazvao žrtve. U prosincu je Perez sa svojom skupinom provalio u vojarnu Nacionalne garde odakle su, prema njegovim tvrdnjama oteli veliku količinu oružja. Akcije je opravdao borbom protiv tiranske vlade predsjednika Madura. 

Socijalistička vlada naziva Pereza "fanatičnim, ekstremističkim teroristom" i mjesecima ga je lovila. Međutim, neki Madurovi kritičari pitaju se nisu li Perezovi napadi u dosluhu s vladom kako bi ova opravdala gušenja venezuelske oporbe.

"Napadači su kukavički napali snage reda dok su trajali pregovori", stoji u priopćenju u kojem se tvrdi da su Perezovi ljudi "pokušali detonirati vozilo napunjeno eksplozivom".

2018-01-15T181919Z_1378655996_RC126C745FF0_RTRMADP_3_VENEZUELA-POLITICS-PEREZ.jpg 

Agencija Reuters piše da je Perez bio akcijska filmska zvijezda te da se sam voli predstavljati kao James Bond ili Rambo čime je u dugotrajnu političku dramu u Venezueli unio nadrealističku notu.

Oporbeni vođe tražili su na Twitteru da se Perezu sudi i da se poštuje njegovo pravo na život jer u Venezueli nema smrtne kazne.

Kategorije: Hrvaška

JANDROKOVIĆ 'Smanjit ćemo mogućnost manipulacije saborskim poslovnikom. Šalabahter za postavljanje pitanja na aktualcu? Pa to postoji oduvijek'

Pon, 15/01/2018 - 21:23

Što nas čeka u novoj parlamentarnoj godini u Dnevniku Nove TV otkrio je predsjednik Sabora i glavni tajnik HDZ-a, Gordan Jandroković s kojim je razgovarao Mislav Bago.

Na tvrdnju novinara da HDZ-u zadnjih dana 'ne ide s ovim afericama', Jandroković je odgovorio da mu se čini kako im vrlo dobro ide.

- Pogledajte rezultate koje Hrvatska ostvaruje poput rasta kreditnog rejtinga, suficita proračuna, turističkih rezultata, rasta zaposlenost, rekao je, na što mu je Bago kontrirao da su to Vladini, a ne HDZ-ovi rezultati te naveo sve turbulencije u stranci proteklih dana.

- Te stvari su puno manje bitne od onoga što Vlada radi, a tiče se životnog standarda naših građana. Smisao politike je činiti javno dobro, a stranka je instrument da se ono i ostvari. Svi oni koji to ne razumiju i guraju svoje privatne ili parcijalne interese ispred interesa države, ne čine korist građanima Hrvatske. To nije smisao politike i tako se politici ne može pristupiti, rekao je.

Bago ga je pitao šalje li time poruku donedavnom šefu ličko-senjskog HDZ-a Darku Milinoviću koji je digao bunu u ogranku jer se ne kadrovira po njegovim zamislima.

- Šaljem poruku ne samo našim članovima, već svima. Želimo da u politici i u odabiru ljudi koji se bave važnim javnim djelatnostima, stručnost bude na prvom mjestu. Sve ovo što se medijski gura u prvi plan, nije toliko bitno. HDZ je od svog osnutka najveća hrvatska stranka i brine za interese Republike Hrvatske. Oni moraju biti u fokusu, a ne stranački ili privatni interesi, odgovorio je Jandroković.

- Je li vam prihvatljiv način na koji vaš član predsjedništva komunicira s ministrima nazivajući ih kvaziministrima?, pitao je Bago.

- To je sporedna stvar. Važne stvari tiču se životnog standarda i velikih infrastrukturnih projekata poput Pelješkog mosta ili LNG terminala. Ovo su stvari koje se povezane s unutarstranačkom demokracijom. Neke stvari možda ponekad i izađu iz okvira koje ja smatram prihvatljivim, ali neću se time opterećivati, kaže Jandroković i dodaje da te stvari neće poljuljati HDZ.

Govoreći o izmjenama saborskog poslovnika, Jandroković je potvrdio da će doći do skraćenja vremena za replike te da će se uvesti reda u traženju stanki.

- Mi moramo u fokus staviti sadržaj rasprave, a eventualne distrakcije u drugi plan. Želimo da rasprave u Saboru budu efikasne i racionalne te fokusirane na sadržaj. Ideja je da smanjimo mogućnost manipuliranja odredbama poslovnika te reguliramo stanku koja se počela obijesno koristiti. Želimo regulirati i povrede poslovnika koje se zloupotrebljavaju te naravno smanjiti repliciranje odnosno zabraniti repliciranje unutar istog kluba - skraćivanje replike s dvije na jednu minutu.

Na pitanje koja je to konkretna reforma koja će se ove godine provesti, a da će je građani osjetiti, Jandroković je Bagu uputio na dnevni red predstojeće saborske sjednice.

- Pogledajte samo zakone koji će se donositi u ovom dijelu sjednice – tu su Zakon o poticanju ulaganja, Zakon o poljoprivrednom zemljištu, Zakon o poticanju istraživačkih i razvojnih projekata. Donesene su i mjere o samozapošljavanju, svatko tko krene s nekim projektom za njega može dobiti više od 50.000 kuna. Sve su to mjere koje izravno utječu na život hrvatskih građana, rekao je.

O dosadašnjem radu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa i njegove predsjednice Dalije Orešković Jandroković nije htio konkretno govoriti, najavljujući tek da će stav izreći na plenarnoj sjednici. Jednako je zakopčan bio i na temu skorašnjeg izbora novog glavnog državnog odvjetnika, odnosno mogućnosti da aktualni šef DORH-a Dinko Cvitan bude imenovan na još jedan mandat.

- Sve ćete znati na vrijeme, rekao je.

Bago ga je na kraju pitao o šalabahteru za postavljanje pitanja na aktualcu koji je procurio u medije.

- To je praksa koja postoji od kada je Hrvatskog sabora. Oporba postavlja za Vladu neugodna pitanja, a zastupnici iz redova vladajućih nastoje pokazati što Vlada dobro radi, zaključio je Jandroković.

Kategorije: Hrvaška

Ljubić: Očekujem da će Grabar-Kitarović biti prijateljski dočekana u BiH

Pon, 15/01/2018 - 21:12

Očekujem da će hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u Bosni i Hercegovini biti dočekana prijateljski, a njezino lobiranje za izmjene Izbornog zakona koje bi dovelo do relaksiranja odnosa Hrvata i Bošnjaka ne smatram miješanjem u unutarnje odnose ove zemlje, rekao je u ponedjeljak predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora BiH Božo Ljubić.

"Nadam se da će predsjednica prijateljske zemlje ovdje biti dočekana u prijateljskom ozračju", rekao je Ljubić na konferenciji za novinare u Mostaru nakon sjednice Glavnog vijeća upitan da prokomentira najavu kako će se predstavnici jednog bošnjačkog udruženja u srijedu okupiti u znak prosvjeda protiv njezina dolaska u Sarajevo.

Po Ljubićevim riječima razgovor predsjednice Grabar-Kitarović u Turskoj s kolegom Recepom Tayyipom Erdoganom prošloga tjedna ne predstavlja miješanje u unutarnju politiku BiH, nego pokušaj da se pomogne riješiti probleme o izmjeni Izbornog zakona kako bi se izbjegla kriza u zemlji koja bi mogla nastupiti zbog nemogućnosti izbora vlasti na razini entiteta.

"Zemlja koja je potpisnica Daytonskog sporazuma ima potpuni legitimitet i međunarodno-pravno utemeljenje da o tome razgovara. To se ni na kakav način ne može nazvati miješanjem u unutarnje stvari zemlje", rekao je Ljubić i pojasnio kako i Turska ima puno pravo pokušati pomoći u rješavanju prijepora između Hrvata i Bošnjaka kao članica Vijeća za provedbu mira u BiH.

Pojasnio je kako je Daytonski mirovni sporazum narušen na štetu Hrvata 2000. i 2002. godine kada su donesene promjene izbornog zakonodavstva i Ustava Federacije BiH koje su omogućile da brojniji Bošnjaci preglasaju Hrvate i nametnu im političke predstavnike u vlasti. Jednu od tih izmjena osporio je i Ustavni sud BiH 2016. godine nalažući da se osigura izbor legitimnih narodnih predstavnika. Ljubić je dodao kako bi s izmjenama Izbornog zakona koji bi zajamčio ravnopravnost Hrvata došlo do relaksiranja odnosa s Bošnjacima.

"Ukoliko mi ispoštujemo suštinu odluke Ustavnog suda i omogućimo izraz političke volje tri konstitutivna naroda i na institucionalan način stvorimo uvjete za nacionalnu ravnopravnost, automatski će otpasti potreba za drukčijim vidovima organiziranja zemlje u nacionalnom smislu. Izmjena Izbornog zakona u dijelu oko Predsjedništva i Doma naroda u značajnoj će mjeri relaksirati odnose naroda", istaknuo je Ljubić, koji je i saborski zastupnik.

Po njegovim riječima prijedlog izmjena Izbornog zakona kojega su stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora uputile u proceduru riješio bi i problem manjina iz presude Sejdić-Finci jer bi se svi građani mogli kandidirati na najviše funkcije u državi.

Kategorije: Hrvaška

Trgovački sud u Zagrebu objavio Rješenje o utvrđenim i osporenim tražbinama Agrokora

Pon, 15/01/2018 - 21:07

Trgovački sud u Zagrebu u ponedjeljak je u postupku izvanredne uprave nad Agrokorom na e-oglasnoj ploči toga suda objavio Rješenje o utvrđenim i osporenim tražbinama, čime počinju teći i rokovi za žalbe na to rješenje.

Prema mišljenju suda, dostava rješenja se smatra obavljenom istekom osmog dana od objave rješenja na mrežnim stranicama e-oglasna ploča suda pa od tog dana, odnosno od pravomoćnosti rješenja teku rokovi za pokretanje i nastavak parnica, a to je sljedećih osam dana. 

Protiv danas donesenog i objavljenog rješenja pravo na žalbu ima svaki vjerovnik u dijelu koji se tiče njegove prijavljene tražbine, odnosno tražbine koju je osporio izvanredni povjerenik. O toj žalbi odlučuje Visoki trgovački sud RH. 

Zagrebački Trgovački sud u rješenju navodi kako je za sada izvanredni povjerenik priznao tražbine vjerovnika u iznosu od 41,45 milijardi kuna, a osporio u iznosu od 16,43 milijarde kuna. Jamstva i sudužništva koja se smatraju priznatim od izvanrednog povjerenika iznose 118,53 milijarde kuna, a koja se smatraju osporenim gotovo 67,88 milijardi kuna. Zahtjevi za osiguranjem iznose 327,67 milijardi kuna. Vjerovnici su međusobno osporili tražbine u iznosu od 10,4 milijarde kuna. Osporena jamstva i sudužništva od drugih vjerovnika iznose 101 milijardu kuna. Proizlazi da je ukupno utvrđenih glavnih tražbina za sada (prije okončanja parničnih postupaka) 31,04 milijarde kuna, navodi se u obrazloženju suda. 

Rješenje suda je na gotovo 640 stranica, od čega je na više od 400 stranica tablica s pregledom utvrđenih tražbina vjerovnika drugog višeg isplatnog reda, odnosno tražbina koje je izvanredni povjerenik priznao a nitko od drugih vjerovnika ih nije osporio. 

U rješenju su i tablice utvrđenih tražbina solidarnih dužnika i jamaca, od dužnika i njegovih ovisnih i povezanih društava - pod uvjetom da jamci ili solidarni dužnici plate za dužnika ili povezano ili ovisno društvo (uvjetne tražbine - zahtjevi za osiguranjem), kao i tražbina koje je osporio izvanredni povjerenik, a u toj su tablici i osporena potraživanja ruskog Sberbanka (npr. Sberbank of Russia nešto više od 7 milijardi kuna, Sberbank Europe oko 1,1 milijardu kuna, itd.).

Rješenje sadrži i tablice tražbina koje je izvanredni povjerenik priznao ali ih je osporio neki od vjerovnika, kao i osporene tražbine vjerovnika kojima je utvrđena tražbina prema glavnom vjerovniku ali su im drugi vjerovnici osporili tražbine s jamstva/sudužništva prema jamcima/sudužnicima te od drugih vjerovnika osporene uvjetne tražbine vjerovnika tj. zahtjevi za osiguranjem.

Trgovački sud u Zagrebu i u obrazloženju rješenja uz ostalo ističe kako se u slučaju Agrokora i izvanredne uprave radi o specifičnoj pravnoj situaciji koja do sada nije bila zabilježena u praksi stečajnih postupaka.

Radi se, kako uz ostalo navodi sud, o specifičnom postupku izvanredne uprave koji uključuje 77 društava i njihovu imovinu koja čini zajedničku (stečajnu) masu kojom će se vjerovnici namirivati u konačnosti nagodbom prema Zakonu o izvanrednoj upravi (a ne diobama nakon unovčenja imovine, kao što to propisuje Stečajni zakon).

"U ovoj sasvim novoj pravnoj materiji u RH, sud smatra da je istovremeno potrebno zaštititi prava i interese svakog od pojedinih vjerovnika dužnika i svakog povezanog i ovisnog društva ali i postići pravnu sigurnost na način da ne dođe do privilegiranja pojedinih vjerovnika u odnosu na druge, privilegiranja u glasovanju i privilegiranja u namirenju onih vjerovnika koji su svoju novčanu tražbinu osigurali solidarnim jamstvima i sudužništvima, u uvjetima provođenja jednog jedinog jedinstvenog postupka izvanredne uprave kojem je krajnji cilj namirenje svih vjerovnika nagodbom sukladno odredbama o stečajnom planu iz stečajnog postupka", navodi se u obrazloženju rješenja.

Naime, riječ je o postupku izvanredne uprave nad 77 društva, gdje ima više dužnika za istu tražbinu - glavni dužnik i istovremeno nekoliko solidarnih jamaca ili sudužnika. "Ovdje se radi o isprepletenim pravnim odnosima subjekata nad kojima je otvoren postupak izvanredne uprave i njihovih vjerovnika na način da su vjerovnici prijavljivali tražbine prema jednom od dužnika kao glavnom dužniku te istovremeno i prema nekoliko njegovih jamaca i sudužnika a koji jamci ili sudužnici su istovremeno glavni dužnici drugim vjerovnicima a solidarni jamci ili sudužnici za iste su - prethodno navedeni glavni dužnici  prethodnom vjerovniku", navodi se u obrazloženju, uz napomenu kako i u takvoj situaciji nije isključeno osnovno pravilo Zakona o obveznim odnosima i Stečajnog zakona o zabrani višestrukog namirenja jedne te iste tražbine vjerovnika. 

Sud smatra da je izvanredni povjerenik pravilno naveo jamce i sudužnike usporedno uz glavnog dužnika.

Smatra, naime, da se tražbine s osnova jamstava i sudužništva, kada je utvrđena tražbina prema glavnom dužniku, također smatraju utvrđenim (ali bez prava glasa i bez prava namirenja preko iznosa tražbine prema glavnom dužniku), a u situaciji kada je tražbina prema glavnom dužniku osporena, smatra se da je osporena i s osnova jamstava i sudužništava. 

Sud također naglašava kako ovim rješenjem "nije odlučivao o konkretnom pravu glasa koje će vjerovnicima pripasti kod glasovanja o prihvaćanju nagodbe (to će učiniti zajedno s popisom vjerovnika na ročištu), niti je odlučio o konkretnom namirenju vjerovnika (to će ovisiti o izglasanoj nagodbi koju će pripremiti izvanredni povjerenik zajedno s vjerovničkim vijećem) nego je rješenjem prvenstveno odlučio o utvrđenim tražbinama vjerovnika, koje nisu osporene niti od izvanrednog povjerenika niti od drugih vjerovnika odnosno za koje je izjavljeno osporavanje otklonjeno (povučena osporavanja od Adris grupe d.d., Sberbank of Russia, RCB Bank Limited, VTB Bank (Austria), VTB Capital Plc, VTB Bank (Njemačka), VTB Bank (Francuska…); o osporenim tražbinama te o upućivanju vjerovnika na parnice radi utvrđenja tražbine ili utvrđenja osnovanosti osporavanja".

Kategorije: Hrvaška

U PILETINI PRONAĐENA VISOKA RAZINA BAKTERIJA OTPORNIH NA ANTIBIOTIKE Hoće li najmoćnije oružje protiv bolesti uskoro postati neučinkovito?

Pon, 15/01/2018 - 21:00

U piletini koja se prodaje u britanskim supermarketima pronađena je rekordno visoka razina superbakterija otpornih i na najjače antibiotike, piše Guardian.

Rezultati nedavnog ispitivanja jako zabrinjavaju jer otpornost na antibiotike među peradi i stokom može utjecati na otpornost ljudi što bi značilo da će mnogi lijekovi postati neučinkoviti u borbi protiv ozbiljnih bolesti.

Agencija za nadzor hrane testirala je velik broj uzoraka sirove piletine iz raznih trgovina i pronašla značajno povećanu razinu bakterije roda Campylobacter u odnosu na razinu otprije deset godina. Riječ je o vrlo opasnoj bakteriji koja uzrokuje trovanje hranom, a neki sojevi su otporni na antibiotike.

Agencija je zato upozorila da je iznimno važno pravilno rukovati piletinom i temeljito je termički obraditi prije konzumacije.

I 2014. godine otkrivene su visoke razine iste bakterije u uzorcima piletine iz Velike Britanije zbog nepravilnog rukovanja mesom u procesu proizvodnje. Te godine je pronađena i velika razina bakterije MRSA u svinjskom mesu.

Agencija je također navela kako je pronađena količina zaraženog pilećeg mesa značajno veća nego ona otprije deset godina. Otkriveno je da je više od pola svih testiranih uzoraka zaraženo Campylobacterom, bakterijom otpornom na antibiotik ciprofloxacin. Konkretno, 237 od 437 uzoraka bilo je pozitivno na Campylobacter jejuniI, a 52 od 108 uzoraka bilo je pozitivno na Campylobacter coli.

Rezultati ove studije pokazuju da tretiranje peradi i stoke antibioticima potiče širenje bakterija otpornih na antibiotike, što može imati vrlo značajan utjecaj na ljudsko zdravlje s obzirom da je jedan od glavnih načina širenja bakterija kontakt sa životinjama u prehrambenom lancu. Iako pravilno rukovanje i termička obrada mogu ubiti nepoželjne bakterije, greške u baratanju mesom mogu dovesti do ozbiljne infekcije.

Cóilín Nunan, znanstveni savjetnik u 'Alliance to Save Our Antibiotics', kaže: 'Skandalozno je da vlada i dalje dozvoljava da perad bude masovno tretirana fluorokinolonskim antibioticima. Prije dvadeset godina su razmatrali da se ta praksa prekine. U SAD-u je to zabranjeno prije deset godina. Zašto onda britanske i europske vlasti toliko čekaju?'

Campylobacter može izazvati ozbiljno trovanje hranom, pa čak i smrt. Oni sojevi otporni na antibiotike posebno su opasni jer životinje i ljudi zaraženi njima moraju biti tretirani još jačim antibioticima, tj. onima koji predstavljaju zadnje sredstvo u liječenju infekcije.

Liječnici se pribojavaju da će upotreba tog zadnjeg oružja kojim medicina raspolaže, kao posljedicu imati to da i ti posljednji antibiotici postanu neučinkoviti.

Čak polovina svih antibiotika koji se koriste u svijetu, primjenjuju se na živim životinjama, nerijetko i posve rutinski, kako bi se potaknuo njihov rast. To je znanstvenike potaknulo na zaključak da je upravo korištenje antibiotika kod živih životinja najodgovornije za pojavu otpornih bakterija.

I dok se problem otpornih bakterije povećava, napori Svjetske zdravstvene organizacije da se problemu stane na kraj, čini se, usporavaju. Iako je prije godinu dana Europska agencija za nadzor hrane upozorila na povećanu razinu Campylobactera, posebno kod pilića koji se uzgajaju zbog mesa, nisu se poduzeli nikakvi koraci kako bi se ograničila upotreba antibiotika na farmama.

Kategorije: Hrvaška

FOTO: U SESVETAMA SE SUDARILI HITNA I VOZILO POLICIJSKIH KOBRI Nekoliko je ozlijeđenih, očevici kažu da su dvojicu odnijeli na nosilima

Pon, 15/01/2018 - 20:37

Vozilo hitne pomoći i crna limuzina, koja je prema izjavama očevidaca, vozilo jedinice prometne policije MUP-a RH popularnog naziva 'Kobre', sudarili su se u ponedjeljak oko 18.30 sati u Ulici Ljudevita Posavskog u Sesvetama što je u poslijepodnevnom 'rush houru' izazvalo prometni kolaps koji je potrajao sat vremena.

- Odmah je došlo još pet vozila hitne pomoći i dva policijska vozila koja su pod rotirkama počela regulirati promet. Samo su vadili ozlijeđene iz hitne i crnog auta, a dvoje su odvezli na nosilima, nadam se da ozljede nisu teže – rekao nam je djelatnik benzinske postaje Crodux u čijoj se neposrednoj blizini dogodio sudar.

IMG-20180115-WA0002.jpg 

Neposredno nakon nesreće, na mjestu događaja zatekli su se brojni očevici koji su u to vrijeme, kada je i inače promet pojačan, putovali s posla.

- Zanimalo me što se dogodilo jer nikada nisam radi obične i naizgled lakše prometne nesreće vidio toliko rotirki na jednom mjestu. To je ljudska znatiželja, što ćete – rekao nam je jedan od očevidaca.

IMG-20180115-WA0003.jpg 

- Pitao sam policajca na mjestu nesreće što se dogodilo, a on mi je rekao da me to ne treba zanimati jer se radi o policijskom vozilu – objasnio nam je znatiželjni očevidac.

Djelatnici Croduxa s kojima smo razgovarali tvrde da je vozilo Kobri skretalo iz smjera juga na benzinsku postaju te tako oduzelo prednost vozilu hitne pomoći koje je također dolazilo pod rotirkama i zvučnim signalom.

IMG-20180115-WA0001.jpg 

U zagrebačkoj policiji potvrdili su nam da je došlo do prometne nesreće, ali nisu nam službeno mogli potvrditi da je u njoj sudjelovalo i policijsko vozilo. S obzirom da još nisu poznati rezultati očevida, nisu nam mogli ni reći tko je skrivio sudar.

Iako je najvjerojatnije nastala tek manja materijalna šteta, od siline udarca trojica putnika u policijskom vozilu prevezena su u zagrebačke bolnice, KBC Rebro i KB Dubrava. Prema prvim informacijama, svi navodno imaju lakše ozljede.

Kategorije: Hrvaška

Lijepi dom za četveročlanu obitelj

Pon, 15/01/2018 - 20:36

Na 89 četvornih metara prostora smjestio se ovaj prekrasni obiteljski dom prepun šarmantnih detalja, životni prostor za poželjeti. S tri spavaće sobe, velikom kuhinjom, dnevnim boravkom, prostranim hodnikom i kupaonicom predstavlja ugodno mjesto za život četveročlane obitelji.

080118-skandi.jpg
080118-skandi 3.jpg
080118-skandi 5.jpg
080118-skandi 6.jpg
080118-skandi 2.jpg
080118-skandi 23.jpg

Uređen u klasičnom skandinavskom stilu, stan na fotografijama obilježava neutralna paleta boja uz neizostavne biljke kao dašak zelenila. Dnevni boravak namješten je lijepim komadima namještaja s posebnim naglaskom na detalje od drva i  ratana, a ukrašen je i brojnim jastučićima i lijepim teksturama pletiva, vune i šiblja. Cijela je prostorija opuštajuća, a toplinu u nju unosi drvo parketa i komode.

080118-skandi 8.jpg
080118-skandi 9.jpg
080118-skandi 7.jpg
080118-skandi 4.jpg
080118-skandi 10.jpg
080118-skandi 11.jpg
080118-skandi 12.jpg
080118-skandi 13.jpg
080118-skandi 14.jpg
080118-skandi 15.jpg

Kuhinja je ujedno i prostor blagovaonice, a uređena je jednostavno i funkcionalno, s brojnim kuhinjskim ormarićima krem boje postavljenima uz jedan zid prostorije. Ovalni stol dovoljno je velik za okupljanje brojnog društva i velike obitelji, a dodatno je istaknut bijelim lusterom.

080118-skandi 16.jpg
080118-skandi 19.jpg
080118-skandi 17.jpg
080118-skandi 18.jpg

Glavna spavaća soba impresionira neočekivanim detaljem zlaćane tapete s biljnim uzorkom koja dominira prostorijom dok je ostatak uređenja neutralnih boja. U sobi se, osim kreveta, nalaze i svijetla komoda za stvari, kao i drveni noćni ormarići. Cjelokupna garderoba skrivena je iza velikih zavjesa te se proteže cijelom dužinom zida.

080118-skandi 25.jpg
080118-skandi 24.jpg
080118-skandi 27.jpg
080118-skandi 26.jpg

Manja spavaća soba predstavlja odličan primjer prostorije s platformom koja je ujedno i prostor za skladištenje odjeće! I u ovoj prostoriji pažnju privlače upečatljive tapete koje prikazuju zvjezdano nebo. U sklopu sustava otvorenih polica za knjige nalazi se i praktični radni stol.

 080118-skandi 31.jpg
080118-skandi 29.jpg

Treća spavaća uređena je u skladu s ostatkom stana, a obilježava ju pregršt tekstura i dizajnerskih detalja te je ugodan prostor za boravak.

080118-skandi 30.jpg
080118-skandi 28.jpg
080118-skandi 22.jpg
080118-skandi 20.jpg
080118-skandi 21.jpg
080118-skandi 32.jpg

DS33-1.jpg 

Obiteljski stan u skandinavskom stilu 

Obrazac za fotografije čitatelja - 2 

Izvor: Planete Deco

Kategorije: Hrvaška

FOTO: NA AUTOCESTI NEMA VIDLJIVIH TRAGOVA KOČENJA Prizori sudara cisterne i tegljača na autocesti u blizini Novske su zapanjujući

Pon, 15/01/2018 - 20:06

Cisterna i tegljač sudarili su se u ponedjeljak na autocesti A3 Bregana - Bajakovo, oko jedan kilometar od izlaza Novske prema Kutini.

U sudaru koji se dogodio jutros oko sedam sati ozlijeđen je vozač cisterne, koji je vozilom hitne pomoći prevezen u sisačku Opću bolnicu "Dr. Ivo Pedišić".

Oba vozila bosanskohercegovačkih registracija kretala su se prema Zagrebu.

Nakon sudara, cisterna se zadržala na kolniku, a tegljač je skliznuo u kanal uz cestu.

Kako je priopćila glasnogovornica sisačko-moslavačke policijske uprave Iva Dvorski, rezultati očevida još nisu poznati pa je o uzrocima nesreće prerano govoriti.

Neslužbeno doznajemo kako na cesti nema tragova kočenja ni pretjecanja. Moguće je da je jedan od vozača zaspao, na što upućuju i tragovi na vozilima jer je jedno oštećeno s prednje strane, a drugo sa stražnje.

A3-20180115-05-900x506.jpg 

Kategorije: Hrvaška

DETALJI TRAGEDIJE Doktori se bore za živote para koji se otrovao monoksidom u novom podstanarskom domu: 'Zbog prizora koji sam vidio, oblio me znoj'

Pon, 15/01/2018 - 19:43

- Došao sam do kuće u nedjelju oko 14 sati vidjeti unose li stvari, jesu li se smjestili, a službeno useljenje trebalo je biti u ponedjeljak. Auto im je bio parkiran pokraj kuće u dvorištu. Osjetio sam da nešto nije u redu vidjevši da nitko ne otvara i da su vrata s unutarnje strane zaključana.

Na kraju sam provalio kroz prozor, ispričao je za Jutarnji list Marijan P.

- Zbog prizora koji sam tada vidio, oblio me znoj. Ležali su u nesvijesti, ali disali su. Odmah sam nazvao Hitnu pomoć, koja je stigla brzo. Odveli su ih u sisačku bolnicu i nadam se da će se oporaviti. Tko su oni? Ja ih ne poznajem. Bili su mi podstanari tek jedan dan - nastavio je Marijan P., vlasnik kuće u mjestu Husain nadomak Kutine u čijoj su kući, u besvjesnom stanju, pronađeni podstanari koji su se tek uselili.

Stigli iz Lipika

Riječ je o D. M. (46) s područja Lipika te njegovoj djevojci S. M. (35) iz sunjskog kraja, koji se nalaze u sisačkoj Općoj bolnici te su trenutno u životnoj opasnosti. Prema prvim informacijama, nesreći je kumovalo trovanje ugljičnim monoksidom, no točan uzrok tragedije zbog koje su dovedena u opasnost dva ljudska života doznat će se nakon dovršetka očevida te vještačenja izuzetih predmeta iz kuće.

Na upit jesu li mu se učinili sumnjivi, vlasnik kaže da nisu no nastavlja bez pojašnjenja: “Reći ću samo ovo, da sam se barem malo raspitao po selu, do tragedije ne bi došlo.”

Stanovnici Husaina još se nisu oporavili od slučaja mlade majke koja je sebe i dvoje djece odvela u smrt zapalivši auto u šumi prošle godine u listopadu, a od subote popodne ne prestaju prepričavati tragediju iz ulice Staro brdo, gdje je vlasnik kuće u zadnji čas spasio podstanare.

- Dobar dio subote oni su svojim Peugeotom, bjelovarskih registarskih oznaka, obilazili kuće u Husainu tražeći smještaj. I kod mene su bili jer su znali da iznajmljujem, ali moj im prostor nije odgovarao jer su željeli da bude potpuno namješten. Na kraju su otišli k susjedu Marijanu, čiji je dom, kako se kaže, tip-top, a naslijedio ga je od tetke. Kad ih je Marijan našao onesviještene u kući, nastala je strka. Navodno se s njima dogovorio da odu kupiti peć na drva i zato im je kucao. Došla je Hitna, policija je cijelu noć na ponedjeljak radila očevid u kući, pomogli su i vatrogasci - rekla nam je jedna od prvih susjeda na mjestu nesreće. Njoj se par, dodaje, činio normalan.

Dok je žena sjedila u automobilu, muškarac je obilazio kuće i tražio smještaj.

Istraga u tijeku

- Rekli su da hitno žele, još do mraka, pronaći smještaj, a to se moglo zaključiti i po njihovu automobilu koji je bio nakrcan stvarima. Završili su doslovno na ulici, a zašto su se naglo morali iseliti iz Brunkovca, ne znam. Nisam pitala - zaključila je mještanka i dodala da se u selu priča i da je riječ o pokušaju suicida, no policija o tome ne želi nagađati jer je istraga u tijeku.

Kategorije: Hrvaška

PLENKOVIĆ NAKON SASTANKA STRANAČKOG VRHA 'U HDZ-u prošli tjedan nije bilo nikakvih posebnih potresa'

Pon, 15/01/2018 - 19:22

Nakon sjednice Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a, premijer Andrej Plenković obratio se javnosti, prenosi televizija N1.

'Ozračje je vrlo pozitivno, kolegice i kolege željni su novih izazova i političkog angažmana. Razmotrili smo novi sastav predsjednika odbora HDZ-a', rekao je Plenković.

Na pitanje je li u stranci bilo potresa, s obzirom na prošlotjedne događaje, prvo raspuštanje ličko-senjske organizacije HDZ-a, potom izbacivanja požeško-slavonskog župana Alojza Tomaševića iz stranke te izjave ministrice obitelji, Nade Murganić, koja je prijavu Mare Tomašević zbog nasilja u obitelji komentirala riječima 'tako je to u braku', Plenković je rekao:

'Nije bilo nikakvih posebnih potresa, više su oni prisutni u komentarima, nego što ih ima u samoj stranci. Jasno smo donijeli odluke. Župan Tomašević nije prihvatio sugestiju Nacionalnog vijeća i Predsjedništva, stranka je proteklog tjedna donijela odluku o njegovom bezuvjetnom isključenju. Sve drugo funkcionira apsolutno normalno.'

Što se pak stanja u Ličko-senjskoj županiji tiče, premijer je rekao:

'Ja ne vidim nikakvo posebno nezadovoljstvo. Dao je ostavku predsjednik županijskog odbora, a mi smo donijeli odluku da se raspusti organizacija. Očekujem da nakon izbora HDZ u Ličko-senjskoj županiji bude još snažniji nego što je bio.'

Komentirao je i vijesti iz rejting agencije Fitch te riječi ministrice Murganić:

'Prošli tjedan je bio sjajan, dobili smo informaciju o suficitu državnog proračuna, dobili smo izvrsnu vijest Fitcha, koji nam je za jedan stupanj podignuo kreditni rejting. Na sve smo reagirali na način na koji treba reagirati. Žao mi je za nespretnu izjavu ministrice, za koju je i ona sama rekla da je nespretna.'

Što se putovanja predsjednice Kolinde Grabar Kitarović u Bosnu i Hercegovinu tiče, premijer smatra da je ključno da Hrvatska podrži BiH u reformama:

'U cijelom tom procesu naši stručnjaci pomažu i na odgovoru na upitnik EK koji je preduvjet svih daljnjih odluka koje će se odnositi na daljnje odluke o približavanju EU. Dobro je da predsjednica ide u BiH i pošalje jasne poruke prijateljstva, ali i za interes Hrvata u BiH, kao konstitutivnog naroda, a to će ona zasigurno i učiniti.'

Što se, pak, tiče graničnog pitanja sa Srbijom u Podunavlju, Plenković je rekao da je pozicija Hrvatske jasna:

'Naša pozicija što se tiče granica je vrlo jasna, 25. lipnja 1991. godine plus katastarske granice. Hrvatska je spremna da diplomatska povjerenstva nastave razgovore. To su razgovori koji su se vodili različitim intenzitetom proteklih dvadeset godina, mislim da je s naše strane sve pripravno da nastavimo taj dijalog. Kad će doći do posjeta to ćemo dogovoriti kad bude vrijeme.'

Kategorije: Hrvaška

Nezakoniti sin nizozemskog princa Carlosa želi biti član kraljevske obitelji

Pon, 15/01/2018 - 19:00

Nizozemska kraljevska obitelj mogla bi se uskoro proširiti: nezakoniti sin princa Carlosa, bratića nizozemskog kralja Willema-Alexandera, želi nositi ime i naslov svog oca, koji se u ponedjeljak usprotivio tome na najvišem upravnom sudu u zemlji.

Hugo Klynstra, sin princa Carlosa od Burbon-Parme rođen izvan braka, podnio je u ožujku 2015., uoči osamnaestog rođendana, službeni zahtjev za promjenu prezimena i statusa.

Želi postati "Njegovo kraljevsko Veličanstvo princ Carlos Hugo Roderik Sybren od Burbon-Parme" i upisati se u nizozemsko plemstvo, piše u ponedjeljak dnevnik De Telegraaf.

Nekoliko mjeseci poslije, nizozemski ministar sigurnosti i pravosuđa odobrio je prvom praunuku princeze Juliane i princa Bernharda da nosi očevo ime i naslov.

No princ Carlos se usprotivio odluci i žalio prvostupanjskom sudu koji je žalbu ocijenio neutemeljenom, nakon čega se žalio visokom upravnom sudu, rekao je glasnogovornik suda Gert-Jan Klapwijk.

"Visoki upravni sud je danas (ponedjeljak) održao raspravu o tom predmetu iza zatvorenih vrata", rekao je za AFP.

Hugo Klynstra je rođen 1997. u vezi princa Carlosa i Brigitte Klynstre, prijateljice iz mladosti koja je od njega bila starija desetak godina.

Princ Carlos, koji ne poriče da je Hugov otac, ali ga ne priznaje za člana obitelji, rekao je u kratkom priopćenju da je "Brigitte sama odlučila biti majka" i da on tu odluku poštuje "u cijelosti".

Princ Carlos koji se 2010. vjenčao s novinarkom Annemarie Gualtherie van Weezel, otac je troje izvanbračne djece: Luise, Cedilie i Carlosa, kojemu je kralj Willem-Alexander kum, piše De Volkskrant.

Visoki upravni sud će svoju odluku obznaniti za šest tjedana, ali bi se "taj rok mogao i produljiti, bude li trebalo", dodao je Klapwijk.

Kategorije: Hrvaška

NEUGODNO SLIJETANJE AIRBUSA CROATIA AIRLINESA Na letu iz Frankfurta za Dubrovnik u avion udario grom, ostalo je vidljivo oštećenje

Pon, 15/01/2018 - 18:42

Na letu Croatia Airlinesa iz Frankfurta za Dubrovnik u nedjelju oko 21 sat grom je udario u avion tipa Airbus, neslužbeno doznaje Dubrovački dnevnik.

Do udara groma je došlo netom prije slijetanja u Zračnu luku Dubrovnik. Bez obzira na spomenutu neugodnost, slijetanje je prošlo bez problema, no oštećenje na avionu je vidljivo.

Informaciju su za Dubrovački dnevnik potvrdili i iz Croatia Airlinesa.

- Tijekom jučerašnjeg leta OU419 iz Frankfurta u Dubrovnik došlo je do udara groma u zrakoplov Airbus Croatia Airlinesa, no taj događaj nije predstavljao sigurnosni rizik i zrakoplov je sigurno sletio u ZL Dubrovnik. U skladu sa sigurnosnim procedurama zrakoplov je pregledan u ZL  Dubrovnik te je nakon toga ponovno uključen u promet na večernjem letu OU665 iz Dubrovnika u Zagreb.

Važno je naglasiti da su prigodom udara groma i putnici i posada sigurni, jer zrakoplovi su projektirani za takve slučajeve i izrađeni kao tzv. Faradejev kavez.

Riječ je o sustavu statičkih ispražnjivača smještenih na krilima zrakoplova, koji primljeni elektricitet (poslije udara groma) odmah vraća natrag u atmosferu preko oplate zrakoplova.

Udari groma u oko 99 posto slučajeva ne uzrokuju mehanička oštećenja na oplati zrakoplova, nego najčešće dolazi do sagorijevanja statičkih ispražnjivača, koji se zamijene i zrakoplov se u relativno kratkom razdoblju opet uključuje u promet,' kazali su iz CA za Dubrovački dnevnik.

Kategorije: Hrvaška