Jutarnji list

Syndicate content
RSS latest articles feed for: jutarnjiList, and section: Front Page.
Updated: 16 min 46 sek od tega

PAO ČOVJEK KOJI JE MAMIĆU IZRADIO LAŽNE SMS-ove KOJIMA JE MAHAO DVA DANA PRIJE PRESUDE U porukama Cvitan 'prijeti' osječkom sucu...

Sob, 22/09/2018 - 11:00

USKOK je u subotu ujutro objavio da je pokrenuo istragu protiv 36-godišnjaka kojeg tereti da je savjetniku Dinama Zdravku Mamiću, uoči izricanja nepravomoćne presude na osječkom Županijskom sudu u slučaju izvlačenja 115 milijuna kuna iz Dinama, izradio i dostavio lažnu SMS korespondenciju koju je ovaj 4. lipnja, dva dana prije izricanja presude, javnosti predstavio na konferenciji za novinare.

Tu je presicu, nakon koje je pobjegao u BiH, Mamić nazvao 'najvažnijom u svom životu', a u navodnoj korespondenciji koju je iznio spominju se bivši glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan i neimenovani sudac osječkog Županijskog suda. U tim navodnim razgovorima Cvitan neimenovanom sucu između ostalog prijeti tražeći od njega da Mamića osudi bez dokaza.

Mamić je tada pred novinarima pročitao te poruke koje pripisuje Cvitanu: - Kad članovi sudskog vijeća kažu 'na temelju čega da osudimo čovjeka?', Cvitan kaže da su dokazi nepobitni. Sudac kaže 'Ne bih rekao, svi su dokazi na temelju indicija. To pada na višim instancama. Cvitan tada kaže da je to 'njihov problem'. Sudac kaže 'Niste dokazali ništa. Da pokušate s Austrijom? Ovo su indicije, indicije i samo indicije. Pola svjedoka se samo čitalo što su rekli, nisu svjedočili, ispričao je tada Mamić.

Cvitan tada, prema Mamiću, kaže - To je dovoljno za presedan. Nisu bitni dokazi, bitno je tko je kome stao na žulj. A ti ne zaboravi svoj dug za put do Županijskog suda. Sudac je na to rekao da ga ostavljaju bez izbora, Cvitan mu je odgovorio da "obriše poruke i baci karticu", te da ima vremena razmisliti je li poslušnik", pročitao je Mamić.

On je tada izjavio da je korespondenciju zaprimio poštom od nepoznate osobe te da vjeruje da je ona istinita, ali da nema nikakvih načina da provjeri radi li se o vjerodostojnom materijalu ili ne. Kazao je da je sve prijavio novom glavnom državnome odvjetniku Draženu Jeleniću preko svojega odvjetnika Veljka Miljevića koji je zbog cijelog slučaja imao dogovoren razgovor u DORH-u.

mamic_press29-040618.jpg

mamic_press16-040618.jpg

SMS poruke

U subotnjem priopćenju o pokretanju istrage protiv 36-godišnjaka, koji je Mamiću dostavio korespondenciju, za koju je utvrđeno da je lažna, navodi se da se osnovano sumnja da je okrivljenik, 'u razdoblju od veljače do 20. rujna 2018., na području Belišća i Zagreba, s namjerom da se za više osoba u kaznenim i drugim postupcima koji se vode protiv njih ishode povoljne sudske odluke, izrađivao lažnu SMS korespondenciju i drugu dokumentaciju kako bi ih te osobe iskoristile u navedenim postupcima'.

- Tako je, s ciljem da se lažno sačinjena korespondencija koristi u kaznenom postupku koji se protiv Z. M. (Zdravka Mamića) i trojice drugih okrivljenika zbog kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti vodi pred Županijskim sudom u Osijeku, prije objave prvostupanjske presude u tom predmetu, izradio lažnu prepisku između bivšeg Glavnog državnog odvjetnika i jednog neimenovanog suca koji je u tom predmetu bio član sudskog vijeća a prema kojoj bi bivši Glavni državni odvjetnik vršio pritisak da se bez ikakvih dokaza protiv jednog okrivljenika donese osuđujuća presuda. Lažnu prepisku je potom dostavio Z. M. koji je istu javno objavio na konferenciji za medije održanoj 4. lipnja 2018. godine. Nadalje, branitelj Z. M. je tražio da se na temelju lažne korespondencije odgodi objava prvostupanjske presude u tom predmetu, koji prijedlog je sudsko vijeće odbilo te je 6. lipnja 2018. objavilo presudu kojom su svi okrivljenici u tom predmetu proglašeni krivima, navodi se u priopćenju.

- Osim navedenog, okrivljenik je prije izrade pisanog otpravka osuđujuće presude protiv koje se može podnijeti žalba Vrhovnom sudu RH, izradio novu lažnu korespondenciju o navodnom utjecaju na suce Vrhovnog suda RH koji bi odlučivali o žalbi okrivljenika kako bi je predao Z. M. s namjerom da je iskoristi u predstojećem žalbenom postupku u čemu je spriječen dojavom da se nad njim provodi kriminalističko istraživanje, zaključuje USKOK.

Kategorije: Hrvaška

GDJE U ZAGREBU NA DOBRU ŠALICU KAVE? Ovo su naši prijedlozi, a vi s nama podijelite svoje!

Sob, 22/09/2018 - 10:58
Eliscaffe & Roastery

Zagrebački kafić Eliscaffe, nedavno je uvršten u Phaidonov vodič "Where to drink coffee" i time postao jedno od 600 najboljih mjesta za ispijanje kave na svijetu.

12303965_893799277370779_5422149813887964203_o.jpg 

Glavni krivac za donedavno jedino mjesto gdje se može popiti dobra kava je Nik Oroši, najbolji hrvatski barist koji je svojom pričom o kavi zainteresirao brojne svjetske medije poput New York Timesa i Financial Timesa. Prostor kafića je jednostavno uređen, bez bespotrebnih reklama i fotografija kako bi se gosti osjećali što manje opterećeno, a naglasak je na stolovima, ''handmade'' aparatu za kavu, rasvjeti i umjetničkim šalicama.

1506502_915119881905385_270234520928370140_n.jpg 

Kafić koji je dušu dao za ispijanje dobre kave i artistički nastrojenu grupu prijateljica koja će tu kavi ispijati!

Cogito Coffee Shop

Tu se kavi pristupa s poštovanjem, zainteresirano, znalački, s pažnjom i strašću. Riječ je o mini manufakturi imena Cogito coffee, a iza cijelog projekta stoje Matija Hrkać i Matija Belković. Interijer kafića je topao, nježan i decentan, savršen za duge razgovore i ispijanje stvarno dobre kave.

11057265_361564104054858_8373825468441548227_o.jpg 

Poruka Cogito Coffeeja je da se kava ne priprema i ne ispija bez razmišljanja, to je proces u kojemu sudjeluju i glava i srce. Imaju onu iz Brazila i Indonezije, pa čak i iz Etiopije i srednje Amerike, što ovisi o sezoni branja.

16252144_621463934731539_9219191538571674230_o.jpg

Isto tako, kiseline u svakoj kavi su različite, tako da se u nekoj kavi može osjećati limun, u drugoj gorka naranča, a u trećoj breskva. Sve što savršeno ljubi kakao keksiće. 

42 Coffee Co.

U lokalu 42 Coffee Co. ponudu kave mijenjaju sezonski, nude neobične vrste iz Brazila i Kenije, a kava se može kupiti i za kućnu pripremu.

10274154_880322928745101_4472374227013458710_n.jpg

Osim po vrhunskoj kavi, od ostalih zagrebačkih kafića razlikuju se po vrhunskoj opremi poput La Marzocco aparata za kavu i Mahlkönig mlinca. Ovo je kafić kao stvoren za sve ljubitelje zajedništva.

11064284_720533161390746_74386538754938219_n.jpg 

Stol koji se nalazi u baru zamišljen je kao svojevrsni “community table” kojemu je namjena poticati komunikaciju među gostima, a kafić je naziv dobio po kućnom broju na kojem se nalazi (Vlaška 42) i po broju 42 iz romana Douglasa Adamsa “Vodič za autostopere kroz galaksiju” gdje je upravo on odgovor na pitanje o smislu života, svemira i svega oko nas.

Express Bar

Express bar koji se nalazi u Petrinjskoj jedno je od onih mjesta gdje otići s prijateljima iz drugih gradova na dobru kavu i pohvaliti se kako Zagreb ima najbolju. Ako vam je dnevni boravak okupirala mlađa i šira rodbina vrlo vjerojatno ćete ovdje naći svoj kutak mira budući da je atmosfera vrlo opuštena.

11043452_677624765681202_4786802975716183554_o.jpg 

Udobnost je ovdje imperativ pa ćete se osjećati kao kod kuće, a poslužit će vam neke od najfinijih svjetskih kava. Svakako izdvajamo onu iz najpoznatije berlinske pržionice The Barn.

20280670_1271329916310681_4311154137515451635_o.jpg 

Ovdje znaju imati i svakakve radionice ili se jednostavno udružiti sa sličnim kreativcima i darivati vas. U svakom slučaju ovo je još jedna ideja za odličnu kavu u gradu, ako ih još uvijek niste posjetili.

Quahwa

Na broju devet zagrebačke Tesline ulice smjestio se novootvoreni lokal i mala pržionica kave naziva Quahwa. Quahwa je derivat izvornog arapskog izraza qahwahza omiljeni napitak mnogih, a u doslovnom prijevodu znači ''napitak od biljke koji te drži budnim''.

quahwa_kava25-210617.jpg 

Robert Pudić, jedan od osnivača Quahwe, kavom se počeo baviti zbog ljubavi prema poslu, ali i napitku čija je zrnca počeo pržiti već sa pet godina. Osim kave, u Quahwi možete kušati i artisan ledene čajeve te tursku kavu pripremljenu u užarenom pijesku. Ponuda koja će zadovoljiti i one koji vole piti kavu, ali i one kojima je čaj na prvom mjestu.

quahwa_kava12-210617.jpg 

Zaljubljenici u dobro uređene interijere bit će oduševljeni fotografijama kave koje se nalaze na zidovima te vrećama u kojima je kava smještena pokraj velikog aparat za prženje koji oduševljava svojom veličinom i modernim softverom.

Kategorije: Hrvaška

Grijanje sa stilom Mill WiFi panel-radijatorima

Sob, 22/09/2018 - 10:44

Bliži se sezona grijanja pa tvrtke naveliko predstavljaju novitete. Jedan od njih svakako je Mill WiFi panel-radijator. Poseban je po tome što omogućuje da upravljajte njime na dodir gumba uz pomoć Millheat aplikacije s bilo kojeg mjesta u svijetu, čineći vam tako život praktičnijim i ugodnijim.

- Aplikacija vam omogućuje upravljanje svim vašim lokacijama i neograničenim brojem radijatora istog korisnika. Namjestite tjedni program koristeći četiri načina rada: ugodno, spavanje, izvan kuće i isključeno. Programi su organizirani uz pomoću “povuci i pusti” funkcije, intuitivni su i jednostavni za postavljanje i dodavanje načina rada. Temperatura se automatski namješta prema vašim individualnim potrebama i dnevnim navikama - opisuju u tvrtki Kamin Studio koja prodaje radijatore.

APP_.jpg

Ovi radijatori posebni su po tome 

- Podijelite upravljanje kućom s ostalim članovima obitelji i namjestite temperaturu posebno u svakoj prostoriji u kući.

Dođete li nekad ranije doma, jednostavno možete premostiti namještene programe kako biste došli doma u topao i ugodan dom. Aktivirajte način rada “odmor” kako biste smanjili račune za električnu energiju kad ste odsutni. Aplikacija će automatski povećati temperaturu u kući prije vašeg dolaska. S Mill WiFi integriranim panel-radijatorima možete smanjiti potrošnju električne energije dok uživate u ugodno ugrijanom domu, prema vašim individualnim potrebama i dnevnim navikama - dodaju.

WIFISOCKET_styling_with_Glass_ean_7090019822291.jpg

Inače, Mill panel-radijatori najprodavaniji su radijatori u skandinavskim zemljama. Više o svemu možete doznati na web adresi www.kaminstudio.hr, a ove radijatore moći ćete pogledati i na sajmu Ambienta u sklopu Design Zone u paviljonu 7A od 10. - 14. listopada 2018. To će ujedno biti hrvatska premijera Mill WiFi uređaja.

WIFISOCKET_styling_with__Steel_ean_7090019822291.jpg

WIFISOCKET_styling_with__Oil_ean_7090019822291.jpg 

Foto: Kamin Studio

Kategorije: Hrvaška

PRONAĐENO RJEŠENJE ZA KLJUČNI DIO MIROVINSKE REFORME KOJI JE PRIJETIO SOCIJALNOM EKSPLOZIJOM Saznali smo kako će biti riješeno pitanje dodatka od 27%

Sob, 22/09/2018 - 10:29

Pitanje dodatka od 27 posto za buduće umirovljenike, kao najsporniji dio reforme mirovinskog sustava, doznaje Jutarnji list, dogovoreno je i usuglašeno među vladajućima.

Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić, kažu sugovornici, prihvatio je prijedlog Kluba zastupnika HSLS-a, HDS-a i HDSSB-a, čiji je predstavnik u radnoj skupini bio ekonomist Danijel Nestić, da se dodatak ipak isplati i onima u 2. stupu, no 27 posto svima bi doista predstavljalo prevelik trošak od 40 mlrd. kuna do 2040., pa je pronađeno kompromisno rješenje. Ostaje, dakle, pravo izbora za povrat u 1. stup, ali se diže atraktivnost 2. stupa.

Manje plaće

Klub HSLS-a, HDS-a i HDSSB-a tako je iznio prijedlog prema kojemu bi se dodatak od 27 posto isplaćivao na sve uplate korisnika u 1. stupu do 2001., do kada je bio jednostupni mirovinski sustav (20 posto od plaće), a od 2002., kada je osnovan 2. stup, isplaćivao bi se dodatak od 20,25 posto na uplate koje je dalje korisnik uplaćivao u 1. stup (15 posto od plaće) do odlaska u mirovinu. Kada je riječ o onima koji su imali minimalne plaće i uplaćivali manje doprinose, oni će redom prijeći u 1. stup i dobiti 27 posto dodatka.

- U pregovorima smo da to uđe u prijedlog zakona za prvo čitanje jer smatramo da svi moraju biti izjednačeni neovisno o tome jesu li mlađi ili stariji od 1962. godišta. Ako svi dobiju dodatak, velika većina neće imati interes da se vraća u 1. stup, odnosno ako se jedna trećina vrati u 1. stup jer imaju mala primanja, dvije trećine će sigurno ostati i time jačamo 2. stup - kaže predsjednik HSLS-a Darinko Kosor. No, kako doznaje Jutarnji, pregovori su već završeni i dobili smo neslužbenu potvrdu da se ide upravo s tim rješenjem.

- Usuglasili smo se i ministar Pavić je napravio kombinaciju inicijalnog modela koji je predstavio i prijedloga koji su stigli od HSLS-a, mirovinskih fondova i poslodavaca, a da je sve to održivo za proračun - kaže bliski suradnik ministra Pavića.

Održivo

Ovakvo rješenje, doznajemo, proračun će godišnje koštati od 200 do 300 milijuna kuna, odnosno manje od 10 milijardi kuna do 2040., što je doista održivo i puno manje od 40 milijardi kuna koliko bi koštao dodatak od 27 posto svima.

U Ministarstvu rada kažu i da će sigurno za oko 300.000 građana koji su primali manje plaće biti rješenje povratak u 1. stup i oni će imati dodatak od 27 posto. Također, jedan sugovornik iz vladajuće većine kaže da će u ponedjeljak biti sastanak sa sindikatima oko njihovih zahtjeva, a pitanje je hoće li Vlada odstupiti od odredbe da se u mirovinu ide u dobi od 67 godina i bržeg izjednačavanja tog roka za muškarce i žene. Ministar Pavić je, kažu izvori, usvojio i dio HNS-ovih prijedloga, odnosno našli su se na pola puta.

Riječ je o tome da će se budućim umirovljenicima omogućiti da mogu dobiti jednokratnu isplatu iz 2. stupa u iznosu između 10 ili 20 posto od ušteđevine. HDZ-ov je prijedlog 10 posto, a HNS-ov 20 posto pa je moguće da će se naći na sredini - na 15 posto. I time se dodatno jača 2. stup jer će na tu jednokratnu isplatu u gotovini imati pravo samo oni koji ostanu u 2. stupu, a dodatno se može i nasljeđivati kapitalizirana štednja.

Liberalizacija

HNS je, kažu nam u toj stranci, prije 10-ak dana poslao prijedlog da se dodatak od 27 posto isplaćuje onima iz 2. stupa samo na uplate koje su imali u 1. stupu, također, do 2001. i od 2002. (20 i 15 posto od plaće).

Za one s minimalnim uplatama također smatraju da će prijeći u 1. stup jer će imati dodatak od 27 posto na sve, uz mogućnost traženja načina da ta mirovina bude ipak dostojna normalnog života, jer će i dalje imati ispod minimalne mirovine. U HNS-u su također tražili da se korisnicima mirovina iz 2. stupa omogući da mogu nakon odlaska u mirovinu dobiti 20 posto jednokratno od ušteđenog novca, s time da bi im se onda i mirovina iz 2. stupa sukladno tome smanjila.

- Prihvaćeni su naši zahtjevi za liberalizaciju ulaganja mirovinskih fondova, te da se izmijeni formula za indeksaciju mirovina koja će se vezivati uz inflaciju - kaže naš sugovornik iz Kluba HNS-a.

Odlučujući glas

Koalicijski partneri u vladajućoj većini, HSLS i HNS, dvaput su odvojeno s ministrom Pavićem održavali sastanke oko mirovinske reforme i prekjučer je, kažu sugovornici, dogovoreno pitanje dodatka od 27 posto.

Prvotna verzija, podsjetimo, izgledala je tako da budući umirovljenici mogu birati hoće li koristiti dvostupnu mirovinu bez dodatka od 27 posto, a ako žele dodatak, moraju svu svoju privatnu ušteđevinu (više od 90 milijardi kuna) prebaciti u 1. stup, odnosno u državni proračun. Samim time 2. stup bi izgubio svoju svrhu, osim za onih tri posto koji imaju plaću veću od 20.000 kuna i dovoljno uštede u 2. stupu.

Prijedlozi HSLS-a, HDS-a i HDSSB-a, te HNS-a, koji skupa broje 10 saborskih zastupnika i bez njihovih ruku se ne može izglasati mirovinska reforma, bili su presudni za konačno rješenje.

Kategorije: Hrvaška

FOTO: DINAMIKA, HUMOR I DALMATINSKI ŠARM Publika u Ciboni nagradila Četiri tenora stajaćim ovacijama

Sob, 22/09/2018 - 10:22

Četiri tenora ili dalmatinski slavuji, kako ih se od milja zove, u potpunosti su ispunila očekivanja zagrebačke publike koja ih je ispratila stajaćim ovacijama. Ovim koncertom potvrdili su zašto ih je publika u tako kratkom periodu zavoljela.

Četiri tenora su po treći put ispunila očekivanja zagrebačke publike. Nakon rasprodanih koncerata u Lisinskom i na platou Gradec u zadnje dvije godine, sinoć su osvojili i Cibonu.

Vrata dvorane otvorila su se u 19 sati kako bi se svi u miru smjestili i maksimalno uživali u koncertu. Tenori su koncert započeli s pjesmom "Grande amore” koja je publici navijestila da ih čeka večer za pamćenje, a bogatstvo zvuka filharmonije se savršeno sljubila s moćnim vokalima tenora.

4_tenora-Cibona-1.jpg 

Glazbeni repertoar bio je širokog opusa od svjetskih standarda poput "Amigos para siempre", "Funiculi, funicula", "Nessun dorma", "Time to say goodbye" do domaćih "Neka cijeli ovaj svijet", "Mirno spavaj ružo moja", "Cesarica", "Zvona moga grada" itd. Repertoar koncerta je bio osvježen novim izvedbama koje su tenori pripremili posebno za publiku u Ciboni. Zajednički humor i njihov dalmatinski šarm nije nikoga ostavio ravnodušnim.

4_tenora-Cibona-9.jpg 

Na pozornici je bilo dinamično jer su se pjevači izmjenjivali. Koncert su otvorili zajedničkim nastupom, u nekim djelovima je svaki samostalno izveo pjesmu kako bi pokazao svoju pjevačku moć, a spektakularni kraj su ponovo izveli pjevajući sve pjesme zajedno.

Đani Stipaničev je za svoju samostalnu izvedbu odabrao "Zvona moga grada" kako bi odao počast Vici Vukovu kojem je tri dana iza koncerta deseta godišnjica od kako je preminuo. Olivera Dragojevića su se prisjetili pjesmama "Cesarica" koju je Vladimir Garić samostalno izveo, "Samo s tobom sam upoznao ljubav" u izvedbi Marka Škugora te pjesmom "Galeb i ja" koju su zajedno izveli.

4_tenora-Cibona-10.jpg 

Tenori su u Ciboni otpjevali tridesetak pjesama, a poseban začin ovom spektaklu bili su dirigent Krešimir Batinić i Revijski orkestar Zagrebačke filharmonije koji je pridonio punoći zvuka i veličanstvenosti njihovih izvedbi. Spajanje  tenora i filharmonije je bio izazov za obje strane, a želja da publici pruže nešto novo je bila veća te se pokazala dobitnom kombinacijom. Cijeli koncert je pratio savršen razglas koji je zadovoljavao sve standarde kakve ovakav spektakl traži.

Brojnim rasprodanim koncertima tijekom ljetne turneje i Cibonom naši tenori pokazali su svoju veličinu i još jednom dokazali zašto su miljenici publike. Četiri tenora nisu skrivala svoju uzbuđenost oko ovog koncerta, koji je kruna njihova dosadašnjeg rada.  Preko dva sata fenomenalnog programa publika je ispratila stajaćim ovacijama. Koncert su organizirali  Scardona i RTL Music.

4_tenora-Cibona-11.jpg 

Tenori su publici za kraj izveli pjesmu "Time to say goodbye" nakon koje je uslijedio bis na kojem su zapjevali "More, more" Meri Cetinić i "O Sole mio".

4_tenora-Cibona-3.jpg 

Za svoju vjernu publiku Četiri tenora su ovog ljeta izdala i svoj album prvijenac 'U Lisinskom', u izdanju Scardone. Nakon Cibone tenore očekuje tek kratki odomor jer već 05.10. nastupaju u Ljubljani gdje će zapjevati u Areni Stožice.

Kategorije: Hrvaška

TRAGEDIJA U BLIZINI PULE U strašnoj nesreći na mjestu poginuo mladi policajac, automobil mu završio na krovu nakon silovitog udarca u kameni usjek

Sob, 22/09/2018 - 10:03

Na cesti Marčana-Veliki Vareški u okolici Pule, kod skretanja za mjesto Mutvoran, u subotu ujutro dogodila se teška prometna nesreća u kojoj je jedna osoba na mjestu poginula.

Kako piše Glas Istre, do nesreće je došlo u 6:20 kada se u još neutvrđenim okolnostima osobni automobil marke Peugeot 207 prevrnuo na krov. Prije toga je sletio s ceste i udario u kameni usjek. Na mjestu događaja intervenirali su i vatrogasci.

Kako su potvrdili u istarskoj Policijskoj upravi, za upravljačem je bio 27-godišnji policajac, inače službenik u pulskoj policijskoj postaji, koji je i izgubio život.

Cesta je zbog očevida od 6.20 do 8:55 sati bila zatvorena za promet, obilazni pravac bio je Krnica-Prodol-D. Uvala.

Kategorije: Hrvaška

TRAGEDIJA NA CESTI U BLIZINI PULE U strašnoj prometnoj nesreći na mjestu poginuo policajac, automobil mu se prevrnuo na krov

Sob, 22/09/2018 - 10:03

Na cesti Marčana-V.Vareški u okolici Pule u subotu ujutro dogodila se teška prometna nesreća u kojoj je jedna osoba na mjestu poginula.

Kako piše Glas Istre, do nesreće je došlo u 6:20 kada se u još neutvrđenim okolnostima osobni automobil marke Peugeot prevrnuo na krov.

Prema neslužbenim informacijama, za upravljačem je bio policajac koji je i izgubio život.

Cesta je zbog očevida od 6.20 sati bila zatvorena za promet, obilazni pravac je Krnica-Prodol-D. Uvala.

Kategorije: Hrvaška

Odlična ideja za rujanski bijeg iz grada

Sob, 22/09/2018 - 10:02

Tišina. Neopisiva tišina. Muk u kojem ne vjerujete ni svojim ušima. Pokušavate stiskanjem nosa probiti zrak do tri polukružna kanalića, ali opet se ništa ne čuje. Ni graktanje ili pjev nekih od 250 ptica, kreketanje žaba, ni roktanje turopoljskih svinja ili topot posavskih konja... Ne čuje se ništa, kao da se iz pet rijeka cijela poplavljena livada i lopočima izrezbarena močvara priprema za večernji koncert u kojem će se opet svi probuditi. Vi ležite umorni od puta iz zabetonirane džungle, pedesetak kilometara od Zagreba.

Konačno osjetite čisti zrak koji opija, na maslačku prepoznajete skakavca, bumbare i pčele od kojih sakrivate još mlaku štrudlu od jabuka koju vam je priredila Zlata Ravlić. Nalazite se u Mužilovčici, selu lastavica koje se sa svojim tradicijskim posavskim kućama smještenim uz vode rijeka Save, Lonje, Struga, Une i Kupe razvuklo točno u sredini Parka prirode Lonjsko polje. Između prijemnog centra sela roda u Čigoču i prijemnog centra prirode u Krapju, s koje god strane krenete, stižete u oazu mira, mjesto gdje se vrijeme zaustavilo u stoljećima kada nije bilo ovako užurbane utrke za poslom i profitom.

moslavina_reportaza21-180718.jpg

Tada su i ljudi živjeli uvažavajući prirodu i njena pravila, a zauzvrat su mogli uživati u svim blagodatima koje im je ona nesebično davala svojim plodovima, biljnim i životinjskim svijetom. A ljudi su se životu u ovim područjima, koja su jedno od najvećih i najočuvanijih prirodnih poplavnih područja u Europi, prilagodili prirodi ponajprije svojim stilom života u drvenim kućama katnicama, izgrađenim od neuništive hrastovine. Koliko je ta graditeljska baština sačuvana, najbolje se vidi u Krapju, jedinom selu u Hrvatskoj koje ima status sela graditeljske baštine i u njemu se od 1995. godine tradicionalno obilježava Dan europske baštine. Krapje je i u svijetu jedinstven primjer tradicijske drvene arhitekture u okolišu poplavnih nizina karakteristične linijske prostorne organizacije sela.

Za poplavno vrijeme i u zimi stanovništvo je svoje krave, konje i turopoljske svinje držalo u štalama i svinjcima, a kada bi se voda povukla, puštali su ih u slobodno pašarenje. Površinom od 50.650 hektara Park prirode Lonjsko polje jedno je od najvećih zaštićenih močvarnih područja u dunavskom porječju. S 250 zabilježenih ptičjih vrsta (ptica močvarica, bijelih i crnih roda, žličarka, raznih vrsta čaplji, štekavaca i orlova kliktaša) predstavlja jedno od najvažnijih područja za ptice u Hrvatskoj, a 1989. stavljen je na popis područja važnih za ptice - IBA područja (Important Bird Area). Dosad je zabilježeno 550 vrsta biljaka, 38 vrsta vretenaca, 41 vrsta riba, 16 vrsta vodozemaca, 10 vrsta gmazova, 58 vrsta sisavaca...

Tu u močvarnom području žive autohtone životinjske pasmine - hrvatski posavac, hrvatski hladnokrvnjak, slavonsko-srijemsko podolsko govedo, posavska guska, posavski gonič i turopoljska svinja. Kao i nekoć, one su danas osnova tradicionalne gastronomske ponude, koju smo došli provjeriti nakon brojnih preporuka prijatelja koji su već uživali u jednodnevnim ili dvodnevnim izletima.

moslavina_reportaza47-180718.jpg
moslavina_reportaza51-180718.jpg
moslavina_reportaza45-180718.jpg
moslavina_reportaza44-180718.jpg
 

Krenuli smo u obilazak od najveće atrakcije cijelog PP sela Čigoč, koje je 1994. godine proglašeno prvim europskim selom roda. Tu je i prijemni centar za ulaz u PP, koji stoji samo 10 kuna, a za još 30 možete dobiti i stručnog vodiča poput Davora Anzila, koji nas je s nekoliko zanimljivih izlaganja uputio u sve tajne ovog sela, u kojem se stotinjak roda gnijezdi u tridesetak nastambi na vrhu kuća. Zanimljivo, ne na dimnjacima. Naime, posavske drvene kuće nisu ni imale dimnjake jer su im tavani služili kao odlične pušnice za suhomesnate proizvode.

moslavina_reportaza108-180718.jpg

Dok nam Davor pripovijeda o nestašnom životu nekih roda, čiji se razvratni postupci ne uklapaju u uvriježene priče o njihovoj vjernosti, promatramo kako roditelji nose mladima male ribe i žabe. Promatrajući tu scenu i slušajući klepetanje roda, u nama se polako probudila glad, ali ne za prirodnim ljepotama, pa odgađamo vožnju čamcem i obilazak najstarijeg riječnog rukavca Save i posebnog ornitološkog rezervata Krapje Đol.

moslavina_reportaza34-180718.jpg

Preporuke nas odvode u restoran Tradicije Čigoč, koji vodi mlada obitelj Barić. Tamo nas čeka iznenađenje. Naime, u restoran se najavila i europarlamentarka Marijana Petir, koja je u posjet Lonjskom polju dovela Roberta Nicholsona, mladog Amerikanca, direktora projekta Philos, koji promiče kršćanske vrijednosti na Bliskom istoku. Kako se naša vrijedna europarlamentarka bavi i pitanjima zaštite kršćana, tako je upoznala Roberta na jednom putovanju i pozvala ga u posjet Lonjskom polju.

moslavina_reportaza12-180718.jpg
moslavina_reportaza2-180718.jpg 

Na početku njihova izleta, Marijana je u Popovači u Vinskom dvoru primila priznanje Udruge vinogradara i voćara Škrlet za promociju ove vinske sorte u Hrvatskoj i EU. Potom je njezinu delegaciju s vrijednim suradnicama Jelenom i Nikolinom preuzeo domaćin posjeta Ivica Florijanović, poznati moslavački vinar, čiji je Škrlet ove godine proglašen najboljim u Sisačko-moslavačkoj županiji.

Naravno, nismo odbili poziv da im se pridružimo na ručku, na kojem je uz neizostavnog šarana na rašljama, servirana najbolja riječna riba smuđ, a za ljubitelja mesa, spremljen je i jarić ispod peke. Uz neizostavnu Čigočicu (lepinju iz krušne peći punjenu domaćim sirom i vrhnjem), restoran nudi autohtona jela, poput posavskog lonca i jela od divljači. Cijene su pristupačne, za grupne posjete nude se meniji od 55 do 85 kuna za kompletan obrok-od juhe, glavnog jela, salate do deserta, uz bočicu mineralne. Pola kilograma janjetine s ražnja košta 100 kuna, odojka 75, a lokalna buteljirana vina poput škrleta su ispod 100 kuna, u rinfuzi 60. Noćenje je 145 kuna po osobi.

moslavina_reportaza65-180718.jpg
moslavina_reportaza79-180718.jpg
moslavina_reportaza80-180718.jpg 

Odlazimo s veselim društvom u obilazak seoskih turizama, u kojima mahom mlađi vlasnici pokušavaju živjeti od iznajmljivanja soba i posluživanja lokalnih specijaliteta. Dosta su uložili u obnovu i opremanje starih kuća, a sezona im traje kratko, dok nema vode i dok dolaze cijele obitelji iz Hrvatske i inozemstva. U Pansionu Tišina uspjeli su obnoviti kuće sufinanciranjem iz fondova EU, a gosti bicikliraju, voze se brodovima, idu na izlete uglavnom s dalekozorima. Jer samo u Europi ima oko osam milijuna ljubitelja prirode koji vole promatranje ptica (birdwaching) i njima je posjet Lonjskom polju prava istraživačkopustolovna svečanost.

moslavina_reportaza87-180718.jpg
moslavina_reportaza83-180718.jpg 

No, kontinentalni turizam, unatoč lijepim riječima iz nadležnih institucija, nema baš takve povoljnosti kao onaj na moru. Tako nam se u Etno selu Stara Lonja braća Igor i Mladen Bojanić žale da gostima ne mogu servirati ribu koju sami ulove u okolnim rijekama, nego moraju ići u ribarnicu u Karlovac. Tradicijski ribolov na Strugu mrežom, sačmom i vrškom desetljećima je bio dozvoljen i turisti su sa zanimanjem išli na izlete gledati kako to rade lokalni ribari. Da stvar bude gora, tradicijski ribolov kakav oni žele dozvoljen je u slivu Dunava.

Svi vlasnici žale se na jako loše stanje ceste, za koju se već desetak godina priča da će biti obnovljena, a smeta im i neprimjereno označavanje na autocesti, gdje postoji jedan mali putokaz za PP, i to samo na hrvatskom jeziku. Iako rade u nerazvijenom i napuštenom kraju, nemaju nikakve pogodnosti i porezna politika njihovo bavljenje turizmom tretira jednako kao da rade na Zrču ili u Dubrovniku. Ni HTZ, kažu, na europskim sajmovima ne ističe te mogućnosti kontinentalnog turizma, za kojim je sve veći interes.

Tekst 2

moslavina_reportaza113-180718.jpg
moslavina_reportaza110-180718.jpg

Na kraju našeg izleta odlazimo U Ekoetno selo Strug, gdje je najkvalitetniji smještaj (imaju čak i bazen) i odličan restoran Kod dida Joze. Ljubazni domaćin Željko Mlinarević s ponosom nam pokazuje svoje konje, uređene kuće i apartmane. Tu je i smještaj malo skuplji, 220 kuna po osobi, ali zato su u restoranu gotovo sva mesna jela oko 50 kuna, kilogram soma i štuke je 140, smuđa 170, a specijaliteti su im posavska jela po starim receptima. Tako smo i mi za večeru kušali izvanrednu patku s mlincima, koja se dobro prilagodila odličnom Florijanovićevu škrletu. moslavina_reportaza81-180718.jpg
moslavina_reportaza59-180718.jpg
moslavina_reportaza61-180718.jpg

Spušta se noć i polako se mijenja zvučna kulisa. Na močvarne terene sada izlaze neke druge ptice i noćni stanovnici Lonjskog polja. Domaćini nam nude smještaj, kažu da su svitanja ovdje prekrasna, mame nas bogatim posavskim doručkom, spominju nam nekoliko mjesta za koja je šteta što ih nismo vidjeli... Ali sutra je četvrtak, umjesto oaze tišine i zbora od 500 ptica - biramo našu džunglu na asfaltu, u koju se vraćamo za samo sat vremena.

Odlična ideja za rujanski bijeg iz grada

Foto:  Krasnodar Peršun/Hanza Media
Izvor: Magazin Like!

Kategorije: Hrvaška

Kako moderno urediti 32 kvadratna metra

Sob, 22/09/2018 - 09:55

Odličan projekt uređenja ovog stančića od svega 32 četvorna metra osmislio je ukrajinski arhitekt Stanislav Kaminskyi iz Kijeva koji je odlučio životne zone u stanu maksimalno sažeti kako bi dobio najviše što može iz dostupnog prostora. Već s ulaza u stan u oči upada način na koji je arhitekt obložio zidove i riješio problem manjka prostora za stvari.

190917-stan 9.jpg
190917-stan 6.jpg

Naime, s lijeve strane od ulaza nalazi se golemi ugradbeni ormar bijele boje i predstavlja prostor u kojem vlasnici stana mogu odlagati apsolutno sve svoje stvari, sakriti ih od pogleda i time prostor osloboditi od suvišnih detalja. S desne strane pažnju privlače drvene plohe koji su iskorištene za klizna vrata iza kojih se nalazi velika i svijetla kupaonica s kadom.

190917-stan 13.jpg
190917-stan 12.jpg
190917-stan 10.jpg

Vanjski zidovi kupaonice u potpunosti su obloženi drvenim plohama koje vode pogled prema unutrašnjosti stana i glavnoj prostoriji. U njoj se nalazi jednostavan dnevni boravak namješten sivim kaučem i usmjeren prema šanku i kuhinji. Kauč u dnevnoj sobi razvlači se u krevet za spavanje, a iznad njega nalazi se projektor koji na suprotni zid prikazuje sliku čime je eliminirana potreba za klasičnim televizorom i cijeli je prostor zida pretvoren u platno.

190917-stan.jpg
190917-stan 2.jpg
190917-stan 4.jpg

Mali šank nije namijenjen okupljanju velikog društva već služi za brzinske obroke svojstvene studentima i zaposlenim poslovnjacima. Njegova bočna strana sadrži policu za odlaganje knjiga i sitnica, a sam šank se nastavlja na radnu plohu kuhinje u obliku slova L. Kuhinja je u prostoru djelomično postavljena uza zid kupaonice, s kuhinjskim ormarićima izvedenima u kombinaciji bijele radne plohe i drvenih fronti koje su u skladu s kliznim vratima iz hodnika.

190917-stan 5.jpg
190917-stan 8.jpg
190917-stan 3.jpg

Iza tih fronti sakriven je i hladnjak čime je dobiven ujednačen izgled prostora bez previše detalja koji odvlače pozornost od upotrijebljenog materijala. Izvrsno osmišljen stančić!

190917-stan 14.jpg 

Obrazac za fotografije čitatelja - 2

Izvor: Behance

Kategorije: Hrvaška

KAOS NA IRANSKOJ VOJNOJ PARADI, VIŠE NAPADAČA ZAPUCALO NA SUDIONIKE I VISOKE DUŽNOSNIKE Deseci mrtvih i ranjenih, Teheran optužio Saudijce

Sob, 22/09/2018 - 09:55

Napadači na vojnu paradu na jugozapadu Irana u subotu su ubili najmanje 24 osobe, uključujući 12 pripadnika Revolucionarne garde, prenosi novinska agencija Tasnim o jednom od najsmrtonosnijih napada na tu elitnu jedinicu.

Državna televizija je objavila da je cilj napada u kojem je ranjeno više od 50 ljudi bilo postolje na kojem su bili iranski dužnosnici okupljeni kako bi pratili godišnju ceremoniju obilježavanja početka Iransko-iračkog rata koji je trajao od 1980. do 1988. godine.

Videosnimka poslana iranskim medijima prikazuje vojnike koji puze po tlu dok netko puca u njihovom smjeru. Jedan muškarac uzima pušku i ustaje dok žene i djeca bježe kako bi spasili život.

Iran 

Ali Hosein Hoseinzadeh, zamjenik guvernera provincije Kuzestan, rekao je kako se očekuje da će broj mrtvih rasti. Među ubijenima je i jedan novinar.

Ovo krvoproliće velik je udarac sigurnosti Irana koji je relativno stabilna država u odnosu na susjedne arapske države u kojima vlada nasilje od 2011. godine.

Nitko još nije preuzeo odgovornost za ovaj napad na jugoistoku Irana.

Državna televizija optužuje "tafkiri elemente", referirajući se na sunite. Pojam "tafkiri" muslimani koriste za one koje smatraju otpadnicima od prave vjere.

Ahvaz, grad u kojem se napad dogodio, centar je naftom bogate provincije Kuzestan koja je bila poprište arapskih prosvjeda u većinski šijitskom Iranu.

Iran2 

Iranski ministar vanjskih poslova Mohammed Javad Zarif za krvoproliće krivi "regionalne sponzore terora", a pod takvim izrazima se često referira na iranske neprijatelje Saudijsku Arabiju i Izrael, kao i na "njihove američke gospodare". Obećao je da će Teheran odlučno odgovoriti na ovaj čin.

Snimka objavljena na internetskoj stranici državne televizije prikazuje zbunjene vojnike na poprištu napada.

"Otkud su došli?", pita vojnik ispred postolja, a drugi mu odgovora: "Sa stražnje strane".

Napad su izvršila četiri militanta, od kojih su dva ubijena, prenosi iranska agencija ISNA.

Iran3 

Isti dan su parade održane i u nekoliko drugih gradova, uključujući prijestolnicu Teheran i luku Bandar Abbas na obali Perzijskog zaljeva.

Tenzije između Saudijske Arabije i Irana proteklih su se godina pogoršale. Dvije države podržavaju suprotstavljene strane u ratovima u Siriji i Jemenu, kao i rivalske stranke u Iraku i Libanonu.

Napad na iransku vojsku rijedak je slučaj. Prošle godine je u prvom smrtonosnom napadu za koji je odgovornost preuzela Islamska država u toj zemlji u Teheranu poginulo 18 ljudi u parlamentu i mauzoleju ajatolaha Homeinija, osnivača i prvog vrhovnog vođe Islamske republike.

Kategorije: Hrvaška

KAOS NA IRANSKOJ VOJNOJ PARADI, VIŠE NAPADAČA ZAPUCALO NA SUDIONIKE I VISOKE DUŽNOSNIKE Ima mrtvih i ranjenih, Teheran optužio Saudijce

Sob, 22/09/2018 - 09:55

Nekoliko osoba je ubijeno, a dvadesetak je ranjeno u subotu u napadu neidentificiranih napadača tijekom vojne parade u gradu Ahvazu na jugozapadu Irana, objavila je državna televizija.

Državna televizija je objavila da je napadnuta tribina s dužnosnicima koji su se okupili kako bi pratili redovitu godišnju vojnu paradu kojom se obilježava početak Iračko-iranskog rata.

Iran danas održava više vojnih parada, između ostaloga u glavnom gradu Teheranu i u lučkom gradu Bandar Abbasu.

"Vatru je otvorilo nekoliko naoružanih muškaraca koji su se nalazili iza tribine tijekom parade. Nekoliko je ljudi ubijeno, a više je ranjenih", objavila je televizija. Lokalni mediji javili su da je pucnjava nastavljena nakon što su napadači pokušali pobjeći.

Televizija je za napad okrivila 'elemente takfirija', što je aluzija na sunitske militante. Ahvaz je središte pokrajine Kuzestan u kojoj je u prošlosti bilo prosvjeda iranske arapske manjine.

Neimenovani dužnosnik Revolucionarne garde rekao je da su za napad odgovorni arapski nacionalisti koje podupire Saudijska Arabija, prenijela je novinska agencija ISNA.

Kategorije: Hrvaška

U DIJELOVE HRVATSKE STIGLA NAJAVLJENA PROMJENA VREMENA Temperature u padu, u unutrašnjosti puše i jak vjetar, ovo je uvod u drastičnije zahladnjenje

Sob, 22/09/2018 - 09:43

Najavljena promjena vremena počela je u subotu ujutro stizati u Hrvatsku pa je na sjeverozapadu unutrašnjosti te na sjevernom Jadranu temperatura u jutarnjim satima bila nekoliko stupnjeva niža u odnosu na petak. Na istim je područjima bilo pretežno oblačno, a ponegdje je već počela padati i kiša, za koju meteorolozi najavljuju da bi tijekom dana mogla biti i obilnija. Također, u sjeverozapadnim dijelovima unutrašnjosti puhao je jak i neugodan vjetar.

Prema najnovijoj prognozi, mjestimična kiša, lokalni pljuskovi i grmljavina naizgledniji su na sjevernom Jadranu, u Gorskom kotaru i Lici, te u središnjoj Hrvatskoj. Drugdje uglavnom suho, a najviše sunčana vremena bit će na krajnjem jugu. Na kopnu će zapuhati umjeren, sredinom dana i jak sjeverni i sjeveroistočni vjetar. Na Jadranu slabo do umjereno jugo i jugozapadnjak, a sredinom dana na sjevernom dijelu u okretanju na jaku i olujnu buru. Krajem dana i u noći bura će zapuhati i u Dalmaciji. Najviša temperatura od 17 do 22, a na Jadranu od 24 do 29 °C.

Najveći dio Hrvatske je zbog jakog vjetra i opasnosti od grmljavinskih oluja pod žutom uzbunom koju je oglasio DHMZ putem Meteoalarma.

U noći na nedjelju je još moguća mjestimična kiša, uglavnom na istoku i jugu, tijekom dana postupno razvedravanje. Na kopnu vjetar slab do umjeren južni i jugozapadni, a na Jadranu umjerena bura, na sjevernom dijelu s jakim udarima, od sredine dana u okretanju na zapadnjak i jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura zraka od 9 do 13, na Jadranu od 18 do 21, a najviša dnevna od 19 do 24 na kopnu te između 25 i 29 °C na Jadranu.

U ponedjeljak novo jače naoblačenje s kišom, pljuskovima i grmljavinom, najprije na zapadu, a zatim i drugdje. Umjeren jugozapadnjak će u drugom dijelu dana okrenuti na sjeverni vjetar, a na Jadranu će zapuhati jaka i olujna bura. Prema večeri na kopnu osjetno hladnije. U utorak stabilnije i sunčanije, no i dalje vjetrovito te svježe.

Kategorije: Hrvaška

TRADICIONALNA HRVATSKA JELA: Recepti prepisani iz bakine bilježnice!

Sob, 22/09/2018 - 09:26

Ako tražite izlaz iz zagrebačke vreve ili vas put nanese u blizinu grada, navratite u čarobni park u kojem kao da vrijeme priča neku drukčiju priču. Etno park Zagreb nalazi se u mjestu Mala Mlaka, samo jedanaest kilometara od centra grada, a za njega vam zapravo i ne trebaju posebni putokazi.

IMG_7386 copy.jpg 

Odmah na ulazu ugledat ćete turopoljski čardak, drvenu kuću staru više od stotinu godina nazvanu Zbirka sjećanja. Nju su pri gradnji parka dio po dio preselili iz turopoljskog sela Mraclina, a prepuna je namještaja različitih povijesnih stilova. Pokraj čardaka nalazi se ljetnikovac iz kojeg se pruža pogled kao s razglednice: Zagreb s Medvednicom u pozadini. Ali, u Etno park Zagreb mi smo navratili zbog nečeg drugog.

IMG_8072 copy.jpg 

Hrane, naravno, jer ondje možete putovati kroz povijest i postati dio - gastro bajke. Jer, povijest je nemoguće ispričati bez blagovanja, bez hrane koja je utkana u najsretnije, ali i najtužnije trenutke. Budući da je smješten u Turopolju, u Etno parku Zagreb odlučili su pripremati tradicionalnu kuhinju kontinentalne Hrvatske koja je bila pod raznim utjecajima, od mađarske i srednjoeuropske pa sve do turske i arapske kuhinje s istoka. Trebalo je najprije prikupiti sve recepte, a potom odlučiti što pripremati da bi se zadovoljila povijesna priča i ponekad vrlo zahtjevno nepce gostiju.

IMG_7207 copy.jpg 

Dakako, za pripremu se nabavljaju namirnice s domaćih gospodarstava, što je i logično jer se, primjerice, za kuhane štrukle mora nabaviti pravi domaći svježi sir, a želite li da tijesto stvarno bude podatno za razvlačenje, najbolje je nabaviti domaće brašno. Tek kad ih se proba, postaje jasno po čemu se štrukli na turopoljski razlikuju od, primjerice, zagorskih štrukla. Svježa jutra i još svježije večeri jednostavno su nas namamili da probamo i juhicu, i to onu pravu, staru turopoljsku koja se radi od domaće kokoši i s domaćom kašicom, a nakon koje smo uživali u telećim medaljonima u umaku od jabuka i meda.

IMG_7108.jpg 

Naravno, za desert su nezaobilazne palačinke ili pita od jabuka... I što nam je drugo preostalo nego pokucati u kuhinju i zatražiti recepte.

Zapečeni štrukliP87C9958.jpg Domaća kokošja juhaP87C9801.jpg Pita od jabukaP87C9710.jpg Bakine palačinkeP87C9721.jpg Juneći odresci na lovački način s domaćim krpicamaP87C9747.jpg 
Kategorije: Hrvaška

SREDIŠTE ZAGREBA ZATVORENO ZA PROMET MOTORNIH VOZILA Zabrana traje sve do navečer, policija objavila u kojim ulicama

Sob, 22/09/2018 - 09:22

Na današnji Europski dan bez automobila, uže središte Zagreba bit će od 8 do 20 sati zatvoreno za promet motornih vozila, a središnji događaj bit će na Europskom trgu, odakle će krenuti mimohod u koji će biti uključeni građani koji koriste alternativne načine kretanja kroz grad, te tradicionalna "Zagrebačka žbica", vožnja biciklima gradskim ulicama.

Grad Zagreb donio je rješenje o zatvaranju prometa u užem središtu grada 22. rujna, na Europski dan bez automobila, od 8 do 20 sati, izvijestila ja Policijska uprava zagrebačka. Promet motornih vozila zabranjen je u središnjoj zoni Zagreba omeđenoj ulicama: Trg bana Josipa Jelačića - Bakačeva (od rotora) - Jurišićeva - Palmotićeva (zapadni rub) - Boškovićeva (sjeverni rub) - Hebrangova (sjeverni rub) - Gundulićeva (istočni rub) - Ilica (sjeverni rub) - Mesnička (istočni rub do Streljačke) - Mesnička - Demetrova - Ilirski trg - Radićeva - Trg bana J. Jelačića.

Zabrana kretanja se odnosi na sva motorna vozila (ulaz i izlaz), osim na interventna vozila (hitna pomoć, vatrogasci, policija i vozila pod pratnjom), komunalna vozila, vozila javnog gradskog prijevoza i taxi vozila te vozila osoba s invaliditetom.

Policija preporuča svim vozačima da na Europski dan bez automobila, umjesto svojeg vozila koriste javni gradski prijevoz ili izbjegavaju dolazak vozilom u širi centar Zagreba.

Iz Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada ističu kako će na Europski dan bez automobila, kojim se zaključuje Europski tjedan mobilnosti, građani moći doživjeti što bi smanjenje prometa značilo za kvalitetu njihova života.

Na sjevernoj strani parka Zrinjevac zagrebački gradonačelnik Milan Bandić će u 11,15 sati predstaviti pilot-projekt proširenja pješačke zone u središtu Zagreba. Sjeverna strana Zrinjevca, koja je dio planiranog pješačkog pravca od Masarykove do Amruševe ulice, bit će obogaćena atraktivnim sadržajima. Program će trajati od 8 do 20 sati, a za to vrijeme murale će na kolniku oslikavati Slaven Kosanović Lunar, poznati hrvatski umjetnik grafita. Na oslikanom dijelu prometnice održat će se koncerti mladih umjetnika s Muzičke akademije. U 11 sati nastupit će gitaristi Luka Lovreković i Ivan Šimatović, u 14 violončelisti Martin Kutnar i Janko Franković, a u 17 sati počinje klavirski koncert Danijela i Ljubomira Gašparovića. U slučaju kiše program će biti odgođen.

Europski dan bez automobila obilježit će se i na Europskom trgu, u organizaciji Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj. Kao središnji dio događanja održat će se mimohod centrom grada od 11 do 11,30 sati, koji će predvoditi voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Branko Baričević. U mimohodu će biti građani koji koriste alternativne načine kretanja kroz grad - pješaci, biciklisti, policija na biciklima, roleri, skateboarderi, osobe s tjelesnim invaliditetom.

U 11,45 sati s Europskog trga krenut će kolona biciklista u okviru tradicionalne manifestacije "Zagrebačka žbica", koju će podržati i gradonačelnik Milan Bandić.

Europskim danom bez automobila, 22. rujna, zaključuje se Europski tjedan mobilnosti koji se u organizaciji Europske komisije održava svake godine od 16. do 22. rujna kako bi se potaknulo europske lokalne vlasti na uvođenje i promicanje mjera održivog prijevoza te pozvalo stanovnike da isprobaju alternative korištenju automobila. Pod motom "Kombiniraj i kreni!" ovogodišnji Europski tjedan mobilnosti usredotočen je na multimodalnost - korištenje različitih načina kretanja za dolazak na odredište - koji će biti predstavljeni na središnjem događanju na Europskom trgu, u organizaciji Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.

Kategorije: Hrvaška

ZA GLOBUS PIŠE IVO LUČIĆ Zaboravlja se da su Mađari samo vratili žicu na granice

Sob, 22/09/2018 - 09:13

Prije skoro sedamdeset godina mađarski pravnik, sociolog i političar Istvan Bibo napisao je da je egzistencijalni strah za zajednicu najznakovitija crta istočnoeuropske i srednjoeuropske političke duhovnosti. Da bi se na jugoistoku Europe jedna nacija osjetila ugroženom, nije ju potrebno napasti ili joj zaprijetiti ratom. Dovoljno ju je samo zanijekati, osporiti, dovesti u pitanje njezine korijene, povijest ili čak njezine mitove. Ta bi konstatacija mogla pomoći onima koji žele razumjeti današnju društvenu stvarnost i politička kretanja u srednjoj i (jugo)istočnoj Europi. Naravno, ako netko uopće želi razumjeti tu stvarnost i te procese. Onaj tko to doista želi mogao bi poći od činjenice da su Mađari ponovno postavili bodljikavu žicu na granice. Ponovno, zato što je tu žicu mađarska komunistička vlast držala sve do svibnja 1989. kada je uklonjena, što je onda uzrokovalo opći bijeg stanovništva Njemačke Demokratske Republike u Austriju i Saveznu Republiku Njemačku. Mađari su uklonili žicu, raspao se komunistički istočni blok, ujedinila se Njemačka, zatim se ujedinila i Europa. Što će se dogoditi sada kada su Mađari vratili žicu, vidjet ćemo. Svakako treba imati na umu da je ona prva žica sprečavala Mađare (i druge Srednjo/istočnoeuropljane) da pobjegnu iz zemalja “s pravednom, plemenitom vlašću i idealnim uređenjem”, dok ova danas sprečava strance ilegalno ući u Mađarsku (i druge zemlje Europske Unije) koja navodno ima “korumpiranu i lošu vlast”. No, od onih koji razumiju samu stvarnost puno su jači i utjecajniji oni koji imaju moć nametnuti svoju sliku stvarnosti. Sva društvena i humanistička istraživanja, svi znanstveni časopisi, monografije i skupovi, koliko god znanstveno, savjesno i pošteno rađeni, u sjeni su političkih tribina. Veći odjek u javnosti ima jedan Trumpov tweet nego sve što tijekom godine objavi Američka akademija umjetnosti i znanosti. Potpuno je nevažno koliko se izneseno slaže ili ne slaže jedno s drugim, odnosno koliko je izrečeno točno ili netočno, pa čak i kolika je dugoročna vrijednost jednoga ili drugoga. To ne bi bilo tako da se sama znanost u velikom dijelu nije dala ispolitizirati, a time posljedično i korumpirati odnosno obezvrijediti. Već spomenuti I. Bibo piše da takvo postupanja i takav odnos (društvenih i humanističkih) znanosti dovode nacionalne odnosno političke elite u “radikalno lažan odnos sa stvarnošću”. Naviknuti su “da umjesto na stvarnosti grade na zahtjevima, umjesto na učinke usredotočuju se na težnje i, što je najgore, razmišljaju i zaključuju izvan jednostavne povezanosti uzroka i posljedica”. To je pisano u vrijeme kada je informacija bila povlastica moćnih, dok se danas moć temelji na nametanju dezinformacije, odnosno laži kao istine. Posljednjih godina populariziran je izraz “fake news”, koji označava lažnu vijest plasiranu putem medija radi postizanja određenog propagandnog učinka. Nitko neće reći da se služi takvim sredstvima. To rade isključivo “oni drugi”, čiji je tisak “žuti tisak” a čije su ideje i ciljevi “opasni”, “nelegitimni”, “ekstremistički” i “pogrešni”. Naravno, po istoj logici, takvim se metodama nikako ne služe “ugledni” mediji. A “ugledni” su oni koji imaju moć i čiju “istinu” brane diplomacija, vojska, policija i tužiteljstva. Dio medija u Hrvatskoj s posebnim respektom prenosi vijesti iz “uglednog The Guardiana”, kao i iz “uglednog Foreign Policyja” i “uglednog Financial Timesa”. Najugledniji su onda kada pišu o Hrvatskoj kao “fašističkoj zemlji”, osvrćući se na marginalce i pozivajući se na neugledne pojedince i “ugledne” medije u Hrvatskoj, čiji je ugled toliki da bi bez vladinih ili “nevladinih” subvencija (čije “istine” propagiraju) propali u vrlo kratkom roku.

Na početku spomenuti pojam “egzistencijalni strah za zajednicu” nameće potrebu definicije te zajednice, danas, u srednjoj i (jugo)istočnoj Europi. U vrijeme kada je Bibo pisao o njima, zajednice su bile jasno određene - državnim granicama, nacionalnim identitetima, jezikom, kulturom, poviješću. U širem smislu bile su podijeljene u vojno političke blokove ili su bile labavo povezane idejom nesvrstavanja. Što je to danas “zajednica” u Europi “bez granica” čije granice ilegalno prelaze stotine tisuća ljudi bez dokumenata, ali s vrlo čvrstim i teško promjenjivim identitetom? Tradicionalne europske vrijednosti, definicije pa i zajednice dovedene su u pitanje. Svakodnevno gledamo kako se nacionalni i kulturni identiteti sustavno razaraju u ime ideologije internacionalizma i multikulturalizma. Temelji “staroga” društva – složna obitelj i krepostan pojedinac relativizirani su do neprepoznatljivosti. Dezorijentacija je proglašena orijentacijom. Tradicionalne vjerske zajednice, političke stranke i veliki dio institucija su se kompromitirali, izgubili vjerodostojnost, utjecaj i podršku. Navodna “rasna superiornost” i “nacionalna čistoća” s pravom su postali sinonimi zla i opačine. Ideja “klasne jednakosti” i “socijalne pravde” izdahnula je u komunističkim gulazima, dodatno osramoćena masovnim zločinima i još masovnijim manifestacijama totalitarizma i jednoumlja odnosno kolektivističkog bezumlja. Liberalizam se pogubio u svojim antinomijama, elitizmu i relativizmu, odustao je od racionalizma, osilio se i okomio na demokraciju, a “demokracija” se udaljila od demosa i skliznula u “populizam” podajući se onima koji nude brza i jednostavna rješenja, bez osjećaja za stvarnost i stvarne veze s njom. Komunisti nisu uspjeli zavladati svijetom i dokinuti privatnu svojinu, ali su zato moderne tehnologije i s njima povezane društvene norme gotovo potpuno ukinule privatnost i ljudsku intimu, podredivši ih istoj privatnoj svojini. Što je svojina u odnosu na ljudske duše? U ime intime, tog skrovitog, unutarnjeg dijela duševnog života pojedinca, organiziraju se parade. U ime duhovnosti, Boga, metafizičkog i vječnog, planiraju se teroristički napadi. Istovremeno, milijuni ljudi povezani u virtualne zajednice oglašavaju “urbi et orbi” gdje su i s kim su bili, kamo će ići, što su jeli, o čemu razmišljaju, što rade i planiraju. Osim takvog izlaganja, trajno se obilježavaju tetovažama, čime dodatno olakšavaju (zlu ne trebalo) identifikaciju i kontrolu nad sobom. Samo naprijed, to je “in” i “cool”, već su pripremljeni dragovoljci za ugradnju biočipova. Žigosanje je počelo, slobodu smo žrtvovali na oltar “sigurnosti” i komfora.

Nakon svega, pitajmo se ponovno kojoj zajednici pripadamo i koje to vrijednosti štitimo. Jesmo li slobodni odgovoriti na to pitanje, je li to uopće pametno i politički korektno? Odgovor dijelom možemo očitati i iz rezultata izbora na koje izlazimo i na kojima sudjelujemo. Krajem svibnja iduće godine održat će se izbori za Europski parlament. U Hrvatskoj ćemo birati 12 (od ukupno 705) zastupnika i pokazat ćemo kakvu Europu želimo i želimo li je uopće. Naime, u radu tog Parlamenta sudjeluju i zastupnici koji tvrde da Europska unija uopće ne treba postojati. Na drugoj su pak strani oni koji srčano brane Uniju, ali su im Europljani premalo “Europljani”, pa se zalažu za prihvat (što većeg broja) emigranata iz Azije i Afrike. Dobra je elita (vlast) samo ne valja narod. Iako se rado predstavljaju legalistima i zagovornicima “pravne države”, ne smetaju im ilegalni (nezakoniti i protuzakoniti) prelasci granice. To je valjda neki vid zakasnjele osvete društvu, revolucije kojoj su u mladosti težili, ali nisu imali hrabrosti ni snage otići dalje od one seksualne, u kojoj se mogla izgubiti pamet, ali ne i glava. Kojoj onda zajednici pripadamo i koje vrijednosti štitimo? Nacionalnoj, religijskoj, europskoj? Ili je možda važnija pripadnost nekoj regionalnoj ili lokalnoj zajednici, nogometnom klubu, LGBT ili nekoj drugoj skupini. Svejedno, etablirani mediji, koji se uglavnom određuju kao ljevičarski, sugeriraju da je važno ne biti radikal, ne biti ekstremist, a posebno ne biti desničar. To je, navodno, samo korak od fašizma ili neonacizma!? Tko su, zapravo, radikali: oni koji beskompromisno i dosljedno brane postojeće vrijednosti ili oni koji ih jednako tako beskompromisno i dosljedno žele razoriti odnosno promijeniti? Nisu li oni koji radikalno mijenjaju europska društva radikali i ekstremisti? Zar nije društveno opasnije iskapati mrtve iz njihovih grobova nego tražiti pravo ukopa davno ubijenih, a tek pronađenih?

Nama susjedna Mađarska, velikim dijelom i zbog one već spomenute žice, nametnula se kao glavna tema budućih europskih izbora. Odnos prema njezinu predsjedniku Viktoru Orbánu određuje vrijednosti za koje se zalažemo, a dijelom karakterizira i zajednicu kojoj pripadamo. Na svojevrsnom “suđenju” koje mu je upriličeno prošloga tjedna u Bruxellesu odlučivalo se o oduzimanju prava glasa mađarskoj državi u europskim institucijama. Orbán je odbacio optužbe protiv sebe i svoje vlade te je izjavio: “Jasno vam poručujem: Mađarska će i ubuduće samostalno braniti svoje granice i samo ćemo mi odlučivati kome ćemo dopustiti da u našoj zemlji živi zajedno s nama… Mađarska nikada neće pokleknuti pred bilo čijim ucjenama. Mađarska će nastaviti braniti svoje granice, onemogućavati ilegalnim migrantima stupanje na mađarsku zemlju i afirmirati svoje državno pravo, ako bude potrebno, i protiv svih vas koji ovdje sjedite.” Ima li jasnijeg svjedočenja i odlučnije obrane identiteta, odnosno odgovora na pitanje pripadnosti zajednici? Jedan od brojnih mađarskih disidenata, sudionik (kontra)revolucije iz 1956. György Konrád nešto drukčije je 1980. godine opisao Mađare odnosno narode Srednje Europe: “Mi – Srednjoeuropljani, ni zapadnjaci ni Rusi – nismo nikada bili doista građani, a nećemo to nikada ni biti. Pitanje što smo zapelo nam je u grlu. Čak ni naš društveni položaj nije za nas karakterističan: bili dolje ili gore – na nas se stropoštava država. Na nas se uvijek stropoštava neka vlast. Na nama je uvijek bio višak pritiska, teret je toliki da nam se noga naučila na posrtanje. Mi smo uvijek pišali uz vjetar, a nedaće smo jedva preživjeli. S nama su trgovali, o nama se sporazumijevali, nas su komadali, prodavali, bivali smo predmetom regulacijskih planova i mirovnih konferencija. Iz Sarajeva je došao prvi, iz Gdanjska drugi svjetski rat. Treba paziti na nas.” Treba li doista “paziti na nas” ili barem na Mađare koji pokazuju začudnu žilavost i odlučnost u obrani svoje države i svoga (možda i našega?) identiteta, ili zapravo treba uložiti truda i razumjeti taj svijet? Jer, da bi se na jugoistoku Europe jedna nacija osjetila ugroženom, nije ju potrebno napasti ili joj zaprijetiti ratom. Dovoljno joj je zaprijetiti milijunima ilegalnih emigranata ili doktrinom “ograničenog suvereniteta” koja ne znači ništa drugo nego svrgavanje nepoćudne domaće vlasti uz pomoć “uglednih” medija, političke većine, a po potrebi možda i tenkova. U ime socijalizma ili europskih vrijednosti – svejedno.

Kategorije: Hrvaška

U prevrtanju traktora poginuo muškarac

Sob, 22/09/2018 - 08:52

U prevrtanju traktora, u šumi kod Svetog Petra Orehovca, smrtno je stradao 59-godišni muškarac, izvjestila je u subotu Policijska uprava koprivničko-križevačka.

Muškarac je u petak oko podneva u šumi vozio neregistrirani traktor s prikolicom sa drvima.

Na nizbrdici je prikolica gurnula traktor koji se prevrnuo.

Od zadobivenih ozljeda 59-godišnjak je preminuo na mjestu događaja, navela je PU koprivničko-križevačka.

Kategorije: Hrvaška

VERA ČUDINA Hladna fronta nove recesijske krize stiže sa zapada, brzo se premješta na sjeveroistok, a do kraja sljedeće godine udarit će cijeli svijet

Sob, 22/09/2018 - 08:39

Zapuhao jak vjetar s Dinare i napravio institucionalni propuh u zemlji čudesa i ekscesa. Hoće li propuh u glavama samouvjerenih reformista dati posljednju pomast hrvatskom poduzetništvu i obrtništvu? Izgledno je da hoće, ako se nastavi trend zatvaranja zbog pogreške u poslovanju. Kod nas se poslovni grijeh ne otpušta oprostom, nego kaznom. Nadležni inspektor većinom po prijavi od jalne konkurencije izlazi na uviđaj, ali ne svojom voljom. Da mu zakon ne nalaže, nikad ni jedan inspektor ne bi nogom kročio u vaš poslovni objekt, osim u nuždi zbog gladi, žeđi, ovisnosti o dimu cigarete… što svaku krivnju skida s njihovih pleća. Moramo se pomiriti s činjenicom kako je u Hrvatskoj sve u skladu sa zakonom i po zakonu, izuzev zakona samog.

Jesu li napisane i usvojene zakonske odredbe jasne vlasniku cvjećarne, pekarne, pa čak i stomatološkim ordinacijama, a kamoli bakici s placa, nitko ne pita. Zato je preporuka, ako ne želimo gledati u traku na kojoj će pisati državni inspektorat i žigove bordo nijanse, unajmiti minimalno između pet do sedam tumača zakonskih odredbi, da se izbjegne zabuna tumačenja. Jer, povjerenje u osobnu pravnu pismenost možebitni je krivac određenog poslovnog prekršaja. Nažalost, prijedlog i njegova provedba se sudaraju zbog pustinjskog pijeska, kojeg je u građanskim novčanicima više nego novca. Kako stvari stoje na terenu, socijalnih slučajeva će biti sve više, pa je vrlo realno za očekivati i smanjenje socijalne pomoći. Nitko nije protiv da inspektori vrše svoju dužnost, ali da im ponekad ili ponekom nedostaje fleksibilnosti u radu ne možemo poreći. S obzirom da su i oni samo ljudi, nitko ne može tvrditi da se i njima ne potkrade greška. Pitanje je, je li unutarnja kontrola dosljedno provjerava ispravnost inspektorovih odluka ili se sve svodi na zatvori, pa otvori, nakon što platiš propisanu kaznu. Po svemu sudeći, mi živimo od kazne do kazne.

Ako slučajno računamo kako će nas iz buduće recesije izvući novac Europske partije, pardon unije, grdo smo se preračunali. Po svim navodima nikom u Europi ne cvjetaju tratinčice, a još manje ruže. Jedina ruža koja bi u cijelom svijetu mogla procvjetati, je crna ruža nove recesije. Navikli smo mi stezati remenje, no još nismo spremni jesti kamenje. Iako sebe uvjeravamo kako smo već oguglali na loše vijesti, ipak ih pratimo puno više nego dobre vijesti. Činimo li to iz straha, znatiželje, suosjećanja… nećemo nikog propitivati, jer to je osobna stvar. Ali, kada nadilazi osobno i postane sveopće, tada ćemo se morati propitivati što smo propustili vidjeti. Propustili smo vidjeti kuda ide ovaj svijet i što nam se sprema u pozadini svega. Umjesto čitatelja i gledatelja trebali smo biti vlastiti inspektori koji će na vrijeme skupiti rezerve, za nadolazeće nevrijeme. Tako bismo barem ublažili recesijsku kaznu. Ali ne. Nas još uvijek zanima tko koga šilji, a tko će završiti na šiljku, razmišljat ćemo kada se dogodi.

Ako smo jednostavno takvi, takvi ćemo i ostati. Dok nam zaborav na sutra nudi banka iza ugla, ne povodimo se mišlju za propadanjem. Makar nam sve poduzetništvo i obrtništvo zatvorili, makar ostali bez kuća, automobila i kućnog ljubimca, mi nastavljamo ići. Jesu li naši geni kameni ili gumeni, reći će nam nova recesijska kriza. Kada se nađemo u središtu globalnog financijskog tajfuna, koji tek hvata svoju brzinu i moć uništenja što će od nas kao države ostati… pustopoljina ili poželjna oaza? Živi bili, pa vidjeli! Do tada bi Vlada mogla osmisliti i jednoglasno izglasati novi porez. Za svaku izgovorenu uvredu u sabornici na licu mjesta uplata od 500 kuna za siromašne kruhom i klonule duhom.

Moja prognoza 

Kategorije: Hrvaška

OTKRIVAMO: MILANKA OPAČIĆ OTIŠLA IZ SDP-a I OSTAVILA DUG ZA ČLANARINU OD 18.000 KUNA 'Hoću li ga podmiriti? Ja sam u 28 godina svoje za SDP odradila!'

Sob, 22/09/2018 - 08:25

Milanka Opačić otišla je iz SDP-a i ostavila 18.000 kuna nepodmirenog duga za članarinu. Kako doznajemo u SDP-u, Milanka Opačić nije plaćala članarinu od početka prošle godine kada je stranka, suočena s financijskim problemima, povećala članarine i to posebno za one članove stranke koji ostvaruju prihode na dužnostima koje proizlaze iz članstva u SDP-u.

Tada je određeno više kategorija članarina čiji iznos ovisi o tome koliki je mjesečni prihod. Najniže članarine u simboličnom iznosu od jedne kune određene su za umirovljenike i studente, a najviše plaćaju saborski zastupnici.

Milanka Opačić je kao saborska zastupnica bila u rangu onih čija je mjesečna članarina iznosila 1000 kuna. - Članarinu sam uredno plaćala sve dok nije usvojen novi sustav - kazala je kratko Opačić potvrdivši informaciju iz SDP-a.

Privjesak

Na pitanje namjerava li svojoj, sada već bivšoj stranci podmiriti dug, dala je negativan odgovor navodeći kako je ona u 28 godina svoje odradila za SDP.

Da izlazi iz SDP-a, Opačić je objavila u srijedu, navodeći kako postaje nezavisna zastupnica, a kao prekretnicu za tu odluku istaknula je četverosatni sastanak Predsjedništva i Kluba zastupnika na kojem joj je postalo jasno da ni jedna strana nema volje izvući SDP iz krize.

- Moj utjecaj na to u kojem smjeru će ići SDP sveden je na minimum i svaki moj dan i ostanak u stranci je ustvari sudjelovanje u rastakanju stranke, a to ne želim - rekla je i ocijenila da je SDP postao marginalna oporbena stranka, koja je privjesak svim manjim strankama te da u svim aktivnostima trči za njima.

“Svi su loše rješenje”

- Nije mi više problem samo opcija predsjednika stranke Davora Bernardića, već i ova koja je protiv njega, jer nisu složni i ne vidim da imaju ideju kako riješiti probleme u stranci. Stalno se nešto oteže i odgađa, čime se prolongira agonija stranke - rekla je Opačić.

Ova bivša istaknuta članica SDP-a koja je bila na dužnosti potpredsjednice stranke te ministrica u mandatu Vlade Zorana Milanovića kazala je da će kao neovisna zastupnica podržavati sve one zakonske prijedloge za koje ocijeni da su na korist građanima. Time je de facto najavila da u pojedinim situacijama HDZ može računati na njen glas.

U SDP-u su nam rekli kako ne razmišljaju o prisilnom utjerivanju duga koji je Milanka Opačić ostavila na ime neplaćene članarine.

Bernardić: Članarina se mora plaćati 

Kategorije: Hrvaška

KAKO NAPRAVITI DOMAĆI KEČAP: Recept Nastasje Petrić uz koji više nikad nećete kupiti kupovni!

Sob, 22/09/2018 - 07:05

Ima nešto čarobno u pripremanju zimnice, pogotovo ako je spremate od domaćeg povrća i voća. Dok ljeti uživamo u punim i svježim okusima, voljeli bismo i zimi osjetiti barem dašak esencije tih plodova. Daleko najdraža namirnica mi je rajčica i njezina me svestranost inspirira.

petric-nastasja7-260816.jpg 

Ove godine odlučila sam se za nekoliko varijanti zimnice s rajčicom, a jedna od najdražih mi je domaći ketchup. Uvijek volim imati i nekoliko bočica čiste pasirane rajčice, a dodatkom drugih aroma dobiva se odličan začin kao dodatak drugim jelima ili kao samostalni umak koji se može jesti u mnogim kombinacijama.

petric-nastasja6-260816.jpg 

Osim recepta za ketchup kako ga ja radim, pokazat ću vam na koje još načine možete upotrijebiti ovaj svestrani crveni umak, a da pritom zaintrigirate i dječja nepca. "Brza hrana" ne mora nužno biti i loša, jer sve u što uložimo svoje vrijeme i trud višestruko nam se vrati ako ostanemo dosljedni i strpljivi.

petric-nastasja3-260816.jpg 

Umjesto klasičnog tijesta, pizzu možete raditi i od tikvica, polpetice se ne moraju peći u dubokom ulju, nego u pećnici, a dodate li malo vode u ovaj ketchup, dobit ćete izvrsnu juhu koja će zadovoljiti i najizbirljivije male i velike gurmane.

Stižu recepti u nastavku!

Domaći kečap

Više nikada nećete kupiti kečap!

petric-nastasja13-260816.jpg 

Mini pizze od tikvica

Za ovakve pizze potrebna vam je najveća tikvica koju uspijete pronaći (one velike dugačke)!

petric-nastasja8-260816.jpg 

Juha od rajčica s muffinom od riže

Malo drugačija ''paradajz juha''!

petric-nastasja14-260816.jpg 

Polpete od kus kusa s kozjim sirom

Savršen ručak za posao!

petric-nastasja15-260816.jpg 

Kategorije: Hrvaška

Kako pravilno održavati spužvu i zašto biste joj trebali odrezati vrh

Sob, 22/09/2018 - 06:00

Međutim, to nije istina. Koliko često mijenjate svoju spužvu? Ako je koristite svakodnevno po nekoliko puta, preporuča se mijenjanje čak jednom tjedno. No uz pravilnu brigu, ona može potrajati i do tri tjedna.

Kako pravilno održavati spužvu za suđe?

Neka istraživanja su pokazala da trik sa stavljanjem spužve u mikrovalnu zapravo ne ubija značajan broj bakterija. Ono što je jako bitno jest dobro isprati spužvu nakon pranja u vrućoj vodi i ostaviti je da se osuši na zraku. Ako je predugo ostavite u vodi, stvarate pogodno mjesto za razmnožavanje bakterija i stvaranje plijesni. Također, ako imate perilicu za posuđe koju povremeno koristite, spužvu možete ubaciti u perilicu barem jednom tjedno  kako bi se dobro oprala i temeljito isprala od ostataka hrane. Zatim je dobro osušite na zraku. Tako održavanu spužvu možete koristiti i do tri tjedna.

A što napraviti sa starom spužvom?

Kada su prošla ta tri tjedna, možete joj produljiti životni vijek za barem još dva tjedna. Međutim, ovo se ne odnosi na pranje posuđa.

Staru spužvu možete iskoristiti za čišćenje kante za smeće, guma od bicikla ili WC školjke. Ali nikako nemojte čistiti svo troje sa istom spužvom. Prije nego što joj promijenite upotrebu, obavezno odrežite vrh te spužve kako biste za nekoliko tjedana mogli razlikovati koja je stara, a koja novija spužva. Iako ih vjerojatno nećete držati na istome mjestu, svaka mjera opreza je i više nego dobrodošla.

Na taj ćete način spužvu iskoristi do kraja, što znači da možete uložiti i u one malo skuplje spužve napravljene od celuloze koje bi i same trebale dulje potrajati te će vam se taj ulog na kraju isplatiti.

Izvor: apartmenttherapy

Kategorije: Hrvaška