Jutarnji list

Syndicate content
RSS latest articles feed for: jutarnjiList, and section: Front Page.
Updated: 6 min 35 sek od tega

Teško je reći jesu li Hrvati više krivi što im je jugoslavenstvo palo na pamet, što su skrivili propast obje Jugoslavije, ili što ne žale zbog svega

Pon, 17/12/2018 - 10:29

Ovih dana obilježava se stogodišnjica nastanka Jugoslavije. Održavaju se znanstveni skupovi, otvorene su izložbe, objavljeni su brojni osvrti, analize i ocjene te dva puta stvarane i dva puta propale države. Uglavnom prevladava želja da se obilježi jedna povijesno važna godišnjica i da se na nju podsjeti šira javnost. Tako je Hrvatski povijesni muzej u Zagrebu organizirao izložbu “1918. prijelomna godina u Hrvatskoj”. Među izloženim dokumentima nalazi se i propagandni letak Jugoslavenskoga odbora s kraja Prvoga svjetskoga rata koji je potpisao njegov predsjednik Ante Trumbić, a završava pozivom “Jugoslavenima” odnosno “dragoj braći Srbima, Hrvatima i Slovencima”: “Borite se neustrašivo i živo sa svima sredstvima protiv ‘Mitteleurope’ da uskrsne slobodna ‘Jugoslavija’”. Ta poruka pogađa u bit, u glavnu točku razlikovanja, odnosno identiteta. Pitanje Mitteleuropa ili Jugoslavija, odnosno Europa ili Balkan, dugo je ostalo glavna diferencijacijska točka hrvatskoga društvenog i političkog života i opredjeljenja. Tek se u novije vrijeme javila pomirljiva, ali i teško ostvariva ideja o uključenju Balkana u Europu, odnosno pristupanje zemalja “zapadnoga Balkana” Europskoj uniji. Nasuprot tome stoje politike i interesi Rusije, Turske, islamskih i drugih zemalja, a i interesi Sjedinjenih Američkih Država ne podudaraju se u svemu s europskim.

Gotovo tri desetljeća prije, politička podrška i primamljive ponude tadašnjem jugoslavenskom partijskom i državnom vrhu za eventualno uključenje u Europsku zajednicu s prijezirom su odbačene upravo od antieuropskih, komunističkih, dogmatskih elita. Odatle su dolazile i uvrede proeuropskim intelektualcima, posebno hrvatskim i slovenskim disidentima te vođama alternativnih političkih organizacija da su “bečki konjušari” ili “europski lakeji”.  Tadašnji antagonizam između jugoslavenstva i europejstva ravan je antagonizmu između jugoslavenstva i hrvatstva.

Oni se ne dopunjuju niti se prožimaju već se gotovo potpuno isključuju i negiraju. Dok je tijekom Velikoga rata dio hrvatskih političara vidio jugoslavensku zajednicu kao način spašavanja od talijanskog imperijalizma i posezanja za teritorijem koji su smatrali svojim, srpska je elita novu državu tretirala kao ratni plijen i “proširenu otadžbinu”. Ideja jednoga troimenoga naroda u krugovima koji su donosili bitne odluke nikad nije ni shvaćana ozbiljno, a u očima puka teško je ranjena već s prosinačkim žrtvama da bi definitivno umrla zajedno s hrvatskim zastupnicima pogođenim hitcima atentatora u beogradskoj Skupštini. Nakon propasti Kraljevine Jugoslavije iznesene su brojne optužbe protiv Hrvata za izdaju. Srpski pisac Jovan Dučić napisao je u knjizi “Verujem u Boga i u srpstvo” i sljedeće rečenice: “Nikad Hrvati nisu zamišljali mogućnost da svoj hrvatski vidik zamrače jugoslovenskom maglovitošću, ni da razmene svoj stari hrvatski groš za kakvu neizvesnu jugoslovensku paru. Ja mislim da bi se moglo danas ‘na kraju balade’, a što znači posle sveg proživljenog i okušanog, reći ovo: u hrvatskim očima niko nije bio dobar Jugosloven ako nije pre toga bio loš Hrvat.”

Ono što je Dučić prešutio bila je činjenica da ni na srpskoj strani stvari nisu izgledale ništa drugačije. Drugi svjetski rat, u njemu počinjeni zločini, a zatim i poratni teror, još su više produbili sumnje i udaljili Hrvate i Srbe.  Ni polustoljetna komunistička diktatura nije nadišla razlike niti stvorila pretpostavke za miran suživot unutar socijalističkoga samoupravnoga društva i jedne države. Upravo suprotno, pa su zato komunisti bili ti koji su, nakon gubitka oslonca u iznevjerenom radništvu i devastiranom seljaštvu, zaigrali na kartu nacionalnih interesa i njihove zaštite. Lišeni smisla za kompromis, militarizirani i dogmatizirani pokrenuli su rat za jugoslavensko nasljeđe. Druga Jugoslavija raspala se u ratu i nasilju kao i prva.

Tek što je utihnulo oružje počele su borbe za interpretaciju rata i ocjenu karaktera bivše države. Različite ideološke i političke pozicije uvjetuju i različite poglede na jugoslavensku zajednicu. Dok jedni, poslije dvije katastrofe, s pravom tvrde da se radilo o tragičnom i neuspješnom eksperimentu, drugi žale za tim neuspjehom tražeći krivca i “izvlačeći pouke”. Stječe se dojam da još uvijek živi ideja o nužnosti ili barem potrebi nekog južnoslavenskoga zajedništva koje nadilazi uobičajene odnose država i naroda. To se vidi i u brojnim inicijativama kojima se jugoslavenska ideja pokušava rehabilitirati i učiniti privlačnom novim generacijama. Ne treba puno truda da bi se razumjela stajališta Jugoslavena i Srba iz Hrvatske iznesena u srpskim manjinskim novinama.

Otuda, po običaju, tuku po “klerikalnoj desnici” i “nacionalistima” koji nikako da shvate svu “plemenitost” jugoslavenske ideje i “veličinu” bivše države, čija se glavna prednost nad sadašnjim stanjem svodi na to da su svi Srbi živjeli u “jednoj državi” u kojoj su držali glavne poluge moći. A što je najgore, oni smatraju da su i ta ideja i ta država izvorno “hrvatski proizvod”. Teško je zato reći jesu li Hrvati više krivi što im je jugoslavenstvo palo na pamet, što su stvorili, a zatim i skrivili propast obje Jugoslavije, ili što ne žale zbog svega toga. Uglavnom, radi se o izljevima tuge i žalosti ljudi vezanih za prošlost koji za sebe i dalje tvrde da su Jugoslaveni i koji žale za izgubljenom “domovinom” koje se ne mogu odreći makar ona bila u virtualnom obliku. Najčešće su u ozbiljnom sukobu s prihvaćanjem hrvatske države, ali i sa stvarnošću. Prije dvije tri godine jedan od njih rekao je da su Jugoslaviju “sanjali najbolji, a srušili najgori”. Ovih dana srpski političar i profesor na Fakultetu političkih znanosti Dejan Jović ustvrdio je da bi Europska unija imala što naučiti od Jugoslavije, koja je pogriješila jer (očito na njegovu veliku žalost) “nije stvorila Jugoslavene”. Nameće se pitanje kako je to bilo moguće “stvoriti Jugoslavene” nakon što su već bili “stvoreni” Hrvati, Srbi i Slovenci, a zatim i Muslimani, Crnogorci i Makedonci. Jedino terorom ili potpunim uništenjem postojećih identiteta i nacija!? Prva Jugoslavija je pokušala i u tome nije uspjela!

Pokušali su i komunisti, ali su na Osmom kongresu SKJ održanom 1964. godine i službeno odustali od stvaranja “jugoslavenske nacije” i od “jedinstvene nacionalne kulture”. Umjesto toga, osuđen je unitarizam, prihvaćene su postojeće nacionalne različitosti, kao i “pravo svih naroda i narodnosti u Jugoslaviji da se slobodno razvijaju i imaju vlastiti kulturni identitet”. Unitaristička protivljenja takvoj politici, iza kojih se jasno razabirala ideja o “jednoj državi za sve Srbe”, osuđena su i zaustavljena u ljeto 1966. na Brijunskom plenumu, smjenom Aleksandra Rankovića i reformom Udbe. Konačno, kako je to Jugoslavija mogla stvarati Jugoslavene kada su u njoj živjeli i radili Hrvati, Srbi, Slovenci i ostali? Valjda su oni “stvarali” odnosno definirali društvene odnose, a ne država. Ili je to i dalje trebala raditi politička policija (Udba) kontrolirana od (veliko)srpske političke vrhuške, uz neograničenu primjenu prisile. Izgleda da poslije više od pola stoljeća rankovićevština oživljava u Hrvatskoj.

Tuga za Jugoslavijom obilježila je i zbornik “Jugoslavija u istorijskoj perspektivi” koji se proteklih tjedana promovira diljem bivše države, a posebno u njezinoj manjoj inačici Bosni i Hercegovini. Izdala ga je nevladina udruga u Beogradu a financiralo njemačko ministarstvo vanjskih poslova. Takav spoj upozorava da bi novozamišljena jugoslavenska zajednica mogla imati bitno drukčiju ulogu od prethodnih. One su formirane kako bi pod britanskim i francuskim utjecajem spriječile njemački prodor na jugoistok Europe, a sada bi ga valjda u nekom novom “mitteleuropskom” ključu trebalo osigurati. Samo, tu su i drugi zainteresirani igrači, američka televizijska kuća N1, kao i katarska Al Jazeera liju krokodilske suze za Jugoslavijom i sve čine da stvore “jedinstvenu javnost”, kao osnovnu pretpostavku za presudan utjecaj i njezino  oblikovanje.

Sve to u ime ljudskih prava i građanskih sloboda, liberalizma i demokracije – svega onoga što je u obje Jugoslavije bilo vrlo deficitarno, a taj se deficit zbog strukturnih razloga nikad nije ni mogao otkloniti, zbog čega su obje propale. Tragikomični su pokušaji šminkanja pokojnica, posebno one mlađe (1945–1991.) koju se pokušava prikazati kao vrhunac modernizacije, slobode i blagostanja. Baš kao nekada na partijskim forumima, ponavljaju se mantre o “bratstvu i jedinstvu”, zajedništvu “naših naroda i narodnosti”, obogaćene propagandnim lažima o općem visokom standardu, općoj zaposlenosti, stanovima za sve, ugledu u svijetu i putovnicama s kojima se tobože moglo do sjevernoga i južnoga pola. Doista, moglo se daleko, osim ako ti je ne oduzmu zbog izrečene riječi, simbola, pjesme ili sumnjivog podrijetla. Jugoslavija u osamdesetim godinama prošloga stoljeća nije bila samo “Novi val” i u njoj nisu živjela samo “sretna djeca” socijalizma koja su kada bi im dosadili rock koncerti išla na radne akcije graditi socijalizam. U Jugoslaviji su zatvarani politički protivnici, a u inozemstvu su ubijani politički emigranti. Komunistička privilegirana vrhuška živjela je dobro i bezbrižno, ali većina “radnih ljudi i građana” živjela je u neimaštini. Posebno su teško živjeli ljudi na selu koji su bili lišeni svake perspektive. Podsjetimo se na nekoliko statističkih podataka koji realnije oslikavaju tadašnju jugoslavensku stvarnost. Savezni javni tužitelj Vuko Gozze Gučetić objavio je u svibnju 1982. da je u prethodnoj godini za gospodarski kriminal podignuta optužnica za 41.000 građana SFRJ. Od toga je 10.679 osoba optuženo za kazneno djelo “krađe i teške  krađe društvene imovine”. U razdoblju od 1971. do 1981. godine u SFRJ je optuženo 219.000 osoba za gospodarski kriminal koji je dostigao jednu trećinu ukupnog kriminala u državi. Među optuženima je bilo 5.000 direktora i 25.000 poslovođa.

Gučetić je konstatirao da je “ta vrsta nezakonitosti u nas našla pogodno tlo za bujanje”. To je bilo tek zagrijavanje za grabež koji je nastupio u društvenom i političkom vakuumu nastalom poslije smrti J. B. Tita u drugoj polovini osamdesetih, što je dovelo do potpunog kraha gospodarstva. Prema podatcima Međunarodnog monetarnog fonda, Jugoslavija je polovinom 1986. godine imala najveću inflaciju u Europi, rekordnih 85,2%. Najbliža joj je bila Turska sa “samo” 35,5%, dok je većina zapadnoeuropskih zemalja imala inflaciju ispod 10%, a Belgija i Švicarska ispod jedan posto. U tradicionalnom natječaju TANJUG-a za fotografiju godine u prosincu 1988. pobijedio je fotoreporter ljubljanskoga Dela Srđan Živulović s fotografijom “Borba za narodni kruh” – jeftiniji kruh koji je bivao razgrabljen u ranim jutarnjim satima. Ta fotografija, po sudu žirija, “rječito govori o nezadrživom padu standarda radnih ljudi u našoj zemlji”. Ovi i ovakvi podatci objašnjavaju stvarni karakter propale države i strah njezine elite od europeizacije. U navedenim brojevima i ogromnim materijalnim resursima nestalim u šumi propisa socijalističkog samoupravnog zakonodavstva, dostupnima i razumljivima samo izabranima, krije se barem dio tajne vječne ljubavi spram socijalizma i jugoslavenske države.

ghjk.jpg

Kategorije: Hrvaška

ODGOĐENO SUĐENJE U AFERI INA MOL DO VELJAČE Bivši premijer Sanader ima visoku temperaturu, Robert Ježić svjedočit će tek u veljači

Pon, 17/12/2018 - 10:23

Zbog bolesti bivseg premijera Ive Sanadera danas je na Županijskom sudu u Zagrebu odgođeno suđenje u aferi Ina Mol.

Sanaderov odvjetnik Čedo Prodanović izvijestio je sud da Sanader ima visoku temperaturu uzrokovanu vjerojatno virozom. Suđenje je odgođeno za 4. veljače. Za tada je odgođeno i svjedočenje ključnog svjedoka Roberta Ježića koji je danas trebao dati iskaz.

Uskok tereti Sanadera da je sa suoptuženim prvim čovjekom mađarskog Mola dogovorio isplatu 10 milijuna eura, a da će on zauzvrat poduzeti sve potrebno da Mol dobije prevladavajuća upravljačka prava nad Inom.

Kategorije: Hrvaška

Prof. dr. Hrvoje Pintarić odgovara na pitanja vezana uz nepravilan rad srca

Pon, 17/12/2018 - 10:16

Ako imate neke zdravstvene tegobe, a nemate vremena za posjet liječniku, zovite na telefon 01 610 33 40.  

Liječnik specijalist svaki radni dan od 15 do 17 sati odgovara na vaša pitanja.  

Danas je dežuran prof. dr. Hrvoje Pintarić, kardiolog, KBC Sestre milosrdnice, Zagreb, a odgovarat će na pitanja vezana uz nepravilan rad srca.

Kategorije: Hrvaška

Najbolji darovi za cijelu obitelj iz domaće trgovine

Pon, 17/12/2018 - 10:15

Najteže je kupovati darove kada nemamo inspiracije, a na umu imamo još najmanje deset drugih stvari za obaviti. Darovi su, ipak, neizostavan dio blagdana, mali znak pažnje koji uvijek razveseli naše najdraže. Ovih blagdana, premda ste možda u gužvi, pokažite svojim najmilijima da ih zaista poznajete i razveselite ih darom koji je kao stvoren za njih.

Stoga, kako bismo vam ovu aktivnost dodatno olakšali, istražili smo ponudu u Pevecu, a darove razvrstali prema interesima vaših najdražih.

Tako ćete na jednom mjestu moći riješiti baš sve darove!

Što ona želi?

Neka istraživanja pokazuju da se nakon blagdana u dućane najčešće vraća poklonjena odjeća. Stoga nemojte biti ona osoba čiji će poklon biti vraćen. Osim toga, znamo da je ljepšim polovicama najjednostavnije nekome kupiti bon za neku trgovinu. Međutim, on će se potrošiti, a poklon neće biti previše osoban. Umjesto toga razmislite što vaša djevojka, sestra, majka ili baka najviše vole i prema tome pokušajte odabrati jedan od poklona s popisa.

Što on želi?

Kažu da je muškarcima najteže kupiti poklon, a oni su zapravo tako jednostavni. Međutim, muškarci najčešće obožavaju glazbu, vole praktične stvari ili su pravi kućni majstori. Tata bi se mogao razveseliti novom odličnom bušilicom, dečko trimerom za bradu, a brat zvučnicima - zar ne?

A što žele djeca i oni koji se tako osjećaju?

Sjećate li se vremena kada ste bili mali i pod bor dobivali odjeću, odjeću i još malo odjeće? Sigurni smo da se niste previše veselili. A što s igračkama? One će zasigurno tijekom mjesec dana završiti na dnu neke kutije za igračke, uz bezbroj drugih. Kada razmišljate o darovima za djecu, posebnu pažnju posvetite iskustvu koje im taj dar može pružiti. Koš može značiti njihove prve korake u košarci, a sanjke nezaboravno popodne na snijegu.

Još veću ponudu Pevecovih proizvoda možete pregledati i na njihovoj stranici te se tako dodatno pripremiti za pohod na darove. I to je to, kupovinu darova možete smatrati obavljenom i posvetiti se smišljanju blagdanskog menija te ostalim blagdanskim "slatkim mukama".

Kategorije: Hrvaška

Najbolji darovi za cijelu obitelj iz domaće trgovine

Pon, 17/12/2018 - 10:15

Najteže je kupovati darove kada nemamo inspiracije, a na umu imamo još najmanje deset drugih stvari za obaviti. Darovi su, ipak, neizostavan dio blagdana, mali znak pažnje koji uvijek razveseli naše najdraže. Ovih blagdana, premda ste možda u gužvi, pokažite svojim najmilijima da ih zaista poznajete i razveselite ih darom koji je kao stvoren za njih.

Stoga, kako bismo vam ovu aktivnost dodatno olakšali, istražili smo ponudu u Pevecu, a darove razvrstali prema interesima vaših najdražih.

Tako ćete na jednom mjestu moći riješiti baš sve darove!

Što ona želi?

Neka istraživanja pokazuju da se nakon blagdana u dućane najčešće vraća poklonjena odjeća. Stoga nemojte biti ona osoba čiji će poklon biti vraćen. Osim toga, znamo da je ljepšim polovicama najjednostavnije nekome kupiti bon za neku trgovinu. Međutim, on će se potrošiti, a poklon neće biti previše osoban. Umjesto toga razmislite što vaša djevojka, sestra, majka ili baka najviše vole i prema tome pokušajte odabrati jedan od poklona s popisa.

Što on želi?

Kažu da je muškarcima najteže kupiti poklon, a oni su zapravo tako jednostavni. Međutim, muškarci najčešće obožavaju glazbu, vole praktične stvari ili su pravi kućni majstori. Tata bi se mogao razveseliti novom odličnom bušilicom, dečko trimerom za bradu, a brat zvučnicima - zar ne?

A što žele djeca i oni koji se tako osjećaju?

Sjećate li se vremena kada ste bili mali i pod bor dobivali odjeću, odjeću i još malo odjeće? Sigurni smo da se niste previše veselili. A što s igračkama? One će zasigurno tijekom mjesec dana završiti na dnu neke kutije za igračke, uz bezbroj drugih. Kada razmišljate o darovima za djecu, posebnu pažnju posvetite iskustvu koje im taj dar može pružiti. Koš može značiti njihove prve korake u košarci, a sanjke nezaboravno popodne na snijegu.

Još veću ponudu Pevecovih proizvoda možete pregledati i na njihovoj stranici te se tako dodatno pripremiti za pohod na darove. I to je to, kupovinu darova možete smatrati obavljenom i posvetiti se smišljanju blagdanskog menija te ostalim blagdanskim "slatkim mukama".

Kategorije: Hrvaška

Darovi u zadnji tren: kako pronaći sve na jednom mjestu

Pon, 17/12/2018 - 10:15

Najteže je kupovati darove kada nemamo inspiracije, a na umu imamo još barem deset drugih stvari za obaviti. Darovi su, ipak, neizostavan dio blagdana, mali znak pažnje koji uvijek razveseli naše najdraže. Ovih blagdana, iako ste možda u gužvi, pokažite svojim najdražima da ih zaista poznajete pa ih razveselite darom koji je kao stvoren za njih.

Tajna kupovine darova u zadnji tren je u tome da pronađete sve na jednom mjestu. Međutim, treba znati gdje tražiti.

Stoga, kako bismo vam ovu aktivnost dodatno olakšali, istražili smo ponudu u Pevecu, a darove razvrstali prema interesima vaših najdražih. Tako ćete na jednom mjestu moći riješiti baš sve za svakoga!

Što ona želi?

Neka istraživanja kažu kako se nakon blagdana u dućane najćešće vraća poklonjena odjeća. Stoga izbjegnite biti ona osoba čiji će poklon biti vraćen. Osim toga, također znamo da je najjednostavnije osobi kupiti bon. Međutim, bon će se potrošiti, a poklon neće biti previše osoban. Umjesto toga razmislite što vaša prijateljica, cura, sestra, majka ili baka najviše vole i prema tome pokušajte odabrati jedan od poklona s popisa.

PEVEC - ZA NJU interaktivna - iframe resizer HTML Embed

Što on želi?

Kažu da je muškarcima najteže kupiti poklon. Istina! Međutim, muškarci najčešće obožavaju glazbu, vole praktične stvari ili su pravi kućni majstori. Tata bi se mogao razveseliti novom odličnom bušilicom, dečko trimerom za bradu, a brat zvučnicima - zar ne?

PEVEC - ZA NJEGA interaktivna - iframe resizer HTML Embed

A što žele djeca i oni koji se tako osjećaju?

Sjećate li se kada ste bili mali, a pod bor dobivali odjeću, odjeću i još malo odjeće? Sigurni smo da se niste previše veselili. A što s igračkama? One će zasigurno kroz mjesec dana završiti na dnu neke kutije za igračke, među bezbroj drugih. Kada razmišljate o darovima za djecu, posebnu pažnju posvetite iskustvu koje im taj dar može pružiti. Koš može značiti njihove prve korake u košarci, a sanjke nezaboravno popodne na snijegu.

PEVEC - ZA ZAIGRANE interaktivna - iframe resizer HTML Embed 

I to je to, kupovinu darova možete smatrati obavljenom i posvetiti se smišljanju blagdanskog menija i ostalim blagdanskim 'slatkim mukama'.

Kategorije: Hrvaška

POBJEDNIK SUPERTALENTA OPET PODIJELIO GLEDATELJE 'Ne vjerujem kakav smo mi usr*** narod. Ako ovo nije talent, onda ne znam što je'

Pon, 17/12/2018 - 10:01

Pobjednikom šeste sezone Supertalenta proglašen je Denis Barta koji je osvojio srca publike. Rođen sa samo šest mjeseci, slijep, s epilepsijom i autizmom Barta je uspio uz pomoć roditelja u životu pronaći ono što ga ispunjava, posvetio se tome i postao uspješan.

Emotivnom izvedbom Miše Kovača u polufinalu Denis Barta lansirao se u finale gdje je nastupio s pjesmom Kemala Montena 'Vratio sam se živote' te još jedanput rasplakao žiri i publiku u studiju. Denis iz Sarajeva na koncu je od 12 izvođača izazvao najveće oduševljenje i ovacije, kao i najveći broj glasova gledatelja.

No, danas se već broje reakcije. Njegova je pobjeda ponovno izazvala podijeljena mišljenja, a ispod objave na službenoj Facebook stranici Supertalenta nanizalo se već gotovo petstotinjak komentara.

‘Ljudi dragi, ne možete Denisa svrstavati u isti koš s nama zdravima… On nije pobijedio iz sažaljenja, njegovo to pjevanje/sviranje je supertalent zbog toga što ga je priroda u mnogočemu zakinula... On ima autizam, nesamostalan je u mnogočemu, od držanja jedećeg pribora, ali gle ipak svira… On je uz sve te prepreke koje ima i s kojima je rođen, napravio čudo! Ali ljudi ga i dalje uspoređuju sa sobom ili drugim pjevačima, ali Denisu je sve to daleko teže nego nama… Bravo Denise, čestitam od srca’, napisala je jedna gledateljica na Facebook stranici Supertalenta.

Denis Barta Supertalent 

‘Čitam komentare i ne vjerujem kakav smo mi usr*** narod. Ako vama ovo nije talent, onda ne znam šta je. Vi ste, ljudi moji, bez trunke mozga očito. Dečko prolazi takve borbe u životu, nije mogao ni pričati nit išta. Dođe na pozornicu i otpjeva i odsvira pjesmu bez da pogriješi riječ ili notu. Vi koji ste "zdravi" ne znate odsvirati pjesmu, a kamoli otpjevati. Uopće se ne radi o sažaljenju. Može vas biti sram ako ser*** po njemu. To je za mene talenat puno veći od ostalih’, napisao je jedan gledatelj.

‘O čemu vi pričate? Momak ne može košulju zakopčati, a zna zapamtiti tekst pjesme, tastaturu ne vidi, a svira! Šta je to ako nije SUPERtalent. Nešto izvan ovog svijeta’, još je jedan komentar gledateljice.

Ovo je samo dio komentara gledatelji koji su stali na Denisovu stranu i njegovu pobjedu smatraju apsolutno zasluženom. Međutim, ima i onih koji ne misle tako.

‘Opet igrana karta sažaljenja. To nije supertalent! Dečko koji je crtao Luku i Teslu je za mene pobjednik’, ‘Ljudi, vi niste normalni, jedno je imati suosjećanja s bolesnim dečkom, mogla se napraviti humanitarna akcija za njega, ali da jedan Filip Rudan, Marin, Đulijano, Diego završe iza harmonike, a kamoli iza ovog netalentiranog je prava lakrdija, Bože me oprosti ako grješim dušu, ali dečko nema ni T od talenta, jedno je što se on usprkos svojoj bolesti bori da svira i pjeva’ i ‘Sramota živa, niti zna pjevat niti zna svirat, to što on radi može radit u okruženju obitelji i prijatelja a ne bit supertalent. Zanima me samo svi vi koji podržavate pobjedu Denisa hoćete ga pozvat da vam svira na feštama zabavama ili svatovima, sramota, bolesno je na tisuće druge djece pa roditelji ne traže sažaljenje i emocionalnom ucjenom iznuđuju pobjedu’, neki su od komentara koji nisu podržali Denisovu pobjedu.

Denis Barta finale Supertalent 

Denis i njegov otac Nebojša oduševljeni su pobjedom.

- Prije svega htio bih zahvaliti svima koji su glasali za Denisa. Ovo je pobjeda namijenjena svim osobama s invaliditetom. Dakle, došli smo s tom namjerom da Denis da podršku i da osobe s invaliditetom shvate da se mogu s nečim baviti i da imaju podršku od svih nas- rekao je otac nakon emisije za Dnevnik.hr.

Ispričao je i da su Denisa već dvaput eliminirali iz showova zbog invalidnosti iako je osvojio i žiri i publiku. Odlučili su osvojen novac donirati bolesnoj djeci, polovicu u Hrvatskoj, a polovicu u Bosni i Hercegovini.

- Priželjkivali smo i željeli da Denis pobijedi samo kako bismo pomogli drugima. I eto uspjeli smo - rekao je Nebojša.

Da Denis doista neće ući u konkurenciju najboljeg vokala na ovim prostorima otvoreno je u finalnoj emisiji objasnila Martina Tomčić:

- Denis je na ovoj pozornici apsolutno zasluženo i opravdano, ali iz više razloga. On definitivno nije supertalent u pjevanju, u prezentaciji, sviranju – Denis ovdje dolazi i prvo pobuđuje u nama tugu – dirne nas, takne nas da bi zapravo ja večeras propitkujući sebe došla do osjećaja sreće i zahvalnosti. Sreće - jer mi je dao priliku da razmislim koja je moja svrha i zapravo otvorio meni osobno oči da je Denisov supertalent volja i želja da nama svima skupa očita jednu lekciju koje stvari jesu bitne.

Kategorije: Hrvaška

FOTO: DVA DANA NAKON IZLASKA IZ BOLNICE ŽUTI U SARAJEVSKOJ KAFANI S POZNATIM GLUMCEM Tarik poručio: 'Pohod na Europsko prvenstvo može početi'

Pon, 17/12/2018 - 09:47

Izbornik nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine Robert Prosinečki u petak je pušten iz bolnice u Sarajevu na kućnu njegu, nakon dva operativna zahvata.

U nedjelju se s bivšim nogometašem u Bečkoj kafani u Sarajevu susreo glumac Tarik Filipović koji je uz zajedničku fotografiju na Instagramu napisao:

‘Dr. Filipović je ustanovio da je zdravstveno stanje izbornika Prosinečkog sve bolje te da može otpočeti pohod na EP… U nadi da će veliki žuti postati najveći žuto-plavi.’

Ispod Tarikove objave brojni su obožavatelji Prosinečkom upućivali želje za brzim oporavkom, ali su dijelili komplimente i Tariku: ‘Jao legendi....nek ste živi i zdravi obojica’, ‘Jako lijepe želje za našeg Žutog! I ja mu želim potpuni oporavak dr. Filipoviću’, ‘Dvije Legende bosanskog nogometa’ i ‘Izgleda kao da ima 35 godina! Pozdrav iz Bitole!’

Tarik Filipović Robert Prosinečki 

Legendarni Žuti hospitaliziran je 22. studenog na Klinici za abdominalnu kirurgiju Kliničkog centra u Sarajevu (KCUS) nakon što mu je pozlilo. Podvrgnut je operativnom zahvatu na tankom crijevu, no rana je sporo zarastala pa je bio potreban još jedan zahvat.

Prosinečki je u postoperativnom razdoblju veći dio vremena proveo na odjelu intenzivne skrbi sarajevskog KCUS-a.

Kategorije: Hrvaška

FOTO: DVA DANA NAKON IZLASKA IZ BOLNICE ŽUTI U SARAJEVSKOJ KAFANI SA POZNATIM GLUMCEM Tarik poručio: 'Pohod na Europsko prvenstvo može početi'

Pon, 17/12/2018 - 09:47

Izbornik nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine Robert Prosinečki u petak je pušten iz bolnice u Sarajevu na kućnu njegu, nakon dva operativna zahvata.

U nedjelju se s bivšim nogometašem u Bečkoj kafani u Sarajevu susreo glumac Tarik Filipović koji je uz zajedničku fotografiju na Instagramu napisao:

‘Dr. Filipović je ustanovio da je zdravstveno stanje izbornika Prosinečkog sve bolje te da može otpočeti pohod na EP… U nadi da će veliki žuti postati najveći žuto-plavi.’

Ispod Tarikove objave brojni su obožavatelji Prosinečkom upućivali želje za brzim oporavkom, ali su dijelili komplimente i Tariku: ‘Jao legendi....nek ste živi i zdravi obojica’, ‘Jako lijepe želje za našeg Žutog! I ja mu želim potpuni oporavak dr. Filipoviću’, ‘Dvije Legende bosanskog nogometa’ i ‘Izgleda kao da ima 35 godina! Pozdrav iz Bitole!’

Tarik Filipović Robert Prosinečki 

Legendarni Žuti hospitaliziran je 22. studenog na Klinici za abdominalnu kirurgiju Kliničkog centra u Sarajevu (KCUS) nakon što mu je pozlilo. Podvrgnut je operativnom zahvatu na tankom crijevu, no rana je sporo zarastala pa je bio potreban još jedan zahvat.

Prosinečki je u postoperativnom razdoblju veći dio vremena proveo na odjelu intenzivne skrbi sarajevskog KCUS-a.

Kategorije: Hrvaška

Nova trgovina dizajnerice Ive Viljevac zrači elegancijom i minimalizmom

Pon, 17/12/2018 - 09:35

Mnogi će se složiti da je nakit idealan božićni poklon, a put do njega nikad nije bio kraći i jednostavniji. Na adresi Petrinjska 33 u srcu metropole mlada, no već afirmirana dizajnerica nakita Iva Viljevac otvorila je prodavaonicu i time ispunila višegodišnji san o mjestu na kojem će u opuštenoj atmosferi dočekivati sve poklonike svog rada. Posljednja u nizu kolekcija nakita je „Infinite Ring“, koja donosi poruku odvažnosti i hrabrosti kako u poslovnom, tako i u privatnom životu:

5.jpg
15.jpg

„Hrabrost nas vodi kroz život i pomaže u ostvarenju snova, kao što je ova prodavaonica bila moja velika želja koja je sada i ostvarena. Uz prijašnje kolekcije tu će se naći i „Infinite Ring“ od srebra i srebra s pozlatom, posebna po tome što su ulogu glavnog motiva po prvi put preuzeli prsteni. Jednostavnost i elegancija moj su zaštitni znak, što će vidjeti svatko tko nas posjeti na novoj adresi“ – poručuje Iva Viljevac.

3i.jpg
1.jpg
4.jpg
8.jpg
9.jpg

Navedeni elementi mogu se vidjeti odmah po ulasku u prostor prodavaonice uređen u suradnji sa sestrom Teom, kojoj je dizajn interijera velika strast. Prostor je istovremeno elegantan i moderan, a dojam hladnoće zbog betonskih polica i rasvjete industrijskog stila razbijaju zlatni detalji i luksuzan smaragdno zeleni dekor. Tu su i drveni stalci, luksuzni mramorni pult i veliki stakleni izlog sa ljuljačkom, namjerno jednostavan i pročišćen kako bi se dodatno istaknuo cjelokupni interijer i izloženi nakit. Svaki element u trgovini izrađen je ručno i po mjeri, a za vizualan dojam prostranosti pobrinuli su se bijeli pod i zidovi, koji na jednostavan način otvaraju pogled prema glavnoj ponudi trgovine – prelijepom nakitu.

16.jpg
14.jpg
13.jpg
11.jpg
10.jpg

Sve informacije o trgovini i kolekcijama nakita Ive Viljevac dostupne su na www.ivaviljevac.com.

Nova trgovina dizajnerice Ive Viljevac zrači elegancijom i minimalizmom 

Foto: Promo

Kategorije: Hrvaška

EKSPLOZIJA ISPRED JEDNE OD NAJVEĆIH GRČKIH TELEVIZIJA 'Naprava je sadržavala 5 kilograma eksplozivnih materijala. Ovo je napad na demokraciju'

Pon, 17/12/2018 - 09:29

Eksplozivna naprava detonirala je u blizini zgrade grčke SKAI televizije u Ateni u ponedjeljak, razbivši pritom prozore na šest katova i prouzročivši veliku materijalnu štetu, ali na sreću nije bilo žrtava.

SKAI je jedna od najvećih grčkih televizija i dio medijske grupe koja uključuje radio postaju te suradnju s dnevnih novinama Kathimerini.

Policija je objavila kako se radi o eksplozivnoj napravi kućne izrade koja je eksplodirala u blizini zgrade SKAI TV noćas oko 02:35, nakon što su dvije medijske kuće primile pozive upozorenja. Na svojoj internetskoj stranici SKAI je objavio kako su uništeni prozori od prvog do šestog kata.

"Materijalna šteta je velika na gotovo svakom katu, najveća je na trećem i četvrtom, gdje su smješteni uredi zaposlenika", napominju sa SKAI-a. "Slika je otužna. Spušteni stropovi srušili su se na pod, a prozori su razbijeni na komadiće".

Manji napadi na institucije i tvrtke, policiju i političare nisu neuobičajeni u Grčkoj, koja ima dugu povijest političkog nasilja.

Grčka ministrica za civilnu zaštitu Olga Gerovassili rekla je za SKAI kako je ovo bio napad na demokraciju.

"Demokracija je, međutim, zaštićena i naravno nije ugrožena", rekla je Gerovassili.

Voditelji i novinari jutarnjeg programa SKAI TV-a emisiju su vodili ispred zgrade.

SKAI-jev novinar rekao je kako se procjenjuje da je naprava sadržavala pet kilograma eksplozivnih materijala te da je bila je postavljena u uskoj uličici u blizini zgrade televizije.

Kategorije: Hrvaška

Boho makrame s domaćim potpisom kao neodoljiva zidna dekoracija

Pon, 17/12/2018 - 09:25

Velika zaljubljenica u uradi sam projekte, poznata domaća kreativka Mateja Fanuko, odnedavno izrađuje makramee, i to vrlo dekorativne. - Makrame je starinska vještina vezanja čvorova uz pomoću koje se izrađuju ukrasi za zidove, blagdanski ukrasi, ukrasi za stolove i stolice (nadstolnjaci, za vaze, svijećnjake), ukrasi za vjenčanja (za buket, za kosu, za stolove i stolice, makrame zidovi za fotografiranje, za poklone), držači cvijeća, polica, ukrasi za ogledala, torbe i nakit, a u posljednje je vrijeme popularno makrame tehnikom izrađivati i stolice za odmaranje i ljuljačke.

fanuko17-051118.jpg 

Ljepota makramea leži u činjenici da je on 100% handmade, odnosno ne postoji strojna izrada - objašnjava osnivačica brenda Fantea te dodaje kako se makrame ukrasi prije svega koriste u boho stilu uređenja prostora. Oni, kaže, odlično pristaju prostorima gdje se koristi drvo prilikom uređenja, a pogotovo ondje gdje se želi postići toplina, boho i romantičan duh. Za izradu jednog takvog proizvoda Mateji, otkriva, treba dosta vremena jer samo vezivanje može trajati cijeli dan.

fanuko3-051118.jpg
fanuko2-051118.jpg

- Treba mi više vremena ako se neki makrame radi prvi put pa nisam zadovoljna njegovim izgledom i tražim druge kombinacije čvorova koji će mu bolje odgovarati. No uz samo vezanje tu je i skiciranje, odabir špage, boja, drva tako da cijeli proces traje i dulje - priča.

fanuko1-051118.jpg 

Mateja Fanuko otkriva kako zaljubljenost u ručnu izradu zanimljivih proizvoda dolazi iz njezina istraživačkog karaktera i vrlo znatiželjnog duha. - Jednostavno volim stvarati nešto novo, fotografirati i živjeti punim plućima u svojem uradi sam svijetu koliko god mi to vrijeme i mojih troje djece, koja većinu vremena trčkaraju oko mene, dopuštaju.

fanuko-051118.jpg 

Tu je i moj muž Robert koji mi često pomaže u realizaciji uradi sam projekata i koji je potpora svemu što radim. Inače, ljubav prema cjelokupnoj handmade kulturi stvarana je od malih nogu, otkako sam gledala mamu kako mi šiva kompletiće za vrtić i školu te baku kako izrađuje goblene. Doduše, u našoj je obitelji nekako uvriježeno da se dosta toga izradi na uradi sam način pa je sve to dovelo i do toga da ja bez uradi sam projekata ne mogu, ali doslovce - ističe, napominjući kako unutar svojeg brenda Fantea trenutačno izrađuje makrame ukrase za dom i nakit te sve ručno tehnike pletenja i vezivanja.

Tekst 1 

Cijene proizvoda brenda Fantea kreću se od 20 kn za, primjerice, male ukrase pa do 250 kn za makrame na krugu veličine 0,20 m x 1 m. Svi zainteresirani Mateine rukotvorine mogu potražiti na Instagramu pod Fantea_diy.

- Tamo se mogu vidjeti svi moji makramei i uradi sam projekti. Na Instagramu objavljujem nove uratke i različite zgodne uradi sam savjete. Ako netko želi, može mi i direktno pisati na fanteaa@gmail. com ili me pak potražiti na Facebooku pod fanteadiy - poručuje. A planovi za budućnost? “Uz puno korisnih uradi sam projekata definitivno bih voljela proširiti kolekciju makrame ukrasa za dječje sobe i makramee na drvenim krugovima, a skrivena želja mi je okušati se i u izradi makrame ukrasa za vjenčanje”, zaključuje.

Foto: Neja Markičević/Hanza Media

Kategorije: Hrvaška

Za Jutarnji govori majka curice koja je preminula prije dvije godine: 'Malaksalo dijete sam držala u naručju, liječnica nas nije ni pogledala'

Pon, 17/12/2018 - 09:22

Na zdravstveni sustav i zdravstvenu uslugu u Metkoviću ogorčena je i Martina Markota, majka male Eme koja je nažalost izgubila životnu bitku prije dvije godine.

- Da je sustav drugačije reagirao, možda bi moja djevojčica danas bila živa - rekla nam je Martina, čija je kćerkica spletom nesretnih okolnosti preminula zadnjeg dana listopada 2016. godine u KBC-u Split.

Potresena smrću devetogodišnjeg Gabrijela Bebića, Martina je odlučila javno progovoriti o svojem teškom životnom iskustvu u kojoj Hitna medicinska pomoć u Metkoviću nije imala svijetlu ulogu. I nju su vratili s ulaznih vrata riječima: “Vodite dijete pedijatru”. Nije bio vikend i sve su službe toga jutra radile.

- Ne želim nikoga optuživati ni prozivati. To mi nije namjera jer moje djevojčice nema, ali želim ukazati na problem da se takvo nešto nikome ne dogodi - započela nam je Martina svoju tešku priču vrativši se na taj 31. listopada 2016. godine, koji joj je bio najteži dan u životu. Ema je dobila nekakvu virozu i imala je temperaturu oko 37 Celzijevih stupnjeva. Ništa nije upućivalo da se događa nešto dramatično s djetetom. Najnormalnije je otišla na spavanje. Noć je prošla relativno mirno, da bi Martina ujutro primijetila da su joj usnice poplavile. Zašto ste došli?

Teška priča

- Vidjela sam da se nešto događa s djetetom i krenula u Dom zdravlja Metković. Međutim, naš pedijatar je taj dan radio u drugoj smijeni i došla sam na Hitnu pomoć koja se nalazi u istoj zgradi Doma zdravlja - započinje Martina svoju tešku životnu priču koju je odlučila podijeliti s javnosti.

- Malaksalo dijete držala sam u naručju, na vratima. Liječnica nas nije ni pogledala, već je samo rekla 'zašto ste nama došli, idite pedijatru' i ja sam tad otišla pedijatrici dr. Kaleb koja je prepoznala u kakvom stanju je bilo dijete - ogorčena je na zdravstveni sustav Martina. Pedijatrica Kaleb vrlo je brzo utvrdila da je riječ o smrtonosno opasnoj bolesti i helikopterom smo upućeni za bolnicu u Splitu, gdje smo dobro primljeni i Ema je brzo zbrinuta.

Bez osuđivanja

Nažalost, nije joj se moglo pomoći unatoč borbi splitskih liječnika kojima sam zahvalna. Utvrđeno je da je citomegalo virus (CV) zahvatio srce i poremetio njegov rad, što je za malenu Emu bilo smrtonosno.

- Opet kažem, nije mi namjera nikoga prozivati i nikoga ne osuđujem. Moje djevojčice nema i ništa mi je ne može vratiti, ali odnos osoblja hitne pomoći u Metkoviću prema pacijentima je kritičan. Bolesnike vraćaju s vrata, jednako i starije i djecu - govori Martina.

- Pa nitko nije došao na Hitnu pomoć iz hira, već iz velike potrebe, a po njima ispada da ljudi bez veze dolaze tražiti liječničku pomoć - ogorčena je Martina, koju je jako pogodio slučaj devetogodišnjeg Gabrijela Bebića.

Ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije Luka Lulić, pod čiju ingerenciju spada i Hitna pomoć u Metkoviću, kaže kako oni do sad nisu zaprimali pritužbe građana na ponašanje osoblja s hitne. Što se pak tiče smrti devetogodišnjaka, Lulić naglašava da ne želi spekulirati o odgovornosti liječnika do okončanja postupka unutarnjeg nadzora koji je pokrenut te nalaza inspekcije zdravstva. Istaknuo je da su u slučaj Gabrijela Bebića bile uključene tri liječnice s hitne medicinske pomoći.

Ministar Milan Kujundžić u nedjelju je pak poručio kako bi bio spreman snositi odgovornost da je zakazao sustav u slučaju smrti dječaka u Metkoviću.

- Ali u ovom slučaju radi se o osobnoj odgovornosti onih koji su sudjelovali u njegovu liječenju - rekao je.

Kategorije: Hrvaška

Neodoljivi trosobni stan obitelji Matleković: božićna čarolija po principu 'uradi sam'

Pon, 17/12/2018 - 09:18

Profil 

- Sve je počelo kad sam naslijedila stan. Krenulo je istraživanje, uređenje prostora, poigravanje i uživanje u procesu stvaranja i uređenja doma - počinje svoju priču Marina Matleković, vlasnica šarmantnog stana u blizini zagrebačkog Kvaternikova trga, gdje živi sa suprugom, a uskoro i trećim članom kućanstva. Marina ističe da je od početka imala viziju kako će stan izgledati.

- Namještaj iz prijašnjeg uređenja smo maknuli, osim ugradbene kuhinje koju smo samo preuredili, obojili je u bijelo, zamijenili ručkice, sudoper… Velika mi je pomoć bio suprug koji je bojio zidove, pomagao u realizaciji mojih ideja, a bilo ih je zaista mnogo - smije se Marina. Trenutačno su zidovi u stanu obojeni u bijelo, osim jednog u boravku, što se pokazalo kao izvrsna podloga za sve ostalo, ukrase i detalje koji se mijenjaju ovisno o godišnjem dobu, prigodi, osjećaju... - Misao vodilja pri uređenju nam je bila udobnost, i toplina prostora. Željeli smo postići osjećaj kada se uđe u stan i zatvore vrata, ono što je bilo vani, ostaje vani. I, naravno, bila nam je važna estetika, prostor kao odraz osoba koje žive u njemu - kaže vlasnica.

stan_masiceva6-051218.jpg
stan_masiceva38-051218-1.jpg
stan_masiceva21-051218-1.jpg
stan_masiceva31-051218-1.jpg
stan_masiceva37-051218-1.jpg
stan_masiceva34-051218-1.jpg

EKO-PLAC

Dobre su osobine stana odlična lokacija, orijentiranost stana na tri strane svijeta, što omogućuje puno svjetlosti. Dojam prostranosti daju i visoki stropovi. Pitamo vlasnike koje su sve veće preinake napravili pri adaptaciji. - Od preinaka je srušen zid gdje je nekada bila špajza, kako bi se dobila veća kuhinja. Ostali razmještaj ostao je isti.

Zamijenjene su instalacije i vanjska stolarija - objašnjavaju vlasnici i dodaju da je stan uređen u kombinaciji vintage, shabby chica i u zadnje vrijeme pomalo “farmerskog” stila, čemu pridonose boravci na našem seoskom imanju. Zamisao je da barem djelić toga unesemo u stan, dok ne boravimo tamo. Tako trenutno imamo “eko plac“ u kuhinji, napravljen od kašete i ploče za pisanje, u kojem su proizvodi sa sela, stare tkanine, starinski predmeti u stanu - kažu nam vlasnici entuzijastično, a mi zaključujemo da im je to najdraži dio stana.

stan_masiceva5-051218-1.jpg
stan_masiceva4-051218-1.jpg
stan_masiceva3-051218-1.jpg
stan_masiceva20-051218-1.jpg
stan_masiceva11-051218.jpg

- A ne, najdraži dio stana nam je dnevni boravak u kojem provodimo većinu vremena, opuštamo se, pogledamo dobar film, pročitamo knjigu…- pričaju Matlekovići. U stanu postoje stvari koje imaju svoju priču ili su naslijeđene. Stare drvene škrinje s tavana, košara koja je davno služila za jaja, a sada je posuda za cvijeće, staro drveno korito u kojem je lavanda, noćni ormarić…

- Ima i dijelova namještaja koji su isto iskorišteni u dekorativnu svrhu, npr. okviri starih prozora, trenutačno kao ‘lažni’ okvir na zidu, na kojem su note, drugi okvir kao stalak za svijeću i vijenac, vrata boravka trenutačno služe za adventski kalendar... Većini tih stvari volim dati svoj osobni pečat, primjerice bojenjem, restauriranjem noćnih ormarića, stare komode... - navodi Marina i dodaje da često idu na Hrelić ili Britanac pronaći poneki komad koji bi svojom pričom upotpunio njihov interijer. - Detalji su ti koji daju šarm prostoru i oplemenjuju ga, priča i ljepota su u malim stvarima - kažu vlasnici, a mi ih pitamo kakva je božićna priča u njihovu stanu.

stan_masiceva2-051218-1.jpg
stan_masiceva22-051218-1.jpg
stan_masiceva17-051218-1.jpg
stan_masiceva13-051218-1.jpg

Tekst 1

- Kao i svake godine, veselimo se božićnom uređenju stana. Izvlače se ‘stari’ ukrasi, ponovo veselje, jer ih opet vidiš, kombiniraju se s ponekim novim. Naša božićna priča počinje već u hodniku, ispred stana, tamo su fenjeri, poneki patuljak, kuglice, okićeno stubište, mašnice… Stan je gotovo sav u svijećama, fenjerima, lampicama, upaljen je kamin… - kažu vlasnici i dodaju da ove godine imaju malo više patuljaka.

- To je bila ljubav na prvi pogled, pa je nastala mala družina - smiju se i dodaju da je na balkonu mala “šumica” napravljena od brezinih grana, borovih grančica, trave, kamenčića, snijega, sobova, češera, fenjera, lampica...

stan_masiceva27-051218-1.jpg
stan_masiceva29-051218-1.jpg
stan_masiceva30-051218-1.jpg
stan_masiceva1-051218-1.jpg

MIRIS KOLAČA

Od boja u njihovoj božićnoj interijerskoj priči prevladavaju bijela, smeđa, bakrena, zelena i crvena. - Od materijala smo nastojali ko

ristiti što više prirodnih materijala. Imamo i nekoliko naslijeđenih komada: dvije male ptičice za bor i poneka kuglica - ističu vlasnici, a nas zanima što im je najdraže za Božić. - Najdraže nam je to što se okupi obitelj, zajedno kitimo bor uz božićne pjesme, zajednička večera, miris kolača, toplina, smijeh… Uspomene koje se stvaraju i ostaju za cijeli život - zaključili su vlasnici.

Trosobni stan obitelji Matleković: Božićna čarolija po principu 'uradi sam' 

Foto: Ivana Nobilo

Kategorije: Hrvaška

Trosobni stan obitelji Matleković: božićna čarolija po principu 'uradi sam'

Pon, 17/12/2018 - 09:18

Profil 

- Sve je počelo kad sam naslijedila stan. Krenulo je istraživanje, uređenje prostora, poigravanje i uživanje u procesu stvaranja i uređenja doma - počinje svoju priču Marina Matleković, vlasnica šarmantnog stana u blizini zagrebačkog Kvaternikova trga, gdje živi sa suprugom, a uskoro i trećim članom kućanstva. Marina ističe da je od početka imala viziju kako će stan izgledati.

- Namještaj iz prijašnjeg uređenja smo maknuli, osim ugradbene kuhinje koju smo samo preuredili, obojili je u bijelo, zamijenili ručkice, sudoper… Velika mi je pomoć bio suprug koji je bojio zidove, pomagao u realizaciji mojih ideja, a bilo ih je zaista mnogo - smije se Marina. Trenutačno su zidovi u stanu obojeni u bijelo, osim jednog u boravku, što se pokazalo kao izvrsna podloga za sve ostalo, ukrase i detalje koji se mijenjaju ovisno o godišnjem dobu, prigodi, osjećaju... - Misao vodilja pri uređenju nam je bila udobnost, i toplina prostora. Željeli smo postići osjećaj kada se uđe u stan i zatvore vrata, ono što je bilo vani, ostaje vani. I, naravno, bila nam je važna estetika, prostor kao odraz osoba koje žive u njemu - kaže vlasnica.

stan_masiceva6-051218.jpg
stan_masiceva38-051218-1.jpg
stan_masiceva21-051218-1.jpg
stan_masiceva31-051218-1.jpg
stan_masiceva37-051218-1.jpg
stan_masiceva34-051218-1.jpg

EKO-PLAC

Dobre su osobine stana odlična lokacija, orijentiranost stana na tri strane svijeta, što omogućuje puno svjetlosti. Dojam prostranosti daju i visoki stropovi. Pitamo vlasnike koje su sve veće preinake napravili pri adaptaciji. - Od preinaka je srušen zid gdje je nekada bila špajza, kako bi se dobila veća kuhinja. Ostali razmještaj ostao je isti.

Zamijenjene su instalacije i vanjska stolarija - objašnjavaju vlasnici i dodaju da je stan uređen u kombinaciji vintage, shabby chica i u zadnje vrijeme pomalo “farmerskog” stila, čemu pridonose boravci na našem seoskom imanju. Zamisao je da barem djelić toga unesemo u stan, dok ne boravimo tamo. Tako trenutno imamo “eko plac“ u kuhinji, napravljen od kašete i ploče za pisanje, u kojem su proizvodi sa sela, stare tkanine, starinski predmeti u stanu - kažu nam vlasnici entuzijastično, a mi zaključujemo da im je to najdraži dio stana.

stan_masiceva5-051218-1.jpg
stan_masiceva4-051218-1.jpg
stan_masiceva3-051218-1.jpg
stan_masiceva20-051218-1.jpg
stan_masiceva11-051218.jpg

- A ne, najdraži dio stana nam je dnevni boravak u kojem provodimo većinu vremena, opuštamo se, pogledamo dobar film, pročitamo knjigu…- pričaju Matlekovići. U stanu postoje stvari koje imaju svoju priču ili su naslijeđene. Stare drvene škrinje s tavana, košara koja je davno služila za jaja, a sada je posuda za cvijeće, staro drveno korito u kojem je lavanda, noćni ormarić…

- Ima i dijelova namještaja koji su isto iskorišteni u dekorativnu svrhu, npr. okviri starih prozora, trenutačno kao ‘lažni’ okvir na zidu, na kojem su note, drugi okvir kao stalak za svijeću i vijenac, vrata boravka trenutačno služe za adventski kalendar... Većini tih stvari volim dati svoj osobni pečat, primjerice bojenjem, restauriranjem noćnih ormarića, stare komode... - navodi Marina i dodaje da često idu na Hrelić ili Britanac pronaći poneki komad koji bi svojom pričom upotpunio njihov interijer. - Detalji su ti koji daju šarm prostoru i oplemenjuju ga, priča i ljepota su u malim stvarima - kažu vlasnici, a mi ih pitamo kakva je božićna priča u njihovu stanu.

stan_masiceva2-051218-1.jpg
stan_masiceva22-051218-1.jpg
stan_masiceva17-051218-1.jpg
stan_masiceva13-051218-1.jpg

Tekst 1

- Kao i svake godine, veselimo se božićnom uređenju stana. Izvlače se ‘stari’ ukrasi, ponovo veselje, jer ih opet vidiš, kombiniraju se s ponekim novim. Naša božićna priča počinje već u hodniku, ispred stana, tamo su fenjeri, poneki patuljak, kuglice, okićeno stubište, mašnice… Stan je gotovo sav u svijećama, fenjerima, lampicama, upaljen je kamin… - kažu vlasnici i dodaju da ove godine imaju malo više patuljaka.

- To je bila ljubav na prvi pogled, pa je nastala mala družina - smiju se i dodaju da je na balkonu mala “šumica” napravljena od brezinih grana, borovih grančica, trave, kamenčića, snijega, sobova, češera, fenjera, lampica...

stan_masiceva27-051218-1.jpg
stan_masiceva29-051218-1.jpg
stan_masiceva30-051218-1.jpg
stan_masiceva1-051218-1.jpg

MIRIS KOLAČA

Od boja u njihovoj božićnoj interijerskoj priči prevladavaju bijela, smeđa, bakrena, zelena i crvena. - Od materijala smo nastojali ko

ristiti što više prirodnih materijala. Imamo i nekoliko naslijeđenih komada: dvije male ptičice za bor i poneka kuglica - ističu vlasnici, a nas zanima što im je najdraže za Božić. - Najdraže nam je to što se okupi obitelj, zajedno kitimo bor uz božićne pjesme, zajednička večera, miris kolača, toplina, smijeh… Uspomene koje se stvaraju i ostaju za cijeli život - zaključili su vlasnici.

Trosobni stan obitelji Matleković: Božićna čarolija po principu 'uradi sam' 

Foto: Ivana Nobilo

Kategorije: Hrvaška

9 glamuroznih kuhinja za koje nećete vjerovati da su iz Ikee

Pon, 17/12/2018 - 09:14

Postoje razlozi zašto su Ikeini ormarići tako popularan izbor za novu kuhinju, naime, izuzetno su cjenovno pristupačni. Osim toga, prilično su prilagodljivi svim vrstama konfiguracija i dorada, od kojih su neke izgledom daleko od onog što ste vidjeli u svom Ikea katalogu. Ovdje vam donosimo naših devet omiljenih IKEA kuhinja, u stilovima i doradama vrijednim pažnje, a koje možete razmotriti ako želite originalni i glamurozni izgled svoje stare ili nove kuhinje.

IKEA kuhinje 16.png

IKEA kuhinje .jpg

IKEA kuhinje 2.jpg

IKEA kuhinje 3.jpg 

Dizajnerica Sarah Sherman Samuels iz studia Light Lab opremila je Ikeine kuhinjske ormariće Semihandmade ručkicama i Formica laminatnom pozadinom. Krajnji je izgled super luksuzna i glamurozna kuhinja.

IKEA kuhinje 15.png 

U ovoj kuhinji uočenoj na Entrenceu, ormarići s ladicama od nehrđajućeg čelika dio su Ikeine GREVSTA linije i lijepo su oplemenjeni bijelom mramornom pločom.

IKEA kuhinje 14.png

IKEA kuhinje 13.png 

Ova kuhinja Dwell ima Ikeine ormariće s brojnim prilagođenim nadogradnjama. Vrata ormara u mat crnoj boji u kombinaciji s ugrađenim sustavom otvaranja, otvorenim policama i mramornim pločicama daju ovoj kuhinji vrhunski izgled.

IKEA kuhinje 12.png 

Dizajnerski studio Croma Design osmislio je ovu kuhinju s Ikeinim ormarima upotpunjena je ručkicama i vodootpornom radnom plohom tvrtke Rocky Mountain Hardware.

IKEA kuhinje 11.png 

Ova kuhinja ima ormariće i ručkice Superfronta, koji ima obilje proizvoda prilagođenih Ikei. Dvije boje ormarića su trenutno vrlo trendi i savršena su opcija za sve one koji imaju problema s odabirom samo jedne boje. Klikk

IKEA kuhinje 10.png 

BODBYN ormarić s malim ručkicama transformirali su ovu kuhinju u potpuno tradicionalnu.

IKEA kuhinje 9.png

IKEA kuhinje 8.png 

Ovdje minimalistička kuhinja nastala u Coco Lapine Design studiju ima IKEA ormariće sa Superfront ručicama, crnim sudoperom, crnom slavinom i crnom radnom plohom koja joj savršeno pristaje.

IKEA kuhinje 7.png 

Kuhinja studija The Sweetest Digs također kombinira dvije boje.

IKEA kuhinje 6.png

IKEA kuhinje 5.png 

Ovdje su Ikeini ormarići upareni su s bakrenom slavinom i ručkicama te obojeni Farrow & Ball's Breakfast Room Green bojom. Dwell

IKEA kuhinje 4.png 

Ova kuhinja uočena na Chris Loves Julia koristi bazne Ikeine ormariće i Semihandmade Shaker vrata.

Izvor: apartmenttherapy.com

Kategorije: Hrvaška

9 omiljenih Ikea kuhinja u stilovima i doradama vrijednim pažnje

Pon, 17/12/2018 - 09:14

Postoje razlozi zašto su Ikeini ormarići tako popularan izbor za novu kuhinju, naime, izuzetno su cjenovno pristupačni. Osim toga, prilično su prilagodljivi svim vrstama konfiguracija i dorada, od kojih su neke izgledom daleko od onog što ste vidjeli u svom Ikea katalogu. Ovdje vam donosimo naših devet omiljenih IKEA kuhinja, u stilovima i doradama vrijednim pažnje, a koje možete razmotriti ako želite originalni i glamurozni izgled svoje stare ili nove kuhinje.

IKEA kuhinje 16.png

IKEA kuhinje .jpg

IKEA kuhinje 2.jpg

IKEA kuhinje 3.jpg 

Dizajnerica Sarah Sherman Samuels iz studia Light Lab opremila je Ikeine kuhinjske ormariće Semihandmade ručkicama i Formica laminatnom pozadinom. Krajnji je izgled super luksuzna i glamurozna kuhinja.

IKEA kuhinje 15.png 

U ovoj kuhinji uočenoj na Entrenceu, ormarići s ladicama od nehrđajućeg čelika dio su Ikeine GREVSTA linije i lijepo su oplemenjeni bijelom mramornom pločom.

IKEA kuhinje 14.png

IKEA kuhinje 13.png 

Ova kuhinja Dwell ima Ikeine ormariće s brojnim prilagođenim nadogradnjama. Vrata ormara u mat crnoj boji u kombinaciji s ugrađenim sustavom otvaranja, otvorenim policama i mramornim pločicama daju ovoj kuhinji vrhunski izgled.

IKEA kuhinje 12.png 

Dizajnerski studio Croma Design osmislio je ovu kuhinju s Ikeinim ormarima upotpunjena je ručkicama i vodootpornom radnom plohom tvrtke Rocky Mountain Hardware.

IKEA kuhinje 11.png 

Ova kuhinja ima ormariće i ručkice Superfronta, koji ima obilje proizvoda prilagođenih Ikei. Dvije boje ormarića su trenutno vrlo trendi i savršena su opcija za sve one koji imaju problema s odabirom samo jedne boje. Klikk

IKEA kuhinje 10.png 

BODBYN ormarić s malim ručkicama transformirali su ovu kuhinju u potpuno tradicionalnu.

IKEA kuhinje 9.png

IKEA kuhinje 8.png 

Ovdje minimalistička kuhinja nastala u Coco Lapine Design studiju ima IKEA ormariće sa Superfront ručicama, crnim sudoperom, crnom slavinom i crnom radnom plohom koja joj savršeno pristaje.

IKEA kuhinje 7.png 

Kuhinja studija The Sweetest Digs također kombinira dvije boje.

IKEA kuhinje 6.png

IKEA kuhinje 5.png 

Ovdje su Ikeini ormarići upareni su s bakrenom slavinom i ručkicama te obojeni Farrow & Ball's Breakfast Room Green bojom. Dwell

IKEA kuhinje 4.png 

Ova kuhinja uočena na Chris Loves Julia koristi bazne Ikeine ormariće i Semihandmade Shaker vrata.

Izvor: apartmenttherapy.com

Kategorije: Hrvaška

Nova modna kampanja dizajnerice Loredane Bahorić

Pon, 17/12/2018 - 09:14

Avangardne modne bajke u crnoj boji zaštitni su znak Charlija. No predstavljanje kolekcije u samo jednoj /ne/boji nije nimalo lak zadatak.

Kod Lori je crna boja duboko prisutna u DNK brenda i kod Charlija je to nešto potpuno prirodno. Prisutnost samo crne boje, koja nosi cijelu priču, toliko je snažna da vizuali djeluju upravo suprotno; gotovo ispunjeni bojom. Kolekcija je esencijalna i progresivna; minimalistička a pritom puna tihe strasti. Dinamika je dobivena kontrastnim teksturama, našivene aplikacije stvaraju dvodimenzionalan dojam, a krzno služi kao okvir osobnosti.  Ženu, kako je u svojim inspirativnim pričama vidi Lori, nježno i istovremeno snažno,  utjelovila je  mlada Petra / Relatum.

charlie_FW2018_19-6.jpg 

charlie_FW2018_19-1.jpg

charlie_FW2018_19-9.jpg

charlie_FW2018_19-19.jpg

charlie_FW2018_19-17.jpg 

Sinergiju između Lori/ Charlija i Mare Milin ne treba posebno naglašavati. Njihova suradnja počela je davne 2007, a ovo je 14a kampanja koju rade zajedno. Jedni od najdojmljivih vizuala, vezanih za Hr modu, proizašli su upravo iz ove tvornice snova. Sama kampanja snimala se u istom danu kad i kampanja za Spirit by T.B. te smo u jednom momentu odlučili preklopiti modele te dobili sjajne neočekivane vizuale.

charlie_FW2018_19-20.jpg

charlie_FW2018_19-21.jpg 

Cijelu modnu priču čini savršeno i pomno odabrana ekipa stručnjaka 

Nova modna kampanja dizajnerice Loredane Bahorić 

Foto: Mare Milin

Kategorije: Hrvaška

TEXT BLOCK, polica savršena za male, ali i veće prostore

Pon, 17/12/2018 - 09:13

Vodeći izraelski dizajner Pini Leibovich osmislio je TEXT BLOCK policu koja nudi jednostavno, moderno i funkcionalno rješenje za odlaganje stvari. Polica je s velikom pažnjom osmišljena, pazilo se na svaki detalj i reducirano je sve suvišno.

Text Block polica 6.jpg

44941768_2249641108602830_9073931080741945344_o.jpg

44841953_2249641141936160_7968895953224597504_o.jpg 

Sistem elemenata čini drvena konstrukcija, dok metalni spojevi omogućuju modularno slaganje, povezivanje i kreiranje beskonačnog broja kombinacija. Elementi mogu funkcionirati samostalno ili spajanjem postaju manja ili veća polica koja može biti postavljena uz zid ili slobodno u prostoru.

Text Block polica 2.jpg

Text Block polica.jpg

Text Block polica 1.jpg

Text Block polica 5.jpg 

Jak grafički izgled police čini ovu policu idealnom za osvježenje privatnih i poslovnih prostora.
Polica je dostupna u zagrebačkom Modus design shopu.

TEXT BLOCK, savršena polica za male, ali i one veće prostore  

Kategorije: Hrvaška

Proširenje i redizajn kuće u okolici Trogira

Pon, 17/12/2018 - 08:53

Uvod 4uHa

Naš adventski  glavni grad prepravile su rijeke blagdanskih turista. Centar je ispunjen mirisom kuhanog vina, toplinom božićnih ukrasa i stihovima što otkrivaju tko je kome prošlog Božića dao srce te kako će taj isti ovog Božića, da se spasi od suza, dati to isto srce nekome posebnome. Mi ćemo danas našu pažnju dati jednoj posebnoj morskoj kući. Riječ je o jednom od naših novih projekata, proširenje i redizajn morske kuće za odmor u okolici Trogira koja će nam pravit društvo naredna dva tjedna.

1.jpg

2.jpg

3.jpg

U zimskim mjesecima more odmara. Obnavlja svoje mirne uvale i oštre stijene. Plaže su ispunjene samo šumom valova, zalasci sunca su puno tiši i spektakularniji, a lijepe morske vile spavaju zimski san, ne bi li se pripremile za nadolazeće ljeto. Neke od njih uplate i tretmane arhitektonskog i dizajnerskog uljepšavanja. Da budu fit, lijepe i sređene do ljeta. Ispod kule Kamerlenga, cili Trogir ide spati, a naša kuća za odmor nima sna ni mira, odlučila se uljepšati. S tim stihovima možemo početi naš obilazak prizemlja od 60 kvadrata.

4.jpg

5.jpg

6.jpg 

Poštujući želje investitora,  osmislili smo interijer čija je glavna tema kombinacija tradicije, modernog i morskog života. Odlučili smo se za tradicionalne i dosta logične materijale -  kamen i drvo  -  te ih jasno naglasili kroz sam dizajn. Tako je kamen postao središnji dio „glavnih“ zidova u svim prostorijama, dok smo drvo hrasta koristili kroz moderne, čiste i jednostavne linije kuhinjskih ploha i elegantnog konzolnog stepeništa. Sve smo začinili, osim mediteranskim mirisnim biljem, crnim i metalnim elementima – modernom ogradom, šipkama u prostoru i rasvjetom.

7.jpg

8.jpg

9.jpg

10.jpg

11.jpg 

Plavom i bež bojom zavjesa reinterpretirali smo igru morskih valova i pijeska, maslinasti elementi u prostoru, poput modernih sanitarija,  podsjećaju na neobrane masline, a zidne obloge pričaju svaka svoju morsku „štoriju“ -  podne keramičke pločice podsjećaju na zlatne pješčane obale, zidne kuhinjske su moderna verzija kamenog zida i oblutaka, dok su svi detalji u ulozi primorske vegetacije.

12.jpg

Kupaonica i sauna dijele  otvor, odnosno izlaz na terasu s bazenom i jacuzzijem, zbog čega smo  koristili smo staklene klizne stijene,  ne bi li danje svjetlo prodrlo i u najprivatnije kutke doma.

13.jpg

15.jpg 

Važan element u uređenju odigrala i rasvjeta, koju smo naglasili crnom bojom . S druge strane, sakrivanjem LED traka, stvorili smo intiman romantičan ambijent, spremna za tople, ljetne večeri uz čašicu, dvije dobrog dalmatinskog vina.

Sljedećeg tjedna popeti ćemo se na naše kuće za odmor, a do tada nastavljamo uživanje u adventskim radostima u srce Zagreba. U nadi da ćemo se sutra probuditi uz bijele pahulje, što bi ovaj pretposljednji adventski vikend učinilo  još magičnijim, šaljemo vam pahuljaste, ali tople blagdanske pozdrave!

Do sljedećeg čitanja,

Vaš tim 4UHA.

Kontakt 4uHa

Kategorije: Hrvaška