Jutarnji list

Syndicate content
RSS latest articles feed for: jutarnjiList, and section: Front Page.
Updated: 23 min 48 sek od tega

MELANIA TRUMP OTVORENO PROTIV POLITIKE SVOG MUŽA 'Moramo biti zemlja u kojoj se vlada srcem'

Pon, 18/06/2018 - 10:30

Prva dama Melania Trump i jedna od njezinih prethodnica Laura Bush u nedjelju su se pridružile brojnim kritičarima politike administracije Donalda Trumpa koja primjenjuje razdvajanje djece od roditelja koji ilegalno ulaze u SAD.

Zbog politike 'nulte tolerancije' u svrhu sprečavanja ilegalne imigracije u razdoblju od šest tjedana tijekom travnja i svibnja 2000 djece razdvojeno je od svojih roditelja.

"Gospođa Trump mrzi vidjeti djecu odvojenu od obitelji i nada se da će se obje strane složiti i postići uspješnu imigracijsku reformu", rekla je njezina direktorica za odnose s javnošću Stephanie Grisham za CNN.

 "Ona vjeruje da mi moramo biti zemlja koja provodi sve zakone, ali i zemlja u kojoj se vlada srcem", stajalište je američke prve dame koja je izrazila nadu da će se demokrati i republikanci u Kongresu složiti oko uspješne imigracijske politike.

U kolumni za Washington Post, supruga bivšeg republikanskog predsjednika Georgea W. Busha rekla je da je politika razdvajanja djece od roditelja "okrutna" i "nemoralna".

"Naša zemlja ne bi se trebala baviti skladištenjem djece u prenamijenjene trgovine kutijama ili planiranjem da ih se smjesti u šatorska naselja u pustinji kod El Pasa", napisala je.

"Ti prizori jezivo podsjećaju na  američke logore za internaciju u kojima su bili zatočeni američki Japanci u II. svjetskom ratu, a sada se smatraju jednom od najsramotnijih epizoda u američkoj povijesti", nastavila je.

Američki mediji su brzo primijetili da izjava Melanije Trump odražava riječi njezina supruga predsjednika Donalda Trumpa koji je pogrešno okrivio demokrate za tu politiku.

"Demokrati bi se trebali povezati s republikanskim kolegama i nešto riješiti  s graničnom sigurnošću", napisao je na Twitteru Trump nekoliko sati nakon poruke njegove žene.

Politiku uhićenja i progona svih ilegalnih imigranata, čak i onih koji planiraju tražiti azil, objavio je u travnju američki državni odvjetnik Jeff Sessions, a da bi ona bila izmijenjena nije potrebna suradnja demokrata u Kongresu.

Djeca ne mogu biti poslana u iste objekte za pritvor kao i njihovi roditelji jer nisu optužena za zločin i stoga su poslana u odvojena skloništa koja navodno uključuju prenamijenjenu zgradu Walmarta.

Prošle nedjelje Kirstjen Nielsen, čelnica ministarstva domovinske sigurnosti, branila je politiku u nizu tvitova, optuživši medije za pogrešno izvješćivanje. Napisala je: "Nemamo politiku razdvajanja obitelji na granici. Točka."

Međutim zastupnici su brzo reagirali na njezine tvrdnje.

"To nije istina. Upravo sam se sastao s dužnosnicima centra za provedbu granične kontrole u McAllenu u Teksasu koji su mi rekli da je 1147 djece odvojeno od svojih roditelja te da se nalaze u njihovom centru", poručio je preko Twittera demokratski kongresnik David Ciciline.

Zastupnici bi ovaj tjedan trebali glasati o dvjema imigracijskim mjerama, tvrdolinijskom zakonu koji podupiru konzervativci i umjerenijem koji podržavaju republikanski čelnici.

Kategorije: Hrvaška

TEŠKA PROMETNA NESREĆA KOD POZNATE DISKOTEKE Liječnici se bore za život 25-godišnjeg mladića

Pon, 18/06/2018 - 10:24

U teškoj prometnoj nesreći koja se u nedjelju rano ujutro oko pet sati dogodila na izlazu iz Vodica kod poznate diskoteke 'Haciende', teške i po život opasne ozljede zadobio je 25-godišnji vozač osobnog automobila Audi šibenskih registracija.

Kako smo na našem portalu izvijestili netom nakon nesreće, mladić je u besvjesnom stanju kolima hitne pomoći prevezen na Kirurški odjel Opće bolnice Šibenik.

Kako doznajemo, 25-godišnjak je zbog težina ozljeda, tijekom nedjelje prevezen na daljnje liječenje u Zagreb, te se za njegov život bore liječnici Klinike za traumatologiju KBC-a Sestre milosrdnice.

Policijskim očevidom je utvrđeno da je 25-godišnji mladić tijekom upravljanja automobilom, zbog neprilagođene brzine, pri izlasku iz desnog nepreglednog zavoja izgubio nadzor nad vozilom, izletio izvan kolnika nakon čega je došlo do prevrtanja automobila.

Kategorije: Hrvaška

FOTO: 'NADAM SE DA SE VIDIMO U FINALU!' Najzgodnija hrvatska navijačica i zaljubljenica u nogomet čestitala Srbima na pobjedi nad Kostarikom

Pon, 18/06/2018 - 10:06

Ivana Knöll, 26-godišnja crnka koja se 2016. natjecala na izboru za Miss Hrvatske kao predstavnica naše dijaspore, prošli vikend bila je glavna atrakcija na stadionu u Kalinjingradu, gdje je zdušno bodrila Vatrene na utakmici protiv Nigerije.

O seksepilnoj Ivani su se, naime, raspisali i srpski mediji, koji su također ostali očarani njezinim izgledom.

A naša ljepotica Blicu je otkrila kako je kao djevojčica i sama trenirala nogomet, a i njezin otac je, dodala je, strastveni navijač koji ju je stalno vodio na utakmice.

Knöll je iskoristila priliku i čestitala susjedima na pobjedi nad Kostarikom te poručila: "Nadam se da se vidimo u finalu!".

Inače, Ivani, koja se rodila u Frankfurtu, a živjela je u Čapljini pa u Zagrebu upisala Grafički fakultet, najzgodniji nogometaš je David Beckham (43), a Blicu se pohvalila kako su i nju u nekoliko navrata pokušali osvojiti upravo nogometaši, ali nije otkrila koji.

- Najbitnije mi je da je muškarac iskren i da je veseljak, bilo da je nogometaš ili bilo koje druge profesije - zaključila je Knöll.

Ivana

Ivana1

Ivana3

Ivana4 

Ivana5 

Ivana 

Kategorije: Hrvaška

Dva jednostavna načina za temeljito čišćenje mikrovalne pećnice

Pon, 18/06/2018 - 10:02

Ponekad nam se čini kao da mikrovalna pećnica postane prljava jednostavno preko noći. Sve one sasušene mrlje od hrane postaju prava nemoguća misija za sastrugati i očistiti. Odjednom nam se čini kao da je nemoguće postići da unutrašnjost naše mikrovalne pećnice ponovno postane kao nova.

Alkoholni ocat je definitivno najbolji partner u čišćenju takvih mrlja jer čisti mrlje, dezodorira neugodne mirise i dezinficira površinu koju čistite. Međutim, nekima možda ne odgovara miris octa, stoga vam donosimo i drugi, mirišljavi, način za čišćenje.

IMG_7018.png 

Prvi način

Potrebno vam je sljedeće:

  • Alkoholni ocat
  • Topla voda
  • Manja posuda koja može ići u mikrovalnu
  • Mala kuhača ili bilo koji drugi predmet koji nije metalan
  • Spužva

Postupak: Pomiješajte u posudi jednu šalicu alkoholnog octa s jednom šalicom tople vode. U posudu stavite kuhaču. Kuhača (ili neki predmet koji nije metalan) služi kako bi regulirao toplinu tekućine kako ne bi postala prevruća. Ako postane prevruća, može eksplodirati. Namjestite mikrovalnu pećnicu na 5 minuta (ili više ako je vaša mikrovalna starija i slabija) u uključite je. Vodena para koja će se stvoriti će omekšati sve mrlje te ćete ih jednostavno moći ukloniti pomoću spužve.

IMG_4533.png

Drugi način

Potrebno vam je sljedeće:

  • Topla voda
  • Bočica sa sprejem
  • Spužva
  • Eterično ulje od limuna

Postupak: Prvo namočite spužvu (nemojte je iscijediti) i stavite je u mikrovalnu. Zatim u bočicu sa sprejem ulijte toplu vodu i dodajte 5 kapi eteričnog ulja od limuna. Tu tekućinu nanesite po cijeloj mikrovalnoj pećnici, a zatim je uključite na 2 minute. Kada vrijeme istekne, nemojte otvarati mikrovalnu još nekoliko minuta, taman dok se spužva ne ohladi dovoljno da je možete primiti i njom počistiti unutrašnjost mikrovalne pećnice.

Izvor: onegoodthingbyjillee

Kategorije: Hrvaška

VIDEO: 'SRETAN TI DAN OČEVA, NIŠTA SE NE MOŽE USPOREDITI S TOBOM' Kći pokojnog rokera objavila obradu hita koju su zajedno snimili prije njegove smrti

Pon, 18/06/2018 - 10:02

Toni Cornell, 13-godišnja kći rokera Chrisa Cornella, povodom Međunarodnog dana očeva na YouTubeu objavila je obradu pjesme "Nothing Compares 2 U", koju je svojedobno snimila s pokojnim ocem.

- Tatice, volim te i silno mi nedostaješ. Naš odnos bio je uistinu poseban, a ti si bio najbolji otac na svijetu, otac za poželjeti... Uvijek si bio tu za mene, davao si mi hrabrost kad je nisam imala, vjerovao si u mene kad ni ja sama nisam...

Tvoja ljubav nedostaje mi baš svaki dan... Snimanje ove pjesme s tobom bio je nevjerojatan doživljaj koji bih, da mogu, ponovila još 100 puta... Znam da bi i ti... Sretan ti Dan očeva, tata, ništa se ne može usporediti s tobom - napisala je 13-godišnjakinja ispod pjesme.

Podsjetimo, Chris se ubio 18. svibnja prošle godine, a osim Toni, iza sebe je ostavio i kćer Lillian (17) te sina Christophera (12).

Cornell 

Kategorije: Hrvaška

VIDEO: INCIDENT NA POPULARNOM FESTIVALU Nizozemska policija traga za minibusom koji je usmrtio jednu i ozlijedio tri osobe

Pon, 18/06/2018 - 09:40

Jedna je osoba poginula, a tri su ozlijeđene u naletu minibusa u ponedjeljak rano ujutro u južnoj Nizozemskoj, nakon koncerta koji se održavao u pokrajini Limburg, a policija je objavila da je u tijeku potraga za minibusom koji se odvezao s mjesta događaja.  

Incident se dogodio na koncertu "PinkPop", popularnom festivalu koji se održava u pokrajini Limburg, na jugu zemlje, koji je trodnevno održavanje završio u nedjelju navečer koncertom R&B izvođača Brune Marsa.

Policija je priopćila da je ulica u kojoj se dogodio incident zatvorena zbog ispitivanja te da je u tijeku potraga za vozilom, koje su neki mediji opisali kao bijeli minibus.

U upozorenju koje je poslala na mobilne telefone korisnika u tom području policija skreće pažnju na Fiat Diablo s brojem 257 na registarskim oznakama.

RTL kanal javio je da su na mjestu događaja hitna helikopterska služba, ambulantna kola i brojni pripadnici policije.

pinkpop 

Kategorije: Hrvaška

OTAC MEGHAN MARKLE OTVORIO DUŠU NAKON VJENČANJA KĆERI 'Zaplakao sam kad sam je vidio. A princu Harryju sam rekao: Moraš mi obećati jednu stvar'

Pon, 18/06/2018 - 09:34

Ocu Meghan Markle Thomasu Markleu starijem (73) žao je što nije prisustvovao kraljevskom vjenčanju i tako postao "fusnota u jednom od najvećih trenutaka u povijesti", piše Daily Mail.

Amerikanac je u intervju s Piersom Morganom za televizijsku emisiju Good Morning Britain rekao da je više puta pričao s princom Harryjem prije nego što ga je Harry zamolio za ruku njegove kćeri Meghan. "Rekao sam mu: 'Ti si gospodin. Obećaj mi da na nju nikada nećeš podići ruku i dat ću ti dopuštenje da je oženiš", otkrio je Markle u intervjuu.

Markle je također otkrio da mu je Harry navodno rekao da je "otvoren za eksperiment Brexita" te da misli da Donaldu Trumpu "treba dati šansu". "Ja sam mu se požalio da mi se (Donald Trump) ne sviđa, međutim on mi je rekao da mu dam šansu. Ne slažem se s time", rekao je Markle.

Dodao je i da je zahvalan "naočitom" princu Charlesu što je uskočio i dopratio Meghan do oltara, ali i da je bio malo ljubomoran jer je cijeli događaj morao gledati na televiziji, a ne uživo. "Bila je prelijepa. Malo sam zaplakao kada sam je vidio. Bio sam jako ponosan i nisam se mogao sjetiti boljeg trenutka u mom životu. Cijeli svijet je gledao moju kćer", rekao je Markle. "Ne mogu zamisliti bolju zamjenu od gospodina Charlesa. Izgledao je jako naočito. Bio sam ljubomoran. Želio bih da sam to bio ja, ali sam zahvalan što je on uskočio", dodao je Markle.

Markle je rekao da se ispričao Harryju i Meghan za incident s paparazzi fotografijama koje je s njim u dosluhu snimio fotograf Jeff Rayner. "Bili su puni suosjećanja kada se to sve događalo. Nisu davali nikakve informacije medijima jer bi ih to samo potaknulo da nastave kopati", dodao je.

"Nesretna okolnost je da sam ja sada fusnota u jednom od najveći trenutaka u povijesti umjesto da sam otac koji je svoju kćer dopratio do oltara. Bio je to vrlo emotivan trenutak. Bilo mi je žao jer sam je htio dopratiti do oltara. Međutim, zahvalan sam što je sve završilo tako kako je završilo", zaključio je Markle.

Markle je također rekao da bi volio doći u London upoznati Harryjevu obitelji, uključujući i kraljicu Elizabetu.

Kategorije: Hrvaška

NOVA DRAMA NA TURSKOM TERETNOM BRODU Tegljenje noćas prekinuto jer je u brod ponovno počela nadirati voda zbog novog puknuća

Pon, 18/06/2018 - 09:28

Koordiniranom akcijom lučke kapetanije, pomorske policije i vatrogasaca turski brod se tegli prema Brodotrogiru. Fotografije su snimljene jutros oko 5 sati.

Tegljenje turskog broda "Haksa" bilo je prekinuto oko 1.15 sat u noći na ponedjeljak jer je u brod ponovo počela prodirati voda, nakon čega je pet preostalih članova posade zajedno sa zapovjednikom prebačeno na policijski brod "Pojišan", javlja Slobodna Dalmacija.

Na 12 nautičkih milja od Drvenika Malog remorker je prekinuo s tegljenjem. Ubrzo su stigli vatrogasci koji su krenuli s ispumpavanjem mora iz strojarnice.

Još se čeka nastavak tegljenja prema Brodotrogiru.

Podsjetimo, u nedjelju rano ujutro dogodila se nesreća na turskom teretnom brodu "Haksa", nakon čega je more prodrlo u strojarnicu. Pokrenuta je spasilačka akcija u koordinaciji hrvatskih i talijanskih službi. Posada je većim dijelom evakuirana, a na brodu su ostali zapovjednik i 4 člana posade. Žrtava nema, a zasad ni onečišćenja mora. U brodskim spremnicima nalazi se 70 tona pogonskoga goriva i maziva.

Osam od ukupno trinaest članova posade policijskim su brodom dovezeni u splitsku luku. Od osam članova posade, šest je turskih državljana i dva Indijca.

Havarija na turskom brodu dogodila se u međunarodnim vodama 16 milja sjeverozapadno od otoka Jabuka.

brodic.jpg 

Kategorije: Hrvaška

HRVATSKOJ ZNANSTVENICI JOŠ 2,6 MILIJUNA DOLARA ZA ZNANSTVENI PROJEKT Bavi se ekstremnim vremenskim pojavama

Pon, 18/06/2018 - 09:27

Hrvatska znanstvenica dr. Željka Fuchs voditeljica je jednog od najvećih projekata što ih financira američka Nacionalna zaklada za znanost (NSF).

Terenski posao

Riječ je o 5,4 milijuna dolara vrijednom projektu OTREC (Organization of Tropical East Pacific Convention) za istraživanje ekstremnih vremenskih pojava poput uragana što ga zajednički vode Željka Fuchs i njezin kolega te bivši mentor David J. Reymond, profesor na New Mexico Techu. Najprije je lani u ljeto NSF hrvatskoj znanstvenici i njezinom kolegi odobrio 2,8 milijuna dolara za OTREC, a sada je za taj projekt odobrio još 2,6 milijuna dolara.

- Novih 2,6 milijuna namijenjeno je za samo istraživanje u iduće tri godine dok su prijašnji iznosi bili za avion, instrumente i provođenje istraživanja na terenu. NSF provodi terenske projekte tako da prvo odobri cijeli paket i dodijeli novac odmah za provođenje projekta na terenu. No, onda oformi novi panel koji recenzira projekte za istraživanje. Mi smo odradili dobar posao pa smo dobili pola milijuna više nego smo očekivali - rekla je je dr. Željka Fuchs, direktorica Centra za klimu i vodu na New Mexico Techu.

- OTREC nije najveći projekt koji je dodijelio NSF, ali je jedan od najvećih koji je dodijeljen ‘individualno’. Veći projekti imaju više ‘šefova’, a u našem projektu odluke donosimo Dave Raymond i ja - dodala je dr. Fuchs.

Avion sa sondama

U sklopu projekta OTREC istraživat će konvekciju, fizikalni proces koji je odgovoran za stvaranje kumulonimbus oblaka i razornih oluja. - Pripremamo se za ‘dry run’ koji se provodi godinu dana prije projekta u isto vrijeme kad će biti terenska faza. Mi ćemo se tijekom kolovoza i rujna ‘pretvarati’ da smo na terenu i donositi odluke kad i gdje ćemo letjeti. Pripremamo ‘field catalog’ na kojem će biti svi rezultati prognoza, satelita, praćenja poremećaja itd. Taj će katalog biti jako važan idućeg ljeta pa je bitno da bude besprijekorno napravljen - pojasnila je.

Istraživanja na terenu trebala bi početi u kolovozu 2019. - Tada dolazi avion opremljen radarom i 600 sondi koje se bacaju iz aviona kako bi mjerile temperaturu, tlak, vlagu, vjetar. Svi ostali instrumenti bit će postavljeni i provjereni, a veći dio ekipe bit će na terenu. Letjet ćemo iznad područja Tihog oceana i jugozapadnih Kariba. Kako je konvekcija najčešća pojava u tropskoj atmosferi, to je područje prirodni laboratorij za istraživanje toga procesa - dodala je.

Tko je željka fuchs? Zagrepčanka s karijerom u SAD-u 

Kategorije: Hrvaška

BRZI RUČAK: Pet genijalnih recepata za wok u kojima zbilja guštamo!

Pon, 18/06/2018 - 09:00
Meso dolazi prvo na red

Prvo ispecite meso na malo ulja, zatim dodajte luk i mrkvu i ritmičkim pokretima lagano protresite tavu od sebe za što vam je potrebno između 2 i 3 minute.  Kad je meso gotovo najčešće ga stavimo sa strane kako se ne bi kuhalo u sokovima s ostalim povrćem.

gordon stir fry

Ne pretjerujte s količinom

Najbolje bi bilo kako ne bi prepunili tavu i da odjednom pripremite porciju dovoljnu za dvije osobe. Ako stavite više hrana će se zapravo kuhati što ne želite u ovom slučaju.

Kvalitetan wok

Za wok je jako važno da imate kvalitetno posuđe, a u ovom slučaju ne zaboravite dobro zagrijati wok prije pečenja.

Ocijedite noodle

Noodle svakako ocijedite prije kuhanja kako ne bi došlo do kuhanja namirnica zbog viška vode.

Budite organizirani!

Budući da se cijela priprema odvija prilično brzo, bitno je da si prethodno pripremite sve sastojke. Meso i povrće prethodno narežite, a začine, ulja i umake stavite na dohvat ruke.

Jaja

Nerijetko se koriste i jaja kako bi povezala noodle s povrćem i mesom

Wok s kozicamabrzi-rucak5-270217.jpg Wok sa žutom rižomiStock-542297078.jpg Wok u staklenciljetna_jela_sagolj6-260517-1.jpg Piletina i celer iz wokaceler-1.jpg Wok s naanomhrana_chefova4-261017.jpg 
Kategorije: Hrvaška

U TURIZMU SU NOVI JEDINO NAČINI DERANJA GOSTIJU Nismo kultivirali ni malograđanski mentalitet, ali ćemo prije usvojiti ugostiteljsko-hotelijerski?

Pon, 18/06/2018 - 08:56

Kud’ će suza neg’ na oko, pa otud i emisija ovoliko pompoznoga naslova. O čemu bi javna televizija radije drobila nego o turizmu? Ta zar isti ne čini gotovo dvadeset posto domaćega nacionalnog proizvoda? Još samo malo, svi koji nisu zbrisali u Njemačku ili Irsku, ili se ne mogu uhljebiti u tvrtkama poput HRT-a, bit će zarobljeni u raznoraznim resortima i raznoraznim kopnenim majmunarnicima, gdje će zarađivati kao konobari maskirani u seljake ili kao hotelska posluga maskirana u hotelsku poslugu…

Dakako, uz turizam ide i takozvana ekološka poljoprivreda i sve u svemu pravac razvoja koji forsira javna televizija putem ovakvih emisijica jest pretvaranje cijele zemlje u slabo napučen rezervat livriranih domorodaca.

No, kakva nas god nevolja zadesila, ostaje nam šaren, horvatski krov crkve Sv. Marka za špicu i ove emisije turističke te ono neko jezero imotsko koje zapravo presuši - isto ga nerado zaobilaze pretraživači arhivskoga blaga…

Urednica Senka Mošnja odmah nam se javlja s najljepšega mjesta uz more; iza nje, ne baš u daljini, jedan kampanel, zidine, plutača crvena, a ona, ukrašena vedrim mornarskim uzorkom, radosna, najavljuje priloge čiji se sadržaj svodi na sljedeće: jedino nova što smo u turističkoj ponudi smislili jest da oderemo goste što je više moguće. Ta deračina naš je dakle ljetni nacionalni pogon i čovjek domaći: bolje mu je da se Jadrana kloni nakon 1. lipnja i prije 1. rujna.

Ako već djeca moraju na more u srpnju ili kolovozu, neka im se otvore odmarališta, kao nekad, u socijalizmu. Pod šatore ih potjerati, oduzeti mobitele. Bit će im lijepo. Ali zarada na njima slaba. Ali ako već toliko zarađujemo od turizma, zar se ne bi eto makar djelić toga profita mogao izdvojiti za besplatno, organizirano ljetovanje sve naše djece, čiji broj ionako pada upravo onako kako broj turista raste?

Enivej, hoteli su sve bolji, a radnika sve manje, doznajemo. Kako ih ne bi, pobogu, nedostajalo - nije se petina nacije školovala za kuharice i sobare. To što bi danas svaki peti mladić trebao da konobari, za bilo kakve pare, ne vjerujem da će društvo učiniti boljim. Za tu misao fakat ne moraš biti revolucionar. Nismo dospjeli kultivirati ni malograđanski mentalitet, ali ćemo svakako prije njega usvojiti ugostiteljsko-hotelijerski?

Još turisti bauljaju Zagrebom i Međimurjem, gdje su u potrazi za osobitim domorodačkim napitkom - vinčugom skrivenom u starim, pocrnjelim bačvama, u starim, pocrnjelim podrumima, autentično memljivima…

A kolika smo sila već danas otkrio je uvodni, najvažniji prilog: Istra (kao takva) potpisala je ugovor s nogometnim klubom Bayern. Sad će Bavarci igrati revijalne utakmice po Istri, reklamirat će Istru na svojim utakmicama, a Istra je sretna kao malo dijete. Bayern pak toliko da je Istrijanima poslao nekog Andreasa Junga, člana Uprave zaduženog za marketing.

Dična županija cijela kao marketinški privjesak jednoga inozemnog nogometnog kluba - to je nama naša borba za turizam dala. A i inače borba.

Kategorije: Hrvaška

NEMOGUĆA MISIJA LORDANA ZAFRANOVIĆA 'Izbačen sam iz hrvatske kinematografije, ali dobijem li novac od Srbije, tražit ću ga i od HAVC-a'

Pon, 18/06/2018 - 08:56

Lordan Zafranović ovih dana u Somboru priprema film čije snimanje kreće idući tjedan. Naslovljen “Poraimos”, što na romskom znači holokaust, te broj 101, što upućuje na broj ljudi koje su nacisti i njihovi pomagači uspjeli strpati u stočni vagon kojim su nesretnike odvozili u Auschwitz.

Taj 101 ima, doduše, još jedno značenje - to je 101. Zafranovićev film, računajući od onih prvih, amaterskih, preko naslova poput “Okupacija u 26 slika”, “Pad Italije”, “Ujed anđela”, “Večernja zvona”, “Zalazak stoljeća”, “Tito - posljednji svjedoci testamenta” do danas. Nerijetko je u bitnim naslovima svojega opusa govorio o zločinima tijekom Drugog svjetskog rata, što nije prošlo bez kontroverzi.

Bez potpore komisije

Ovih je dana u Srbiji, makar je to u Hrvatskoj do sada prošlo sasvim ispod radara, Zafranović u centru pažnje. Ne zbog te nesretne ljubavne priče koju snima u Somboru, u kojoj pripovijeda o romskom glazbeniku te jednom SS oficiru, zaljubljenom u Židovku, nego zbog filma koji hrvatski redatelj odavno želi napraviti i za koji u Srbiji pokušava skupiti novac. Riječi je o “Djeci Kozare”, filmu za koji je sredstva tražio od Filmskog centra Srbije i zbog kojeg je redatelj Žarko Dragojević, predsjednik Komisije koja odlučuje o financiranju filmova kojima će dati financijsku potporu srpske države, dao ostavku. Komisija je odluku trebala donijeti do 6. lipnja, ali je sve usporeno zbog Dragojevićeve ostavke. Dragojević je poslao priopćenje u kojem stoji da se povlači iz profesionalnih i osobnih razloga, jer je u preliminarnom izjašnjavanju shvatio da film radnog naslova “Djeca Kozare” nema potporu peteročlane Komisije.

Davno napisani scenarij

Riječ je o djeci koja su bila zatočena u ustaškim logorima. Dobar dio podataka o njima poznat je zahvaljujući i dnevnicima Diane Budisavljević, koja je skupljala podatke i vodila evidenciju i o djeci koja su prolazila kroz Zagreb ili su iz bilo kojih razloga bila odvojena od roditelja. Zabilježila je 12.500 imena. Diana Budisavljević bila je Austrijanka udata za Julija Budisavljevića, u ratno doba glavnog kirurga na zagrebačkom Rebru. Za logore je saznala već početkom Drugog svjetskog rata. Koristi svoje utjecajne veze da dobije dozvole da iz logora Stara Gradiška i drugih, pomoćnih logora oko Jasenovca, izvlači srpsku djecu. Podaci kažu da je iz ustaških logora spasila oko 7500 djece.

“Smatram da su ‘Djeca Kozare’ izvanserijski scenarij, od kojeg vam, dok ga čitate, zastaje dah, i koji bi, bude li realiziran, uvjeren sam, zasjenio gotovo sve ono što je dosad viđeno na temu Drugog svjetskog rata. I to ne samo u srpskom i bivšem jugoslavenskom filmu nego, usuđujem se reći, i u europskom”, objasnio je svoju ostavku i razočaranje Dragojević za srpske Novosti.

Autor davno napisana scenarija za “Djecu Kozare” je Arsen Diklić. Zafranović je surađivao s Diklićem dok je pokojni scenarist na tome radio, dodavao neke scene. “Diklić je bio izuzetan scenarist. Čitajući to ponovo, nedavno, shvatio sam koliko je to odlično napisano, dramaturški dorađeno, likovi su dorađeni od početka do kraja, naročito ženski likovi, likovi djece. Scenarij je rađen po dokumentima, u njemu je Diana Budisavljević tek dio. Ona spašava mnogu djecu, upućuje ih u obitelji koje su ih sakrile, o njima se brinule i podigle ih. Među njima je bila i Božidarka Frajt, ja sam kasnije kroz život sreo čitav niz ljudi koji su pripadali toj priči, toj djeci, i nisu znali tko su im biološki roditelji. To je bila priča i pokojnog Đure Utješanovića.

Krenuo sam ponovno u to prije šest, sedam mjeseci, iznova pročitavši scenarij. Jer, tražio sam neki motiv koji bi upozorio svijet na ovu sveopću reviziju prošlosti koja se ne događa samo u Hrvatskoj i u Srbiji i na teritoriju bivše Jugoslavije nego u cijeloj Europi. Zaključio sam, čitajući taj scenarij, da bi to mogao biti dobar film za ovo vrijeme, kad oko nas imamo problem izbjeglica, tih ljudi što žele u Europu koja im zatvara vrata. Čini mi se da je to film koji bi mogao pokrenuti pitanja koja mene zanimaju, to je neki krik protiv zla koji čini svaki rat, i upozorenje da najviše stradaju nevini - djeca”, govori Zafranović.

“Sad su oni ponovno, nakon Dragojevićeve ostavke, skupili Komisiju, tj. kompletirali članove i nemam pojma što će odlučiti. No, nemoguća misija Lordana Zafranovića da i hrvatska strana tu bude koproducent. Mislim da bi financiranje takvog filma bilo dobro za današnju Hrvatsku, pomoglo da dijelom sa sebe skine tu ustašku sjenu.” Film, kaže, namjerava snimati na lokacijama u blizini Kozare. “Izabrat ćemo djecu iz tog kraja, zbog govora, zbog atmosfere, da budu što sličniji djeci o kojoj govori film. Vrlo je lako moguće da ćemo dio snimati i u Hrvatskoj, jer u filmu je scena oslobađanja Zagreba, to je finalni dio filma i sasvim sigurno će nam trebati koproducent u Zagrebu.”

U Srbiji su se pojavili i zluradi komentari onih kojima smeta da hrvatski redatelj radi film o Jasenovcu koji financira Srbija. “Nemam pojma o tome. Niti me zanima. Nikad nisam radio naručene filmove”, komentira Zafranović.

Film o magarcu

“Otkad sam emigrirao zbog filma ‘Testament’, priče o Jasenovcu i sukoba s Tuđmanom, ja sam crvena krpa u Hrvatskoj. Da me se, na neki način, izbaci iz hrvatske kinematografije, puno su pomogli i neki moje kolege. Od tada mi je pristup hrvatskom državnom fondu za financiranje filmova gotovo zatvoren. Jedino sam od EPH svojedobno dobio novac, dok sam radio film o Titu. Zadnjih nekoliko godina slao sam nekoliko scenarija na državni fond, no komisija mojim projektima nikad nije dala ni kunu. Recimo, slao sam relativno nedavno scenarij za film o jednom magarcu, to je gotovo pa dokumentarni film o ljubavi čovjeka i magarca, događa se u Dalmatinskoj zagori, scenarij sam napisao po priči Frane Krnića, sad veleposlanika u Danskoj, poslao sam prijedlog na pet stranica. Dobio sam negativnu recenziju na osam stranica, potpisao ju je jedan mladi, nadobudni redatelj koji je tek završio Akademiju.”

Zafranoviću je HAVC, među ostalim, odbio financirati projekt “Karuzo”, za koji je, kaže, dobio sredstva u Češkoj. “To je film o Dalmaciji koji su prepoznali Česi, a sad i jedan engleski producent radi na njemu.” Riječ je o uličnom pjevaču, Karuzu, kojeg su Splićani uvjerili da brodom što putuje na Šoltu zapravo odlazi na put za New York ne bi li tamo zapjevao u Metropolitan operi. “To će biti češki film na dalmatinskom dijalektu. Slao sam i projekt ‘Sestre’, dobar scenarij koji je pričom vezan uz Hvar, još nekoliko tekstova, ali niti jedan nije prošao. HAVC je zatvoreni krug ljudi koji jedan drugome daju filmove i taj je krug nemoguće razbiti.”

Na novom filmu što ga upravo kreće raditi u Somboru Zafranović radi s glumcima iz tamošnjeg teatra, a dvije manje uloge igraju Milena Dravić i Mira Banjac. “Pred rat je to idiličan grad u kojem u miru živi 27 različitih narodnosti, a onda u toj beskrajno tolerantnoj atmosferi rat posije mržnju”, komentira.

Kategorije: Hrvaška

EDO MAAJKA OPET U FORMI Ovako izgleda apokalipsa Zapada u njegovoj režiji: 'Put u plus' uradak je krcat pankerskom oštrinom

Pon, 18/06/2018 - 08:56

“Put u plus” je hip hop, rock i funk album pankerske oštrine i psihodeličnih tonova velikog pjesnika koji shvaća da je dužnost umjetnika upozoravati na mržnju i zlo, lokalno i globalno, od Balkana i Bliskog istoka do Skandinavije i Amerike.

Nedavno negdje pročitah kako je čovjek današnjice – migrant. S jedne strane to je onaj kojeg se domicilno stanovništvo boji kao drugog i drugačijeg, a što je strah prisutan u europskoj civilizaciji - čitam u fascinantnoj knjizi “Crno more” Neala Aschersona – još otkako su se antički Grci kao “čuvari civilizacije” susreli s “barbarima” s euroazijskih stepa. Sve tamo do drevne Kine prema Istoku, a Kinezi natrag prema Zapadu, netko je imao “svog barbara” kojeg se bojao. Danas se taj strah proteže i prema drugima i drugačijima koji u Europu stižu i s Istoka i s Juga, često zbog jada i nevolja koje su im kroz prošlost i sadašnjost više prouzročili Zapad i Sjever nego lokalna vlast. Jedni bježe od rata, drugi od siromaštva, treći zbog klimatoloških promjena, ali u konačnici sve je to manje-više isto kao i kad su u ona davna vremena Južni Slaveni došli na prostor Ilira. Kako god okrenuli, svi smo mi manje više kroz povijest bili migranti. S druge strane, postoje i poželjni migranti koji u potrazi za boljim poslom migriraju unutar saveza država poput EU ili zbog novih tehnologija i vlastitih znanja mogu živjeti i raditi otkud god požele. Takvi, pak, gdje god došli i otkuda god pristigli, manje-više su dobrodošli ili ih lokalno stanovništvo ne smatra prijetnjom.

Nova domovina

Eto, takve misli padaju mi na pamet dok slušam pjesme s novog albuma “Put u plus” Ede Maajke koji je u svom životu bio i izbjeglica od rata u Bosni, ali i uspješan reper koji je zbog ljubavi spram žene svojedobno odabrao Izrael za novu domovinu. Ukratko, ako ga je u Zagreb natjerala ili dovela nevolja, Tel Aviv je postao njegov dom odabirom, a zbog tih selidbi proširile su mu se i vizure. Premda je i novi album ostvario s glazbenicima dominantno s ovih naših prostora – o tome i glazbenoj distinkciji u odnosu na njegove ranije albume pri kraju ovog teksta – Maajka sada piše i pjeva o onome što trese Zapad i Europu, a ne samo Balkan i Hrvatsku čije je anomalije kritizirao što su mu neki zamjerali jer je u “našu” stigao kao “njihov” izbjeglica. Srećom, Edo je već tada imao pretvrdu glavu i prevelika muda da bi mu to zaustavilo misli i jezik, a bilo je i mnogo onih koji su prigrlili i njega i njegove misli i pjesme, onako kako je i on prigrlio Zagreb kao svoj novi dom.

Migrantska kriza

Jedna misao kaže i kako možeš otići s Balkana, ali ne i istjerati Balkan iz Balkanca pa se Edo i dalje ne libi neuralgija onih koji ostadoše ovdje ili se spremaju na odlazak u prosperitetnije krajeve. Opora “Dolazim i odlazim” je o tome zašto - evo opet migranata - sve više ljudi s Balkana odlazi put Sjevera i Zapada. Ipak, to je gotovo i jedina tema koja se izravno tiče ovog prostora. Naime, zbog ekonomske, a onda i migrantske krize došlo je do balkanizacije cijele Europe pa u “No pasaran” konstatira kako se strah osjeća svuda; na Istoku, Zapadu, Sjeveru i Jugu. Još donedavno nama Balkancima solili su pamet s kulturnog i uglađenog Zapada kako je naša mržnja atavizam, no odjednom je ista postala paneuropska paradigma. Čim su migranti zakucali na vrata “tvrđave Europa” ispalo je da su ti pristojni i fini Zapadnjaci jednako krvavi ispod kože. Jedino im je ekonomija u nešto boljem stanju, ali u strahu da ne izgube privilegije dižu žilet-žice gdje god stignu pa bismo uskoro i Europom mogli putovati kroz kontrolne punktove poput onih između Izraela i Palestine. A mi ćemo se u Hrvatskoj opet ponosno nazivati “predziđem kršćanstva”, kao onomad pred najezdom Turaka, baš poput Poljaka u neko ranije doba u odnosu na “horde s Istoka”. Više nećemo ni maštati, veli Edo u “Ne mogu disat”, a kamoli stremiti tome da postanemo Skandinavija.

U jednako zastrašujućoj “Ti meni ništa”, jer Edine misli su i projekcije moguće bliske budućnosti, progovara o novim vjerskim ratovima i civilizacijskim sukobima koje potiču oni što “dolijevaju ulje na vatru”, a koji će kad ratovi započnu “gledat sa strane”. Naučili smo to ovdje, a sad će i ostatak svijeta kojeg je onaj bedasti Fukuyama uljuljkao u izostanak ideologija i sukoba u “Kraju povijesti”. Umjesto njegovih tlapnji o raju demokracije i liberalnog kapitalizma, tresu se temelji Zapada, a Edo se u toj cijeloj priči, kako pjeva u “Izdajničkom kolu”, uvijek osjeća “globalno drukčiji, globalno kriv/globalno izdajnik otkad sam živ/globalno lokalno/vječna manjina”. Savršeno ga razumijem jer i ja sam ta manjina koja nema ništa protiv ikoga, ma otkuda došao zbog nevolje i ma koje vjere, rase ili nacije bio.

Ali, dosta o politici, smještenoj u okvir kojeg otvara “Kreator”, a zatvara “Novi dan” sa Sašom Antićem; uvida u osobni život gonjen stvaralačkim nervom u kojem je zbog raznih “izama” izgubio i neke prijatelje, srećom ne i slobodoumne ljude poput Dina Šarana u “Otrovu” ili Yaye u “Bolje je bolje”. Valja koju reći i o glazbi s Edina albuma jer “Put u plus” donosi bitan pomak u pozitivnom smjeru. Naime, “Balkansko a naše” i “Štrajk mozga” nisu se mogli mjeriti ni sa “Stig’o ćumur”, nekmoli s “No sikiriki” i “Slušaj mater”, a u nekim raspravama s kolegama tvrdio sam da je Edo uživo posrnuo kad je odustao od nastupa s Leksaurinima. “Put u plus” nije samo povratak prema živoj svirci na albumu, nadam se i na koncertima, nego i “upgrade” u njegovom diskografskom opusu. Yogi Lonich (gitara), Mirsad Dalipi (bubnjevi), Toni Starešinić (klavijature) iz trija Chui i Mario Rašić (bas), ujedno i ključni suradnik na “Nuspojavama” Gorana Bareta i Majki, stvorili su tvrde i grube podloge preko koje Edo jednako žestoko gazi svojom rašpom, srastajući najbolje iz rapa s onime što mu je prethodilo, pa i šire od toga. Stoga “Put u plus” zvuči poput frontalnog sudara Sly & The Family Stonea, The Last Poetsa, Gil-Scott Herona, Wara, Santane i Jimija Hendrixa s Rage Against The Machine, Beastie Boysima, Public Enemy, Living Colourom, Bad Brainsima i Body Countom. U pjesničkoj formi i gardu za mikrofonom to je hip hop, a u svirci tvrdokuhani rock i funk album s pankerskom energijom i psihodeličnim tonovima.

Upozorava na zlo

Ono što se nije promijenilo je dojam o Edi Maajci kao velikom i važnom pjesniku koji nepogrešivo prepoznaje znakove apokalipse pa pjeva o njima shvaćajući da je dužnost umjetnika, lokalno i globalno, upozoravati na zlo. Sada na “Putu u plus” ima i savršenu glazbenu podlogu za svoje misli i riječi, baš poput Gorana Bareta na osobnijim, ali podjednako apokaliptičnim “Nuspojavama”, a meni kroz komparativno slušanje ta dva albuma, bez primisli na ikakvu zajebanciju, padoše na pamet i ona dva draga Cigana iz Šijanova legendarnog filma “Ko to tamo peva”. Pa zato ajmo sad svi: “Zemlja drhti, zemlja drhti/Sve se ruši, sve se ruši/I nedelje nema više/Fašističke mutne ptice/Sve pod sobom uništiće/Sve pod sobom uništiće/Joj, joj, joj”.

Kategorije: Hrvaška

NENADU POLIMCU NAGRADA ZA ŽIVOTNO DJELO Punih 45 godina prisutan kao publicist i novinar, kao kritičar, urednik, a uvijek kao pisac i filmski erudit

Pon, 18/06/2018 - 08:56

Ove godine Nagradu “Vladimir Vuković” Hrvatskog društva filmskih kritičara za životno djelo na području filmske kritike osvojio je Nenad Polimac, kritičar Jutarnjeg lista, koji o filmu piše od sedamdesetih godina.

- Iako ne držim puno do priznanja, drago mi je, jer ovo dodjeljuju moji kolege - rekao je Polimac, koji se osvrnuo i na probleme s kojima se susreću njegovi kolege koji se tek počinju baviti filmom. - Generalno mislim da ovo nisu velika vremena za filmsku kritiku jer je prilika prilično malo. Lako je nama koji smo već veterani na području, ali ako imaš dvadesetak godina i entuzijazam za bavljenje kritikom, prostor za ulazak u branšu je sužen. Nije ni prije bilo idealno, ali smo se izborili za medijski prostor, koji je nekad bio i zanimljiviji - objasnio je.

Kad sam počinjao...

“Kada sam počinjao, hrvatska kinematografija nije bila impresivna, ali smo ja i moja generacija imali sreću da smo počeli čeprkati po starim filmovima koji su u ono doba ranih sedamdesetih bili pogrešno shvaćeni, a mi smo u njima pronašli kvalitetu”, rekao je Polimac, napomenuvši kako se, kada se piše o filmu tako dugo, treba služiti različitim taktikama da bi opstali u kritici, ali i u kinematografiji.

“S tekstovima o filmu objavljivanima u proteklih četrdesetak godina Nenad Polimac je postao autor koji zadovoljava definiciju nekoga tko je ostavio nešto trajno u hrvatskoj filmskoj baštini”, ocijenio je Igor Saračević, predsjednik Hrvatskog društva filmskih kritičara.

Kako se ističe u obrazloženju nagrade, “45 godina dovoljno je dug radni vijek da barem tri puta promijeni profesiju, a u slučaju Nenada Polimca, koji je toliko prisutan na javnoj sceni kao novinar, kritičar, publicist, urednik i pisac, ni dvostruko dulji ne bi mogao zadovoljiti njegovu ‘bolesnu’ znatiželju vezanu uz film”.

Impresivna biografija

Nenad Polimac (Zagreb, 1949.) je od početka sedamdesetih, kada se počeo javljati prvim napisima u omladinskom tisku (Studentski list, Omladinski tjednik) promijenio niz redakcija (VUS, Polet, Vjesnik i Start, Globus, Nacional i Jutarnji list) i prošao kroz sve medije, ali je uvijek ostao u blizini pisane riječi i “u zatočeništvu filma, s pedanterijom i strašću povjesničara koji želi saznati još više”.

Taj “filmski erudit širokog raspona” pripada generaciji koja polovicom sedamdesetih pokreće časopis Film, potom radi i kao urednik u filmskoj redakciji tadašnje TV Zagreb, surađuje u kultnoj emisiji “3-2-1 kreni”, a bio je i suurednik filmskih emisija “Moderna vremena” i “Vrtoglavica”.

Osamdesetih je radio kao savjetnik za repertoar u zagrebačkim Kinematografima, a istodobno uređuje niz zapaženih filmskih knjiga, među ostalima i monografiju o Živojinu Pavloviću te biblioteku “Film”.

Surađivao je i Filmsku enciklopediju dr. Ante Peterlića, a tijekom devedesetih i kasnije održava status najutjecajnijeg i najpolemičnijeg hrvatskog filmskog kritičara, pišući za tjednike Globus i Nacional te dnevnik Jutarnji list.

Pomno publicistički i kritički prati hrvatski film i kinematografije u regiji, objavljujući opsežne studije u časopisu Gordogan, u kojem je jedan od urednika, a 2016. iz tiska izlazi i njegov Leksikon YU-filma.

Kategorije: Hrvaška

'KATALONAC' JE DUHOVITA I MLADENAČKI LUCIDNA PREDSTAVA PUNA RITMA Redatelj Penović talentiran je i autentičan

Pon, 18/06/2018 - 08:56

Bio sam proglasio djelo “Prijeđanje vublike 148“ autora i redatelja Ivana Penovića trećom najboljom „malom“ predstavom u godini 2017. Bijaše izvedena u zagrebačkom Teatru &td, u sklopu Ganz novog festivala, u rujnu i prosincu. Ovdje je u različitim omjerima kombinirao iste sastojine - više od apsurda naglasio stand up, smanjio ponavljanja istog postupka, povećao “interaktivnost” zbivanja, konciznije rabio video (rad isto njegov).

Teatar &td ugostio je, evo, i drugu režiju - sad je već bistro - vrlo talentiranog Penovića, studenta dramaturgije, koji je u ranoj dobi razvio vlastit, prepoznatljiv i inovativan teatarski diskurs, a stvara ga sa stalnom glumačkom družinom. Predstava je nastala u koprodukciji s umjetničkom organizacijom RUPER.

Prednosti i mane

Ono što je u Penovića prednost s vremenom bi moglo postati uteg: lakoća stvaranja. Na njegovoj je, pak, strani, čini se trajno, osjećaj za mjeru.

„Katalonac“ jest duhovita i autentična predstava, plod promišljena rada, glumački je točna, mladenački lucidna, osviještenog ritma i ne preduga, premda traje dva sata.

Penovićev teatar uvrnuto je televizičan (Comedy in Theory), kombinira suvremeni stand up i klasičnu, beckettovsku sumnju u mogućnost komunikacije, post-dramski i epski teatar, glumu i glumu-o-glumi, poziciju i meta-poziciju, a teče glatko i vazda te nečim svježim mami…

Nedostatak je, ovdje, tek premalo “fizike“ u glumačkim kreacijama. Nitko se od šestorice aktera pošteno ne oznoji. Ta ironija tjelesne suzdržanosti (i dok plešu na techno-partyju) vjerujem da je također promišljena, ali više govori o nečemu što se nije odigralo jer se nije odigralo.

Katalonac_foto_32__Sanja__Bistricic.jpg 

Uz verbalne akrobacije, zašto se ne bi “potkrala” i koja fizička? Makar da se unese kakav rizik, nepredviđena prepreka u zbivanje, a takvih se uvijek nađe u najboljim predstavama.

Ovdje nitko nije u opasnosti da, primjerice, ali za ozbiljno, nogu slomi. Biti vratoloman isprva nije bila metafora, tako nekako...

Slučajna moda

Uvijek tako dođe da zavlada neka, samo naoko slučajna, “moda”; sad vlada među mladima u teatru takva da ne objavljuju na kazališnoj cedulji što koji glumac igra. Premda klasična podjela dakako postoji. Tako i ovdje.

Politički teatar

Domagoj Janković igra naslovnog Katalonca, “vratara zbilje” u događanju, pripovjedača “naslovne uloge”, koji u poodmakloj fazi predstave “prijeti” da je ostalo još “dva sata i četrdeset i sedam minuta”. Sličnu poziciju zauzeo je i u “Prijeđanju vublike 148”, iz koje su i Karlo Mrkša, ovdje mladić Ivo; Pavle Vrkljan, ovdje njegov cimer M, Bernard Tomić, ovdje treći cimer Bara; Matija Čigir, ovdje lažni Katalonac, a Purger. Filip Triplat jest gitarist, na rubu sobe-pozornice, koja se predstavlja kao „zaista takva soba u stvarnosti“. Trilat je i autor scenografije, a Mrkša, s njim, glazbe.

Trojica cimera nikako da se sporazumiju oko bilo čega osim loših navika, Katalonac je “izvan predstave”, Čigir dugo spava, mnogo se priča, krenu logično pa svrše u nemogućem…

A sve skupa je i politički teatar: “Ljudi moji, znate li vi da meni nije nitko poginuo u ratu”, žali se jedan naoko eskapistički zamišljen lik iz ove šarmantno oživljene noćne more.

Kategorije: Hrvaška

ODGOVOR IZRAELA NA PALESTINSKE ZAPALJIVE ZMAJEVE Bombardirali devet ciljeva, uključujući dva vojna objekta i pogon za proizvodnju streljiva

Pon, 18/06/2018 - 08:45

Izrael je bombardirao nekoliko ciljeva u Pojasu Gaze u ponedjeljak rano ujutro, objavila je izraelska vojska, kao odgovor na zapaljive zmajeve i balone koje su Palestinci puštali prema Izraelu nekoliko dana.

Borbeni zrakoplovi gađali su devet ciljeva uključujući dva vojna objekta i pogon za proizvodnju streljiva koji pripada Hamasu, vojnoj organizaciji što kontrolira Gazu, navela je vojska.

Napadi su nastavak sličnih udara u nedjelju u kojima su, kako navodi vojska, gađana dva vozila koje su navodno koristili Palestinci da lansiraju zmajeve što su zapalili izraelsko poljoprivredno zemljište uz granicu.

Palestinski prosvjednici zmajeve su koristili u prosvjedima koji su počeli 30. ožujka.

Više od 120 Palestinaca ubile su izraelske snage na graničnim prosvjedima u Gazi nakon 30. ožujka. Najveći broj smrtnih slučajeva dogodio se 14. svibnja, na dan kada su SAD preselile svoje veleposlanstvo iz Tel Aviva u Jeruzalem.

Zbog međunarodne osude uporabe sile Izrael je izjavio kako su mnogi od smrtno stradalih bili militanti te da je izraelska vojska odbila napade na granici između Izraela i Gaze dok je Washington podržao pravo Izraela da se brani.

Palestinci i njihovi pristaše kazali su pak kako su većina prosvjednika bili nenaoružani civili, te da je Izrael upotrijebio protiv njih prekomjernu silu.

Palestinci  od tada prosvjeduju gotovo svaki tjedan pozivajući na ukidanje izraelske blokade u priobalnoj enklavi i povratak zemlje koju su palestinske izbjeglice bile prisiljeni napustiti nakon osnutka Izraela 1948.

Kategorije: Hrvaška

ŽIVOTNI ZAOKRET MLADE SPLIĆANKE Radila je dobro plaćen posao na sudu, a onda je jedan dan dala otkaz i otišla u Irsku čuvati djecu i studirati

Pon, 18/06/2018 - 08:43

Stela Grljušić (33) je mlada pravnica koja je jedno vrijeme radila u odvjetničkom uredu, a potom i na sudu. Dobro plaćen posao, sigurna primanja, posao za poželjeti? Bar tako razmišlja većina mladih. No, Stela je rekla da ipak ne želi takav život, na zaprepaštenje roditelja dala je otkaz i uputila se u Irsku, piše Slobodna Dalmacija.

Tamo je u početku čuvala djecu, zatim upisala Fitness institut, pa radila kao fitness instruktor, te se vratila u Hrvatsku. Odlučila je sebi dati još jednu šansu u Hrvatskoj i tu pokušati s drugom karijerom, onom osobnog trenera, kad već nije išlo s karijerom pravnika. U Irsku je otišla u veljači 2015., a u Split se vratila prije nekoliko tjedana.

S prava u fitness...?

– Pravo je bilo moja ljubav, a fitness je moj hobi. Ono što me ponukalo da upišem pravo te se njime i bavim neko vrijeme je bio prvenstveno moj interes, na neki način obiteljska tradicija, ali moram priznati da su utjecale i američke serije i filmovi. Imala sam dojam da je sve to u stvarnosti pravednije i manje monotono. Kada sam uvidjela da stvari baš i ne funkcioniraju tako, odlučila sam svoj hobi, koji je zapravo oduvijek bio moja prva prava ljubav, pretvoriti u svoje zanimanje.

Što je prethodilo otkazu na sudu?

– Otkazu na sudu prethodilo je godinu i šest mjeseci rada, gdje sam shvatila da svaki dan čekam marendu, a iza marende kraj radnog dana. Svaki dan sam čekala petak, a nijednu nedjelju nisam čekala ponedjeljak. Tada sam shvatila da nešto moram mijenjati i da ne želim život provesti tako.

Jeste li možda razmišljali o odvjetničkoj karijeri?

– Na početku sam radila u odvjetničkom uredu kao odvjetnički vježbenik i to je bilo zanimljivo iskustvo, no bila sam nezadovoljna uvjetima rada koji su dugogodišnja posljedica cjelokupnog stanja u državi. Bez obzira na to što su mi se zaista ukazivale prilike za razvoj odvjetničke karijere odbijala sam ih, jer nisu odgovarale mojoj viziji života. Danas mi je drago što sam slušala svoje srce, a ne ono što mi se nudilo kao jedina opcija.

Dolazite iz poznate sudske obitelji, kakva je bila njihova reakcija?

- Zbog obiteljske tradicije očekivani put moje buduće karijere je trebao ići u odvjetničke ili možda sudske vode.

Jesu se onda roditelji razočarali?

- Roditelji su mi uvijek bili podrška. Naravno, bilo im je žao uloženog truda u obrazovanje, ali su mi rekli da je njima najbitnije da budem sretna i da radim posao koji volim.

dublin.jpg 

Kako je bilo u Irskoj?

– Zanimljivo i kišovito. Kad sam došla bila sam "au pair" djevojka u jednoj irskoj obitelji, gdje sam živjela i čuvala četiri prekrasna dječaka. Paralelno uz taj posao upisala sam Fitness institut. Ujutro sam čuvala dječicu, a popodneva provodila kao pravi student. Bilo je to jedno jako intenzivno i neobično razdoblje. Došla sam u zemlju sasvim različitog mentaliteta od našeg, u novu kulturu, drukčiju klimu, a onda su došle i knjige iz anatomije i fiziologije na engleskom jeziku. To je bilo poprilično stresno suočavanje mene i stručnih knjiga na stranom jeziku. Prevodila sam ih najprije na hrvatski da skužim što trebam učiti, pa sam onda to naučeno učila iznova na engleskom. Sada se tome smijem.

Gdje ste živjeli?

– U jednom malom mjestu nedaleko od Dublina, Portmarnocku. Duž mjesta je predivna pješčana plaža, te će mi u sjećanju zauvijek ostati opuštajuće šetnje nakon napornih radnih i studentskih dana. Bila sam jedina učenica koja nije bila Irkinja, no Irci su se pokazali kao jako susretljivi i brzo su me prihvatili, te uvijek bili raspoloženi da mi pomognu. Čak sam jedno razdoblje po završetku instituta radila u institutskoj teretani kao fitness instruktor te se pripremala za bikini fitness natjecanje, a trener mi je bio legenda irskog bodybuildinga. Tih se dana rado prisjećam.

Jeste se odmah snašli?

– Da, obitelj u koju sam došla kao "au pair" djevojka bila je jako susretljiva i učinili su sve kako bih se osjećala kao kod kuće. Sve to mi je bio velik izazov i, iskreno, opcija da se ne snađem u mojoj glavi nije postojala.

Zbog čega ste se vratili u Hrvatsku?

– U Hrvatskoj sam se okušala samo kao diplomirana pravnica, ali kao osobni trener nisam. Kiša mi je postajala sve nepodnošljivija, a osunčane fotografije koje su mi svakodnevno slale mama, sestra i prijatelji su zaista govorile 1000 riječi, pa sam jedno jutro samo rekla – ma, kvragu sve, idem bit osobni trener doma!

Razmišljate li o povratku u Irsku?

– Za sada ne jer sam oduševljena radom u Splitu, imam predivne klijente s kojima surađujem, i sretna sam s mojom obitelji i prijateljima, te uživam razgovarati na materinjem jeziku. Mnogo toga što sam prije shvaćala zdravo za gotovo sada puno više cijenim. Nikad ne reci nikad, no zasad nemam u planu kupovanje avionske karte.

Jeste li upoznali neke Hrvate vani, kakvi su njihovi dojmovi?

– Upoznala sam nekoliko Hrvata vani. Dojmovi su uglavnom dobri, irski standard je bolji od našeg i Hrvati tamo "dišu" bez kredita i dugova pa su manje čangrizavi, politika i novac nisu glavna tema. Svi ljetuju u Hrvatskoj i nadaju se boljem sutra i povratku u svoju zemlju. Rijetki su oni koji žele tamo ostariti.

Može li se živjeti od treniranja drugih?

– Mislim da je za sada prerano da donesem konačan sud o tome. Ja vjerujem da može, ako ste posvećeni svakom svom klijentu kao da je jedini. To je moj moto. Ne želim da osoba koja mi dolazi u 6 popodne vidi neku skroz drukčiju Stelu od one koja je trenirala nekog u 10 ujutro. Ako novac nije prioritet i osobi pristupate kao čovjeku čiju potrebu razumijete, čvrsto vjerujem da se od treniranja drugih može lijepo živjeti.

Je li danas imati osobnog trenera pomodarstvo ili potreba?

– Potreba. Posebno u današnjem svijetu interneta gdje dođete do svakakvih informacija i jako teško možete razlučiti ispravnu informaciju od one koja vas može koštati zdravlja.

Hrvati su jedna od najdebljih nacija na svijetu. Zbog čega smo toliko – debeli?

– Da, Hrvati su jedna od najdebljih nacija na svijetu. Više je tu čimbenika. Mi još generalno nismo svjesni da hraniti se zdravo ne znači nužno hraniti se skupo. Potrebno se malo educirati i jako malo organizirati. Spremanje zdravih obroka zapravo oduzima jako malo vremena, samo treba imati malo volje. Također, općenito svijest o zdravstvenom pristupu fitnessu kod nas nije toliko razvijena, ali, nažalost, ponekad je bolest najbolji motiv za mijenjanje životnih navika.

Kategorije: Hrvaška

PROMETNA NESREĆA KOD PLOČA Ulaskom u zavoj izgubio nadzor nad motorom i klizeći po kolniku prešao na suprotnu traku, kada je na njega naletio auto...

Pon, 18/06/2018 - 08:40

Na Jadranskoj magistrali kod Ploča u nedjelju je poginuo 39-godišnji motociklist, izvijestila je u ponedjeljak dubrovačko-neretvanska policija.

 U policiji kažu da se nesreća dogodila oko 13.50 sati kod Baćine blizu Ploča, kada je 39-godišnjak ulaskom u zavoj izgubio nadzor nad motociklom bosansko-hercegovačkih registracija.

 Pritom je s motociklom pao na cestu i klizeći po kolniku sa svoje prešao na prometnu traku namijenjenu prometu iz suprotnog smjera, kada je na njega naletio automobil.

 Vozač motocikla poginuo je na mjestu nesreće.

 Za vrijeme očevida promet na tom dijelu Jadranske magistrale bio je u potpunosti zatvoren, kažu u PU dubrovačko-neretvanskoj.

Kategorije: Hrvaška

OSUĐEN KRALJ OBMANA Prevario je 57 osoba i uzeo im 2,7 milijuna kuna. Impresionirao ih je skupim odijelom i aktovkom, svi su nasjeli na istu priču...

Pon, 18/06/2018 - 08:30

Osuđivani varalica Zdravko Folnegović (60), glumeći zaposlenika ING banke Zürich Valentina Mayera, koji je nudeći povoljne kredite s još pet osoba nasamario 57 “klijenata” za 2,7 milijuna kuna, nepravomoćno je osuđen na šest godina zatvora.

Na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu osuđeno je i njegovih pet pomagača - Zora Vasić (60) osuđena je na tri godine zatvora, a njezin sin Nenad (38) na dvije godine. Po godinu i pol s trogodišnjim rokom kušnje dobili su Ines Mijić (60) i Sandro Uvodić (39), a najstariji među njima Đevad Jelačić (68) prošao je s najmanjom sankcijom od sedam mjeseci, uvjetno na dvije godine.

Ukupno 57 oštećenih nasjelo je na priču o povoljnim kreditima s minimalnom kamatom u Švicarskoj te su tražeći kredite za pokretanje privatnih poslova lakovjerno uplaćivali visoke akontacije. Folnegoviću se Zora Vasić obratila 2009. kada je tražila pola milijuna eura kredita, no iz njihova poslovnog aranžmana ubrzo se izrodio plan prema kojem je ona nalazila žrtve kojima je hitno potreban novac, a on će u Švicarskoj odraditi sve ostalo.

Alias Valentin Mayer

Tako je Vasić ljudima prodala maglu da u Švicarskoj doista postoji pouzdan čovjek koji zastupa tvrtku Axxa La Group iz Dubaija, preko koje se može brzo i bez puno formalnosti ishoditi kredit. Brzo se glas o kreditima pročuo, a kad bi se skupilo dovoljno osoba, Vasići bi unajmili minibus te vozili grupu Folnegoviću u Zürich, koji ih je impresionirao skupim odijelom i aktovkom. No za sve tražitelje kredita zvao se Valentin Mayer.

sudjenje_folnegovic5-020312.jpg 

- Radila sam kao financijska direktorica u tvrtki za financijsko savjetovanje ZEPO. Kad sam prestala dobivati plaću i banka mi je otkazala prethodno realizirani kredit, tražila sam mogućnost realiziranja hipotekarnog kredita. Planirala sam tim novcem realizirati vlastiti posao eko-imanja u kući u Antunovcu. O tome sam razgovarala s nizom osoba, a kolegica Nada iz HGK mi je rekla da je njezin šef Nadan Vidošević bio u Bavarskoj i da ima kontakt za realizaciju tog kredita. Dala mi je broj i rekla da se radi o Valentinu Mayeru, zaposleniku ING banke Zürich. On mi je rekao da bi financijska institucija iz Dubaija bila spremna financirati hipotekarne kredite, a ING banka mi je potvrdila da je Mayer njihov zaposlenik. Tek kasnije sam saznala da se radi o Zdravku Folnegoviću - rekla je u sudnici drugoosumnjičena Zora Vasić.

Istaknula je da je u korespondenciji s Mayerom stručno postavljala pitanja o segmentima vezanim za kreditiranje i da je kredite prema važećoj zakonskoj regulativi prijavila HNB-u.

Optuženi kao žrtve

- Nikoga nisam prevarila niti mi je to bila namjera.

Mayer mi je osobno odgovarao na upite, a u prvom navratu u Švicarsku sam mu išla s pet osoba koji su platili troškove puta od 150 do 250 eura. Bili su to realni troškovi puta s obzirom na udaljenost, stajalo se desetak puta, nešto se pojelo i popilo, a u to su bili uključeni troškovi parkiranja auta na aerodromu te cestarine.

Svi zainteresirani upoznati su s uvjetima realizacije hipotekarnog kredita, a uvjet je bio jedan posto traženog iznosa za otvaranje računa u vidu pologa. Predočavali su se fotoelaborati, studije o isplativosti, dogovarali su se počeci otplate, a kamata je bila tri posto - opisivala je dalje Vasić.

Kako bi pojasnila svoj interes u takvom postupanju, rekla je da je Mayer shvatio da ona ima potrebno stručno znanje i da je planirao otvoriti u Hrvatskoj predstavništvo i u njemu je zaposliti kao voditeljicu. - Ali kako u tri mjeseca nije realizirao niti jedan kredit, prestala sam mu voditi ljude u Švicarsku - rekla je Vasić.

S obzirom na to da Mayer nije bio djelatnik banke iako se tako predstavljao, Vasić je rekla da su se s njim susretali u poslovnom dijelu zgrade aerodroma u Zürichu koji je izgledao kao bankarski, pa nije posumnjala.

Diploma

- Mayer je bio stručan što se tiče bankarskog poslovanja. Vodili smo duge razgovore, a rekao mi je da mogu dobiti i proviziju dovedem mu li ljude koji žele kredit. Prosljeđivala sam mu dokumentaciju koju sam dobivala od osoba zainteresiranih za kreditiranje. Nije prihvaćao baš sve. A od mene je tražio diplomu koju je provjerio pa se odlučio za suradnju. Ines prije ovog postupka nisam vidjela, Đevada i Sandra sam upoznala preko poznanika. A moj sin Nenad mi je jednom bio vozač do Züricha kad nisam mogla pronaći nikoga da nas vozi. Neki od ugovora glase na sina kako bi se izbjegao sukob interesa na okolnost provizije, a istovremeno sam realizirala ugovore o posredovanju čiji je nositelj također sin koji, pak, nije imao saznanja o istima - objašnjavala je Vasić za koju su problemi nastali kad su se klijenti osjetili prevarenima pa su je počeli zvati.

- Kasnije sam doznala da se u slučaju Mayera radi o krađi identiteta jer je u novinama objavljena slika Z. Folnegovića. Srušio mi se cijeli svijet. Iako nisam inicirala podnošenje kaznene prijave, u tome sam podržala oštećenike te policajcu predala svu dokumentaciju, mjenice, računala - rekla je Vasić.

Njezin sin Nenad, opisujući detaljno aktivnosti, odlazak u Švicarsku i ostalo, rekao je i da je bio samo vozač te da nije zadržao novac od oštećenika i da ako nešto nije znao, upućivao je osobe na majku. Inače svoju majku smatra, također, Mayerovom žrtvom.

Kategorije: Hrvaška

Muuto, skandinavski dizajn koji volimo

Pon, 18/06/2018 - 08:10

Ako ste već umorni od trenda skandinavskog dizajna koji se svodi na kombinaciju drva i bijele, upoznajte dansku kompaniju Muuto. Riječ je o kompaniji koja je tijekom godina postala dostojni nasljednik bogatog skandinavskog dizajna. Čak i naziv tvrtke Muuto na finskom znači "nova perspektiva" i sugerira hvalevrijednu ambiciju kojoj streme. Danski Muuto kombinira tradicionalan skandinavski dizajn sa suvremenom kreativnošću. Njihovi su proizvodi usmjereni ka zadovoljavanju stvarnih potreba suvremenog čovjeka. Udobnost, funkcionalnost i kvaliteta ugrađeni su u svaki Muuto proizvod, a različite nijanse sive, zelene, nježno plave te tople i prirodne boje poput bakra i zemlje krase njihov namještaj, koji nije dosadno poznat već u potpunosti u skladu sa skandinavskom tradicijom, ali interpretiranom na suvremen način.

Muuto 1.jpg

Muuto 2.jpg 

U skladu s time, veliku pažnju posvećuju humanom dizajnu u kojem je čovjek sa svojim poterebama u prvom planu. Muuto surađuje s dizajnerima i ekspertima s područja dizajna iz svih skandinavskih zemalja, a svojim su originalnim i kvalitetnim proizvodima osigurali iznimno brz  rast i ekspanziju na gotova sva svjetska tržišta. U nastavku vam donosimo novu kolekciju, koju možete potražiti u zagrebačkoj trgovini Modus Design Shop,

Muuto 3.jpg 

Muuto 4.jpg

Muuto 5.jpg

Muuto 6.jpg

Muuto 9.jpg

Muuto 10.jpg

Muuto 11.jpg

Muuto 12.jpg

Muuto 14.jpg

Muuto 13.jpg

Muuto.jpg

Foto: Muuto

Kategorije: Hrvaška