Jutarnji list

Syndicate content
RSS latest articles feed for: jutarnjiList, and section: Front Page.
Updated: 3 min 33 sek od tega

NAKON MASAKRA U FLORIDI U KOJEM JE ŽIVOTE IZGUBILO 17 UČENIKA Trump tvrdi da podržava jačanje provjera kupaca oružja

Pon, 19/02/2018 - 18:58

Američki predsjednik Donald Trump podržava nastojanja da se pojačaju provjere vlasnika oružja, objavila je Bijela kuća u ponedjeljak.

Bijela kuća je priopćila kako je američki čelnik razgovarao s republikanskim senatorom Johnom Cornynom o dvostranačkoj mjeri o oružju koju je taj političar predstavio s demokratskim senatorom Chrisom Murphyjem krajem prošle godine i kojoj je cilj jačanje provjera budućih vlasnika oružja.

Cornyn i Murphy su tu mjeru predstavili nekoliko dana nakon što je napadač u Texasu ubio više od dvadeset ljudi u crkvi.

Njihova mjera, nazvana Fix NICS Act, osigurala bi da se savezne države i federalne agencije usklade s postojećim zakonom koji traži dostavljanje kriminalnih dosjea državnom sustavu provjere.

Cornyn se tijekom predstavljanja zakona požalio da agencije “slabo” poštuju to pravilo.

Učenik koji je prošlog tjedna ubio 17 ljudi u školi na Floridi svoje je oružje kupio legalnim putem.

Kategorije: Hrvaška

IZBAČENI STANAR BIG BROTHER KUĆE PROGOVORIO O SVEMU ŠTO NISTE VIDJELI NA TELEVIZIJI Otkrio niz uznemirujućih detalja: 'Ona je kao hladnokrvni ubojica'

Pon, 19/02/2018 - 18:48

Arhitekt Juraj Golubiček (28) u nedjelju navečer izbačen je iz Big Brother kuće, ali odgovarajući na pitanja znatiželjnih gledatelja na Instagramu, otkrio je sočne detalje koje kamere ipak nisu zabilježile.

Zagrepčanin je tako bez ustručavanja kao favorite izdvojio Anu i Tomislava, a dvije osobe koje, po njegovu mišljenju, u potpunosti kvare atmosferu u kući su nove stanarke - Lidija i Lili.

- Lili je nedokazana žena i obična manipulatorica - komentirao je Juraj. Sudeći po njegovim riječima, mrska mu je i Anezi, koju je izbačeni Zagrepčanin usporedio s hladnokrvnim ubojicom.

- Puno je dosadnija uživo, nego na ekranu. U nekim trenucima djeluje kao prilično plitka cura, iako je uvjerena kako super analizira ljude... I radi probleme oko sitnica - otkrio je Golubiček.

Splićanka Lucija mu je, dodao je, draga jer zna "pročitati" ljude i dobro procijeniti njihov karakter.

- Mlada je, ali duša joj je stara - zaključio je Juraj.

Osvrnuo se i na navodno šamaranje u BB kući. Naime, nakon što se Antonio unio Ani u lice, njoj je "poletjela" ruka - svi stanari stali su na Aninu stranu, ali s RTL-a sve su brzo demantirali.

- Big Brother pravila ne toleriraju nasilje i fizičke obračune. Da je stanarka Ana zaista ošamarila Antonija, više ne bi bila u kući. Bilo je točno onako kako je prikazano - došlo je do naguravanja, za što je Ana kažnjena oduzimanjem imuniteta i direktnim nominacijama u trajanju od četiri tjedna. Juraj nije bio u blizini kad se to desilo i njegove tvrdnje nisu istinite - stoji u njihovu priopćenju.

Juraj 

Kategorije: Hrvaška

PAPA FRANJO 'Možda će vas iznenaditi, ali tko kaže da Juda na kraju nije otišao u raj?'

Pon, 19/02/2018 - 18:44

Čak i najgori grešnici imaju šansu otići u raj, uključujući i čovjeka koji je izdao Isusa Krista, rekao je papa Franjo u izjavi objavljenoj u ponedjeljak.

“Nitko od nas ne može reći da netko nije otišao u raj. Reći ću vam nešto što će vas možda iznenaditi: to se ne može kazati ni za Judu”, istaknuo je Papa.

Franjo je to izrekao 4. siječnja na privatnoj audijenciji za djecu iz rumunjskog sirotišta, a Vatikan je transkripte tog razgovora objavio tek u ponedjeljak.

Papa je pod napadom tradicionalističkih katoličkih krugova jer smatraju da ima preblag pristup ljudima koji su prekršili katolička učenja.

Njegovi najkontroverzniji činovi bili su ublažavanje zabrane rastavljenima koji su ponovno stupili u brak da prime svetu pričest, te njegovo pitanje iz 2013. “tko sam ja da sudim” homoseksualce.

Kategorije: Hrvaška

MAKSIMALNA KAZNA ZA KRVNIKA TROJICE ZAGREBAČKIH POLICAJACA Bili su zajedno u koloni, a onda se tenkist JNA okrenuo i započeo rafalnu paljbu

Pon, 19/02/2018 - 18:39

Zbog ubojstva trojice i pokušaja ubojstva četvorice hrvatskih policajaca s tenka JNA kod Hrvatske Kostajnice 1991. u ponedjeljak je na sisačkom Županijskom sudu u odsustvu nepravomoćno osuđen državljanin Srbije Zoran Tomić koji je nepravomoćno kažnjen s 20 godina zatvora.

Državno odvjetništvo u ponedjeljak je izvijestilo da je Tomić presudom "proglašen krivim i osuđen na način da mu je za svako od tri ubojstva prethodno utvrđena kazna zatvora u trajanju od dvadeset godina i za svako od četiri pokušaja ubojstva prethodno utvrđena kazna zatvora u trajanju od deset godina te mu je izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od dvadeset godina koliko mu se maksimalno mogla izreći kazna po odredbama KZ-a RH".

Tomić je optužen da je 26. srpnja 1991. kao vodnik prve klase JNA i zapovjednik prvog tenka u oklopnoj koloni koja je iz Hrvatske Kostajnice išla prema Kozibrodu, kako bi postavili 'tampon zonu' između hrvatskih policijskih snaga i srpskih paravojnih postrojbi, zauzeo mjesto ciljača u tenku i rafalno ispalio više hitaca prema označenom vozilu hrvatskog MUP-a.

"Tereti ga se da je po izlasku oklopne kolone iz grada; u namjeri da usmrti policijske službenike koji su se s punim povjerenjem u pripadnike oklopne kolone kretali na njenom čelu; iz spregnutog mitraljeza kalibra 7,62 mm ispalio više hitaca u vozilo, odnosno u sedmero policijskih službenika koji su bili u tom označenom službenom policijskom vozilu", izvijestilo je Državno odvjetništvo.

Ističu da su u tom zločinu trojica policijskih službenika smrtno stradala, a jedan je ranjen dok su trojica policijskih službenika ostali neozlijeđeni.

U tom su zločinu poginuli zagrebački policajci Mladen Halapa, Ivica Perić i Goran Fadljević.

Kategorije: Hrvaška

INVESTITORI U KAPITALNI PROJEKT HRVATSKOG TURIZMA U ŠOKU Ministar državne imovine: 'Projekt Kupari je u zastoju pa je moguć i raskid ugovora'

Pon, 19/02/2018 - 18:19

Ministar državne imovine Goran Marić u ponedjeljak je ocijenio da je projekt turističkog kompleksa Kupari u zastoju već dvije godine te da postoji mogućnost i raskida ugovora s tvrtkom-investitorom Avenue ulaganja, dok iz te tvrtke kažu da su time iznenađeni i da poštuju sve obveze.

"Osobno ne bih nikada ni raspisao takav natječaj kakav je bio za Kupare, tako nejasan, a zbog tako loše pripremljenog natječaja i izbora imamo i zastoj već dvije ili koliko godina na tom projektu. Mi ne možemo utjecati na to što će investitor činiti, ali smo u Ministarstvu državne imovine analizirali cijeli projekt i mislim da je vrlo teško očekivati njegov nastavak", istaknuo je Marić na konferenciji za medije na kojoj je odgovarao na niz novinarskih pitanja, uz ostalo i o Kuparima.

Marić kaže da investitor ne provodi svoje obveze te da će, u slučaju da zaključe da je to i nemoguće provesti, biti prisiljeni razmišljati i o raskidu ugovora.

"Ako se odlučimo na raskid ugovora, onda ćemo i jasno napisati zbog čega, zbog neispunjenja ugovornih obveza, a to što netko želi mijenjati uvjete natječaja nakon provedbe natječaja to nije problem Ministarstva državne imovine. Bio bih presretan, kao i svi moji suradnici, da oni realiziraju projekt prema zaključenom ugovoru i moja namjera nije nikako raskidati taj ugovor ako oni provedu svoje obveze iz ugovora, ali odgađati više ne možemo jer je to na štetu RH", poručio je Marić.

Ministar je kazao i da razgovaraju s Ministarstvom obrane da od njih preuzmu jedan hotelski objekt Kupari 2 koji ne služi svrsi i nije perspektivna imovina za Ministarstvo obrane.

Paladina: Nije nam jasno o čemu se radi

Suvlasnik i direktor tvrtke Avenue ulaganja Ivan Paladina u ponedjeljak je na upit Hine ministrove riječi komentirao "iznimno iznenađujućim", dodavši da se "uopće ne mogu pronaći u toj izjavi".

"Ne može projekt biti u zastoju dvije godine, jer nije ni prošlo toliko od potpisa ugovora", kaže Paladina, naglašavajući da su na projektu do sada već jako puno napravili i da apsolutno poštuju sve ugovorne obveze.

Podsjetio je da su prije nešto više od pola godine predložili određene izmjene u projektu odnosno idejnom rješenju, pri čemu su smanjili broj smještajnih jedinica, sa 400 na 200, a povećali im površine te cijeli kompleks dignuli na još višu razinu - ultra luksuznu.

O tome su razgovarali i s novim hotelskim operatorom, nakon što su odustali od suradnje s prvobitnim Ritz-Carltonom.

"Od početka komunikacije s predstavnicima svih uključenih ministarstava s kojima su imali nekoliko sastanaka, s uvijek desetak ljudi, nitko nikad nije rekao da njima to ne odgovara i nastavili smo s razradom novog koncepta", rekao je Paladina, dodajući da je takav stav podržan i na zadnjem sastanku krajem srpnja 2017. godine.

Po njegovim riječima, početkom studenoga i pismeno je prihvaćena takva izmjena koncepta, a u prosincu je tvrtki Avenue ulaganja dostavljen i prijedlog aneksa ugovora u kojemu je sve to prihvaćeno, pa i promjena operatora, uz napomenu da bude "vrhunski".

"Unatoč tome što taj aneks još nije potpisan, mi smo s novim operatorom potpisali pismo namjere o čemu smo prošli tjedna izvijestili i Ministarstvo državne imovine", rekao je Paladina, dodajući da o novom operatoru za sada još ne može više reći.

Paladina kaže i da tvrtki Avenue ulaganja nije problem ni ako se aneks ugovoru ne potpiše, jer će onda projekt realizirati kako je planirano na početku.

"Mogli su nam reći još prije osam mjeseci da ne prihvaćaju izmjene, mi bi nastavili realizaciju projekta onako kako smo početno prijavili, a ne da nam sve podrže i sada imamo drugačije izjave. Možda sve to skupa ima veze s nečim potpuno drugim, ali ne znam s čime", zaključio je Paladina.

Ugovor za realizaciju projekta Kupari tvrtka Avenue ulaganja je potpisala krajem ožujka 2016., pri čemu je planirala partnerstvo s prestižnim međunarodnim hotelskim lancem Marriott s brendom Ritz-Carlton, a u Kupare u četiri godine uložiti nešto ispod 100 milijuna eura, izgraditi dva hotela s pet zvjezdica s oko 400 smještajnih jedinica i jednu vilu, sve vrlo luksuzne razine.

Početkom prosinca prošle godine, pak, iz tvrtke su objavili da u Kupare planiraju ulaganje oko milijardu kuna kako bi postao ultra luksuzni resort.

Inače, odluka vlade kojom je prihvaćena ponuda Avenue ulaganja za taj projekt odnosi se na tri koncesije koje se daju na 99 godina, i to na osnivanje prava građenja, na zakup hotela Grand i na pomorskom dobru u svrhu izgradnje i gospodarskog korištenja plaže na području Brašina. Investitor je ponudio 172 tisuće eura godišnje za naknadu za osnivanje prava građenja, 58,5 tisuća eura za godišnji zakup hotela Grand te naknadu za koncesiju na pomorskom dobru od 8,10 kuna po metru (oko 640 tisuća kuna godišnje) kao fiksni dio te još promjenljivi dio naknade za koncesiju na pomorskom dobru od 3 posto ukupnog godišnjeg prihoda ostvarenog pružanjem usluga na plaži.

Kategorije: Hrvaška

'Nije znala kako se oprostiti od svoje curice, znala je da umire. Na kraju mi je rekla da odlazi zadovoljna...'

Pon, 19/02/2018 - 18:14

- Znala je da umire, melanom je bio neumoljiv! No, njoj je jedina želja bila da njena curica to ne sazna. Kao samohranoj majci bilo joj je teško to podijeliti s djevojčicom. Kada smo se prvi put sreli, dočekala me agresivno i vulgarno. Ja sam tek počinjao raditi, ona se još nije mogla suočiti sa svime. Povukao sam se i čekao. Znao sam da ta količina agresije nije osobno usmjerena prema meni. Nismo se niti poznavali. No, za nekoliko dana došla je do mene. Isto mrzovoljna. Kada sam joj rekao da opet može biti agresivna ako to želi i da znam kako joj je teško zbog toga što iza sebe ostavlja 7-godišnju djevojčicu, rasplakala se. I tada se otvorila… - ispričao je Glasu Istre jedan od najpotresnijih trenutaka u svom radu s umirućim pacijentima dr. Tomislav Peharda, psihijatar pulske Opće bolnice, ali i član Nacionalnog povjerenstva za psihoonkologiju, i u tom svjetlu uključen u mobilni palijativni tim Istarske županije.

- Bila je ljuta, razumio sam to, ali ne na mene, nego na svoju nemoć - nastavlja dalje dr. Peharda.

- No, znam da je teško to izreći, a kamoli pričati o tome, jer kada to izgovoriš, moraš se suočiti s time i pokušati prihvatiti to svoje stanje. Ona stoga nije dozvoljavala kćerkici da je vidi, bojala se priznati da umire. Onda smo polako počeli raditi na tome, objasnio sam joj da moramo razgovarati s kćerkicom. I to smo odradili preko crtanja crteža. Malena je crtala mamu i sebe na jednom dijelu papira, a drugi dio stranice crtala je mama. Mamu je to strašno emotivno dirnulo, ali preko tih prijelaznih načina polako smo smanjili emocionalne distance i približavali taj odnos majka-dijete. Zadnja dva tjedna dijete je do samog kraja posjećivalo mamu. S druge strane, mami sam savjetovao da napiše kćerkici pismo, jer bi to ona sigurno voljela, da nešto ostane iza nje. Bilo joj je jako drago, i zbog toga što se otvorila, što može sve podijeliti i na kraju mi je rekla da odlazi zadovoljna - ispričao je Glasu Istre potresnu priču psihijatar pulske Opće bolnice.

Opisujući svoj rad u mobilnom palijativnom timu, ističe da je njegov zadatak trojak: djelovati po pozivu liječnika opće prakse ili preko palijativnog centra, educirati na način da širi određena znanja o tome što je palijativna skrb medicinskim djelatnicima ili široj javnosti te educirati mobilni palijativni tim liječnika i medicinskih sestara, što već tri godine odlično funkcionira u pulskoj Općoj bolnici, a što je rijetkost u ostalim bolnicama u Hrvatskoj.

Kategorije: Hrvaška

Osumnjičeni za izazivanje stravičnog požara u Rijeci pušten da se brani sa slobode

Pon, 19/02/2018 - 18:12

Muškarac (35) koji je osumnjičen da je bacivši neugašeni opušak u plastičnu vreću za smeće izazvao veliki požar u prodajnom centru Elgradu u Rijeci, nakon prvog ispitivanja u Općinskome državnom odvjetništvu u Rijeci, pušten je da se brani sa slobode jer u tom slučaju, doznaje se od Općinskoga državnog odvjetništva.

 Muškarac je ispitan na temelju kaznene prijave primorsko-goranske Policijske uprave zbog sumnje da je počinio teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti.

 Osumnjičen je da je 16. veljače u 20,56 sati u skladištu u sklopu prodajnog centra Elgrada u Rijeci, "olako držeći da neće izazvati požar i ugroziti sigurnost imovine, pepeljaru s opušcima ispraznio u vreću u kojoj je bio ostatak drvne građe", navodi Općinsko državno odvjetništvo. Neugašeni opušci zapalili su sadržaj u vreći i vatra se proširila na skladište. Uništeno je pet hala Elgrada, obližnja hala i autopraonica. Po informaciji Općinskoga državnog odvjetništva, šteta je 7,5 milijuna kuna. 

 Požar su za nekoliko sati lokalizirali vatrogasci iz Rijeke, Opatije, Viškova i Grobnišćine, a požarište su osiguravali i sljedeći dan te u nedjelju ujutro.

Kategorije: Hrvaška

'ŽAO MI JE, MORAO SAM TO RADITI KAKO BIH ZARADIO ZA ŽIVOT' Zagrepčanin osuđen u Sloveniji zbog ilegalnog prebacivanja migranata preko granice

Pon, 19/02/2018 - 18:02

Slovenski sud u Murskoj Soboti osudio je u ponedjeljak na 16 mjeseci zatvora i 1200 eura novčane kazne hrvatskog državljanina za kojega je utvrđeno da je 17. studenog prošle godine u kombiju s hrvatskim registarskim oznakama u Sloveniju ilegalno uveo veću skupinu migranata, objavili su slovenski mediji.

Kako navodi lokalni portal Pomurje.si, riječ je o 34-godišnjem Zagrepčaninu Dejanu Dragaševiću koji je priznao da je toga dana kroz pograničnu općinu Razkrižje nezakonito prevozio 30 stranaca iz Irana, Pakistana, Afganistana, Kube, Turske i i Alžira, među kojima su bili žene i djeca.

On je na sudu izrazio žaljenje zbog toga što je učinio, a kao razlog je naveo financijske poteškoće u kojima se našao.

Kaznu zbog ilegalnog prelaska granice i dovođenje migranata očekuje u Sloveniji još nekoliko stranih državljana, a broj ilegalnih prelazaka krajem prošle i početkom ove godine viši je od uobičajenog, navode slovenski mediji. Među njima su jedan Ukrajinac i jedan Rumunj.

Stranci koji na taj način ilegalno uđu u Sloveniju za razliku od masovnog migrantskog tranzita od prije tri godine sada u pravilu u Sloveniji zatraže i azil, odnosno međunarodnu zaštitu, navode slovenski mediji.

Kategorije: Hrvaška

TOLUŠIĆ 'Hrvatska je za izjednačavanje izravnih potpora u poljoprivredi u državama članicama EU, ili barem da budu približno jednake'

Pon, 19/02/2018 - 18:00

Hrvatska se zauzima da se potpore poljoprivrednicima u državama članicama EU-a izjednače ili da budu približno jednake, izjavio je u ponedjeljak u Bruxellesu ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić

"Hrvatska se zauzima za izjednačavanje ili barem približavanje iznosa potpora tako da budu koliko je moguće podjednake u svim državama članicama. Danas imamo velika odstupanja od države do države što ne pridonosi konkuretnosti europske poljoprivrede. Nije isto ako poljoprivrednik u Hrvatskoj ili nekoj drugoj zemlji ima 20, 30 ili više posto manju potporu u odnosu na poljoprivrednike iz drugih zemalja", rekao je Tolušić, koji je u Bruxellesu sudjelovao na sastanku Vijeća za poljoprivredu.

Tolušić je kazao da je poljoprivreda za Hrvatsku od strateške važnosti i stoga želi da izravne potpore iz EU-a dobiju oni koji se istinski bave poljoprivredom i od toga žive, a ne oni kojima je to jedna od dopunskih djelatnosti.

Zajednička poljoprivredna politika EU-a temelji se na dva stupa: prvi stup su izravna plaćanja poljoprivrednicima kako bi imali stabilan dohodak, a drugi stup je ruralni razvoj, koji za cilj ima zadržavanje ljudi u ruralnim područjima.

"Za Hrvatsku je ruralni razvoj puno bitniji od sustava izravnih potpora. Naši poljoprivredni potencijali su neiskorišteni. Trebamo koristiti sredstva koja možemo dobiti iz programa za ruralni razvoj za nove farme, nove trajne nasade, mehanizaciju, navodnjavanje i sve što nam treba da nam poljoprivreda bude na istoj razini kao u Austriji, Njemačkoj ili Nizozemskoj. Stoga bih želio da omotnica za ruralni razvoj ostane barem u onom iznosu u kojem je bila ove zadnje tri godine", rekao je Tolušić.

Točni iznosi kojima će EU sufinancirati zajedničku poljoprivrednu politiku bit će poznati kada se usuglasi višegodišnji europski proračun za razdoblja nakon 2020. godine.  Komisija želi da se dogovor o višegodišnjem proračunu postigne prije izbora za Europski parlament u svibnju 2019.

 

Kategorije: Hrvaška

Želite kolegici dati kompliment, pokazati joj da je cijenite? Povećajte joj plaću

Pon, 19/02/2018 - 18:00

Lako je tebi kad imaš mlade i lipe suradnike, dobacio je Kujundžić Andreju Plenkoviću u Banskim dvorima. Premijer i ekipa ostali su zaprepašteni. Jel’ nas ovaj to zajebava? Jel’ misli da smo pederi? Ma dajte, dečki..., pa nije valjda da je Kujundžić peder?!

Koliko god se pravio neuk, ministru zdravstva Milanu Kujundžiću na pamet neće pasti da naglas primijeti kako su mladi i zgodni suradnici premijera Andreja Plenkovića baš to, mladi i zgodni. Jasno mu je da se to ne radi, da je neukusno, da bi ih uvrijedio i sam ispao neukusan. E, sa ženama je već druga stvar. “Lako je tebi kad imaš mladu i lipu glavnu sestru!” ispalio je Kujundžić neki dan, obraćajući se pred TV kamerama ravnatelju KB-a Dubrava. Mislio je da je duhovit. Kasnije je poslao ispriku koja nije isprika, nego i dalje tvrdi da je u pravu, iako je mogao guglati ili nekoga pitati pa zašto me, pobogu, prozivaju za seksizam? Seksizam, što je to uopće?

Iskreno mi je žao ako se netko osjetio povrijeđen, poručio je u toj “isprici” Kujundžić. Isto me tako kulturološki i sociološki brine, ističe ministar i doktor znanosti, ako netko interpretira kao “seksistički ispad” kolegijalni i prijateljski pozdrav te u šali izrečen kompliment glavnoj sestri da je “mlada i lipa” i nakon što 37 godina časno i požrtvovno radi kao medicinska sestra. Kolegijalno i prijateljski, ministre, zar zbilja, jesi li rekao ravnatelju da se okružio zgodnim specijalizantima? Da ovaj novi doktor na ortopediji ima baš dobru guzu?

Ha, to bi baš bilo dobro! Kolutam očima, takvo si što ne mogu niti zamisliti.

I to je definicija seksizma. Kad ženu drugačije tretiraš nego muškarca samo zato što je žena. Vrlo jednostavna stvar. Kad god nisi siguran je li to OK prema tvojoj kolegici ili susjedi, samo zamisli da je na mjestu Mare ili Ane Pero ili Božo. Bi li to isto i njemu rekao, a? Uz malo vježbe, ide to.

Sasvim mi je jasno da ministru Kujundžiću ništa nije jasno. Pa, tako se ponaša čitav život, zašto sad to odjednom nekome smeta? Zato što si sad ministar. Zato što su kamere bile uključene. Nisi više u bolnici, gdje je normalno da podcjenjujete medicinske sestre i procjenjujete ih po obliku dupeta, strovaljujete im sve više i više posla dok si međusobno vi dečki, vi predstojnici odjela i šefovi klinika, isplaćujete razne dodatke. Govori se da Hrvatskoj nedostaje 12 tisuća sestara, sve do 17 tisuća. Mislite da onda doktori rade njihov posao?

Sasvim mi je jasno da Kujundžiću nije jasno, pa onog je ortopeda normalno trpio godinama iako je znao što sve govori pacijenticama, i naravno da se sada ne osjeća odgovornim. Zašto bi to bilo za ostavku, jel’ da ministre, pa to je u Hrvatskoj normalno?

Kako bi mu onda smetalo za glavnu sestru reći da je mlada i lipa! Pa to je kompliment kad svi znaju da je stara - evo, i on je onda podsjetio da sestra ima 37 godina staža.

Jasno je da ministru nije jasno, živimo u duboko nepravednom društvu gdje je normalno da će se ženu i nakon 10 ili 30 godina staža procjenjivati po izgledu. Ne po radu, nego po izgledu. Gdje nije dovoljno da si vrijedna i školovana, nego se još moraš boriti da bi i izgledala onako kako se od tebe očekuje. Ono, da izgledaš dobro, sređeno, a opet ne predobro jer ni to ne valja. Svaka pametna žena to zna, na kraju će te procjenjivati baš poput Kujundžića, on je gori od drugih samo po tome što mu je to izletjelo pred kamerama.

Dragi ministre Kujundžiću, evo sad imate priliku pokazati koliko cijenite medicinske sestre. Prošli su tjedan počeli pregovori o sklapanju kolektivnog ugovora u zdravstvu. Slobodno svoje “komplimente” zadržite za sebe, a sestre platite za njihov rad, onoliko koliko vrijede, u kunama. Koliko društvo cijeni medicinske sestre, vidi se na njihovim plaćama. Odnos plaća u hrvatskom zdravstvu pokazuje prezir i nipodaštavanje medicinskih sestara i njihova rada. Doktore Kujundžiću, imate priliku ispraviti nepravdu i pokazati koliko doista cijenite sestre.

Kategorije: Hrvaška

VELIKO INTERNACIONALNO PRIZNANJE ZA DUBROVAČKI 'ONE SUITE HOTEL' Proglasili ga najboljim novootvorenim hotelom u istočnoj i centralnoj Europi!

Pon, 19/02/2018 - 17:56

Još jedno internacionalno priznanje stiglo je u dubrovački One Suite Hotel. U nedjelju, 18. veljače 2018. u Kijevu je na svečanoj ceremoniji dodjele International Hospitality Awards nagradu za najbolji novootvoreni hotel u istočnoj i centralnoj Europi preuzeo Lukša Jakobušić, vlasnik ovog, po mnogočemu posebnog hotela.

Otvoren u lipnju 2017., One Suite Hotel našao se na mnogim cijenjenim listama hotela koje morate posjetiti poput one National Geographic Travelera, The Guardiana, Telegraph Travela. Nominiran za International Hospitality Awards 2017., izborio je finale, pobijedio i potvrdio da se Dubrovnik, uz šarm povijesti i posebnu atmosferu, bogatu kulturnu ponudu, prirodne ljepote u svako godišnje doba s punim pravom ucrtao na kartu svjetskih hit destinacija.

Organizator događanja HOTELIERO® Club koji okuplja profesionalce iz industrije s područja istočne i središnje Europe. Nominirane je ocjenjivao stručan žiri, no njihovi su glasovi mogli kandidatima donijeti samo 50% bodova, dok su ostatak utjecaja na konačan izbor pobjednika donijeli gosti svojim ocjenama na Booking.com-u i Trust.You.com-u. Od ukupno 315 hotela iz 21 zemlje, One Suite Hotel je pobjedu u kategoriji „Opening of the year“ izborio u konkurenciji s još četiri novootvorena hotela; dva iz ukrajinske Odese, jednog iz slovačke Bešenove i Hotela Tesla Smart Stay iz Beograda.

Odlično pozicioniran u predivnoj uvali Srebreno – blizu znamenitostima i gradskoj vrevi, a dovoljno daleko za mir i opuštanje, One Suite Hotel je svojim blago svjetlucavim pročeljem usklađen s nazivom mjesta. Usluga i iskustvo boravka, o kome najbolje dojmove i glasine prenose sami gosti, prilagođene su suvremenom načinu života koji podrazumijeva ekološki i zdravi način razmišljanja i djelovanja. U taj se koncept uklapaju solarne ploče, punionica za električna vozila, recikliranje kome su u hotelu posvećeni, ali i gastro ponuda temeljena na sezonskim i organskim namirnicama lokalnog porijekla.

S dubrovačkog su područja i Marko Dabrović, arhitekt svjetski poznatog 3LHD studija koji je hotel projektirao, akademski umjetnici čija djela krase interijer hotela prema konceptu još jednog Dubrovčanina – Orsata Frankovića (Flomaster), dok namještaj također velikim djelom nosi potpis hrvatskih dizajnera u suradnji s tvrtkom Prostoria. Jedinstvenost hotela je i vlastita mobilna aplikacija prikladna za sve pametne uređaje putem koje gosti mogu otvarati vrata sobe, naručivati u sobu, komunicirati s osobljem hotela, otvarati garažu, pristupati bazenu ili teretani, planirati i bookirati izlete, snalaziti se na svim lokalnim rekreacijskim rutama uz pomoć GPS-a ili kupovati suvenire on line. Ipak, duša ovog hotela su ljudi koji u njemu predano i sa zadovoljstvom svakodnevno kreiraju One Suite Priču.

Pohvale i nagrade pripadaju upravo njima, zbog kojih gosti ostavljaju nabolje ocjene i komentare. U suradnji s dizajnerima iz studija Flomaster dizajnirali su autentične i praktične, a kreativne suvenire ili idealne poklone s putovanja poput dizajnerske torbe i ručnika za plažu, statement majice, šalice, dekice, a za dugo sjećanje tu su razglednice te katalog „Art In One“ s umjetničkim djelima koje krase hotel.

One Suite Hotel otvoren je tijekom cijele godine, a u pred i post sezoni posebno su atraktivna događanja u Lokalu, restoranu i baru otvorenog tipa. Zabava i uživanje u kvalitetnoj ponudi popularnog zdravog doručka, speciality kave, ozbiljnoj selekciji pomno biranih alkoholnih pića te vrhunskim koktelima, Lokal čini živahnim mjestom prijateljskih i poslovnih susreta.

Lukša Jakobušić.jpg

 

28161927_1611176905641886_2164602024932729001_o.jpg

 

28238823_1611175928975317_9128604558243621683_o.jpg 

 

27993671_1611176675641909_3727931947396204486_o.jpg 

ONESUITE Hotel Dubrovnik-30.jpeg

 

OneSuite246.jpg

OneSuite214.jpg

OneSuite239.jpg 

Kategorije: Hrvaška

MLADA ARHITEKTICA SVOJIM DEKOR-RADOVIMA ODUŠEVLJAVA REGIJU Svi su ludi za Jelenom Ilić i njezinom OLUJOM PAPIRA

Pon, 19/02/2018 - 17:44

Profil Oluja papira 

- Zovem se Jelena Ilić, živim i radim u Novom Sadu. Po struci sam arhitektica, radim u jednom malom arhitektonskom uredu i imam sreću da mi se posao na arhitekturi i rad s papirom dosta prožimaju i dopunjavaju pa mi nikad nije dosadno - započinje svoju priču kreativka čiji su nas radovi oduševili na prvu. Njezine skulpture od papira na tragu origamija zaista su nešto posebno i drugačije. Pitali smo Jelenu kako je počela njezina ljubav prema papiru.

62- foto-Višnja Milić.jpg
12.JPG
14.JPG
16.JPG

- Oduvijek me zanimao papir kao materijal za skulpturalni umjetnički izraz. Još kao dijete sam razvila ljubav prema tom plemenitom i toplom materijalu, kroz igru, tangram, origami i sl. S vremenom, razvijajući se kao arhitektica, shvatila sam povijesnu vezu između arhitekture i skulpture, odnosno nedostatak te veze u suvremenoj arhitekturi i urbanizmu. Smatram da radeći na ovim papirnim skulpturama i baveći se projektiranjem makar malo doprinosim povezivanju tih dviju likovnih umjetnosti - objašnjava arhitektica te dodaje kako na svoje radove ne gleda kao na puku dekoraciju prostora.
- Kroz proces izrade, a i kasnije kroz njihov "život" promatram ih kao jedinstven likovni izraz koji je spoj svih triju likovnih umjetnosti: arhitekture, skulpture i slikarstva. Često se trudim da svojim radovima dam i pravu uporabnu vrijednost pa tako nastaju lampe, police, ogledala i sl.


 Želja mi je da se ljudi kroz moj rad više upoznaju s papirom i mogućnostima koje pruža - objašnjava, a mi je laički pitamo s kakvim papirom radi, je li riječ o "običnom" papiru.

2.jpg
8.JPG
7.JPG
4.jpg
26.JPG
27.JPG
30.JPG

- Upotrebljavam razne vrste papira, različite gramaže, teksture i sl., ali nađe se tu i drveta, metala, žice... Najveći broj radova izrađen je po narudžbi pa tako i vrstu, boju i teksturu papira biram u dogovoru s naručiteljima. Kao i u svemu, i ovdje je najvažnija ideja, često se sjajne skulpture mogu izraditi i od najobičnijeg papira iz printera - smije se simpatična Jelena te naglašava kako proces nastanka skulpture ima neke faze.
- Sve počinje razgovorom s klijentom. Zatim zajedno sagledavamo prostor u kojem se skulptura planira, razgovaramo o svjetlu, materijalima, bojama, dimenzijama i sl. Zatim slijedi rad na idejnom rješenju, koji često zahtijeva mnogo skiciranja i promišljanja. Razradu rješenja uvijek radim na kompjutoru, modeliram, radim mreže i dijagrame koje potom printam i pripremam za rezanje, lijepljenje itd. - kaže, a nas zanima što daje posebnost njezinim radovima. - Materijal - odmah odgovara.

37.JPG
43.JPG
42.JPG

- Nama arhitektima izbor pravih materijala uvijek je bio jedan od najbitnijih zadataka. S tim u vezi smatram da upravo upotreba papira za izradu mojih radova stvara tu posebnost o kojoj govorite. Često podcijenjen kao materijal za skulpture, dovoljno je složen da istodobno bude nježan i elegantan a da se pritom od njega mogu napraviti figure koje zrače snagom i velikom energijom - zaključila je Jelena Ilić.

52.JPG
57.JPG
54.JPG
58- foto-Višnja Milić.jpg

 

Papirnate čarolije kao ukras stola i zida 

Kategorije: Hrvaška

Svi su ludi za Jelenom Ilić i njezinom OLUJOM PAPIRA

Pon, 19/02/2018 - 17:44

Profil Oluja papira 

- Zovem se Jelena Ilić, živim i radim u Novom Sadu. Po struci sam arhitektica, radim u jednom malom arhitektonskom uredu i imam sreću da mi se posao na arhitekturi i rad s papirom dosta prožimaju i dopunjavaju pa mi nikad nije dosadno - započinje svoju priču kreativka čiji su nas radovi oduševili na prvu. Njezine skulpture od papira na tragu origamija zaista su nešto posebno i drugačije. Pitali smo Jelenu kako je počela njezina ljubav prema papiru.

62- foto-Višnja Milić.jpg
12.JPG
14.JPG
16.JPG

- Oduvijek me zanimao papir kao materijal za skulpturalni umjetnički izraz. Još kao dijete sam razvila ljubav prema tom plemenitom i toplom materijalu, kroz igru, tangram, origami i sl. S vremenom, razvijajući se kao arhitektica, shvatila sam povijesnu vezu između arhitekture i skulpture, odnosno nedostatak te veze u suvremenoj arhitekturi i urbanizmu. Smatram da radeći na ovim papirnim skulpturama i baveći se projektiranjem makar malo doprinosim povezivanju tih dviju likovnih umjetnosti - objašnjava arhitektica te dodaje kako na svoje radove ne gleda kao na puku dekoraciju prostora.
- Kroz proces izrade, a i kasnije kroz njihov "život" promatram ih kao jedinstven likovni izraz koji je spoj svih triju likovnih umjetnosti: arhitekture, skulpture i slikarstva. Često se trudim da svojim radovima dam i pravu uporabnu vrijednost pa tako nastaju lampe, police, ogledala i sl.


 Želja mi je da se ljudi kroz moj rad više upoznaju s papirom i mogućnostima koje pruža - objašnjava, a mi je laički pitamo s kakvim papirom radi, je li riječ o "običnom" papiru.

2.jpg
19.JPG
33.JPG
26.JPG
27.JPG
30.JPG

- Upotrebljavam razne vrste papira, različite gramaže, teksture i sl., ali nađe se tu i drveta, metala, žice... Najveći broj radova izrađen je po narudžbi pa tako i vrstu, boju i teksturu papira biram u dogovoru s naručiteljima. Kao i u svemu, i ovdje je najvažnija ideja, često se sjajne skulpture mogu izraditi i od najobičnijeg papira iz printera - smije se simpatična Jelena te naglašava kako proces nastanka skulpture ima neke faze.
- Sve počinje razgovorom s klijentom. Zatim zajedno sagledavamo prostor u kojem se skulptura planira, razgovaramo o svjetlu, materijalima, bojama, dimenzijama i sl. Zatim slijedi rad na idejnom rješenju, koji često zahtijeva mnogo skiciranja i promišljanja. Razradu rješenja uvijek radim na kompjutoru, modeliram, radim mreže i dijagrame koje potom printam i pripremam za rezanje, lijepljenje itd. - kaže, a nas zanima što daje posebnost njezinim radovima. - Materijal - odmah odgovara.

37.JPG
43.JPG
42.JPG

- Nama arhitektima izbor pravih materijala uvijek je bio jedan od najbitnijih zadataka. S tim u vezi smatram da upravo upotreba papira za izradu mojih radova stvara tu posebnost o kojoj govorite. Često podcijenjen kao materijal za skulpture, dovoljno je složen da istodobno bude nježan i elegantan a da se pritom od njega mogu napraviti figure koje zrače snagom i velikom energijom - zaključila je Jelena Ilić.

52.JPG
57.JPG
54.JPG
58- foto-Višnja Milić.jpg

 

Papirnate čarolije kao ukras stola i zida 

Kategorije: Hrvaška

STIGAO ODGOVOR VLADE NA ZAHTJEV SRBA O NOVOJ TERITORIJALNOJ JEDINICI U RH 'Mi smo s predstavnicima manjina donijeli program koji to ne predviđa'

Pon, 19/02/2018 - 17:36

Vlada promiče uvažavanje i suradnju s nacionalnim manjinama radi zaštite njihovih prava, a operativni programi za nacionalne manjine, koje je donijela u suradnji s njihovim izabranim predstavnicima, ne predviđaju promjenu pravnog statusa tijela srpskih odnosno manjinskih zajednica, odgovoreno je Hini u ponedjeljak iz Vlade na upit za komentar SNV-ove Izjave o pravima Srba u Hrvatskoj.

"Vlada, u skladu sa svojim Programom, promovira uvažavanje i suradnju s nacionalnim manjinama radi zaštite njihovih prava. Operativni programi za nacionalne manjine za razdoblje 2017. – 2020., koje je donijela Vlada u suradnji s izabranim predstavnicima nacionalnih manjina, ne predviđaju promjenu pravnog statusa tijela srpskih/manjinskih zajednica", stoji u odgovoru Službe za odnose s javnošću Vlade RH.

Srpsko narodno vijeće objavilo je Izjavu o pravima Srba u Hrvatskoj, usvojenu na trećoj Velikoj skupštini održanoj prošlog tjedna, u kojoj se ocjenjuje da u proteklih pet godina položaj Srba u Hrvatskoj nije unaprijeđen, nego je u nizu aspekata i unazađen, te se u 13 točaka navode zadaci u borbi za neostvarena prava i za očuvanje onih koja su ostvarena.

Velika skupština Srpskog narodnog vijeća očekuje da će Vlada i državne institucije aktivno i tijesno surađivati na realizaciji ciljeva navedenih u Izjavi.

SNV u njoj, među inim, navodi da "institucije srpske zajednice, posebno Srpsko narodno vijeće i Zajedničko vijeće općina, moraju dobiti status manjinskih samouprava".

Ističe da su Srbi i sada nedovoljno zastupljeni u državnim i javnim službama, te očekuje i traži od Vlade i institucija da zaustave taj trend.

Očekuje i dosljedno provođenje zajamčenih prava na jezik, pismo i obrazovanje pripadnika srpske zajednice u Hrvatskoj, upozorava i da ostvarivanje biračkog prava pripadnika nacionalnih manjina nije u skladu s Ustavom "jer se narušava tajnost biračkog postupka i proizvodi segregacija na biračkim mjestima".

Kategorije: Hrvaška

ZAR JE DOISTA MOGUĆE DA TEK OD STOLJEĆA OSMOG 'TU HRVATI DIŠU' O novoj tezi smo pitali jednog od naših najuglednijih stručnjaka za rani srednji vijek

Pon, 19/02/2018 - 17:31

Jesu li preci Hrvata u ove krajeve stigli tek krajem osmog stoljeća, odnosno dvjestotinjak godina kasnije nego što je uvriježeno mišljenje, glasi tema koju je otvorio Vladimir Sokol, izvan stručnih krugova malo poznati arheolog u mirovini.

Ipak, rijetki su povjesničari koji su spremni komentirati Sokolovu teoriju, iako ista ruši  tezu kako “od stoljeća sedmog tu Hrvati dišu”. “Od kasnog stoljeća osmog”, možda će glasiti nova verzija glazbenog hita. Vladimir Sokol je nakon istraživanja zaključio da se pradomovina Hrvata nalazila u Češkoj, u porječju Labe, prema čijem keltskom nazivu Alba (Bijela) je pogreškom u 10. stoljeću nastao pojam Bijela Hrvatska.

Toponimi

Na tom je području identificirao toponime koji podsjećaju na imena braće koji su prema legendi zapisanoj u 10. st. doveli Hrvate u novu domovinu: Hrvat je oblast uz srednju Vltavu oko mjesta koje se zove Knin, ime Lobel odnosi se na Labu, Muhlo se odnosi na Muhilu, današnji Mühlviertel u Austriji, Kosjenac na grad Kosejovice, a Kluk na grad u Češkoj, dok su Tuga i Buga rijeke Tugar i Bug iza Karpata. Sokol je ustvrdio i da su se Hrvati u novu domovinu doselili tek krajem 8. st. kad ih je franački kralj Karlo Veliki angažirao da unište Avarski kaganat u Panonskoj nizini. Pod vodstvom kneza Vojnomira, Hrvati su 795. osvojili avarski politički centar Hring, konfiscirali mnogo zlata i srebra te ga poslali u franačku prijestolnicu Aachen.

“Da višegodišnje borbe hrvatske vojske s Avarima nisu bile uspješne, Karlo Veliki ne bi prešao Alpe i ne bi se mogao na brzinu koncem 800. na sam Božić okruniti za imperatora Zapada, prvoga cara kojega će Istočno Rimsko Carstvo priznati 812. Aachenskim sporazumom. Karlo bi ostao iza Alpa, a Hrvati sjeverno od Dunava, dok bi Europa danas bila drugačijeg izgleda”, kaže arheolog Sokol.

Enciklopedija

Prema Hrvatskoj enciklopediji, izvori pokazuju da su se hrvatskim imenom nazivale i skupine slavenskog stanovništva na drugim prostorima (Bijeli Hrvati, Bijela Hrvatska u sjevernoj Češkoj i južnoj Poljskoj, do XI. st.), a mjesna i druga imena izvedena od Hrvat upućuju na to da su skupine Hrvata živjele pomiješane s drugim narodima (u Štajerskoj i Koruškoj na području današnje Slovenije i Austrije, u Slovačkoj, Srbiji, Makedoniji i Zeti). Više naselja u Grčkoj izvodi se od imena Hrvat, a jedno albansko selo blizu Atene zove se Harváti.

Postoji i teorija o doseljavanju u 7.  st. car Konstantin VII. Porfirogenet (905. - 959.) u djelu “O upravljanju carstvom” opisao je dolazak Hrvata na Jadran i naseljavanje rimsko-bizantskih pokrajina. Prema Porfirogenetu, tadašnji bizantski car Heraklije (610. - 641.)  izdao je zapovijed da Hrvati počnu borbu s Avarima i obećao da će im dati zemlje koje osvo­je. Kada su Hrvati od 626. do 635. pobijedili Avare i prot­jerali ih sjeverno od Dunava, car Heraklije izdao je drugu naredbu kojom je Hrvatima predao osvojene zemlje, ali zadržavajući sebi i Bizantskom Carstvu vrhovništvo nad njima.

Konstantin

Kako se u to uklapa Sokolova teorija? Dr. Hrvoje Gračanin, stručnjak za povijest hrvatskih krajeva u ranom srednjem vijeku, podsjeća kako je tezu da su Hrvati “došli” na Jadran potkraj 8. st. već iznio Lujo Margetić. Problem kod Sokola je u nečem drugom:

- Novija povijesna i arheološka znanost više se ne kreću nužno u okvirima seobe naroda, odnosno etničkih grupa kako bi objasnile pojavu novih etničkih zajednica na prostoru.

Rekonstrukcija dr. Sokola jedna je od mogućih. Sporna mi je rekonstrukcija da su Hrvati porazili Avare i da je to imalo veze sa širenjem franačke države pod Karlom Velikim na avarsko područje.

Konstantin Porfirogenet to povezuje s Heraklijevim vremenom, a to je 7. stoljeće, odnosno da su Hrvati to izveli po carevu nalogu. Konstantin bilježi i ustanak Hrvata protiv Franaka. Ostaje pitanje je li riječ o premještanju eponimne etničke grupe ili o premještanju imena.

Treba imati na umu da jezgrena imenodavna skupina, bilo iz 7. bilo iz 9. st., nije isto što i Hrvati u kasnijim razdobljima jer su se pod hrvatskim imenom počele okupljati druge skupine koje su živjele na istočnoj jadranskoj obali, uključujući i više ili manje romanizirano stanovništvo iz kasne antike. Usput, poznato je već otprije gdje sve ima toponima koji u svojem nazivu imaju hrvatsko ime, odnosno da postoji mnogo toponima i hidronima s prostora današnje Poljske i Češke koji su istovjetni toponimima u Hrvatskoj, BiH i Srbiji - podsjetio je dr. Hrvoje Gračanin. Rasprava o dolasku Hrvata, očito, nije završena.

Kategorije: Hrvaška

KINEZI BIJESNI ZBOG OTKINUTOG PALCA RATNIKA OD TERAKOTE Amerikanac snimio selfie pa odšetao kući s komadom figure u džepu: 'Držao sam ga u ladici'

Pon, 19/02/2018 - 17:30

Kineske vlasti zatražile su oštru kaznu za muškarca koji je na izložbi u SAD-u ukrao palac vojnika od terakote, objavili su kineski mediji.

Figura stara 2000 godina i vrijedna 4,5 milijuna dolara jedna je od deset posuđenih Institutu Franklin u Philadelphiji.

Prošli tjedan Michael Rohana optužen je za krađu i skrivanje vrijedne umjetnine, ali poslije je uz jamčevinu pušten na slobodu, prenio je u ponedjeljak BBC.

Vojska od terakote jedno je od najvažnijih arheoloških pronalazaka u Kini.

Prema sudskim dokumentima, Rohana (24) 21. prosinca prošle godine bio je na zabavi na institutu kad je otišao vidjeti izložbu, koja je tada bila zatvorena za javnost.

Najprije je s figurama napravio selfie, a potom otkinuo palac jednog vojnika, stavio ga u džep i otišao, piše Xinhua pozivajući se na FBI.

Zaposlenici muzeja krađu su otkrili 8. siječnja i izvijestili policiju, koja je ušla u trag Rohani. On je na kraju priznao da je ukrao palac i držao ga u ladici, navodi BBC.

Kategorije: Hrvaška

MUČNI SLUČAJ SILOVANE ŽENE KOJOJ MINISTARSTVO BRANITELJA NIJE PRIZNALO STATUS ŽRTVE Sutkinja ukinula sramotno rješenje

Pon, 19/02/2018 - 17:14

Sutkinja Upravnog suda u Splitu Marica Goreta u ponedjeljak je poništila rješenje Ministarstva branitelja odnosno njihovog Povjerenstva za žrtve seksualnog nasilja koje je odbilo zahtjev danas 72-godišnje M.K. za stjecanjem statusa i ostvarivanjem prava temeljem "Zakona o pravima žrtvama seksualnog nasilja za vrijeme agresije na RH u Domovinskom ratu".

M.K. je, naime, kao civil bila desetak puta silovana u bivšem šibenskom vojnom zatvoru Kuline 1993. godine o čemu je svjedočila u kaznenom postupku pred Županijskom sudom. To što je proživjela bio je sastavni dio optužnice koju je ŽDO podigao protiv Damira Boršića (61), bivšeg upravitelja zatvora i Miroslava Periše (53), nekadašnjeg čuvara u istom zatvoru, na osnovu koje su, još uvijek nepravomoćno, osuđeni u travnju prošle godine na po dvije godine zatvora.

No, Povjerenstvo Ministarstva branitelja u svojoj je odluci, koja je evo ukinuta, zaključilo da "nije poklonilo vjeru navodima iz optužnice u odnosu na seksualno zlostavljanje imenovane te je zaključilo da imenovana nije bila žrtvom seksualnog nasilja u Domovinskom ratu".

Ovakav rasplet upravnog postupka daje "otvorene ruke" za postupanje Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova te pučke pravobraniteljice, piše Slobodna Dalmacija.

Naime, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić potvrdila je nedavno da je u studenom prošle godine uputila zahtjev za očitovanjem Ministarstvu branitelja vezano uz medijske napise u slučaju M.K.

Oni su, pak, odgovorili da nemaju što reći do okončanja upravnog postupka.

- Zbog sumnje u višestruku diskriminaciju (temeljem spola) slučaj je proslijeđen i Pučkoj pravobraniteljici (temeljem nacionalne pripadnosti), a smatrajući da je vjerojatnije da se u predmetnom slučaju radi o tom diskriminacijskom osnovu, nego o spolu. Spolna diskriminacija nije niti utvrđivana u ovoj fazi postupka iz razloga što je pokrenut upravni spor, te će se tek po završetku upravnog spora utvrđivati možebitna diskriminacija - navela je Ljubičić.

I iz Ureda pučke pravobraniteljice Lore Vidović kazali su Slobodnoj Dalmaciji da su dobili pritužbu za moguću diskriminaciju po nacionalnoj pripadnosti i pokrenuli postupak te da se čeka okončanje spora na Upravnom sudu.

Kategorije: Hrvaška

VATROGASCI SPRIJEČILI TOTALNI KAOS NA AUTOCESTI A3 Vozač kod mjesta Križ ušao u krivi smjer, u posljednji trenutak primijetili su ga gasitelji

Pon, 19/02/2018 - 17:06

Neimenovani vozač u ponedjeljak je nešto iza 15 sati kod mjesta Križ najvjerojatnije omaškom ušao u krivi smjer na autocesti A3 u smjeru istoka.

No, ubrzo nakon toga vidjeli su ga vatrogasci koji su ga zaustavili i upoozorili te je izbjegnuto bilo kakvo ugrožavanje sigurnosti u prometu

Vozač je doveden u postaju prometne policije u Heinzelovoj ulici na prekršajnu obradu.

Kategorije: Hrvaška

'NE STAJEMO. ZA TJEDAN DANA OTVARAMO KLINIKU U TIRANI' Najpoznatiji hrvatski oftalmolog, o uspjehu svoje bolnice Svjetlost koja slavi 20 godina rada

Pon, 19/02/2018 - 17:00

Najpoznatiji hrvatski oftalmolog, doktor Nikica Gabrić (56) osoba je sa širokim spektrom interesa, što ga je dovelo do toga da danas slavi dvadesetu godišnjicu svoje Specijalne bolnice Svjetlost, najveće privatne zdravstvene ustanove takvog tipa u Hrvatskoj. Životna filozofija dr. Gabrića drugačija je od filozofija ostalih liječnika, medicinara i biznismena, a uspjeh sada već devet ekspozitura Specijalne bolnice Svjetlost posljedica je, smatra on, velike životne energije i različitih životnih interesa.

- Jedna cijela potpuno drugačija filozofija bazirana je na nekoliko životnih činjenica. Prva je veoma jednostavna i temelj je svega: voliš li život ili ne, veseliš li se životu ili ne? To je majka svih stavova koja određuje naš karakter. Ako se veseliš životu, onda trebaš raditi ono što želiš da drugi rade tebi. Ako ti pokažeš drugima ono što želiš da drugi rade tebi, onda će ti se to i vratiti. Na to se nadovezuje filozofija dijeljenja: svi ljudi znaju množiti i zbrajati, a ja znam dijeliti. Dijeljenje je investiranje, ja nakon dijeljenja uvijek imam više od onih ljudi koji množe i zbrajaju. To je mene dovelo do toga da sam se maknuo iz zagarantiranog državnog sustava, koji mi je osiguravao dobru plaću, zdravstvenu zaštitu, stan… - počinje svoju životnu priču osnivač i vlasnik regionalnog lanca Specijalnih oftalmoloških bolnica Svjetlost Nikica Gabrić, koji je 1979. kao 18-godišnjak došao iz rodnog Metkovića u Zagreb na studij medicine, koji je završio 1984., sa 23 godine. Nakon studija godinu dana proveo je kao stažist u Zavodu za javno zdravstvo grada Zagreba, a staž je obavljao po bolnicama, najviše na Rebru. Na Rebru je 1986. počeo specijalizaciju kod pokojnog profesora doktora Krešimira Čupaka, a 26. siječnja 1990. položio je specijalistički ispit. U međuvremenu, godinu dana služio je vojni rok u Novom Sadu i u Puli. Od 1990. do 2001. radio je u bolnici Sveti Duh, a u veljači 1998. u dva spojena stana na početku Bukovačke ceste sa svojim mentorom prof. dr. Čupakom i sa suprugama otvorio je Kliniku Svjetlost.

Širenje na regiju 

- Tri godine radio sam i u državnom i u privatnom sustavu najmanje po 12 sati dnevno, uključujući subote i nedjelje. No, to mi uopće nije bilo teško jer sam od 8 do 16 sati radio u bolnici, a od 17 do 20 u svojoj privatnoj klinici gdje tada nije bilo puno posla. Bio sam mlad, pun snage i entuzijazma, bila je to prilika da promijenim svoj društveni i ekonomski status, a ionako cijeli život radim više od 12 sati dnevno. Stoga sam 2001. definirao svoju odluku i napustio sve pozicije u državnim institucijama, a tada sam bio najmlađi šef državne klinike u Hrvatskoj i predsjednik upravnog vijeća HZZO-a - priča dr. Gabrić.

Jedanaest godina nakon što je 1998. osnovao Kliniku Svjetlost, s njom se u veljači 2009. uselio u modernu, novosagrađenu šesterokatnicu od dvije tisuće četvornih metara u Heinzelovoj ulici. Zatim je otvorio kliniku od 600 četvornih metara u Splitu, pa u susjednoj BiH klinike od po 650 četvornih metara u Sarajevu i u Banjaluci. Potom je potpisao franšizne ugovore s klinikom u Herceg Novom koja ima 500 četvornih metara, pa s klinikom u Skoplju koja ima 1200 kvadrata. Sada se proširio na još četiri grada u regiji: postao je suvlasnik klinika u Budvi i u Novom Sadu te je potpisao franšizne ugovore s klinikama u Prištini i u Tirani. Tako danas u sustavu klinika Svjetlost zapošljava oko 175 ljudi, od čega je 45 liječnika, a uskoro će ih biti oko 200. Od toga je 70 u Zagrebu, 15 u Splitu, po 20 u Sarajevu i u Banjaluci, 30 u Skoplju, 10 u Herceg Novom, osmero u Novom Sadu, troje u Prištini, a dvadesetak će ih biti u Tirani.

- Proces stabilizacije satelita klinike je od tri do pet godina kako bi principi rukovođenja, upravljanja, rada, standarda i kvalitete bili na razini Zagreba te da oni ostvaruju određenu dobit - objašnjava dr. Gabrić koji je u svojem širenju u regiji posljednjih godina neuspjeh doživio jedino u Sloveniji, gdje u Ljubljani već dvije godine ne uspijeva otvoriti kliniku.

- Razlog tome je što slovensko ministarstvo zdravstva traži od liječnika iz stranih zemalja znanje jezika na razini C1, što je kao da ste završili fakultet na slovenskom jeziku. U većini drugih zemalja Europske unije liječnici koji rade za inozemne klinike moraju imati znanje jezika na razini B2, dakle na puno nižoj razini. Slovenci tako štite svoje malo tržište od stranih zdravstvenih sustava, a Hrvatska je po tome sličnija Sloveniji nego Europi - govori Nikica Gabrić, koji sada osim Zagreba ima osam klinika Svjetlost, a 23. veljače otvara i devetu Svjetlost, u sklopu American Hospitala u Tirani.

Na slobodnom tržištu

- U svakoj klinici mjesečno provodim dva dana, dakle od 30 dana na putu sam najmanje 18. To traži golemu energiju. U svim zemljama u regiji imamo snažnu konkurenciju, ali meni konkurencija služi da brže trčim. Turske klinike Acibadem i Dünyagöz prisutne su u Makedoniji, Albaniji i na Kosovu, a meni je veliko priznanje da su, usprkos tome, baš nas u tim zemljama izabrali za partnera - kaže dr. Gabrić čiji se lanac klinika Svjetlost zasad širi samo na istok, ali on je siguran da će doći i do širenja na zapad.

poliklinika_svjetlost3-1309.jpg 

Interesantna im je Austrija, Italija i Njemačka, zato što u tim zemljama živi velik broj Hrvata. - Takva je logika širenja turskih klinika u zemlje gdje živi puno turskih gastarbajtera. Tako bi i hrvatski iseljenici na sebe vezali svoje prijatelje, susjede, kolega s posla... Istom logikom sada nam dolazi sve veći broj Švicaraca jer je kod nas na operaciji bio Švicarac koji je oženio Hrvaticu i 20 godina živi u Istri. On je bio super zadovoljan pa je na operaciju došla njegova sestra, zatim njezin muž, još troje njihova prijatelja, pa članovi njihovih obitelji... Naime, jedna takva operacija kod nas za oba oka stoji četiri tisuće eura, a u Švicarskoj ista operacija i ista leća, ali samo za jedno oko stoji od pet do sedam tisuća švicarskih franaka - objašnjava Gabrić kojem najveće turske zdravstvene ustanove već dvije godine nude velik novac za preuzimanje lanca klinika Svjetlost. No, on na prodaju ne pristaje, barem ne još, a vrijednost njegova lanca klinika stalno raste.

- Mi zaista imamo odlične rezultate. U Hrvatskoj držimo više od 50 posto tržišta, a u 2017. rasli smo 10 posto. Klinika u Zagrebu lani je ostvarila 5,5 milijuna eura prometa, a u Splitu više od milijun eura. U BiH rasli smo 20 posto, klinika u Sarajevu ostvarila je oko dva milijuna eura prometa, a u Banjaluci oko 1,2 milijuna eura. Dakle, četiri klinike Svjetlost u Hrvatskoj i BiH ostvarile su oko deset milijuna eura prometa. I u Makedoniji smo rasli deset posto. Vrijednost klinika Svjetlost danas je veća od 30 milijuna eura, a od 20-ak milijuna eura kredita ostalo nam je za otplatiti tek oko 1,8 milijuna eura. No, najvažnije od svega jest reći da ni u jednoj zemlji ne radimo s fondom zdravstva, nego smo svagdje na slobodnom tržištu - iznosi konkretne podatke Gabrić.

Klinika u svemiru

Zanimljivo, jedna od najbrže rastućih oftalmoloških klinika u Europi, turski Acibadem, otvorila je marketinške urede u Zagrebu koji organiziraju putovanja i rade promociju usluga svojih bolnica. Pacijentima zainteresiranima za operacije u nekoj od njihovih klinika daju popuste na zrakoplovne letove i hotelski smještaj, jer su povezani s Turkish Airlinesom i velikim turskim hotelskim kompanijama, a osim toga i turska država im subvencionira karte, smještaj…

- Hrvatska država za to nema afiniteta, vjerojatno zbog siromaštva, ali i zato što ne vidi potencijal golemoga posla - govori Nikica Gabrić, na čiju je inicijativu nedavno kod njega na razgovoru bio novi direktor Croatia Airlinesa Jasmin Bajić, s kojim je razgovarao o suradnji u tom smjeru. Čelni čovjek Specijalne bolnice Svjetlost razgovarao je i s hotelskim kućama te ističe da je najbolju povratnu informaciju dobio od Grand Hotela 4 opatijska cvijeta. Oni su zainteresirani za suradnju u kojoj bi se pacijenti Svjetlosti nakon operacija tjedan dana po posebnim cijenama odmarali u njihovu hotelu.

- U Hrvatskoj je previše onih koji čekaju da im netko, a najčešće država, nešto napravi. To je ona moja početna filozofija, činimo ono što želimo da nam drugi naprave. Želim vlastitim primjerom pokazati kako treba raditi - tumači.

Velika količina posla ga veseli i u tome uživa. Iako je danas prije svega menadžer, i to veoma uspješan, još uvijek uživa u operacijama kojih godišnje napravi između 800 i tisuću, a to je oko deset posto svih operacija koje se izvedu u lancu klinika Svjetlost. No, već dulje od deset godina u lancu klinika Svjetlost više je doktora koji godišnje naprave veći broj operacija od njega.

- S količinom raste kvaliteta, vježba čini majstora - kaže doktor Gabrić te objašnjava da u našim državnim bolnicama liječnici imaju neusporedivo manji broj operacija.

Kada ga mladi liječnici pitaju što je njegov ultimativni cilj, doktor Gabrić voli reći: “Otvoriti kliniku u svemiru”.

- Duboko vjerujem da u svemiru postoje civilizacije koje su naprednije od nas. Kada ih napokon sretnemo, ako su doista napredniji od nas, naučit će nas kako rješavati problem organa vida. Ako smo mi napredniji od njih, onda ću ja njima prodati tu priču. Možda vam se ovo čini šaljivo, ali govorim vam o tome da nam je samo svemir limit. Ono što čovjek može zamisliti, može i postići!

Kategorije: Hrvaška

Stan u Zagrebu poput botaničkog vrta: tu je četrdesetak biljnih vrsta na 56 kvadrata

Pon, 19/02/2018 - 16:58

Sama pomisao na stanove namijenjene iznajmljivanju u mnogima stvara sliku prostora u kojima, u većini slučajeva, ni sami vlasnici ne bi voljeli živjeti. No, u novije vrijeme, što zbog trenda dnevnog iznajmljivanja, što zbog porasta svijesti o kvaliteti življenja i pravima podstanara, odnosno gostiju, sve češće imamo priliku vidjeti divne interijere, uređene s maksimalnom ljubavlju i pozornošću. Na jedan takav naišli smo u širem zagrebačkom centru, a više o samoj ideji i uređenju otkrila nam je njegova vlasnica Nada Hrstić Đurić.

- Naš apartman za iznajmljivanje nazvali smo MyHome, upravo kako bi sam njegov naziv jasno govorio da se svaki gost u njemu može i treba osjećati kao u vlastitom domu. I doista, 56 kvadrata ovog doma odiše ljepotom i svježinom u svakom kutku, kako eksterijera, tako i interijera. No, krenimo redom.

Popevši se liftom stare zagrebačke građevine, neočekivano izlazimo na dug i uzak balkon koji već godinama dijele stanari osmog, ujedno i najvišeg kata ove zgrade. Već pri samom dolasku oduševljava nas pogled na grad, ali i ulaz u stan koji se nalazi s naše desne strane. Već tada nam je sasvim jasno da se nalazimo na pravoj adresi.

stan_myhome3-160118.jpg
stan_myhome1-160118.jpg

Gospođa Hrstić Đurić uređenjem ulaza i balkona pobila je sve tvrdnje o “neizvedivom lijepom uređenju malenih balkona”; ulazna vrata sa svih su strana okružena biljem svih vrsta i veličina. Posebno zanimljiv jest njezin izbor tuja za balkonsko zelenilo. Naime, ta crnogorica često je izvrstan odabir za podizanje živice na većim dvorišnim prostorima, no kako li se je samo lijepo uklopila u pletene košare ovog zagrebačkog balkončića. Štoviše, nailazimo ih i u samom stanu, što izaziva dodatni i posve neočekivani “wow” efekt. Na balkonu i samom ulazu, uz tuje se smjestilo i drugo crnogorično bilje, a činjenica da se nalazi u pomno odabranim košarama ulazu daje profinjen izgled. Ulaskom u stan nailazimo na podne pločice, što je fantastičan izbor uzmemo li u obzir praktičnost, čišćenje ulaznih prostorija i slične faktore.

stan_myhome5-160118(1).jpg
stan_myhome6-160118(1).jpg

Preko puta ulaza nalazi se kupaonica, pametno osmišljena od vrha do dna, baš kao i ostatak stana. A onda, dolaskom u prostor koji je nekoć, saznajemo od vlasnice, bio hodnik, a sad je otvoren dio kuhinje i malene blagovaonice, dočekuje nas zelena čarolija - razlog našeg dolaska. MyHome u svojih 56 četvornih metara krije čak 40 biljaka. Bilo da su u košarama, malim ili velikim teglama, vazama - ovaj je stan prepun zelenih stanovnika i to u svakoj svojoj prostoriji. U spomenutoj kupaonici kriju se paprati, bilje idealno za vlažne i tamnije prostore. Praktičnoj i jednostavno uređenoj kuhinji po mjeri dodatan sjaj daju orhideje koje vlasnici divno uspijevaju - diljem stana ima ih čak deset i sve su jednako raskošne i lijepe.

stan_myhome12-160118.jpg
stan_myhome14-160118.jpg

stan_myhome9-160118.jpg
stan_myhome27-160118.jpg

Dnevni boravak oduševio nas je količinom svjetla koje svakako pogoduje raznim biljnim vrstama koje ovdje obitavaju, a sretno ovdje rastu i bujaju sablje, krasulje, mini ružice, kaktusi, spatifilumi, ljiljani, ružmarini, pa i fikus benjamin star 15 godina. Osim zelenila, oduševljava nas i stakleni zid, odnosni veliki prozori koji prekrivaju cijelu jednu stranu stana, a uz koje je domišljato postavljen šank s barskim stolcima.

Bila je to ideja moje kćeri Sare koja mi je u mnogočemu pomogla s idejama - kaže Nada, napominjući da su svi radovi u stanu završeni u tri mjeseca.

stan_myhome30-160118.jpg
stan_myhome28-160118.jpg
stan_myhome29-GLAVNA.jpg
stan_myhome31-160118.jpg
stan_myhome32-160118.jpg

- Stan je obiteljsko naslijeđe. Zadržali smo parkete jer su u vrlo dobrom stanju, a nekako vjerujem i da se postavljanjem apsolutno svega novoga gubi osjećaj doma u prostoru, što svakako nije bio naš cilj - pojašnjava vlasnica. I doista, parketi ostavljaju dojam topline, čemu pridonosi i zanimljiva igra tepisima - Nada je odlučila u cijeli stan postaviti iste tepihe različitih dimenzija, no prirodnih boja, Ikeine Ostede. U dnevnom boravku nailazimo na dvosjed, fotelju i stolac te komodu koju je dizajnirala Nadina prijateljica Korina Hrnčir. Jednostavno uređenje pogoduje prozračnosti koja vlada prostorom, a vlasnica nam je otkrila i zašto nije ljubiteljica masivnog namještaja.

stan_myhome20-160118.jpg
stan_myhome33-160118.jpg
stan_myhome25-160118.jpg

Volim da stan diše i da se mijenja. Primjerice, kupnjom kutne garniture ograničava se mogućnost izmjena. Zato sam poklonik manjih komada namještaja, osobito u prostorima ove namjene - napominje vlasnica te nas odvodi u spavaću sobu čije uređenje odgovara ostatku stana. Bjelina, prozračnost, biljke - odlike su to mirne oaze u kojoj tijekom cijele godine odsjedaju kako domaći, tako i strani gosti. Uz impozantnu količinu biljaka, raduje ih i kolač koji Nada pripremi za dobrodošlicu, baš kao i sve osnovne namirnice koje se nalaze u kuhinji kako bi prvo jutro u ovome stanu bilo upravo onakvo kakvo se od jednog odmora očekuje - pospano, mirisno i nadasve ugodno.

stan_myhome8-160118.jpg
stan_myhome24-160118.jpg
stan_myhome23-160118.jpg
stan_myhome22-160118.jpg
stan_myhome21-160118.jpg
stan_myhome19-160118.jpg
stan_myhome18-160118.jpg
stan_myhome17-MOŽDA GLAVNA.jpg

Zagrebački stan koji voli biljke

Foto: Berislava Picek/Hanza Media

 

 

Kategorije: Hrvaška