Jutarnji list

Syndicate content
RSS latest articles feed for: jutarnjiList, and section: Front Page.
Updated: 9 sek od tega

KOLIKO SE HRVATSKA PROMIJENILA Depresivan skor prve četiri godine članstva Hrvatske u EU

Ned, 19/11/2017 - 18:51

Prve četiri godine članstva u Europskoj uniji Republika Hrvatska nije niti približno iskoristila u pogledu razvoja, zaključak je tima istraživača iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) u studiji “Analitička podloga za izvješća o napretku provedbe sporazuma o partnerstvu između Republike Hrvatske i Europske komisije” napravljenoj za potrebe Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Ovo je prva dubinska analiza o tome koliko su se stvari promijenile od 1. srpnja 2013. do danas, a u izradi je angažirana multidisciplinarna skupina stručnjaka na čelu s dr. Jakšom Puljizom, voditeljem Odjela za europske integracije u IRMO-u.

Ukratko, status Republike Hrvatske analizira se kroz četrnaest tematskih područja na način da se ocjenjivao njezin relativni položaj u odnosu na prosjek Europske unije u razdoblju nakon pristupanja. Zaključak je, nažalost, prilično depresivan, a to će potvrditi Puljiz, koji ima bogato iskustvo u državnoj administraciji jer je četiri godine bio zamjenik Branka Grčića, SDP-ova ministra europskih fondova, a zatim jedan od najbližih suradnika kratkotrajnog premijera Tihomira Oreškovića:

 

Gubimo korak

“Rezultati analize pokazuju da Hrvatska ne uspijeva, ni pored određenih pozitivnih promjena u pojedinim područjima, poboljšati svoj relativan položaj u odnosu na druge zemlje članice. Razlozi zašto smo u većini područja na samom dnu ljestvice mogu se najjednostavnije objasniti činjenicom da je dinamika napretka drugih zemalja članica brža nego kod nas. Hrvatska se presporo mijenja i zato gubi korak s drugim članicama. Sama činjenica da smo postali zemlja članica EU nije dovoljna da sama po sebi pokrene pozitivne promjene, nego je potrebno daleko više napora u provedbi pojedinih javnih politika kako bismo smanjili naše zaostajanje za drugima. A taj napor podrazumijeva kontinuiranu i konzistentnu provedbu mjera kojima unapređujemo pojedino područje, od istraživanja i razvoja do zaštite okoliša, prometa i drugih područja javnih politika. Za takvo što je, među ostalim, važno imati i odgovarajući institucionalni kapacitet, a koji očito izostaje. Imamo institucije po nazivu, ali ne i po sposobnosti kvalitetne vladavine”, glasi objašnjenje Jakše Puljiza.

Svima je poznato da je stanje u području demografskog razvoja izrazito loše, a to potvrđuju i rezultati analize. Puljiz dodaje i da je zabrinjavajuća situacija u području inovativnosti, gdje uz ionako nisku dosegnutu razinu bilježimo pogoršanje vrijednosti za niz pokazatelja, od inovativnosti malih i srednjih poduzeća do izvoza proizvoda srednje i visoke razine tehnologije. Vrlo je loša situacija i u području gospodarenja otpadom i kvaliteti vodoopskrbe, željezničkom prijevozu i dostupnosti širokopojasnog interneta velikih brzina, zatim u kvaliteti vladavine prava i regulatornoj kvaliteti, zapošljivosti mladih, razini materijalne deprivacije stanovništva te internacionaliziranosti visokog obrazovanja. Nasuprot ovome, najbolje rezultate u odnosu na prosjek EU Hrvatska bilježi u pogledu problema ranog napuštanja školovanja, broja liječnika po stanovniku, kvalitete cestovne infrastrukture te udjelu obnovljivih izvora energije u neposrednoj potrošnji.

Prvo područje u analizi obuhvaća “Istraživanje, razvoj i inovacije”, i već ovdje slijedi pesimistički zaključak da nisu ostvareni veći pomaci nakon ulaska u Europsku uniju. Hrvatska i dalje znatno zaostaje za prosjekom Europske unije kad je riječ o izdvajanjima za istraživanje i razvoj (I&R) koji je u BDP-u u 2015. godini bio 0,75%, što je gotovo trostruko ispod prosjeka EU od 2,03 posto. Još veći je nesrazmjer Hrvatske i prosjeka EU u podacima o zaposlenosti istraživača u poslovnom sektoru, u kojem zaposlenost istraživača u Hrvatskoj iznosi 0,06% radne snage, a u Europskoj uniji 0,37%, odnosno šest puta više. I broj patentnih prijava Europskom uredu za patente (EPO) za Hrvatsku jako je nepovoljan jer je na razini 3,43 prijave na milijun stanovnika, dok je europski prosjek tog pokazatelja 112.

 

Više za istraživanje

Što treba napraviti da se promijeni ovako loša situacija? U IRMO-ovoj analizi precizirani su odgovori: u kratkom roku treba povećati udjel izdataka za I&R u BDP-u sa 0,75% u 2015. na više od 1%, zatim snažnije poticati istraživanje i razvoj u prirodnim znanostima, inženjerstvu i tehnologiji. Usto, nužno je u razumnom roku potaknuti projekte kojima bi se udvostručila zaposlenost u I&R u poslovnom sektoru, kako bi se približili barem razini od 50% u odnosu na prosjek EU te jače stimulirati usmjerenost područja i sadržaja istraživačkih i razvojnih aktivnosti na povećanje tehnološkog sadržaja proizvodnje i usluga, a posebno onih financiranih putem javnih izvora.

Sektor “Mala i srednja poduzeća” (MSP) ključan je generator stvaranja novih radnih mjesta, a u proteklom razdoblju snažno je pridonio rastu izvoza, detektira studija IRMO-a. Ali i ovaj je sektor suočen s nizom problema jer nakon ulaska u EU, mala i srednja poduzeća u Hrvatskoj i dalje su suočena s nizom problema, od nedovoljno poticajnog poslovnog okruženja do neadekvatnih usluga poslovne podrške, osobito onih s većom dodanom vrijednosti. Hrvatska je na pretposljednjem mjestu u EU po pokazatelju sudjelovanja “odraslih” MSP-ova, tj. onih koji posluju dulje od 42 mjeseca, a udio visokotehnološkog izvoza u ukupnom izvozu Hrvatske značajno ispod prosjeka EU. Osim toga, Hrvatska ima samo oko 38% poduzeća koja bilježe neki oblik inovacijske aktivnosti naspram prosječno 49% u EU.

 

Ubrzana realizacija

Istraživanje stručnjaka u IRMO-u pokazalo je da je prema složenom Indeksu digitalnoga gospodarstva i društva 2017. (Digital Economy and Society Index, DESI 2017), kojim se mjeri digitalni napredak, Hrvatska u 2016. godini zauzela 24. mjesto od 28 zemalja članica EU, “što oslikava nužnost ubrzanja mjera poticanja razvoja informacijske i komunikacijske infrastrukture te uspješnosti njezina korištenja”. Za suvremeno korištenje internetom više nije dovoljan samo osnovni širokopojasni pristup, nego je ključna brzina prijenosa podataka, a Hrvatska i dalje bitno kasni s uvođenjem nove generacije mreža velikih brzina, zbog čega treba provesti Strategije razvoja širokopojasnog pristupa, s posebnim naglaskom na ubrzanju izgradnje infrastrukture komunikacijskih mreža velikih brzina.

sabor3-120614.jpg 

Na području “Energije i energetske učinkovitosti” Hrvatska bilježi visok stupanj ostvarenja ključnih strateških ciljeva iz strategije EU 2020., međutim “u području energetske sigurnosti poseban izazov predstavlja kontinuirano smanjenje domaćih zaliha plina i nafte, ograničeni izvori dobave plina, nedovoljno kvalitetni skladišni kapaciteti u području plina te vrlo nestabilne hidrološke prilike koje znatno utječu na proizvodnju u domaćim hidroelektranama”.

Neka od rješenja su ubrzana realizacija projekata koji pridonose smanjenju energetske ovisnosti, kao i povećanju stupnja diversificiranosti izvora energije. Potrebni su veći napori ključnih dionika u pogledu iskorištavanja sredstava iz Instrumenta za povezivanje Europe za potrebe realizacije ključnih energetskih projekata kao što je LNG terminal na Krku i drugih povezanih projekata, smatraju autori Analize.

U poglavlju “Klimatske promjene” zaključuje se da se Hrvatska nalazi u grupi zemalja za koje se procjenjuje da “imaju visok stupanj osjetljivosti na klimatske promjene, ali i dalje nedostaje sustavan pristup u suočavanju s ovim problemom”. Posebno je zbog klimatskih promjena ranjivo osam “resursnih” sektora - hidrologija, upravljanje vodnim i morskim resursima; poljoprivreda; šumarstvo; ribarstvo; prirodni ekosustavi i bioraznolikost; energetika; turizam; zdravstvo i dva “transverzalna” sektora - prostorno planiranje i upravljanje obalnim područjem te upravljanje rizicima.

Jedna od najtežih situacija vlada u području “Zaštita okoliša”. “Republika Hrvatska i dalje je suočena sa značajnim izazovima u području gospodarenja otpadom te u vodnom sektoru, a pored toga bilježi se i niz poteškoća u određenim segmentima sustava zaštite prirode”, upozorava se u Analizi. Tu su još povećano zaostajanje za EU u pogledu količine otpada po stanovniku koji se odlaže na odlagalištima te u pogledu količine komunalnog otpada koji se kompostira, povećani gubici vode u javnoj vodoopskrbi, i povećano zaostajanje u pogledu pokrivenosti stanovništva uređajima za pročišćavanje otpadnih voda. Ipak ima i pozitivnih promjena kao što je blago smanjenje količine proizvedenog komunalnog otpada kao i povećanje broja saniranih odlagališta otpada.

 

Loša željeznica

I u “Prometnoj infrastrukturi” Hrvatska zaostaje za prosjekom EU, pri čemu se ocjena o razini zaostajanja dodatno pogoršala u razdoblju od 2013. do 2016. A najlošija je situacija u pogledu željezničke infrastrukture koja “nije u stanju ponuditi odgovarajuću razinu usluga kad je u pitanju prijevoz roba i putnika”. Prema podacima izvješća Europske komisije, Transport Scoreboard, s obzirom na stupanj dovršenosti gradnje TEN-T osnovne željezničke mreže, Hrvatska je među najlošijim zemljama u EU, sa samo 5% dovršenosti u 2014. Napokon, Hrvatska i dalje ima visoku smrtnost u prometnim nesrećama u usporedbi s EU i u 2015. bilo je 82 poginulih na milijun stanovnika, u usporedbi s prosjekom EU od 52 poginula.

Zato su određena poboljšanja zabilježena u području “Tržište rada”, iako se Hrvatska u usporedbi s prosjekom EU i dalje nalazi u nepovoljnijem položaju. Stopa nezaposlenosti smanjila se sa 17,4% u 2013. na 13,3% u 2016. godini, što je i dalje iznad prosjeka EU od 8,5%. Negativnosti su smanjenje udjela samozaposlenih osoba u ukupnom broju zaposlenih osoba u odnosu na EU, značajno povećanje udjela zaposlenih na određeno vrijeme u odnosu na EU te značajno povećanje odlazaka kvalificirane radne snage u inozemstvo.

Barem postoje dva pozitivna pokazatelja - smanjenje stope nezaposlenosti i povećanje stope zaposlenosti, kao i povećanje zaposlenosti osoba s invaliditetom.

I “Socijalna uključenost, siromaštvo i zdravstvena skrb” je područje koje ukazuje na vrlo nepovoljnu situaciju u Hrvatskoj, iako ima pozitivnih trendova. Prema podacima Eurostata, 29,1 posto osoba je u 2015. živjelo u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, što je 1,250.000 od ukupno 4,28 milijuna stanovnika i Hrvatska se ovdje nalazi daleko iznad prosjeka EU koji je u 2015. iznosio 23,7%. Romi predstavljaju skupinu stanovništva među najugroženijima po pitanju socijalne isključenosti jer ih 76 posto živi u apsolutnom siromaštvu. Jedan od zaključaka glasi da “u nastojanjima za poboljšanjem položaja Roma velik problem predstavlja nepostojanje etnički disagregiranih statističkih podataka koji bi pružili jasnu sliku trendova vezano za ovu populaciju”.

 

Obrazovni rashodi

Hrvatska i dalje bilježi relativno lošije glavne javno-zdravstvene pokazatelje u usporedbi s prosjekom EU. U 2015. godini, očekivano trajanje života pri rođenju u Hrvatskoj za oba spola iznosilo je 77,5 godina, dok je prosjek na razini EU iznosio 80,6 godina. Isto tako, zaostajanje za prosjekom EU u pogledu stope smrtnosti od najzastupljenijih bolesti u razdoblju od 2010. do 2014. u većini slučajeva se zadržalo na istoj razini, a u nekim se slučajevima čak i značajno pogoršalo.

U području “Obrazovanje” Hrvatska također zaostaje za prosjekom EU bilježeći pritom kontinuiran blagi negativan trend kod većine pokazatelja u razdoblju od 2013. do 2016. godine. Rashodi za obrazovanje u BDP-u smanjili su se sa 4,9% u 2012. na 4,7% u 2015., što je ispod prosjeka EU koji je u 2015. iznosio 4,9 posto, a ovakva razina ulaganja smješta Hrvatsku među posljednjih 10 zemalja članica EU. Druge razloge treba prvenstveno tražiti u neprovođenju strukturnih promjena unutar obrazovnog sustava, kojima bi se povećala kvaliteta ishoda učenja, odnosno ostvario što veći stupanj usklađenosti obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada. IRMO-ova analiza predlaže intenziviranje rada na provedbi Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, a posebno u dijelu koji se odnosi na provedbu kurikularne reforme kao temeljnog okvira za daljnje osuvremenjivanje odgojno-obrazovnih programa osnovnog i srednjoškolskog sustava obrazovanja.

Jakša Puljiz kaže da se ovdje ne radi o političkom stajalištu autora analize: “Ovo je stručna analiza koja je imala za cilj pokazati kako Hrvatska stoji nakon pristupanja u EU u četrnaest tematskih područja. Vjerujem da su svi relevantni dionici u Hrvatskoj složni da provedbu kurikularne reforme treba ubrzati i tako osigurati pretpostavke da smanjimo zaostajanje za EU kad je riječ o kvaliteti obrazovnog sustava”.

Uostalom, problemi su i u sektoru “Javna uprava i pravosuđe”, gdje Hrvatska u razdoblju od 2010. do 2015., kako se navodi, “ukupno gledajući nije napravila gotovo nikakav pomak u odnosu na druge države članice EU u pogledu povećanja učinkovitosti vladavine, regulatorne kvalitete, i vladavine prava, a nakon nekoliko godina blagog rasta u 2015. godini zabilježila je i pad”. Zaključuje se da je ključno za ostvarenje napretka u području javne uprave i pravosuđa “osiguranje političke podrške reformskim procesima, a iako su u prethodnim godinama napravljeni brojni mali koraci cjelovita reforma javne uprave, osim na deklaratornoj razini, u Hrvatskoj sve donedavno nije bila prepoznata kao jedan od političkih prioriteta”.

Sektor “Poljoprivreda” ocijenjen je kao “jedan od najranjivijih gospodarskih sektora u Hrvatskoj, posebice u odnosu na vrlo jaku konkurenciju iz ostalih država članica EU koja snažno djeluje posebno nakon pristupanja Europskoj uniji”. Ipak, određeni pokazatelji daju razloga za optimizam, prije svega oni koji ukazuju na porast izvoza.

U području “Ribarstvo”, Hrvatska se i dalje susreće s nizom izazova u postizanju dugoročno održivog ribarstva, a koje je ugroženo prekomjernim iskorištavanjem ribljeg fonda. Znanstvene procjene govore da su najvažniji vrste gospodarskog ribolova na Jadranu u prelovu te je neophodno poduzeti mjere za smanjenje razine iskorištavanja, u prvom redu razine ribolovne smrtnosti.

Čini se da je najgore u posljednjem području, a to je “Demografija”. Prema osnovnim demografskim pokazateljima iz 2015. godine, Hrvatska je danas među pet demografski najugroženijih zemalja Europske unije. Negativna vanjska migracijska bilanca zadržat će se po procjeni i u sljedećih pet godina na apsolutnoj razini oko 70.000 osoba godišnje, dok će useljavanje ili povratak u Hrvatsku biti na godišnjoj razini od 12 do 13 tisuća osoba. Izrazito negativna demografska kretanja izravno će ugrožavati osnovne sustave u zemlji i ukupni gospodarski razvitak, glasi zaključak.

 

Puno dulji rokovi

Za Jakšu Puljiza rezultati ne predstavljaju iznenađenje, a drži da će se vidljiviji pomaci ostvariti za jedno desetljeće:

“Tek kada dođete u priliku raditi unutar državne administracije postanete svjesni svih slabosti sustava, a njih doista ima jako puno. Međutim, Hrvatska nije po tome nipošto specifična, i druge zemlje članice se bore sa sličnim problemima, a najveći razliku između uspješnijih i manje uspješnih članica u dostizanju zajedničkih europskih ciljeva čini se da stvara upravo razlika u kvaliteti institucija, što potvrđuju i brojna istraživanja. Hrvatska treba težiti da u svakom području pokuša ostvariti priključak barem s prosjekom EU u idućih deset godina. To bi pogotovo trebao biti cilj u onim područjima koja ne podrazumijevaju značajna financijska ulaganja, kao što je kvaliteta rada pravosuđa, poboljšanje kvalitete zakonodavstva ili obrazovnih programa. U područjima koja traže značajna financijska ulaganja poput željezničke infrastrukture bit će potrebni puno dulji rokovi za dostizanje europskih standarda”, smatra Jakša Puljiz.

Kategorije: Hrvaška

KRAJ VELIKE LJUBAVI Jerko i Iva Lerko nisu uspjeli spasiti brak, a navodno je tome kumovala lijepa studentica stomatologije

Ned, 19/11/2017 - 18:43

Da ljubavni plamen između Ive i Jerka Leke, nogometnog trenera i bivšeg nogometnog reprezentativca, samo tinja, postalo je jasno početkom ove godine kad se po zagrebačkim kuloarima počelo šuškati da se par rastaje.

Sada se pak čini da je plamen potpuno dogorio, a navodno je tome kumovala lijepa studentica stomatologije iz Slavonskog Broda.

Bivša manekenka, 28-godišnja Iva Šarić, koja je svojevremeno ostvarila zavidnu karijeru noseći revije po inozemstvu i majka Lekine dvoje djece, petogodišnjeg Carlosa i trogodišnjeg Leona, dugo se trudila spasiti petogodišnji brak kako djeca ne bi patila. Demantirala je prijateljicama glasine o razvodu, govorivši kako ona i Jerko imaju nesuglasice koje će zasigurno riješiti. Htjela je sačuvati obitelj i bila je spremna izgladiti razmirice s bivšim nogometašem zbog sinova. No, prekipjelo joj je, navodno, kada je posumnjala u Lekinu vjernost. Jerko se morao iseliti iz njihova zagrebačkog stana u kojem su živjeli sa sinovima.

Iva i Jerko posljednjih mjeseci teško su nalazili zajednički jezik, a krizu u braku nikada nisu javno komentirali. Jerko je ranije rekao da obiteljske probleme zbog dobrobiti djece nikako ne želi iznositi u javnost.

Iva i Jerko Leko 

Obitelj je bila važnija od bilo kakvih sumnji, pa su se Iva i Jerko pokušavali pomiriti nakon nekoliko mjeseci razdvojenog života, za vrijeme kojih je Jerko redovito viđao sinove. Iza njih su godine poznanstva i velika romansa, stoga su odlučili spasiti brak ako je još štogod ostalo od velike ljubavi na prvi pogled koja seže u 2008. godinu, otkada su Iva i Jerko u vezi.

No, čini se da su problemi bili preveliki. Početkom studenog Leko je sam otputovao u Dubai kako bi posjetio svoju sestru Jelenu, koja ondje živi već dvije godine. To je bio i novi povod.

Jerko i Jelena Leko 

“Malo odmora prije zime... Poziv seke se ne odbija”, napisao je 36-godišnji Jerko uz svoju fotografiju s plaže koju je objavio na Instagramu. I po povratku u Hrvatsku nastavio se zabavljati izvan kruga obitelji. U posljednje vrijeme, kako navode portali, najdraže mu je društvo 22-godišnje Glorije Vlajnić, atraktivne studentice i strastvene ljubiteljice sporta koja na zagrebačkom Stomatološkom fakultetu voli zaigrati odbojku s kolegama

Jerko Leko sa sinovima 

Kategorije: Hrvaška

Kombiniranjem posuđa do atraktivnog stola

Ned, 19/11/2017 - 18:30

Nitko nema vremena za savršeno posložene stolove s besprijekornim porculanskim servisima, a uzmemo li u obzir da se život događa, tanjuri i čaše slučajno razbijaju, pribor za jelo gubi u selidbama i slično, sasvim je razumljivo da ćete za svoje veselo okupljanje kombinirati različite stilove tanjura, zdjelica i čaša kako biste ugostili svoje prijatelje i članove obitelji! Kako bi vaš stol izgledao atraktivno, zabavno i zanimljivo bez ustručavanja i uz pomoć nekoliko jednostavnih pravila spojite naizgled nespojivo!

16117-mix and match 13.jpg
16117-mix and match 2.jpg
16117-mix and match 7.jpg

Definirajte paletu boja

Odaberite dvije ili tri boje koje će vam biti misao vodilja prilikom uređenja stola, a kada nabavljate nove komade za svoju kolekciju imajte to na umu jer ćete ih kasnije puno lakše kombinirati s ostalim stvarima koje već posjedujete. Počnite svoje kombiniranje s osnovnim komadom jednostavnog uzorka ili pak nenametljivog dizajna, a potom nadograđujte s različitim vrstama dekorativnih detalja, uzorcima, teksturama i oblicima kako biste iznenadili i oduševili svoje goste.

16117-mix and match 4.jpg
16117-mix and match 3.jpg

Unesite malo boje s manjim tanjurićima ili zdjelicama

Manji komadi najčešće su puno jeftiniji od velikih i možete se uvijek dobro zabaviti dok birate šarolike primjerke koji će unositi vedrinu u vašu kompoziciju, neovisno o osnovnoj paleti koju ste odabrali za svoj stol.

16117-mix and match 9.jpg
16117-mix and match 11.jpg

Pomiješajte bez ustručavanja metale

Promatrajte pribor za jelo poput nakita i isti princip kombiniranja primijenite na žlice, vilice i noževe! Naizmjence koristite sjajni pribor i onaj s mat površinama, a zanimljivost na vaš stol unijet će i razlika u obliku i veličini pojedinačnih komada.

16117-mix and match 14.jpg
16117-mix and match 12.jpg

Ispričajte priču pomoću posuđa

Pristupite nabavci posuđa kao potrazi za blagom i birajte komade s pričom koja će zaintrigirati vaše goste. Bakini stari tanjuri, primjerci s putovanja, zdjelice koje ste pronašli na buvljaku i slično unijet će novu dimenziju na vaš stol i postati odlična tema za razgovor, a pomoći će vam odrediti atmosferu u vašem domu.

16117-mix and match 18.jpg
16117-mix and match 6.jpg

Zadržite neku konstantu

Kada se na vašem stolu nalazi puno raznolikih detalja, korisno je imati jedan element koji se ponavlja za svakim mjestom kako biste vizualno objedinili prizor. To mogu biti usklađene čaše, ubrusi ili pak način na koji ih slažete i ukrašavate! Cvijeće, podmetači, nadstolnjak i slični elementi stvorit će koheziju u ovom organiziranom kaosu.

16117-mix and match 8.jpg
16117-mix and match 5.jpg

Poigrajte se uzorcima i teksturama

Teksture i uzorci mogu doista zadiviti i učiniti vaš stol predivnim i dinamičnim prizorom pa se obavezno poigrajte! Obične bijele tanjure možete i sami ukrasiti, a ako nemate upečatljive komade uvijek se možete poslužiti ubrusima s veselim, modernim, geometrijskim ili razigranim uzorcima. Kombinirajte drvene podmetače ili tanjure s keramikom u boji, mramorne daskice s prozirnim staklom i dajte mašti na volju.

16117-mix and match 17.jpg
16117-mix and match 15.png

Unesite svježinu na svoj stol biljkama i cvijećem

Nemojte zaboraviti svoj stol ukrasiti biljkama, svježim cvijećem, grančicama i sličnim detaljima iz prirode. Ljetno cvijeće, jesensko raznobojno lišće, zimske voćke i proljetne mladice unijeti će dašak prirodne ljepote na vaš stol.

16117-mix and match.jpg
16117-mix and match 16.jpg 

Izvor: Swoon Worthy

Naslovna fotografija: Pinterest

Kategorije: Hrvaška

FOTO: ČAROBAN ZALAZAK SUNCA U DUGOM RATU ISPRATIO RIBARE U LOV Uživajte u jedinstvenim prizorima u našoj galeriji

Ned, 19/11/2017 - 18:28

Slab vjetar i temperature od oko 12 stupnjeva Celzijevih na jugu Dalmacije izmamili su u lov ribare koji su odlučili iskoristiti lijepo vrijeme i mirno more.

Fotoreporter Cropixa Ante Čizmić ovjekovječio je kamerom čarobne trenutke u predvečerje u Dugom Ratu. Sunce je zalazeći obojalo prizor u zlatnu boju, a osim malih brodica nije nedostajalo ni galebova koji su se odmah skupili oko potencijalne besplatne večere.

Uživajte u jedinstvenim prizorima u našoj galeriji:

Čaroban zalazak sunca u Dugom ratu ispratio ribare 

Kategorije: Hrvaška

FOTO: ČAROBAN ZALAZAK SUNCA U DUGOM RATU ISPRATIO RIBARE U LOV U predvečerje su odlučili iskoristiti lijepo vrijeme i mirno more

Ned, 19/11/2017 - 18:28

Slab vjetar i temperature od oko 12 stupnjeva Celzijevih na jugu Dalmacije izmamili su u lov ribare koji su odlučili iskoristiti lijepo vrijeme i mirno more.

Fotoreporter Hanza Medije Ante Čizmić ovjekovječio je kamerom čarobne trenutke u predvečerje u Dugom Ratu. Sunce je zalazeći obojalo prizor u zlatnu boju, a osim malih brodica nije nedostajalo ni galebova koji su se odmah skupili oko potencijalne besplatne večere.

Uživajte u jedinstvenim prizorima u našoj galeriji:

Čaroban zalazak sunca u Dugom ratu ispratio ribare 

Kategorije: Hrvaška

FOTO: PRVE OVOGODIŠNJE ZIMSKE RADOSTI NA SLJEMENU 'Čim je snijeg počeo padati, počeli su nam i preko tjedna dolaziti izletnici'

Ned, 19/11/2017 - 18:28

Snijeg koji je zabijelio Medvednicu na Sljeme je proteklih dana privukao najviše obitelji s malom djecom. Tako je bilo i danas - mališanima nije smetalo što snijega nema baš previše, nego su se s radošću bacili na sanjke, kojima su se spuštali niz Činovničku livadu. Drugi su se pak grudali, dok su neki žalosno roditelje pitali zašto ne mogu raditi snjegovića. Uživanje u snijegu dodatno je uljepšalo sunce, tako da je boravak na otvorenom bio ugodan.

- Na internetu smo vidjeli da ima snijega, pa smo došli. Plan je bio da se grudamo dok nam ne postane hladno, a onda ćemo jesti. Nedjelja je idealan dan da ga provedemo zajedno, na otvorenom. Djeca su jedva čekala da dođemo jer obožavaju snijeg. Dobro, Pavao i Sofia ga obožavaju, oni su ga već vidjeli, a Mariji, koja je stara samo godinu i pol, ovo je prvi izlazak na snijeg i ne sviđa joj je baš previše - kažu nam uglas članovi obitelji Mišin, čija se najmlađa članica doista mršti gledajući snijeg ispod svojih nogu.

Za vrijeme našeg boravka na Sljemenu, deseci mališana uživali su u snježnim radostima pod budnim okom svojih roditelja. Nije bila gužva, no svi s kojima smo razgovarali rekli su nam da su odabrali današnji dan za izlet upravo zbog snijega, kojeg u gradu nema. Premda nije bila neka navala, kažu nam ugostitelji, ipak je snijeg povećao broj gostiju.

- Vikendi su uvijek isti, tako da je današnji dan uobičajeno dobar, no čim je snijeg počeo padati, počeli su nam i preko tjedna dolaziti izletnici. Očekujemo da će se broj gostiju povećati s novim padalinama, naravno - kaže nam Darko Sobota iz "Vidikovca Sljeme".

U galeriji pogledajte prve ovogodišnje zimske radosti na Sljemenu!

Prve zimske radosti na Sljemenu 

Kategorije: Hrvaška

EUROPSKA DRŽAVA POMIČE GRANICE Nekažnjivi spolni odnosi već s djecom od 13 godina? Evo kakva je situacija u Hrvatskoj

Ned, 19/11/2017 - 18:02

Odluka francuskog suda u rujnu ove godine kojom je 30-godišnjak oslobođen optužbe za silovanje 11-godišnje djevojčice, izazvala je burne reakcije javnosti, a odvela je državu i zakonodavstvo u posve suprotnom smjeru od očekivanog. Unatoč brojnim negativnim reakcijama, ne samo javnosti već i stručnjaka, Francuska razmatra promjenu zakona koji određuje dobnu granicu pristanka na spolni odnos. Nova dobna granica bila bi 13 godina.

Dosad su prema francuskom zakonu tužitelji morali dokazivati da spolni odnos nije bio dogovoran premda je granica pristanka 15 godina. Sud je ipak mogao na temelju dokaza donijeti odluku u korist tuženog kao što se dogodilo u rujnu. Francuski su tužitelji presudili da je 11-godišnjakinja svjesno pristala na spolni odnos jer nisu mogli pronaći dokaze da je bilo ‘nasilja, prisile, prijetnje ili iznenađenja’.

Francusko Ministarstvo pravosuđa razmatra prijedlog da se zakonska dobna granica za dozvoljene spolne odnose spusti sa sadašnjih 15 na samo 13 godina, što bi u ovom trenutku bilo najniže u EU-u, piše Novi list. Svi slučajevi u koji su upletene mlađe osobe od 15 godina bilo bi automatski promatrano kao silovanje.

Razlike u Europi

U Hrvatskoj je dobna granica za pristanak na spolni odnos 15 godina (do 2013. bila je 14 godina). Kazna za nedozvoljeni sponi odnos je od jedne do deset godina zatvora. No dok se očito smatra da je sa 15 godina dijete dovoljno zrelo da bude u vezi koja uključuje i spolno općenje sa 35-godišnjim partnerom ili partnericom, istovremeno, da bi ušli i u brak, to dijete po zakonu mora imati najmanje 16 godina. Kontradiktorna je i odredba da dijete mlađe od 16 godina ne smije biti zateknuto izvan kuće između 23 i 5 sati bez pratnje odrasle osobe.

Dobna granica od 15 godina u Hrvatskoj podudara se s većinom europskih država, no ima i onih s nišim ili višim granicama. Tako je primjerice u Finskoj, Armeniji i Belgiji granica 16, u Irskoj i na Cipru 17, a u Turskoj, na Malti i u Vatikanu 18 godina. U nama susjednim zemljama, Slovenci imaju granicu od 15 godina, Srbi i Bosanci od 14, koliko i Talijani. U većini država pa tako i u Hrvatskoj, spolni odnos s mlađima od zacrtanih granica nije kažnjiv ako razlika među partnerima nije veća od nekoliko godina, u Hrvatskoj je riječ o tri godine.

Emocionalna zrelost

No, stručnjaci upozoravaju da neovisno o tome što djeca danas dolaze lakše i brže do informacija, njihovo emocionalno sazrijevanje ne odvija se ništa brže od onog njihovih roditelja ili baka i djedova.

‘Ma koliko zrelo i kvalitetno odgajani, do 13. godine, kako sad predlaže Francuska, nismo dovoljno emocionalno zreli za seksualni život. Zakon je propisao dobne granice, ali ne kaže kako se nositi s posljedicama nepromišljenih seksualnih odnosa. Što znamo o sebi i o drugima i s 14, 15 godina? Koliko smo svjesni posljedica svojih izbora? Koliko znamo o seksualnosti muškaraca i seksualnosti žena? Nedovoljno. Djevojčice ulaze u seksualne odnose zbog različitih razloga, primjerice jer se boje da će ih dečko u kojeg su zaljubljene ostaviti; da će ih društvo ismijavati jer još nisu imale seksualni odnos; jer se nadaju da će ih dečko tako više voljeti; jer misle da je to 'fora'; jer vjeruju da će uživati u seksu; jer svi, na kraju krajeva, o tome pričaju’, rekla je za Novi list Nataša Barolin Belić, seksualna terapeutkinja i savjetnica za partnerske/bračne odnose, dodajući kako niti jedan od navedenih razloga nije dovoljno zreo niti pravi razlog da se uđe u seksualni odnos.

Kaže da mnogi mladi ljudi u seksualne odnose ulaze samo iz želje da što prije postanu odrasli ili da budu ‘cool’, a zapravo su posve nepripremljeni i nezreli.

‘Svakako treba progovoriti i o nepostojanju seksualnog odgoja u školama, kroz koji bi mladi ljudi mogli čuti, naučiti i imati prilike pitati ono što ih zanima o seksualnosti i opasnostima koje seksualni život nosi sa sobom. Dok god se ne uvede kvalitetan program seksualnog odgoja, mladi će svoju radoznalost zadovoljavati na neadekvatan način, izvan edukacijskih prostora, i tako biti i laki plijen onima koji im ne žele dobro, već gledaju kako utažiti svoju pohotu na njima’, zaključuje terapeutkinja.

Finska, koja ima najnižu stopu spolnih bolesti i maloljetničkih trudnoća u Europi, od polovine prošlog stoljeća u svim svojim školama ima uveden i spolni odgoj. Prema njihovim anketama djevojke ulaze rano u spolne odnose, već sa 15, dok su djevojke u Hrvatskoj nešto suzdržanije prema istraživanjima i u seksualne se kontakte upuštaju od 16. Ili 17. godine.

Kategorije: Hrvaška

VREMEPLOV: VOLKSWAGEN SCIROCCO Bio je sportskiji Golf Jedinica koju i danas pamte generacije vozača

Ned, 19/11/2017 - 17:47

Mlađe generacije danas će si to teško moći i zamisliti, no početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća koncern Volkswagen bio je na doslovno na rubu propasti, sa zastarjelom gamom i sve slabijom prodajom Bube i njenih derivata. Štoviše, bio je u tako lošem stanju da su mnogi smatrali čak i da neće preživjeti desetljeće. No, tad su, usred jedne od najvećih kriza u povijesti svjetske autoindustrije, izazvane naftnom krizom, novi vjetar u leđa tvrtki dali modeli nazvani po vjetrovima i morskim strujama koji će iz temelja promijeniti imidž tvrtke i postaviti temelje njezine današnje tržišne dominacije. Riječ je, dakako, o neuništivim modelima Golf, Passat i Polo, ali i ovih dana već po drugi put, a sad vjerojatno i zauvijek umirovljenom Sciroccu, imenovanom po toplom mediteranskom vjetru koji se i u nas isto tako zove - široko (ili širok, šilok), premda ga zapravo puno češće zovemo jugo.

VREMEPLOV: VW SCIROCCO Bio je sportskiji Golf Jedinica koju i danas pamte generacije vozača 

Foto: VW, Getty

A ako je vjerovati zgodnoj legendi, Scirocco zapravo uopće nije postojao u Volkswagenovim planovima, bar ne sve dok talijanski maestro Giorgetto Giugiaro nije radeći na potencijalnom nasljedniku legendarne Bube uočio priliku za izradu coupé varijante koja će zamijeniti ne manje kultni Karmann Ghia 2+2 coupé. Po toj priči Giugiaro je iznenadio šefove Volkswagena već gotovim konceptom coupéa, kojeg su oni potom objeručke prihvatili, te prvotno ime Scirocco dali Golfu, dok se novi coupé trebao zvati Scirocco Coupé.

4c648f62da2d0787625d31433d6b1f24--vw-scirocco-car-and-driver.jpg 

No, nasljednik Ghije ubrzo je ipak dobio vlastito ime, a zanimljivo je i da je, baš kao i prethodnik, bio sklapan isključivo u Karmannovom pogonu u Osnabrücku. No, premda je u njemu Golfova mehanika bila prilagođena za sportsku vožnju u ulaznoj verziji dobio je tek skromni 1,1-litarski motor koji je razvijao 50 KS. No, jači modeli (s motorima 1.3, 1.5, 1.6 i 1.7 (u SAD i 1.8) ipak su bili iznenađujuće blizu konkurenciji utjelovljenoj u Fordu Capri i Opelu Manta.

DB2007AU00444_MEDIUM.JPG.jpg 

Pa je i premda ne baš cjenovno najpovoljniji u klasi zabilježio i dobar tržišni uspjeh. No, ubrzo mu je najveći problem postala neočekivana i ne baš posve planirana konkurencija iz vlastite kuće - za manji novac dostupni kvalitetniji i brži Golf GTI, koji se, premda je prvotno trebao biti proizveden u maloj ograničenoj seriji, brzo prometnuo u veliku svjetsku uspješnicu. No, Scirocco je ipak do kraja proizvodnje u svoje dvije generacije (druga je smijenila prvu u travnju 1981.) nabrojao lijepih 795.650 sklopljenih primjeraka, dok je 1988. godine predstavljeni model Corrado, na čiji je račun Scirocco 1992. i umirovljen, potrajao tek tri godine duže, prodavši u osam godina postojanja manje od sto tisuća primjeraka. No, punih šesnaest godina nakon prvog umirovljenja Scirocco je ipak uskrsnuo. Ponovno, dakako, kreiran na platformi Golfa, ovog puta njegove pete generacije. Nažalost, bio je manje žestok no što se to po konceptu IROC dalo naslutiti, kao da ga je na putu do serijskog izdanja u skladu s imenom gadno opalila južina pa je na cestu stizao tek s benzinskim motorima 1.4 i 2.0 sa 122, 160 i 200 KS (tek kasnije i sa 265 KS te 296 KS u R izvedbi), pa čak i s dizelašima (2.0 sa 140 i 170, a potkraj i 177 KS).

giorgettogiugiaro.jpg 

A publika je očekivala nešto poput Audija TT RS s VW značkom... Tu negdje vjerojatno se krije i stvarni razlog zašto je moćni koncern Volkswagen, u doba kad još jako pati od posljedica skandala Dieselgate, umjesto da mu podari ne tako davno najavljivanu četvrtu generaciju, Sciroccu ovih dana ipak odlučio dodijeliti tužni kraj i zauvijek ga poslati u ropotarnicu povijesti. Jer unatoč svim uspjesima kroz pune 44 godine svoje povijesti, pa čak i pokojim sportskim, na koncu ipak možemo jasno reći da Scirocco jednostavno nikad nije u potpunosti ispunio ono što se od njega zapravo očekivalo...

DB2007AU00357_MEDIUM.JPG.jpg 

Ukratko

Prvom izdanju Scirocca nisu bili strani ni sportski uspjesi - nabrijana trkaća verzija sa 170 KS je 1976. među ostalima osvojila i Trans Am prvenstvo kategorije 1 (klase u kojoj se natječu auti s motorima zapremnine do dvije litre). Scirocco je napravljen na osnovi Golfa, kao njegova ušminkanija te niža, agresivnija i sportskija izvedba, a zanimljivo je i da je javnosti predstavljen čak pola godine prije njega

Premda je ukinut, Scirocco bio projekt odrađen gotovo bez mane, što bi doktori rekli - operacija uspjela, pacijent umro, odnosno da nije ukinut zbog nekvalitete pokazuje i podatak da je izvedba 16V iz 1986. do stotke stizala za samo 8,1 sekundu, brže i od Porschea 944. Stari Scirocco dizajnirao je Giorgetto Giugiaro, posve u duhu vremena, dok su bitno zaobljeniji novi, također u "talijanskom stilu" oblikovali Walter de Silva i Marc Lichte

DB2007AU00350_MEDIUM.JPG.jpg 

Novi Scirocco nastao je iz koncepta IROC kojeg je Wolfgang Bernhard naveliko promovirao u SAD, no Martin Winterkorn odlučio ga je tamo ipak ne prodavati. Scirocco je u zadnjoj generaciji sklapan u portugalskoj Pameli i u samo dvije godine probio granicu od 100.000 primjeraka, a 2013. je, ako se uračunaju i 795.650 primjeraka prve i druge generacije, nabrojao milijun sklopljenih primjeraka te do zaključenja proizvodnje stigao do sveukupno više od 1,1 milijuna...

Ključne godine

1973.

Prvo izdanje Scirocca, sklopljeno na bazi prve generacije Golfa, lansirano je kao globalni model i to usred naftne krize samo s benzinskim motorima (snage od 50 do 110 KS), a u devet godina proizvodnje sklopljeno je 504.153 primjeraka.

1981.

Drugu generaciju Scirocca obilježili su agresivniji dizajn, jači motori (1.3 do 1.8, sa 60 do 139 KS), bogatija oprema i više izvedbi, no tržišno je slabije prošla od prve, do kraja proizvodnje nabrojavši točno 291.497 primjeraka.

2008.

Točno 35 godine nakon premijere originalnog modela, 27 godina nakon prezentacije druge generacije i 16 po gašenju njezine proizvodnje, VW je ponovo prikazao svoje viđenje pristupačnog sportskog modela stvorenog na bazi svemoćnog Golfa...

2017.

Treću generaciju Scirocca magazin Top Gear odmah je 2008. proglasio autom godine, no ni to, kao ni facelift iz 2014. mu nije pomoglo da potraje duže od ovog listopada, kad je VW i službeno objavio da za njega više ne prima narudžbe...

Kategorije: Hrvaška

PAPA FRANJO 'Prečesto se zadovoljavamo time što nismo učinili ništa pogrešno. Pa smo zadovoljni samima sobom. Ali to nije dovoljno'

Ned, 19/11/2017 - 17:27

Pomaganje siromašnima kršćanima je putovnica za raj, kazao je u nedjelju papa Franjo, predvodeći misu za tisuće siromašnih u bazilici svetog Petra.

 

Franjo je u nedjelju obilježio katolički Svjetski dan siromašnih, zajedno sa sedam tisuća siromaha iz cijele Europe. Njih su u Vatikan dovele katoličke humanitarne udruge.

 

"Siromašni su oni koji nam otvaraju nebeska vrata, oni su naša putovnica za raj. Naša je evanđeoska dužnost brinuti za njih", kazao je Papa u homiliji.

 

"Tužno je kad kršćani samo slijede Božje zapovijedi i ne uključuju se aktivno u humanitarni rad. Prečesto se zadovoljavamo time što nismo učinili ništa pogrešno. Pa smo zadovoljni samima sobom. Ali nije dovoljno samo ne činiti ništa pogrešno", rekao je Papa.

 

Oko 1.500 siromaha je nakon mise pozvano na ručak s Papom. Na jelovniku je bila tjestenina, teletina i tiramisu. Ostalima su volonteri podijelili ručak na nekoliko lokacija u Rimu.

 

Franjo, koji sebe naziva "svećenikom ulice", rekao je nekoliko dana nakon izbora 2013. da želi voditi "siromašnu crkvu, za siromašne".

Kategorije: Hrvaška

VRIJEDNA OBLJETNICA Hrvatsko-švedski zlatni pir obitelji Ris i Volvo

Ned, 19/11/2017 - 17:26

volvo_ris5-141117.jpg 

Moto-Ris je dobro poznato ime svim ljubiteljima Volvo automobila. Nekad skromna zagrebačka automehaničarska radionica, a danas jedan od najmodernijih ovlaštenih prodajno-servisnih centara ugledne švedske marke, nezaobilazna je adresa za kupnju i održavanje Volvo modela, ali i rijedak primjer dugovječnosti i u europskim okvirima auto industrije.

RIS004-1.jpg 

Ovih dana slavi naime, 80 godina postojanja! Još davne 1937. Ivan Ris je u zagrebačkoj Kranjčevićevoj ulici otvorio malu radionicu za opći popravak i održavanje auta, a trud i znanje nisu ostali nezamijećeni i 1967. stiže i ugledan status ovlaštenog servisa za - Volvo. Bio je to iskorak u ozbiljniji business, kojeg je tada već bio vodio Ivanov sin Branko.

RIS002-1.jpg 

Štoviše, od 1992. kreće i službena prodaja modela Volvo, kao potvrda kvalitetnog i kompletnog pristupa poslu. Selidba na sadašnju lokaciju u moderno opremljen prodajno-servisni centar u Oreškovićevoj ulici u Novom Zagrebu slijedi 2006., a tvrtku danas uspješno vodi Bruno Ris, unuk osnivatelja tvrtke, djeda Ivana. Štoviše, u posao ulazi i sin Krešimir, sada već četvrta generacija poduzetne obitelji Ris.

volvo_ris1-141117.jpg 

Kategorije: Hrvaška

NAKON PET GODINA ŠUTNJE NAJBOGATIJI HRVATSKI POLICAJAC ODGOVARA KRITIČARIMA Bogat sam ne zato što imam 12 kuća, nego zato što imam prekrasnu obitelj

Ned, 19/11/2017 - 17:14

Netom izabrani načelnik PU karlovačke Josip Ćelić (44) ima filmski životopis. Rođen je u njemačkom Albstadtu, a već 1991. godine priključio se obrani Republike Hrvatske kao specijalac ATJ Lučko. Ubrzo je tamo postao vođa specijalističke grupe, onda instruktor za specijalističku obuku, pa pomoćnik zapovjednika, na kraju i zapovjednik ovih elitnih specijalaca. Usput je diplomirao kriminalistiku, poslije toga postao je i magistar inženjer prometa. Ima vozačke dozvole za upravljanje svime što se vozi na kotačima.

Aktivno se bavio džudom, tae kwon doom, karateom, džiju džitsuom te je u tim sportovima stekao učeničke, odnosno majstorske razine, a na natjecanjima je osvajao odličja. Bavio se streljaštvom u sedam disciplina, pa je postao višestruki prvak države, postavivši jedan i izjednačivši dva hrvatska rekorda, na kraju je postao i svjetski policijski prvak u tom sportu te dvostruki u ekipnoj konkurenciji. Uza sve to, aktivno se bavio glazbom, svirajući gitaru. Bio je i zapovjednik Mobilne jedinice prometne policije “Kobri”. Sudjelovao je u traganju za pomahnitalim generalom Ivanom Koradeom, a u Haagu je svjedočio zbog slučaja Grubori. Za razne zasluge tijekom Domovinskog rata odlikovana je devet puta.

Ni o čemu ovome nije se, međutim, toliko pisalo koliko o njegovom bogatstvu, a cijela priča započela je slučajem kupnje šesterokatnice s bazenom i pogledom na more u Lokvi Rogoznici, koju je prije deset godina, pisali su mediji, platio 18.000 eura. Još, doduše, treba isplatiti i porezni dug tadašnjeg vlasnika, poduzeća Flava Linea.

Nakon pet godina šutnje, dobio je dozvolu svojih šefova za javni istup, a mi smo ga iskoristili da se dotaknemo svih tema koje su se otvorile nakon prvih objava o njegovu bogatstvu. Prenosimo ga u intervjuu koji je odobrenje u uredima Ravnateljstva policije čekao više od mjesec dana.

Jeste li vi najbogatiji hrvatski policajac?

- Ne znam je li tko proveo bilo kakvo istraživanje na tu temu i došao do tog zaključka. Mogu reći da sam prilično bogat, jer imam prekrasnu obitelj, puno dobrih i iskrenih prijatelja, radim posao koji volim, i to me čini sretnim i bogatim čovjekom.

Mislite li da su vas takvi medijski naslovi koštali načelničkog mandata 2012.-2017.?

- Ne bih puno govorio o onome što je prošlo, sretan sam zbog toga što danas imam priliku unaprijediti posao i pokazati koliko mogu i znam.

Ustvrdili ste da je takva medijska kampanja pokrenuta namjerno da vas se diskreditira. Kome ste smetali?

- Činjenica je da je prvi članak o meni izišao 22. kolovoza 2012. Dan poslije imao sam intervju za natječaj za radno mjesto. Odmah nakon njega zaredali su članci u nekoliko dnevnih novina i pisalo se o velikoj imovini koja će biti pod istragom MUP-a. Tada nisam izabran za mjesto načelnika PU karlovačke, i nakon toga prestaje pisanje medija o istrazi moje imovine i rezultatima istrage. Kao policijskom službeniku, ograničeno mi je istupanje u javnosti, a rezultati nalaza unutarnje kontrole, koji su završili do listopada 2012. godine, nikada nisu prezentirani javnosti, a novinari o njima nikada nisu izvijestili. Ne želim vjerovati da, ako ste poslu predani, potpuno rasterećeni i radite profesionalno, onda smetate svima kojima to ne odgovara.

Rekli ste da je kampanja tada zapravo krenula iz policije, od vaših suradnika?

- Nisam to rekao, kampanju je javno pokrenuo jedan novinar. Uz njega su javno istupili i sugovornici, od kojih niti jedan ne radi u policiji, a najmanje moji suradnici. Tko je stajao iza njega, meni nije poznato.

“Zamjerili” ste novinarima jer su napisali da imate sedam kuća, a imate 12. Za koje ne znamo?

- Kad je riječ o mojim nekretninama, ništa nije prikriveno velom tajnosti. Svi podaci su javno dostupni.

Koliko ukupno vrijede vaše nekretnine?

- Teško pitanje, za hrvatske prilike i običnog čovjeka, zasigurno se radi o velikom iznosu. No, za to što danas moja obitelj posjeduje, najvećim dijelom mogu zahvaliti nasljeđu koje ću brižno čuvati i prenijeti na svoju djecu.

Jeste li ih naslijedili ili ste naslijedili novac, pa ih kupili? I što će vam toliko? Koristite li ih sve?

- Jedino sam kupio kuću u Lokvi Rogoznici. Kuću u Zagrebu i kuću u Karlovcu sam sagradio sa svojom suprugom. Naravno, uz pomoć moje obitelji, jer ja to od svoje plaće ne bih mogao. Kada je otac vidio da se novac ulaže u nešto što nam je tada bilo potrebno i korisno, nisam imao problema hoću li imati dovoljno ili ne.

Da, veći dio nekretnina koje nam ne donose zaradu odlučio sam prodati, i zaista mi je nepotrebno, ali nisam bio u poziciji birati jer sam to naslijedio, a sve zahvaljujući muci i trudu mojih roditelja. Moj otac je na težak način zaradio mnogo novca za hrvatske prilike. Izgubio je i ostavio svoje zdravlje u Njemačkoj, i ovo je rezultat njegove muke i dugogodišnjeg rada.

Naravno da ne koristim sve.

Što vam je sve otac ostavio u naslijeđe?

- Sve što je stekao, ostavio je meni.

Koliko dugo se bavio prijevozništvom i koliko je najviše imao autobusa u jednom trenutku?

- Otac je krajem 60-tih otišao u Njemačku i radio je nekoliko poslova. Nakon određenog se vremena osamostalio i otvorio tvrtku Omnibusverkehr Celic. Vozio je turizam i međunarodni prijevoz, ovisno o potrebi je mijenjao količinu autobusa. Kao dijete, sjećam se da ih je ispred kuće bilo 10-12. Osim te tvrtke, otvorio je i tvrtku u Đakovu Ćelić Turs, i ona je imala, prema potrebi, 5-6 autobusa. Preko 40 godina bavio se prijevozom putnika. To je tada bio vrlo unosan posao.

Jeste li se i vi bavili tim poslom, s obzirom na to da ste bili osnivač prijevozničkog poduzeća Ćelić tours iz Đakova, koje je ugašeno 2008. godine?

- Njemački prijevoznik je morao imati paritet u Hrvatskoj za međunarodni prijevoz putnika da sve bude u skladu sa zakonom. Zato smo i otvorili tvrtku u Hrvatskoj u kojoj sam bio vlasnik, ali nisam radio, jer to po zakonu nisam smio. Policijski službenik može biti vlasnik i osnivač, ali ne i odgovorna osoba koja ima ovlast zastupanja u trgovačkom društvu i zaposlenik te za to primati plaću.

Koliko ste na kraju platili šesterokatnicu u Lokvi Rogoznici? Je li moguće da ste je platili 18.000 eura, odnosno je li točno da preostali iznos koji se odnosi na porezni dug Flava Linee od 1,3 milijuna kuna niste platili?

- Kupnja nekretnina koštala me daleko više od onog iznosa koji se navodio u medijima. Točno je da još nisam platio dug Flava Linee. Podnio sam zahtjev Poreznoj upravi da ga platim, i to je bilo prije spora s Jozefom Sternom te mi je onemogućeno plaćanje duga koji sam ugovorom preuzeo. Porezni dug je uvećan i za iznos kamata. Bio bih najsretniji kada bih u najkraćem mogućem roku dobio priliku platiti dug za Flava Lineu, koji sam na temelju kupoprodajnog ugovora i preuzeo. Procjenjujem da će to u konačnici iznositi oko 3,5 milijuna kuna. Plaćanje navedenog duga niti u jednom trenutku nije ovisilo o meni.

Usprkos tome, u Karlovcu ste živjeli kao podstanar. I to u stanu Marka Vukovića, u vrijeme dok je bio osumnjičenik kojega ste istraživali u aferi Daimler? Je li to točno, te ako jest, kako je došlo do toga, odnosno jeste li tada bili u sukobu interesa?

- Istina je da sam bio podstanar, samo zato što sam tada sa suprugom gradio kuću u kojoj danas živimo, ali ne kod osobe koju spominjete. Supruga je tražila stan za najam i odabrala stan koji je za nas bio adekvatan. S vlasnikom je supruga sklopila ugovor i uredno plaćala najam i sve ostale troškove. U to vrijeme bio sam načelnik PU karlovačke, i niti u jednom trenutku PU karlovačka nije provodila kriminalističko istraživanje nad vlasnikom stana u kojem sam živio kao podstanar. Onog trenutka kada su mediji javno pisali o tome, upoznao sam svoje nadređene s time gdje živim i pitao trebam li bilo što poduzeti u smislu preseljenja. Moji nadređeni obrazložili su da nema nikakvog sukoba interesa u tom pogledu.

Gdje sada živite?

- U Karlovcu, u svojoj obiteljskoj kući, točnije kući moje supruge. Ipak sam se ja udao u Karlovac.

Kažete da niste imali utjecaja na izbor načelnika policijskih postaja; znači li to da niste utjecali na imenovanje svojeg šogora za načelnika PP Karlovac?

- Apsolutno nisam imao nikakva utjecaja na imenovanja. Procedura je bila jednaka za sve. Darko Željković, prema mišljenju povjerenstva i rezultatima testiranja, bio je najbolji kandidat i ponosan sam na njega.

Istog ste čovjeka prethodno osobno imenovali pomoćnikom načelnika za krim PP Karlovac, to je bila vaša odluka?

- Za mjesto pomoćnika načelnika za kriminalističku policiju Darka Željkovića predložio je njegov tadašnji rukovoditelj, načelnik postaje g. Damir Brcković. To je bila isključivo njegova odluka, koja se kasnije pokazala vrlo dobrom jer je postaja imala odlične rezultate, vrijedne ljude koji su se posvetili poslu i za svoj rad su bili nagrađivani od neposrednih rukovoditelja, načelnika policijske uprave i Ravnateljstva policije.

Po čemu je on bolji od drugih, prema vašem mišljenju?

- Po rezultatima rada. Evidentno je da je vrlo motiviran, discipliniran i u natjecateljskom duhu želi biti najbolji. Osim uvjeta koje ispunjava za to rado mjesto, ima i dodatnih sposobnosti. Svestrani je sportaš, majstor borilačkih vještina, bivši juniorski i seniorski član hrvatske tae kwon do reprezentacije, član reprezentacije MUP-a, osvajač europskih i svjetskih odličja. Govori strane jezike, ispred MUP-a je sudjelovao u mirovnoj misiji Europske unije i dobio odlikovanje za svoj rad. Zapravo je njemu puno teže jer ima dodatno opterećenje upravo zbog mene. Na kolegiju načelnika postaje svima sam jasno rekao da su, kao i ja, dobili mandat od 5 godina, a možda i kraće. Iskreno rečeno, njemu neće niti malo biti lako jer želimo i očekujemo puni angažman cijelog operativnog sastava. Policijska postaja Karlovac ima najveću problematiku u policijskoj upravi. Ako on, kao najodgovorniji u postaji, neće imati dobre rezultate, nitko ga ne može i neće zaštititi. Dobrovoljno se prijavio na natječaj, imao najbolji rezultat, i sada preostaje puno rada i odricanja da našim građanima osiguramo što bolje stanje sigurnosti.

Jeste li prijatelj s Tomislavom Karamarkom i Milijanom Brkićem?

- Gospodina Tomislava Karamarka iznimno cijenim, ne mogu reći da smo prijatelji. Ne družimo se, niti se čujemo. U vrijeme kada je bio ministar, tada sam, kao i sada, potpuno neovisno, bez ikakva pritiska, radio profesionalno policijski posao bez ičijeg utjecaja. S Milijanom sam prijatelj iz ratnih dana. U vrijeme kada sam bio zapovjednik ATJ Lučko, on je bio zapovjednik Alfi, i tada smo vrlo dobro surađivali. O njemu mogu reći da je izuzetno predan poslu, podređeni ga izuzetno cijene i poštuju jer se nimalo ne štedi, uporan je i odgovoran, i ponosan sam na to što smo prijatelji.

Jeste li bliži HDZ-u, njihova vas je vlast postavljala, SDP-ova skidala?

- Policijskim službenicima je zakonom zabranjen politički angažman. Nikada nisam bio član niti HDZ-a niti SDP-a. Mnogima je teško vjerovati, ali postoje ljudi koji su depolitizirani i pošteno rade svoj posao, neovisni i profesionalni! Volim policiju, to je najteži i najljepši posao, potrebno je mnogo odricanja, ali kad imate podršku obitelji, ništa nije teško.

Nekoliko uglednih službenika iz vaše uprave reklo nam je da je sustav policijske uprave najbolje funkcionirao kada ste ga vi vodili, no isti tvrde da bliske suradnike birate po ključu odanosti, a ne stručnosti. Možete li to prokomentirati?

- U svom poslu sam zahtjevan, i to tražim od svojim suradnika. Smeta me inertnost, pasivnost, površan rad. Trudim se biti potpuno jasan i motivirati policijske službenike da daju svoj maksimum. Suradnike sam birao isključivo na temelju njihovih rezultata i osobnih kompetencija. Kod mene svi imaju priliku. Neki je shvate ozbiljno i rade, neki kasno shvate da nemamo vremena za površnost i ne mogu pratiti dinamiku. Policijski sustav ne može trpjeti nerad i komoditet.

Vaš životopis je impresivan. Postoje li stvari koje biste mijenjali u dosadašnjoj karijeri? Jesu li Grubori mrlja u njoj?

- Ja smatram da nemam mrlju u karijeri. Moje zapovijedi su u slučaju Grubora bile jasne i nedvojbene. Kad rukovodite većim brojem ljudi, ne možete spriječiti nešto na što ne možete trenutačno i direktno utjecati. Trudite se educirati ljude kojima rukovodite, pomoći na svim razinama prilikom složenijih policijskih zadaća, spriječiti i ukazati na određene nepravilnosti. Policijski posao treba voljeti, a rukovoditelji trebaju biti oni koji stvaraju sustav sposobnih, a ne podobnih.

Koje novine donosite u ovom mandatu u rad PU karlovačke? Svojim ste podređenima najavili da želite preveniranje kaznenih djela, odnosno sustav koji bi predviđao kaznena djela. Kako ćete u tome uspjeti? Što je vama osobno najbitnije u radu policijskih službenika kojima ćete zapovijedati narednih pet godina?

- Kao načelnik PU karlovačke uvest ću očekivane rezultate ključnih pokazatelja učinkovitosti, ti pokazatelji će govoriti idemo li pravim smjerom prema pravom cilju. Revidirat ću strateške prioritete na području svoje Policijske uprave i težiti tome da budemo proaktivni. Važno je prepoznati probleme i staviti ih pod prioritet svake pojedine sredine. Želja mi je i što više motivirati policijske službenike, jer ljudi su naša najveća vrijednost. Tražit ću puno veću uključenost rukovoditelja u operativni rad, rezultate, profesionalnost i znanje.

Kategorije: Hrvaška

MUKE HRVATSKIH NAJMODAVACA S PODSTANARIMA 'Kad sam se jednom prilikom najavila i ušla u stan, umalo nisam pala u nesvjest...'

Ned, 19/11/2017 - 16:59

Dok brojni najmodavci prilikom primanja podstanara u stan potpisuju ugovor o najmu, ima onih koji ih drže na crno, bilo da izbjegnu plaćanje poreza ili, jednostavno, nisu upućeni u važnost ugovora i svoje obveze prema Poreznoj upravi. Kako prolaze oni bez ugovora pokazuju sljedeći primjeri sugrađana koji su ostali kratkih rukava kako zbog nepodmirenih režijskih troškova, tako i zbog demoliranja stana.

- Preko znanice sam u stan primila jednu mladu zaposlenu ženu koja mi se učinila doista dragom i pristojnom osobom. Kako na poslu radi s hranom, računala sam i na to da je uredna. Nisam joj pravila problem ni kad je u stan došao i njezin dečko, sadašnji suprug. Čak i tada nisam im povisila najamninu, nije mi bilo čudno ni to što me dočekuju na vratima i ne pozivaju u stan kad dođem po novac. Mislila sam, imaju pravo na privatnost sve dok čuvaju stan te plaćaju najamninu i režije. Kad sam se jednom prilikom najavila i ušla u stan, umalo nisam pala u nesvjest. Otišla sam u kupaonicu i vidjela kako su inače snježnobijele pločice od kamenca poprimile ružičastu boju, kakve su bile i sve sanitarije. Kupaonica je, ne mogu se drukčje izraziti, bila kao svinjac. Nakon što sam im prigovorila zbog neodržavanja stana, na dan kad sam trebala doći po stanarinu, SMS-om su me obavijestili da su se odselili - ispričala je Glasu Slavonije svoju priču 42-godišnja Osječanka.

- Osim što su nedostajale gotovo sve žarulje, pronašla sam uništen hladnjak, začepljen sudoper iz kojeg se širio neugodan miris, a vitrina u sobi bila je slomljena. Kuhinja je bila kao iz horora, zid iznad štednjaka sve do stropa bio je isprskan masnoćom. Na balkonu sam zatekla gnijezdo golubova, a u stanu se intenzivno osjetio miris mačjeg urina. Pomislila sam, ovakav stan nisam vidjela ni u TV emisiji “Odred za čistoću” - prepričava svoje dojmove Osječanka.

Pokušala je, kaže, kontaktirati sad već bivšu podstanarku, no, očekivano, nije joj se javila na telefon.

- Da je bila kod mene samo mjesec dana, možda bih i shvatila ovu situaciju, no provela je u mom stanu punih pet godina, i to za mjesečnu stanarinu gotovo upola nižu od one koju drugi stanodavci naplaćuju za istu kvadraturu i lokaciju - kaže Osječanka, dodajući kako ni jedan račun za posljednji mjesec boravka u stanu nije plaćen.

U sličnoj se situaciji našao i 48-godišnji Osječanin koji je također držao podstanare koje je godinama poznavao i nije redovito provjeravao stanje u stanu. Kriomice su se iselili, a njemu je, osim dugova, ostao potpuno uništen namještaj, čak su nedostajale neke njegove stvari.

- Znali su da bih poludio da sam vidio u kakvom je stanju stan i tko zna što bi bilo. Ako ikada više izdam stan, sigurno to neću učiniti bez ugovora. Kajem se što sam to ikada učinio - ispričao je Glasu Slavonije.

Kategorije: Hrvaška

IGOR KORDEJ 'Prvi strip koji sam u životu nacrtao bio je vestern. I onda 50 godina ništa, sve dosad...'

Ned, 19/11/2017 - 16:38

Na ovogodišnjem Interliberu u sjajnom izdanju Fibre objavljen je strip-integral “Maršal Bass” iz pera Darka Macana i Igora Kordeja. Nakon “Mi, mrtvi”, ovo je drugi serijal domaćeg dvojca za uglednoga francuskog izdavača Delcourta. U Fibrinu izdanju u jednoj su knjizi objavljena dva nastavka koja su u Francuskoj izvrsno primile i kritika i publika. Kad pročitate strip, bit će vam jasno i zašto - “Maršal Bass” je sjajan, punokrvni vestern ispričan modernim jezikom u klasičnoj maniri. Bez pretjerivanja - crtež je kanonski, kvalitativno u ravni s najboljim Giraudovim albumima o poručniku Blueberryju, a priča je bolja od, primjerice, Tarantinove u “Mrskoj osmorci”. Već sada je jasno da je riječ o budućem klasiku hrvatskog i europskog stripa, i zbog toga smo razgovarali s Igorom Kordejem, našim proslavljenim stripašem svjetske karijere uoči zagrebačke promocije “Maršala Bassa”.

Kako je došlo do ideje da se radi vestern strip?

- Naš urednik u Delcourtu Fred Blanchard prvi je predložio i pogurao obojicu u vestern projekt. Sjećam se da mi je tada, na početku razgovora o projektu, u jednom e-mailu pisao: ‘Sad kad je veliki Giraud umro, nastala je velika praznina u žanru vesterna koju bi trebalo popuniti’… I tu sam se malo prepao - očekuje li se od mene da imitiram Giraudov planetarno prepoznatljiv stil? Na kraju sam zaključio da jedino što mogu jest da stvar uradim na svoj način, najbolje što mogu u datim okolnostima. I ispalo je super. Zadnja stvar po kojoj bih želio da me pamte je da sam bio nekakav Giraudov klon…

Fibrino izdanje otvara tvoja posveta - Andriji Mauroviću, gdje kažeš da su Stari Mačak i Polagana Smrt najoriginalniji i najbizarniji likovi u žanru vesterna. Ti si dijete Plavog vjesnika, što je za tebe značilo naći se u žanru vesterna?

- Pa, ja sam generacija koja je odrasla na vesternima - u to doba vestern je bio izuzetno popularan žanr - i u stripu, i na filmu, i u literaturi. Kao tinejdžer sam prošao, što se tiče filma, i uspon i pad špageti vesterna, prošao kroz američki revizionistički vestern… a da ne pričam da su prvi stripovi koje sam (još sričući) pročitao ranih šezdesetih bili upravo stripovi Andrije Maurovića ‘Crni jahač’ i ‘Misterij zelenih močvara’.

Moji prvi ‘ozbiljni’ crtački pokušaji bili su vezani za strip-natječaj Plavog vjesnika, na koji sam nadobudno slao nekoliko kadrova svoga prvog vestern stripa - imao sam tada 10 godina. Tih sam godina svaki četvrtak čekao na kiosku nove sveske ‘Crtanih romana’, tadašnje vestern strip edicije… sjećam se i članka o mojoj familiji u Večernjaku iz tih godina, gdje se spominje da upravo radim na svom vestern stripu ‘Crveni tomahawk’… Zaključak je da sam od malih nogu bio zaražen vesternom, a paradoksalno je da me tijekom cijele crtačke karijere koja traje već više od 40 godina nitko od izdavača dosad nije tražio da crtam vestern! No, ipak sam došao na svoje, uparen s Darkom Macanom, najboljim piscem istočno od Rio Grande, hahaha... I uživam ko prase!!! Krug se zatvorio, i eto, zadnjih nekoliko godina i na filmu i u stripu svjedočimo velikoj revitalizaciji tog žanra.

gerdes12-181117.jpg 

‘Maršal Bass’ je povijesno istinita priča o gospodinu Riveru Bassu (kakvo ime!) koji je bio prvi crnac zamjenik maršala Arizone. To je priča o usamljenom čovjeku, jer ne može biti drugačija. U tvojim stripovima često čitamo priče o takvim likovima. Je li to zapravo onaj tvoj Tarzan iz djetinjstva, iz vremena Plavog vjesnika - usamljeni divljak, gospodin s mišićima?

- Da, taj Bass - gospodin Grgeč, hehe... Pa, pustinjska prostranstva Divljeg zapada imaju dodirnih točaka s afričkom džung­lom, naročito po surovim uvjetima života u kojima možeš preživjeti zahvaljujući ne samo fizičkoj spremi nego i inteligenciji i prilagodljivosti jačoj od ostalih… To su eskapistički žanrovi u kojima čitatelji projiciraju sebe na te arhetipe usamljenih heroja koji, sami protiv svih, mogu da preokrenu stvari u svoju korist, i usput da zbare pokoju zgodnu i zločestu damu ili da obrane nevinost pokoje čestite dame… Zapravo, situacije na koje danas više ne možeš naići u stvarnom životu.

Bass je na svojoj koži okusio svu okrutnost svijeta. Odustao sam od brojanja riječi ‘crnčuga’ u stripu, valjda se pojavljuje na svakoj drugoj stranici. I to mi se sviđa jer strip nije ‘politički korektan’, hvala bogu.

- Ja sam na početku imao namjeru da malo čačnem u bolne točke američke povijesti o kojima sam naučio tijekom boravka u Kanadi - bio sam predložio dvije priče, koje se do dan-danas nastoje strpati pod tepih, ali ljudi pamte... Prva je o masovnom prisilnom raseljavanju Francuza s američke Istočne obale od strane Engleza krajem 18. stoljeća, neka vrsta ‘križnog puta’ tijekom kojeg su tisuće poumirale od gladi i bolesti. A druga priča je o bataljonu svetog Patrika tijekom američko-meksičkog rata polovicom devetnaestog stoljeća. To je bio američki bataljon sastavljen od Iraca katolika koji se odmetnuo i prešao na meksičku stranu, da bi im se onda pridružili i odbjegli robovi i ostala katolička bratija iz američke vojske… To su bili moji prijedlozi; međutim Darko je, nakon silnog čačkanja po dokumentaciji i internetu, izašao s nečim sasvim drugim, i zbog toga mi je jako drago!

‘Maršal Bass’ je doista sjajno ispričan i nacrtan. Postoje stranice i kadrovi koje sam dugo gledao prije nego što bih počeo čitati tekst. Od noćnih dijaloga gdje junake obasjava mjesečina ili odsjaj vatre do akcijskih kadrova koji me podsjećaju na slike starih majstora - pune su detalja. No, sve je u funkciji priče. Vidljiv je klasičan pristup naraciji - to je nešto što veže tebe i Darka Macana?

- Na dosta stranica sam se namjerno zezao s klasičnim podjelama kadrova po tabli - 6 kadrova, 8 kadrova, 9 kadrova, 12 kadrova, onda sam u tim samonametnutim ograničenjima nastojao iznaći najsvježija rješenja. To je samo neka vrta posvete klasičnim majstorima stripa. Tu sam se našao na istoj liniji s Darkom jer znam da i on poštuje i voli te klasične postulate prilikom komponiranja jedne strip-table.

S Darkom si surađivao na raznim projektima - Tarzan i Carson u Dark Horseu, Cable (X men) u Marvelu, bilo je nešto domaćih suradnji (Texas Kid) pa do ove francuske faze: ‘Mi, mrtvi’ i ‘Maršal Bass’... Čini se kao da ste tek u Francuskoj naišli na pravi format za jak dvojac. Poigravate se kanonima, poštujete i promišljate žanrove na način koji ne umara, već veseli čitatelja.

- Macan je, po meni, najbolji pisac u regiji, pravi renesansni čovjek, uz to i vrstan crtač, scenarist, urednik… ono što smeta javno mnijenje je ta raznovrsnost jer ne znaju u koju ladicu da ga strpaju i mislim da se Darko baš zbog te raznovrsnosti mora pomiriti s tim da neće biti priznat kao pisac onoliko koliko zaslužuje… Ali možda je to prednost jer ga ja imam kao scenarista bez bojazni da će mi ga netko oteti i posvojiti (smijeh). Darko je vrstan poznavalac stripa i u njegovim scenarijima su izrazito ekonomični i efikasni opisi kadriranja, mjesta događaja i likova, u dijalozima nema praznog hoda već pogađaju ‘pravo u sridu’, tako da je raditi s njim golemi gušt!

gerdes9-181117.jpg 

Posebna priča ovog stripa je njegov kolor. Sugestivan, nenametljiv i bogat. Za njega su bili zaduženi Desimir Miljić i Nikola Vitković.

- Desko je samouki talentirani, ali svojeglavi kolorist s kojim sam se prilično namučio - finalni kolor rezultat prvog albuma je, da skratim priču, velikim dijelom i moja zasluga kao supervizora. A Nikola Vitković je već druga priča - on je i sam dobar crtač i slikar s profesionalnim obrazovanjem, prepoznatljivog stila i prilično jasne vizije o tome kako i što treba raditi. S kolorima drugog albuma sam mnogo zadovoljniji i to je put kojim će se nastaviti.

‘Rad, rad i samo rad’ postala je tvoja maksima kao strip-crtača i ona ne blijedi već desetljećima. Kako to biva, u inozemstvu su ti pokazali koliko te cijene pa si odlikovan i francuskim odličjem viteza reda umjetnosti i kniževnosti. Kakav je tvoj status na strip-tržištu? Koliko ti je naštetila nedavna kriza strip-tržišta u Francuskoj?

- Kriza polako jenjava, ali se stvari nikad više neće vratiti na razinu od prije deset godina. Naklade padaju i dalje, i to se na mene odrazilo utoliko što mi je ove godine smanjen honorar po tabli stripa. To je opet privremeno, jer sada s Maršalom, koji se super prodaje, opet imam jaku podlogu za pregovaranje (Ameri bi rekli - polugu, a Tile - monetu za podkusurivanje) pa očekujem da će sve biti po starom do kraja ove godine. Već sam ranije, kao okorjeli slobodnjak, prolazio kroz takve situacije. Tako to ide - malo gori, malo doli.

Živiš na relaciji Zagreb - Beograd, prisutan si na festivalima koliko možeš kroz izdanja i poneku izložbu - kako vidiš situaciju sa stripom u Hrvatskoj i Srbiji?

- Situacija je ista u obje zemlje - odlična ponuda izdavača (koji su uglavnom fanatici i zaljubljenici u strip), a potražnja nikakva jer su ljudi sve siromašniji. Tu nisam optimist, jer kriminalce na vlasti i njihove pajtose, kriminalce tajkune s obje strane boli ona stvar za kulturu pa su svi kanali subvencioniranja kulture zatvoreni… Situacija u zapadnom svijetu, poglavito u SAD-u, je takva da kompletna kultura, umjetnost i znanost opstaju gotovo isključivo na račun donacija, sponzorstva bogatih ljudi. Ne zato što su oni bogzna kakvi filantropi (i njih boli ona stvar za gologuziju), nego zato što su te donacije regulirane zakonski i služe im kao porezne olakšice. U cijeloj našoj regiji nisu doneseni takvi zakoni i još dugo neće biti. Zato treba pomaknuti stanje svijesti i prestati računati na bilo kakvu pomoć ‘odozgo’, nego činiti po onoj staroj - uzdaj se u se i u svoje kljuse. Vidim, nažalost, što se tiče stanja svijesti, da će trebati mnogo više vremena nego što sam pretpostavljao da masa dosegne ‘granicu pucanja’… Pa bih onda zaključio da narod ima i vlast i kulturu kakvu zaslužuje.

Na novosadskom strip-vikendu u rujnu i u organizaciji Francuskog instituta otvorena je zanimljiva izložba - ‘Slučajni partneri’. Na njoj možemo vidjeti zajedničke radove s Janom Adamović, uz koju te vežu i emotivni i poslovni odnosi.

- Taj je koncept partnerstva u životu i u profesiji fino zaživio, pa smo prije nekoliko tjedana imali otvorenje velike, proširene novosadske verzije izložbe u Francuskom kulturnom centru u Beogradu. Mislim da uskoro možemo očekivati i gostovanje u zagrebačkom Francuskom centru, pa i u drugim većim gradovima u regiji. I naravno, promijenili smo naziv izložbe u ‘Ti i ja... i on’, jer naša veza nije nimalo - slučajna.

Treći ‘Maršal Bass’ je u pripremi, barem Darko Macan tako tvrdi. Dio si Delcourtove obitelji, na čemu trenutno radiš?

- Završavam album ‘Tajna Povijest 0’, što bi se reklo, ‘prequel’ cijelog serijala, koji je dosad izašao u 34 albuma. I jedva čekam da to obavim jer žudim da spustim svoje nervozne šape na trećeg ‘Maršala’ - to će biti za koji dan!

A za iduću godinu - svi znakovi govore da će biti još albuma na vidiku i to me jako veseli! Darkovi scenariji su jedini u zadnjih desetak godina za koje mogu reći da tijekom rada po njima nemam osjećaj da gubim vrijeme, već naprotiv, osjećaj da se stvara nešto veliko, vrijedno i trajno, ono - zadužbina potomcima!

Kategorije: Hrvaška

Crne mat pločice za sofisticirane interijere

Ned, 19/11/2017 - 16:16

Ako ste do sada mislili da je crna najprofinjeniji element kojim možete urediti svoj prostor, onda ste sigurno zaboravili da postoji još bolja verzija crne! Riječ je, naravno, o mat crnoj koja izgleda nevjerojatno na zidovima, u obliku metalnih detalja, namještaja, ali i keramičkih pločica koje su naš favorit i to ne samo za kupaonicu nego i za kuhinju ili čak dnevni boravak!

151117-crne mat 6.jpg
151117-crne mat.jpg
151117-crne mat 10.jpg
151117-crne mat 4.jpg

Crne mat pločice u kombinaciji s crnim fugama stvaraju moderan i sofisticiran dojam, a skrivaju od pogleda moguću nečistoću, što nam dobro dođe na one dane kad zbog brojnih obaveza ne stižemo srediti svoj prostor.

151117-crne mat 2.jpg
151117-crne mat 9.jpg
151117-crne mat 3.jpg

Crne mat pločice možete kombinirati sa sjajnim bijelim keramičkim pločicama kako biste unijeli kontrast boja i tekstura u tradicionalno uređenje svoje kupaonice.

151117-crne mat 5.jpg

Klasične četvrtaste pločice u svojoj crnoj mat varijanti predstavljaju odličan izbor za kuhinjsku pozadinu koja će izgledati profinjeno i u trendu, neovisno koju boju i materijal odaberite za kuhinjske elemente.

151117-crne mat 8.png
151117-crne mat 7.jpg

Odaberete li za svoju kupaonicu sitnije, mozaik crne pločice možete se poigrati i njima prekriti jedan djelić zida oko toaleta kako biste ga dodatno istaknuli ili njima prekriti cijeli prostor tuša i time stvoriti vizualno atraktivan kutak s izražajnom teksturom.

151117-crne mat 11.jpg

Nemojte zaboraviti ni pravokutne pločice koje možete složiti u izvrsni uzorak riblje kosti koji možete upotrijebiti i na podu i na zidu, a izgledat će jednako upečatljivo. 

Izvor: Apartment Therapy

Kategorije: Hrvaška

Sjevernokorejski ministar vanjskih poslova stiže u posjet Kubi

Ned, 19/11/2017 - 16:04

Sjevernokorejski ministar vanjskih poslova Ri Yong-ho treba u ponedjeljak doputovati na Kubu, u trenutku kada su te dvije zemlje u napetim odnosima sa Sjedinjenim Državama.

Kubansko ministarstvo vanjskih poslova navodi u kratkom priopćenju objavljenom u subotu navečer da će se sjevernokorejski ministar sastati s kubanskim kolegom Brunom Rodriguezom Parrillom i sudjelovati u drugim događajima, ali na navodi na kojim.

Ovaj posjet se događa u trenutku velike napetosti u vezama SAD-a i Sjeverne Koreje zbog nuklearnog i balističkog programa Pjongjanga, uz prijetnju da sjevernokorejske rakete mogu dosegnuti američki teritorij.

Što se tiče veza Washingtona i Havane, obnovljenih 2015. nakon polustoljetnog prekida, i one su veoma osjetljive nakon dolaska Donalda Trumpa na vlast u siječnju.

Kubanski komunistički režim je jedan od rijetkih saveznika Pjongjanga. Sjeverna Koreja je u studenom 2016. proglasila trodnevnu žalost zbog smrti Fidela Castra.

Kubanski predsjednik Raul Castro izrazio je u svibnju solidarnost sa sjevernokorejskim režimom, u prigodi posjeta sjevernokorejskog čelnika Ju Yong-gila.

Kategorije: Hrvaška

NAJBLIŽA SURADNICA SRPSKOG TAJKUNA MIŠKOVIĆA ZA GLOBUS OTKRIVA PLANOVE U HRVATSKOJ Progovorila i o glasinama da Delta želi preuzeti Agrokor

Ned, 19/11/2017 - 16:01

Kad su se pojavile prve vijesti o problemima Agrokora, počelo se nagađati o tome da bi Delta Holding, jedna od najvećih srpskih kompanija i lider u agrarnoj proizvodnji, mogao preuzeti posrnuli koncern. Ili barem neke njegove dijelove. Zbog toga smo u razgovoru (dopisno, mailom) s jednom od čelnih osoba u toj kompaniji - Marijom Desivojević Cvetković, višom potpredsjednicom zaduženom za strategiju i razvoj, pokušali doznati ima li vatre tamo gdje ima i dima.

Biznisi su im kompatibilni. Delta ima poslovni portfelj širokog spektra, slično kao i Agrokor. Delta svoje poslovanje realizira u tri organizacijske cjeline: Delta Agrar Grupa, Delta Real Estate Grupa i Delta Distribucija. Bave se agrarnom proizvodnjom, proizvodnjom hrane, zastupanjem stranih kompanija, distribucijom robe široke potrošnje, prodajom automobila i razvojem nekretnina. Pritom poljoprivredu smatraju strateškom granom. Ove su godine uveli i neke novitete, kao što je ovčarstvo. Planiraju brzo postati najveći proizvođač ovaca u Srbiji. Bacili su se i na trešnje, a ulaze i u “pametnu poljoprivredu” korištenjem interneta i softvera u poljoprivredi. U narednim godinama planiraju najveća ulaganja upravo u toj gospodarskoj djelatnosti, ali i u nekretninskom biznis koji sve više razvijaju. Sve u svemu, jaki su, posjeduju snažan financijski potencijal i znaju upravljati velikim sustavima. Delta se i ranije spominjala u raznim kombinacijama s Agrokorom.

Dvije kompanije su svojedobno, zajedno sa slovenskim Mercatorom, ozbiljno razgovarale o potencijalnom udruživanju i pokoravanju tržišta bivše Jugoslavije, s velikim ambicijama u prehrambenoj industriji i hotelijerstvu.

Osim što tvrtke poslovno surađuju već godinama, i njihovi su vlasnici, Todorić i Mišković, bliski. Čak se sumnjalo da se odbjegli Todorić u svojim prvim londonskim danima sklonio kod Miškovića, koji ima kuću u Londonu. Pratila ih je i slična sudbina. Mišković, protiv kojeg je prije nekoliko godina pokrenuto nekoliko istraga zbog sumnjivih privatizacija i optužbi da je izvlačio novac za svoju korist, prošao je nešto slično onome što sada prolazi Todorić. I odvjetnici su mu imali isti pristup, kao što danas imaju u ”slučaju Todorić” - tvrdili su da je Mišković politička meta. Todorićev britanski odvjetnik Timothy Otty, jedan od najuglednijih međunarodnih stručnjaka specijaliziranih za građanske slobode, ljudska prava te međunarodno javno pravo, koji se izborio za njegovo puštanje na slobodu, branio je svojedobno i Miškovića.

No, u nečemu ipak nisu slični ni gazde ni njihove kompanije. Todorićev Agrokor danas se raspada, a Miškovićeva Delta radi. Sudski procesi protiv Miškovića svakako utječu na kompaniju, no Delta danas postiže rekordne rezultate. Jer, kako je pojasnila viša potpredsjednica Desivojević Cvetković, Delta je ozbiljan sistem na čvrstim nogama, ne ovisi o jednom čovjeku i može izdržati što god da se dogodi. S njom smo prigodom skopskog Summita 100 razmijenili misli o strategiji poslovanja tvrtke i budućim planovima.

DeltaHolding.jpg 

U kompaniji je od 2008. godine, prvo na mjestu direktorice divizije za proizvodnju hrane, a od 2012. kao potpredsjednica. Zadužena je, osim za razvoj i strategiju poslovanja, i za sektore informacijskih tehnologija te korporativnih komunikacija. Pitali smo je stoga kako u Delti gledaju na Agrokor i je li ideja u preuzimanju dijelova hrvatskog koncerna aktualna. Otkrila nam je što ih zapravo interesira u Hrvatskoj, gdje se sve planiraju širiti, u što će ulagati u Srbiji, ali i šire, pa i planiraju li proširiti portfelj nekom novom djelatnošću.

Kažete da Agrokor ne utječe na vaše poslovanje. Je li Delta Holding zainteresiran za preuzimanje hrvatskog koncerna ili barem nekih njegovih dijelova kada se sanira šteta?

- Mi s Agrokorom u Srbiji cijelo vrijeme poslujemo dobro i stabilno. Deltin model poslovanja podrazumijeva da određene biznise u adekvatnom trenutku prodamo kako bismo se počeli baviti drugim biznisima. Trenutačno se ne bavimo preuzimanjem Agrokorovih dijelova, a ako dođe do nekih promjena, obavijestit ćemo javnost.

Kako ste zadovoljni rezultatima poslovanja u 2017.?

- Izuzetno smo zadovoljni, i zbog financijskih rezultata, ali i zbog razvojnih planova koje smo realizirali. Poslovni rezultati su rekordni jer prihod u prvih šest mjeseci iznosi 243 milijuna eura, 13 posto više u odnosu na isti period prošle godine. Ostvarena je EBITDA (dobit prije oporezivanja i kamata) veća od 22 milijuna eura, što je 45 posto više nego u istom periodu 2016.

marija-desivojevic-cvetkovi.jpg 

Koji segment ima najbolje financijske pokazatelje i najviše pridonosi? Kakav kraj godine očekujete?

- Najveći udio u prihodu ostvaruju Delta Agrar i Delta Distribucija, najveći EBITDA generiraju Delta Agrar i Delta Real Estate, a Delta Motors raste daleko brže nego tržište automobila u Srbiji. Naša kompanija prodala je 26 posto više vozila nego prošle godine, a govorimo o brendovima BMW i MINI, uvela električne automobile na tržište Srbije i dobila najprestižniju nagradu za poslovne rezultate od BMW Auto Grupe. Tržištu Srbije predstavili smo i novu klupsku sortu jabuke Evelina, a počeli smo se baviti i ovčarstvom. Zaposlili smo 45 mladih, talentiranih ljudi bez radnog iskustva kroz program Mladi lideri. Očekujemo da posljednji kvartal potvrdi 2017. kao rekordnu godinu.

Je li budućnost agrobiznisa u regiji u vlasničkim transformacijama i okrupnjavanju? Kakve su vaše prognoze i kako vidite svoju ulogu u tim procesima?

- Ja bih na prvo mjesto stavila potpuno otvorene granice za ekonomsku suradnju. Naša tržišta su geografski blizu, slična su po mnogim karakteristikama, a jezična barijera gotovo da ne postoji. Ako uspostavimo potpuno otvoreno tržište, to je velika prilika za sve gospodarstvenike u regiji. Na takvom tržištu sigurno bi bilo više vlasničkih promjena, a u posljednje smo vrijeme bili i svjedoci velikih promjena u vlasničkim odnosima. Sigurno da mi u Delti podržavamo svaku vrstu suradnje kompanija u regiji, pa i vlasničko povezivanje, i spremni smo razgovarati.

Delta Holding ima velike investicijske planove - više od pola milijarde eura u naredne dvije godine samo u nekretnine. Kakva još ulaganja planirate u Srbiji, ali i šire?

- U narednim godinama najveća Deltina ulaganja bit će u poslovima nekretnina, dakle shopping centri i hoteli, ali i u agraru, koji je naš core biznis. Osim toga, lako je moguće da se kao kompanija pojavimo u nekom segmentu biznisa kojim se dosad nismo bavili. Planiramo širenje u agrarnom biznisu, ali u segmentima i na način koji drugi proizvođači ne mogu implementirati.

Pojasnite nam to malo, uključujući i biznise kojima se dosad niste bavili.

- Recimo, u voćarstvu će naš fokus biti takozvane klupske jabuke koje mogu uzgajati samo licencirani proizvođači, koji ispune stroge uvjete nositelja brenda. Delta Agrar već ima pet klupskih jabuka u portfoliju. To su Modi, Kiku, Pink Lady, Evelina, a u planu su i Rubens, Red Moon, Isaaq. Od ove godine imamo zasade pod trešnjom koje se proizvode na način kako se to radi u Čileu, koja je u vrhu po prinosima i kvaliteti ovog voća. Planiramo i razvoj ovčarstva, koje je kao organizirana proizvodnja praktički zaboravljeno u Srbiji.

Uložili ste oko 200 milijuna eura u hotel InterContinental u Ljubljani koji je otvoren prije nekoliko mjeseci, shopping centar u Banjoj Luci te u Bugarskoj. Kako napreduju ti i ostali aktualni projekti, posebno u hotelskom segmentu?

- Poslije otvaranja hotela InterContinental u Ljubljani, u tijeku je gradnja shopping centara u Banjoj Luci i Varni u Bugarskoj, a uskoro očekujemo početak gradnje i u Nišu. Želja nam je proširiti hotelski biznis, i to u domeni biznis i kongresnih hotela koji posluju 12 mjeseci u godini jer je to ono što Delta zna i već radi jako dobro u Crowne Plazi i Holiday Innu u Beogradu i u InterContinentalu u Ljubljani. Imamo stratešku suradnju s najpoznatijom svjetskom hotelskom grupacijom InterContinental Hotel Grupom i njihove brendove ćemo razvijati i na drugim tržištima.

Spominjala se svojedobno mogućnost širenja hotelskog biznisa u Hrvatskoj, kupnja Esplanade... Što vam se čini zanimljivim na hrvatskom tržištu, gdje prepoznajete investicijski potencijal?

- Hrvatsko tržište svakako ima potencijala za investicije i Delta je spremna pojaviti se kao investitor. Zainteresirani smo za otvaranje hotela u Zagrebu, s time da ga ne bismo gradili od temelja, nego tražimo postojeći hotel koji bismo kupili i renovirali. No, da bi se ostvarila ta kupovina, potrebno je uz zainteresiranog kupca imati i prodavača, tako da smo još u fazi traženja i pregovaranja.

Kategorije: Hrvaška

PRAVA ILI LAŽNA? Restaurirana slika Leonarda da Vincija prodana je za rekordnih 450 milijuna dolara, ali mnogi sumnjaju u autentičnost

Ned, 19/11/2017 - 15:53

Čak i prije nego što je restaurirana slika Isusa Krista koju je naslikao Leonardo da Vinci prodana u srijedu za nevjerojatnih 450 milijuna dolara na dražbi kuće Christie's u New Yorku, mnogi su smatrali da slika nema veze s Leonardom.

No, stručnjaci su se ipak usuglasili da je sliku oko 1500. godine naslikao Leonardo, iako je prošla vrlo "bolne" obnove jer je tijekom minulih stoljeća pretrpjela oštećenja, zacijelo najčešće nastala grubim čišćenjima slike uoči promjena vlasnika.

Slika 'Spasitelj svijeta' do 17. stoljeća pronašla je svoj put do dvora kralja Charlesa I, te je tada zavedena, da bi nestala u 18. stoljeću i ponovno se pojavila u 20. stoljeću u jednoj bogataškoj kući.  Prodana je 1958. i ponovno nestala, da bi se opet pojavila na dražbi 2005., kada su je kupila tri trgovca djelima starih majstora za 10 tisuća dolara.

Oni su angažirali uglednu restauratoricu Dianne Dwyer Modestini da ukloni prljavštinu sa slike koja je nalikovala blijedoj kopiji same sebe, pri čemu su značajni dijelovi slike nedostajali. U opisu posla stoga joj je bilo popunjavanje dijelova slike koji su bili uklonjeni prijašnjim pregrubim čišćenjima, ali je to morala obaviti u skladu s pravilima struke i u duhu ostatka ovog umjetničkog djela.

Pitanje za većinu kupaca djela starih majstora stoga nije je li određena slika "autentična", već u kojoj je mjeri originalna. Za većinu starih majstora stanje u kojoj se djelo nalazi od goleme je važnosti, istaknuo je za Bloomberg trgovac umjetninama Johnny van Haeften. Drugim riječima, na takva djela kupci više gledaju kao na artefakte koji imaju svoju reputaciju i povijest, a manje kao na konkretnu sliku.

Kategorije: Hrvaška

VUKOVAR Završilo obilježavanje 'Žrtve Borovo naselja za domovinu'

Ned, 19/11/2017 - 15:51

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća podno spomen oblježja nestalima, u Borovu naselju je u nedjelju završio komemorativni program "Žrtva Borovo naselja za Domovinu", kojim su se Vukoraci prisjetili ubijenih i poginulih branitelja i civila u toj gradskoj četvrti u kojoj je na današnji dan 1991. godine po ulasku JNA i srpskih paravojnih postrojbi ubijena 51 osoba.

Obilježavanje stradanja hrvatskih branitelj i civila u Borovu naselju započelo je komemorativnim skupom "Žrtva Borovo naselja za Domovinu" te polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na mjestu nekadašnje zgrade Borovo-commercea, u čijem podrumu se nalazio stacionar ratne bolnice.

borovo_commerce12-191117.jpg 

"U tim podrumskim prostorima bilo je smješteno oko 1000 ljudi, među kojima je bilo ranjenika, civila i djece. Cilj JNA i pripadnika srpskih paravojnih jedinica bio je da sruše zgradu kako bi svi oni ostali zatrpani u ruševinama", kazao je posljednji zapovjednik obrane Borovo naselja Ivo Kovačić.

borovo_commerce21-191117.jpg 

Počast ubijenima u Borovu naselju odali su i ove godine i aktivisti beogradske nevladine udruge "Žene u crnom".

"Od institucija Republike Srbije tražimo otvaranje tajnih arhiva, a od Tužiteljstva za ratne zločine da počne procesuirati zločin urbicida, s obzirom da on nije suđen ni u haaškom tribunalu ni u Specijalnom sudu u Beogradu", kazao je u ime "Žena u crnom" Miloš Urošević.

Sudionici obilježavanja potom su u koloni sjećanja prošli do Župne crkve Gospe Fatimske gdje je služena misa zadušnica.

borovo_commerce4-191117.jpg 

Bacanjem vijenca u Dunav u Borovu odana je počast braniteljima i civilima koji su bili ubijeni na obali Dunava u tome mjestu a njihova tijela potom bačena u rijeku. Procjenjuje se kako je na tom mjestu ubijeno oko stotinu ljudi.

Vijenci su položeni i zapaljene svijeće i na mjestu masovne grobnice na farmi "Lovas" između Borova i Dalja. Iz te grobnice su 2001. godine ekshumirane 24 žrtve agresije bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi na Vukovar 1991. godine.

memorijalno_groblje8-191117.jpg 

Po riječima predsjednika Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Danijela Rehaka, velik broj ljudi stradao je na potezu od Borova naselja do Dalja i Bogojeva, a sudbina mnogih još je nepoznata. Borovo naselje branilo je više od 800 branitelja, a tijekom obrane stradalo je njih više od 400, rekao je Rehak.

borovo_commerce5-191117.jpg 

Obilježavanje stradanja hrvatskih branitelja i civila u Borovu naselju dio je programa obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. i 26. obljetnice stradanja Vukovara u Domovinskom ratu, koje će završiti u ponedjeljak odavanjem počasti stradalim Vukovarcima u koncentracijskom logoru u Veleprometu te žrtvama Ovčare.

memorijalno_groblje1-191117.jpg 

Kategorije: Hrvaška

GRMOJA KAŽE DA IMA INFORMACIJU DA HDZ SLJEDEĆI TJEDAN GASI POVJERENSTVO ZA AGROKOR 'Najavljujem im žestoku borbu, istina mora izaći na vidjelo'

Ned, 19/11/2017 - 15:50

Politički tajnik Mosta i saborski zastupnik te stranke Nikola Grmoja u nedjelju je na svojem Facebook profilu napisao da je dobio informaciju da HDZ sljedeći tjedan namjerava ugasiti saborsko istražno povjerenstvo za Agrokor.

Najavio je 'žestoku i beskompromisnu borbu' u slučaju da se ova najava uistinu ostvari, a rekao je i da hrvatska javnost zaslužuje istinu o 'sprezi HDZ-a i SDP-a s Agrokorom'.

U nastavku prenosimo Grmojin status u cijelosti.

- Saborsko istražno povjerenstvo za Agrokor ispunilo je svoju svrhu u onom trenutku kada je Željko Rohatinski priznao da je bio dio političkog projekta Ivice Todorića s Tomislavom Karamarkom, Milanom Kujundžićem i Zdravkom Marićem.

To priznanje otkriva da je Ivica Todorić preuzeo HDZ, odnosno da je postavljao, ne samo ministre i dužnosnike nego i predsjednike HDZ-a. Rohatinski je svojim priznanjem jasno i nedvosmisleno objasnio spregu Ivice Todorića i politike.

Dobio sam informaciju da sljedeći tjedan HDZ ide u gašenje saborskog Istražnog povjerenstva. U saborskoj proceduri imaju moj prijedlog izmjene odluke o osnivanju Povjerenstva prema kojem izbacili točku koja se tiče kvalitete financijskih izvješća u koncernu Agrokor što je i predmet istrage koja je u tijeku.

Osim izmjene Odluke o osnivanju koju smo zajedno dogovorili na Povjerenstvu jer SDP i HDZ nisu izabrali potpredsjednika Povjerenstva može se ići i u promjene Zakona o istražnim povjerenstvima koja je također stavljena u proceduru. Ali očito je da to HDZ to ne želi jer bi time njihova ionako tanka argumentacija da Povjerenstvo mora prestati s radom nestala.

Ako krenu u smjeru gašenja najavljujem im žestoku i beskompromisnu borbu za rad Povjerenstva kako bi istina o Agrokoru izašla na vidjelo.

Kao što smo čuli priznanje Željka Rohatinskog želimo i priznanja ostalih aktera ovog procesa koji je hrvatsko gospodarstvo doveo do ruba ponora. Hrvatska javnost zaslužuje istinu o sprezi HDZ-a i SDP-a s Agrokorom i za tu istinu ćemo se mi u Mostu boriti svim raspoloživim sredstvima.

Grmoja 

Kategorije: Hrvaška

'NISMO POKRENULI STEČAJ NAD VATROGASCIMA, MI IM SAMO POMAŽEMO RIJEŠITI PROBLEM' Javili su se iz ZAMP-a, kažu da se ovršeni DVD ponašao neodgovorno

Ned, 19/11/2017 - 15:23

Dobrovoljno vatrogasno društvo Luka kod Vrbovca, s tradicijom dugom 75 godina, od 6. studenog je po rješenju Trgovačkog suda u stečaju zbog neplaćene naknade ZAMP-u za organiziranje izvođenja "žive glazbe" u prostoru koji su koristili.

- Zbog netočnih i nepotpunih medijskih objava želimo javnost izvijestiti da HDS ZAMP nije pokrenuo stečaj nad DVD-om Luka već mu, svjestan važnosti uloge DVD-a u svakom mjestu, pomaže riješiti problem. Do njega je došlo radi pravomoćne presude Visokog trgovačkog suda u veljači 2014. i 360 dana blokade računa, s tim što je DVD kroz 10 godina, od 2007. do danas, ignoriralo 23 poziva na rješavanje duga, istaknuo je u svojem reagiranju Nenad Marčec, glavni direktor HDS ZAMP-a.

Dugovi za održane svadbene svečanosti i druge zabave održavane u DVD-u Luka i u njihovoj organizaciji datiraju još iz 2007. godine. Zbog nepodmirivanja autorske naknade za korištenje glazbe u iznosu od oko 7.015 kn i oglušivanja DVD-a na brojne pozive za podmirenjem naknade, HDS ZAMP je, kako navode u priopćenju, kao krajnju mjeru, 2008. bio prisiljen pokrenuti sudske postupke.

- S vremenom, dug ovog DVD-a je narastao na 18.000 kn (ne 50.000, kako je objavljeno u medijima!) zbog zateznih kamata i sudskih troškova, navodi Marčec.

'Za vrijeme blokade računa, nitko iz DVD-a nije nas ni pokušao kontaktirati'

Nakon dviju pravomoćnih presuda u korist HDS ZAMP-a, pravnim slijedom je u studenom 2016. pokrenuta ovrha računa DVD-a koji je FINA uskoro blokirala.

- Iako je HDS ZAMP i tijekom sporova, a i nakon njih svaka 3 mjeseca, pozivao DVD na rješenje problema, odgovorni ljudi DVD-a nisu ga riješili. Po zakonskoj proceduri, FINA automatski pokreće postupak stečaja nakon blokade računa poslovnog subjekta od 120 dana. To je učinila i u slučaju ovog DVD-a, o čemu nije obavijestila HDS ZAMP niti je to bila dužna. Za sve vrijeme blokade računa, nitko iz DVD-a nije niti pokušao kontaktirati HDS ZAMP i upozoriti da se bliži istek dozvoljenog roka blokade i mogući stečaj, poručuju iz HDS ZAMP-a. 

- Da je DVD kao korisnik glazbe u ovom slučaju pokazao volju i želju za rješavanjem dugovanja, dobio bi jednake uvjete i popuste kao i svi korisnici kojima se „skida blokada“ kroz ugovor kao oblik vansudske nagodbe – s uključenim popustima, bez obračuna zakonske zatezne kamate, otplatom u ratama te u konačnici povlačenjem sudskih sporova. Nažalost, to se nije dogodilo zbog neaktivnosti uprave DVD-a, navodi u priopćenju Nenad Marčec, glavni direktor HDS ZAMP-a.

Neaktivnost uprave

- Kako je DVD godinu dana funkcionirao s blokiranim računom i zašto njegova uprava nije poduzela ništa da to riješi, nažalost ne može odgovoriti HDS ZAMP. Nakon što smo putem medija upoznati s pokretanjem stečaja, u studenom 2017., odmah smo reagirali, naši djelatnici još su jednom kontaktirali DVD koji je sada uvidio pravne posljedice svojih odluka. HDS ZAMP je potom odmah izdao sa svoje strane potrebne potvrde da se stečaj što prije zaustavi.

Niti u ovom niti u jednom drugom slučaju naplate potraživanja nije nam želja iniciranje stečaja korisnika pa niti ovog vatrogasnog društva. No, činjenica je da Zakon o stečajnom postupku vrijedi jednako za sve i da je svim dužnicima propisan automatski stečaj nakon blokade od 120 dana, ako na problem nisu odgovarajuće reagirali.

U medijskim objavama povodom ovog predmeta podmetnut je dokument koji nema veze s trenutnim problemom DVD-a Luka. Budući da je jasno kako se tako želi stvoriti dojam da su se ovrha i stečaj dogodili zbog duga koji je davno zatvoren i podmiren, ističemo da je to plasiranje lažnih činjenica i kleveta, navodi HDS ZAMP.

Zadovoljavajuće rješenje

- Molimo medije da pri objavi ovakvih tema provjere sve činjenice i ne proglašavaju automatski klijente HDS ZAMP-a žrtvama, a nas dežurnim krivcem. U ovom se slučaju nažalost radi o velikoj i dugotrajnoj neodgovornosti vodstva DVD-a koja je rezultirala nizom neželjenih posljedica. U HDS ZAMP-u izražavamo žaljenje zbog toga i ovih dana, svjesni važnosti DVD-a za lokalnu zajednicu, aktivno rješavamo problem do kojeg nije došlo našom krivnjom. Vjerujemo da smo u razgovorima koje smo jučer obavili s DVD-om konačno došli do rješenja problema zadovoljavajućeg za sve strane. O njemu ćemo, čim bude pravno provedeno, odmah izvijestiti javnost, poručio je Nenad Marčec, glavni direktor HDS ZAMP-a.

Kategorije: Hrvaška