Jutarnji list

Syndicate content
RSS latest articles feed for: jutarnjiList, and section: Front Page.
Updated: 23 sek od tega

Općina Konavle prepustila upravljanje tvrđavom na Prevlaci Društvu prijatelja dubrovačke starine

Sre, 17/01/2018 - 17:44

Ugovor o prepuštanju upravljanja tvrđavom na poluotoku Prevlaci na rok od 20 godina potpisali su u srijedu u Cavtatu načelnik Općine Konavala Božo Lasić i predsjednik Društva prijatelja dubrovačke starine Niko Kapetanić.

Društvo prijatelja dubrovačke starine ugovorom se obvezuje urediti tvrđavu te otvoriti akvarij i muzej Austro-Ugarskih pomorskih memorabilija.

Načelnik Općine Konavala Božo Lasić rekao je kako je riječ o važnom događaju i strateškom interesu za Konavle, Dubrovnik i Hrvatsku budući da tvrđava stoji neiskorištena više od 25 godina.

“I bez obnove tvrđava je bila zanimljivo odredište, a obnovljena će dobiti poseban značaj jer je tema austrougarske mornarice zanimljiva cijeloj srednjoj Europi i državama koje su bile sastavnice te države. Naravno, to će pokrenuti dodatni iskorak u razvoju juga općine. Tvrđava na kraju neće razdvajati nego spajati Hrvatsku i Crnu Goru s obzirom na to da dijelimo sličnu povijest u austrougarskoj mornarici”, rekao je Lasić.

Predsjednik Društva prijatelja dubrovačke starine Niko Kapetanić istaknuo je da je obnova tvrđave, koja bi trebala trajati oko četiri godine, već počela jer je u tijeku izrada projekta, a vrijednost obnove neće biti poznata prije nego što se izradi troškovnik.

“Riječ je o relativno novijoj građevini, staroj oko 160 godina. Obnovu ćemo podijeliti na više faza, a radovi možda počnu već za četiri ili pet mjeseci. Trošak obnove neće biti mali, ali će ga Društvo prijatelja dubrovačke starine moći podnijeti. Aplicirat ćemo i na EU fondove”, rekao je.

Kapetanić je istaknuo da će to društvo nakon obnove tvrđave imati "pristojnu zaradu" te da ona neće samo vratiti uloženo, nego i donositi "dobar profit".

“Tvrđava i u trenutačnom ruševnom stanju izaziva toliki interes da se ljeti oko nje nema gdje parkirati, a možete vidjeti registracije iz država srednje Europe, dakle bivših članica Austro-Ugarske jer se kod mnogih još budi nostalgija za vremenima kad su imali more”, dodao je.

Kapetanić je istaknuo kako će se u muzeju austrougarskih pomorskih memorabilija istaknuti hrvatska komponenta, ponajprije kroz Trojednu Kraljevinu Hrvatsku, Slavoniju i Dalmaciju.

“Zapovjednik austrougarske mornarice u Prvome svjetskom ratu bio je Hrvat iz Zagreba Maximilian Njegovan. Jedan od najboljih pilota hidroaviona bio je Hrvat iz Herceg Novog, a u vrhu je bio još jedan naš čovjek - Nardelli. Na krstarici potopljenoj ispred Bara članovi posade bili su Hrvati. Želimo obnoviti i uspomenu na Višku bitku. Dakle, sadržaj mora biti takav da privlači Europljane i sve uzraste, od akvarija preko suvenirnice, vidikovca i ugostiteljskih objekata”, dodao je Kapetanić, koji očekuje suradnju i sa susjednom Crnom Gorom.

Općina Konavle potpisala je krajem listopada 2017. s Ministarstvom državne imovine ugovor kojim joj je tvrđava na Prevlaci vraćena u trajno vlasništvo.

Kategorije: Hrvaška

DOK-ING i FER predstavili projekt razvoja daljinski upravljanog vozila za ekstremne uvjete

Sre, 17/01/2018 - 17:43

Tvrtka DOK-ING predstavila je je u srijedu projekt razvoja daljinski upravljanog vozila za djelovanje u ekstremnim uvjetima, koji razvija u suradnji sa zagrebačkim Fakultetom elektrotehnike i računarstva (FER), a vrijednosti je gotovo 16,5 milijuna kuna, od čega su dio bespovratna sredstva EU.

Radi se o projektu razvoja vozila za "NRKBe" uvjete, to jest nuklearne, radiološke, kemijske, biološke i eksplozivne ugroze.

Započet je u listopadu prošle godine, planirani završetak je rujan 2019. godine, a njime se želi razviti prvi prototip daljinski upravljanog sustava za upravljanje u kriznim situacijama. 

Europska unija je sufinancirala projekt s 8,9 milijuna kuna putem svojih strukturnih i investicijskih fondova, to jest operativnog programa Konkurentnost i kohezija.

Osnivač i vlasnik DOK-ING-a te jedan od voditelja projekta Vjekoslav Majetić izrazio je zadovoljstvo jer su "pokrenuli jednu novu tehnologiju koju žele dovesti na svjetsku scenu".

Projekt, kaže, služi za zaštitu ljudi pri nepovoljnim i ekstremnim uvjetima, poput nuklearne katastrofe u Fukushimi, požara, bioloških katastrofa i sličnih nezgoda.

Cilj je, naime, stvoriti nezavisna vozila koja će moći pomoći u najgorim uvjetima, gdje ljudske ekipe ne mogu pristupiti da bi spriječile daljnje širenje određene nepogode.

To između ostalog uključuje poslove uklanjanja prepreka i opasnih predmeta, poput eksplozivnih naprava, zatim izviđanje, motrenje i nadzor, prikupljanje i obradu podataka, gašenje vatre, kao i vršenje dekontaminacije i sl.

Majetić ističe da trenutno u svijetu ne postoji ovakav proizvod pa postoji potencijal izvoza na sva svjetska tržišta.

Profesor Ivan Petrović s FER-a pojašnjava da se suradnja njegove istraživačke grupe odnosi na razvoj algoritama i sustava daljinskog upravljanja konkretnim vozilom, dok DOK-ING razvija samo vozilo.

To je, naglašava, posebno važno s obzirom na teške uvjete rada, poput požara ili radioaktivnog zračenja. Pritom je, u slučaju da se izgubi komunikacija između operatera koji upravlja vozilom i samog vozila, cilj da se vozilo samo 'zna vratiti' u zonu odakle je krenulo.

DOK-ING je osnovan krajem 1991. godine, bavi se proizvodnjom robotiziranih strojeva i vozila za razminiranje, vatrogasnih i rudarskih strojeva, koje i izvozi na sve kontinente.

Kategorije: Hrvaška

Hrvatski europarlamentarci: Bugarski naglasak na proširenju EU pozitivan znak za zapadni Balkan i Hrvatsku

Sre, 17/01/2018 - 17:43

Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentom većinom su složni kako je naglasak bugarskog predsjedništva Europskom unijom na potrebu proširenja na zapadni Balkan znak da ona počinje ozbiljnije razmišljati o tom pitanju, te da je to dobra vijest za Hrvatsku.

Bojko Borisov, premijer Bugarske koja idućih šest mjeseci predsjeda Europskom unijom, istaknuo je u srijedu u Parlamentu kako je pravi trenutak da se državama zapadnog Balkana poruči da za njih postoji europska perspektiva. Bugarska je početkom 2018. preuzela predsjedanje Europskom unijom od Estonije, a kao jedan od svojih glavnih prioriteta istaknula je jačanje europske perspektive zapadnog Balkana.

Zastupnik Ivan Jakovčić (IDS/ALDE) istaknuo je kako je bugarsko predsjedništvo postavilo dvije jako dobre teme, te je naglasio da je ugodno iznenađen "njihovom ambicijom da otvoreno i bez rukavica pričaju o potrebi širenja Unije na zapadni Balkan, i to na kritički, ali i nekritički način". Osim proširenja, zastupnik liberala podsjetio je da je Sofija zainteresirana za kohezijsku politiku, što znači da želi upozoriti da je vrijeme da se njezine dobrobiti usmjere na novopridošle zemlje u Uniju, poput Hrvatske, Bugarske ili Rumunjske.

Jozo Radoš (GLAS/ALDE) rekao je kako je u trenutnim okolnostima, kad se stvari na zapadnom Balkanu kompliciraju i kad zbog raznih unutrašnjih i međusobnih poteškoća postoji jedan opći trend zastoja kod gotovo svih uključenih zemalja, jako dobro da je bugarsko predsjedništvo stavilo fokus na proširenje Unije na to područje, čime u Vijeću može proširiti svijest oko važnosti zapadnog Balkana i opasnosti od daljnjeg nazadovanja tog prostora i izbijanja novih sukoba.

"Ne mislim da Bugarska može nešto posebno postići ili nešto preokrenuti u tih šest mjeseci, ali dizanje svijesti i možda neki mali iskoraci su svakako dobri za taj prostor i za Hrvatsku", smatra Radoš.

Zastupnica Željana Zovko (HDZ/EPP) tvrdi kako je sami summit u Sofiji u svibnju na kojem će se po prvi put nakon solunskog summita 2003. godine održati skup zemalja zapadnog Balkana u europskom kontekstu znak da Europa počinje ozbiljnije shvaćati sigurnosnu situaciju na jugoistoku Europe.

Bugarski premijer Borisov je u srijedu spomenuo ubojstvo srpskog političara Olivera Ivanovića na Kosovu, čime "je ukazano da se sigurnosna situacija treba shvatiti ozbiljnije, jer jedan veliki požar može opet zahvatiti čitav Balkan", smatra zastupnica. "Ukoliko se ne obrati pozornost na taj prostor, to će utjecati ne samo na nove konflikte i terorizam, nego i na još veće valove izbjeglica od kojih će se Europa morati braniti, što već duže vrijeme ponavljam. Hrvatska je tu najodgovornija jer ima najdužu granicu", upozorila je Zovko, dodavši kako "očekuje da će Europa shvatiti ozbiljnost situacije i početi rješavati te probleme".

Govoreći o Bosni i Hercegovini, zastupnica je istaknula kako je pitanje postoji li u toj državi uopće volja za ulaskom u Unijom, osim među Hrvatima, jer na tamošnje političke elite utječu i Rusija, Kina i Turska. "Sjedinjene Države nažalost trenutno nisu u punoj snazi na djelu u BiH, a one su sukreator daytonskog mirovnog sporazuma", rekla je Zovko, ustvrdivši kako je potrebno snažnije djelovanje Washingtona u suradnji s Europom kako bi se došlo do rješenja tamošnje stagnacije.

Zastupnik Tonino Picula (SDP/S&D) naglasio je kako stagnacija na Balkanu proizvodi probleme, a ne stabilnost, "i to dvojake – u odnosima između država, no i na konflikte unutar država koji su mnogo utjecajniji". "Postoje mnogobrojne veto skupine kojima promjene nisu u interesu, pogotovo ne usvajanje europskih standarda,  postizanje društva sa sniženom razinom korupcije, države u kojima postoji sloboda medija i izražavanja, u kojima funkcionira pravosuđe i u kojima je jak parlamentarizam", što u većini država zapadnog Balkana ne funkcionira, ističe Picula.

"Događaji na Kosovu pokazali su koliko je važno ne samo da EU reagira, nego i da pokušava spriječiti takav razvoj, a očekujemo da će Bruxelles u veljači predstaviti svoj program o nastavku politike proširenja i dati jasnije smjernice kako će se taj program realizirati, a da ćemo u proljeće dobiti izvještaj o pojedinačnom napretku zemalja", rekao je zastupnik socijaldemokrata.

Picula zaključuje kako su se svi u EU-u suglasili da je pitanje zapadnog Balkana važna tema i dali podršku Sofiji, te da je "očito da iza bugarskog plana stoji cijela EU". "Ono što daje nadu je cijela serija predsjedanja država koje na ovaj ili onaj način pokazuju senzibilitet prema zapadnom Balkanu. Tu su prije svega Austrija i Rumunjska, a nije daleko ni hrvatsko predsjedanje".

"Zbog toga se nadam da to neće biti reagiranje na incidente nego da će ta politika doista dobiti jasniji sadržaj", zaključio je.

Zastupnica Ruža Tomašić (ECR) izrazila je skepsu oko bugarskih mogućnosti utjecaja po pitanju proširenja. "Ne može Bugarska nametnuti tu temu ako Juncker i ostali to ne dopuste. Ovo je 'ajmo malo igara' da ljudi misle da ima više demokracije u Europskom parlamentu", rekla je zastupnica konzervativaca.  "Da se netko doista želi zauzeti za zemlje Balkana, poslali bi tamo ljude da pomažu, da pokažu što je sve potrebno napraviti, i to ne bi bio problem. Ovo je više 'mi vas želimo, radite što možete pa ćemo mi odlučiti'".

"Ne vjerujem da ima toliko želje za proširenjem, jer da ima oni bi to i pokazali svojim radom, a ne samo govorom", zaključuje Tomašić.

Bugarska ministrica vanjskih poslova Ekaterina Zaharieva je sredinom siječnja rekla kako je 2025. godina realističan scenarij za prvo novo proširenje Unije, piše EUobserver. Crna Gora je najviše napredovala u pregovorima, otvorivši 30 poglavlja od kojih ih je zatvorila tri. Slijedi ju Srbija koja bi tijekom bugarskog predsjedanja mogla otvoriti "dva ili tri" poglavlja. Komisija očekuje da bi tijekom 2018. Makedonija i Albanija, koje već dugo imaju status kandidata, mogle otvoriti pregovore, a za Bosnu i Hercegovinu će pripremiti mišljenje o kandidaturi nakon što dobije odgovore na upitnik koji je u Sarajevo poslala prije godinu dana. Najlošiji status ima Kosovo, a to je dodatno pogoršano u utorak Ivanovićevim ubojstvom.

Kategorije: Hrvaška

LJETO (BEZ) DOGOVORA O GRANICI Nitko više ne vjeruje da će Cerar ostati premijer, a pitanje je bi li Plenković s nekim drugim našao rješenje

Sre, 17/01/2018 - 17:38

Bruxelles očekuje da će odmah nakon slovenskih izbora Hrvatska i Slovenija naći rješenje za granicu na tragu arbitražne presude, ali u nekoj prilagođenoj formi koja bi odgovarala Hrvatima – rekao je za Globus u ponedjeljak kasno poslijepodne jedan europski diplomat blizak Europskoj komisiji. Razgovarali smo baš u trenutku kada su agencije emitirale vijest da Karl Erjavec ponovno prijeti Hrvatskoj da je neće “propustiti” u OECD dok ne provede odluku arbitara iz Haaga.

“Ma pustite Erjavca. Ionako se vjerojatno neće dogoditi ništa do slovenskih izbora, a pitanje je tko će na njima pobijediti.”

Slično razmišljaju i hrvatski europarlamentarci Ivan Jakovčić i Dubravka Šuica svjesni da su minimalne ili nikakve šanse dok se ne bude znao novi slovenski premijer, a kako sada stoje stvari, to najvjerojatnije neće biti Miro Cerar. Dok je Dubravka Šuica optimistična da u konačnici Hrvatska neće loše proći, Jakovčić je skeptičniji. “Ne miriše mi sve to na dobro”, kaže iskusni istarski političar kojeg ovih dana često zovu i ribari iz Savudrije s porukom: “Nino, brini se o nama, sve ovo drugo su samo puste priče.”

Jakovčić nam kaže da treba što prije naći rješenje po kojem bi “vuk bio sit, a koze na broju”. “To znači da treba na neki način provesti arbitražnu presudu, ali naći rješenje koje bi bilo prihvatljivo za Plenkovića. Dakle, provedba se ne može vezati za arbitražnu presudu, jer se Sabor prema tome jasno odredio. Ali, može se ići u tom pravcu”, smatra Jakovčić.

No hrvatskog europarlamentarca zabrinjava vrijeme koje će proteći do slovenskih izbora i mogućnost da na njima trijumfira vođa socijaldemokrata Dejan Židan, koji se i do sada pokazao kao beskompromisni političar kada je riječ o zaštiti slovenskih interesa. “S njima sam pregovarao o teranu, nije mi to iskustvo ostalo u sjećanju baš po dobru”, kaže Jakovčić. On smatra da će intermezzo do izbora u susjednoj državi ići na ruku Slovencima koji će onda u Bruxellesu govoriti kako su bili strpljivi, ali Hrvatska nije pristajala ni na jedno drugo rješenje. “Nije slučajno što Janez Janša ovih dana poručuje Ceraru ‘nemoj ništa potpisivati’. Očito, svi taktiziraju, vuče se duga i stara priča, a istovremeno su svi svjesni da rješenja za sada nema.”

Dubravka Šuica smatra da Hrvatska dobro stoji u Bruxellesu u vezi s tim pitanjem, iako granični spor Hrvatske i Slovenije malo koga tamo zanima. “Budimo iskreni, to nije tema o kojoj se u ovom trenutku raspravlja. Bruxellesu je samo stalo da se smire strasti i ne dođe do incidenata.” Po njoj, dobro smo odradili posao, a Andrej Plenković će tek u susretima s Jean-Claudeom Junckerom dodatno otvoriti prostor za dogovor. “Morate znati da Plenković jako dobro stoji u Bruxellesu, njegov je rejting tamo visok, pogotovo kada je riječ o premijerima koji dolaze iz obitelji europskih Pučana”, smatra Dubravka Šuica. “Sada je na redu tiha diplomacija.”

Tu ideju lansirala je i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u nedavnom razgovoru s Borutom Pahorom, svjesna da bi “Rambo diplomacija” s Erjavcem u glavnoj ulozi donijela još više štete. Koliko i tiha diplomacija može biti efikasna do izbora, drugo je pitanje, jer konačnu riječ moraju dati Vlada i premijer, a nitko više ne vjeruje da Cerar može ponovno pobijediti. On je u duši ipak više pravnik nego političar, njegova zvijezda tamni i bez obzira na to što je u posljednje vrijeme pojačao retoriku prema Hrvatskoj, šanse za novi mandat gotovo da i ne postoje.

Dejan Židan druga je priča, a njegov stav prema Hrvatskoj blizak je onom koji zastupa i Erjavec, vječni političar o kojem ovisi gotovo svaka slovenska vlada. “Svatko tko misli da ćemo moći implementirati arbitražnu presudu o granici s Hrvatskom na moru u međusobnom dogovoru sa Zagrebom je vrlo naivan. Slovenija će pri implementaciji morati u prvom redu računati na samu sebe i ne nasjedati na obmane o traženju alternativnih rješenja koja i ne postoje”, smatra Židan i time za sada smanjuje manevarski prostor da Plenković s nekim drugim premijerom, ako to već ne bude Cerar, nađe formulu po kojoj bi se primijenila arbitražna odluka, ali s drukčijim nazivom.

Iako se sada u javnosti pokušava stvoriti dojam da su hrvatski ribari sigurni i da se ne trebaju bojati kazni, čini se da na terenu baš i nije tako. Mnogi od njih ovih su dana dolazili u kuću Ivana Jakovčića u Sv. Jurju i izražavali strah od daljnjih događaja, jer dobro znaju koliko dugo “drže” obećanja političara koji obnašaju vlast. Često čuju i argumente da još neke europske države, članice EU, nisu riješile granične sporove, ali mala je utjeha od toga. Mnogi, ne samo ribari, pitaju se jesmo li kao država negdje pogriješili i je li moglo drukčije ispasti.

“Neke smo stvari propustili još od vremena Zorana Milanovića i Vesne Pusić. Miro Kovač nije ništa napravio, nemojmo si lagati. Marija Pejčinović-Burić intenzivnije je počela diplomatsku karijeru kada sam ja bio ministar, želim da uspije”, kaže Jakovčić i smatra da smo mogli znati da će nakon našeg napuštanja arbitraže slijediti odluka da se mijenja sastav sudaca te da će se nastaviti s radom.

S druge strane, Dubravka Šuica smatra da smo sve do sada dobro odradili i da je bila greška što nismo 2015. godine više koristili diplomaciju da naše europske partnere upoznamo sa stavom Hrvatske. “Trebali smo više objašnjavati zašto smo izašli iz arbitraže. Ali, Juncker dobro zna razloge.”

U Sloveniji granični spor i sporna provedba arbitraže više nisu tema dana, sve manje se i mediji time bave. Želi se prikazati da je prva pobjeda upravo na strani taktike Slovenije koja se odlučila za drakonske kazne za hrvatske ribare koji love u “slovenskom” moru. Čini se ipak da više ni slovenska javnost ne vjeruje mnogo u “pobjede” i “poraze”, ali će se ta tema zahuktati tek kada se približi kampanja za parlamentarne izbore.

Thomas Bickl sa Sveučilišta u Duisburgu, koji je objavio i znanstvenu studiju o slovensko-hrvatskom graničnom sporu, smatra da je Europska komisija u teškom položaju jer ima interes da se nađe rješenje budući da je bila posrednica za arbitražu, a često se čuje i nedoumica je li širenje EU s Hrvatskom kao članicom bilo uspješno. “Komisija je vodila pregovore, tako da nije neutralna instanca. Ali ne može se direktno staviti na stranu Slovenije, pa ne dolazi u obzir oštra ili prebrza odluka.” Bickl smatra da je važno da Plenković postigne dogovor s oporbom jer bi mu to otvorilo manevarski prostor za dogovor, bez obzira na zaključke Hrvatskog sabora iz 2015.

I dok se o arbitraži i graničnom sporu u ovom dijelu Europe još razgovara, Europljani se ipak od svega drže po strani. “Ma to nikoga ne zanima u mjeri kako mi mislimo. Nije to ozbiljna tema koja bi opterećivala sadašnje vodstvo EU koje ima mnogo težih i većih problema. Za europske političare to je ipak smiješan problem”, kaže Ivan Jakovčić, koji smatra da će europski političari pokušati Hrvatskoj otvoriti prostor da se dogovori sa Slovenijom kako bi se to pitanje definitivno skinulo s dnevnog reda. “Ionako zanimanje za zemlje jugoistoka Europe stalno pada, kao što EU više uopće ozbiljno ne razmišlja o proširenju. Jedno je samo sigurno, nitko više neće ući u EU ako ne riješi granične odnose sa susjedima. To je poruka i Srbiji i Crnoj Gori”, kaže iskusni diplomat koji je dugo radio u Bruxellesu i dobro poznaje sve ključne ljude iz sadašnje Komisije. “Ionako je svima preko glave dosta briga s Balkana, a ni do sada se nismo iskazali u potezima koji su se vukli od devedesetih do danas. Jedno je sigurno, zbog slovensko-hrvatskog spora svi trebaju odmah početi razmišljati o rješavanju graničnih pitanja sa susjedima.”

Kada je riječ o mehanizmima koji stoje Sloveniji na raspolaganju, od tužbe do kočenja Hrvatske za ulazak u OECD i šengenski prostor, ovo posljednje je ipak za Zagreb najopasnije. Jer, hrvatski političari svojoj javnosti i dalje ne otkrivaju koje sve zamke stoje pred Hrvatskom i kada je realno da uđe u Schengen. Slovenija zbog toga može raditi probleme, zavlačiti, tražiti saveznike koji će kočiti Hrvatsku, kao što se već godinama koči Bugarsku i Rumunjsku.

“Kad je riječ o ulasku Hrvatske u Schengen ne treba se previše bojati Slovenaca. Nemaju oni tu moć da zakoče Hrvatsku ako se postigne dogovor s vodećim zemljama da se proširi šengenski prostor. Mnogo je veći problem za Hrvatsku u ovom trenutku hoće li se uopće naći prostor za širenje Schengena”, smatra naš sugovornik.

Sve u svemu, imali su pravo oni koji su tvrdili da se nakon slovenskog “dana D” neće ništa bitnije dogoditi. I nije se dogodilo, slovenska policija izvela je nekoliko igrokaza s hrvatskim ribarima koji su zaplašeni bez obzira na arbitražnu presudu. Stara granica i dalje je na snazi i nitko je ne može jednostrano mijenjati, pa se Hrvatska u tom smislu i nije bojala i ne boji se.

Kada će početi misija Fransa Timmermansa, za sada se ne otkriva. Ne zna se ni hoće li inicijativu da se dođe do rješenja naposljetku preuzeti sam Juncker. Dijalog gluhih, čuje se ovih dana u Ljubljani, a Pahor nije bez razloga izabrao da na početku drugog mandata prvo razgovara s Kolindom Grabar-Kitarović i talijanskim predsjednikom Sergiom Mattarellom, dok austrijski šef države Alexander Van der Bellen i mađarski János Áder nisu došli na Brdo kod Kranja. Ponovno se najčešće čula riječ “dijalog” (bez ono “gluhih”), ali to već ide u red diplomatskih fraza. “Dobro susjedstvo najbolji je početak naše vanjske i sigurnosne politike”, rekao je Pahor, a Kolinda Grabar-Kitarović objasnila je da uopće nije bilo u pitanju hoće li doći u Sloveniju ili neće. Od šefa slovenske države mogla je čuti za vrijeme ručka da očekuje veći angažman Europske komisije, ali i da se smanje napetosti na obje strane granice. “Dijalog treba nastaviti”, pomirljivo je poručio Pahor, uz objavu da Miro Cerar već ovih dana očekuje odgovor iz Bruxellesa kako će se dalje ponašati čelni ljudi Komisije.

Slovenci se pomalo zahuktavaju za kampanju uoči parlamentarnih izbora, pa nekadašnji ministar prometa i profesor u Ljubljani Marko Pavlina kaže da se Hrvatska ne ponaša kao pravna država. Ponovno se iz naftalina izvlači sporazum Drnovšek-Račan kao najbolji do sada, a Hrvatskoj se pod nos stavlja da ima neriješene granične odnose gotovo sa svim susjedima.

Sve je to već viđeno u bezbroj slučajeva, a Slovenci uvijek, kada ne mogu drukčije, izvlače blokade kao spasonosno rješenje. Dva puta nisu uspjeli, sada treba vidjeti kako će se provesti s OECD-om i Schengenom. A da bi hrvatska diplomacija mogla biti malo dinamičnija, to stoji, međutim na Zrinjevcu očito za to nema previše sluha.

Untitled.jpg 

Kategorije: Hrvaška

KOMENTAR BORISA VLAŠIĆA Sada će se sve promijeniti. Donijet će se zakon i nestat će mržnja, a Hrvati će postati dragi ljudi

Sre, 17/01/2018 - 17:20

Obradovala me je vijest da je umro dr. Slavko Goldstein. Drago mi je da je jedan mrzitelj Hrvatske nestao s pozornice ovog svijeta. Ipak mu od srca želim pokoj vječni i da mu Jahve bude milosrdan sudac. Njegovo će mu milosrđe biti jako potrebno obzirom na more laži što ih je (svjesno i namjerno) širio pod krinkom znanstvenog autoriteta. Tim je lažima planski sramotio Hrvatsku i hrvatski narod. Iz Biblije znamo da Jahve mrzi laž (Jahve mrzi lažljivi jezik Izr 6, 16)”, napisao je na internetu jedan svećenik, don Mili Plenković.

Tko zna je li to mržnja? Nije da se ima smisla mrziti nekoga tko je otišao, ne koristi duši ni živcima, više je besmislena stvar, a svećenik sigurno nije netko bez uma pa da mu se tako nešto može dogoditi. Nije ni da je poziv na nasilje, jer što se mrtvome može učiniti, a da bi on mogao svjedočiti na sudu da je žrtva nasilja. Nije ni da je sramota, jer Crkva nije učinila ništa svom čovjeku koji je sročio ovo pa da se može zaključiti da se stidi. Na neki je način riječ čak i o brizi za preminuloga jer se onaj koji je bliži Jahvi ili ga barem kuži zaželio pokoj vječni i milost Jahvinu. To se ne radi samo tako, to je briga, zar ne?

Stipe Mesić odavao je državne tajne, govorio protiv Hrvatske, Franje Tuđmana i Gojka Šuška, Mladen Bajić je kao državni odvjetnik napravio kazneno djelo zloporabe položaja, Vesna Pusić je veleizdala Hrvatsku jer je rekla da je izvršila agresiju na Bosnu i Hercegovinu. To je ustvrdila Zorica Gregurić u ime koordinacije udruga hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskoga rata objavivši da je podnijela kaznenu prijavu protiv Mesića, Bajića, Vesne Pusić, Ive Josipovića. Željko Glasnović, saborski zastupnik, ustanovio je da su to imena “nekih kadrova umrežene organizacije koji djeluju u Hrvatskoj kao strana agentura”.

Da se ne zezamo, ovo je jezik mržnje. Progon i prozivanje. Označavanje mete.

“Ministar Medved je u pismu napisao da film ‘Ministarstvo ljubavi’ blati stradalnike Domovinskog rata”, rekla je Rozalija Bartolić o navodnom pismu kojim je spomenuti film postao neželjen na programu nacionalne televizije.

- Ovim filmom pokušava se razapeti izbor žena koje su se odlučile za izvanbračnu zajednicu. Stvar je u njihovu progonu, a ne u sadržaju filma. Izdvajaju se kao drugačije i društvo im je nametnulo da se osjećaju posramljeno - o filmu je rekla Jelena Eranović, predsjednica Udruge udovica hrvatskih branitelja grada Splita. Oni su protestirali protiv filma jer im se nije dopao prikaz života, da udovice hrvatskih vojnika ne ulaze u brak nego su u izvanbračnim zajednicama kako ne bi izgubile mirovine koje dobivaju zahvaljujući tome što im je suprug poginuo u ratu. Činjenica da vole nekoga novog u životu ne smeta ni njima ni njihovim muškarcima da od države traže novac na račun poginulog prvog muža. Druge, “civilne” udovice gube ta prava, ali ove su, sve do dolaska Milanovićeve Vlade, radije naplaćivale grob nego izabirale istinu. To je ono o čemu govori film, ma koliko ne uspio, ali opisuje život na koji su HDZ-ove vlasti natjerale udovice da žive prikovane za grobnice.

Sada će se sve promijeniti. Donijet će se zakon i nestat će mržnja. Hrvati će postati dragi ljudi. U prvo će vrijeme to biti malo neiskreno, bit će zaplašeni sankcijama, nekom visokom globom, a možda i kraćim zatvorom, a onda će im ponašanje i pojava drukčijih osoba prestati smetati. Nestat će mržnja iz naroda koji živi po naputcima Biblije.

Da bi došli do takvog zakona, Hrvatima je trebao EU sa svojim smjernicama, a da bi ova ideja postala život, mjesecima će raditi grupa koja se zove Inicijalna radna skupina Vladina Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva. Grupu vodi Bernard Gršić, državni tajnik, a u njoj su predstavnici Ministarstva unutarnjih poslova, Agencije za elektroničke medije, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, profesori s Pravnog fakulteta, predstavnici CARNeta, pučke pravobraniteljice, predstavnici GONG-a, Ureda za ljudska prava, Hrvatskog novinarskog društva i izdavača. Svi će tražiti mrzitelje, prostake i nasilnike na internetu.

Umjesto da pogledaju oko sebe, da pogledaju one koji zabranjuju, koji prozivaju i označavaju, podižu šatore, iznose plinske boce, koji si dopuštaju, kao udruga U ime obitelji, određivati tuđe živote, dopuštati ljubav koja se njima sviđa. A suprotstavljati se zaštiti žena od nasilja. Umjesto da prepoznaju promociju nasilja, života u mržnji što je napravila ministrica Murganić. Nije za to potreban novi zakon. Ne trebaju preporuke ni ideje EK, to bi trebali svi prepoznati. Ali, ne žele. U Hrvatskoj se vrijeđa jer to nije sramota. A kada već nije sramota, onda se iznosi javno. Da bi se moglo slobodno vrijeđati, potrebno je odreći drugome ljudskost, istaknuti različitost jer se drugačiji lakše odbace i proglase opasnima. Nisu opasni jedino bijelci, jedino Hrvati, katolici. Ostale je dopušteno vrijeđati. Tako živimo i to bi vrijedilo promijeniti. Onda nam neće trebati instrukcije protiv mržnje, ona se uvijek osjeti.

Kategorije: Hrvaška

APSURD: MINISTARSTVO IMOVINE NE ŽELI VODITI REGISTAR DRŽAVNE IMOVINE! Posao uz neobično objašnjenje prebacili na Ured za razvoj digitalnog društva

Sre, 17/01/2018 - 17:00

Sudeći prema odredbama novog Zakona o državnoj imovini, Ministarstvo državne imovine više neće voditi Registar državne imovine, nego će ta obveza, doznajemo, biti prenesena na Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva.

Neslužbeno pojašnjenje ove neobične odluke nije ništa manje zbunjujuće: vođenje Registra prebacuje se na Središnji ured zato što je Ministarstvo državne imovine navodno preopterećeno s više od 60 tisuća neriješenih slučajeva imovinsko-pravnih odnosa koje je institucija na čelu s Goranom Marićem preuzela od nekadašnjeg DUUDI-ja.

Neposredno upravljanje

Službeno, pak, tumači se da se vođenje Registra prebacuje na neko drugo tijelo zato što je Registar “sveobuhvatan i sadrži podatke o svim oblicima imovine u vlasništvu Republike Hrvatske, a ne samo o imovini kojom upravlja MIDIM (kao što su dionice, udjeli ili nekretnine u građevinskom području) nego i o imovini kojom upravljaju druga tijela (poljoprivredno zemljište, šume, vodna dobra, pomorska dobra i slično).

Pojednostavljeno rečeno, Ministarstvo državne imovine trebalo bi voditi podatke samo o onoj imovini kojom neposredno upravlja, a ne o cjelokupnoj, o kojoj će Registar u budućnosti voditi Središnji državni ured zadužen za razvoj digitalnog društva. Na njegovu je čelu bivši pomoćnik ministra uprave Bernard Gršić, koji je na dužnost zasjeo nakon što je Vlada premijera Plenkovića “raskrstila” s Mostom pa razriješila većinu njihovih rukovoditelja, između ostalog i čelnika ovog tijela državne uprave.

Zanimljivo je pritom da će Ministarstvo državne imovine, koje je zatrpano i preopterećeno poslom, posao Registra državne imovine prebaciti na državni ured koji ima gotovo tri puta manje zaposlenika od samog Ministarstva.

Dok je u Dežmanovu prolazu, gdje je sjedište institucije kojom upravlja Goran Marić, sredinom prošle godine ukupno bilo zaposleno 114 djelatnika, Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva prema posljednjim javno dostupnim podacima ima ih samo 47. Ipak, to Marića ne sprečava da naporan posao vođenja Registra državne imovine prebaci na ovaj ured, a da njegova institucija pritom vodi “samo evidenciju”.

“Prijedlogom zakona je određeno da Ministarstvo državne imovine vodi evidenciju državne imovine kojom upravlja te da navedena evidencija nije javni registar, nego će se navedeni podaci dostavljati u Središnji registar koji će voditi Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva”, stoji u Nacrtu prijedloga Zakona o upravljanju državnom imovinom.

Prenošenjem odgovornosti vođenja Registra na neko drugo tijelo, međutim, postavlja se pitanje čemu se onda osnivalo zasebno Ministarstvo zaduženo za državnu imovinu - ako ono nije zainteresirano skrbiti o svoj imovini u državnom vlasništvu?

Izrada registra

Povijesno gledano, pravni prethodnik Ministarstva bio je Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI), a on je, pak, nastao iz nekadašnje Agencije za upravljanje državnom imovinom (AUDIO). Agencija je u državni ured transformirana u vrijeme Kukuriku koalicije, kad je na njegovo čelo došao Mladen Pejnović i ubrzo nakon preuzimanja mandata najavio izradu prvog registra državne imovine koji bi vodio upravo ovaj ured. Najave su bile da će se na njegovu izradu potrošiti oko pet milijuna kuna državnog novca, a Registar je ubrzo izrađen te 2014. godini predstavljen javnosti.

Bio je to više popis nego registar, tablica sa 362.268 nekretnina, od čega 2109 građevina i građevinskih zemljišta, 27.790 stambenih objekata, 8414 poslovnih prostora, 940 nekretnina koje koriste tijela državne uprave te 24 rezidencijalna objekta i vila.

Što o novom zaduženju misle u Središnjem uredu za razvoj digitalnog društva nismo uspjeli saznati jer njegov čelnik Bernard Gršić nije odgovarao na naše pozive.

Kategorije: Hrvaška

Književni časopis poslije svojih prvih 175 godina

Sre, 17/01/2018 - 17:00

Časopis Kolo bio je pokrenut 1842. u Zagrebu s podnaslovom “Članci za literaturu, umjetnost i narodni život”, a pokrenuli su ga Dragutin Rakovac, Stanko Vraz i Ljudevit Vukotinović. Do danas ga je uređivao cijeli niz urednika, među kojima se ističe Igor Zidić.

Povijest izlaženja Kola sadrži hrvatsku kulturnu i opću povijest proteklih 175 godina. Danas mu je glavnim urednikom Ernest Fišer, dok su članovi uredništva Davor Šalat i Joža Skok. Njemu je i posvećen drugi broj za prošlu godinu, povodom 85. obljetnice rođenja - nažalost, Skok je u međuvremenu preminuo.

U rubrici Književna scena časopis predstavlja ugledne i nagrađivane autore: Ivanu Šojat, Slavka Jendrička, Dubravku Oraić Tolić, Davora Šalata, Miroslava Pelikana i Peru Pavlovića. Istovremeno, u rubrikama Ogledi, Obljetnice, Kazalište i Kritika časopis Kolo održava tradiciju za koju je kritička recepcija iznimno važna. Dovoljno je spomenuti tek imena nekih “ogledaša” i kritičara: Cvjetko Milanja, Marijan Varjačić, Delimir Rešicki, Branko Maleš, Božidar Alajbegović, Darija Žilić i drugi.

Premda se neki spomenuti i nespomenuti autori pojavljuju kako u Kolu, tako i u drugim književnim časopisima, prevladava praksa da ova rijetka i teško dobavljiva izdanja imaju vlastitu prvu “jedanaestoricu”, pa uz nju još ponetko, pa uz njih još bogata klupa. Kao da novaca ima, iako časopise nitko, govori se, ne čita.

Kategorije: Hrvaška

Kako su EU i NATO dopustili bezvlašće na sjeveru Kosova

Sre, 17/01/2018 - 17:00

Za regiju zapadnog Balkana često se govorilo da je “crna rupa” u Europi. Pa se za Kosovo govorilo da je “crna rupa na Balkanu”, a potom se za sjever Kosova govorilo da je postala “crna rupa na Kosovu”. Dakle, za područje sjevera Kosova može se reći da je neka “crna rupa u crnoj rupi crne rupe”. A ne bi trebalo tako biti. Ako bi se ozbiljno shvatilo ono što se čuje u Bruxellesu, o uspjehu dijaloga između Kosova i Srbije, o velikoj pomoći koju Europska unija daje tom dijelu Kosova, onda bi sjever Kosova trebao biti balkanski Lihtenštajn. Trebao bi biti najrazvijeniji dio regije. Jer se za tako mali prostor, s toliko malo stanovnika, daje puno novca. EU daje posebna sredstva za sjever Kosova. Vlada Kosova ima isto tako posebne projekte za tu oblast. I vlada Srbije, s dopuštenjem Kosova i Bruxellesa, ima poseban fond za sjever.

Prema dogovoru u Bruxellesu, i dio novca koji se prikuplja od carine na tom dijelu treba ići za pomoć sjeveru Kosova. Dakle, uza sav taj novac, uza sve te projekte, sjeverni dio Mitrovice, i općine sjevernije od toga gdje žive pretežno kosovski Srbi, i gdje je Albancima teže doći nego ići u Beograd, trebali bi biti razvijeno područje. Kako je taj dio i prioritet NATO-ove misije KFOR u pogledu sigurnosti, a i za EU misiju vladavine prava EULEX, i kako se EU često hvali velikim uspjehom dijaloga oko uspostave slobode kretanja na tom dijelu Kosova, ni sigurnost ne bi trebala biti problem.

No, to je samo krivi dojam o sjeveru Kosova koji se može steći ako slušate pohvale koje sebi šalju dužnosnici Europske unije o vlastitom uspjehu na Kosovu. Jer je EU u tom višegodišnjem dijalogu između Kosova i Srbije puno uložio i sebi stvorio sliku velikog, pa i “povijesnog” uspjeha u tom dijalogu. Realnost je pak sasvim drukčija i u to su uvjereni ne samo oni koji žive na sjeveru Kosova, i oni koji žive u južnijem dijelu Mitrovice te preko mosta gledaju sjever, jer tamo ne mogu ići, već i svatko tko posjeti taj dio Kosova.

Teško da se može naći neki dio Europe gdje se dojam bezvlašća stječe tako brzo. Ne može se ni Kosovo previše pohvaliti nekim visokim stupnjem poštivanja zakona i vladavine prava. No, na Kosovu auti pak imaju registarske tablice, policija patrolira, zaustavlja automobile, mjeri brzinu, građani plaćaju struju, vodu, natpisi ulica su i na albanskom i na srpskom jeziku. Ali na sjeveru nije tako. Auti su ili bez registarskih tablica ili imaju registarske oznake Srbije, ponekad i s kraticama kosovskih gradova. Dakle, niti se poštuju zakoni Kosova, iako je o tome tobože odavno postignut “povijesni dogovor” u Bruxellesu, niti zakoni Srbije koja je de facto od rata naovamo kontrolirala taj dio Kosova, što kroz nazočnost MUP-a Srbije uz prešutnu suglasnost NATO-a i EU, što kroz podršku paralelnim strukturama poput “čuvara mosta”.

Kako je moguće da je EU to dopustio i dalje dopušta. Naime, u takvom se bezvlašću ne otkrivaju tko pali aute političarima, tko prodaje ukradena vozila, katkad i samim vlasnicima kojima su automobili ukradeni, pa ni tko naručuje i izvršava političke egzekucije kakva je vjerojatno bila i ona Olivera Ivanovića ubijenog jučer ujutro. Istina je da se ubojstvo može dogoditi svugdje. Pa i u Švedskoj, vjerojatno jednoj od najrazvijenijih i najsigurnijih država na svijetu, ubijani su političari. No, na Kosovu je previše političkih ubojstava, i na sjeveru i na jugu, te previše napada na političare i novinare koji nisu riješeni ni u dvadeset godina. Nemoguće je pak za sve to odgovornost prebaciti samo na “nadležne vlasti Kosova”, kada je na tom području jedina ovlaštena vojna snaga NATO, a Misija Europske unije EULEX ima i sredstva i pravni mandat rješavati i takve slučajeve.

Ako je međunarodna zajednica tako dugo dopuštala takvu situaciju na sjeveru Kosova, očito je da joj je to odgovaralo u političke svrhe. Nažalost, u takve bi se svrhe sada moglo koristiti i ubojstvo Olivera Ivanovića.

Od dolaska međunarodne zajednice na Kosovo i stavljanja Kosova pod međunarodni protektorat, Beograd je stavio sjever Kosova de facto pod svoju kontrolu. I to s ciljem da se iskoristi kao karta za podjelu Kosova. Trebalo je dokazati da Priština ne može vladati sjeverom Kosova i treba to prihvatiti kao realnost na terenu. U tom pravcu se i dalje kreću svi. Preko dijaloga u Bruxellesu, uz posredovanje Europske unije, gura se neka vrsta posebnog statusa sjevera Kosova, gotovo kao entiteta unutar Kosova koji je već sada više i formalno vezan uz Beograd nego uz Prištinu.

Takvo stanje savršeno je odgovaralo i skupinama organiziranog kriminala koji tamo djeluju. A lokalni stanovnici svjedočili su da je suradnja Srba i Albanaca u organiziranom kriminalu “savršena i sjajan primjer drugima kako treba surađivati“.

Prema reakcijama iz Beograda, sada se vidi da bi i ubojstvo Ivanovića mogli iskoristiti kako bi dokazali da ni Priština ni međunarodna zajednica ne mogu upravljati tim dijelom Kosova. I to bez obzira na to što je Ivanović osobno bio politički protivnik vlade Srbije. Na izborima na Kosovu izašao protiv liste Srpska koju podržava Beograd i koji su etiketu “izdajnika” lijepili svim Srbima koji su im se suprotstavljali. A Lista Srpska osvojila je čak 9 općina na lokalnim izborima na Kosovu te je prva politička skupina na Kosovu po broju gradonačelnika, čak i više od bilo koje stranke koja okuplja većinsko albansko stanovništvo. Beograd je to proglasio svojom pobjedom, ali je to bila i poruka onima koji nisu htjeli biti dio takve liste i išli svojom glavom na izbore. Jedan od njih je bio i Oliver Ivanović.

“Ili neka oni otkriju ili, ako ne mogu, neka dopuste nama pa ćemo mi to otkriti“, poručio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i Prištini i međunarodnoj zajednici. To je i svojevrsna prijetnja jer nije teško zamisliti što bi za stabilnost na Kosovu i šire značilo i službeno vraćanje policije Srbije na teritorij Kosova.

Na Kosovu brojna politička ubojstva još nisu riješena, Uglavnom se radi o likvidaciji albanskih političara u prvim godinama nakon rata. Ovih je dana to postala jedna od glavnih tema na Kosovu jer se govori da će neke od tih slučajeva rješavati Specijalni sud koji će voditi postupke protiv nekih lidera Oslobodilačke vojske Kosova kojima će se suditi u Haagu, ne na Sudu za bivšu Jugoslaviju nego prema kosovskim zakonima, ali i za zločine nakon rata. Javljaju se i svjedoci na Kosovu koji otvoreno pred TV kamerama otvoreno priznaju da su bili članovi zločinačkih formacija koje su ubijale nakon rata, ili za novac, ili su izvršavali naredbe političkih moćnika.

Tako se stekao dojam da se mnoga ubojstva, napadi, bili oni etnički motivirani ili ne, ostali namjerno nerazjašnjeni do kraja jer bi prava istina bila štetna za političku stabilnost. Naravno, svi će to službeno odbaciti, pozvat će se na nedostatku dokaza, ali i unutar EU misije bilo je kritika da se sudski procesi namještaju zbog političkih ciljeva i utjecaja na političke procese.

I za mnoge incidente i napade na sjeveru Kosova govori se da su namjerno zataškani kako se ne bi negativno odrazili na dijalog koji se pod okriljem Europske unije vodi u Bruxellesu. To je ubojstvo šokiralo Kosovo jer, bez obzira na probleme s kojima se Kosovo suočava, dugo nije bilo većih sličnih incidenata, pogotovo onih kojima se moglo dati međuetnički karakter.

Ovo je ubojstvo šokantno i može imati velike posljedice za stabilnost Kosova i šire ako se međunarodna zajednica odlučno ne postavi protiv onih koji iz toga žele politički profitirati. Treba obnoviti poruke da je podjela Kosova crvena linija preko koje se ne može prijeći i treba dokazati da se više ni jedno ubojstvo neće namjerno zataškati samo zato što se nekome može činiti da bi cijela istina mogla imati političke posljedice.

Može se shvatiti da EU želi političku stabilnost na Kosovu i u Srbiji te u tom smjeru surađuje i s vladom u Beogradu i s onom u Prištini pa im i dopušta svašta. No, s obzirom na to da je jedna od ključnih zadaća EU misije na Kosovu, koja je uz to i najveća i najskuplja takve vrste u povijesti Europske unije, osigurati nesmetano djelovanje sudskih tijela, bez političkog utjecaja, trebaju samo dati više dokaza da im je do toga doista stalo. Početak rješavanja slučajeva političkih ubojstava na Kosovu, kao i hitno otkrivanje počinitelja i nalogodavaca ubojstva Olivera Ivanovića mogli bi biti prekretnica i za EU, a ne samo za kosovska tijela vlasti.

Kategorije: Hrvaška

FOTO: GRABAR-KITAROVIĆ U ZAGRLJAJU S MAJKAMA SREBRENICE 'Kolinda nama ostaje kraljica Balkana! Mi njoj jesmo zamjerile, ali nismo se naljutile'

Sre, 17/01/2018 - 16:51

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović doputovala je u srijedu u službeni posjet Bosni i Hercegovini gdje će boraviti do petka. U srijedu se među ostalim susrela s predstavnicama Pokreta "Majke enklava Srebrenica i Žepa". Majke Srebrenice koje su predsjednicu Hrvatske nazvale "Kraljicom Balkana", srdačno su se pozdravile, javljaju tamošnji mediji, a Dnevni avaz donosi i fotografije susreta, na kojima se vidi da su je zagrlile.

Avaz izvještava da je sastanak inicirao hrvatski ambasador u BiH Ivan del Vechio kada su predstavnice Pokreta "Majke enklava Srebrenica i Žepa" tražile od njega da podrži njihov projekt vezan za godišnjicu presude Radislavu Krstiću za genocid u Srebrenici.

Kako je nakon sastanka rekla čelnica Majki Srebrenice Munira Subašić, Kolinda je za njih izgovorila ključnu riječ, a to je da se u Srebrenici dogodio genocid. Potvrdila je da je ona za njih ostala "kraljica" i da je dogovorena suradnja na predmetima ratnih zločina, te da zločinci, ako se nalaze u Hrvatskoj, budu dostupni organima pravde.

800x450.jpg 

- Ona je jedina žena na Balkanu koja je predsjednica jedne države, važne države i bez obzira na sve ona za nas ostaje kraljica Balkana. Naša reakcija je bila upozorenje da je sve ono što je govorila uvrijedilo i nas, ali danas smo razgovarale. Ona to nije rekla nama majkama direktno. Mi njoj jesmo zamjerile, ali se nismo naljutile - kazala je Subašić, prenosi Klix.ba.

Na pitanje da li joj zamjeraju, kao većina bosansko-hercegovačke javnosti, što do sada nije posjetila Ahmiće u kojima su se također dogodili teški zločini, Subašić je kazala kako ona ne zna što se tamo dogodilo i da svatko treba imati svoje udruženje i majke koje trebaju dići glas. "Samo zamjeram onima koji nisu došli u Srebrenicu i nisu odali počast našim žrtvama. To je moja borba do kraja života", kazala je Subašić.

Majke su tražile od predsjednice Grabar-Kitarović da se Hrvatska više uključi u pitanje potrage za nestalim osobama kao i pitanje ratnih zločinaca koji su pobjegli u Hrvatsku. "Najavili smo da ćemo u Potočarima graditi džamiju i kapelu jer su u Srebrenici ubijeni i Hrvati i muslimani i Romi, svi osim Srba. Gradimo je zbog majki koje su naše članice i zbog ljudi katoličke vjeroispovijesti koji dolaze u Potočare i paljenjem svijeća žele odati počast našim žrtvama", kazala je Subašić.

Također, Grabar-Kitarović je obećala pomoći Majkama Srebrenice u realizaciji Konferencije u kojoj će sudjelovati studenti kriminalistike i prava iz zemalja bivše Jugoslavije koji će napraviti presudu Radislavu Krstiću uz podršku Haškog tribunala.

Grabar-Kitarović s Inzkom i Zvizdićem razgovarala o izbornom zakonu 

Kategorije: Hrvaška

U ZG HOLDINGU SMIJENILI VODITELJICU 'ČISTOĆE' Već od sutra na funkciju dolazi bivši direktor APN-a i član HSP AS-a Goran Bradić

Sre, 17/01/2018 - 16:36

Uprava Zagrebačkog holdinga smijenila je voditeljicu podružnice Čistoća, Marinu Lovrečki.

Naime, već od sutra će ovu podružnicu voditi Goran Bradić, magistar ekonomije i bivši direktor APN-a (Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama) te član HSP-a Ante Starčević.

Koji je službeni razlog opoziva s dužnosti dosadašnje voditeljice još se ne zna, no Jutarnji je već pisao o mogućoj smjeni nakon što je gradonačelnik Milan Bandić jednom prilikom u listopadu 2016. demantirao njezine navode o zapošljavanju novih ljudi te najavio promjene u vodstvu nekoliko podružnica Holdinga.

Najavila zapošljavanje 150 ljudi koje je Bandić demantirao

Lovrečki nam je u listopadu 2016., na pitanje je li istina da se planira njezina smjena, rekla kako ništa nije čula. Ona sama u Gradu radi već više od 20 godina, a voditeljica Čistoće je od prosinca 2015. godine.

Naime, te godine je nakon teksta o otpadu koji smo objavili u Jutarnjem listu i najavama direktorice Marine Lovrečki o nabavi 63 kamiona i zapošljavanju 150 novih ljudi, gradonačelnik Bandić ogorčeno demantirao te najave i poručio da nikakvih zapošljavanja neće biti.

Kategorije: Hrvaška

Vučić koristi Srbe s Kosova za svoje potrebe

Sre, 17/01/2018 - 16:00

Srpska vlast obmanjuje i sebe (manje) i srpsku javnost (više) da pitanje neovisnosti Kosova još nije riješeno. Beograd ne priznaje kosovsku samostalnost i tretira taj teritorij kao svoj neotuđivi dio.

U Srbiji o Kosovu govore samo kao o teritoriju, a u kontekstu “Kosovo je Srbija” nikad ne govore o albanskom stanovništvu. Prave se da stvari nisu riješene, ali vode pregovore o ulasku u EU bez Kosova i implementiraju svoju europsku zadaću na području bez Kosova. Na kraju će u EU ući bez Kosova.

Aleksandar Vučić želi kontrolirati Srbe na Kosovu jer treba stvoriti privid da je Kosovo srpsko i jer se želi etablirati kao “zaštitnik Srba” gdje god bili. Tako ima polugu za destabilizaciju Kosova kad mu ustreba, a težak položaj Srba može iskoristiti za unutarnju potrebu, vlastitu važnost ili argument na pregovorima u Bruxellesu.

Oliver Ivanović bio je trouble maker izložen pritisku snaga oslonjenih na Beograd. Ovime nikako ne prejudiciramo mogućeg ubojicu i nalogodavca jer Kosovo je veliki rašomonski kotao. Konačno, Srpska lista na Kosovu je Vučićev projekt.

No, i uz to što negira postojanje države Kosovo te podiže optužnice protiv kosovskih čelnika, ipak je tamošnje Srbe natjerao da koaliraju s Hashimom Thaçijem i Ramushem Haradinajem. Albanci, pak, imaju vlastitih unutarnjih problema te također homogeniziraju Albance na “srpskoj prijetnji”.

Potraga za ubojicama, a pogotovo nalogodavcima, bit će tema spekulacija. No, što god bilo, neće dovesti do popravljanja situacije.

Kategorije: Hrvaška

DOBAR POČETAK 'Osmog povjerenika' u prvom vikendu pogledalo 9166 gledatelja

Sre, 17/01/2018 - 15:45

ZAGREB - U prvom vikendu prikazivanja film "Osmi povjerenik", dugometražni igrani prvijenac Ivana Salaja, u kinima je pogledalo 9 166 gledatelja, što ga čini jednim od posjećenijih novijih hrvatskih filmova.

 

"Osmi povjerenik" tako pretendira postati novi domaći kino hit kao i jedan od posjećenijih domaćih filmskih naslova, izvijestio je distributer, 2i film.

 

Riječ je o ekranizaciji nagrađivanog i proslavljenog bestselera Renata Baretića, smještena na, u svakom smislu izoliranom, otoku Trećiću, čiji stanovnici nemaju potrebu za matičnom domovinom, političkom vlašću, crkvom.  

 

Naizgled idiličnu sliku poremeti dolazak ambicioznog i arogantnog mladog političara (Frano Mašković), koji je tamo stigao po kazni, nakon skandala s prostitutkom koji bi mogao naštetiti njegovoj političkoj stranci. 

 

Kao osmi po redu vladin povjerenik, on bi na otoku napokon trebao uspješno organizirati izbore i uspostaviti vlast, čemu prione uz pomoć osebujnog prevoditelja s mješavine talijanskog, hrvatskog i australskog engleskog - trećićanskog (Borko Perić).

 

Unatoč prvotnom otporu i namjeri da ondje napravi posao zbog kojega je došao, povjerenik s vremenom prihvaća otok, njegove ljude i mijenja se na način na koji nije očekivao. 

 

Glume još Ivo Gregurević u ulozi do krajnosti okrutnog oca, Nadia Cvitanović, Ukrajinka, žrtva bijelog roblja koja je na udaljenom otoku pronašla utočište od svojih progonitelja, Goran Navojec, koji je njezin zaštitnik te Filip Šovagović u ulozi neobičnog svjetioničara.  

 

U glumačkoj ekipi su i Iva Mihalić, Mate Gulin, Špiro Guberina i drugi, a važnu ulogu imaju i Trećićani, od kojih je njih devedeset posto statista s Brača, gdje se film snimao. 

 

Film se u hrvatskim kinima početi prikazivati 11. siječnja u distribuciji 2i filma, producent je Alka film, a koproducent HRT, Kadar film i Olimp produkcija.

Kategorije: Hrvaška

VIDEO: EXIT 2018. PUNI TVRĐAVU! Stižu osmostruki dobitnik Grammyja, žestoki bendovi i najveći svjetski hitovi!

Sre, 17/01/2018 - 15:42

Nakon što je objavio novu eru mts Dance Arene s možda najvećom techno postavom do sada, EXIT nastavlja u visokom tempu već od samog početka godine! Novi val predvodi jamajčanski reggae kralj i osmostruki dobitnik Grammy nagrade Ziggy Marley, nasljednik vječne ikone, svojega oca Boba Marleyja, uz čije je pjesme nastao ovogodišnji festivalski moto EXIT Freedom.

S njim stižu i trenutačno najveći hitovi, koje donose aktualne zvijezde kao što su najtraženija rock kantautorica Alice Merton, hitmaker u strelovitom usponu Jax Jones, popularni rock-house duo Ofenbach, orijentalni house mag Mahmut Orhan i vlasnik najzaraznijeg klupskog hita današnjice Burak Yeter!

Na tvrđavu jurišaju i žestoki bendovi poput američkog rap-hardcore rodonačelnika Dog Eat Doga, novog britanskog punkera bez dlake na jeziku Slavesa, legendarnih njemačkih heavy metalaca Grave Diggera, a tu su i bostonski hardcore razbijači Slapshot, bristolski punk brutalisti Idles, žive metal ikone Asphyx, najveći Motörhead tribute bend Bombers te brojni drugi koji nameravaju ozbiljno prašiti s Fusion i Explosive pozornica.

Exit1 

Prvi koji će najaviti ovogodišnji izuzetno bogat i raznovrstan program glavne pozornice na Petrovaradinskoj tvrđavi bit će živi reggae kralj Ziggy Marley! Iako je njegov otac Bob nedodirljiv, najstariji sin David Nesta, koji je dobio nadimak Ziggy po tada aktualnom Bowiejevu pseudonimu, uvećao je obiteljsko nasljeđe za nevjerojatnih 27 albuma i rekordnih osam Grammyja, što nijednom reggae glazbeniku prije njega nije pošlo za rukom.

Poslije više od tri deseteljća na sceni, Ziggy Marley neprikosnovena je inkarnacija jamajčanskog reggae lava, koji osim pronošenja glazbe širom sveta, vodi i veliku humanitarnu organizaciju U.R.G.E., koja pomaže djeci Jamajke i Afrike.

Na glavnu pozornicu dolazi i nezaustavljiva rock autorica nove generacije Alice Merton, čija je himna “No Roots” snažno odjeknula kao jedan od apsolutnih hitova pokorivši prvo europske, a potom i američke top-liste. Kanađanka, koja je odrasla u Njemačkoj i Engleskoj, u svoje 24 godine selila se čak 12 puta u 11 različitih gradova da bi upravo s autentičnom pričom o nomadskom iskustvu osvojila svijet.

Alice 

Hitove u Novi Sad donosi i house zvijezda Jax Jones, čiji je singl “You Don’t Know Me“ nominiran za BRIT nagradu, i to nakon što već godinu dana ne silazi s radijskih valova, a neumorni Englez odmah je nastavio s jednako zaraznim hitom “Instructions“, u kojem gostuje Demi Lovato. Fenomen je nastavio i s aktualnim singlom "Breathe", a njegova suradnja s Dukeom Dumontom na hitu “I Got U“ donijela je obojici nominaciju za Grammy!

Kako je to čuti svoju pjesmu na svakom koraku, odlično zna i francuski DJ duo Ofenbach, bez čijeg hita “Be Mine“ nije bilo moguće zamisliti prošlo ljeto. Ideja o spajanju rockabilly zvuka s houseom unijela je pravu svježinu u ljetne mjesece, a njihov hit singl “Katchi“ grije zimske dane kao trenutačno jedna od najtraženijih pjesama na Shazamu.

A ravno s morskih festivala Sea Star i Sea Dance na glavnu pozornicu Exita stiže i Mahmut Orhan, tvorac megahitova "Feel" i "Save Me", ali i službenog remiksa teme iz serije "Game of Thrones", koji je bio neizostavan ljetni hit na plažama u vrijeme dok je cijeli svijet na ekranima pratio sedmu sezonu. Pridružit će mu se i jednako tražen hitmaker iz Amsterdama, također turskog podrijetla, Burak Yeter, čiji singl "Tuesday" je gotovo hipnotičkim efektom izbio među najslušanije pjesme u godini koja je iza nas. 

Burak 

Fusion, jednu od omiljenih scena EXIT festivala, razveselit će prodoran punk zvuk aktualnih gitarskih bendova. Mlade glazbenike iz Kenta, Slaves, najbolje je opisao poznati britanski list The Guardian - kao bend koji se pojavio sa “sirovim zvukom koji povezuje punk egzistencijalizam, skečeve života u predgrađu te apsurdnu naraciju o ražama i jetijima u glasnim trominutnim eksplozijama“. Na EXIT donose energetski krcata punk torpeda “The Hunter“, “Cheer Up London“, a ovih dana objavili su i treći studijski album "Beautiful Death".

Bristolska punk senzacija, bend Idles, koja je eksplodirala prošle godine, osvojili su publiku i kritiku prvijencem “Brutalism“. The Guardian ih je nazvao furioznim i uzbudljivim, “s gitarama koje mogu sravniti grad sa zemljom“, dok je BBC njihov album uvrstio među najbolje albume godine. Koliki su “bum“ napravili, govori i činjenica da su ih Foo Fighters nedavno pozvali da im budu jedina predgrupa u londonskoj O2 Areni.

Žestoko će biti i na Explosive pozornici poznatoj po uvijek furioznom programu - publiku će do srži prodrmati poznati američki bend Dog Eat Dog, koji majstorski povezuje hardcore i rap, njemački heavy metal pioniri Grave Digger, kao i planetarno popularni Bombers - Motörhead tribute bend, čiji su članovi zvijezde svjetske black metal scene - Abbath iz ex Immortal benda na basu, Tore iz Old Funerala na gitari i Pez na bubnjevima.

Među eksplozivnim sastavima su i legendarni bostonski bend, koji je postavio standarde hardcore scene - Slapshot, kao i ikone death metala Asphyx, koji će premijerno nastupiti na ovim prostorima. Na EXIT festival stiže i jedno od najjačih punk psychobilly imena The Hellfreaks, metal industrial sastav iz Slovenije Noctiferia, ruski gothic doom bend Little Dead Bertha i najzvučnije domaće metal ime The Stone. Na Explosive stižu i niški pioniri doom metala The Bloody Earth, beogradski punk sastav Pogonbgd i jedan od najaktivnijih mladih metal bendova domaće scene Nemesis.

Dog 

Zbog velikog broja poruka fanova na društvenim mrežama, najveća blagdanska akcija "1 karta = 5 festivala" produžena je do 26. siječnja! EXIT Freedom 2018 čini čak pet festivala u pet zemalja: EXIT, Festival 84, Sea Star, Revolution i Sea Dance, a svi dosadašnji i budući kupci uz EXIT ulaznicu po promo cijeni od samo 445 kuna, dobit će i ulaz na ostala četiri festivala uz kratku registraciju. Ulaznice se mogu kupiti na prodajnim mjestima i online sistemima Ticket Shopa i Entria, a na stranici službene turističke agencije exittrip.org dostupni su i turistički paketi, koji osim ulaznica, sadrže i opcije za smještaj te prijevoz.

Kategorije: Hrvaška

OTKRIVENA JOŠ JEDNA POGREŠKA NESPOSOBNJAKOVIĆA IZ AGENCIJE ZA SIGURNOST HAVAJA Zaposlenik se slikao u uredu i cijelom svijetu otkrio lozinku za sustav

Sre, 17/01/2018 - 15:37

Stanovnike Havaja je prošle subote ujutro na mobitelima dočekala zastrašujuća, ali na svu sreću lažna poruka: 'Postoji prijetnja od napada balističkom raketom. Odmah potražite sklonište. Ovo nije vježba!' Agonija stanovništva trajala je punih 38 minuta kad se oglasila Agencija za upravljanje izvanrednim situacijama, koja je i poslala poruku, objavivši da nikakve rakete ne lete prema Havajima i da se dogodila pogreška.

Kasnije su objasnili da je neimenovani zaposlenik na računalu slučajno odabrao pogrešnu opciju u padajućem izborniku i poslao je, te da sustav nije hakiran.

‘Bila je to ljudska greška koja se dogodila za vrijeme standardne procedure kod izmjene smjena. Zaposlenik je stisnuo krivi gumb’, rekao je guverner David Ige, piše Business Insider.

Međutim, fotografija nastala u sprnju prošle godine u prostorijama Agencije potaknula je novu raspravu na Twitteru, a oni koji nisu posumnjali u teoriju zavjere, jako su zabrinuti za cyber sigurnost Agencije. Naime, na fotografiji je zaposlenik koji pozira ispred nekoliko monitora. Na jednom monitoru nalazi se post it i to sigurno nikome ne bi bilo zanimljivo da se na njemu ne nalazi jasno napisana lozinka za sustav.

havaji post it greška 

Glasnogovornik Agencije potvrdio je za Hawaii News da je lozinka autentična i da se koristila za internu upotrebu, no smatra ‘da više nije u upotrebi’. Premda računala na fotografiji nisu povezana sa sustavom preko kojeg je poslana lažna uzbuna, fotografija je potaknula niz pitanja generalno o sigurnosti i zaštićenosti podataka Agencije.

Zapisivanje lozinki bilo gdje, a posebno na radnom mjestu je veliki sigurnosni propust. Tvrtke svojim zaposlenicima redovno preporučuju da lozinke pamte ili da ih zapisane čuvaju u novčaniku. No, lozinka zapisana na monitoru nikako nije sigurna, posebno u Agenciji koja bi trebala pružiti sigurnost stanovnicima.

HAVAJI, SCREENSHOT KRIVOG KLIKA 

Kategorije: Hrvaška

POLICIJA NA TRAGU ATENTATORIMA OLIVERA IVANOVIĆA? 'Identificirali smo vlasnika zapaljenog automobila kojim su pobjegli ubojice'

Sre, 17/01/2018 - 15:32

Kosovska policija izvijestila je da je došla do nekih novih informacija vezano za jučerašnje ubojstvo političara Olivera Ivanovića, koje je diglo na noge srpski državni vrh, pišu srpski mediji.

Tijekom dosadašnje istrage identificiran je vlasnik zapaljenog automobila tipa Opel Astra, koji se dovodi u vezu sa atentatom. Navodno su napadači, nakon što su upucali Ivanovića, pobjegli Opel Astrom koju su naknadno zapalili.

Do informacija su došli nakon razgovora sa nekoliko svjedoka, snimaka sigurnosnih kamera i informacija dobivenih putem zaštićene komunikacije, povjerljivih telefonskih razgovora, emailova i zapisa sa društvenih mreža.

Sve aktivnosti koje se obavljaju u okviru Kosovske policije, koordiniraju se i provode pod nadležnošću Osnovnog tužiteljstva u Mitrovici.

Kosovska policija i dalje sve građane poziva na siradnju i zahvaljuje svima na informacijama koje su do sada dostavljene policiji. Inače, nagrada za informacije koje bi dovele do počinitelja iznosi 10.000 eura.

Ivanović, čelnik Građanske inicijative 'Sloboda, demokratija, pravda', ubijen je jučer ujutro na ulazu zgrade, gde se nalazi sjedište njegove stranke u sjevernom dijelu Kosovske Mitrovice.

Zasad nepoznata osoba usmrtila je Ivanovića sa šest metaka iz vatrenog oružja, a sumnja se da je oružje imalo prigušivač.

- Analiziramo sve do sada prikupljenih dokaza. Posebno se analizira i ocjenjuje video snimka sigurnosnih kamera koje su bile u blizini mjesta atentata i drugi materijalni dokazi, navodi se u priopćenju Kosovske policije.

Kategorije: Hrvaška

HASANBEGOVIĆ O NEPROFITNIM MEDIJIMA 'Uplatio sam novac iz svog džepa dvama portalima jer ih čitam. Još uvijek mi nisu poslali poklon'

Sre, 17/01/2018 - 15:10

Zlatko Hasanbegović, saborski zastupnik i zastupnik u zagrebačkoj Gradskoj skupštini, komentirao je za N1 situaciju vezano za neprofitne medije u Hrvatskoj.

Hasanbegović je rekao kako ne odustaje od svog ranijeg stava kako neprofitne medije ne treba financirati državnim novcem.

- Dakle, ono što sam mislio o neprofitnim medijima, to sam jasno govorio i učinio, i to sam riješio na jedini mogući način - a to je da se oni ne mogu financirati iz državnog proračuna. To je bila moja politika, nisam se skrivao iza svojih odluka kao što se skriva Vlada Andreja Plenkovića, poručio je bivši  ministar kulture.

- Moram pohvaliti dio neprofitnih medija koja su krenula jedinim mogućim putem, dva neprofitna medija koja su pokrenuli crowding kampanje i svi, koji to žele, mogu uplatiti novac. Budući da sam ja od onih koji su čitali i čitaju ih, na račun sam im uplatio svoja privatna sredstva. Riječ je o portalima Forum.tm i Lupiga.com. Jedino što ih sad pozivam da mi dostave simboličke poklone koje su obećali svima koji su uplatili sredstva, a to dosad nisu učinili, rekaoje Hasanbegović poručujući da se medijski pluralizam ostvaruje na drugačiji način, a navedene portale klasificirao kao "političko-ideološke platforme".

hasanbegovic_press5-170118.jpg 

Na pitanje da komentira nestanak Facebook profila 'Di su pare', Hasanbegović je odgovorio ne zna ništa o tome jer ne koristi Facebook, izvještava N1.

- U mnoštvu Facebook profila ima puno smeća, ali i ozbiljnih stvari. Ja sam oko tehnoloških stvari još u 20. stoljeću.

Hasanbegović je komentirao i najave da Vlada radi na novom Zakonu kojim će se sankcionirati govor mržnje i prijetnje na društvenim mrežama.

- Ne znam ništa o tzv. Lex specialaisu, a trebalo bi prije o svakom važnom pitanju voditi rasprave jer se to može zlorabiti kao ideološka toljaga prema neistomišljenicima. Kao i za neke druge teme, jasno sam zagovarao svoje stajalište, bezuvjetno sam protiv zabrana bilo kakvih simbola. Ne trebaju nam nikavi novi zakoni koji unose nove oblike represije nad građanima, postojeće zakonodavstvo je dostatno da sankcionira ono što se naziva govorom mržnje. Temeljno načelo je načelo kućnog odgoja da ne smije nikome prijetiti. Nikakvi nam zakoni nisu potrebni, poručio je Hasanbegović.

Kategorije: Hrvaška

KAKO LIJEPU NAŠU PRETVORITI U RUŽNU NAŠU? Ono što dosad nikome nije uspjelo, uspjelo je organizatorima Europskog prvenstva u rukometu

Sre, 17/01/2018 - 15:06

Kako Lijepu našu pretvoriti u Ružnu našu? Ono što dosad nikome nije uspjelo, uspjelo je organizatorima Europskog prvenstva u rukometu. Izvrgnuli su ruglu početke dviju splitskih utakmica odabirom izvođača i načinom pjevanja državne himne. Netko će zacijelo reći kako to uopće nije važno nakon oba uspjeha naših u ogledima sa Srbijom i Islandom, no kako komentari u medijima ne posustaju, čini se da ipak nije svejedno kako nam to zvuči himna pred cijelim svijetom. A zvučala je u oba slučaja onako kako ne bi smjela ni u amaterskim prigodama.

Jedna od najljepših

Počelo je s klapom Sv. Juraj Hrvatske ratne mornarice na utakmici sa Srbijom. Ušima je bilo teško povjerovati kako to Lijepa naša može biti tako anemična, intonacijski nedefinirana, loše ozvučena... Ipak progutala se, a uspjeh naših sportaša učinio je da ode bar u privremeni zaborav. Ali, ne lezi vraže, eto je opet prije početka tekme s Islandom, sada u “novom” ruhu, urlatorsko-opernom iz grla Žane Marendić Bučević. E sada se ušima nije trebalo nego moralo povjerovati. Lijepa naša otišla je, nadajmo se ne u nepovrat, ali za sad u zbirku kurioziteta koji nam ni malo ne služe na čast.

Hrvatska himna jedna je od najljepših uopće, po tekstu Antuna Mihanovića a još možda i više za one koji ne znaju hrvatski, dakle za strance, po glazbi Josipa Runjanina. Melodiozna, pjevna, lirska, miroljubiva, nimalo agresivna u glazbenom izričaju, a opet uznosita i milozvučna baš svakom tko se u glazbu imalo razumije. I zato je doista teško shvatiti kako se od takve glazbe može učiniti ono što se u Splitu orilo iz petnih žila dotične pjevačice. Jer kričati himnu nije baš ni malo domoljubno već prostački i primitivno, da i ne spominjem poštivanje notnoga zapisa koji niti u jednom znaku ne propisuje buku već upravo znalački zapjev melodije, umjerenu dinamiku, a ponajviše toplu, emocionalnu interpretaciju.

Ružna naša

U oba slučaja, i kod klape i kod pjevačice, sudarile su se dvije očite suprotnosti. Koliko je Lijepa naša u klapskoj izvedbi zvučala poput dosadne uspavanke, toliko je kod rečene solistice otišla preko svake granice nekadašnjih urlatorskih “senzacija”. Krivo, i jedno i drugo. No tko je zapravo pravi krivac? Netko će možda okriviti “tonce” koji su klapi izobličili zvuk, a time i intonaciju, dok su za solisticu okrenuli sva pomagala ozvučenja na najglasnije moguće?

Bit će da je problem ipak u odabiru izvođača, dakle organizatora, koji se nisu konzultirali sa strukom tražeći najbolju varijantu izvođenja Lijepe naše. A ima ih u nizu inačica, zborskih i zborsko-instrumentalnih, od one još uvijek najbolje instrumentacije Jakova Gotovca, do suvremenih obrada današnjih skladatelja. I upravo je temeljna varijanta zbora i orkestra jedina koja pristaje izvorno strukturiranom obliku Lijepe naše, za razliku od nekih drugih himni koje se izvode ponekad solistički i ne zvuče loše, ali baš ne i dobro. Kao da se sve više i sve češće priklanjamo američkoj solističkoj izvedbi, no ona je sasvim druga priča i nema nikakve veze s našom, osim imitacije običaja koji nam se, kao što smo čuli, nemilosrdno obio o uši. I zdravu pamet!

Treba svakako još nešto reći s obzirom da se radi o Splitu. Tamošnje Hrvatsko narodno kazalište ima izvrstan zbor. Zbog čega je zaobiđen? U suradnji s orkestrom, kazališnim ili onim Hrvatske vojske, Lijepa naša dobila bi ruho koje zavređuje. Ovako je postala neshvatljivo Ružna naša parajući uši, i u konačnici potirući struku, a izazivajući zgražanje onih koji su od glazbene struke daleko ali su u suglasju s dobrim ukusom i zdravim razumom.

Pop inačica

I još nešto, možda i blasfemično ali i moguće. Ako nam je klasična Lijepa naša “staromodna” za ovakve prigode ne bi li bilo bolje da se od vrsnih splitskih glazbenika, ne nužno “ozbiljnjaka”, naručila neka vrsta pop aranžmanske inačice? Bilo bi to manje u koliziji s člankom 19 Zakona o grbu, zastavi i himni RH koji kaže, između ostalog: “Ne smije se izvoditi na način i u prilikama koje vrijeđaju ugled i dostojanstvo RH”. Ovako, uvrijedili su se ugled i dostojanstvo glazbe što, dakako, nije kažnjivo, ali je tugaljivo i neprofesionalno.

Kategorije: Hrvaška

LJEPOTICA ZAVRŠILA U PRITVORU I TADA NIJE MOGLA NI SANJATI DA ĆE JOJ TO PROMIJENITI ŽIVOT Sve žene zaluđene fotografijom nakon uhićenja

Sre, 17/01/2018 - 15:02

Shia Yearwood (24) majka je dvoje djece iz Charlotte u Sjevernoj Karolini. Naučila je plesti pletenice još kao mala djevojčica. Točnije, toj vještini ju je naučila baka kojoj je pomagala plesti kad ova, zbog ozljede ruku, to nije mogla.

Shia uglavnom radi kod kuće ili ide u posjet svojim klijentima jer je mnogima ugodnije u vlastitom domu nego u salonu.

Shia i otac njezine djece nedavno su prekinuli, a sud im je oboma odredio zabranu približavanja. Jednom je Shiin sin bio u posjetu očevoj obitelji, a kako ga je ona htjela vidjeti, prekršila je odredbu radi čega je nakratko uhićena i prekršajno prijavljena. Tom prilikom policija je snimila fotografiju lijepe prijestupnice koja je ubrzo postala viralna iz sasvim neočekivanog razloga.

Shia 

'Tko je ispleo te pletenice?', pitala je jedna korisnica Twittera.

'Pletenice su izvrsne! Tko ih je radio?', zanimalo je drugu.

Shia je u početku mislila da se to šale neke njezine mušterije, no kako su upiti postajali sve brojniji, shvatila je da ljude doista zanimaju njezine pletenice.

'Bilo mi je jako drago što mi se obratilo toliko ljudi, no i pomalo neugodno jer slika nije postala viralna samo zbog pletenica, već zato što je to fotografija s uhićenja. No kao i u svemu u životu, i u tom događaju pokušavam vidjeti nešto dobro', rekla je Shia,.

U međuvremenu, posao s pletenicama joj je procvjetao i ima više posla nego ikad.

Kategorije: Hrvaška

GLAZBENA DIVA GOŠĆA JE TEDIJU SPALATU NA GALA KONCERTU U LISINSKOM Spremaju još iznenađenja, a pjevat će za Hrvatsku ligu protiv raka

Sre, 17/01/2018 - 14:59

Glazbena diva Zorica Kondža zapjevat će najljepše glazbene hitove kao gošća gala koncerta Tedija Spalata ‘Sve ću preživit’ koji se održava u nedjelju, 4. veljače, u 20 sati u KD Vatroslav Lisinski. Omiljena splitska glazbenica, čije pjesme već niz godina griju srca publike, najavljuje emotivnu glazbenu večer prepunu iznenađenja.

Domaćin gala koncerta splitski je glazbenik Tedi Spalato koji će u posebnoj večeri sa Zoricom Kondžom zapjevati pjesmu ‘Zar je voljeti grijeh’ koju su zajedno snimili te po prvi put predstaviti i svoj novi album ‘Najlipša na svitu’.

Na velikoj pozornici dvorane Lisinski pridružit će mu se dugogodišnji prijatelj i suradnik Zlatan Stipšić Gibonni, Orkestar Gorana Rukavine pojačan vrhunskim gudačima te gost iznenađenja koji će sasvim sigurno razveseliti posjetitelje.

ZORICA KONDŽA & TEDI SPALATO - ZAR JE VOLJETI GRIJEH 

Svaki svojim glazbenim izričajem zajedno će zapjevati za Hrvatsku ligu protiv raka koja koncert organizira povodom 51. obljetnice rada i borbe protiv svih vrsta tumora te pružanja savjeta i pomoći oboljelima. Prikupljena sredstva namijenjena su Zajednici pacijenata oboljelih od raka Sveti Juraj.

ZORICA KONDZA 2.jpg 

Koncert se održava pod pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, Ministarstva zdravstva, Grada Zagreba i Gradske skupštine Grada Zagreba.

Ulaznice za gala koncert ‘Sve ću preživit’ Tedija Spalata mogu se kupiti na blagajni KD Vatroslav Lisinski te u sustavu ulaznice.hr.

TEDI SPALATO.jpg 

Kategorije: Hrvaška

KAOS U RIJECI Sukobile se dvije frakcije sindikalista u centru grada, morali intervenirati policija i zaštitari

Sre, 17/01/2018 - 14:59

U prostorima Republičkog sindikata radnika Hrvatske u Ciottinoj ulici u Rijeci došlo je sukoba dviju frakcija sindikata koje su rezultirale dolaskom zaštitara i policije koja je neke od dužnosnika pozvala na obavijesni razgovor, piše Novi list.

Prema neslužbenim informacijama, dvije frakcije u sindikatu koje predvode Željko Vidaković i Jasmina Nikolić jedna drugoj osporavaju legitimitet i pravo zastupanja članova oko očega se vodi i sudski spor, a danas su predstavnici Vidakovićeve frakcije ušli u prostor sindikata u Rijeci gdje su inače stalno zaposlena četiri djelatnika.

Nakon toga obje su strane pozvale zaštitare i policiju.

U prostor sindikata nitko nije uspio ući jer je neimenovana osoba zaključala vrata i ne pušta nikoga unutra.

Inače, taj sindikat broji oko 7000 članova a najbrojniji su zapslenici Hrvatske pošte, Hrvatskog telekoma te nekoliko banaka.

Kategorije: Hrvaška