Jutarnji list

Syndicate content
RSS latest articles feed for: jutarnjiList, and section: Front Page.
Updated: 17 min 22 sek od tega

GLASNOVIĆ S NAJEKSTREMNIJIM EUROPSKIM DESNIČARIMA POSJETIO HEZBOLAH Položili su vijenac za njihove 'mučenike' i podržali njihovu borbu protiv Izraela

Tor, 19/03/2019 - 23:22

Nezavisni saborski zastupnik i član Kluba Neovisni za Hrvatsku Željko Glasnović proteklog se vikenda na svojoj stranici na Facebooku pohvalio fotografijom iz Libanona, na kojoj pozira uz bodljikavu žicu i upućuje pozdrav Hrvatskoj vojsci u misiji UN-a u južnom Libanonu, ali zasad se na društvenim mrežama nije oglašavao o svojim drugim aktivnostima u ovoj bliskoistočnoj državi. O njima je pak izvijestila nekolicina tamošnjih medija, uključujući televizijsku postaju al-Manar, koju se smatra glasilom Hezbolaha, političke stranke i militantne organizacije koja se nalazi na većini popisa terorističkih skupina.

Kako prenosi Memri TV, institut specijaliziran za monitoring medija na Bliskom istoku, koji objavljuje engleske prijevode raznih priloga i članaka tamošnjih televizija i novina, Glasnović je u društvu nekoliko pripadnika ekstremno desne paneuropske stranke APF - Alijanse za mir i slobodu - razgovarao s Hezbolahovim međunarodnim tajnikom Ammarom al-Moussawijem, a tijekom tog sastanka podržao je Hezbolahovu borbu protiv 'Izraela, terorizma i imperijalizma'. U europskoj delegaciji bio je i lider njemačke neonacističke stranke NDP Udo Voigt, bivši talijanski član Europskog parlamenta i osnivač neofašističke stranke Forza Nuova Roberto Fiore, nekadašnji britanski ekstremno desni eurozastupnik Nick Griffin te belgijski ekstremno desni politički aktivist Herve Van Laatham, a svi oni bili su, kako se navodi, i kod memorijalnog spomenika 'Hezbolahovim mučenicima', na koji su položili vijenac.

- Kao izraz podrške Hezbolahu, delegacija APF-a posjetila je Bejrut. Primio ih je Hezbolahov međunarodni tajnik Ammar al-Moussawi, a u delegaciji su bili članovi parlamenta te politički aktivisti iz europskih država, uključujući Veliku Britaniju, Italiju, Belgiju, Njemačku i Hrvatsku. Izrazili su podršku važnoj ulozi koju Hezbolah ima u borbi protiv terorista i njegovom stavu protiv izraelske agresije. Također su iskazali solidarnost s otporom političkim i medijskim kampanjama koje se vode protiv Hezbolaha u organizaciji snaga povezanih s američko-cionističkim projektom, navedeno je u televizijskom prilogu na al-Manaru.

- Bila nam je čast susresti se danas s predstavnikom Hezbolaha, gospodinom Moussawijem. Izrazili smo europsku podršku Hezbolahu i libanonskoj vlasti u njihovim naporima prema ostvarenju mira kao i u njihovom sukobu s Izraelom. Svi moraju znati da milijuni Europljana u potpunosti dijele vaše želje za mirom, oni su vaši partneri u vašoj borbi protiv cionističkih trendova, citira se izjava talijanskog neofašista Roberta Fiorea.

- Jasno nam je da se protivite američkom pristupu, čiji je cilj uništiti društva u Afganistanu, Libiji i Iraku, baš kao i u Siriji. Amerikanci su milijune natjerali u izbjeglištvo u Europu sve kako bi tako uništili i naša društva. Nadam se da ćemo ostati ujedinjeni u borbi protiv ovakvog američkog modela, izjavio je neonacist Udo Voigt, inače NPD-ov eurozastupnik.

Podsjetimo, Glasnović je prije nekoliko mjeseci bio na NPD-ovoj konvenciji, a tada je izjavio da je to 'domoljubna i patriotski nastrojena' stranka.

- Htio bih izraziti potporu libanonskom narodu. Mi Europljani znamo koliko su vam potrebni stabilnost i potpora. Libanonska vojska i Hezbolah moraju dobiti pomoć kako bi se mogli suočiti sa svim neprijateljima, bili oni teroristi ili države. Pružamo otpor imperijalizmu, a u Libanon smo došli kako bismo naglasili da mnogi Europljani stoje uz vas i Hezbolah, rekao je Herve Van Laathem.

Na Facebook stranici libanonskog premijera Michela Aouna objavljeno je da je i on primio ovu delegaciju, a istu je vijest objavio i neonacistički njemački mjesečnik 'Zuerst!', koji između ostalog navodi da su Glasnović i ostali s njim razgovarali i povratku milijun i pol sirijskih izbjeglica, zbrinutih u Libanonu, u svoju domovinu.

Mjesečnik slavodobitno zaključuje da je APF ovim posjetom uspio sebe pozicionirati kao 'kvalificiranog igrača' u naporima da se izbjeglice vrate svojim domovima.

Kategorije: Hrvaška

KINESKI GOTIČARI TUGUJU NAKON ISKUSTVA DJEVOJKE U METROU 'Nisu mi dali da uđem u podzemnu, zaštitarka je rekla da izgledam uznemirujuće'

Tor, 19/03/2019 - 23:00

Pripadnici 'gotičke' (engl. 'goth') subkulture u Kini su se ujedinili prilikom prosvjeda na internetu, čiji je povod bila situacija kad je ženi prilikom ukrcavanja u metro naloženo da ukloni svoju šminku da ne bi 'uznemiravala' druge putnike, piše The Guardian.

U objavi na kineskoj društvenoj mreži Weibo, žena čiji stvarni identitet nije poznat je ispričala kako su je zaštitari u gradu Guangzhou spriječili da uđe u podzemnu željeznicu jer je na licu imala naglašeno sjenilo za oči i tamni ruž za usne.

Žena je na Weibou napisala kako je zaštitarka pozvala svog nadređenog i kazala da je ovakva šminka 'problematična i uistinu stravična', pa joj je naredila da je ukloni ako se želi ukrcati u metro.

- Kao kineska državljanka, nadam se da ću biti u prilici upotrijebiti ovu javnu platformu da bih se usprotivila vlastima: Kakvi to zakoni omogućuju pravo da me se zaustavi i da se troši moje vrijeme?, napisala je u svojoj objavi.

- Ako ste u prilici da navedete neki takav zakon, spremna sam platiti za plakat koji bi se postavio na stanici metroa i na kojem bi pisalo: 'Osobe koje nose gotičku lolita odjeću ne smiju koristiti podzemnu željeznicu'.

Kao odgovor, tisuće korisnika Weiboa su počeli objavljivati selfije na kojima ih se vidi u tamnoj odjeći s gotičkom šminkom. Pritom koriste hashtag #ASelfieForTheGuangzhouMetro.

Podzemna željeznica grada Guangzhoua se u međuvremenu ispričala i suspendirala zaštitarku koja je izazvala incident, ali to nije bilo dovoljno da se zaustavi rastuće nezadovoljstvo na društvenim mrežama uz poziv na šire prihvaćanje kineskih subkultura.

Više od 5,000 ljudi je objavilo fotografije u gotičkoj odjeći kojima izražava solidarnost. Taj modni stil se u Kini često naziva 'lolita', jako je popularan u Japanu, a sada ubrzano i u Kini, a nastao je pod utjecajem odjeće za djecu kakva je bila uobičajena krajem 19. i početkom 20. stoljeća, piše The Guardian.

Kategorije: Hrvaška

Gay objava J.K.Rowling nije impresionirala fanove

Tor, 19/03/2019 - 22:45

Objava J.K.Rowling da su dva lika iz "Harryja Pottera" u gay vezi izazvala je bijesne reakcije, a neki obožavatelji optužuju je da svoje knjige prilagođava društvenim trendovima.

Britanska spisateljica je 2017. otkrila da je Albus Dumbledore, ravnatelj škole čarobnjaštva u Hogwartsu zaljubljen u kolegu čarobnjaka Gellerta Grindelwalda.

Dodala je da njihov odnos već desetak godina ima i "seksualnu dimenziju", izazvavši kritike na društvenim mrežama da se dodvorava LGBT zajednici.

"Mogla si Dumbledorea/Grindelwalda napraviti gayevima kad si pisala knjigu i pravila filmove", napisao je jedan obožavatelj na Twitteru.

Retroaktivni kontinuitet ili "retcon", kada autori naknadno mijenjaju originalni tijek priče kako bi bili u korak s modernim stajalištima, postao je vrlo čest.

Studio Marvel tako se našao na udaru zbog toga što je glavni lik u posljednjem filmu "Captain Marvel" žena, iako je bio muškarac u seriji na kojoj se film temelji.

Pa ipak, ima i onih obožavatelja koji su zahvalili ultrabogatoj spisateljici na uvođenju različitosti u svijet Harryja Pottera.

"Odlučila sam se usredotočiti na napredak, vaši nam likovi pomažu da sazrijemo i razmišljamo", napisao je drugi fan na Twitteru.

Kategorije: Hrvaška

DOKTORI JE SPAŠAVALI PET DANA Gospođa umalo umrla nakon sumanute ideje: U venu si ubrizgala voćni sok, ubrzo je osjetila svrbež pa došla na rub smrti

Tor, 19/03/2019 - 22:16

51-godišnja žena u Kini gotovo je umrla nakon što si je injekcijom ubrizgala voćni sok izravno u žilu. Nakon tog suludog čina pretrpjela je oštećenje jetre, bubrega, srca i pluća, javlja BBC.

Zaprimljena je 22. veljače na odjel intenzivne njege u bolnici u Hunanu, gdje su je spašavali pet dana. Zatim je prebačena na opći odjel, te kasnije puštena kući.

U injekciji je bilo više od 20 vrsta voća u tekućem obliku, kazao je djelatnik bolnice za BBC. Kad si je ubrizgala taj voćni koktel, isprva je osjetila svrbež i povišenje temperature.

Neobičan slučaj izazvao je veliku pažnju na kineskoj društvenoj mreži Weibo, čiji su korisnici u nevjerici komentirali kako ovo ukazuje na javnu potrebu poznavanja osnova medicine.

- Nevjerojatno je da nije znala što bi joj se moglo dogoditi, glasio je jedan od komentara.

Kategorije: Hrvaška

PLENKOVIĆ ČLANOVIMA HDZ-a 'Budite glasnogovornici zdravog razuma da ljudi shvate tko je danas ozbiljan na političkoj sceni, a tko ne'

Tor, 19/03/2019 - 22:07

Premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković sudjelovao je u utorak navečer na svečanom obilježavanju 29. obljetnice osnutka HDZ-a Peščenica-Žitnjak te pozvao članove stranke da se uoči izbora za Europski parlament angažiraju u tumačenju programa stranke, da se vidi tko je danas na političkoj sceni ozbiljan, a tko nije.

"Izloženi smo političkim akterima koji nude neprovedive ideje, jeftine trikove kako bi osvojili poneki politički bod. I zato je uoči ovih, trećih europskih izbora jako važno da kao članice i članovi HDZ-a u svim vašim kontaktima budete glasnogovornici zdravog razuma, oni koji daju realne političke stavove i procjene i stvaraju programe koji imaju smisao, da bi ljudi uvidjeli tu važnu distinkciju - tko je danas na političkoj sceni ozbiljan, a tko nije", kazao je Plenković.

Europski izbori trebali bi potvrditi dominantnu snagu HDZ-a, odnosno potvrditi rezultate s nekoliko posljednjih izbora, a to zahtijeva kvalitetnu prezentaciju programa koji je, praktički, dovršen već nekoliko tjedana, dodao je.

"Odabir na prvi pogled nikad nije bio lakši, međutim, svi su agilni i žele privoliti birače na svoju stranu, a vi morate biti ti koji će objasniti temeljne ciljeve naših politika, jasno reći onima koji nas napadaju s krajnje desnog političkog spektra, s anarhističkog spektra, s demagoško-populističkih pozicija, s krajnje ljevice i fragmentirane scene SDP-a, tko su oni koji su se upustili u rješavanje svih preostalih pitanja hrvatske tranzicije", istaknuo je Plenković.

"Možemo imati i različitih pogleda unutar naše obitelji na pojedina pitanja, ali nas to ne sprečava da na kraju budemo zajedno jači, da iznjedrimo politike koje su korisne za smjer društva".

Plenković je naglasio i kako u HDZ-u žele da se u Hrvatskoj svi dobro osjećaju te da postoji politički sluh i mehanizmi da se pitanja manjina u Hrvatskoj rješavaju na kvalitetan način.

"To su vrijednosti političkih aktera koji su sigurni u sebe, koji su ostvarili strateški cilj svoje države, usidrili državu i društvo u europskim vrijednostima. To radi samopouzdana većina u društvu koja želi da se oni koji su u manjini dobro osjećaju. To se od nas očekuje, to su naše vrijednosti i mi iza toga možemo stati", poručio je.

"Treba proći neko vrijeme iz objektivnih okolnosti da to bude po sebi normalno, ali idemo tim putem. Ne dižemo tenzije kao što ih dižu neki drugi da bi opet politički poentirali. To je besmisleno. Sva ta pitanja se mogu riješiti dijalogom, razgovorom, iskoracima", kazao je Plenković.

Kategorije: Hrvaška

DVOJICA SRPSKIH REPERA NA SLOBODI Nakon Vučićeve najave oprosta, sud oslobodio performere koji su s pilom ušli u RTS

Tor, 19/03/2019 - 22:05

Beogradski sud oslobodio je u utorak navečer dvojicu performera koji su uhićeni poslije upada prosvjednika u zgradu Radio-televizije Srbije i optuženi za nasilničko ponašanje jer su u zgradu unijeli električnu pilu.

Nakon saslušanja osumnjičenih sud je donio rješenje kojim je odbio prijedlog tužiteljstva za određivanje pritvora, priopćio je sud.

Tužitelji se na tu odluku mogu žaliti u roku od tri dana.

Dvojica repera, Minja Pernat i Miljan Čičić javnosti su poznati po uličnim performansima i satiričnim pjesmama protiv vlasti.

Prekršajni sud je po hitnom postupku već procesuirao sedam osoba, šestero ih je osuđeno na 30 dana zatvora, jedna osoba na novčanu kaznu, a protiv dvije će se voditi prekršajni postupak u redovnoj proceduri.

Vođe oporbenog Saveza za Srbiju tražile su ultimativno oslobađanje svih uhićenih i najavile organiziranje mirnih prosvjeda i dežurstava ispred ureda predsjendika Aleksandra Vučića, naglasivši da je to mjesto s kojega, "sukladno  Ustavu i zakonu", oni mogu biti pušteni na slobodu, aludirajući na ovlasti predsjednika Srbije o oprostu.

Vučić je ranije u utorak rekao kako ima pravo na pomilovanje tijekom kaznenog postupka, ali ne i u slučaju prekršaja. Objasnio je da na žalbeni prekršajni sud ne može utjecati kao predsjednik, ali može "kao čovjek".

Jedan od uhićenih i prekršajno kažnjenih na 30 dana zatvora je maturant, a njegovo su oslobađanje, uz potporu profesora, u ponedjeljak zatražile školske kolege iz beogrdske Filološke gimnazije, zaprijetivši da će, ne bude li oslobođen za 48 sati, pozvati učenike svih srednjih škola na ulicu i prosvjede.

Kategorije: Hrvaška

BANDIĆ O POČASNOM DOKTORATU 'To vam je sve još, kako bi rekao Tuđman, ki bi da bi. Poskupljenje rotora? Nije mi jasno odakle te dezinformacije'

Tor, 19/03/2019 - 22:00

Na osnivačkoj sjednici Županijske organizacije „Bandić Milan 365 - Stranke rada i solidarnosti“ u utorak u Karlovcu, Milan Bandić je poručio kako su oni po snazi treća stranka u Hrvatskoj, a za inicijativu o počasnom doktoratu zagrebačkog Sveučilišta da je to još, "kako bi rekao Franjo Tuđman, ki bi da bi".

Kako je rekao, oni su treća stranka po snazi, a ostalo su pokreti koji svoj rad temelje na „protiv“, a Stranka rada i solidarnosti na „za“. I to na "za" običnog čovjeka koji treba živjeti bolje od svojega rada, da u svakom kutku Lijepe naše ljudi žive kao u Zagrebu, gdje je stranka pokazala da zna kako treba raditi, rekao je Bandić.

Zahvalivši se na dolasku predsjednici karlovačke Gradske organizacije HDZ-a i saborskoj zastupnici Mariji Jelkovac, rekao  je da je on svoj život, kao i pokojni Franjo Tuđman, posvetio okupljanju i širini, da je uvjeren i ovdje i drugdje u dobru suradnju s HDZ-om, za boljitak ljudi u svakom kutku ove zemlje.

"Hrvatskoj fali više rada, više solidarnosti i više zajedništva i pozivam vas da svi stavimo glave skupa, da se dokazujemo tko više zna, tko više može i tko može najbolje voditi ove ljude u najljepšoj zemlji na svijetu, uz najljepši glavni grad na svijetu", rekao je.

Počasni doktorat - pa to je još "ki bi da bi"

Na početku konstituiranja županijske organizacije Bandić je govorio i o inicijativi Muzičke akademije da mu Senat Sveučilišta u Zagrebu dodijeli počasni doktorat za zasluge u gradnji nove zgrade te akademije.

"Što da komentiram, izvukao sam se na pokojnog predsjednika Franju Tuđmana, pokoj mu duši, da je to još 'ki bi da bi', te da imam previše godina da bih puhao na hladno“, rekao je Bandić.

Za predsjednicu Županijske organizacije MB 365 izabrana je Marina Kolaković koja je rekla da formiranje podružnice baš na dan Svetog Josipa, zaštitnika radnika, obitelji, grada Karlovca i domovine Hrvatske simbolizira rad ove stranke koja polazi od rada i solidarnosti, te će i stranka u Karlovačkoj županiji raditi puno i skromno, na dobrobit ljudi, što je i smisao političkog rada.

Marini Kolaković je na izboru za čestitala i potpredsjednica Ana Stavljenić Rukavina, te Marina Jelkovac, koja je poželjela dobru suradnju s HDZ-om i ocijenila da „na političkoj sceni ima mjesta za sve koji žele raditi na dobrobit Hrvatske, svih nas“.

„BM 365“ ima sada sedam županijskih organizacija, osim za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju te danas osnovane u Karlovačkoj tu su još one u Koprivničko-križevačkoj, Krapinsko-zagorskoj, Sisačko-moslavačkoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Gradskih i općinskih organizacija je oko 120.

Poskupljenje rotora - nije mi jasno odakle idu te dezinformacije

U izjavi za Hinu o poskupljenju gradnje rotora u Zagrebu o čemu je ovih dana izvijestilo više medija, gradonačelnik Milan Bandić je rekao kako mu nije jasno odakle idu te dezinformacije, jer da „nema nikakve razlike u cijeni, izlicitirana cijena ostaje ista“. Sve je to „pričam ti priču“, rekao je.

„Natječaj je pokazao 294 milijuna kuna i nikakvih povećanja nema, nikakvih korekcija nema. Od 294 milijuna kuna 85 posto financira se iz fondova Europske unije, što znači da se na transparentnom natječaju može formirati samo transparentna cijena, ona se ne može dizati“, rekao je Bandić i dodao „koliko ja znam, nikakvih drugačijih informacija nemam“.

Kategorije: Hrvaška

Beba danske političarke 'nije poželjna' u parlamentu

Tor, 19/03/2019 - 22:00

Zastupnica u danskom parlamentu je morala svoje dijete ukloniti iz dvorane za plenarne sjednice, što je izazvalo iznenađenje u zemlji koju se inače smatra vodećom u ženskim pravima, piše The Guardian.

- Ti i beba niste poželjni u parlamentu, navodno je kazala Pia Kjaersgaard, bivša čelnica radikalno desne Danske narodne stranke Metti Abildgaard.

- Nisam tražila dozvolu da je dovedem jer sam ranije vidjela kako je kolegica dovela dijete bez ikakvih problema, napisala je na Facebooku Abildgaard čija je Konzervativna stranka dio vladajuće koalicije desnog centra.

Abildgaard je kazala da se našla u posebnoj situaciji sa svojom petomjesečnom kćeri koju nikad ranije nije dovela u dvoranu. Kazala je da je dijete bilo 'u dobrom raspoloženju i imalo je dudu u ustima'.

Kjaersgaard je kolegicu prijavila suradniku, koji je zatim zamolio Abildgaard da ukloni bebu iz prostorije. Abildgaard je ostavila dijete svojoj suradnici na čuvanje i vratila se u dvoranu na glasanje.

- Zastupnici trebaju biti u dvorani, a ne bebe i djeca, kazala je Kjaersgaard kad su je novinari priupitali o incidentu. Kazala je da će uskoro biti definirana jasna pravila o ovakvim situacijama.

Dansku se obično predstavlja u svijetu kao predvodnicu rodne ravnopravnosti i ženskih prava i kao zemlju koja omogućuje dugotrajne roditeljske dopuste.

Abildgaard je obznanila da ima pravo na godinu dana porodiljnog dopusta uz punu plaću, ali je odabrala vratiti se na posao.

Njezina objava na Facebooku je privukla više od 600 komentara u roku od nekoliko sati. - Parlament koji predstavlja majke, očeve i bebe treba biti otvoren majkama, očevima i bebama, napisala je jedna osoba u komentarima.

Prije nekoliko godina islandska političarka je završila u svjetskim medijima nakon što je dojila bebu u trenutku dok je držala govor u parlamentu. Nedavno je premijerka Novog Zelanda Jacinda Ardern postala uzor zaposlenim majkama kad je dovela bebu u Opću skupštinu UN-a u New Yorku, piše The Guardian.

Kategorije: Hrvaška

MINISTAR PAVIĆ NAJAVIO RAST MIROVINA ZA 70 KUNA 'Svjestan sam koliko je to. I moja baka ima 1800 kuna mirovine'

Tor, 19/03/2019 - 21:55

Vlada ima sve više protivnika rada do 67. godine starosti. Oporba nudi potporu, volonteri kreću u prikupljanje potpisa za referendum. Vladajući pak još jednom ističu, rad do 67. godine je nužan. Skupljanje potpisa počinje 27. travnja. Zašto baš moramo raditi do 67. godine i je li drugdje bilo prostora da se rupe u mirovinskom sustavu zakrpaju, s ministrom rada Markom Pavićem u Dnevniku Nove TV razgovarao je Mislav Bago.

U nastavku donosimo transkript intervjua koji nam je ustupila Nova TV.

Brine li vas potpora oporbe sindikalistima? Spremni su ponuditi volontere, pozivaju svoje članove da potpišu peticiju za referendum...

- Govorilo se da je mirovinska reforma Jeti, svi o njoj pričaju, nitko je nije vidio. Drago mi je da možemo govoriti o implementaciji.

Brine li vas to što će se cijela oporba uključiti u to?

- Ono što mogu reći - to je da je apsolutno licemjerno od oporbe, pogotovo od SDP-a, jer rad do 67 godina postoji u zakonima od 2014. godine i SDP-ove vlade. Isto tako, treba umiriti naše građane. Većina građana neće raditi do 67. godine.

Tada se išlo s 2038. godinom kao ključnom točkom, sada je to 2033. godina. Zašto se to ubrzalo?

- Ono što želimo osigurati je stabilnost mirovinskog sustava. Imali smo tri prioriteta mirovinske reforme, s jedne strane da povisimo mirovine - 6,3 posto smo povisili mirovine. Sadašnjim umirovljenicima smo omogućili da rade, s druge strane smo htjeli da oni umirovljenici koji su '62. godište i mlađe imaju jednake mirovine barem kao i sadašnji te da najmlađim umirovljenicima osiguramo mogućnost isplate mirovina. Mirovinski sustav košta 40 milijardi kuna. 18 milijardi kuna nam nedostaje svake godine.

Znači, svake godine ćemo sve više izdvajati?

- Svake godine. Sljedeće godine će to biti 19, 19,2 ili 19,6. Da nismo implementirali ovu mirovinsku reformu, bitno je reći da bi se morali puno više dodatno zadužiti.

Kad bi na referendumu pao vaš zakon, što bi to značilo u praksi i životu običnih umirovljenika?

- U životima običnih umirovljenika, to bi značilo ili da će njihove mirovine morati zadužiti njihova djeca i unuci ili da će mirovine padati.

Koliko bi mirovine pale?

- Moramo napraviti kalkulacije, ali upravo je situacija bila takva da smo mirovinskom reformom željeli veće mirovine i da dobijemo 3,13 posto povećanja minimalne mirovine sadašnjim umirovljenicima, a da to ne ugrozi stabilnost sustava.

Ide li se u svim zemljama EU sa 67 godina u mirovinu?

- U dobrom dijelu država EU ide se sa 67 godina u mirovinu. Ne ide se u Poljskoj, ali u Poljskoj nema prijevremenog umirovljenja. Hrvatska i Slovenija su jedine države koje imaju pet godina prijevremenu mirovinu.

Ministar Marko Pavic gost Dnevnika Nove TV (1).jpg 

Zašto to niste ukinuli?

- Upravo zato što smo htjeli našim građanima osigurati dostojne mirovine, odnosno svjesni smo da mirovine nisu velike, a htjeli smo ih učiniti što većim. Isto tako, htjeli smo ljudima omogućiti raniji odlazak u mirovinu.

Niste se dotakli povlaštenih mirovina. To je 7 milijardi kuna svake godine sve više, iznosi rastu. Zašto niste išli u reformu povlaštenih mirovina? Preporuka Europske komisije je bila da povlaštene mirovine budu kao radničke i radničke mirovine da budu kao povlaštene.

- Prvo bih htio reći da to nisu povlaštene mirovine nego po posebnim uvjetima. Druga stvar, nisu 7 milijardi već 5,5 milijardi. Treće - ti ljudi su ostvarili već određene godine staža: akademici - 44 godine, branitelji - 17 do 18 godina. Kada bi njima isplatili mirovine po pravima koje imaju, po važećem propisu, ušteda bi bila milijardu do dvije milijarde kuna. Prema tome, 18 milijardi kuna koje imamo deficit itekako iz toga ne bi mogli namiriti.

Krenuli smo u reformu mirovinskog sustava. Zašto to ne prate ostale reforme: reforma javne uprave, reforma zdravstva?

- Prate, kako da ne? Možete vidjeti da je Europska komisija dala ljestvicu gore odnosno izašli smo iz prekomjerne procedure makroekonomskih neravnina...

Ministre, imamo dvojku. Dvojku smo dobili.

- Ne. Upravo smo izašli, dvaput zaredom pohvaljena su upravo porezna i mirovinska reforma.

Javna uprava i zdravstvo - dobili smo dvojku.

- To možete ostale kolege pitati. Ono što smo pohvaljeni gdje smo izašli i gdje je Europska komisija prepoznala hrvatski napredak, to je mirovinska i porezna reforma i zbog toga smo došli na korak do kreditnog rejtinga.

Mi kao da ne živimo u istoj zemlji. Vi govorite o mirovinskoj i poreznoj. Ja vam govorim da reforme jedna moraju pratiti drugu. Javna uprava - sedam otkaza u nekoliko godina, zdravstvo svake ili svake druge godine saniramo s dvije milijarde kuna. Do kada ćemo mi to raditi?

- Povećavamo ulaganja u zdravstvo. Ali to ćete pitati ministra Kujundžića. Ono što mogu reći da smo mirovinskom reformom apsolutno osigurali da naši umirovljenici mogu biti smireni, da mirovine rastu, da rastu i minimalne mirovine.

Koliko će u prosjeku narasti mirovine?

- U prosjeku će ove godine mirovine rasti 70 kuna.

Znate li što je 70 kuna?

- Ja sam svjestan toga, i moja baka ima 1800 kuna mirovinu.

To je bolje ne spominjati.

- Ne, ali svjesni smo da je udio mirovina 40 milijardi kuna, da nam 18 milijardi fali godišnje i da trenutačno i dalje, iako imamo dostupni model, većina mirovina dolazi iz doprinosa solidarnosti.

Nedavno ste rekli da se u Hrvatskoj može bolje živjeti s 4200 kuna nego u inozemstvu?

- Ne, nisam to rekao. Kada smo povećavali minimalnu plaću za 588 kuna u mandatu ove Vlade, rekao sam da je to doprinos dostojanstvenijem životu onih s najmanjim primanjima. Kad sam rekao da sam osobno živio bolje kao mladi znanstvenik s 4200 kuna, to je bilo 2004. godine nego s 1000 funti u Velikoj Britaniji, to sam vrlo jasno rekao zašto i objasnio.

2004. smo imali gospodarski rast od šest posto. U međuvremenu smo doživjeli dvije recesije.

- Tada s 1000 funti u Britaniji nisam mogao dobro živjeti. To je moje osobno iskustvo. Ono što ova Vlada radi - 710 kuna je rasla prosječna plaća, 588 kuna je rasla minimalna plaća, 6,3 posto su rasle mirovine. Tim putem idemo naprijed.

Je li vam na natječaju prošla kandidatkinja ili kandidat koja je stručna i ima stranačku iskaznicu HDZ-a i HNS-a?

- Ne. Natječaji su javni, ne bavim se kadroviranjem, rekao je ministar Pavić za Dnevnik Nove TV.

Kategorije: Hrvaška

UMRO BIVŠI ŽUPNIK IZ BIBINJA KOJI JE U CRKVENOM PROCESU OSUĐEN ZA PEDOFILIJU Don Ivanova je prvi razotkrio mladić tijekom gostovanja u TV emisiji

Tor, 19/03/2019 - 21:41

Bivši župnik iz Bibinja, don Nedjeljko Ivanov, osumnjičen za seksualno zlostavljanje više djece, umro je u 79. godini života, javlja Zadarski list.

2012. godine je više muškaraca progovorilo o traumatičnim iskustvima iz djetinjstva za koja su optužili svećenika Ivanova. Zbog pedofilske je afere zadarski nadbiskup Želimir Puljić otvorio istragu, a svjedočanstva zlostavljanih poslana su i u Vatikan.

U HTV-ovoj emisiji '8. kat' gostovao je 2012. godine Josip Lisica koji je govorio o tome kako ga je kao dječaka zlostavljao svećenik. Iako ga nije spomenuo imenom, producentici emisije su se nakon tog gostovanja javili i drugi koji su rekli da im se događalo isto, a među njima je bio i Nenad Bugarija, koji je otišao i korak dalje u priči o zlostavljanju.

Bugarija je tada živio u Americi, a kada je zadarski nadbiskup Puljić posjetio New York, on se s njime sastao.

- Objasnio sam o čemu se radi i u roku od dva sata pozvali su me da dođem. Nadbiskup je bio vrlo otvoren u razgovoru sa mnom, ali i zatečen i žalostan što se takvo nešto događalo. Bio je izuzetno susretljiv, već samim time što je želio o tome razgovarati. Dao mi je jamstvo da će se to riješiti odmah i da se takve stvari neće tolerirati. Isto tako događaje je okarakterizirao strašnijima od ratnog zločina. I to je po meni točno, jer je don Nedjeljko zlostavljao djecu, koja se ne mogu braniti, rekao je tada Bugarija za Zadarski list.

Bugarija je šest godina živio u Bibinjama, od 3. do 8. razreda osnovne škole. Išao je u srednju školu u Zagreb, u Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju i četiri godine bio u sjemeništu. Nakon toga otišao je na Medicinski fakultet, pa na specijalizaciju u Ameriku.

Don Nedjeljko Ivanov je 2014., budući da su u svim prijavljenim slučajevima nastupile zastare pa nije mogao biti suđen na redovnim sudovima, u crkvenom procesu osuđen za pedofiliju, a žrtvama koje su protiv njega svjedočile, zadarski nadbiskup Želimir Puljić je poslao pismo, no sadržaj tog dopisa nije poznat, a ne zna se ni koliko je točno žrtava bilo.

Zadarska nadbiskupija je nakon procesa don Nedjeljka smjestila u svoj dom za starije i onemoćale svećenike.

Kategorije: Hrvaška

U MAKARSKOJ IZREŠETANA KUĆA BIVŠEG SLOVENSKOG REPREZENTATIVCA, SVOJEDOBNO OPTUŽENOG ZA NAMJEŠTANJE UTAKMICA 'Da jesam li čuo pucnjavu?! To je bio rat'

Tor, 19/03/2019 - 21:27

- Da jesam li čuo pucnjavu?! To je bio rat, i sigurno se nije pucalo iz pištolja, već iz nečega jačega, možda snajpera ili kalašnjikova, ali je bila pojedinačna paljba, a ne rafalna. Vidite i sami, mecima su probijene grilje, stakla, namještaj i štokovi od vrata. Prvu večer pucalo se oko jedan sat iza ponoći kada je ispaljeno šest do sedam hitaca, a drugu večer oko 2.30 sati i to 12 do 13 metaka. Pucali su iz šume udaljene niti pet metara od kuće odakle je policija pokupila čahure i "češljala" teren - govori za Makarsku kroniku Makaranin, iz razumljivih razloga anoniman, opisujući kako je izgledalo kada su policiji još uvijek nepoznati počinitelji ili počinitelj s 20 metaka izrešetali kat kuće u centru grada, pored hotela "Miramare" na Obali kralja Tomislava.

Pucalo se u noći s ponedjeljka 11. ožujka na utorak 12. ožujka, za vrijeme orkanske bure, kao i večer poslije, u noći s utorka na srijedu 13. ožujka. Iako kriminalistička istrage još traje, najvjerojatnije se, kako doznajemo, pucalo iz poluautomatske puške.

Izrešetana kuća u vlasništvu je 44-godišnjeg Dina Laliča i njegova oca, nekadašnjeg vratara slovenskih nogometnih klubova Triglav, Rudar i Primorje te mlade slovenske reprezentacije.

makarska dva.jpg 

Informacija da su na obiteljskoj kući u Makarskoj prijavljena oštećenja nastala uporabom vatrenog oružja, i to u dijelu kuće u kojem nitko ne boravi, obavijena je velom tajne, do danas se ni policija nije oglasila mimo šturog biltenskog priopćenja.

"Kako smo već naveli, kriminalističko istraživanje u svezi s navedenim događajem je u tijeku, a po dovršenoj istrazi izvijestit ćemo javnost", stoji u odgovoru kojeg smo dobili iz Odjela za odnose s javnošću PU splitsko-dalmatinske.

Pred kućom sa zatvorenim zelenim aluminijskim prozorima, dan nakon rešetanja, zatekli smo Laličev parkirani crni mercedes njemačkih registracijskih oznaka. Lalič je, naime, odmah nakon dojave o pucnjavi iz Slovenije došao u Makarsku, a pogled prema griljama otkriva oko 20 rupa koje su nastale pucanjem iz vatrenog oružja i to, najizvjesnije, s nekoliko metara udaljene stijene u šumi poluotoka Sv. Petar.

Pored izrešetane kuće nalazi se još nekoliko kuća, kao i mala stambena zgrada, ali očito je da su napadači ili napadač, unatoč nevremenu, izvrsno ciljali. Propucani su prozori, stakla i namještaj, a saznajemo i da su u kuću tri dana nakon vatrenih okršaja trebali stići gosti, što je svakako sreća u nesreći, iako u ovom trenutku, naravno, nije moguće znati jesu li počinitelji ili počinitelj znali da u tom dijelu kuće u trenutku pucnjave nema nikoga.

U kući zimi nitko ne živi, a svako malo je obilazi i čisti Dinova teta koja je dan nakon pucnjave i doživjela šok kada je u sobi na prvom katu ugledala izrešetani namještaj pa je slučaj prijavila policiji.

makarska pet.jpg

makarska sest.jpg 

Dok smo pored kuće čekali Laliča koji je bio u makarskoj policijskoj postaji na razgovoru, od susjeda smo doznali kako bivši nogometaš u kuću u Makarskoj dolazi uglavnom na ljetovanje.

- Nitko od nas ništa nije vidio, ali smo itekako čuli. Bilo je ne pali svjetlo i poklopi se kušinom po glavi. Sigurno je ovo neko upozorenje, a za što, nitko ne zna, možemo samo nagađati je li imao konflikt s nekim iz Makarske. Prvu večer pucnjave mislili smo da netko isprobava pušku, a nitko nije ni znao da se puca pet metara od naših kuća. Ma znali su oni kada treba pucati, po mraku i nevremenu kad nije bilo prolaznika. Šta je ovo došlo u Makarskoj, da će te ubiti na ulici, ni krivog ni dužnog - kaže nam Makaranin.

Prisjetio se i Laličeva sudjelovanja u aferi "Offside".

- Sigurno kuću nisu izrešetali zbog te afere, jer bi onda pucali u Sloveniji, a ne u Makarskoj - zaključuje Makaranin.

makarska cetiri.jpg 

Lalič je široj javnosti poznat od prije devet godina kada je punio stupce crne kronike zbog sudjelovanja u aferi "Offside", akciji policije i USKOK-a koji su istražili namještanje rezultata utakmica i ostvarivanja ilegalne zarade na kladionicama, a u sklopu koje su optuženi nogometaši i sportski djelatnici klubova Croatia Sesveta, Varteksa i Međimurja. Riječ je bila o optužbama za namještanje osam prvoligaških utakmica i četiri pokušaja namještanja, kao i za primanje mita, a USKOK je od sportskih djelatnika tražio povrat 207 tisuća eura.

U akciji je policija u suradnji s njemačkim kolegama uhitila 22 osumnjičenika, među kojima i Laliča koji je lanac organizirao s bivšim trenerom iz Dinamove omladinske škole Vinkom Šakom te igračem slovenskih klubova Admirom Suljićem pa je trojac u nagodbi s USKOK-om pristao na godinu i pol dana zatvora, a državi su vratili i oko milijun eura koje su zaradili kladeći se na namještene utakmice. Cijena za namještenu utakmicu kretala se između 150.000 i 300.000 eura.

Kategorije: Hrvaška

ŽIVOTNA PRIČA DESPOTA KOJI JE SVOJU PUSTINJSKU REPUBLIKU USPIO POZICIONIRATI KAO GLOBALNI FAKTOR Kako je metalurški radnik postao svemoćni šef države

Tor, 19/03/2019 - 21:12

Nursultan Nazarbajev, koji je u utorak objavio svoju iznenadnu ostavku, vodio je Kazahstan tri desetljeća, nametnuo se kao autokrat koji se na optužbe za despotizam opravdavao da vodi najnaprednije gospodarstvo središnje Azije.

Taj 78-godišnjak započeo je karijeru kao metalurški radnik i napredovao u sovjetskom Kazahstanu da bi 1989. postao prvi tajnik lokalne Komunističke partije.

Godine 1991. je na izborima, na kojima je bio jedini kandidat izabran za predsjednika i od tada se čvrsto držao vlasti. Pobjeđivao je na četirima uzastopnima izborima s najmanje 80 posto glasova, a na onima 2015. čak s 97,7 posto. Unatoč neporecivoj popularnosti, nikada nije organizirao slobodne izbore, kažu u OESS-u.

Godine 2011. odbacio je prijedlog parlamenta da organizira referendum koji bi mu omogućio da ostane predsjednik do 2020. da bi zatim izjavio da je spreman ostati na vlasti neodređeno vrijeme.

"Spreman sam raditi sve dok budem mogao, dok mi to zdravlje dopusti", izjavio je Nazarbajev.

Tipičan sovjetski aparatčik, Nursultan Nazarbajev je, kao i drugi lokalni čelnici, promijenio košulju nakon pada SSSR-a 1991. kada je Kazahstan postao neovisan.

Preobratio se na kapitalizam i malo pomalo je na međunarodnoj sceni pozicionirao svoju ogromnu pustinjsku republiku koja se prostire između Rusije i Kine, bogatu ugljikovodicima i rudama.

Bez obzira na svoju autokraciju, Kazahstan je 2010. dobio predsjedanje Organizacijom za sigurnost i suradnju u Europi (OESS) jer je Nazarbajev vodio "multivektorsku vanjsku politiku", prema službenoj terminologiji, i sprijateljio se s Moskvom, Pekingom i Washingtonom.

Uspio je postaviti zemlju na diplomatski zemljovid svijeta i bio domaćin mirovnih pregovora o Siriji 2017. na kojima su sudjelovali Iran, Turska i Rusija.

Za održavanje te ravnoteže Nazarbajev je pragmatično koristio ogromne rezerve ugljikovodika, odobravajući ustupke za naftu i naftovode jednima i drugima i istovremeno prijeteći štitio kazahstanske interese.

Rezultat je bio spektakularan, do 2008. Kazahstan je zabilježio desetljeće s 10 posto godišnjeg rasta.

Od 2014. zemlja pati zbog pada cijena ugljikovodika, što je izazvalo društvene pokrete koji su prisilili predsjednika da 2016. odgodi nepopularnu agrarnu reformu.

Nursultan Nazarbajev je zatim krajem veljače smijenio svoju vladu jer je bio nezadovoljan njezinim gospodarskim učinkom.

Nazrabajevu je mimo njegove volje 2010. dodijeljena titula "Oca nacije" uz koju idu doživotne ovlasti i imunitet. Nekoliko njegovih protivnika poginulo je u nejasnim okolnostima, neki su u zatvoru ili prisiljeni na egzil, a više oporbenih medija zabranjeno je nakon što su optuženi za ekstremizam.

Progoni oporbe se pojačavaju nakon što je 2011. u krvi ugušena pobuna štrajkaša u naftnoj industriji u Janaozenu, na zapadu zemlje, kada je smrtno stradalo 14 osoba.

Kao i njegovi susjedi u središnjoj Aziji, Nazarbajev je nametnuo kult ličnosti. Od Astane, glavnog grada od 1997. napravio je ekstravagantni grad koji bi trebao utjeloviti kazahstanski uspjeh.

Fotografije predsjednika, sveprisutnog na televiziji, svuda su uz ceste kao i njegove izjave. U ustavu je predstavljen kao suautor nacionalne himne.

Ugled Nazarbajeva okaljan je početkom 2000. korupcijskim skandalom za dodjelu koncesija za naftu.

Kategorije: Hrvaška

TRODNEVNA ŽALOST NAKON SMRTONOSNOG CIKLONA U MOZAMBIKU 'Već ima više od 200 žrtava. Stanje je krajnje teško, moglo bi biti više od 1000 stradalih'

Tor, 19/03/2019 - 21:05

Ciklon Idai koji je prošlog tjedna poharao Mozambik usmrtio je više od 200 ljudi, rekao je u utorak predsjednik Felipea Nyusija koji je proglasio trodnevnu žalost.

"Prema informacijama koje stižu s terena, već ima više od 200 žrtava", rekao je Nyusi nakon sastanka vlade u regiji Beiri koji je djelomično opustošio ciklon.

2019-03-19T000000Z_1851331726_RC112CA10010_RTRMADP_3_AFRICA-CYCLONE.jpg 

Prema prethodnim podacima, ondje je bilo zabilježeno 84 smrtno stradalih.

Predsjednik je rekao da se oko 350.000 osoba nalazi u poplavljenim područjima.

"Stanje je krajnje teško", ocijenio je i dodao da je vlada od 20. ožujka proglasila trodnevnu žalost.

2019-03-19T000000Z_721422846_RC1E3E9DEE20_RTRMADP_3_AFRICA-CYCLONE.jpg

Uništeno je 23.000 kuća, 30 zdravstvenih ustanova i deseci škola, navele su mozambičke vlasti.

Spasilačke ekipe su se u utorak utrkivale s vremenom kako bi spasile tisuće ljudi koji su se sklonili na krovove i na drveće nakon prolaska razornog ciklona Idaija na jugu afričkog kontinenta, gdje bi brane mogle popustiti pod pritiskom oborina koje ne prestaju.

Strahuje se da bi ukupan broj stradalih u ciklonu koji je poharao središte Mozambika mogao premašiti 1000, upozorio je Nyusi u ponedjeljak.

2019-03-19T000000Z_807077391_RC1F9729C1B0_RTRMADP_3_AFRICA-CYCLONE.jpg

2019-03-19T130900Z_2099697905_RC152E8057E0_RTRMADP_3_AFRICA-CYCLONE.jpg 

Kategorije: Hrvaška

POTPUNA NEIZVJESNOST OKO BREXITA Deset dana uoči datuma izlaska iz EU ne zna se hoće li do Brexita doći bez sporazuma ili će Britanija tražiti odgodu

Tor, 19/03/2019 - 21:04

Vijeće EU-a prihvatilo je u utorak niz zakonodavnih mjera u okviru priprema za eventualni izlazak Velike Britanije bez sporazuma oko čega vlada potpuna neizvjesnost, deset dana uoči datuma na koji je ta zemlja trebala izaći iz Europske unije.

Deset dana prije predviđenog izlaska vlada potpuna neizvjesnost hoće li do Brexita doći bez sporazuma, hoće li Velika Britanija tražiti odgodu i, ako hoće, na koliko razdoblje.

Stoga u Europskoj uniji, koja stalno ističe da želi uređen brexit bez naglih lomova, donose mjere za svaki slučaj kako bi se ublažile posljedice eventualnog izlaska bez sporazuma. Riječ je o  mjerama koje se među ostalim odnose na socijalnu sigurnost, promet ili ribarstvo.

"Te su mjere privremene, ograničenog dosega, koje je EU usvojila jednostrano. One ni na koji način ne mogu osigurati sve koristi od punog članstva u EU-u ili imati isti učinak kao odredbe o prijelaznom razdoblju, koje su dio sporazuma o razdruživanju. U nekim područjima, te su mjere uvjetovane reciprocročim mjerama s britanske strane", navodi Vijeće.

Izlazak Velike Britanije dominirat će dvodnevnim sastankom na vrhu EU-a, koji počinje u četvrtak u Bruxellesu.

Plan britanske premijerke Therese May da do početka summita i treći put stavi na glasovanje sporazum koji je ispregovorala s EU-om i koji je dosad dva puta odbačen u parlamentu, doveden je u pitanje kada je predsjednik Donjeg dom John Bercow u ponedjeljak rekao da nije moguće staviti sporazum ponovno na glasovanje ako nije došlo do bitne promjene u njegovu sadržaju.

May je nakon trećeg glasovanja planirala doći na summit EU-a sa zahtjevom da se odgodi izlazak iz EU-a. U slučaju kada bi taj sporazum dobio zeleno svjetlo u trećem glasovanju, a sada nije izvjesno da će do uopće njega i doći, ona bi zatražila tehničko produljenje do 30. lipnja kako bi se dobilo vrijeme za usvajanje potrebnog zakonodavstva za provedbu sporazuma. Ako pak sporazum opet bude odbijen tražila bi odgodu na dulje razdoblje.

U Europskoj uniji ističu da nema nikakvih izgleda za ponovno otvaranje pregovora o sporazumu i očekuju da premijerka May dođe u Bruxelles s jasnim planom što želi.

Nekoliko ministara za europske poslove, koji su se okupili na Vijeću za opće poslova, istaknulo je da se Velika Britanija konačno mora izjasniti što doista želi jer nije dovoljno izglasati u parlamentu da se ne želi izlazak bez sporazuma.

Isključivanje izlaska bez sporazuma može značiti samo ili da će već dvaput odbačeni sporazum o razdruživanju biti ipak prihvaćen, što je vrlo malo vjerojatno, ili odgodu izlaska.

Za svaku odgodu potrebna je suglasnost svih 27 zemalja članica, a iz EU stalno ističu da mora postojati dobro obrazložen razlog zašto i u koje svrhe se traži odgoda da bi mogla biti odobrena.

"Naše strpljenje u Europskoj uniji prolazi kroz veliku kušnju. Dragi prijatelji u Londonu, izjasnite se, vrijeme istječe. Očekujem jasan i detaljan prijedlog s obrazloženjem zašto je odgoda potrebna", rekao je njemački ministar za europske poslove Michael Roth.

Stvar dodatno komplicira činjenica da se približavaju izbori za Europski parlament. Odgoda izlaska do konstituiranja novog saziva Europskog parlamenta početkom srpnja ne bi trebala predstavljati problem, ali je pitanje što se može u tri dodatna mjeseca postići ako Velika Britanija ne promijeni smjer po pitanju izlaska.

S druge strane, dulja odgoda povlači za sobom da se u Velikoj Britaniji moraju održati europski izbori, što je teško zamislivo u zemlji koja je prije tri godine izglasla da želi izići iz EU-a.

U Europskoj uniji ne žele scenarij u kojem bi Velika Britanija bila jednom nogom van, a istodobno sudjelovala u pregovorima o novom sedmogodišnjem proračunu i izboru novih čelnika europskih institucija.

Ako se nešto ne učini do 29. ožujka, Velika Britanija bi u noći s 29. na 30. ožujka postala treća država, a nitko ne želi neuredan izlazak. Teoretski je moguće evenutalni britanski zahtjev za odgodom razmatrati i sat vremena prije predviđenog izlaska.

Kategorije: Hrvaška

MUP ODBACIO OPTUŽBE MOSTOVCA SLADOLJEVA 'Nema netransparentnosti o gradnji prihvatilišta za migrante i tražitelje azila u Maloj Gorici'

Tor, 19/03/2019 - 21:04

Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) u utorak je odbacilo optužbe Mostova saborskog zastupnika Marka Sladoljeva koji je ranije prozvao Vladu i MUP da su netransparentni te da ne daju jasne informacije kakav objekt, odnosno prihvatilište za migrante i tražitelje azila planiraju graditi u Maloj Gorici kod Petrinje.

U MUP-u podsjećaju da su ministar i njegovi najbliži suradnici "od samog su početka otvoreno i bez ustege komunicirali s mjerodavnim predstavnicima lokalne zajednice vezano uz naselje Mala Gorica. Dakle i s gradonačelnikom Petrinje Darinkom Dumbovićem te županom Ivom Žinićem.

"Istina je i da je ministar osobno bio u naselju Mala Gorica; da je gradonačelnik Dumbović pozivan i odazivao se na pozive u Ministarstvo te da su na sva pitanja davani precizni odgovori uključujući i koja je namjera ovog Ministarstva, a vezano uz izgradnju Prihvatilišta za tražitelje međunarodne zaštite.

'U dobroj smo vjeri projekt izgradnje Prihvatilišta za tražitelje međunarodne zaštite prijavljivali Europskoj komisiji za dodjelu sredstava, smatrajući da postoji načelna spremnost predstavnika lokalne zajednice s čijim smo predstavnicima cijelo vrijeme bili u komunikaciji i kojima je u interesu potpuno devastirani kompleks obnoviti, uz obnovu prateće infrastrukture', ističu u MUP-u.

Dodaju i da su javno objavili odluku o dodjeli 4 milijuna eura s jasno naznačenom namjerom, odgovarali na višekratne medijske upite te ni na koji način nisu uskraćivali informacije.

"Tijekom posljednjeg službenog sastanka s gradonačelnikom Dumbovićem i predstavnicima Gradskog vijeća u sjedištu ministarstva, u prosincu 2018. godine, ministar Božinović i najbliži suradnici izrazili su jasnu i bezrezervnu spremnost odazvati se pozivu lokalne zajednice upravo kako bi, bilo putem sjednice Gradskog vijeća ili javnih tribina, lokalna javnost dobila sve relevantne i točne informacije kojima nitko ne može manipulirati.

Iako je poziv lokalne vlasti na sjednicu Gradsko vijeća izostao, tijekom siječnja održana je javna tribina na kojoj je sudjelovao ministar Božinović sa suradnicima i pater Tvrtko Barun iz Isusovačke službe za izbjeglice. I danas se u Lekeniku održava tribina na navedenu temu i na njoj sudjeluje državni tajnik ministarstva koji će dati sve potrebne informacije", stoji u priopćenju.

Ističu i da takav način komunikacije smatraju "odgovornim i transparentnim, dok su današnje prozivke izravno usmjerene izostanku točnog informirannja, odnosno njima se neodgovorno manipulira i dezinformira javnost".

Podsjećajući da je ministar Davor Božinović i na tribini ponovio kako nikakvo rješenje neće biti nametnuto u MUP-u ističu da "ne odustaju od namjere da, u suradnji s našim nevladinim partnerima u integraciji, senzibiliziramo javnost na potrebe koje imaju ljudi koji su pod međunarodnom zaštitom".

"Zadaća je hrvatske policije štiti državnu granicu od nezakonitih migracija ali i pružiti međunarodnu zaštitu izbjeglicama koje su u stvarnoj potrebi. Na to nas, između ostalog, obvezuju i mnogi pozitivni primjeri integracije kojima svjedočimo u Zadru, Slavonskom Brodu ili Zagrebu", zaključuju u MUP-u.

Kategorije: Hrvaška

BRAZILSKI PREDSJEDNIK BOLSONARO UOČI SUSRETA S TRUMPOM U BIJELOJ KUĆI 'Slažem se s odlukom o zidu. Većina migranata nema dobre namjere'

Tor, 19/03/2019 - 21:03

Brazilski predsjednik Jair Bolsonaro podržao je u utorak imigracijsku politiku američkog predsjednika Donalda Trumpa uoči njihovog susreta u Bijeloj kući, istaknuvši kako podržava zid na američkoj-meksičkoj granici i kako većina migranata u SAD-u nema dobre namjere.

Bolsonaro, krajnje desni kongresnik koji je postao predsjednik nakon protusistemske kampanje po uzoru na Trumpovu iz 2016., obećao je novu eru proameričke politike u najvećoj južnoameričkoj državi.

Brazilski čelnik je uoči susreta ukinuo vize za američke posjetitelje koji dolaze u Brazil, a kasnije u ponedjeljak je u razgovoru za Fox News stao iza Trumpove imigracijske politike koja uključuje izgradnju zida na granici s Meksikom.

"Slažemo se s odlukom i prijedlogom Trumpa o zidu", kazao je Bolsonaro.

"Većina potencijalnih migranata nema dobre namjere. Ne planiraju dati sve od sebe i biti dobri prema američkom narodu".

"Jako bi mi se sviđalo ako bi SAD zadržao trenutnu migracijsku politiku jer velikim dijelom našu demokraciju na južnoj polutci dugujemo Sjedinjenim Državama", rekao je Bolsonaro.

Taj bivši vojni zapovjednik došao je na vlast hvaleći vojni režim koji je imao potporu SAD-a a vladao je Brazilom dva desetljeća prije povratka demokracije 1985. godine.

U svojoj je kampanji koristio i hladnoratovsku retoriku o potrebi borbe protiv i dalje prisutne prijetnje komunizma.

Od svoje inauguracije u siječnju Bolsonaro je usvojio elemente Trumpovog stila, poput podsmjehivanja političkim neprijateljima na Twitteru i prozivanja medijskog sadržaja koji mu se ne sviđa kao lažnih vijesti.

Iako nije previše otkrio o svojem dnevnom redu u Washingtonu, Bolsonaro je rekao kako će s američkim predsjednikom razgovarati i o sve dubljoj političkoj i ekonomskoj krizi u Venezueli.

Brazilski čelnik je naglasio kako je njegova država najzainteresiranija za zbacivanje vlade predsjednika Nicolasa Madura koju je prozvao "diktaturom krijumčara droge".

Kategorije: Hrvaška

ANDRIJA MIKULIĆ NAKON SASTANKA S BANDIĆEM 'Ne vidim razloga da se ne podrži prijedlog o osnivanju društva Sportski objekti'

Tor, 19/03/2019 - 21:03

Predsjednik zagrebačke Gradske skupštine Andrija Mikulić (HDZ) u utorak je nakon sastanka s gradonačelnikom Milanom Bandićem izjavio da ne vidi razlog da se na sjednici Gradske skupštine u četvrtak ne podrži prijedlog o osnivanju društva Sportski objekti te je poručio kako od predstavnika gradskih ureda koji predlažu tu točku želi da na sjednici i javno obećaju kako se nekretnine Sportskih objekata neće prodavati.

Mikulić je rekao da su danas poslijepodne u Gradskoj skupštini održali uobičajeni sastanak između koalicijskih partnera, na kojem je jedna od tema bio i prijedlog o osnivanju društva Sportski objekti.

Istaknuo je da su na tom sastanku on i predsjednik Kluba gradskih zastupnika HDZ-a Drago Prgomet "tražili da se ugrade određeni mehanizmi zaštite". Objasnio je da će "ići izmjena određenog prijedloga koji će predložiti predstavnici Gradske uprave, ali sukus cijele priče je da će oni to i usmeno reći tijekom sjednice kad će obrazlagati točku dnevnog reda - da nema prodaje tih nekretnina".

"Apsolutno, oni su to obećali i ja to očekujem i to je bio jedan od naših osnovnih uvjeta. Dakle, da nešto ne osnivamo da bi okrupnili, pa sutra prodali. Njihovo tumačenje je da idemo u tom smjeru da se mogu kreditno zadužiti u smislu rekonstrukcije objekata", rekao je. Najavio je da će predstavnici Gradske uprave na skupštinskoj sjednici u četvrtak pojasniti kako su zamislili te projekte oko rekonstrukcije Sportsko-rekreacijskog centra Šalata.

"Projekt je u nekoliko faza, vrlo je zahtjevan, i ako daju one garancije oko kojih smo razgovarali, ne vidim ni jedan razlog da se to ne podrži", rekao je Mikulić.

Na pitanje što će biti garancije kreditorima ako to ne budu te nekretnine, Mikulić je uzvratio da će to novinari "morati vidjeti s njima".

"Dakle, valjda ne idemo u tom smjeru da bi se zadužili, pa da sutra ne vraćamo anuitete kako bi banka sjela i nešto prodala, nego idemo u onom smjeru da bi nešto rekonstruirali kako bi nam bilo bolje i kvalitetnije. Bit ćete zadovoljni s projektom", uvjeravao je šef Gradske skupštine.

O tome vjeruje li da će Grad Zagreb moći vraćati kredite poručio je:  "Vjerujem, jer kad pogledate niz godina unazad, nisam primijetio da je nešto prodano u Gradu Zagrebu".

Za ravnatelja bilo koje ustanove treba imati menadžerske sposobnosti

Mikulić se osvrnuo i na Bandićev prijedlog zaključka o raspodjeli sredstava za djelomično pokrivanje gubitka Kliničke bolnice „Sveti Duh“, Dječje bolnice Srebrnjak i Specijalne bolnice za plućne bolest. Rekao je da je ukupan iznos o kojem bi Skupština trebala donijeti odluku, kako bi se pokrio dio dugovanja, više od 118,6 milijuna  kuna, a da uvjerljivo najveće dugovanje ima KB "Sveti Duh" - gotovo 91 milijun i 500 tisuća kuna.

"Dakle, ovdje sad možemo razgovarati o tome da je možda netko vrhunski liječnik i da to obavlja odlično. Ali za ravnatelja bilo koje ustanove moraš imati menadžerske sposobnosti", poručio je Mikulić. 

Ustvrdio je i kako nije dobro upravljanje ako se generira sto milijuna kuna gubitka.

"Ja nemam ingerenciju nikoga pozvati da odstupi, niti to činim, ali svakako želim usmjeriti da generirani gubitci budu sve manji. Dakle, ja mogu razumjeti da mi idemo u izgradnju dodatnih dijelova bolnice, ali ako ulazimo u kredit onda nemojte očekivati da vam kredit mi vraćamo kao vlasnici, jer prije nego što ste ušli u kredit morat ćete sjesti s nama i razgovarati hoćemo li strateški postaviti priču da idemo u izgradnju ili ne", objasnio je Mikulić.

Klub HDZ-a, kaže, nije još izgubio strpljenje, ali traže dodatne konzultacije vezane za zaduživanje bolnica.

"Načelno smo zauzeli stav da ćemo ovo podržati, ali generalno, da vodite nešto i generirate gubitke, to sigurno nećemo podržavati", istaknuo je Mikulić.

Mikulić je komentirao i počasni doktorat gradonačelniku Bandiću.

"Pravo je onih koji odlučuju, dakle, povjerenstva, kome će dodijeliti počasni doktorat. Prema tome, morate pitati one koji su se za to odlučili, a ja svim nominiranima i onima koji su dobili počasni doktorat, kao i onima koji su svoj doktorat obranili po proceduri koja je propisana zakonom, apsolutno čestitam", poručio je.   

Kategorije: Hrvaška

GLAVNI EUROPSKI PREGOVARAČ O IZLASKU IZ EU 'Ako odgodimo Brexit, mora se osigurati da se ponovno ne nađemo u današnjoj situaciji'

Tor, 19/03/2019 - 21:03

Dulja odgoda izlaska Velike Britanije mora biti povezana s nečim novim i mora se osigurati da se na kraju moguće odgode ponovno ne dovedemo u sadašnju situaciju, izjavio je u utorak glavni europski pregovarač Michel Barnier.

"Dulja odgoda treba biti povezana s nečim novim, novim događajem, novim političkim procesom", rekao je u utorak Barnier nakon sastanka Vijeća za opće poslove koje razmatralo situaciju oko brexita.

"Povećava li odgoda izglede za ratifikaciju sporazuma o razdruživanju? Koja je svrha i rezultat? Kako možemo osigurati da se na kraju moguće odgode, ponovno ne nađemo u situaciji u kojoj smo danas", dodao je Barnier, kazavši da su to pitanja koja traže odgovor.

Izlazak Velike Britanije dominirat će dvodnevnim sastankom na vrhu EU-a, koji počinje u četvrtak u Bruxellesu.

Plan britanske premijerke Therese May da do početka summita i treći put stavi na glasanje sporazum koji je ispregovorala s EU-om i koji je dosad dva puta odbačen u parlamentu, doveden je u pitanje u ponedjeljak kada je predsjednik Donjeg doma John Bercow rekao da nije moguće staviti sporazum ponovno na glasanje ako nije došlo do bitne promjene u njegovu sadržaju.

May je nakon trećeg glasanja planirala doći na summit EU-a sa zahtjevom da se odgodi izlazak iz EU-a.

U slučaju da taj sporazum dobije zeleno svjetlo u trećem glasovanju, a sada nije izvjesno da će do njega i doći, ona bi zatražila tehničko produljenje do 30. lipnja kako bi se dobilo vrijeme za usvajanje potrebnog zakonodavstva za provedbu sporazuma.

Ako pak sporazum opet bude odbijen tražila bi odgodu na dulje razdoblje.

Kategorije: Hrvaška

PREDSJEDNIK UPRAVE LUKE RIJEKA DAO OSTAVKU 'Zaključio sam kako je to najkvalitetnije rješenje za sve zainteresirane strane'

Tor, 19/03/2019 - 21:02

Predsjednik Uprave Luke Rijeka d.d. Jędrzej M. Mierzewski podnio je u utorak ostavku na tu funkciju, koja stupa na snagu 1. travnja, izvijestili su u utorak iz Luke Rijeke putem Zagrebačke burze.

Predsjednik Uprave Luke Rijeka Jędrzej M. Mierzewski podnio je u utorak ostavku na funkciju predsjednika Uprave i člana Uprave Luke Rijeka, koja stupa na snagu 1. travnja 2019. godine, tek su kratko izvijestili iz Luke Rijeka u objavi putem Burze.

Jedrzej Miroslaw Mierzewski je funkciju predsjednika Uprave Luke Rijeka preuzeo početkom prošle godine, a na upit Hine o ostavci koju je danas podnio navodi kako je zaključio da je ona najkvalitetnije rješenje za sve zainteresirane strane.

"Nakon više razgovora s predstavnicima vlasnika o budućnosti Luke Rijeka zaključio sam kako je najkvalitetnije rješenje za sve zainteresirane strane moja ostavka te sporazumni raskid ugovornog radnog odnosa. Dijalog i zajedničko promicanje temeljnih vrijednosti tvrtke - odgovornost u radu, uvažavanje, tolerancija i učinkovitost, poštivanje propisa te konstruktivan partnerski odnos - put je k boljitku za tvrtku, njezine zaposlenike i vlasnike. Društvu Luka Rijeka, svim zaposlenima želim dobru poslovnu godinu", izjavio je Mierzewski.

Na upit o ostavci te kada se može očekivati imenovanje novog predsjednika Uprave, predsjednik Nadzornog odbora Luke Rijeka Alen Jugović je odgovorio da je to tijelo na današnjoj sjednici prihvatilo zahtjev dosadašnjeg predsjednika Uprave Jędrzeja M. Mierzewskog za prekidom ugovornog odnosa te da je donio odluku o sporazumnom raskidu ugovornog radnog odnosa s 1. travnja ove godine.

"Od Uprave Luke Rijeka očekujemo realizaciju prihvaćenog poslovnog plana za ovu godinu, nastavak rada na poboljšanju radnih uvjeta te poštivanje svih prava zaposlenika, zajamčenih Kolektivnim ugovorom, Statutom i internim pravilnicima", kaže Jugović, dodajući da će sve ostale informacije u vezi s budućim aktivnostima biti poznate nakon sljedeće sjednice Nadzornog odbora u travnju.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković u ponedjeljak je, odgovarajući na novinarska pitanja nakon svečane akademije u povodu obilježavanja 300. godišnjice proglašenja Rijeke slobodnom kraljevskom lukom, rekao da se očekuje smjena Uprave Luke Rijeke.

"Ovih dana očekujemo smjenu Uprave, od nove očekujemo da ispravi negativne procese proteklih godina, a ako ne dođe do toga, morat ćemo kao suvlasnici s mirovinskim fondovima i poljskom tvrtkom vidjeti kako povući konkretnije poteze u cilju poboljšanja položaja Luke", rekao je Butković.

Po posljednjim podacima Središnjeg klirinško depozitarnog društva (SKDD), najveći pojednačni udio u Luci Rijeka ima poljski OT Logistics, koji drži 26,51 posto dionica, država putem Centra za restrukturiranje i prodaju ima 25,02 posto dionica, a veće vlasničke udjele imaju i mirovinski fondovi pa tako AZ obvezni mirovinski fond kategorije B ima 14,99 posto dionica, PBZ/Croatia osiguranje OMF kategorije B 7,60 posto, Erste Plavi OMF kategorije B 7,55 posto, itd.

Kategorije: Hrvaška

PIŠE MILJENKO JERGOVIĆ: VIJEST JE KAD ČOVJEK UBIJE ČOVJEKA, ALI NIJE KAD DIJETE UBIJE JEŽA Zlo je prirodno i temeljno stanje djetinjstva. Zlo i strah

Tor, 19/03/2019 - 21:00

U Splitu su osnovci igrali nogomet s ježom. Jež im je bio lopta. Ali onda su srećom naišli neki samo malo stariji klinci, pa su, pod prijetnjom sile, spasili ježa. Nesretnik je živio sljedeća dva dana, a onda je ipak uginio. Dogodilo se to u lokalnoj veterinarskoj ambulanti. I ništa tu ne bi bilo naročito čudno da o događaju nisu izvijestili svi hrvatski informativni portali i novine. Objavljivani su ježevi medicinski izvještaji, iz sata u sat javno je bilježeno njegovo zdravstveno stanje, poneseni novinari izvještavali su o njegovoj dobroj i blagoj naravi - žrtva je uvijek anđeo, žrtva je Krist i kada je jež - uzimane su izjave od dežurnog veterinara, a javnost se iščuđavala, zgražala i užasavala nad okrutnošću malih nogometaša.

Alarmirani su pedagozi, psiholozi i javne ličnosti, koje su u izjavama dana govorile o tome što misle odakle potječe ta jamačno besprimjerna svirepost, je li to stvar odgoja, škole, kompjutorskih igrica ili je riječ o refleksima nekoga dubljeg društvenog poremećaja? Jesu li zla djeca logična posljedica zlog društva? Je li njihovo nasilje proisteklo iz kulture nasilja, koja se već neko vrijeme gaji i potiče u hrvatskome društvu, kao zapravo jedina društveno poticana kultura, jedini preporučeni svjetonazor?

U Drveniku kod Makarske je u zimu 1970. nastala igra u kojoj bi lokalni osnovci, njih petero-šestoro, sve učenika nižih razreda škole u Donjoj vali, na prevaru ulovili mačku, pa bi je kod Punte, gdje je malo dublje, bacili u more. Kada bi mačka zaplivala prema obali, gađali su je kamenjem, i onda bi okrenula na drugu stranu, e da bi desetak metara niže ponovo pokušala da se spasi. I opet bi je dočekalo kamenje. Bivalo je sve krupnije i padalo je sve bliže. Nekad bi je i pogodilo, pa bi mačka na čas potonula, i opet izranjala. Dječaci su oduševljeno grajali, kad bi se more zacrvenilo od malo mačje krvi. Često bi tako obišli cijelu uvalu, sve do staroga kampa, sve dok mačka ne bi konačno potonula.

Sljedećeg dana nova je mačka bivala namamljena ljudskom dobrotom, i sve bi krenulo ispočetka. I tko zna koliko je stradalo mačaka za te puste drveničke zime, u to posljednje vrijeme za kojeg je ljudska samoća bila zbiljska, i nije bilo ni kontrolnih kamera, špijunskih satelita i društvenih mreža, a televizijski ekrani uglavnom su sniježili i šumili, jer je slike bilo samo za onih rijetkih večeri kad nije bilo ni juga ni bure. Roditelji tih mačkoubojica su bili na ribi, radili su u Gracu ili u Makarskoj, okopavali su doce, kuhali ručak ili ih naprosto nije bilo briga što njihova djeca rade. Uostalom, tih mjeseci su muški s lovačkim puškama organizirali hajku na loše pse, njih troje, dobrih i dragih, koji su se pokazali nepogodnim za lov, pa ih je trebalo odstrijeliti. I ta je hajka bila neki događaj, neko veselje.

Oni, pak, čija to nisu bila djeca, nisu se usuđivali miješati. Dijete je kućni totem, u tuđe se dijete ne dira! I tako su, i ne bez užasa, gledali dječake kako u moru kamenuju mačku. Mene su moji sakrivali u kuću. Djed je psovao ono što se psuje i ono što se ne psuje, ali najviše život i sebe u tom životu, kad ništa ne smije reći toj djeci. Ako kaže, možemo lijepo svojim putem u Sarajevo. U Drveniku nismo domaći, kao što na neki drugi način ni u Sarajevu nismo domaći.

Modu ubijanja mačaka dokončao je barba čije ime i prezime dobro pamtim, kao što pamtim i sva druga imena, ali vam ga neću reći. Bio je visoki mornarički oficir, prvoborac, živio je u Beogradu i samo bi povremeno dolazio u svoje rodno selo. On ne samo da je zalipija plesku svakom od dječaka koji su mučili mačku, nego je javno pred selom zaprijetio da će biti svega ako se stvar ponovi dok je on u Drveniku. A kad on ode u Beograd, neka rade što im je volja. I tu je priči bio kraj. Poslije su se barbe bojali i kad nije bio tu. Ili im je igra omrznula, jer ih je podsjećala na najgore poniženje u njihovim malim dječjim životima. On im je učinio nešto od onoga što su oni činili mački. Ili su samo prerasli svoju igru, a sljedeća generacija imala je neke nove, isto tako okrutne igre.

Djeca su u ono vrijeme bila zla, kao što su djeca i danas zla. Razlika je samo u tome što ono vrijeme nije priznavalo iluzije o djeci, niti je društvo bilo na takav način infantilizirano da zajednica i njezina kultura budu porobljeni i ucijenjeni dječjim psihologijama.

Zlo je prirodno i temeljno stanje djetinjstva. Zlo i strah. To što nikada nisam mučio mačke i pse, dijelom se tiče moje rane zrelosti, prirodne preosjetljivosti, možda i plašljivosti, a nikako toga što sam bio malo bolji ili što nisam bio zao. Tamo iza kampa, gdje je bila Abelova kuća, crvena je zemlja s velikim mravima. Lovio sam te mrave u kutiju od šibica, da bi ih poslije mučio, otkidao im nogu po nogu… Vrlo se živo sjećam tog užitka. Mravi, istina, nemaju oči. Između mene i onih od mene tri-četiri godine starijih dječaka razlika je uglavnom ta što ja svojim žrtvama nisam gledao u oči. Riječ je, dakle, o kukavičluku, a ne o dobroti. Kada mačku ili psa gledaš u oči, to je kao da u oči gledaš sebe ili kao da gledaš drugog čovjeka. Dobrota započinje s odrastanjem i s razvojem imaginacije. Zle ljude karakterizira zaostala, dječja mašta.

Djeca su zla, ali bi trebala biti dobra kada odrastu. Tako da je savršeno logično da su u Splitu malo starija djeca iz ralja mlađe djece spašavala ježa. To pokazuje da je s njihovim svijetom sve u najboljem redu. Kao što je, na pomalo zastrašujući način, sve u redu i s onom djecom koja su igrala nogomet s ježom. On je nesretnik postradao jer je, kao i drveničke mačke, naletio na ljudsku mladunčad.

U cijeloj priči nešto nije u redu s kulturom koja je na takav način infantilizirana i idiotizirana da mediji koji pretendiraju na ozbiljno bavljenje svijetom oko nas, kao i nama u svijetu, izvještavaju o djeci i ježu. Nešto nije u redu s medijima koji su ježu nadjenuli i ime, i to baš po Branku Ćopiću, Ježurka. Osim što je krivo i društveno štetno idealiziranje i angeliziranje djece, iz kojeg onda prirodno proizlazi zgražanje nad dječjom okrutnošću, budalasta, marginalna, krivo nasađena vijest o sudbini jednog ježa kod odraslih stvara pogubnu iluziju o njihovoj dobroti, ispravnosti i moralnosti.

Tome, uostalom, samo i služe sve te drage životinjice po internetu, tome i služe smiješni i zabavni klipovi s kucama i macama. Životinje na informativnim portalima i po društvenim mrežama služe kao moralni anestetik, i to je odvratno. One su poput lika Bogomajke ili Isusa Krista na fejsbucima naših nacifašista, rasista i šovinista. Sredstvo kojim se vlastitome zlu pruža legitimitet dobra.

Još jedan je problem s nesretnim ježom. Besmisleno izvještavanje o njegovoj sudbini zapremilo je i zauzelo prostor tolikih važnijih i sudbonosnijih vijesti, koje se, da budemo i tu jasni, ne tiču samo ovoga društva, a onda i dječaka i djevojčica koji muče životinje, nego se tiču i samoga ježa, kao i svih drugih mučenih životinja. Marginalne vijesti, izvješća o privatnim životima, infotajment, šega, šala i zabava upakirani u ozbiljne forme i u moralne poučke, mnogo su štetniji i opasniji od svih tih malih i velikih mučitelja i ubojica, koji žive među nama, s kojima se družimo i kojima se veselimo. Sve do jednom.

Odrastanje je čudo svih čuda. Nešto se u nama mijenja, a nešto ostaje isto. Od razmjera i odnosa onoga što će se promijeniti i onoga što će ostati isto ovisi kako ćemo proći u životu, kakav će biti naš položaj u društvu, kako će nas prihvaćati i pamtiti oni kojima smo došli na svijet. Moralna načela služe tome da se ponašamo i da mislimo kao odrasli ljudi, ali ona su samo ispomoć, i to nedovoljna ispomoć, u odrastanju.

O svemu tome psiholozi ponešto znaju. Ali važna znanja su mimo njih, naprimjer u čovjekovu sjećanju, u svijesti o onom što se mijenja i u razlozima za promjenu. Tako, recimo, i onaj otac nad kojim se prethodno zgrozila cijela Hrvatska, jer je svoju djecu pobacao s tarace, možda naprosto nije stigao odrasti. Igra se ježom i mačkama.

Može li se djecu naučiti da ne budu okrutna? Može, tome služi kultura. Samo, čim ti se učini da si ih dobro naučio, djeca su već odrasli ljudi. S odraslim zlom u sebi. A ima ih i skroz dobrih.

Kategorije: Hrvaška