Jutarnji list

Syndicate content
RSS latest articles feed for: jutarnjiList, and section: Front Page.
Updated: 14 min 17 sek od tega

KUPITI AUTO ILI GA IZNAJMITI? Podaci pokazuju da velike tvrtke mijenjaju trend u voznim parkovima

6 ur 13 min ago

Prema podacima koje je Fleet rent-a-car prikupio tijekom protekle dvije godine, čak 57 posto tvrtki uključenih u anketu  prešlo je na korištenje dugoročnog najma automobila. Riječ je o najmu vozila domaćih tvrtki na period duži od mjesec dana.

Anketa je provedena na uzorku 50-ak hrvatskih tvrtki, a anketni listovi prikazuju trend kojim korisnici ukazuju na isplativost najma automobila prema potrebi u odnosu na vlasništvo nad istim koje donosi povećane financijske izdatke, kažu u Fleetu.

“Razloge treba tražiti u financijskoj uštedi, no određeni broj ispitanika ističe i sezonsko poslovanje koje povećava potrebu za većim brojem automobila u određenim mjesecima. Neke tvrtke su pak projektno organizirane i unajmljuju vozila na određeno vrijeme shodno trajanju projekta. Dio tvrtki na prvo mjesto stavlja fleksibilnost dugoročnog najma bez dugoročnih obveza i troškova povezanih s posjedovanjem automobile”, objavili su u priopćenju.

Ispitanici ističu I kako zbog potreba operativnog poslovanja trebaju vozilo na mjesec dana do nekoliko godina, te ga žele mijenjati prema potrebi i financijskim mogućnostima.

“Ne odgovara im da imaju kreditnu ili leasing obvezu, a neke tvrtke nemaju uvjete za leasing ili kredit te nisu sigurne u prihode u idućih tri do pet godina. Pored toga, pojedini ispitanici žele izbjeći moguće gubitke i neugodnosti te mogućnost vraćanja ili zamjene automobila u bilo kojem trenutku bez financijskog tereta, tj. podržavaju trend ‘rent don’t own’.  Dugoročni najam ističu ima velike prednosti u odnosu na operativni leasing”, kažu u Fleetu.

Naglašavaju da je njihovo istraživanje pokazalo kako korisnici najveću prednost vide u činjenici da ovaj vid usluge uvelike olakšava poslovne procese te da najveće prednosti vide u agencijskim uslugama: korištenju novih vozila, uslugama registracije i tehničkog pregleda, osnovnog i kasko osiguranja, redovitog servisiranja, izvanrednog održavanja, korištenja zamjenskog vozila u slučaju kvara, zamjenu sezonskih guma, dostavu i preuzimanje na željenoj adresi…, dakle sve ono što leasing ne uključuje.

Kategorije: Hrvaška

FOTO: NEUOBIČAJENI ULOV DUBROVAČKIH CARINIKA U automobilu crnogorskih oznaka otkriveno 14 pasa s krivotvorenim ispravama

6 ur 48 min ago

Tijekom vikenda dubrovački carinici provodeći pojačane mjere nadzora na graničnom prijelazu Karasovići spriječili su krijumčarenje čak 14 pasa.

Kako doznajemo, sumnje u krijumčarenje četveronožnih ljubimaca počele su s prvim pregledom jednog automobila hrvatskih tablica. Očitanjem mikročipova u psima koji su putovali sa svojim vlasnicima, napominju iz Carine, posumnjali su u njihovo krijumčarenje pa stoga nije dugo trebalo da na granici "padnu" sumnjivci. Već idućeg dana u automobilu crnogorskih oznaka otkriveno je 14 pasa. Osim toga, pronađen je i veći broj putovnica za pse te aplikator za čipiranje pasa.

Temeljitim pregledom oduzete dokumentacije odnosno isprava za pse, utvrdilo se da su sve krivotvorene. Krijumčari pasa su privedeni u policijsku postaju Grude nakon čega će po dovršetku istrage, protiv kršitelja zakona biti podnesene odgovarajuće kaznene prijave.

Koja je trebala biti krajnja destinacija tih pasa, nije poznato.

PSI5.jpg

PSI4.jpg

PSI3.jpg

PSI2.jpg

PSI1.jpg 

Kategorije: Hrvaška

'ŽABA' Kako je zagrebačka drama u BiH postala hit predstava, a potom film

6 ur 50 min ago

Bosansko-hercegovački film “Žaba” nastao je prema istoimenom kazališnom tekstu zagrebačkog dramskog pisca Dubravka Mihanovića.

Taj tekst napisan je još sredinom prošle dekade, a praizveden 2005. u zagrebačkom Teatru Itd u režiji Franke Perković, sa Sretenom Mokrovićem i Franjom Dijakom u glavnim ulogama. Predstava je imala pristojne kritike, no igrala kratko i tiho zgasnula.

U tom se trenutku činilo se da je priča o “Žabi” - kako to obično bude s hrvatskim dramskim tekstovima - zavazda završena. Nitko, pa vjerojatno ni sam Mihanović, zacijelo nije mislio da će tekst doživjeti drugi i mnogo življi “afterlife”, i to u susjednoj državi.

Jaki glumački sastav

A sa “Žabom” se dogodilo upravo to. Tekst je izveden u sarajevskom Kamernom teatru s najjačom postavom bosanskih glumaca i u režiji Elmira Jukića, inače redatelja sitcoma “Lud, zbunjen, normalan”. Predstava se u BiH pretvorila u enormni hit, izigrana je gotovo sto puta, obišla je na turneji dobar dio bliže i dalje Europe, da bi u konačnici taj kazališni uspjeh ponukao autore da naprave i film.

Isti režiser Jukić i isti glumački sastav koji je igrao u predstavi snimili su i filmsku verziju “Žabe” po scenariju Mihanovića i Pjera Žalice. Taj film u subotu je igrao na zatvaranju ZFF-a, da bi potom odmah krenuo i u distribuciju u nezavisnoj mreži.

Radnja “Žabe” gotovo se u cijelosti odvija u četiri zida jedne (ovdje: sarajevske) brijačke radnje. Vlasnik te radnje je Zeko (Emir Hadžihafizbegović), ratni veteran s jedva potisnutim PTSP-om. Na sivi i otužni bajramski dan, Zeko otvara brijačnicu. U nju uskoro navraća njegov mlađi brat Braco (Aleksandar Seksan), alkos bez posla koji se po sav dan klati po kladionicama, a zbog toga mu se raspada obitelj. Stariji brat patronizira mlađeg, htio bi ga prevesti na pravi put, a ovog - pak - taj docirajući ton nervira.

Osim dvojice braće, u brijačnici je i njihov prijatelj Švaba (Mirsad Tuka), taksist koji pred Zekom ima grižnju savjesti, jer je tijekom rata utekao u Njemačku. Švaba je - ujedno - i jedini koji uspijeva primiriti nepomirljivu braću. A bratsko zabadanje eskalira sve više i više, do trenutka kad stariji brat uzme britvu i položi je mlađem na grkljan, prijeteći da će ga zaklati.

kkk 

Zrcalo stanja duha 

“Žaba” kao tekst - ukratko - u velikoj mjeri zrcali stanje duha Hrvatske oko 2005. Ratni veterani još su funkcionirali kao “role-models” i moralni arbitri, njihova mlađa braća još su bila dovoljno mlada da imaju mladenačke bubice, a društvo je bilo dovoljno optimistično da tekst završi nekom vrstom hepienda.

Nisam siguran da bi ni sam Mihanović danas napisao takvu “Žabu”, no u Bosni i Hercegovini tekst je uspio, što znači da je pogodio senzibilitet zajednice kojoj očito trebaju i “role-models” i dašak optimizma.

Snimljeno kazalište

Režiser Jukić i scenaristi adaptaciji su kazališnog teksta pristupili bez puno rizika, jednostavno i školski. Ponešto su “provjetrili” tekst unoseći uvodni dio izvan brijačnice, te pojačavajući predradnju likova. Kad se radnja premjesti u brijačnicu, najvažniji je redateljski zadatak bio suzbiti dojam kazališne komornosti, što je Jukiću - kao veteranu sitcoma - uspjelo.

Što se glumaca tiče, vidi se da su to ljudi koji su te likove igrali stotinu puta i da su ih sasvim sažvakali. Istodobno, na nekim se mjestima vidi da su glumačku gestu i pristup preselili iz kazališta, pa “Žaba” na mahove ima viškova glumačke ekspresije.

U malom kastu, koji se faktički sastoji od četvero ljudi, daleko najviše i filmskog vremena i pažnje ima Emir Hadžihafizbegović, koji - zanimljivo - igra ulogu uvelike sličnu onoj koju glumi i u pobjedniku ZFF-a, filmu “Muškarci ne plaču” Alena Drljevića. U oba filma, Hadžihafizbegović glumi veterana koji je iz rata izišao ozbiljno traumatiziran, koji se povukao u neku vrstu duhovnosti i svijet rituala, a onda dočeka trenutak kad mora „autati“ svoje frustracije.

Kod “Žabe” se osjeća da je to snimljeno kazalište, što ne mora svatko voljeti. No, ako to i jest snimljeno kazalište, snimljeno je neloše, ima tu i ritma i emocije, a film bi bio i bolji da je režiser glumce naveo da prilagode glumu mediju i malo je priguše.

Kategorije: Hrvaška

ZA TRI HOTELA U DRŽAVNOM VLASNIŠTVU ZAINTERESIRANO 88 ULAGAČA Hoće li izdržati do drugoga kruga i dati obvezujuće ponude?

6 ur 52 min ago

Za većinske državne udjele u tri hotelska poduzeća koja je Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) ponudio na prodaju stiglo je 88 neobvezujućih ponuda, objavljeno je.

Radi se o dionicama odnosno udjelima u većinskom vlasništvu tvrtki  Jadran Crikvenica  (75,81 posto), Hoteli Maestral Dubrovnik (75,32 posto), Hoteli Makarska (70,54 posto).

U CERP-u ocjenjuju da broj pristiglih pisama interesa  “predstavlja izniman iskaz interesa domaćih i stranih ulagača za turistički portfelj CERP-a”, ali ne otrkivaju detalje.

Postupak javnog prikupljanja ponuda provodi se u dva kruga, a prvi je zaključen 13. studenoga.   

U drugom krugu slijedi donošenje odluke o početnoj cijeni i obveznim uvjetima, poziv potencijalnim investitorima koji su iskazali interes u prvom krugu te proces dubinskog snimanja od strane potencijalnih investitora. Nakon toga ulagači podnose obvezujuće ponude.

Dionice Hotela Maestral nominalne su vrijednosti 71,1 milijun kuna, Hotela Makarska 124,2 milijuna kuna te Jadrana Crikvenice 347,5 milijuna kuna.

Država već po sedmi put pokušava privatizirati dubrovačke Hotele Maestral, a u zadnjem pokušaju 2015. godine nije zaprimljena nijedna obvezujuća ponuda. No, država po prvi put prikuplja ponude za kupnju većinskog udjela u crikveničkom Jadranu, koji je početkom 2014. izašao iz stečaja.

Kategorije: Hrvaška

OD JEDNOG TIJESTA ISPEKLI SMO PET RAZLIČITIH PITA: Najbolje slatke pite koje morate probati!

6 ur 54 min ago

Od jednog tijesta ispekli smo pet različitih pita, a poigrali smo se nadjevima!

Recept za prhko tijesto:

4 žumanjka
125 g maslaca
1 vanilin šećer (burbon)
50 g šećera (povećajte dozu po želji)
250 g oštrog brašna (ako vam se tijesto lijepi za ruke povećajte dozu)
prstohvat soli

Prvo pjenasto izradite žumanjke sa šećerom i vanilin šećerom. Potom dodajte maslac sobne temperature natrgan na komadiće, prstohvat soli i na kraju postupno dodavajte brašno istodobno gnječeći tijesto tako da smjesa prolazi kroz prste. Zatim izmijestite tjesto koje se ne bi smjelo ljepiti za prste. Ako se i dalje lijepi dodajte još brašna. Oblikujte kuglu i omotajte je u plastičnu foliju i ostavite u hladnjaku na barem pola sata. Pecite na 200°C 20-25 minuta dok ne poprimi zlaćanu boju.

tart4-250215.jpg 

Pita s domaćim pekmezom od šipka

Ovdje tijesto pečete zajedno s nadjevom - ne prije. Mi smo izabrali šipak, ali vi možete pitu nadjenuti šumskim voćem, džemom od marelice ili bilo kojim drugim. Dakle, razvaljate tijesto, obložite njime pleh te se pripremite trakice od tijesta koje ste duplo tanje razvaljali i koje će vam služiti za ukras na površini. Nakon što se obložili pleh tijestom, dodali nadjev, krenite slagati trakice jednu preko druge, imajući na umu da dobro pričvrstite rubove jer se lako mogu odvojiti. Pecite 20 minuta na 200°C

tart7-250215.jpg 

Pita od jabuka, bijelog vina i Speculaas keksa

4-5 manjih jabuka ili 3 veće
100 g smeđeg šećera
20 g maslaca
10 keksa Speculaas, smrvljenih u veće i manje komadiće
1 dl bijelog vina
2-3 jušne žlice
med
cimet
piment

Tijesto se ne peče prethodno, već s nadjevom. Jabuke ogulite i narežite na kockice. Potom u pleh ili keramičke posudice stavite maslac i smeđi šećer da se karameliziraju nekoliko minuta na 180°C u prethodno zagrijanoj pećnici. Potom dodajte bijelog vina pa promiješajte dobiveni umak. Ubacite komadiće jabuka i speculaas kekse te im dodajte malo cimeta, pimenta i meda. Dobiveno prhko tijesto tanko razvaljajte te izrežite točno koliko je potrebno da prekrijete pleh i sve jabuke. Pecite na 200 °C otprilike 20 minuta. Poslužite toplu pitu s kuglicom sladoleda od vanilije.

tart5-250215.jpg

Tart sa skutom, kremom i limunom

300 g ovčje skute (za blaži okus uzmite kravlju)
125 ml mlijeka
3 žumanjka
120 g šećera
20 g škrobnog brašna
3 jušne žlice kandiranih komadića limuna
korica 1, 5 nešpricanog limuna
1 vanilin šećer

Kod ovog tarta prhko tijesto ispecite 15 minuta prije na 200°C. U međuvremenu pripremite kremu. Zakuhajte mlijeko i mahunu vanilije (cijela mahuna ide na 0,5 l mlijeka). Žumanjke mutite sa šećerom, škrobnim brašnom i 1 vanilin šećerom. Kada mlijeko provrije, ulijte pažljivo polovicu mlijeka u smjesu od žumanjaka, brzo miješajući (da ne bi koagulirali žumanjci), a zatim sve zajedno vratite na laganu vatru 1 minutu dok se ne zgusne. Maknite s vatre, prelijte u drugu pa pustite da se potpuno ohladi. Ako ste u žurbi i želite prije dobiti kremu dodajte još žličicu škrobnog brašna. Kad se krema potpuno ohladila dodajte joj namrvljene skute, kandirane limune, 3 žlice mlijeka i 1 čep likera od limuna po želji ako želite intenzivniji okus. Naribajte limunovu koricu i sve promiješajte, ako vam nedostaje šećera, dodajte. Nadjenite ispečeno prhko tijesto i pecite još desetak minuta, pa sve posipaj krokantom.

tart10-250215.jpg 

Tart s bijelom čokoladom, kavom i narančom

150 g bijele čokolade
60 ml slatkog vrhnja
1 mala šalica espresso kave
1 naribana korica naranče
30 g gustina
1-2 šake tostiranih badema

Prvo napravite ganache od bijele čokolade: otopite bijelu čokoladu te postupno dodavajte vrhnje za šlag dok ne dobijete homogenu smjesu. Kad se smjesa ohladila oko 15 minuta dodajte joj jednu malu šalicu espresso kave (ona najmanja šalica) te naribane korice jedne i pol veće naranče. Dodajte gustina i dobro promiješajte. Tako pripremljenu kremu izlijte u prethodno obložen pleh s prhkim tijestom. Sve zajedno pecite kojih 20 minuta, a zatim kad se temperatura deserta spusti na sobnu stavite da se hladi u hladnjak na najmanje 3 sata dok se krema u potpunosti ne stisne. Na samom kraju sve velikodušno posipajte tostiranim bademima.

tart9-250215.jpg 

Tart s čokoladnim ganacheom i karamelom

200 g tamne čokolade (70% udjela kakaa)
100 g slatkog vrhnja
Za karamel:
300 g šećera
4 žlice vode
225 g maslaca sobne temperature
3 prstohvata soli
200 ml slatkog vrhnja

Prhko tijesto prethodno ispecite na 200 °C oko 20 minuta.

Prvo napravite ganche: otopite čokoladu i uz konstantno miješanje dodavajte vrhnje. Lagano miješajte dok ne dobijete homogenu smjesu koja ne smije zavrijeti. Pustite da se malo ohladi na sobnoj temperaturi, a zatim u hladnjaku najmanje 3 sata. U drugu posudu stavite šećer i vodu i na srednje jakoj vatri pustite da se šećer rastopi. Miješajte što manje, najbolje je da samo rotirate posudu kako na žlici ne bi ostalo kristalića šećera (zbog toga bi se kasnije sve moglo kristalizirati). Kuhajte na laganoj vatri dok ne dobijete zlatnosmeđi karamel. Dodajte maslac lagano miješajući. (Budite oprezni jer je smjesa vrela i u kontaktu s maslacem može prskati). U međuvremenu ugrijte vrhnje za šlag (toliko da bude mlako). Posolite karamel i kuhajte na laganoj vatri još 2 min. Maknite s vatre i dodajte ugrijano vrhnje neprestano miješajući dok ne dobijete homogenu smjesu. Ulijte u sterilizirane staklenke (količina je dovoljna za 2-3 manje staklenke) i pustite da se ohladi u hladnjaku. Kad se tijesto malo ohladilo, prvo stavite karamel, a zatim tart nadjenite čokoladnim ganasheom. Sve još posipajte grubo mrvljenom čokoladom, a možete poslužiti uz malo dobro ohlađenog šlaga i nekog finog pjenušca.

tart8-250215.jpg 

Kategorije: Hrvaška

POBUNA GRAĐANA NAKON TRAGEDIJE KAKVU SAMOBOR NE PAMTI 'Nema nikakvih kontorola, nema uopće kamera, a trebate vidjeti kako to izgleda navečer...'

7 ur 1 min ago

Pekara je bila puna, kako uvijek bude u subotu navečer. Odjednom se prolomio vrisak, kao da je vrisnuo netko ovdje u lokalu. Istrčala sam na ulicu i vidjela prizor koji neću zaboraviti cijeli svoj život - dijete je nepomično ležalo, a majka je iznad njega zapomagala.

Uhvatila sam se za mobitel da pozovem hitnu, no čula sam da to radi još najmanje troje ljudi oko mene. Hitna je došla za manje od pet minuta - prisjeća se Angelina, djelatnica pekare nasuprot zebre gdje se prije tri dana dogodila stravična nesreća u kojoj je život izgubio šestogodišnjak.

Velike brzine

Ovakvu tragediju Samobor ne pamti, slažu se građani s kojima smo jučer razgovarali. Vozačica Štefanija Lindić (73) nije usporila na pješačkom prijelazu, kakvih na glavnom samoborskom trgu ima na svakih nekoliko metara, i zauvijek je ugasila jedan dječji život. Brat (9) je lakše ozlijeđen i pušten na kućnu njegu, no ostaje pitanje kako će se suočiti s gubitkom brata.

Jučer je u Samoboru bilo tiho, a mnogi su zastali kod pješačkog prijelaza, zapalili svijeću ili lampaš ili se samo prekrižili. Sa svojim sedmomjesečnim sinom u kolicima šetala je i mlada majka Nikolina Guliš. Ne želi ni razmišljati, kaže, o tome kako je roditeljima koji su izgubili svoje dijete.

- Jako me potreslo i apeliram na vlasti da napokon zatvore trg za promet. Majka sam troje djece i uistinu strepim radi ovog trga jer nitko ne poštuje ograničenje od 30 na sat - ogorčena je Nikolina.

Josip Futač (76) u Samoboru živi cijeli svoj život, a prometnicu kroz Trg kralja Tomislava, zbog izuzetno velike brzine vozača, uspoređuje s Monte Carlom.

- Trebate vidjeti kako to izgleda navečer, kada se ovdje svi sjure. Najgore od svega je što kontrole nema, otkako se policijska postaja premjestila iz centra u bivšu vojarnu, nijednom ih nisam vidio kako ovdje mjere brzinu i kažnjavaju vozače - ističe Josip, koji je gotovo vršnjak vozačice koja je usmrtila dječaka, ali ne vozi već dva desetljeća.

- Nemam reflekse kao prije, ne osjećam se sigurnim za volanom. Kako za sebe, tako i za druge - smatra Josip.

Rasprave

Samoborčani Damir Mujčić i Mladen Trnar o detaljima nesreće raspravljali su tik ispred Bor bara. Naime, riječ je o kafiću čiji je vlasnik sin vozačice Hrvoje Lindić kojeg jučer nismo uspjeli dobiti na telefon, a djelatnici kafića nisu htjeli ništa komentirati.

Mujčić i Trnar kažu da vozačica (73) oduvijek živi u Samoboru, pokrenula je nekoliko poslova, a prije dvadeset godina i sama je imala obiteljsku tragediju, stariji sin joj je poginuo u padu padobrana.

- Ova nesreća zapravo je strašna tragedija za koju ona sama nije kriva. Vjerojatno joj je na trenutak popustila pažnja, nije bila ni pijana, a nije se i prebrzo vozila, barem koliko smo čuli. Inače je dobra žena, ali starija je i bolesna, mislimo da bi se trebalo nešto poduzeti oko situacije s izdavanjem vozačkih dozvola - slažu se Damir i Mladen.

Damir je, inače, dugogodišnji vozač i tvrdi kako se nigdje drugdje vozačke ne daju na tako velike periode kao kod nas.

Goranu Husincu, stalnom sudskom vještaku za cestovni promet, tehniku i procjenu motornih vozila i plovila dobro je poznato mjesto ove nesreće. On smatra kako su ljudi uvjereni da im se ništa neće dogoditi kada se kreću trgovima jer tamo vlada smiren promet.

Uspornici

Prema riječima prometnog stručnjaka Željka Marušića, treba odmah pokrenuti izgradnju odgovarajuće zaobilazne prometnice, koja će omogućiti zatvaranje prometa na samoborskom Trgu kralja Tomislava i pretvoriti ga u pravu pješačku zonu.

Neki smatraju kako bi ograničenje brzine trebalo staviti na najviše 20 kilometara na sat, te uvesti videonadzor kojim bi se sankcionirali svi prekršitelji.

Gradonačelnik Samobora Krešo Beljak za medije je već prije rekao kako je Trg kralja Tomislava zaštićeno kulturno dobro i da se na njemu ne smiju izvoditi nikakve intervencije bez suglasnosti Ministarstva kulture.

- Samobor ima i više nego dovoljno uspornika, ali ako treba, postavit ćemo ih još, a što se tiče kamera i smanjenja brzine na 20 km/h, razgovarat ćemo s policijom koja je nadležna - rekao je Beljak.

www 

Kategorije: Hrvaška

Jeste li čuli za ikigai, tajnu dugog i sretnog života?

7 ur 8 min ago

Do sada ste se već upoznali s danskim konceptom života hygge, kojim su prošle godine bili opsjednuti svi. A ako topla pletena dekica i prefini kolačići nisu riješili vaše probleme, možda ćete pronaći tajnu sreće u japanskom pojmu ikigai.

Kombiniranjem japanskih riječi iki, što znači život i gai, što znači vrijednost, ikigai u osnovi znači pronalaženje svrhe u životu.

11953015_771252379652446_8239777514832087476_n-2.jpg

"Ikigai se može prevesti kao" razlog postojanja "- ono što vas svakog jutra potiče da izađete iz kreveta", napisao je Héctor García, koautor knjige Ikigai: Japanska tajna dugog i sretnog života, za The Guardian.

S obzirom na to da je Japan poznat po dugovječnosti svojih građana, prosječna starost žena je 87 godina, a muškaraca 81. godinu prema podacima Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi zemlje, izvijestio je BBC - ikigai bi mogao biti i tajna dugovječnosti.

Ikigai 

Kako pronaći svoj ikigai

Ikigai je često povezan s Venn dijagramom gdje se sljedeći elementi preklapaju:

Što volite?
U čemu ste dobri?
Što svijet treba?
Što vam se može platiti?

Rezultat koji dobijete na sjecištu ova četiri popisa je ikigai. Ako ste već umirovljeni, možete ukloniti "što vam se možete platiti"  i još uvijek možete pronaći svoj ikigai s preostala tri.

Zapravo, posao za koji primate plaću ne bi trebao imati nikakve veze s vašom ikigai svrhom u životu. U anketi od 2.000 japanskih muškaraca i žena koje je provela Središnja istraživačka služba 2010., samo 31 posto ispitanika smatra da je njihov rad ikigai, izvijestio je BBC. Mnogo je japanskih umirovljenika nakon odlaska iz službe pronašla veću svrhu u hobijima, što ne samo da ih održava aktivnim, nego i životu daje osjećaj značenja nakon završetka karijere.

Ikigai 1 

Razmislite o svojem životnom „toku”

Ista kao što možete izraditi popis s četiri elementa poput ovog iznad i shvatiti što je u središtu svih njih, tako je i pronalaženje ikigai smisla vrlo jednostavno. Zastanite na trenutak tijekom dana i zapitajte se: Zašto ja ovo radim?

16195878_1106728586104822_3168558397141519901_n.jpg 

"Kada uđemo u stanje 'protoka' gubimo osjećaj prolaska vremena ', rekao je Garcia, rodom iz Barcelone koji je živio u Tokiju 13 godina, za Independent. "Jeste li ikad bili tako uneseni u posao da ste zaboravili piti i jesti? O kakvom je poslu bila riječ?"

"Na primjer, postao sam jači u svom svakodnevnom poslu kada govorim" ne "o stvarima koje znam da ne volim i nisam dobar u njima, i stavljam se u situacije u kojima sam dobar i koje volim." "Također, posvećujem više vremena i pažnje svojim hobijima: jogi i fotografiji, i uživam više nego ikada."

Izvor: countryliving

Kategorije: Hrvaška

GRANDMASTER FLASH ZA JUTARNJI 'Svirao sam po ulici i drogirao se, ali danas sam ponovno rođen'

7 ur 16 min ago

Joseph Saddler, poznatiji kao Grandmaster Flash, legendarni DJ, inovator i jedan od začetnika hip-hop kulture te za sada jedini predstavnik toga žanra koji je 2007. primljen u Rock and Roll Hall of Fame, u nedjelju je u sklopu turneje “Hip Hop, People, Places and Things“ gostovao u zagrebačkom The Garden Breweryju.

Za audio-video spektakl ovog 59-godišnjeg Amerikanca, majstora miksanja, scratchanja i beat loopinga, tražila se karta više, ali nebrojenim obožavateljima, koji su godinama nestrpljivo čekali Flashov prvi nastup u Hrvatskoj, nije smetalo ni što su svojeg glazbenog idola morali slušati s terase - dapače, i ondje se plesalo jednakim žarom kao i u prepunom klubu.

Poslije energičnog, gotovo dvosatnog giga sjeli smo s Grandmasterom, koji se u ekskluzivnom intervjuu bez imalo zadrške osvrnuo na svoju sada već 41-godišnju karijeru.

ggg.jpg 

Kako je izgledalo vaše odrastanje u Bronxu u New Yorku?

Kao najmlađi u obitelji, s četiri starije sestre, bio sam prilično tih i povučen, ali glazba me privlačila od malih nogu. Otac je imao impresivnu kolekciju ploča, od jazza, bluesa, disca, nije bilo žanra koji nije pratio, ali ja se njegovim stvarima nisam smio ni približiti, a kamoli taknuti ih. Svaki put kad bi me vidio da kopam po njegovim pločama, tata bi me vraški izbatinao. Bio je vrlo strog, ali očito u svakom zlu ima neko dobro - moje je bilo to što sam već kao klinac naučio sve o vrijednosti vinila.

Kad ste zapravo počeli eksperimentirati kao DJ?

Nakon što me majka upisala u srednju školu za električara. Tad sam zapravo počeo shvaćati na kojem principu rade svi ti uređaji koje koristimo u svakodnevnom životu. Postao sam opsjednut rastavljanjem i ponovnim sastavljanjem svega što bi mi došlo pod ruku - od sestrina sušila za kosu do električnih aparata koje sam skupljao na obližnjem smetlištu. Naravno, nije dugo trebalo da me svi u kući zamrze jer su moji eksperimenti često loše završavali. Jednostavno me fascinirala činjenica da “mrtvi” predmet mogu utaknuti u zid i doslovce ga oživjeti. Primjerice, upravo sam od smeća napravio svoje prve zvučnike!

Sjećate li se svojih početničkih gigova?

Kao tinejdžer bio sam primoran puštati glazbu na ulici jer sam bio premlad za klubove. Organizirao sam kvartovske zabave, malo pomalo osmišljavao vlastite turntable tehnike i s vremenom me počelo pratiti sve više ljudi. Naučio sam “manipulirati” pjesmama onako kako sam ja to htio, a publiku je osobito fascinirala brzina mojih ruku dok to radim, to me na kraju i proslavilo te postalo moj zaštitni znak.

Lani ste bili i zvijezda Netflixove serije “The Get Down“. Kako je bilo vidjeti mlađu verziju sebe na malom ekranu?

Isprva sam bio uvjeren kako nikad neće naći klinca koji izgleda poput mene, a kad sam prvi put vidio Mamoudoua Athieja, koji me glumio, uplašio sam se! Odmah sam ga pitao tko mu je majka, toliko mi je sličio da sam pomislio kako sam ga možda zbilja ja i napravio (smijeh). Poslije upoznavanja uslijedila su tri mjeseca rigoroznih treninga. Priznajem, jako sam strog učitelj i sa mnom nije bilo lako, dečko je u više navrata bio na rubu suza zbog mojeg vikanja, ali isplatilo se, barem su tako rekli kritičari i gledatelji serije.

Po vama, je li DJ-iranje isključivo stvar talenta ili se ipak može donekle naučiti?

Teško pitanje. Starija sestra uvijek govori kako sam se ja, primjerice, s time rodio. Ako ti je to u genima i krvi, naravno da brže učiš, ali mislim da se isti uspjeh može postići i uz dovoljno truda, rada, koncentracije te upornosti. Praksa čini čuda, jednostavno treba neprestano vježbati kako ne bi zakržljao, nešto slično kao u sportu.

Je li u vašoj karijeri bilo trenutaka kad ste htjeli odustati od svega i kako ste riješili te krizne situacije?

Svojedobno sam bio potpisao vrlo loš ugovor s jednom diskografskom kućom. Osjećao sam se kao zarobljenik, pao u depresiju i odao se drogama. Da me obitelj i djevojka nisu “iščupali” iz tog mračnog stanja, tko zna bih li danas uopće bio živ. Uvijek ću im biti zahvalan što su mi omogućili da se ponovno “rodim”.

Kategorije: Hrvaška

VREMENA JE SVE MANJE, ČLANOVI PODMORNICE IMAJU KISIKA ZA JOŠ DVA DANA Potragu otežavaju snažan vjetar i valovi, ali to nije najgora vijest...

7 ur 43 min ago

Zvukovi otkriveni u južnom Atlantiku ne potječu s nestale argentinske podmornice s 44 člana posade, objavila je u utorak argentinska mornarica.

Podmornica San Juan nestala je prije pet dana kada se zbog kvara vraćala u matičnu luku Mar del Plata i u opsežnoj potrazi za njom sudjeluju brodovi sedam država.

Argentinski brodovi u ponedjeljak su objavili kako su na ruti na kojoj je nestala podmornica otkrili kontinuirane zvukove.

Mornarica je priopćila kako su zvukovi biološkog porijekla i ne radi se o porukama Morseovim znakovima.

Podmornica s kojom je argentinska mornarica posljednji puta bila u kontaktu u srijedu ima kisika za sedam dana.

Potragu otežavaju valovi visoki do osam metara i snažni vjetrovi.

Kategorije: Hrvaška

FOTO: NAJPOZNATIJI MODNI SPEKTAKL U SJENI SKANDALA Možda nije bilo najtraženije manekenke na svijetu, ali zato je show ukrala njezina sestra

7 ur 50 min ago

Tradicionalno najspektakularnija modna revija na svijetu – Victoria’s Secret revija donjeg rublja održava se od 1995. godine,a  nosile su je samo najbolje svjetske manekenke poput Heidi Klum, Gisele Bündchen, Allesandre Ambrosio, Adriane Lime, Mirande Kerr i Tyre Banks.

 

Ove godine prvi put se revija nije održala u nekoj od modnih prijestolnica, nego je preseljena u Šangaj, ne bi li poznati brand donjeg rublja osvojio veliko kinesko tržište i kupcima približio svoje porizvode.

 

Uoči revije nizali su se skandali jedan za drugim, među kojima je možda najzapaženiji izostanak možda najpoznatije menekenke današnjice Gigi Hadid i to zbog toga što su joj kineske vlasti uskratile vizu, no najplaćenije svetske manekenke svojski su se potrudile da svojim nastupom zasjene medijske napise.

Modna revija Victoria's Secret u Šangaju 

Pistom su prošetale Bella Hadid, Alessandra Ambrosio, Romee Strijd, Candice Swanepoel, Adriana Lima, Karlie Kloss, Stella Maxwell, Martha Hunt, Taylor Hill i mnoge druge, a nastupili su i glazbenici Harry Styles, koji je uletio u zadnji čas umjesto Katy Perry, Miguel, Jane Zhang i Leslie Odom Jr. 

 

Brazilski model Lais Ribeiro pistom je prošetala u čarobnom grudnjaku vrijednom 2 milijuna dolara optočenom dijamantima, safirima i topazima, a teškim 600 karata.

Kategorije: Hrvaška

' PIPKAO NAS JE, SKIDAO SE GOL, A TEK PORUKE KAKVE JE SLAO...' Slavni američki novinar na stupu srama, odmah je suspendiran!

7 ur 53 min ago

Voditeljska zvijezda američke televizije Charlie Rose, poznat po intervjuima s vodećim svjetskim političarima poput američkog predsjednika Baracka Obame ili ruskog predsjednika Vladimira Putina, suspendiran je u ponedjeljak s postaja CBS, PBS i Bloomberg nakon objave svjedočanstava osam žena koje slavnog novinara optužuju da ih je seksualno uznemiravao.

Ime Charlieja Rosa, štovane figure s američkih malih ekrana, dodaje se tako na listu uglednih osoba optuženih za zlostavljanje u okviru otkrića o producentu Harveyju Weinsteinu koja su se nakon Hollywooda proširila na poslovni svijet, svijet medija i politike.

Osam žena bile su, po dnevniku Washington Post koji objavljuje njihova svjedočanstva, nekadašnje zaposlenice ili kandidatkinje za mjesta u "Charlie Rose" showu na PBS-u koji vodi Rose, također zaposlen i u jutarnjem "CBS This Morning", a  redovito sudjeluje i u informativnom magazinu "60 Minutes" na postaji CBS.

"Nažalost moja elektronska pošta već je prepuna mejlova žena koje su imale slične uznemirujuće susrete s Charliejem Roseom", napisala je u ponedjeljak navečer Amy Brittain, novinarka Washingtona Posta, pozivajući osobe koje imaju informacije da je kontaktiraju e-mailom. "Naše praćenje te teme nastavlja se ", dodala je ona.

Postaja PBS najavila je da smjesta ukida svoju emisiju osuđujući putem glasnogovornika "duboko uznemirujuće optužbe".

Ista stvar na CBS-u. "Charlie Rose je smjesta suspendiran dok ne sagledamo u cijelosti problem", reagirao je CBS News u priopćenju objašnjavajući da "vrlo ozbiljno shvaća" optužbe.

Među ponašanjem koje se predbacuje 75-godišnjem novinaru, osam žena spominje opscene telefonske pozive, pipkanja a dvije tvrde da se pred njima skinuo gol.

Te žene od kojih je pet svjedočilo anonimno, tvrde da su se dotične radnje odvijale od 1990. do 2011. Imale su između 21 i 37 godina u trenutku navodnih događanja.

"Važno je da te žene znaju da ih čujem i da mi je duboko žao zbog mojeg nedoličnog ponašanja. Jako mi je neugodno", reagirao je Rose u priopćenju objavljenom na Twitteru.

"Proći će mnogo vremena, a možda gledatelji neće više nikad vidjeti Charlieja Rosea u voditeljskoj fotelji", ocjenjuje profesor novinarstva Ben Bogarrds sa sveučilišta Quinnipiac.

Kategorije: Hrvaška

GLAVOBOLJE ZA ANGELU MERKEL Danas se mora suočiti s rešetanjem u parlamentu, radikalni desničari trljaju ruke: 'Ovo je kraj njezine ere'

8 ur 8 min ago

Njemačka kancelarka Angela Merkel u utorak će se suočiti s turbulentnom sjednicom parlamenta nakon što je zemlja zakoračila u političku neizvjesnost nakon propasti pregovora o formiranju koalicijske vlade pod njezinim vodstvom.

Zastupnici populističke antiimigrantske stranke Alternativa za Njemačku (AfD) namjeravaju iskoristi propast pregovora kancelarkinih konzervativaca, Slobodnih demokrata (FDP) koji favoriziraju interese poslovne zajednice i Zelenih kao znak zalaza njezine ere.

Sjednica Bundestaga u utorak bit će drugi puta da su se 92 zastupnika AfD-a pojavila u parlamentu nakon što je njihova stranka, kao prva velika desničkarska stranka, ušla u parlament od Drugog svjetskog rata.

No dok se u Bundestagu mogu očekivati užarene scene stvarna politička aktivnost odvijat će se iza scene i glavni politički akteri bit će izloženi sve većem pritisku da se vrate pregovaračkom stolu i stvore novu koaliciju kako bi se izbjeglo ponavljanje izbora.

Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier u utorak se sastaje s vođama FDP-a Christianom Lindnerom i Zelenih Simone Peter i Cemom Ozdemirom kako bi vidio je li moguće obnoviti trostrane pregovore o koaliciji s CDU i CSU.

Merkel je izjavila u ponedjeljak kako daje prednost novim izborima pred formiranjem manjinske vlade.

Kategorije: Hrvaška

MILAN MOGUŠ Jezikoslovac koji je obilježio doba nesklono hrvatskom jeziku

8 ur 10 min ago

Prekjučer je u Zagrebu preminuo akademik Milan Moguš (r. 1927. u Senju), glasoviti filolog i svojedobni predsjednik HAZU (2004 - 2010).

Nakon gimnazije u rodnom gradu, Milan Moguš diplomirao je 1953. “grupu za narodni jezik i književnost” na Filozofskom fakultetu zagrebačkog Sveučilišta, a tri godine kasnije postao je asistent svome profesoru Mati Hrasti - doktorirao je 1962. Na istome fakultetu radio je sve do mirovine, u koju odlazi 1992., u zvanju redovnog profesora.

Pored osnovnih znanstvenih obveza sa studentima, obnašao je dužnost šefa Katedre za dijalektologiju i povijest hrvatskog jezika (1965 - 1992), predstojnika Zavoda za lingvistiku (1983-1992), te prodekana Filozofskog fakulteta (1970-72), među inim. Kao gostujući profesor, Moguš je isto tako predavao u inozemstvu, kao i na drugim domaćim sveučilištima.

Milan Moguš postat će prepoznatljiv u javnosti po svojim znanstvenim djelima, po knjigama, kao jedan od onih jezikoslovaca koji su se bavili hrvatskim jezikom u vremenu kada je jezik bio veći od sebe, odnosno kada se njime bavila totalitarna politika, koristeći ga kao vlastito sredstvo. O tome je svjedočio Mogušev profesor Ljudevit Jonke, o nametanju jednog, “uniformiranog” srpsko-hrvatskog jezika, ali i sam Moguš. Nimalo slučajno, u sredini “prodahnutoj” politikom, od svih Moguševih knjiga ponajprije pada napamet “Hrvatski pravopis”, famozni “Londonac”, koji je izašao 1972., a koji je napisao u koautorstvu sa Stjepanom Babićem i Božidarom Finkom.

Sudbina jezika

“Londonac” je, vjerojatno, najslavnije Moguševo djelo, iako je objavio 274 publikacije, među kojima 21 knjigu te 208 članaka i rasprava. Naime, taj već otisnuti pravopis bio je u Zagrebu uništen, zbog političkih razloga, pa je ponovno tiskan u Velikoj Britaniji. U cijelosti, prvi put bio je štampan u domovini 1990., nakon čega je uslijedilo još nekoliko izdanja. U slučaju “Hrvatskog pravopisa” zorno se zrcali sudbina jezika u bivšoj državi. Ali, jednako tako sudbina jezikoslovaca, pa i samoga Moguša. Rezultate svoga bavljenja pisanom poviješću hrvatskoga jezika Moguš je sabrao u knjizi “Povijest hrvatskoga književnoga jezika” (1993); bavio se, dakle, poviješću kada joj je i sam već pripadao.

U stručnim krugovima posebno se cijene Moguševa djela iz područja fonologije, dijalektologije i leksikografije. Dovoljno je spomenuti “Fonološki razvoj hrvatskoga jezika” (1971) i njegovo prošireno izdanje “Povijesna fonologija hrvatskoga jezika” (2010), što se smatraju kapitalnim djelima.

Spomenici pjesnicima

Bio je Moguš od onih jezikoslovaca koji su se uvijek rado vraćali materinjem, odnosno senjskom jeziku. Doktorirao je, napokon, s temom o senjskom govoru, a gotovo pola stoljeća kasnije sastavio “Senjski rječnik” (2002), sa 6000 natuknica. I taj je rječnik jedan od razloga zbog kojih se pozabavio proučavanjem jezika umjetničke dijalektalne poezije u “Čakavskom narječju” (1977). Ali i otvorena naznaka povjerenja koje je, kao znanstvenik, imao u pjesnike, što će pokazati njegovi rječnici sabrani iz opusa pojedinih umjetnika riječi.

Kao rezultat dugogodišnjeg bavljenja Marulićevim djelom objavio je “Rječnik Marulićeve Judite”, zatim “Cesarićev rječnik”, s Markom Tadićem, što se smatra prvim hrvatskim rječnikom posvećenim opusu jednog književnika, te “Mažuranićev rječnik” i “Rječnik Bugarkinja Silvija Strahimira Kranjčevića”.

U izradi spomenutih rječnika svakako je bila korisna uporaba kompjutera. Naime, akademik Moguš bio je “među prvim hrvatskim lingvistima koji je pridonio uvođenju uporabe računala u humanističke znanosti”. Zahvaljujući takvoj, računalnoj obradi teksta bilo je moguće temeljitije a lakše proučavanje jezičnih i književnih spomenika, kojima se bavio od 50-ih godina prošlog stoljeća. Pritom, treba dodati da je Milan Moguš izradio i “Benešićev rječnik”, “Hrvatski čestotni rječnik” (1991., s Majom Bratanić i Markom Tadićem), te prvi “Poljsko-hrvatski rječnik” (2002, s Nedom Pintarić).

Uz naklon velikom znanstveniku, treba podsjetiti da Milan Moguš dolazi iz istoga grada kao i jedan od osnivača HAZU Franjo Rački. Ovaj je svećenik sastavio pjesmu o “bratinstvu i jednakosti”, a mislio je na bratstvo Hrvata iz svih dijelova Hrvatske, kao i svih stanovnika Hrvatske. O tome, naposljetku, govori jezikoslovni opus preminulog akademika Moguša, s akcentom na rodnom Senju.

Kategorije: Hrvaška

HAK UPOZORAVA 'Na autocesti Bregana Lipovac uočena je srna, obratite pažnju dok vozite!

8 ur 22 min ago

Hrvatski autoklub upozorava vozače da je uočena srna unutar ograde autoceste A3 Bregana-Lipovac između odmorišta Ježevo i čvora Ivanić Grad i vozače poziva na dodatni oprez. 

Magla mjestimice smanjuje vidljivost u Lici. Ima je i na autocesti A1 između tunela Mala Kapela i čvora Otočac. U krajevima s maglom kolnici su vlažni i skliski. 

Vozačima HAK savjetuje da ne kreću na put bez zimske opreme.

Zbog zimskih uvjeta promet je zabranjen za kamione s prikolicama i tegljače s poluprikolicama, dok ostala vozila moraju imati zimsku opremu na cestama u Lici: DC42 u mjestu Poljanak,
ŽC5199 Šušanj-Štirovača, svim županijskim i lokalnim cestama na području Korenice.

Do 21. prosinca na Jadranskoj magistrali (DC8) u Splitu, zbog radova na mostovima Smokovik i Mostine iz smjera Solina prema Splitu, vozi se uz privremenu prometnu regulaciju.

Na većini graničnih prijelaza nema dojava o dužim čekanjima.

Trajekti i katamarani plove prema redu plovidbe.

 

Kategorije: Hrvaška

Divan dom, a ima samo 45 kvadrata

8 ur 28 min ago

Stan koji možete vidjeti na fotografijama prostire se na 45 udobnih četvornih metara koje obilježava zanimljivi raspored prostorija. Nakon malog predsoblja otvara se pogled na dnevni boravak čiji je jedan dio iskorišten za stvaranje spavaće sobe i to njenim fizičkim odvajanjem od ostatka prostora izgradnjom platforme. Sam dnevni boravak poseban je zbog velike zidne tapete koja prikazuje grane stabla i prostire se cijelim jednim zidom.

131117-stan 11.jpg
131117-stan 3.jpg
131117-stan 4.jpg
131117-stan 5.jpg
131117-stan.jpg
131117-stan 2.jpg

Osim tog izražajnog obilježja boravak je namješten jednostavnim, neutralnim i klasičnim komadima poput sive kutne garniture, crnih stolića i minimalističke stolice. U kutu prostorije sagrađena je spomenuta platforma bijele boje, s ugrađenim policama za stvari i tri stepenice koje vode do bračnog kreveta. Kako bi se izbjegle nezgode usred noći platforma je zaštićena šarmantnom bijelom ogradom, a dodatna privatnost može se postići navlačenjem bijelih zavjesa s dvije strane spavaćeg kutka.

131117-stan 7.jpg
131117-stan 6.jpg
131117-stan 10.jpg
131117-stan 8.jpg
131117-stan 9.jpg

S druge strane stana nalaze se balkon, blagovaonica i kuhinja, a od ostatka prostora izdvajaju se i toplijim bojama. Naime, osim što se na podu nalaze velike pločice boje terakote koje stvaraju kontrast sivom parketu, namještaj predstavlja kombinaciju svijetlog i tamnog, a prostor je dodatno ukrašen detaljima od bakra. Malo boje u prostor unosi kuhinjska pozadina prekrivena plavim mozaik pločicama. Između ovih dijelova stana nema pravih vrata što omogućuje protočnost prostora i čini ga vizualno prostranijim.

131117-stan 12.jpg 

Obrazac za fotografije čitatelja - 2 

Izvor: Planete Deco

Kategorije: Hrvaška

PROSJEČNA NETO PLAĆA U ZAGREBU PORASLA NA 6.954 KN Evo u kojim sektorima se zarađuje više od 10.000 kn, a u kojim je plaća 44 posto manja od prosjeka

9 ur 9 min ago

ZAGREB - Prosječna neto plaća zaposlenih u Zagrebu za kolovoz je iznosila 6.954 kune, što je nominalno za 1,5 posto više nego mjesec dana prije i 6,4 posto više na godišnjoj razini, pokazuju podaci Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada Zagreba.

Prosječna zagrebačka mjesečna plaća isplaćena za ovogodišnji kolovoz bila je, naime, 101 kunu viša od prosjeka za srpanj te 421 kunu više od plaće isplaćene za kolovoz 2016. godine.

U odnosu, pak, na prosječnu mjesečnu plaću na razini Hrvatske, koja je za kolovoz iznosila 6.018 kuna, prosječna je zagrebačka neto plaća isplaćena za osmi ovogodišnji mjesec bila viša za 936 kuna ili 15,5 posto.

Podaci zagrebačkog statističkog ureda pokazuju da je prosjek neto plaća isplaćenih tijekom prvih osam mjeseci ove godine iznosio 6.921 kunu i nominalno je 5,8 posto viši nego u istom razdoblju lani.

Prosječna neto plaća za kolovoz u gospodarstvu Grada Zagreba iznosila je 6.817 kuna i bila je približno 2 posto niža od prosjeka na razini grada, dok je prosjek u izvangospodarskim djelatnostima bio 7.237 kuna ili 4 posto više od gradskog prosjeka.

Pritom je najviša prosječna neto plaća za kolovoz isplaćena zaposlenima u vađenju sirove nafte i prirodnog plina i iznosila je 11.691 kunu ili 68 posto više od gradskog prosjeka.

Po visini prosječne neto plaće za kolovoz slijede zaposleni u farmaceutskoj industriji s 10.167 kuna, a više od 10 tisuća kuna iznosio je i prosjek plaća isplaćenih u financijskim uslužnim djelatnostima, osim osiguranja i mirovinskih fondova, točnije 10.198 kuna.

Nasuprot tomu, zaposlenici u dvije djelatnosti za kolovoz su primili prosječne plaće manje od četiri tisuće kuna - prosjek u proizvodnji odjeće iznosio je 3.874 kune, a u ostalim osobnim uslužnim djelatnostima 3.910 kuna. To je 44,3, odnosno 43,7 posto niže od prosjeka za kolovoz na razini grada.

Prosječnu plaću tek nešto višu od četiri tisuće kuna za kolovoz su primili zaposleni u zaštitarskim i istražnim djelatnostima, 4.021 kunu, kožarskoj industriji, 4.036 kuna, te uslugama upravljanja i održavanja zgrada i krajolika, 4.041 kunu. 

Po podacima Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada Zagreba, prosječna je bruto plaća zaposlenih u Zagrebu za kolovoz iznosila 9.721 kunu, što je nominalno 1,64 posto ili 157 kuna više nego mjesec ranije te 4,6 posto ili 425 kuna više od prosjeka za kolovoz prošle godine.

Kao i neto, i prosječna bruto plaća isplaćena u Zagrebu znatno je, za gotovo 20 posto, viša od prosjeka na razini države, koji je iznosio 8.122 kune ili 1.599 kuna manje nego u Zagrebu.

Kategorije: Hrvaška

PRESUDA OD KOJE STRAHUJE DRŽAVA Vojniku MORH mora isplatiti 293.000 kn: Prijete tisuće novih presuda koje bi mogle koštati stotine milijuna kuna

9 ur 24 min ago

Zbog neplaćenih dodataka na plaću, noćnih i prekovremenih sati te vikend-dežurstava i prekovremenog rada tijekom devet godina, Republika Hrvatska vojniku Tomislavu M. iz Varaždina morat će isplatiti čak 293.000 kuna, koje će s kamatama znatno premašiti brojku od 300.000 kuna, a uz sve to morat će mu platiti i troškove postupka u iznosu od 55.000 kuna, odlučio je tako nepravomoćnom presudom Općinski sud u Karlovcu.

Prema službenim podacima iz Godišnjeg izvještaja o obrani za 2016. godinu, protiv MORH-a se vodilo 4159 tužbi iz područja radnih sporova. Samo prošle godine Ministarstvo obrane dobilo je novih 1596 novih tužbi iz tog područja. Najvećim dijelom, stoji u izvješću, tužbe se odnose na prekovremeni rad, rad u turnusu, dežurstva i stražu.

Ono što vojnika Tomislava M. izdvaja iz mase stotina drugih jest presuđena svota, jer dosad javnosti nije poznato da bi nekom od djelatnih vojnih osoba bio dosuđen toliko velik odštetni iznos. Poznat je i slučaj petorice pripadnika protupožarne eskadrile HRZ-a, kojima je prema sudskoj presudi MORH morao platiti nešto više od milijun kuna jer im nije uredno isplaćivao dodatke na plaću za prekovremeni rad, rad noću, rad u drugoj smjeni te rad subotom i nedjeljom za razdoblje od 2003. do 2006. godine.

Nije ni bilo propisa

Svjestan problema, MORH već godinama u proračunima osigurava sredstva za izgubljene tužbe. Koliko će na kraju izgubiti, ne može se ni pretpostaviti, ali zasigurno će se svota zbrajati u stotinama milijuna kuna.

U svojim odgovorima na tužbe vojnika u MORH-u se pokušavaju obraniti tvrdeći da je Zakonom o službi u oružanim snagama bilo propisano da djelatna vojna osoba ne ostvaruje pravo na plaću za prekovremeni rad ako je moguće organizirati preraspodjelu radnog vremena, kao i da se dežurstva uređuju rasporedom dnevnog i tjednog radnog vremena, ali im ta obrazloženja ne prolaze, jer sud pojašnjava kako MORH nije imao propis kojim se reguliraju materijalna prava njihovih djelatnika te da obračun u konačnici nikako nije mogao ići na štetu tužitelja, koji su taj rad doista obavljali.

U konkretnom slučaju, sudski postupak vodi se od 2009. godine, tada za neisplaćena sredstva od 2006. godine, a kako je vrijeme prolazilo, tužitelj je pribrajao nove odrađene, a nenaplaćene sate, sve do 2015. godine. Dobiven sud na Općinskom sudu, a presudu je potvrdio i Županijski sud 2011. godine, poništio je Vrhovni i vratio na ponovno suđenje jer prema njihovu pravnom shvaćanju nije “životno prihvatljivo da bi efektni rad djelatnika trajao neprekidno 24 sata na dan - više dana uzastopno”.

Iako je i u tom novom postupku tužena RH u odgovoru na tužbu osporila osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva, sud je donio presudu u korist vojnika. Obrazlaže kako nije sporno da je on obavljao poslove na koje je raspoređen, da je radio prekovremeno noću, subotama i nedjeljama i blagdanima, u dežurstvima i na stražama, a da mu poslodavac za taj rad nije u cijelosti isplatio dodatke na plaću, smatrajući da mu za taj rad pripada uvećana plaća. Isto tako, sud nije prihvatio tezu da “nije moguće neprekidno sedam dana uzastopno biti na straži”.

- Iz evidencije je utvrđeno da je tužitelj bio na straži sedam dana neprekidno. Kada je bio na straži 24 sata, imao je 48 sati slobodno pa ponovno i ponovno straža. Upravo to dokazuje da ono što tužena smatra nemogućim, u naravi jest moguće i mimo svih propisa, na koje se poziva tužena.

Dakle, vojnik stražar nema ‘redovan rad’ te ‘radni zadatak izvan radnog vremena’ jer je straža jedan radni zadatak, koji traje, i to dva sata straža, dva sata odmor, i dva sata priprema - odmor u odori - obrazložio je karlovački sud, dodajući kako se pauza za vrijeme obavljanja stražarske službe u trajanju od dva sata ne može smatrati prekidom rada, odnosno dnevnim odmorom, nego se i to vrijeme mora uračunati u ukupno radno vrijeme.

Prijedlog zakona

Kao što je vidljivo iz gore navedene statistike iz Godišnjeg izvješća, tužbe sa zahtjevima za financijske odštete u MORH stižu svake godine. Pokušavajući nekako umanjiti njihov broj, Ministarstvo obrane izradilo je novi prijedlog Zakona o službi u oružanim snagama i Zakona o obrani, kojim se propisuje plaćanje dijela navedenih dužnosti.

Sada se predlaže uvođenje Naknade za posebne oblike rada u službi. Naknada bi se plaćala za stražu, dežurstva i rad na terenu. U obrazloženju prijedloga se navodi “kako dosadašnja odredba nije uzela u obzir da pored općih zahtjevnosti službe, srodnih na svim dužnostima, pojedine postrojbe i pojedinci obavljaju zadaće koje zahtijevaju nerazmjeran dodatni napor. Riječ je o najčešćim i najdugotrajnijim zadaćama koje se obavljaju i izvan redovnog radnog vremena”.

Stoga se predlaže da se djelatnim vojnim osobama isplaćuje naknada za obavljanje straže, rada na terenu, u što je uključeno i obavljanje obuke, te dežurstva. Koliko će ta naknada iznositi, bit će naknadno određeno. No, i nadalje ostaje na snazi odredba da djelatne vojne osobe nemaju pravo na uvećanje za prekovremeni rad, rad noću, u smjenama, turnusima i stanju pripravnosti i sl. Ovaj je prijedlog izmjena trenutačno u javnoj raspravi.

S obzirom da predložene izmjene tek djelomično usvajaju pritužbe djelatnih vojnih osoba, upitno je koliko će to smanjiti broj tužbi zbog kršenja radnog prava.

Kategorije: Hrvaška

'DOKTORI SU VAM IZVRSNI I JEFTINI' Hrvatska meka medicinskog turizma: Talijani saniraju zube, Izraelci operiraju kosti, Amerikanci popravljaju vid...

16 ur 44 min ago

Vrlo smo sretni jer smo u Hrvatsku došli sanirati zube. Cijeli tim stomatologa i osoblja je vrlo profesionalan i kompetentan, a istovremeno prijateljski. Osoblje čak govori i talijanski, pa jezik nije bio problem. Za vrijeme tretmana imali smo na raspolaganju i apartman - hvali Patrizia Cerioni iz Italije dalmatinske stomatologe, dok i Kyrylo Samokysh iz Ukrajine hvali hrvatske privatne klinike. Grega Stopar iz Slovenije navodi za jednu našu specijalnu bolnicu da je "najbolja od najboljih i da takvih nema u Sloveniji". Amerikanac Luis Andre Diaz je pak došao u Hrvatsku zbog problema s očima i u jednoj našoj klinici se odlučio na laserski tretman.

- Imao sam odličnu uslugu. Bio sam malo skeptičan u početku, ali pričao sam s liječnikom, objasnio mi je proceduru i podvrgnut sam laserskom tretmanu. I sada vidim odlično. Veliki je plus što svi u klinici pričaju engleski jezik - navodi Andre Diaz, dok pohvale ne štedi ni Jonas Vogt-Kordes iz Portugala koji kaže da je osoblje u našim privatnim klinikama odlično, te da su na njemu napravili odličan posao.

Sve nas to i te kako uvjerava da bi Hrvatska u budućnosti mogla postati prava meka za medicinski turizam, te je to sigurno jedan od načina kako produžiti sezonu na cijelu godinu. Međutim, desetak liječnika i vlasnika poliklinika, klinika i raznih ordinacija s kojima su pričali novinari Slobodne Dalmacije uvjerava ih da država nije makla prstom kako bi se ta vrsta turizma stavila na mjesto koje joj pripada.

Navode da je sve prepušteno stihiji i to po onoj narodnoj "kako bude - bude". Tvrde da je tako bilo i s party turizmom koji se jednostavno dogodio zbog nekoliko entuzijasta zaslužnih što danas u Hrvatsku dolaze stotine tisuća mladih i ostavljaju milijune eura. Država se pojavila praktički na kraju kad je trebalo pobrati zasluge.

Ulaganje u dentalni turizam

Medicinski turizam je još u povojima, a u sljedećim godinama se predviđa procvat te grane turističke industrije. Najprije su u taj vid ponude krenuli dalmatinski i istarski stomatolozi. Doktor dentalne medicine David Zeko je jedan od pionira te vrste turizma. Zeko je nedavno otvorio i veliku kliniku s čak deset ordinacija u Solinu, te nekoliko apartmana namijenjenim pacijentima koji zbog popravka zubi ili stavljanja implantata dolaze u Split. Uložio je desetak milijuna kuna, te zaposlio čak 40 ljudi.

Untitled.jpg 

- Stranci su u našoj klinici prisutni otprilike oko 25 posto. Pacijenti u najvećem broju dolaze iz Italije, Njemačke, Švicarske, Austrije, Francuske, Velike Britanije i Norveške. Najčešće rade veće zahvate poput implantata i protetskih radova. Usluga po visokim europskim standardima i povoljna cijena je razlog zbog kojeg se stranci odlučuju obaviti zahvate u Hrvatskoj. Mnogi pacijenti iz središnje Italije, odakle nam dolazi najviše njih, kažu da na tom području nema klinike koja se može usporediti s našom po usluzi i cijenama. Također, često spajaju ugodno s korisnim, turistički posjet Hrvatskoj i zdravstvene usluge - kaže Zeko koji je do u detalje razradio svoju viziju dentalnog turizma.

- Uslugu smještaja pružamo pacijentima koji rade veće zahvate poput implantata i proteza. Osim toga, organiziramo im prijevoz od luke do ordinacije i na raspolaganju smo im tijekom boravka kod nas. U klinici imamo djelatnike koji tečno govore engleski, talijanski i njemački jezik. Reklamiramo se putem društvenih mreža, najčešće preko Facebooka. Također, radimo promociju na inozemnim sajmovima (Italija, Njemačka...), ali ipak najbolja promocija je zapravo usmena preporuka od zadovoljnih pacijenata koji su bili kod nas. Često nam dovedu svoju obitelj i prijatelje. Prije nego što dođu su skeptični, no na kraju se pozitivno iznenade. Dalmacija im se jako sviđa, najčešće za vrijeme boravka posjete otoke, nacionalne parkove i okolne gradove - kaže Zeko koji je sam sa svojim timom pokrenuo veliki posao, ali kaže da od države i nema neke koristi.

- Do sada nismo naišli na neku potporu od Ministarstva turizma što se tiče dentalnog turizma. Ne bi bilo loše kada bi se poradilo na tome, jer definitivno ima potencijala i prostora za napredak - zaključuje taj liječnik.

Navala stranaca na laserske tretmane

Sve više stranaca međutim u Hrvatsku dolazi i zbog 'popravka' vida. Među vodećima na tržištu je poliklinika "Svjetlost".

- U Klinici "Svjetlost" u Hrvatskoj trećinu prihoda, oko 2 milijuna eura, ostvarujemo od pacijenata koji dolaze iz inozemnih zemalja. U ukupnom broju pacijenata ima ih oko četvrtina, ali kako je kod njih veći postotak onih koji idu na operativni zahvat, udio u prihodima je veći nego udio u dolascima. Polovica je iz Slovenije, a ostali su iz Italije, Njemačke, Austrije, Švicarske, skandinavskih zemalja. Među njima je dosta naših ljudi koji imaju prebivalište u tim zemljama. Ne smijemo zaboraviti ni BiH, Crnu Goru, Makedoniju, Kosovo. Iako imamo klinike u Banjoj Luci i Sarajevu, još uvijek jedan dio pacijenata iz BiH dolazi na preglede i zahvate u Zagreb - kaže prof. dr. sc. Nikica Gabrić, specijalist oftalmolog, koji navodi i što pacijenti - stranci najčešće traže.

- Mladi ljudi iz Slovenije mahom dolaze na lasersko skidanje dioptrije, a populacija iznad 40. godine na ugradnju multifokalnih leća kojima se moguće riješiti dioptrije za daljinu i za blizinu, tako da ne moraju nositi ni čitalačke ni progresivne naočale. To je sve traženija usluga, koja je Slovencima dobro poznata. Imam i dosta veliki broj operacija mrene, a i kod operacije mrene ugrađujemo takve leće pa operacija za pacijenta ima dvostruku korist jer ga rješavamo i mrene i potrebe za nošenjem naočala.

Untitled2.jpg 

U zadnje vrijeme imamo i sve više djece iz Slovenije – stekli smo povjerenje njihovih roditelja, djedova i baka koji na preglede dovode djecu i unuke. Pacijenti iz Italije, Njemačke, Švicarske, Austrije i skandinavskih zemalja dolaze na lasersko skidanje dioptrije i ugradnju multifokalnih leća, a iz BiH na složenije zahvate - vitrektomije i transplantacije rožnice. Nitko iz zemalja koje se razvijenije od nas vam neće doći ako mu ne ponudite uslugu koja je u najmanju ruku na istoj razini kvalitete kao i kod njih, uz konkurentniju cijenu. Niža cijena može biti faktor kojim u početku možete zaokupiti pažnju, ali ona nije ključni faktor da pacijent odluči doći. On mora biti siguran da u razlici cijene ne trpi kvaliteta. Zato morate transparentno pokazati opremu, liječnike, njihova postignuća, iskustvo, certifikate i nagrade... - kaže Gabrić, navodeći da je od nemedicinskih usluga najvažnija dobra komunikacija. Imaju vlastiti centar za naručivanje u kojem svi govore engleski, tri osobe govore slovenski, talijanski, njemački.

Oni su zaduženi za kompletnu komunikaciju i potrebe pacijenta od prvog kontakta do izlaska iz klinike. Stoje im na raspolaganju i pomažu im oko rezervacije smještaja, organizacije transporta i drugih informacija. U klinici imaju i apartmane, ali za više od 95 posto zahvata koje obave nema potrebe za bolničkim smještajem.

- Hrvatska još uvijek nema percepciju destinacije zdravstvenog turizma jer država još uvijek u to ne ulaže. To je imidž koji se gradi. A uz zdravstveni turizam koji se događa 365 dana ide i prihod koji je po osobi čak 12 puta veći od onog u masovnom turizmu koji se bazira na sunčanju i kupanju. Oni pacijenti koji se odluče doći, znaju da će kod nas dobiti vrhunsku uslugu i to očekuju te su iznimno zadovoljni. Pacijenti koji dolaze iz država gdje je percepcija Hrvatske nešto lošija ostaju zatečeni saznanjem da ovdje mogu dobiti čak i bolju uslugu nego kod kuće, često po cijeni koja je 2-3 povoljnija nego kod njih. I uz to otkriti brojne druge ljepote, od prirodnih fenomena, kulturne baštine do gastronomije - navodi Gabrić.

Liječe goste s kruzera

Dubrovačka poliklinika "Marin Med" prostire se na više od tisuću četvornih metara prostora, na dvije etaže u poslovnoj zgradi Grawe, u dubrovačkom poslovnom centru, nadomak gradske luke. Tehnološki je opremljena najmodernijim medicinskim uređajima poput magnetne rezonancije, CT, 4D ultrazvučnog aparata te među ostalim i vrhunski opremljenom operacijskom dvoranom, jednom od najopremljenijih u regiji. Svoj je početak utemeljila na projektu započetom prije desetak godina, i to kao partner najvećih svjetskih cruising kompanija u liječenju putnika i posade s brodova na kružnim putovanjima.

- Poliklinika kao samostalna ustanova postoji već šest godina i kroz nju nastojimo značajnije razviti i zdravstveni turizam u Dubrovniku. Naime, do sada se u našem angažmanu liječilo više tisuća pacijenata, mahom stranih državljana. Zdravstveni je turizam itekako poželjan u Dubrovniku posebno jer strani pacijenti na tretmane i zdravstvene zahvate dolaze mahom izvan glavne turističke sezone, najviše tijekom jeseni, zime i proljeća. Dubrovnik je upravo zahvaljujući našem projektu, postao svjetsko središte za medicinske tretmane putnika i posade s brodova na kružnim putovanjima i to za najznačajnije svjetske cruising kompanije poput Royal Caribbeana, Carnevala, Norwegiana, MSC-a…- ističe ravnatelj Poliklinike "Marin Med" dr. Rikard Lenz, koji zajedno s dr. Nikšom Kojićem vodi polikliniku.

Strani pacijenti im dolaze doslovce iz cijeloga svijeta: od Japana, Filipina do Njemačke i Makedonije. Poliklinici također gravitiraju pacijenti iz cijele južne Dalmacije, Bosne i Hercegovine te Crne Gore, ali i veliki broj drugih pacijenata koji ovdje dolaze na odmor iz cijelog svijeta.

- Najčešće su to problemi iz domene ortopedije što je i najočekivanija boljka za posadu brodova, no zdravstveni problemi su raznoliki. Mi smo pokazali i dokazali partnerima da je naša usluga vrhunska, dapače, čak i bolja nego u matičnim državama naših pacijenata za što često dobivamo pohvale. Nudimo dakle provjerenu kvalitetu i servis sedam dana u tjednu, a cjenovno itekako konkuriramo sličnim svjetskim poliklinikama - kaže dr. Lenz.

Osim toga, Dubrovnik je, zahvaljujući ponajprije primjeni minimalno invazivnim spinalnim zahvatima koji se rade u Poliklinici "Marin Med" uvršten na kartu jednog od najvažnijih središta medicinskog zdravstvenog turizma u Europi. U ovom Centru izvrsnosti internacionalni tim liječnika koristi inovativne tehnike u medicini kojim pacijente u vrlo kratkom vremenu rješava svih problema s kralježnicom te kroničnih bolova vrata i leđa - sve koristeći minimalno invazivne kirurške zahvate.

- Na području zdravstvenog turizma značajnije počinjemo razvijati i projekt plastične kirurgije koji predvoditi dr. Mario Zambelli, a u Dubrovniku je već boravila nekolicina prepoznatih internacionalnih stručnjaka u plastičnoj kirurgiji koji su u svojim područjima (nos, grudi, liposukcija, facelifting…) tretirali pacijente. Mislimo nastaviti ozbiljnije na tom planu - ističe dr. Lenz.

Na potrebu mahom stranih turista za kvalitetnijim bolničkim smještajem Poliklinika "Marin Med" odgovorila je otvaranjem odjela Marin Med Plus. Riječ je o smještajnim bolničkim jedinicama koje su uređene u rangu hotela s pet zvjezdica. Po najvišim standardima, uz posebno odabirani dizajnerski namještaj i u osmišljenom prostoru u kojem dominiraju umjetničke slike, smješteno je sedam jednokrevetnih soba.

- Ovi novi bolnički sadržaji uz luksuzno uređene sobe i vrhunsko medicinsko osoblje dostupno 24 sata, ponajprije su namijenjeni stranim turistima koji žele iIi traže viši bolnički standard. Naime, cijena boravka u bolničkim jedinicama Marin Med Plus parira cijeni noćenja u hotelskom visokokategorniku u srcu sezone.

Dubrovnik je destinacija s pet zvjezdica, ovdje dolaze turisti koji, ako im se dogodi neka nezgoda ili pak imaju kroničnih zdravstvenih problema, traže i žele boraviti u bolničkoj sobi u kojoj će se osjećati kao u hotelu. Na takve zahtjeve reagirali smo otvaranjem odjela Marin Med Plus koji zauzima gotovo cijeli jedan kat poslovne zgrade Grawe - ističe Lenz, navodeći da se u njihovim bolničkim sobama obroci naručuju a la cart iz dubrovačkih restorana, a i sve ostalo podređeno je za što ugodniji boravak pacijenata, ali i njihovih članova obitelji, ukoliko je to potrebno. Pacijentima je po potrebi na usluzi i asistent koji će im, ako je to potrebno, pomoći pa i obaviti neke poslove.

I u dubrovačkoj Poliklinici "Glavić" ima dosta stranaca.

- S obzirom na specifičnost usluga i naš prepoznati koncept rada, Poliklinika "Glavić" Dubrovnik i Zagreb imaju velik broj inozemnih pacijenata iz susjednih zemalja, ali i šire, koji koriste usluge neurorehabilitacije robotikom na najsofisticiranijim uređajima. Zbog prepoznatog i cijenjenog koncepta rada, priznatog po brojnim svjetskim kongresima, ali i zadovoljnih pacijenata. neprestano nam pristižu novi upiti iz cijelog svijeta.

Najčešće su prisutni pacijenti iz susjednih zemalja poput Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Slovenije, ali i iz zapadnih europskih zemalja poput Njemačke, Austrije i Švedske. Od nedavno veliki interes za uslugom neurorehabilitacije koju nudimo postoji i iz skandinavskih zemalja, Engleske, pa sve do dalekih zemalja poput Saudijske Arabije, Bahreina i drugih.

Pacijenti iz tako dalekih država žele unaprijed dogovoriti cjelogodišnju rehabilitaciju, a s obzirom na njihov broj, ne bismo imali dovoljno termina za pacijente iz naše države. Zbog toga pacijente tih tržišta uzimamo sporadično te dajemo prostora pacijentima iz Hrvatske koji su nam ipak prioritet - kaže nam Nikolina Kurtela iz Poliklinike "Glavić", navodeći da su im klijenti najčešće neurološki pacijenti.

- Zbog specifičnosti zdravstvenog turizma, svi naši pacijenti i njihova osiguranja s kojima surađujemo, traže punu uslugu, u vidu smještaja i prijevoza, na jednome mjestu. S obzirom na to da Poliklinika, kao zdravstvena ustanova, nema pravo pružanja usluga smještaja, ovakav tip zdravstvenih ustanova je prisiljen kompletnu uslugu pružiti uz suradnju s nekom turističkom agencijom ili otvaranjem svoje.

Poliklinika "Glavić" ima svoju turističku agenciju – MCG Travel koja pacijentima osigurava usluge smještaja, transfera i drugih turističkih ili zdravstvenih paketa te im omogućuje da nakon 6-7 sati, koje provedu na rehabilitaciji, imaju priliku spojiti ugodno s korisnim te iskoristiti slobodne trenutke na svjetski poznatoj destinaciji, koji je sami Dubrovnik, te uživati u mediteranskoj klimi, brojnim znamenitostima i dobroj hrani. Zbog različitih potreba i želja naših pacijenata, pružamo im različite mogućnosti smještaja, od našeg vlastitog apartmana prilagođenog invalidnim osobama, u neposrednoj blizini Poliklinike "Glavić" u Zagrebu, pa do suradnje s najvećim hotelskim lancima, različitih kategorizacija, poput Hilton hotela, grupacije Valamar, Sheraton i brojnih drugih.

Ipak, najponosniji smo na činjenicu da je velik broj privatnih iznajmljivača, ali i ugostitelja u Dubrovniku, zahvaljujući neurorehabilitaciji robotikom u Poliklinici "Glavić" i uz pomoć naše turističke agencije prepoznao prednosti cjelogodišnjeg zdravstvenog turizma pa je tako velik broj smještajnih kapaciteta te restorana otvoren tijekom cijele godine upravo zbog potreba naših pacijenata za korištenje tih istih usluga - kažu u Poliklinici "Glavić".

ok 

Kategorije: Hrvaška

VAPAJ IZ PITORESKNOG MJESTA U JEDNOJ OD NAJBOGATIJIH EUROPSKIH DRŽAVA 'Izumiremo, dođite živjeti ovdje i dat ćemo vam pola milijuna kuna'

16 ur 44 min ago

Stanovnici Albinena, malog švicarskog sela blizu Leukerbada u kantonu Valais, 30. studenog glasuju za novu politiku koja bi ljudima koji su potencijalno voljni doseliti se tu ponudila novčana naknada. Kvaka je u tome da doseljenik zauzvrat mora ostati ondje najmanje deset godina. Albinen trenutno ima 240 stanovnika jer su se brojni posljednjih godina odselili u gradove, osobito mlađi i oni koji će tek osnovati obitelji.

Zato ih je dodatno zabrinulo da su samo u zadnjih godinu dana iselile čak tri obitelji koje su sve skupa imale osmero djece, zbog čega se morala zatvoriti i područna škola.

Kako bi spriječili totalni nestanak sela, došli su na ideju podjele novčanih poticaja za one koji odluče doći. Pojedinci ili obitelji koji bi se odlučili doseliti ili kupiti/izgraditi kuću u Albinenu dobili bi 25 tisuća franaka po odrasloj osobi i 10 tisuća po djetetu. To znači da bi obitelj s dvoje djece koja bi se doselila dobila čak 70 tisuća franaka, odnosno u protuvrijednosti oko 445.000 kuna.

Ipak, postoje određeni uvjeti. Osobe ne smiju biti starije od 45 godina i moraju pristati doseliti se na najmanje deset godina. Nekretnina koju bi tamo izgradili ili kupili mora vrijediti najmanje 200 tisuća franaka te mora biti stalno prebivalište (ne samo privremeno boravište).

Oni koji bi napustili mjesto prije isteka roka od 10 godina morali bi vratiti novac.

Svjesni da interes možda i neće biti prevelik, u Albinenu planiraju u poseban fond za ovu namjenu iz lokalnog proračuna za početak izdvojiti 100.000 franaka, a obvezali bi se da svake godine iznos povećaju za dodatnih 100.000. Uvjereni su da je to dugoročno isplativo ulaganje.

- Ulažemo u budućnost našeg sela. Zajednica će profitirati na tome što će novi stanovnici plaćati poreze, graditi kuće i kupovati u lokalnim dućanima, a mladi ljudi će vratiti i život selu. U najboljem scenariju mogla bi se ponovno ukazati potreba za otvaranjem područne škole.

Kategorije: Hrvaška

ŠTO SE DOGAĐA IZA KULISA VELIKIH MODNIH REVIJA Hrvatska manekenka Kristina Šalinović otkrila neugodno iskustvo: 'Imala sam problema s vizom...'

16 ur 44 min ago

Što se događa iza kulisa revija velikih modnih brendova koje se publici u čine besprijekornima saznali smo od naših manekenki koje su ostvarile zavidnu svjetsku karijeru noseći revije za prestižna dizajnerska imena poput Diora, Louisa Vuittona, Armanija, Balenciage, Dolce & Gabbane, Alexandera Wanga, Marca Jacobsa i Oscara de la Rente.

Naša najuspješnija manekenka Kristina Šalinović otkrila nam je da je galama u backstageu normalna stvar, a nije neobično ni da dizajner u zadnji trenutak izbaci s revije manekenku koja je potvrđena za reviju. Atraktivna Splićanka dodala je da se jednom i sama našla u neugodnom problemu s dokumentima poput Ruskinja i Ukrajinki uoči ovogodišnje revije Victoria’s Secret.

- Trebala sam nositi reviju na St. Barthu, međutim imala sam problema s vizom zato što sam iz Hrvatske – objašnjava 27-godišnjakinja koja kaže da je i sama u počecima karijere sanjala o tome da bude Viktorijina anđelica.

- Iskreno, ja sam htjela biti prva anđelica koja će biti cijela istetovirana. Htjela sam pomaknuti granicu, no to je bio cilj za koji sam znala da se neće ostvariti jer je svijet mode vrlo konzervativan – priznaje Kristina.

Za razliku od nje, Splićanka Ana Buljević, koja najviše nosi revije u Europi i Americi, nije se nikada zamišljala s krilima Viktorijinih anđelica. Više je okrenuta modi i nikada neće zaboraviti Pradinu reviju 2015. jer je uživala raditi s velikom Miuccijom Pradom.

- U manekenstvu sam četiri godine i nisam imala stresnih situacija, samo pozitivan adrenalin, primjerice kada moram izići na pistu u vrtoglavo visokim štiklama – objašnjava 25-godišnja Ana koja je često na kastinzima u društvu Viktorijinih anđelica, a lijepa Zagrepčanka Marija Janković za uspomenu ima i fotografiju s jednom od slavnih anđelica nove generacije Kendall Jenner.

- U Šangaju sam prije godinu i pol zajedno s Kendall i Joan Smalls nosila reviju za talijanski brend Ports 1961.

- Bila sam u Pekingu i u Šangaju te u drugim zemljama, pa mogu zaključiti da je teže dobiti vizu za Kinu nego za Japan i Koreju. Čudi me da organizatori revije Victoria’s Secret to nisu znali. Smatra da je jako loša odluka održati takvu reviju, koja je zapravo veliki show, u Šangaju, jer svatko tko je čuo za Kinu zna koliko tamo postoji restrikcija – ističe Marija i opisuje nam da su iza kulisa svi pod stresom.

- Nikad ne znam što se može dogoditi. Mogu već odjevena, našminkana i nafrizirana biti izbačena s revije jer je tako dizajner odlučio. Nije mi se to nikada dogodilo, no mnogo sam puta tome svjedočila. Zato do trenutka dok ne kročim na pistu ne usudim se reći da nosim tu reviju – kaže Marija.

Kategorije: Hrvaška