Jutarnji list

Syndicate content
RSS latest articles feed for: jutarnjiList, and section: Front Page.
Updated: 13 min 6 sek od tega

PAPA PROMETNE POLICAJCE POZVAO NA MILOST PREMA VOZAČIMA PREKRŠITELJIMA 'Ulice se pretvaraju u piste za Formulu 1, užurbanost je postala način života'

Pon, 20/11/2017 - 20:36

Papa Franjo pozvao je u ponedjeljak policajce da pokažu milosrđe na cestama, ali da ipak budu odlučni prema onima koji jure ili telefoniraju za volanom.

Tijekom primanja predstavnika talijanske prometne policije u Vatikanu, Papa je govorio o sve složenijem stanju na cestama.

- Treba računati na to da su neki vozači nedovoljno odgovorni i zaboravljaju na teške posljedice svoje nepažnje dok koriste mobitel ili ne poštuju prometna pravila, kazao je Sveti Otac.

- Do toga dolazi zbog užurbanosti i nadmetanja koji su postali način života pa se druge vozače doživljava kao prepreke ili protivnike koje treba preteći, a ulice se pretvaraju u piste za Formulu 1, istaknuo je Jorge Bergoglio.

Papa ipak poziva policajce da pokažu "milosrđe i ne identificiraju prekršitelje s djelom koje su počinili" te da shvate razloge prekršitelja. Ali ostaje jasan u jednom: "milosrđe nije sinonim za slabost, milosrđe ne znači potpuno odustati od primjene sile" kada je to nužno.

U nedjelju je obilježen Svjetski dan sjećanja na žrtve na cestama.

Kategorije: Hrvaška

Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) iz Londona seli u Pariz

Pon, 20/11/2017 - 20:28

Novo sjedište Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) bit će u Parizu, koji je nakon izjednačenog rezulatata u glasovanju s Dublinom izvučen ždrijebom, potvrdilo je u u ponedjeljak navečer Vijeće EU-a. Jednako tako izabrano je i novo sjedište Europske agencije za lijekove (EMA), koje je dobio Amsterdam, nakon što je dobio isti broj glasova kao i Milano pa se onda pristupilo ždrijebu u kojem je Amsterdam bio bolje sreće.

Za sjedište EBA-e natjecalo se osam gradova -  Bruxelles, Dublin, Frankfurt, Luxembourg, Pariz, Prag, Beč i Varšava. Vijeće za opće poslove, koje čine ministri vanjskih ili europskih poslova zemalja članica, izabralo je na marginama svoga sastanka nova sjedišta tih dviju agencija koje se moraju preseliti iz Londona kada Velika Britanija napusti EU, krajem ožujka 2019.

Današnjim glasovanjem riješen je jedan od problema koji su nastali nakon što je Velika Britanija odlučila napustiti EU, što je prvi put u povijesti da netko napušta tu integraciju. Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) neovisno je tijelo EU-a čiji je posao osigurati učinkovitu i dosljednu razinu bonitetne regulative i nadzora nad europskim bankarskim sektorom. Njegovi glavni ciljevi su održavanje financijske stabilnosti u EU-u te osiguranje cjelovitosti, djelotvornosti i pravilnog funkcioniranja bankarskog sektora.

EBA je dio Europskog sustava financijskog nadzora (ESFS) koji se sastoji od tri nadzorna tijela: Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA), Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) i Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA). Sustav također obuhvaća Europski odbor za sistemske rizike (ESRB) kao i Zajednički odbor Europskih nadzornih tijela i nacionalnih nadzornih tijela.

EBA zapošljava oko 160 ljudi, dok je EMA puno veća s oko 900 zaposlenih.

Kategorije: Hrvaška

ODVJETNIK ANTE TODORIĆA KAŽE DA DORH U SLUČAJU AGROKOR PREDLAŽE 63 SVJEDOKA 'Spis ima 47.600 stranica, naručili smo njegovo kopiranje'

Pon, 20/11/2017 - 20:23

U rješenju o provođenju istrage protiv Ivice Todorića i ostalih osumnjičenih u slučaju Agrokor, koje je u ponedjeljak postalo pravomoćno, Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu predlaže 63 svjedoka, rekao je Fran Olujić,, odvjetnik Ante Todorića, a vjeruje da će se popis svjedoka i proširiti.

"U rješenju o provođenju istrage Županijskog državnog odvjetništva, koje je danas postalo pravomoćno, navode se imena 63 svjedoka. Za očekivati je, s obzirom na najavu ovog kaznenog postupka, da će se taj popis svjedoka i širiti", izjavio je Olujić za Dnevnik Nove TV.

Istaknuo je kako obrane osumnjičenih još nisu vidjele oko 47.600 stranica "debeo" spis Državnog odvjetništva kako bi znale što se točno njihovim branjenicima stavlja na teret, ali su naručile njegovo kopiranje. "Ne, mi još uvijek spis nismo dobili. Naime, sve do sada spis se najprije nalazio kod Državnog odvjetništva, zatim kod suca istrage koji je odlučivao o žalbama obrane protiv rješenja i mi smo tek sada u poziciji da možemo cijeli spis pregledati i naručiti njegovo kopiranje, što smo i učinili", kazao je Olujić.

Upitan ima li informacije što bi moglo stajati u tom spisu, temeljem kojih vještačenja se sastoji, odgovorio je kako se iz rješenja o provođenju istrage vidi da je osnova bilo izvješće revizorske kuće PriceWaterHouseCoopers (PwC) o obavljenim revizijama u Agrokoru.  "Iz samog rješenja o provođenju istrage vidi se da je osnova bilo izvješće PwC-a, odnosno ono što je je izvanredna uprava Agrokora prezentirala kao izvješće PwC-a. Mi izvješće PwC-a kao takvo zasad ni nemamo, vidjet ćemo da li se ono nalazi u spisu", rekao je.

Iako ističe kako je o tome u ovom trenutku teško nagađati, Olujić vjeruje da se s obzirom na narav kaznenog postupka i najave koje dolaze iz Državnog odvjetništva može očekivati i proširenje istrage, što bi cijeli istražni postupak moglo produljiti i do dvije godine. "Zakon je ovdje dosta jasan. U ovakvim predmetima istraga može trajati ukupno 18 mjeseci, dakle godinu i pol dana. Nakon toga do eventualnog podizanja optužnice može proći još dva mjeseca, nakon toga, ukoliko uopće dođe do podizanja optužnice, obrane imaju pravo odgovora na optužnicu, sastaje se optužno vijeće koje optužnicu mora potvrditi. U ovakvom predmetu to može trajati i dvije godine", kazao je Olujić.

Kategorije: Hrvaška

Sedam načina kako uštedjeti za blagdane

Pon, 20/11/2017 - 20:12

Koliko god nas blagdani veselili, ponekad znaju biti i doista stresni, pogotovo kada je riječ o organizaciji proslava, božićnoj kupovini i darivanju. Gdje god se okrenemo, nailazimo na izvanredne troškove koji polako, ali sigurno izjedaju naš kućni budžet u ovo doba godine pa nije ni čudo da uvijek oko blagdana potrošimo puno više nego što smo planirali. Evo na što morate pripaziti kako vam se ne bi potkralo suvišno trošenje!

Božić 

Ne radite popise (i ne držite se zadanog budžeta)

Isto kao što u kupovinu hrane ne bismo smjeli ići gladni jer smo tada puno skloniji natrpati košaricu svime i svačime, odlazak u božićni shopping bez konkretnog popisa ili barem utvrđene cifre najvjerojatnije će rezultirati udarcem na kućni budžet koji nismo planirali. Istražite ponudu dućana unaprijed preko interneta, složite popis ljudi koje želite darivati kako ne biste nikoga zaboravili i opustite se. Držite se odrednica, odolite impulzivnoj kupnji i tako ćete izbjeći pretjerivanje.

Božić - pokloni 

Kupujete poklone iz obveze

Kada govorimo o praćenju utvrđenog popisa kada kupujete, pripazite da se na tom popisu ne nađu osobe s kojima zaista nemate dovoljno bliske odnose da biste na njih trošili velike iznose. Sasvim je prihvatljivo zadržati se na najbližim prijateljima i članovima obitelji. U slučaju da svejedno osjećate obavezu pokloniti nešto poznanicima ili kolegama, izradite nešto sami što će biti puno povoljnije, a imat će veći učinak. Ispecite svima božićne kolačiće ili izradite personalizirane čestitke umjesto da pokušate pogoditi njihov ukus sa skupim darovima.

Pokloni 2 

Plaćate previše za dostavu

Otkako smo se odvažili za kupovinu preko interneta svima nam se događa da se zaigramo i iz udobnosti svoga doma pokušamo riješiti se beskonačnog obilaženja dućana. No, nemojte pritom zaboraviti na trošak koji zna predstavlja dostava naše narudžbe. Umjesto da potrošite puno na poštarinu, jednostavno potražite dućane koji imaju besplatno slanje ili pak pokušajte pronaći poklone za više ljudi na istoj internetskoj stranici jer se ponekad nakon određenog iznosa slanje više ne naplaćuje. Šaljete li sami poklone poštom imajte na umu cijene poštarine i potrudite se poslati sve pošiljke dovoljno rano da stignu na vrijeme, kako ne biste potrošili puno na preporučeno slanje.

Pokloni

Čekate do posljednjeg trenutka na kupovinu poklona

Sigurno se i vama dogodilo da ste odgađali kupovinu poklona sve do zadnjeg časa da biste potom u panici otrčali u prvi dućan ili pak otišli na svoju najdražu online trgovinu i kupili nešto na brzinu, tek toliko da ne dođete praznih ruku. Kupovina online u zadnji čas prisilit će vas da platite brzu dostavu i automatski vam povećati troškove. Planirajte svoju kupovinu na vrijeme!

čestitke 

Šaljete previše blagdanskih čestitki

Iako je to lijepa tradicija, ipak nema potrebe da blagdansku čestitku šaljete svim osobama u svom adresaru. Što više ljudi šaljete, to ćete više potrošiti na same čestitke i poštanske marke. Srežite popis ljudi na one osobe s kojima se aktivno čujete jer će one to više i cijeniti.

Lampice 

Držite upaljene lampice i kad vas nema u prostoriji

Na naše blagdansko raspoloženje znatno utječu dekoracije kojima smo okruženi, ali to ne znači da moramo nerazumno trošiti struju i pokvariti si siječanj velikim računima. Prije nego odete spavati ili na posao ugasite lampice i spriječit ćete rast svojih računa u doba godine kad i tako imamo velike troškove.

Izvor: Apartment Therapy

Kategorije: Hrvaška

SLUČAJ DIREKTORA ODLAGALIŠTA OTPADA KOJI SI JE ISPLATIO MILIJUN KUNA BONUSA Naložili su mu da novac vrati, ali doznali smo da on tome baš i nije sklon

Pon, 20/11/2017 - 20:08

Mladen Jozinović, direktor Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Piškornica koji je sam sebi isplatio više od milijun kuna bonusa, smijenjen je na današnjoj izvanrednoj sjednici Skupštine tvrtke, a predstavnici osnivača od Nadzornog će odbora kompanije, među ostalim, tražiti da Jozinoviću naloži povrat novca.

Kako Jutarnji list doznaje od nekoliko izvora, sjednica je protekla mirno, a okupljenima se obratio i sam Jozinović, čiji poduzetnički uspjesi danima pune stupce nacionalnih i regionalnih dnevnih novina.

Sudski spor

Kako je rekao osnivačima kompanije, odnosno županima Darku Korenu, Matiji Posavcu, Željku Kolaru, Radimiru Čačiću i načelniku Općine Koprivnički Ivanec Mariju Švegoviću, Jozinović je navodno izrazio žaljenje zbog situacije, ali i izjavio da se ne smatra krivim.

Osim toga, Jozinović je, potvrđuju Jutarnjem listu izvori, indirektno dao do znanja kako nije sklon uputi osnivača da vrati milijun kuna bonusa, što bi, pokaže li se točnim, na kraju moglo dovesti i do sudskog spora.

“Nadzornom smo odboru naložili da formalno-pravno Jozinoviću da otkaz te mu naloži da vrati novac. Sjednica Nadzornog odbora predviđena je sljedeći tjedan i na njoj bi Jozinović odboru trebao reći pristaje li vratiti bonus. Ako pristane, cijela je stvar gotova, a ako odbije, tada ćemo morati ići u sudski postupak protiv bivšeg direktora”, otkrio je Jutarnjem listu jedan izvor, uz napomenu kako je odluka o smjeni donesena jednoglasno jer je direktor Jozinović “izgubio povjerenje osnivača tvrtke”.

Tvrtka kći

Među ostalim, prošli se tjedan pojavila i ideja kako bi bilo najbolje da Jozinović sam da otkaz, no on je to navodno odbio kako bi nakon odlaska iz tvrtke imao pravo prijaviti se na Hrvatski zavod za zapošljavanje i ući u sustav nezaposlenih.

Podsjetimo, Jozinović je javnosti postao poznat kad je otkriveno da si je uz funkciju direktora tvrtke Regionalni centar za gospodarenje otpadom Piškornica osigurao poziciju direktora novoosnovane tvrtke kćeri Piškornica sanacijsko odlaganje, koja je u odnosu na matičnu tvrtku ostvarila čak pet puta veće prihode, a on si je, pak, zbog dobrih rezultata isplatio milijun kuna bonusa. Kao direktor Regionalnog centra već je primao mjesečnu neto plaću od 18.500 kuna.

Kategorije: Hrvaška

'MI SMO ZIMMER FREI BAKICE ZA 21. STOLJEĆE I UBRZO ĆEMO IMATI 1000 APARTMANA' Stan u podnajmu renoviraju, opreme i iznajmljuju turistima na dan-dva

Pon, 20/11/2017 - 20:00

Oni su savršeni podstanari. Uzmu stan dugoročno u podnajam da bi ga iznajmljivali dalje kratkoročno. Renoviraju ga, opreme, iznajmljuju turistima na dan, dva, vode potpunu brigu o njemu i uredno plaćaju vlasniku nekretnine podnajam. Nisu rizični, neće ‘zbrisati’ i ostaviti neplaćene režijske račune, što su mnoga iskustva stanodavaca, neće uništiti stan niti će propustiti platiti stanarinu iako ‘žive’ u čak 190 stanova u Hrvatskoj. Ulaze u stan, tj. sklapaju s najmodavcem vrlo jednostavan i fleksibilan ugovor na tri do sedam godina, i nakon toga izlaze iz njega (ili ostaju, ovisi kako se dogovore s najmodavcem). Koncept je to koji zapravo malo sliči na brak iz računice. Samo što su na kraju balade svi sretni i zadovoljni.

Iza tog poslovnog modela stoje Igor Kordić i Tomislav Zovko, vlasnici ZigZag Apartmana, brenda njihove tvrtke Zagreb Original, koje su osim u Zagrebu, otvorili i u Rovinju, Splitu, Dubrovniku, Beču i Beogradu. Upravo zaokružuju 2018., završavaju planove za sljedeću sezonu. Njima, Upravi, sada je špica. Specifičan je to posao, ističu dok razgovaramo o trendovima, stanovima, turizmu i konceptu njihova poslovanja - traje 365 dana u godini, svetkom i petkom, od jutra do navečer. I treba ga dobro organizirati. Oni, naime, preuzimaju nekretnine privatnih i pravnih osoba, renoviraju ih i opremaju, upravljaju svim procesima iznajmljivanja, isplaćujući pritom njihovim vlasnicima fiksni neto iznos. Vlasnici nekretnina se ne moraju baviti aktivnostima online rezervacija, oglašavanja, dočekivanja gostiju, čišćenja, itd. Iznajmljuju smještaj u formi integralnog hotela u centru grada, koji čine tri ili više objekata u radijusu do 200 metara, s recepcijom, zajedničkim prijamnim holom i boravkom, uslugom doručka i dostupnim osobljem od 0 do 24. I prvi su u tome. ‘Up to date’ su s tržištem, idu u korak sa svim trendovima i s drugim tvrtkama u svijetu koje se time bave.

Opcija B

Iako je na cjelokupnom turističkom tržištu njihov projekt tek mali kotačić, u apartmanskom smještaju on je vrlo značajan, uspješan, konkurentan i prepoznatljiv. I prilično zanimljiv. Jer, pametno su modernizirali ‘zimmer frei’ u city destinacijama i rasli na krilima novih trendova u putovanjima i turizmu, kao što je pojava online stranica za oglašavanje privatnog smještaja poput Airbnba ili Bookinga, dolazak low cost aviokompanija ili novog načina poslovanja baziranog na dijeljenju (tzv. Sharing economy). Rasli su iz godine u godinu. Ove godine, otkrivaju nam, rastu 100 posto u odnosu na lani po pitanju svih financijskih pokazatelja. Popeli su se na više od 20 milijuna kuna prihoda u Hrvatskoj u 2017. i s 90 jedinica se digli na 190 u Hrvatskoj (imaju još dvije smještajne jedinice u Beču i 13 u Beogradu). Prihod im je, pojašnjava nam Kordić razloge takvog rasta, isključivo vezan uz povećanje broja jedinica.

- Mi nismo uslužni sektor i ne prodajemo uslugu. Usluga je kod nas dodana vrijednost i potpuno besplatna. Kod nas je to vrlo egzaktno. Određena jedinica ima određeni broj noćenja i određenu prosječnu cijenu. To je matematika u našem poslu. Dakle, mi moramo bildati naš portfolio i broj jedinica i s tim će se događati i rast prihoda. Od 2011., kada smo krenuli u taj posao, do danas smo uložili 10-ak milijuna kuna. Samo smo ove godine investirali 1,7 milijuna kuna u uređenje, opremanje, obnavljanje stanova - sumira Kordić.

Iznajmljuju ih po cijeni od 50 do 350 eura, ovisno o sezoni, samom stanu, tj. apartmanu, gradu... Recimo, studio apartman za dvije osobe u Dubrovniku od 80 kvadrata, koji ima terasu na samom Stradunu, košta u špici sezone 330 eura noć. U Zagrebu je druga priča, cijene praktički određuju hoteli i ‘plafon’ je 160 eura.

- Mi smo još uvijek opcija B za određeni broj ljudi. U Zagrebu imamo 70-ak smještajnih jedinica, što je manje od pola Hotela Dubrovnik. Nismo nebitni, ali... - konstatira Kordić.

No, klijenti im nisu fanovi hotela. To su najčešće oni turisti koji dolaze proputovati Hrvatsku i regiju, imaju 15 dana godišnjeg, sletjeli su u Zagreb gdje su dva dana pa idu dan na Plitvička jezera, dva dana u Dalmaciju... To su samostalniji turisti i možda u nekom dijelu očekivanja manje komotniji. Radije će uzeti apartman i imati svoj komfor nego sobu u hotelu jer, eto, hotel nešto nudi. Više su u prolazu i nemaju vremena za wellness. Nekretnine u kojima će ti turisti boraviti Kordić i Zovko biraju pomno, a najvažnija je, dakako, lokacija - što bliže centru grada, to bolje.

- Prvo gledamo mikrolokaciju. Ako ona odgovara, onda idemo vidjeti odgovara li nam kvadratura stana, isplati li nam se u taj stan ulagati i, ako treba investirati, koliko treba. Ako je, primjerice, derutniji stan od 30 kvadrata u Petrinjskoj, na 10 metara od recepcije, onda nam se isplati možda i građevinski nešto napraviti, kao što je kupaonica, WC i sl. i uzeti na dugoročniji najam. No, u 80 posto slučajeva stanove najčešće samo namještamo i to po našim standardima kvalitete. S obzirom na to da imamo veliku ponudu stanova, onda ni nema potrebe investirati u nekakve veće radove - priča Zovko.

U šest godina do 200 stanova

Često ih ljudi pitaju, nadovezuje se Kordić, pogotovo oni iz poslovnog svijeta, kako im se isplati tako nešto raditi. Misle da je rizično i neodrživo jer im je apstraktna biznis kombinacija: ulažeš u nešto tuđe, ali što ako se njemu prohtije i kaže ‘ajde sad ti izađi’?! No, kako kaže, ne shvaćaju koliku fleksibilnost imaju i koliko su dobar najmoprimac.

- Do sada smo dobili samo jedan otkaz ugovora i to zato što je nakon šest godina vlasnik htio opet živjeti u svom stanu. U tom trenutku kad je rekao da bi htio prekinuti ugovor, imali smo 20 novih opcija - otkriva nam Kordić.

Štoviše, nadovezuje se Zovko, imaju barem pet upita svaki dan od ljudi koji žele njima dati svoje stanove na upravljanje:

- Nisu svjesni kakav je to posao i često se zalijeću. Kupuju stanove, uređuju ih i iznajmljuju turistima, ali se onda nakon tri mjeseca dogodi onaj ‘reality check’ i shvate, kad sve oduzmu i zbroje, da je to ipak zahtjevan posao, koji se ne može raditi uz neki drugi posao. Onda nas zovu i daju nam u podnajam stanove da ih mi vodimo - priča iskustva s kojim se svakodnevno susreću.

Oni su na ideju o takvom načinu poslovanja došli su sasvim slučajno. Bilo je to, otkrivaju nam, na jednom putovanju u Madridu, koje je bilo prekretnica. Iznajmili su apartman u strogom centru grada i pokazalo se kao super kombinacija. Sve je blizu, a kad se podijeli, nije skupo. I komfornije je jer si nekako slobodniji. Zato su odlučili malo istražiti, ali su se htjeli fokusirati na biznis, a ne na nekretnine.

- Napravili smo poslovni model, praktički pilot-projekt, bili smo realni i znali da možemo izgubiti novce, ali smo riskirali - priča nam Kordić.

Malo su se poigrali brojkama i matematikom i shvatili da graditi nešto za najam nema puno logike, nego da je puno bolje unajmljivati nekretnine, pogotovo u Hrvatskoj.

- Kad smo krenuli s jednim apartmanom, odmah smo znali da idemo na deset jer smo gledali isključivo biznis stranu. Kad smo došli na 10, radili smo tako da dođemo na 100, itd. Zamislite koliko bi nam trebalo novca da kupujemo stanove, a imamo 200-tinjak stanova, što je 600 kreveta samo u Hrvatskoj. Treba nam 60 puta manje novca da ih unajmljujemo - pojašnjava Zovko.

Brzo se zavrtjela njihova priča. U 2011. je to bio jedan stan, u 2012. pet, godinu poslije devet. Danas, šest godina od samog starta, imaju gotovo 200 smještajnih jedinica samo u Hrvatskoj, s prosječnom godišnjom popunjenošću od 75 posto, a proširili su se i na Beograd i Beč. A, investiciju su počeli vraćati nakon tri godine.

- U našem sustavu poslovanja je po jednom objektu povrat investicije šest do 12 mjeseci. I sada sve investiramo, cijelu zaradu. Cilj je da multicipliramo. Ako nam u prosjeku treba pet-sedam tisuća eura da uredimo neki stan, onda nam za sto apartmana treba 500-tinjak tisuća eura. U tom je slučaju puno bolje investirati operativnu dobit - računica je koju iznosi Kordić.

Najviše posla imaju, naravno, ljeti. Iako popularan, Advent u Zagrebu koji je pred nama, lijep je za nas i regiju, no daleko da su u tom periodu ZigZag Apartmani opskrbljeni turistima bolje od sezone, od lipnja do rujna, kada je popunjenost od ponedjeljka do nedjelje 90 posto. Preko tjedna je popunjenost Zagreba kao destinacije ispod 10 posto. Takav je i, primjerice, Beč. Ponedjeljkom ili utorkom prazan, a vikendi gore i treba još par tisuća kreveta. Trenutačno zapošljavaju 25 ljudi plus 12 čistačica koje “outsourcaju”. To je brojka izvan sezone; do prije mjeseca dana bilo ih je 33 plus 18 čistačica.

Njihove su projekcije da će u sljedećoj godini imati 70 do 80 zaposlenih u periodu od polovice ožujka do kraja listopada.

- Tih čistačica će biti 30, što je velika brojka i znači da bismo se trebali ubaciti u taj biznis kako bismo s tim dijelom u potpunosti upravljali. Možda jednog dana i hoćemo. Sad idemo prema tome da pojačamo organizacijsku strukturu pa planiramo zaposliti i voditeljice čistačica. Rast prema ciljanoj brojki od tisuću apartmana zahtijeva restrukturiranje firme koje je već u tijeku. No, mislimo malo usporiti u broju povećanja smještajnih kapaciteta i sljedeće godine rasti 50-ak posto. To znači da ćemo investirati više u ljude, a manje u smještajne kapacitete kako bismo mogli sljedeće sezone imati puno veću snagu firme za veći rast, kako bismo mogli ‘progutati’ Beč, Ljubljanu... Nemamo blokada, a ima tisuće stanova koji žude da ih netko profesionalno vodi - njihova je strategija koju iznosi Zovko te pritom napominje da je vrlo važan dio njihovog poslovanja to što su od starta radili online.

Novi turisti

Za Srbiju isto planiraju rast od 50 posto u sljedećoj godini i sigurni su da će se plan realizirati. I u Beču imaju dugoročne planove, ali je druga legislativa i moraju uzeti cijelu zgradu u centru grada u najam.

- Ima jako puno zgrada koje su privatno vlasništvo ili u vlasništvu grada i koje su, da se tako izrazim, u biznisu. U Beču samo 6 do 7 posto stanovništva živi u vlastitim nekretninama. Sve ostalo je najam. Stalno tražimo opcije. Može to biti ugovaranje zgrade da se napravi nekakav vid aparthotela ili preuzimanje njihovih pansiona koji rade desetljećima. Mi ih možemo redizajnirati. Uglavnom, vidjet ćemo - otkriva nam dijelove planova Kordić, dodajući da je, recimo, u Ljubljani slična legislativa kao i u Beču, dok je Beograd sličan Hrvatskoj. Kaže da je teže i skuplje doći do jedne zgrade u kojoj su svi apartmani, ali je logistički jednostavnije.

Što se budućnosti tiče, nemaju straha. Hrvatska je apsolutno hit turistička destinacija u svijetu, kao prvo. Kao drugo, svijest ljudi o putovanjima se mijenja, gosti se mijenjaju. Dolaze gosti koji nisu toliko ograničeni novcima, koliko vremenom. Imaju dva tjedna godišnjeg i u ta dva tjedna žele vidjeti što više. Ne žele samo sjediti i gledati u sunce. Azijsko tržište je eksplodiralo, grade nevjerojatne količine aerodroma s kojih će ljudi putovati u Europu pa tako i u Hrvatsku. To je nova era, rekli bi neki. Dok ne dođe do neke druge nove ere, u ZigZagu su sigurni u vedru budućnost. I ne misle stati: “Kad dođemo na 1000 apartmana, idemo na 5000. Idemo gore dok možemo”, ambiciozno poručuju vlasnici modernih ZigZag Apartmana.

Kategorije: Hrvaška

ILČIĆ PROGOVORIO O SAVJETNIČKOM ANGAŽMANU U MINISTARSTVU KULTURE Zbog tog posla neće davati otkaz u Simfonijskom orkestru, otkrio je i iznos honorara

Pon, 20/11/2017 - 19:57

Šef Hrasta Ladislav Ilčić 15. studenoga imenovan je posebnim savjetnikom ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek. U razgovoru za tportal objasnio je o kojim će sve temama ministrici davati savjete.

- Obavljat ću savjetnički posao vezano za radna prava i status umjetnika, sudjelovat ću u pripremi novog Zakona o umjetnicima i novog Zakona o financiranju kulture te ću surađivati na reformi institucionalnog sustava, rekao je.

Priznao je da nema pripremljene već neke konkretne ideje koje će predložiti ministrici kulture.

Ilčić kaže da će savjetnički posao, uz stalan posao u Simfonijskom orkestru HRT-a, raditi za honorar od 4.000 kuna mjesečno.

Inače, Ilčić je do ožujka bio posebni savjetnik tadašnjeg ministra vanjskih i europskih poslova Davora Ive Stiera, a honorar mu je bio dva i pol puta veći nego sadašnji – mjesečno je dobivao deset tisuća kuna, piše tportal.

Kategorije: Hrvaška

PARANOJA KAO POGLED NA SVIJET IZ KRAJIŠKE 29 Nova knjiga o Tomu Gotovcu jedna je od najvažnijih u ovogodišnjoj izdavačkoj sezoni

Pon, 20/11/2017 - 19:47

Riječki Muzej moderne i suvremene umjetnosti od ove se jeseni nalazi na novoj adresi, u prostorijama nekadašnje tvornice motora i traktora “Rikard Benčić”, koja je prestala s radom prije više od dva desetljeća.

Za prvu glavnu izložbu odabrali su retrospektivu Tomislava Gotovca, otvorenu u drugoj polovici rujna, koja traje do kraja ovog tjedna, a danas u pet poslijepodne tu će i promovirati izdanje “Tomislav Gotovac - Anticipator kriza”. Nije to prigodni katalog kakav se obično priredi uz važnije izložbe, nego prava knjiga od 400 stranica s neobičnom naslovnicom: na njoj je fotografija golog Gotovca usred fontane na Trgu žrtava fašizma, snimljena 14. srpnja 1991. tijekom njegove umjetničke akcije “High Noon - performance - Hommage to Glenn Miller”, a da nenavikla javnost ne bude suviše sablažnjena, korice su umotane u jedan drugi Gotovčev rad, letak “25”, svojevrsnu slagalicu riječi izvorno objavljenu u beogradskom Studentu 1969. godine. Njega možete i odvojiti, no u spoju s gornjim dijelom fotografije posve dobro izgleda.

Treća knjiga

Znakovito je da je to već treća knjiga posvećena legendarnom performeru i autoru eksperimentalnih filmova, čime se ne mogu pohvaliti ni klasični likovni umjetnici s neprijepornim mjestom u hrvatskoj kulturi. Prva je objavljena još 2003. za Gotovčeva života (umro je u lipnju 2010.), u njoj su bila samo dva teksta od kojih je onaj duži - razgovor s umjetnikom koji su vodili Goran Trbuljak i Hrvoje Turković - već objavljen u časopisu Film 1977., no suvremenike je fascinirala velikim formatom i obiljem fotografija iz njegovih filmova i umjetničkih akcija. Godine 2012. Slobodan Šijan napisao je knjigu “KINO TOM: Antonio G. Lauer ili Tomislav Gotovac između Zagreba i Beograda”, i ta je bila prilično impozantna jer je autor vrlo nadahnuto i iscrpno analizirao umjetnikov opus, šireći vidike čak i onima koji su u Gotovčev rad bili itekako dobro upućeni: nije bez razloga knjiga dobila nagradu Jutarnjeg lista za najbolje publicističko djelo.

Kad je već tako, što novog može ponuditi “Tomislav Gotovac - Anticipator kriza”? Začudili biste se, itekako puno. Kako je rekao Darko Šimičić, kustos Instituta Tomislav Gotovac, smještenog u Krajiškoj 29, u stanu u kojem je Tom proveo većinu života, i ova riječka retrospektiva u MMSU nudi uvid tek u dio njegovog stvaralaštva, pa je tako i s knjigama. Ne bi nas začudilo da se u skoroj budućnosti pojavi još nekoliko vrijednih izdanja koje Gotovčev opus sagledavaju iz nekih drugih aspekata.

Sjećanja na Toma

Knjiga “Tomislav Gotovac - Anticipator kriza” ponajprije je vrijedna zbog raznovrsnosti. Popis autora priloga je impozantan, ali i kutova iz kojih se sagledava Gotovčevo stvaralaštvo. Umjetnikovi dobri znanci i kolege Goran Petercol i Goran Trbuljak sjećaju ga se ponekad i s dosta humora (potonji dosta precizno opisuje Tomovu kategorizaciju ljudi i način na koji se ona mijenjala), Miško Šuvaković - koji je i potaknuo izdavanje knjige - izlaže principe hrvatske neoavangarde kroz “slučaj Gotovac”, Dijana Nenadić analizira njegove filmove, umjetnost performancea je također dobila istaknuti prostor, Šimičić upozorava na njegov iznimno poticajan “Newspaper Art”, kolaže napravljene iz novina, a nije zaobiđen ni svjetonazor paranoje, iznimno važan kad je Gotovac u pitanju. Na knjizi su surađivali umjetnici i kritičari različitih generacija, što je njezina posebna vrijednost, jer u Institut Tomislav Gotovac neprestano navraćaju znatiželjnici iz svih krajeva svijeta koji su za Toma čuli tek prije koji mjesec i zainteresirali se za neki rubni fenomen vezan uz njega, koji će kasnije možda proširiti i u nešto opsežnije.

Između članaka prožetih teorijom i analizama otkrivate i dosta privatnog, recimo, da su tek nakon njegove smrti u Krajiškoj 29 otkrili sliku Marine Abramović (iz faze dok se još bavila klasičnom likovnom umjetnošću), poklon prijatelju iz beogradskih vremena (Tom je 1967. upisao beogradsku filmsku akademiju i tamo diplomirao 1976.). To je tek jedan detalj, druge ćete pronaći nakon pažljivijeg čitanja knjige, jedne od najvažnijih u ovogodišnjoj izdavačkoj sezoni.

Kategorije: Hrvaška

MERKEL NAKON KRAHA KOALICIJSKIH PREGOVORA 'Novi izbori su najbolja opcija, nemam namjeru voditi manjinsku vladu'

Pon, 20/11/2017 - 19:15

Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je u ponedjeljak kako održavanje novih izbora smatra boljom opcijom nego da predvodi manjinsku vladu, nakon što su tijekom noći propali pregovori o formiranju tročlane koalicije.

"Moje je mišljenje da bi novi izbori bili bolja opcija", rekla je u intervjuu njemačkoj televiziji ARD.

Istaknula je da njezini planovi nisu da bude kancelarka u manjinskoj vladi te da joj je cilj izgradnja stabilne vlade "koja ne bi trebala za svaku odluku tražiti većinu".

"Nemam manjinsku vladu u svojim planovima.. Neću danas reći da nikada na to neću pristati, ali sam vrlo skeptična i mislim da bi zato novi izbori bili bolje rješenje", kazala je.

Pritom je izrazila spremnost da predvodi konzervativce na novim izborima.

Upitana o mogućnosti formiranja još jedne "velike" koalicije sa socijaldemokratima, Merkel je kazala da će pričekati na razgovore svoje stranke s njemačkim predsjednikom Frankom-Walterom Steinmeierom.

Steinmeier je rekao u ponedjeljak da za sada neće sazvati prijevremene izbore nego da umjesto toga planira razgovarati s čelnicima političkih stranaka.

Steinmeier je rekao da će razgovarati s čelnicima CDU-a, liberala (FDP) i Zelenih koji se nisu uspjeli dogovoriti o formiranju nove koalicijske vlade.

Rekao je da nije moguće "jednostavno vratiti stvar biračima."

"Očekujem da svi budu spremni na razgovore kako bi omogućili formiranje vlade", rekao je.

Martin Schulz, vođa njemačkog SPD-a, stranke koja je u ponedjeljak ponovila kako ne želi sudjelovati u stvaranju koalicije, kazao je kako bi se sa Steinmeierom trebao sastati u srijedu i da ga njemačka kancelarka Angela Merkel nije kontaktirala.

Liberali su u nedjelju navečer napustili pregovore s Merkeličinom konzervativnom koalicijom CDU/CSU i Zelenima, ustvrdivši da tri strane nisu uspjele postići kompromis o ključnim pitanjima poput imigranata i zaštite okoliša.

Kategorije: Hrvaška

FOTO: DANAS JE PREVIŠE LJUDI NAPISALO 'POČIVAO U MIRU, CHARLES MANSON' Izražavali su žaljenje za masovnim ubojicom iz posve bizarnog razloga

Pon, 20/11/2017 - 19:00

Nakon što je preminuo ozloglašeni ubojica Charles Manson, društvene mreže su se užarile od silnih reakcija. Taj dio je potpuno očekivan, jer je Manson kao vođa jezivog kulta čiji su pripadnici ubili glumicu Sharon Tate i njih još šestero 1969. godine, desetljećima već prisutan u javnosti.

No, među mnoštvom ljudi koji su uglavnom izražavali sućut žrtvama Charlesa Mansona, bilo je i onih koji su žalili uz uobičajenu frazu: RIP Charles Manson'.

Velika većina njih je zamijenila dva Mansona, zloglasnog ubojicu i pjevača, Marilyna Mansona.

Evo nekoliko primjera s Twittera:

manson1

Takvu su grešku napravili i mnogi drugi:

manson2

manson3

manson4

U svojoj autobiografiji 'The Long Hard Road Out of Hell,' Marilyn Manson, čije je pravo ime Brian Warner, objasnio je da njegovo umjetničko ime izražava 'ravnotežu između dobra i zla'. Napisao je: 'Marilyn Monroe ima svoju tamnu stranu, baš kao što Charles Manson ima dobru, inteligentnu stranu'.

mansonR 

Kategorije: Hrvaška

ŠEF KLUBA HDZ-a ZA JUTARNJI 'Povjerenstvo za Agrokor prekida s radom, članovi se mogu sastati u srijedu i konstatirati da rad više nije moguć'

Pon, 20/11/2017 - 18:43

Saborsko Istražno povjerenstvo za Agrokor, čija se nova sjednica trebala održati u srijedu, prekida s radom. Potvrdio nam je to u ponedjeljak predsjednik Kluba HDZ-a Branko Bačić, dodajući kako o tome ne treba donositi posebnu odluku, jer je tako prema zakonu.

- Članovi Povjerenstva mogu se sastati u srijedu i konstatirati da su nastupile okolnosti iz članka 4. Zakona o istražnim povjerenstvima. Naime, prema tom Zakonu Istražno povjerenstvo prestaje s radom ako rješenje o istrazi postane pravomoćno, a to se dogodilo. Rad Povjerenstva više nije moguć. To ne znači da se Povjerenstvo sasvim ukida jer ne znamo što će biti dalje. Ako se, primjerice, postupak obustavi, Povjerenstvo može nastaviti s radom - kazao je Bačić.

Naime, istraga protiv Ivice Todorića i ostalih u aferi Agrokor postala je u ponedjeljak pravomoćna jer je sudac istrage zagrebačkog Županijskog suda Mirko Klinžić odbio žalbe osumnjičenih kao neosnovane. Pravomoćnim rješenjem o istrazi službeno je počeo kazneni postupak protiv osumnjičenika u aferi Agrokor.

Vladajući HDZ od početka je inzistirao na tome da Istražno povjerenstvo treba prestati s radom kad rješenje postane pravomoćno. No, oporba, koja HDZ optužuje da je otpočetka opstruirala rad Povjerenstva, smatra kako bi to tijelo trebalo nastaviti s radom.

Kategorije: Hrvaška

'STANJE SIGURNOSTI U HRVATSKOJ JE STABILNO' Održana sjednica Savjeta za koordinaciju sigurnosno-obavještajnih agencija

Pon, 20/11/2017 - 18:32

Savjet za koordinaciju sigurnosno-obavještajnih agencija na redovitoj sjednici usvojio je nacrt prijedloga Godišnjih smjernica za rad sigurnosno-obavještajnih agencija za iduću godinu te razmotrio podatke o aktualnom stanju sigurnosti u Hrvatskoj koje je ocijenjeno stabilnim i zadovoljavajućim, priopćeno je u ponedjeljak iz Banskih dvora.

Sjednicom je predsjedao potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, a nazočili su ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ravnatelji Sigurnosno-obavještajne agencije, Vojne sigurnosno-obavještajne agencije i Zavoda za sigurnost informacijskih sustava, glavni ravnatelj Policije, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga i predstojnica Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost.

"Na sjednici je usvojen nacrt prijedloga Godišnjih smjernica za rad sigurnosno-obavještajnih agencija za 2018. godinu te su razmatrani podaci o aktualnom stanju sigurnosti u RH koje je ocijenjeno stabilnim i zadovoljavajućim. Ministar unutarnjih poslova je članove Savjeta izvijestio o elementima predviđenih ustrojbenih i funkcionalnih promjena u okviru MUP-a s ciljem jačanja protuterorističkih sposobnosti", stoji u priopćenju Ureda predsjednika Vlade.

Savjet je raspravio i niz tema iz područja djelovanja sigurnosno-obavještajnog i obrambenog sustava s ciljem optimiziranja ulaganja u razvoj sposobnosti i korištenja materijalnih, ljudskih i organizacijskih resursa državnih institucija namijenjenih skrbi za sigurnost hrvatskih građana.

Kategorije: Hrvaška

AMSTERDAM JE NOVO SJEDIŠTE EUROPSKE AGENCIJE ZA LIJEKOVE U trećem krugu bio je izjednačen s Milanom, odluka je pala bacanjem novčića!

Pon, 20/11/2017 - 18:28

Amsterdam je ždrijebom izabran za novo sjedište Europske agencije za lijekove (EMA) nakon što je u trećem krugu dobio isti broj glasova kao i Milano.

Odluka je u konačnici donesena bacanjem novčića.

Treći krug glasovanja završio je omjerom 13:13, što znači da je jedna zemlja bila suzdržana.

U prvom krugu najviše bodova dobio je Milano - 25 bodova, a Amsterdam i Kopenhagen po 20.

Bratislava je s 15 bodova kao četvrta ispala u prvom krugu, a iza nje je bila Barcelona s 13 bodova.

U drugom krugu otpao je Kopenhagen,  Milano je dobio 12 glasova, još dva glasa su mu nedostajala za većinu, Amsterdam je dobio 9 glasova.

I Amsterdam i Milano bili su među najpoželjnijim odredištem za zaposlenike EMA-e, koji su prijetili da će napustiti posao ako sjedište dobije neki manje atraktivan grad.

Formalno, njihov glas se nije smio uzimati u obzir, ali odlazak većeg broja stručnjaka možda bi doveo u pitanje neometan nastavak rada agencije odmha po preseljenju.

Vijeće EU nije se pridržavalo izjave Europskog vijeća iz 2003. po kojoj nove agencije trebaju ići u nove članice EU-a.

To je napravljeno uz obrazloženje da se ovaj put ne radi o novoj agenciji nego o novom sjedištu već postojeće agencije.

S tim se nije složila većina novih članica, među njima i Hrvatska, koja je jedna od pet zemalja koje nemaju nijednu agenciju.

Glasovanje je obavljeno na marginama sastanka Vijeća za opće poslove EU, koji čine ministri vanjskih ili europskih poslova zemalja članica.

Za sjedište EMA-e kandididaralo se ukupno 19 gradova, ali je prije glasovanja odustao Zagreb, Dublin i Valletta.

Nakon izbora sjedišta EMA-e, pristupit će se izboru sjedišta za Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA), za koje ima osam kandidata - Bruxelles, Dublin, Frankfurt, Luxembourg, Pariz, Prag, Beč i Varšava.

Kategorije: Hrvaška

SKRIVENO BOGATSTVO RUSKOG VLADARA: PUTIN JE NAJBOGATIJI ČOVJEK NA SVIJETU! Povezuju ga s desecima nekretnina i zrakoplova te tajnim poslovnim carstvom

Pon, 20/11/2017 - 18:24

Ruski predsjednik Vladimir Putin mogao bi biti jedan od najbogatijih ljudi na svijetu, tvrdi Luke Harding, novinar britanskog Guardiana i autor knjige “Dosluh: tajni sastanci, prljavi novac i kako je Rusija pomogla Donaldu Trumpu da pobijedi”.

- Putin i novac su tabu-tema u Rusiji. Pisao sam o tome 2007., na temelju izvora iz predsjedničke administracije koji su mi rekli, potiho, da je on “težak” oko 40 milijardi dolara. To je bilo prije 10 godina - govori Harding u videu objavljenom na Business Insideru. - Stvar je u tome da je Rusija kleptokracija. Ona je i najveći svjetski proizvođač nafte i ljudi koji su pri vrhu ruske države su multimilijarderi, a Putin je na vrhu te piramide iako je njegova plaća 100.000 dolara godišnje - objašnjava Harding. Dodaje kako cijela ruska elita zna da je on “daleko najbogatiji lik u gradu”, no da je “ljepota u sustavu ta da njemu službeno ništa ne pripada i da sve drže njegovi opunomoćenici, od kojih se neki sada nalaze pod sankcijama”.

Nagađanja

Putin, tvrdi on, navodno kontrolira 37 posto ruske naftne kompanije Surgutneftegaz, 4,5 posto Gazproma te ima udio u Gunvoru, kompaniji koja se bavi trgovinom, transportom, skladištenjem energenata te investicijama u energetskom sektoru, a koja je 2012. navodno ostvarila dobit od 92 milijarde dolara. Harding nije jedini koji se dotakao tog pitanja, s polovičnim uspjehom. Putinovo je bogatstvo, iako se svi slažu da je ogromno, nemoguće provjeriti i svodi se na procjene i nagađanja. Najpoznatija procjena pojavila se već spomenute 2007. godine, a dao ju je bivši savjetnik u Kremlju Stanislav Belkovski. Upravo je on Putina, tada, procijenio na 40 milijardi.

Tajna mreža

- Minimalno 40 milijardi, maksimalan iznos ne može se doznati. Vjerujem da postoje poslovi o kojima ja ne znam ništa - rekao je. Kasnije, 2012., Belkovski je povećao procjenu, na 70 milijardi dolara, na temelju, rekao je, “povjerljivih izvora iz korporacija”, no poslije su se javili neki koji smatraju da bi ovaj mogao biti težak trostruko više, oko 200 milijardi dolara, odnosno da bi mogao biti bogatiji od, piše Fortune, Billa Gatesa i Jeffa Bezosa zajedno. Tu je procjenu, recimo, dao u svom iskazu pred odborom američkog senata za pravosuđe Bill Browder, CEO Hermitage Capital Managementa.

Iako se ne slažu oko iznosa, nitko ne spori da je Putin dobar s novcem te da je, pretpostavljaju, distribuirao bogatstvo kroz tajnu mrežu udjela u tvrtkama, nekretninama, ali i na račune drugih ljudi. Povezuju ga i s palačom na Crnom moru vrijednom milijardu dolara i sagrađenom za njega sredstvima iz fonda oligarha. Spominju se, na temelju dosjea koji je sastavio njegov protivnik, i četiri jahte, uključujući Olympia i Graceful, 58 aviona i helikoptera, 20 rezidencija i vila te zbirka satova kojoj se vrijednost penje do 500.000 dolara. Putin tvrdi da su to sve gluposti.

Putin se povlači? 

Kategorije: Hrvaška

TOMISLAV ČADEŽ O 'AUDICIJI', AUTORSKOM PROJEKTU ANDRÁSA URBÁNA U KEREMPUHU Pretenciozan i primitivan slet sklopljen od primitivnih rečenica

Pon, 20/11/2017 - 18:16

Predlažem zagrebačkoj Gradskoj skupštini da makar za godinu produlji mandat ravnatelju Dušku Ljuštini da ne ode u mirovinu s teretom na grbači predstave “Audicija” redatelja Andrása Urbána. Ravnatelj Ljuština, koji je na čelu Kerempuha cijelih 35 godina i kusur mjeseci, možda je u karijeri cijeloj kerempuhovskoj producirao ne više od tri ovoliko grozne predstave.

Nitko ne zna precizno, on ih je jedini sve gledao, ali ovoliko pretenciozno a jalovo djelo u Krempuhu doista je rijetkost.

Gotovo dva sata traje teror neigre, primitivan slet sastavljen od primitivnih rečenica u sklopu kojeg su glumci prinuđeni da izvještačeno iznose piščeve banalne ideje tipa: prikazat ćemo fašizam malog čovjeka na način da prikažemo malog čovjeka kako priča da su za sve naše nevolje krivi Srbi. Teško je reći o čemu se u predstavi radi, ne zato što je ona recimo postdramska, nije, ona je nedramska, lišena sadržaja, radnje, emocija, pogonjena izvještačenom glumom, zapravo pseudoglumom koja se glumcima nametnula kao jedino rješenje. Jer što da rade? Redatelj njih svih jedanaest poreda na pozornici u liniju i posjedne na stolce s kojih onda oni pola sata izgovaraju u publiku, čak ne jedni drugima, glupe i jednostavne rečenice tipa: “Ah, kako je teško, odoh ja u Irsku.”

Pa drugi: “Ah, ne idem ja u Irsku, ja volim Hrvatsku.” To traje li ga traje, a zatim pobacaju stolce pa hopšu, s hrvatskim zastavama ili bez nje, nešto se i popjevava, jednako glupo i jalovo, a zatim opet opet svi sjednu i dave publiku nekakvim pres-clipingom iz jučerašnjih novina.

Ako ponestane banalnih rečenica novinskih, onda pričaju viceve, masne i proste, koji se čak niti najnaivnijem gledatelju ne čine umjesnim i smiješnim a neugodno je i samim glumcima.

Mađarski redatelj iz Srbije, u Srbiji razglašen maltene kao genije, koji sam sebe reklamira kao umjetnik koji mnogo radi s glumcima, u kazališnom smislu nije otišao dalje od vrtića. Njemu dakle glumci ili sjede ili hopšu, a sredine nema. Sve što prikazuje jest crno-bijelo i doslovno.

Oni koji su naivno došli u Kerempuh privučeni naslovom djela, očekujući štogod slično sarajevskoj audiciji, ovdje ne samo da ne nalaze ništa slično nego su suočeni s navodno provokativnim redateljskim postupkom u sklopu kojega im se sa pozornice kaže da ovo nije nikakva sarajevska audicija. Ne kaže im se dakako što to djelo jest, jer to ionako ne zna nitko, ali znamo da je posrijedi grubo nabacivanje stereotipima, rastegnuto u nedogled i garnirano prostotama (Srbin-govno-krsta-prsta).

Osim što “u početku”, zapravo gotovo pola sata, sjede na stolcima i nešto se tobože pjene, glumci se i “potkraj” opet pola sata javljaju sa stolaca ispovijedajući svoje tobožnje nevolje s eto tobožnjim redateljem, u sklopu čega detaljno izvještavaju publiku da je redatelj neopran, da se ne zna što hoće, da ne znaju što hoće od njih, da se samozadovoljava u toaletu, da u toaletu i vrši obilnu nuždu umjesto da počne probu i slično. Toliku količinu ego-tripa, karakterističnu za vrtićku djecu, u redatelja je teško pronaći čak i na ovim našim prostorima.

Kome je to provokativno, ne znam. Doznajemo i da redatelj dosta košta (dakako!) a da naglasi koliko je pametan, hrabar i provokativan, objesi na pozornici nekog publici nepoznatog glumca za kojeg se kaže da je Oliver Frljić. Taj čovac visi sa štrika u nedogled, a pred njega glumci donose kipove Djevice Marije. To sve traje li ga traje, a zatim su neke glumice prisiljene da govore publici: Vi ste idioti, vi ste idioti.

Idiotski, nema što. Naime, nije problem to što predstava nije za Kerempuh repertoarno nego je problem što je ona prevarantska u bilo kojem kontekstu.

Bilo kako bilo, desetero glumaca, Linda Begonja, Mia Begović, Velimir Čokljat, Filip Detelić, Hrvoje Kečkeš, Ana Maras Harmander, Anita Matić Delić, Ozren Opačić, Luka Petrušić, Maja Posavec, Matija Šakoronja, muče se i prenavljaju i tečajem vremena postane jasno da i oni jedva čekaju da cijela priredba završi.

Kategorije: Hrvaška

WHATSAPP Aplikacija koju svi imaju, a za nju ništa ne plaćaju

Pon, 20/11/2017 - 18:00

Hahahababbavsb. Be. Ne. Malo sqm popils. Pa touch skrin nijr moj prijatfelj. Jel kuzism?m. Partibrejkr. Ali nrms veze i daljr miu se sviđas - ovako inače izgledaju fatalne greške. SMS poruke poslane u trenutku kad je možda bilo bolje ili otići kući ili tražiti od prijatelja da vam oduzme mobitel. Pošaljete li ovakvu poruku nekome, gotovi ste. Pripremite isprike. Točnije, gotovi ste ako takve pošaljete putem bilo koje aplikacije ili servisa a da to nije WhatsApp.

Sedam minuta

Aplikacija za komunikaciju na samom je kraju listopada ove godine uvela mogućnost brisanja poslanih poruka, uslišivši time molitve svih onih kojima su prsti nekad brži od pameti. WhatsApp tako korisnicima nudi mogućnost da poslanu poruku obrišu unutar sedam minuta od slanja. Kao i većina stvari u aplikaciji, samo brisanje ide vrlo lako. Dužim klikom odaberete poruku koju želite obrisati te nakon klika na ikonicu koša za smeće aplikaciji kažete da poruku želite obrisati za sve sudionike razgovora. Druga će osoba znati da ste nešto obrisali, i to ćete joj vjerojatno morati objasniti, međutim inkriminirajućih dokaza više nema.

WhatsApp je dodavanjem ove mogućnosti svim ostalima koje već posjeduje, a koje uključuju slanje multimedijalnog sadržaja, komuniciranje putem šifriranih poruka, telefoniranje putem videopoziva te obavještavanje prijatelja i poznanika o trenutačnim aktivnostima, učinkovito obeshrabrio ljude da ikada više otvore običnu aplikaciju za slanje poruka. No, ako ćemo iskreno, šanse su male da ste je u posljednjih nekoliko godina uopće palili.

Britanska državna agencija za nadziranje telekomunikacija objavila je na početku 2015. godine da se više od pola svih kratkih poruka šalje putem WhatsAppa te da upotreba tradicionalnih SMS-ova od 2011. na ovamo kontinuirano pada. Preko WhatsAppa se tako dnevno pošalje 30 milijardi poruka dok se preko tradicionalnih aplikacija pošalje 20 milijardi. A kako stvari stoje, te će brojke samo rasti. Naime, WhatsApp je u srpnju objavio da ga svaki mjesec u cijelom svijetu koristi više od milijarde ljudi, dok je portal Similar Web na temelju podataka iz 187 zemalja utvrdio da je WhatsApp najpopularnija aplikacija za slanje poruka na sustavu Android u njih 109, što je 55,6 posto. Uza sve to, Fortune piše da WhatsApp svakog dana dodaje novih milijun korisnika.

Što ima?

Je li Mark Zuckerberg mogao znati da će Facebookova najveća akvizicija u povijesti te društvene mreže u nešto manje od četiri godine narasti više od tri puta? Vjerojatno ne, ali da se tome nadao, svakako jest. Naime, kad je Facebook u veljači 2014. godine kupio WhatsApp za 19 milijardi dolara, aplikacija za slanje poruka imala je oko 450 milijuna mjesečnih korisnika, 315 milijuna dnevnih korisnika i bila je stara otprilike pet godina.

Vidjevši Appleovu trgovinu s aplikacijama na svojim novim netom kupljenim iPhoneima i naslutivši da će mobilne aplikacije u budućnosti biti nezaobilazan dio čovjekove svakodnevice, bivši zaposlenici tvrtke Yahoo! Brian Acton i Jan Koum osnovali su WhatsApp 2009. godine kako bi omogućili korisnicima mobitela da svojim prijateljima i poznanicima javljaju što u određenom trenutku rade. Aplikacija je čak i ime dobila prema uzrečici “What’s up” (eng. “Što ima”). A onda se dogodio nevjerojatan spoj okolnosti, intuicije i tržišnih instinkta.

Apple je u lipnju 2009. omogućio kreatorima aplikacija da putem obavijesti, odnosno notifikacija, komuniciraju s korisnicima. Koum je tu mogućnost odmah ukomponirao u WhatsApp, međutim presudnom se pokazala odluka da se korisnicima aplikacije omogući i razmjena kratkih poruka. Kreatori aplikacije nakon toga nisu više imali što čekati te su aplikaciju u tada još nedovršenom stanju stavili u Appleovu trgovinu. WhatsApp je u vrlo kratkom roku instaliralo 250 tisuća ljudi. Acton i Koum su u svojim rukama očito imali hit. Štoviše, WhatsAppov se rast pokazao prejakim za tvrtkine tadašnje kapacitete pa su originalno besplatnu aplikaciju počeli naplaćivati kako bi taj rast usporili. Svaki korisnik koji je želio putem WhatsAppa slati poruke morao je tu mogućnost platiti jedan dolar. Koum i Acton su tim prihodima plaćali trošak slanja izvješća o dostavljenim porukama.

Novac koji je u WhatsApp ušao od početka monetizacije aplikacije pa sve do veljače 2013. očito je bio dovoljan da WhatsApp postane rentabilan jer je tada donesena odluka da se korištenje aplikacije u prvoj godini prestane naplaćivati. Svaka daljnja godina korištenja naplaćivala bi se po jedan dolar. WhatsApp je u trenutku obustave naplate imao 200 milijuna korisnika, a taj je broj do veljače i prodaje Facebooku narastao na prethodno spomenutih 450 milijuna.

Prema financijskom izvještaju koji je Facebook predao na kraju 2014. godine, WhatsApp je u prvih devet mjeseci te godine generirao prihod od samo milijun i 289 tisuća dolara. Poprilično skromne brojke s obzirom na veličinu Facebookove investicije. I premda su mnogi očekivali da će WhatsApp implementirati određeni oblik monetizacije, dogodilo se upravo suprotno. Naime, Koum je sredinom siječnja 2016. objavio da će WhatsApp prestati naplaćivati korištenje aplikacije. Korištenje tada već sadržajima i mogućnostima bogatog servisa postalo je kompletno besplatno.

Mobilni promet

WhatsApp je tim potezom postao i najneobičnija tvrtka pod okriljem Facebooka. Ta je društvena mreža u svojim najranijim danima prepoznala vrijednost podataka koje su njezini korisnici s njom podijelili te ih je brzo pretvorila u izvor prihoda. Kako je Facebook besplatan, tu golemu infrastrukturu treba nekako financirati i tvrtka to čini putem oglašavanja. No, kako svi korisnici WhatsAppa znaju, u njemu nema oglasa nikakve vrste.

Nameće se stoga logično pitanje: Što je točno Facebook platio 19 milijardi dolara? Platio je, naravno, pristup. I to direktan neometan pristup milijardi i 300 tisuća ljudi. Ne treba daleko gledati da bi se vidjelo o kakvu se golemom potencijalu za zaradu radi. Kineska aplikacija WeChat, po mnogočemu slična WhatsAppu (samo s još više mogućnosti), zaslužna je za 30 posto sveg mobilnog prometa u Kini, a njezin je tvorac Tencent upravo zahvaljujući WeChatu i njegovih 889 milijuna korisnika u 2016. godini prihodovao 21,9 milijardi dolara.

Specijalni slovni znak

Besplatne aplikacije uobičajeno novac zarađuju na tri načina, međutim WhatsApp trenutačno ne primjenjuje niti jedan od njih – prestao je naplaćivati preuzimanje, nema dodatnih usluga pa ih ne može ni naplaćivati te ne prikazuje oglase.

U trenutku kad je WhatsApp objavio da više neće naplaćivati korištenje aplikacije jedan dolar, časopis Forbes izašao je s tezom o tome kako bi WhatsApp mogao početi zarađivati novac za Facebook. Oni predlažu da se WhatsApp koristi kao korisnička podrška 2.0. “Putem aplikacije možete razmjenjivati privatne podatke jer je komunikacija šifrirana, komunikacijski kanali su stalno otvoreni, a mogućnost automatiziranog odgovora na benigne pritužbe praktički je neograničena”, navodi Ian Morris.

Facebook, čini se, dijeli njegovo mišljenje jer je The Telegraph u rujnu ove godine objavio vijesti da Facebook planira u budućnosti tvrtkama naplaćivati pristup korisnicima putem aplikacije WhatsApp. No, implementacija tih mogućnosti još nema precizan rok. Jedino što postoji jest izjava Marka Zuckerberga u kojoj čelni čovjek Facebooka tvrdi da bi WhatsApp i Facebook Messenger 2022. godine trebali početi zarađivati novac. Drugim riječima, nema žurbe.

No, to što Facebook trenutačno ne zarađuje na WhatsAppu, ne znači da drugi ne pokušavaju zaraditi na popularnoj aplikaciji. Naime, WhatsApp je zbog svoje popularnosti često na udaru prevaranata koji u Appleovu i Googleovu trgovinu periodički plasiraju lažne verzije aplikacije. Najnoviji pokušaj prevare dogodio se početkom studenog i na njega je nasjelo milijun ljudi. Prevaranti su naime uspjeli uz pomoć specijalnog slovnog znaka u Googleovu trgovinu plasirati aplikaciju koja je izgledala autentično jer je pisalo da ju je na tržište stavio pravi WhatsApp. Prevara je međutim detektirana te je lažna aplikacija vrlo brzo uklonjena.

Kategorije: Hrvaška

MISTERIJ NA JUŽNOAFRIČKOJ OBALI Što to ubija velike bijele psine, a nije čovjek?

Pon, 20/11/2017 - 18:00

Pet leševa velikih bijelih morskih psina s gotovo identičnim, vrlo preciznim ranama, i to na području između prsne peraje i jetre, pojavilo se duž južnoafričke obale, zbog čega se zabrinuto stanovništvo s razlogom zapitalo što to ubija jednog od najopasnijih morskih predatora, prenosi The Independent.

Odgovor glasi - orke ili kitovi ubojice.

To ni ne čudi, s obzirom na to da velika bijela psina može narasti do 6,4 metra i težiti do dvije tone, dok orka zna dosegnuti dužinu od čak 9.6 metara, a kilaža joj nerijetko bude i nevjerojatnih devet tona.

Iako kitovi ubojice nisu rijetkost u Atlanskom i Indijskom oceanu, stručnjaci i dalje ne mogu sa sigurnošću reći zbog čega se broj leševa morskih pasa oko Južnoafričke Republike odjednom toliko povećao.

No zna se kojom tehnikom orke ubijaju svoj plijen - morske pse jednostavno potope i pri tome ih okrenu naopako - naime, psine se tako dovode u stanje slično transu. Osim toga, jato orki također se ciljano zabija među velike bijele psine ne bi li im onemogućili slobodno plivanje, a činjenica je kako morski psi, ukoliko se ne kreću, više ne mogu ni disati pa se utapaju i ugibaju. 

Kategorije: Hrvaška

JE LI DUH SVETI IPAK USPIO NAVESTI HRVATSKE BISKUPE NA KATARZU? U Vukovaru i Škabrnji mogle su se čuti poruke kakve su dosad uistinu rijetko slali

Pon, 20/11/2017 - 17:58

Već odavno - možda još od 1991. i velike propovijedi kardinala Franje Kuharića, koji je upozorio da ne smije biti osvete čak ni kada je protivnik krajnje nehuman - iz Katoličke crkve u Hrvatskoj nisu stigle snažnije ekumenske poruke od subotnjih iz Vukovara i Škabrnje. Možda se radilo o nečemu što se tako skoro neće ponoviti, međutim, propovijedi biskupa Antuna Škvorčevića i vojnog ordinarija Jure Bogdana pokazuju da ovdašnja crkvena hijerarhija nipošto nije unisona i isključivo okrenuta prošlosti, što je postala praksa u posljednjih četvrt stoljeća, kada se slušaju istupi Josipa Bozanića, Vlade Košića, Valentina Pozaića i ostalih desno orijentiranih biskupa.

Jer jako se rijetko od ovdašnjih biskupa mogu čuti riječi poput “uvjeravajući nas kako je smisleno ono najbesmislenije, mrziti kao odgovor na počinjeno zlo i nanesenu nepravdu”, kako je rekao Antun Škvorčević uz slikovito upozorenje da “mržnja truje sadašnjost i krade budućnost”. Nikada do sada neki dostojanstvenik Katoličke crkve u Hrvatskoj nije izgovorio riječi kao što su “Koliku li je razdaljinu među Srbima i Hrvatima očitovala agresija minuloga rata u Hrvatskoj, posebno ovdje u Vukovaru. Nakon svega, kako se založiti da ne ubijamo jedni druge, kako se založiti da dokinemo podjele u nama, da ne budemo jedini protiv drugih, nego jedni s drugima ili, još bolje, jedni za druge, i tako svi budemo pobjednici i postignemo svoje dostojanstvo”, upitao je požeški biskup uz nadu da će Katolička crkva u Hrvatskoj i SPC naći načina zajednički se zauzimati oko toga da ne bi bili jedni protiv drugih.

Ali, to nije bilo sve jer u isto vrijeme gotovo ista poruku stigla je iz Škabrnje, s mise za tamošnje žrtve pokolja 1991. godine. Vojni ordinarij msgr. Jure Bogdan je u propovijedi na 26. obljetnicu masakra upozorio da kršćanska načela valja poštovati i ne može se mržnjom pobijediti mržnja, a još manje profitirati na mrtvima. “Ako na zlo pokušavamo odgovoriti zlom, onaj koji nam je nanio zlo, uspio je. Poigravati se dostojanstvom poginulih žrtava i s patnjom živih, veliko je zlo”, objasnio je msgr. Bogdan i dodao da je “potrebno što prije zaklopiti ove ružne stranice i okrenuti se budućnosti”.

Treba ponoviti kako već dugo i predugo nismo u jednom danu čuli snažnije crkvene poruke od ovih koje su uputili Škvorčević i Bogdan. Ne samo zbog ekumenskog sadržaja, kako u Vukovaru tako i u Škabrnji, nego i etičke dimenzije (Škvorčevićevo “da ne budemo jedini protiv drugih, nego jedni s drugima ili, još bolje, jedni za druge”), ali i gledanja naprijed (“potrebno je što prije zaklopiti ove ružne stranice i okrenuti se budućnosti”, kako je predložio Jure Bogdan). Kada se uzme u obzir da je Crkva u Hrvata izrazito konzervativna i nacionalna, a dio biskupa gotovo otvoreno izražava simpatije za NDH i ustaški pokret, ove dvije subotnje propovijedi predstavljaju ugodno osvježenje, jer ne treba biti naivan i povjerovati u nekakvu iznenadnu katarzu. Sumnjamo da čak i Duh Sveti posjeduje takvu moć.

Ali, i ovo je važan korak naprijed. Dovoljno je, uostalom, usporediti recentni Škvorčevićev nastup s prošlogodišnjom propovijedi kardinala Josipa Bozanića, također u Vukovaru, kojom su dominirali apokaliptični tonovi: “Koji su to dobri plodovi izrasli iz provociranja hrvatskih branitelja?” upitao je Bozanić pa se prebacio na “nemar prema istini o Drugome svjetskom ratu i o komunističkome poraću, što je do danas s debelim naslagama laži; i zbog tog nemara, iste laži još uvijek iznova truju našu sadašnjost”.

Ipak, logično je zapitati koliko su spomenute propovijedi plod slobodne volje biskupa i vojnog ordinarija, a u kojoj mjeri uvjetovane nedavnim posjetom Pietra Parolina, državnog tajnika Svete Stolice i najbližeg suradnika pape Franje.

Parolin je tom prilikom pohvalio rad Mješovite komisije Katoličke crkve i SPC-a, “kao gestu od velike ekumenske vrijednosti prema našoj pravoslavnoj braći”, i pritom zatražio da se kroči zajedno prema željenomu jedinstvu, uz zaključak da ne treba dopustiti “da bude uzaludna ponuda pomirenja koju ono nosi sa sobom, svjesni da je upravo ovo temelj na kojem treba graditi jedinstvo: oproštenje i pomirenje”.

U najkraćem, ono što je izaslanik Svetog Oca rekao u Zagrebu prije dvadeset dana, ponovio je u proširenoj i dotjeranoj verziji požeški biskup u subotu u Vukovaru. Zna se kako izgleda hijerarhija u Rimokatoličkoj crkvi i uglavnom se ništa ne događa slučajno. Franjo želi kakav-takav konsenzus ovdašnjih katolika i pravoslavaca, a kako može utjecati na prvospomenute, u Vukovaru i Škabrnji, umjesto optužbi i podsjećanja na krvavu prošlost, govorilo se o zajedništvu dvaju naroda i budućnosti. Ako ništa, probijena je prva prepreka.

A onda je predsjednica države osjetila potrebu izjaviti: “Puno će još vode proći Dunavom prije nego što će Hrvatska i Srbija biti prijateljske zemlje”. I opet, poslije koraka naprijed, uslijedio je korak unatrag.

Kategorije: Hrvaška

Papa je jedini kojem svijet danas vjeruje

Pon, 20/11/2017 - 17:55

Summit europskih čelnika u Göteborgu, na kojem je sudjelovao i hrvatski premijer Andrej Plenković, na temu jačanja socijalne Europe prošao je bez posebnih reakcija, kao jedan od niza sastanaka na kojem se čuju uobičajene političke fraze o boljem i pravednijem tržištu rada i održivom sustavu socijalne zaštite. Istovremeno, misa pape Franje u povodu Međunarodnog dana siromašnih, nakon koje će 4000 beskućnika pojesti talijanske specijalitete i barem jedan dan u godini osjetiti blagodati normalnog života, izazvala je daleko više emocija među ljudima koji često zaboravljaju da je siromaštvo svuda oko nas. Zašto? Vrlo jednostavno, jer svijet vjeruje papi Franji kada se bori za siromašne, a sve manje političarima koji su najvećim dijelom stvorili svijet u kojem je novac i samo novac generator uspjeha i moći, a siromaštvo sramota. Poruke pape Franje sve vrijeme njegova pontifikata jasno ukazuju na nejednakost i jaz između bogatih i siromašnih, što bi u konačnici moglo dovesti do potresa kakav svijet do sada nije doživio.

Kako vjerovati političarima?

Europski i hrvatski političari mogu vratiti povjerenje samo i jedino ako barem malo poslušaju riječi iz Vatikana, tog čudovišnog pape koji čvrsto stoji na zemlji, odbija sjaj Apostolske palače, ne želi se voziti u Lamborghiniju, brine se za izbjeglice, beskućnike, bolesne i nesretne. A ne zato da ugrabi kap popularnosti, već istinski, iz srca. Zato je papa Franjo velik i iz njegova primjera trebali bi učiti svi oni koji su se prije nekoliko dana okupili u Švedskoj.

Zašto ne slušamo Papu?

I u Hrvatskoj je sve više siromašnih i onih koji jedva spajaju kraj s krajem, odlaze iz zemlje za koju smatraju da nema perspektivu. Okrećemo glavu od nesretnih ljudi koji kopaju po kantama za smeće, kao da je to tuđi problem, a ne današnjeg hrvatskog društva koje postaje sve ravnodušnije prema siromaštvu. Mislimo da ćemo s 200 ili 300 kuna povećati natalitet, a nećemo, stavljamo glavu u pijesak što je Slavonija opustjela, malo koga briga je za siromašne. Političari odlaze na mise, ali ne slušaju papa Franju.

Kategorije: Hrvaška

FOTO: OVAKO SU KRALJICA ELIZABETA II I PRINC FILIP IZGLEDALI NA KRUNIDBI Danas slave 70 godina braka pa su objavili novu fotografiju...

Pon, 20/11/2017 - 17:54

Oni su svojevrsni testament izdržljivosti i moći braka kao institucije.

Kraljica Elizabeta II i princ Filip slave 70. godišnjicu braka, i za tu posebnu prigodu se se fotografirali, i objavili tri nova portreta.

Britanski fotograf Matt Holoyak fotografirao je ovaj par, koji će svoju platinastu godišnjicu proslaviti u intimnoj atmosferi. Za tu prigodu planiraju večeru u palači Windsor.

Kako bi naglasio platinasti predznak, fotograf je koristio pozadinu koja asocira na platinastu boju i strukturu. Kraljica nosi haljinu svijetle nježne bež boje, koju joj je Filip darovao davne 1966. godine.

Njih dvoje vjenčali su se 20. studenog 1947. godine u Westminsterskoj palači, a iako je njihov brak cijelo vrijeme bio pod lupom javnosti, princu Filipu još uvijek nije dokazan niti jedan preljub, o čemu se cijelo vrijeme šuškalo, a uskoro izlazi i knjiga u kojoj navodno neke od njegovih ljubavnica napokon progovaraju.

Kraljica Elizabeta II je prvi monarh ikad koji će proslaviti platinastu godišnjicu braka.

kraljica1

kraljica2 

Kategorije: Hrvaška