Jutarnji list

Syndicate content
RSS latest articles feed for: jutarnjiList, and section: Front Page.
Updated: 11 min 29 sek od tega

PIŠE MILANA VUKOVIĆ RUNJIĆ Zašto je finale serije 'Kuća od karata' uvreda za sve žene?

Čet, 08/11/2018 - 22:00

Nakon što je Kevin Spacey pritisnut nizom optužbi za seksualno napastovanje otpušten iz “Kuće od karata”, serija se otisnula u nepoznato bez glavnoga glumca. Krajem prošle godine objavljeno je da se sprema završna, šesta sezona, u kojoj će glavnu riječ voditi Robin Wright, supruga imaginarnog predsjednika Francisa Underwooda i njegova zamjenica koja već krajem pete sezone postaje predsjednicom. To se dogodilo zbog raznih Francisovih “nestašluka” što su isplivali na površinu te se povukao u nadi da će ga supruga uskoro pomilovati.

Nekako slutimo da to neće ići sasvim glatko. U nastavku doznajemo da je Frank mrtav, nismo posve sigurni u kakvim je okolnostima skončao, svakako, smrt ga je sustigla u vlastitom krevetu u Bijeloj kući. Za samu priču bilo je dobro što je Claire Underwood, djevojački Hale, već preuzela predsjedničko kormilo u ranijoj sezoni. Znamo da je ambiciozna, surova, inteligentna i da ni po čemu ne zaostaje za Frankom. Međutim, na žalost, u osam nastavaka finala “Kuće od karata” koji je na Netflixu osvanuo na Dan mrtvih, upoznajemo i Clairenu najveću manu: žena je potpuno lišena smisla za humor. A biti odvratan, k tome još i neduhovit, doista je nepodnošljivo. Poput Franka, i Claire gleda u kameru i obraća se gledatelju.

Bez prestanka ponavlja da ona više ne kani slušati nijednog muškarca i da njoj više nitko neće zapovijedati. Da će sada sve biti kako ona hoće. Da bi nam to dokazala, ona ubije svakoga tko joj stane na put. Nije to ništa novo, jer takav je bio i Frank. Samo što je on bez prestanka “valjao fore”. Pa je tako “Kuća od karata” bila crnohumorni spektakl o političkoj beskrupuloznosti, koji nas je i nasmijavao i užasavao. No u tmurnoj i samotnoj atmosferi Bijele kuće kojom vlada Claire Underwood-Hale vodi se politika na tragu pokreta MeToo, pa se tako posvuda promoviraju žene, kako u vojsci, tako u predsjedničinu kabinetu, ali koja korist od promocije koju provodi prikaza iz noćne more, što u odlučujućem trenutku čak citira slavne stihove Sylvie Plath: “Herr Gott, Herr Lucifer”...

Spominju se tu i Simone de Beauvoir i Lady Macbeth, no dok je rečenice Lady Macbeth ipak napisao Shakespeare, jeftine krilatice koje izgovara Underwoodova definitivno nemaju veze s nekom umjetnosti. “Ne bu mene niko j**l”, glavni je domet te mahnite žene. Ako su se producenti (među kojima je i sama Robin Wright) nastavkom poželjeli očistiti od mračne karme Kevina Spaceyja, to im nije pošlo za rukom. Dapače, od prvog trenutka gledatelj je svjestan da bez tog glumca “Kuća od karata” instantno pada jer više nema lika koji bi složenu priču, sve te silne mrtve, kosture iz ormara i vječne igre u Kongresu držao na okupu. Na kraju se sve svodi na ogorčenu bitku dviju glavnih negativki (drugu utjelovljuje Diane Lane) u krvi do koljena, koje ne prezaju ni od čega. I to bi još bilo podnošljivo da Claire Hale svako malo ne ponovi neku od svojih feminističkih mantri.

Gledatelj napeto iščekuje da se netko ipak pojavi na sceni i otjera je u kut. Međutim, nikoga nema, ona svojim ledenim licem ispuni uglavnom svaki kadar i onda je kraj. Snimanje ovog dodatka bilo je nepotrebno jer riječ je samo o vrtnji paklenog vrtuljka s kojeg svi važni likovi poispadaju kako ne bi dekoncentrirali predsjednicu u njezinu obnašanju dužnosti. Iracionalnost i divljaštvo tog lika kao da su nas vratili u srednji vijek i njegove predrasude o vješticama. I koliko god šesta sezona “Kuće od karata” bila impregnirana MeToo filozofijom, zapravo je podriva jer čudovište koje sjedi u predsjedničkoj fotelji, okruženo Vladom od samih žena, uspjelo je postati mnogo gorim od staroga Franka, naglašavajući bez prestanka kako “više ništa neće biti onako kako je Francis zamislio”. Nakon što vještica pomete svoju Bijelu kuću, zbilja više ništa nije onako kako je Frank planirao jer uglavnom više nitko nije živ pa ne moramo brinuti o nekom budućem nastavku.

Kategorije: Hrvaška

ISPOVIJEST SPLIĆANINA KOJI JE SLOMIO NOGU RUŠEĆI SPOMENIK KONČARU 'Ma ni ne poznajem čovika, možda je bio odličan...'

Čet, 08/11/2018 - 21:57

Ante Ljubičić srušio je u srijedu oko 4:40 sati spomenik Radi Končaru na splitskim Bačvicama i pritom samom sebi slomio nogu.

Ljubičić je u četvrtak operiran u KBC-u Split, a novinaru Dalmatinskog portala ispričao je svoju verziju incidenta, o kojemu su se u međuvremenu raspisali i neki vodeći inozemni mediji.

- Vika sam, ljudi su došli u pomoć. Hitna je bila i bili su još neki. Nije se bista mogla dignut' s mene, to je užasno teško, rekao je Ljubičić nakon operacije.

- Šeta sam, malo se popilo rakije i viskija, onda vidite svašta. Liječim se od PTSP-a, nekada znam vidit' svašta, dodao je.

Na pitanje zašto je odlučio srušiti Radu Končara odgovara: - Popio sam, malo sam se naslonio i onda se on već počeo malo ljuljati. I ja skupa s njim.

Protiv Rade Končara, partizanskog heroja strijeljanog 1942., tvrdi, nema ništa.

- Ma ni ne poznajem čovika. Možda je bio odličan. Osobno protiv njega i obitelji nemam ništa, ali ne volim komuniste, partizane i Srbe. Narodne heroje isto ne volim. Nikada to nisam volio, kaže Ante.

YT Video Embed - Ante Ljubičić o rušenju Rade Končara 

Kategorije: Hrvaška

ISPOVIJEST ČOVJEKA KOJI JE SLOMIO NOGU RUŠEĆI SPOMENIK KONČARU 'Ma ni ne poznajem čovika, možda je bio odličan...'

Čet, 08/11/2018 - 21:57

Ante Ljubičić srušio je u srijedu oko 4:40 sati spomenik Radi Končaru na splitskim Bačvicama i pritom samom sebi slomio nogu.

Ljubičić je u četvrtak operiran u KBC-u Split, a novinaru Dalmatinskog portala ispričao je svoju verziju incidenta, o kojemu su se u međuvremenu raspisali i neki vodeći inozemni mediji.

- Vika sam, ljudi su došli u pomoć. Hitna je bila i bili su još neki. Nije se bista mogla dignut' s mene, to je užasno teško, rekao je Ljubičić nakon operacije.

- Šeta sam, malo se popilo rakije i viskija, onda vidite svašta. Liječim se od PTSP-a, nekada znam vidit' svašta, dodao je.

Na pitanje zašto je odlučio srušiti Radu Končara odgovara: - Popio sam, malo sam se naslonio i onda se on već počeo malo ljuljati. I ja skupa s njim.

Protiv Rade Končara, partizanskog heroja strijeljanog 1942., tvrdi, nema ništa.

- Ma ni ne poznajem čovika. Možda je bio odličan. Osobno protiv njega i obitelji nemam ništa, ali ne volim komuniste, partizane i Srbe. Narodne heroje isto ne volim. Nikada to nisam volio, kaže Ante.

YT Video Embed - Ante Ljubičić o rušenju Rade Končara 

Kategorije: Hrvaška

AMERIČKA GLUMICA DEMI MOORE U VEZI S MLADOM BEOGRADSKOM STILISTICOM? 'One već dvije godine skrivaju od javnosti svoju strastvenu avanturu'

Čet, 08/11/2018 - 21:49

Poznata američka glumica Demi Moore navodno je već neko vrijeme u ljubavnoj vezi s mladom beogradskom stilisticom Mašom Mandžukom, piše Azra.

Moore je tijekom posljednjih nekoliko tjedana više puta viđena u društvu Manžduke, a neki izvori, uključujući i američki Radar Online, navode da njih dvoje navodno zajednički brinu o Mandžukinoj dvogodišnjoj kćeri Rumi.

profimedia-0393533620.jpg profimedia-0393533626.jpg

Azra piše da su glumica i stilistica u vezi već dvije godine, ali da su je do nedavno uspješno skrivali od javnosti. Moore je navodno u svoj automobil stavila sjedalicu za dijete, a Mandžuka je prošli Božić provela u društvu Moore, njezinih kćerki Rumer, Tallulah i Scout te glumičinog bivšeg muža glumca Brucea Willisa.

profimedia-0283192114.jpg 

Srpski su mediji prošle godine u kolovozu pisali da su Moore i Mandžuka posjetili Beograd te da su se dobro provele na jednom od beogradskih splavova.

- U subotu smo svirali i za Demi Moore. Došla je u većem društvu, u kojem je bila i njezina prijateljica Maša (Mandžuka). Bili su odlično raspoloženi i ostali su cijelu noć. Mi smo svirali, a one su cijelo vrijeme plesale - rekao je tada Toma Panters, član grupe 'Blek Panters'.

Kategorije: Hrvaška

AMERIČKI AMBASADOR 'Trump snažno podržava LNG terminal na Krku, naš veliki prioritet je da Hrvatska postane energetsko čvorište za cijelu Europu'

Čet, 08/11/2018 - 21:41

Hrvatska i SAD imaju izvrsne odnose i nastavljaju jačati suradnju na područjima od zajedničkog interesa, od sigurnosti, gospodarstva do regionalne suradnje, izjavio je u četvrtak američki veleposlanik u Hrvatskoj Robert Kohorst.

Kohorst, koji je na dužnost veleposlanika u Zagrebu stupio u siječnju ove godine, je na poziv Hrvatskog diplomatskog kluba održao predavanje "Hrvatska i SAD: Partneri za budućnost".

"Hrvatska i SAD imaju izvrsne odnose. Hrvatski interesi i naši prioriteti su vrlo tijesno usklađeni i imamo puno toga zajedničkog kada se radi o sigurnosti, gospodarskom rastu i regionalnoj suradnji", rekao je veleposlanik.

Podsjetio je kako je nakon pridruživanja NATO-u i Europskoj uniji uloga Hrvatske u Europi i svijetu rasla i mijenjala se, a tako su se razvijali i jačali odnosi između Hrvatske i SAD-a.

"Sada smo pravi partneri, naši su odnosi snažni i nastavljamo ih razvijati", dodao je Kohorst i istaknuo da "prijateljstvo naših dviju zemalja ne smijemo uzimati zdravo za gotovo".

"Moja je dužnost stoga pokazati poštovanje prema Hrvatskoj kao američkom partneru. Prečesto zaboravljamo tko su nam partneri. Dijelimo zajedničke obveze u NATO-u, obje se zemlju slažu da prijetnja jednoj članici predstavlja prijetnju svima nama i to nisu samo riječi. Hrvatska se nalazi u regiji koja je puno pretrpjela zbog ratova i političkih turbulencija. I stoga Hrvatska shvaća bolje od većine važnost snažnog partnerstva", rekao je veleposlanik u svom govoru.

Osvrnuvši se na važnu ulogu Hrvatske u stabiliziranju regije, podsjetio je da je jugoistočna Europa iskusila dovoljno sukoba.

"Znamo da etničke napetosti i regionalni prijepori mogu izazvati nove sukobe s velikim posljedicama, i ne samo za Europu. Na Hrvatsku gledamo kao na važnog igrača u rješavanju glavnih sporova u regiji", kazao je Kohorst i u tom kontekstu naglasio važnost razvijanja odnosa između Hrvatske i Srbije.

Također je kazao da SAD i Hrvatska dijele isti cilj promicanja mira i stabilnosti u Bosni i Hercegovini, "unutar okvira Daytonskog sporazuma".

Govoreći o obrambenim pitanjima, kazao je da je Hrvatska predan i aktivan partner na području sigurnosti.

"Već više od 15 godina, američki i hrvatski vojnici raspoređeni su rame uz rame u NATO misijama na Kosovu, Afganistanu i ostalim područjima. Kao članica koalicije protiv Islamske države (IS), Hrvatska igra važnu ulogu u borbi protiv globalnog terorizma", rekao je Kohorst.

Pohvalio je odluku Hrvatske da poveća izdvajanja za obranu, koji bi u konačnici trebao doseći dva posto BDP-a.

"Želimo podupirati naše partnere i ciljeve diljem svijeta, ali naši partneri trebaju više uložiti u obranu i biti financijski odgovorniji. Hrvatska to radi, prepoznala je svoje obveze", rekao je Kohorst.

Kao još jedno važno poglavlje u bilateralnim odnosima je naveo moderniziranje vojne opreme kako bi Hrvatska zamijenila staro sovjetsko naoružanje te se još više približila NATO standardima.

SAD je Hrvatskoj prije dvije godine ustupio helikoptere Kiowa u vrijednosti 160 milijuna dolara, a prošli mjesec su u 91. zrakoplovnoj bazi Pleso bili predstavljeni helikopteri Black Hawk u vrijednosti 53 milijuna dolara, koji se mogu koristiti ne samo u borbene svrhe, već i za akcije potraga i spašavanja.

Govoreći o ekonomskim temama, kazao je da mu je posebno važno pomoći Hrvatskoj da se etablira kao regionalni lider u energetici, poboljša poslovnu klimu i usvoji neophodne gospodarske reforme te naposljetku da pomogne u sklapanju sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

"Želim pomoći Hrvatskoj da iskoristi svoj potencijal kako bi postala energetsko čvorište za Europu - to je veliki prioritet za SAD. Geografski položaj Hrvatske i njezina povezanost sa susjedima čini Hrvatsku ulaznom točkom za uvoz prirodnog plina", rekao je veleposlanik.

Kazao je da hrvatska Vlada napreduje na realizaciji LNG terminala na Krku koji će Hrvatskoj i regiji predstavljati dodatnu opciju za uvoz plina.

"Izgradnja terminala na Krku ima punu potporu predsjednika Donalda Trumpa", rekao je Kohorst.

"Imate središnju lokaciju u Europi i nevjerojatno veliki potencijal. Članstvo u EU daje vam veći pristup europskim tržištima nego prije", dodao je veleposlanik.

Američki veleposlanik, koji dolazi iz vrlo uspješnih poslovnih krugova, upozorio je, međutim, da je "poslovna klima u Hrvatskoj i dalje teška", stavljajući pravnu nesigurnost u prvi plan.

"Gospodarstvenici ionako imaju dosta rizika, ne trebaju im još i rizici vezani uz sustav", naglasio je Kohorst.

Jedna od njegovih misija je, poručio je, pomoći Hrvatskoj da postane "atraktivna lokacija za biznis".

Kategorije: Hrvaška

NENAD POLIMAC O NASTAVKU USPJEŠNE HOROR FRANŠIZE Iako je sve već viđeno, akcije ima napretek

Čet, 08/11/2018 - 21:00

Četiri su desetljeća prošla otkako je John Carpenter revolucionirao povijest filmova strave svojim niskobudžetnim hororom “Noć vještica”. Ne samo da su mnogi od nas tek tada doznali što je to uopće Halloween (takva tradicija u Istočnoj Europi pa i u mnogim drugim krajevima uopće nije postojala), nego je ta vrsta filmova namijenjena prvenstveno tinejdžerima zapljusnula Hollywood (mnogi od njih realizirani su u Kanadi, gdje su cijene produkcijskih usluga bile puno jeftinije). “Noć vještica” prometnula se u uspješnu franšizu, slijedili su “Petak 13.”,, “Strava u ulici brijestova”, “Slagalica strave” i mnogi drugi, no prva “Noć vještica” prerasla je u legendu, ne samo zbog izvrsne režije nego i hipnotičke Carpenterove glazbene teme.

Nova “Noć vještica”, jedanaesta po redu, ignorira prijašnje nastavke i predstavlja se kao jedini legitimni nasljednik. Je li to razlog zbog kojeg je postala komercijalno najuspješniji film u franšizi (dosad je zgrnula preko 230 milijuna dolara bruto, a tek je na početku distribucije)?

Ne mora biti. Bit će da je presudila spretna reklamna kampanja u kojoj se naglašava da se ženska loza Strode odlučila “muški” suprotstaviti demonskom Michaelu Myersu (Nick Castle, tumač maskiranog manijaka u prvom filmu čak se nakratko pojavio u jednom kadru, no sada ga zapravo tumači James Jude Courtney). Laurie Strode, junakinja prvog filma, dobila je kćer Karen, koja kasnije ne želi imati posla s majkom, jer smatra da je ona suviše obuzeta događajem koji ju je svojedobno traumatizirao.

wwww 

I ona ima kćer Allyson, koja ima puno više razumijevanja za baku, a kad se Michael uistinu pojavi, sve tri pripadnice obiteljskog stabla udružuju se da ga unište. To je svojevrsni “women power”, danas tako pomodan, ali i odgovor na kritike da je prva “Noć vještica” nipodaštavala žene, jer su ih u zadnji tren uvijek morali spašavati muškarci. Osim toga, tih godina, u doba procvata tinejdžerskog horora, završnicu bi dočekale samo djevice, one koje su već imale seksualna iskustva nastradale bi od noža ili nekakvog takvog ubojitog oružja.

Ipak, krilatica “women power” u ovom filmu odnosi se samo na Laurie Strode, ona je svoju kuću pretvorila u tvrđavu punu smrtonosnih zamki, nikud ne ide bez sačmarice i pištolja, kći Karen joj to ne odobrava, a Allyson je premlada da bi shvatila što se tu uopće zbiva. Način na koji Laurie interpretira izvrsna Jamie Lee Curtis pomalo podsjeća na Sigourney Weaver u franšizi “Alien”, što baš nije slučajno. I potonja se povremeno pretvarala u akcijski film iako je u osnovi bila ZF horor, a isti je slučaj i s novom “Noći vještica”.

Prva nas je gadno prestrašila (sjećam se na premijeri u zagrebačkom kinu Sloboda - današnjem Tuškancu - kako je publika nastojala smijehom odagnati jezu), dok se ova doima kao dejà vu: ukoliko znate sve o horrorima, nijednom nećete poskočiti u stolcu, jer ste sve to već ranije vidjeli, međutim, uzbudljive akcije ima napretek. Film je pritom namijenjen i dobrim poznavateljima franšize, neke od scena podsjećaju na ranija izdanja, katkad i dosta suptilno.

Iako Laurie i njezine najbliže misle da su se riješile Michaela Myersa, njegovo teško disanje u zadnjim kadrovima upozorava nas da griješe. Bilo bi zbilja glupo da franšiza završi nakon ovako velikog uspjeha.

Kategorije: Hrvaška

HDZ PODRUGLJIVO O SDP-u, LIKUJU I ZBOG PADA PREDSJEDNIČINOG REJTINGA 'Izgubila je četvrtinu pristaša zbog marakeške avanture koja nikome nije važna'

Čet, 08/11/2018 - 20:50

Vladajući HDZ u četvrtak je na svojoj službenoj stranici prenio rezultate najnovijeg istraživanja CRO Demoskop, koje je popratio nizom komentara na račun svojih političkih protivnika, ali i na račun predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović, koja je na tu funkciju izabrana kao kandidatkinja HDZ-a.

Podsjetimo, prema najnovijem istraživanju Promocije plus, HDZ-ov rejting je porastao za gotovo jedan postotni poen i iznosi 28,4 posto, dok je podrška SDP-a pala na dosad najnižu razinu od 17,4 posto, a rejting predsjednice spustio se s 25,2 na 19,4 posto te je prvo mjesto na ljestvici najpopularnijih političara preuzela kategorija 'nitko'.

Osvrćući se na ove rezultate, HDZ-ovci podrugljivo SDP nazivaju 'Sunovratom Demagoške Partije' i dodaju da SDP-ova podrška pada 'što više (Davor) Bernardić & (Gordan) Maras nastupaju'.

Učinak Živog zida (podrška im je pala s rujanskih 12,4 na 12,1 posto) i Mosta (podrška im je porasla s 6,0 na 6,3 posto) nisu posebno komentirali već su ih samo zajedno s SDP-om etiketirali kao "populistički tercet". Broj neodlučnih birača, njih 13,3 posto, smatraju visokim.

HDZ-ovci su istaknuli da je predsjednica Grabar-Kitarović 'izgubila četvrtinu pristaša' nakon 'marakeške avanture', aludirajući tako na njezinu promjenu stava u pogledu Marakeškog sporazuma o migracijama. Pohvalili su se i da je percepcija pozitivnosti premijera i šefa HDZ-a Andreja Plenkovića od rujna do listopada narasla s 9,7 na 11,4 posto.

Posebno su apostrofirali da je Vlada za listopad dobila najveću "školsku ocjenu" u posljednjih 12 mjeseci - 2,25 te da je predsjednici Grabar-Kitarović ocjena pala s rujanskih 3,32 na 3,12 u listopadu.

Konačno, napisali su da 28,1 posto građana kao najvažniji događaj u posljednjih mjesec istaknulo probleme u Uljaniku i 3. maju, dok je samo 2,7 posto građana kao najvažniju temu istaknulo prijepor o Marakeškom sporazumu. 'To bi moglo biti poučno za Grabar-Kitarović i njezine savjetnike', dodali su iz HDZ-a.

Kategorije: Hrvaška

DONOSIMO DETALJE: ŠTO STOJI U PRESUDI ZDRAVKU MAMIĆU KOJA SE PISALA PET MJESECI 'Aneksa ugovora s Lovrenom nije ni bilo, Modrićev je antedatiran'

Čet, 08/11/2018 - 20:23

Aneksi ugovora o podjeli transfernog obeštećenja između Dinama i njegovih bivših igrača Luke Modrića i Dejana Lovrena nisu postojali, odnosno dokumenti koji su tako nazvani zapravo su lažno sačinjeni i antedatirani kako bi se priskrbila nepripadna imovinska korist Zdravku i Zoranu Mamiću.

Proizlazi to iz obrazloženja presude braći Zdravku i Zoranu Mamiću, Damiru Vrbanoviću i Milanu Pernaru, koje je sudsko vijeće Županijskog suda u Osijeku pod predsjedanjem suca Darka Krušlina 6. lipnja ove godine nepravomoćno osudilo na zatvorske kazne. Zdravko Mamić dobio je 6 i pol godina zatvora, Zoran 4 godina i 11 mjeseci, Vrbanović tri godine, a Pernar 4 godine i 2 mjeseca. Teretilo ih se za izvlačenje ukupno 115,8 milijuna kuna iz Dinama. Sudac Krušlin u obrazloženju presude, koja sadrži 269 stranica, naveo je kako su obrane optuženih bile “neuvjerljive i nelogične te sračunate izbjegavanju njihove kazneno-pravne odgovornosti”, dok su iskazi većine svjedoka, pa tako i samih Modrića i Lovrena imali “očitu namjeru da pogoduju obranama okrivljenika”.

Analiza potpisa

Podsjetimo, ključno pitanje ovog suđenja bilo je jesu li dvojica “srebrnih ‘vatrenih’” imali pravo na 50 posto transfernog obeštećenja kada su iz Dinama odlazili u Tottenham (Modrić), odnosno Olympique Lyon (Lovren)? Modriću je, naime, temeljem aneksa ugovora koji je potpisao s Dinamom o podjeli transfera isplaćeno 66,9 milijuna kuna (još 14,2 milijuna Dinamo je uplatio na ime predujma poreza i prireza), od čega je on 52 milijuna kuna proslijedio Zdravku Mamiću temeljem njihovog građanskog ugovora, a ostatak zadržao za sebe. Lovrenu je, pak, Dinamo isplatio 25,8 milijuna kuna. Sudsko vijeće smatra da Modrić i Lovren nisu imali pravo na 50 posto obeštećenja. U Modrićevom slučaju temeljem izvedenih dokaza i iskaza svjedoka zaključili su da je aneks ugovora antedatiran, dok za Lovrena smatraju da nije ni imao potpisan aneks o podjeli transfera. Sud nije povjerovao Modrićevom iskazu, a jedan od dokaza je i grafološko vještačenje Andree Ledić, koja je utvrdila da su na “originalima aneksa ugovora o profesionalnom igranju od 10. 7. 2004. i 15. 12. 2005. autentični potpisi Luke Modrića kojima se koristio od 2008. godine na dalje, iz čega proizlazi nedvojbeni zaključak da je predmetni aneks ugovora antedatiran jer je potpisan potpisom kojim se igrač Luka Modrić koristio tek od 2008. godine”. Nije prošla ni teza obrane i okrivljenih, kao i svjedoka, da se naknadnom potpisivanju aneksa pribjeglo kako bi igračima njihov dio obeštećenja bio isplaćen na račun u Hrvatskoj, a ne u inozemstvu, što je bilo predviđeno prvotnim aneksom. Naime, pregledom ugovora i aneksa drugih igrača Dinama u inkriminiranom periodu utvrđeno je da niti jedan od njih ne predviđa gdje će se isplatiti igračev dio obeštećenja.

Dokazi iz računala

Vještačenjem računala zaplijenjenog u prostorijama Dinama, utvrđeno je “da je sporazum o načinu isplate dijela transfera zaključen između Dinama i Modrića, a datiran 29. 4. 2008. ustvari zaključen i potpisan iza 24. veljače 2009., a ne tri dana od zaključenja ugovora o transferu Luke Modrića u Tottenham, a kako to u svojoj obrani tvrdi Zdravko Mamić. Sve naprijed navedeno upućuje na nedvojbeni zaključak da Luka Modrić u trenutku odlaska iz Dinama nije imao zaključen aneks ugovora o podjeli transfernog obeštećenja s klubom te stoga nije imao pravo na podjelu transfera.” U Lovrenovom slučaju sud tvrdi da “igrač nije imao zaključen aneks kojim se regulira podjela obeštećenja između njega i kluba te da je do zaključenja istoga ustvari došlo za vrijeme trajanja poreznog nadzora u Dinamu, a sve s ciljem da se Zoranu Mamiću na teret Dinama osiguraju novčana sredstva iz kojih će vratiti dobivene pozajmice čime bi Dinamo ujedno izbjegao plaćanje poreza na drugi dohodak.” Podsjetimo, Lovrenu je novac isplaćen u ožujku 2010., a on je potom kompletan iznos prebacio na račun Zorana Mamića, kazavši poslije da mu je taj novac posudio kao prijatelju i da mu je u međuvremenu svih 25 milijuna kuna vraćeno. No, sud je utvrdio da je Dinamo tih 25 milijuna kuna Lovrenu uplatio novcem iz netom prije podignutog kredita od 4,4 milijuna eura, a ne iz obeštećenja od 8 milijuna eura, koje je na njihov račun u dva navrata isplatio Lyon. Mlađi Mamić je, inače, od tog novca vratio pozajmicu Dinamu, pa iz ovakvog obrazloženja presude proizlazi da je Zoran tu posudbu vratio opet s Dinamovim novcem iz kredita. Sud ističe i činjenicu da je Lovren na odlasku iz Dinama potpisao sporazum prema kojem nema nikakvih potraživanja od kluba. Sud je valjanim ocijenio i dokaz USKOK-a u prilog tezi o antedatiranju da je aneks iz 2007. potpisan na memorandumu Dinama iz 2009., što su potkrijepili činjenicom da sljedeća dva aneksa između Dinama i Lovrena iz listopada 2009. i siječnja 2010. nisu sastavljena na istom memorandumu.

Kategorije: Hrvaška

POLICIJA OTKRILA REZULTATE AKCIJE KOJA JE IZNERVIRALA VOZAČE Utvrdili desetke kaznenih djela i prekršaja: 'Nije istina da smo zatvorili autocestu...'

Čet, 08/11/2018 - 20:16

U policijskoj preventivno-represivnoj akciji na autocesti A1 kod odmorišta Draganić otkriveno je više desetaka kaznenih djela i prekršaja, između ostalog u nedozvoljenom boravku u Hrvatskoj zatečeno je devet turskih državljana, u dva zasebna slučaja otktiveno je preko kilogram amfetamina te dvadesetak grama marihuane, utvrđen je 41 prekršaj sigurnosti u prometu, četiri porezna i carinska prekršaja, dva veterinarska i jedno kršenje odredbi o gospodarenju otpadom, otkrila je u četvrtak karlovačka policija.

Ujedno je na izvanredni tehnički pregled bilo upućeno 16 vozila od kojih 14 nije zadovoljilo tehničku ispravnost, a dva su bila i isključena iz prometa.

Voditelj Službe policije Jure Pavlinić rekao je da se akcija provodila od 10 do 15 sati u cilju podizanja opće razine sigurnosti i prevencije činjenja kažnjivih djela te pronalaženja osoba, roba i predmeta koji se dovode u vezu s počinjenjem kažnjivih djela.

Odgovarajući na novinarska pitanja o nervozi vozača zatečenih u akciji, Pavlinić je rekao da autocesta nije bila ni u jednom trenutku zatvorena za promet, kao što se to moglo čitati po portalima, već je zbog akcije promet bio preusmjeravan s autoceste na odmorište Draganić, gdje su djelatnici ministarstava financija, poljoprivrede, zaštite okoliša i unutarnjih poslova obavili svoj posao.

"Time smo obavili selekciju i propuštali jedna vozila i zadržavali ona druga, za koja smo procijenili da je potrebno obaviti razne aktivnosti, što je usporilo promet i stvorilo kolonu dugačku od kilometar do dva, ali smo u svakom trenutku vodili računa o protočnosti prometa", rekao je Pavlinić.

U vezi otkrivenog kaznenog djela zloporabe droga riječ je o do sada najvećoj pronađenoj količini amfetamina na ovom području. "Tu je riječ o bijeloj vlažnoj praškastoj materiji kojoj se u daljnjoj proizvodnji droga dodaje kreatin i druge supstance što povećava količinu za tržište droga za oko pet puta, a što je za ovu Policijsku upravu najveća otkrivena količina čistog amfetamina", rekao je Pavlinić i ustvrdio da će se za tu proizvodnju droge teretiti dvojica jučer uhićenih osumnjičenika.

Kategorije: Hrvaška

VUČIĆ PRVI PUT JAVNO IZGOVORIO ČINJENICU KOJU SE DOSAD TRUDIO IZBJEGAVATI 'A koji to suverenitet Srbija ima na Kosovu pa da bi ga trebala čuvati?'

Čet, 08/11/2018 - 19:25

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić u četvrtak je neizravno priznao da Srbija nema suverenitet na Kosovu i rekao kako ga pogađa „loše miješanje“ Srpske pravoslavne crkve (SPC) u politiku, zapitavši koji to suverenitet Srbija treba čuvati na Kosovu, kako je u svom priopćenju u srijedu od srbijanskog državnog vrha zatražila SPC.

"Kažete da čuvamo puni suverenitet, a moje pitanje za vas je: Koji suverenitet?", upitao je Vučić u izjavi novinarima u Helsinkiju, gdje je nazočio summitu Europske pučke stranke (EPP) čiji je pridruženi član i Vučićeva Srpska napredna stranka.

Vučić je konstatirao da su „teritorij, narod i vojska i policija“, temeljni elementi suvereniteta jedne države, a potom upitao "što od toga Srbija ima na Kosovu".

"Što nam je ostalo od 1999. i od 2009. i gdje su nam vojska, narod i koji teritorij kontroliramo? Kako da to čuvamo“, upitao je Vučić, naglašavajući kako su za njega ljudi najvažniji.

Vučić je, navodeći kako puni suverenitet znači da Srbija uvodi vojsku i policiju na Kosovo, ocijenio da je to neodgovorno.

„To je značenje tih riječi. Plašim se da je to neodgovorno. Neću se kockati, a da čuvam naš narod - naravno da hoću. Ali, time što ćete se truditi da ne želite bilo kakav kompromis - plašim se da nećemo imati oko čega praviti kompromise, jer nas je neodgovorna politika dovela u ovu situaciju", rekao je Vučić za TV Pink iz Helsinkija.

Poslije izvanrednog zasjedanja Sveti arhijerejski sabor Srpske pravoslavne crkve priopćio je u srijedu navečer kako se puni suverenitet i integritet Srbije na Kosovu „ne smije dovesti u pitanje ni po koju cijenu“, a državne dužnosnike Srbije pozvao da „umjesto na traženju što bržeg sporazuma s Prištinom, više pažnje posvete izgradnji jedne državne i nacionalne platforme" u čijoj bi pripremi sudjelovale sve relevantne institucije društva.

Predsjednici Srbije Aleksandar Vučić i Kosova Hashim Thaci sastat će se u četvrtak navečer u Bruxellesu i pod okriljem EU i uz posredovanje šefice eurodiplomacije Federice Mogherini pokušati usuglasiti daljnje korake u dijalogu Beograda i Prištine u normalizaciji odnosa.

Večerašnjem trojnom susretu prethodit će odvojeni razgovori Mogherini s Vučićem i Thacijem, a sastanak u Bruxellesu, uz nedavnu najavu Kosova da će formirati vlastitu vojsku, opterećuje i jednostrana odluka prištinskih vlasti da uvedu carinske pristojbe od 10 posto na robu uvezenu iz Srbije i BiH, što je protivno sporazumu CEFTA.

Toj odluci se protivi i EU, tražeći od Prištine da opozove svoju carinsku mjeru.

Kategorije: Hrvaška

GOTOVO 25 GODINA NAKON MASAKRA UHIĆENI ZA JEDAN OD NAJSTRAŠNIJIH ZLOČINA NAD HRVATIMA Pripadnici Armije BiH dio žrtava su raskomadali

Čet, 08/11/2018 - 19:08

Pripadnici državne policijske agencije (SIPA) uhitili su u četvrtak osmoricu Bošnjaka, bivših pripadnika Armije BiH, optuženih za ratni zločin u Križančevu Selu.

Prema priopćenju Državnog odvjetništva BiH osumnjičeni, a među njima su i bivši zapovjednici te pripadnici Armije BiH, uhićeni su na više lokacija u BiH zbog sumnji da su počinili jedan od najtežih ratnih zločina nad Hrvatima u ratu 90-ih.

Po nalogu tužitelja iz Posebnog odjela za ratne zločine Državnog odvjetništva uhićeni su Ibrahim Purić, Ibrahim Tarahija, Nijaz Sivro, Rušit Nurković, Almir Sarajlić, Šaćir Omanović, Kasim Kavazović i Sadik Omanović.

Osumnjičeni su za vrijeme hrvatskog-bošnjačkog rata kao zapovjednici i pripadnici Armije BiH s područja Središnje Bosne i Viteza, postupali protivno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti ratnih zarobljenika i civilnih osoba za vrijeme rata, navodi državno odvjetništvo.

Osumnjičeni su da su počinili ratni zločin nad žrtvama hrvatske nacionalnosti počinjen na lokalitetu Križančeva Sela, Šafradina i Dubravice, gdje je 22. prosinca 1993. ubijeno najmanje 12 zarobljenih pripadnika HVO-a koji su se prethodno predali, kao i za brutalnu smrt i komadanje dvije civilne osobe, žene hrvatske nacionalnosti, zatim za pljačkanje i uništavanje imovine.

Tijela ubijenih razmijenjena su 40 dana nakon zločina, a na posmrtnim ostacima uočeni su tragovi zlostavljanja i odsijecanja dijelova tijela, stoji u priopćenju Državnog odvjetništva BiH.

Nakon ispitivanja osumnjičenih nadležni tužitelj donijet će odluku o zadržavanju osumnjičenih u pritvoru.

Današnje uhićenje smatra se početkom procesuiranja jednog od najstrašnijih ratnih zločina počinjenih prije 25 godina. Pokolj u Križančevu Selu dogodio se 22. i 23. prosinca 1993. u središnjoj Bosni u sklopu velike vojne operacije bošnjačke Armije BiH protiv Hrvatskog vijeća obrane. Tada su u borbama ubijena 44 vojnika, a prema podacima hrvatske strane veliki broj njih likvidiran je nakon zarobljavanja. Još njih 30 odvedeno je nakon zarobljavanja te naknadno likvidirano. Tijela tih ljudi također su bila teško unakažena. Zločin u Križančevu Selu nije procesuiran ni pred Haškim tribunalom.

Po podacima hrvatske strane, u Križančevu Selu je ubijeno više od 70 hrvatskih civila i vojnika.

Kategorije: Hrvaška

EUROPSKI PUČANI ŽELE MANFREDA WEBERA ZA PREDSJEDNIKA EUROPSKE KOMISIJE Člana bavarskog CSU-a premijer Plenković naziva velikim prijateljem HDZ-a

Čet, 08/11/2018 - 18:50

Europska pučka stranka (EPP) izabrala je u četvrtak na kongresu u Helsinkiju Nijemca Manfreda Webera, člana bavarske Kršćansko-socijalne unije (CSU), kojeg hrvatski premijer Andrej Plenković naziva velikim prijateljem HDZ-a, za svog 'spitzenkandidata',

Europska pučka stranka, koja okuplja demokršćanske i narodnjačke stranke, birala je svog vodećeg kandidata za predsjednika Europske komisije, i Weber sada ima velike izglede to i postati.

Weber je dobio 492 glasa, dok je njegov protukandidat Finac Alexander Stubb dobio 127 glasova. Glasao je 621 izaslanik, s dva nevažeća listića.

Weber je bio izraziti favorit i većine stranaka koje djeluju unutar EPP-a, uključujući i Hrvatsku demokratsku zajednicu (HDZ).

"Stojim pred vama ne samo kao kandidat. Stojim kako bih zatražio mandat. Mandat za promjenu Europe, ako bismo zajedno otvorili sljedeće poglavlje naše europskog sna", rekao je Weber u svom obraćanju izaslanicima kongresa EPP-a, neposredno prije tajnog glasovanja.

Rekao je da želi Europu koja će vratiti građanima osjećaj da se "osjećaju kao kod kuće", Europu koja štiti, koja se bori protiv terorizma i koja ne ostavlja prostora za nacionalni egoizam kada je riječ o sigurnosti.

Istaknuo je da EU mora zaustaviti ilegalne migracije i osigurati svoje vanjske granice. Zauzeo se za europski 'master plan' za borbu protiv raka, bolesti zbog koje je izgubio brata.

Premijer Plenković, predsjednik HDZ-a, istaknuo je da je Weber dobio 80-postotnu potporu kongresa EPP-a.

"Posebno mi je drago da je ovo povjerenje dobio Manfred Weber, koji je odličan prijatelj HDZ-a, koji je bio na našem Općem saboru prije nekoliko mjeseci, došao u našu kampanju 2016., bio je s nama u Osijeku. Mislim da je sada u zreloj, a istodobno mladoj životnoj dobi, ima samo 46 godina i mislim da će u narednim mjesecima svojim aktivnostima pomoći svim strankama EPP-a na nacionalnoj razini", rekao je Plenković.

Manfred Weber rođen je 1972. godine u Landshutu u Bavarskoj. Weber nikada nije obnašao dužnost u izvršnoj vlasti na bilo kojoj razini.

Od 2002. do 2004. bio je zastupnik u bavarskom parlamentu, kao najmlađi zastupnik izabran u to tijelo. Od 2004. zastupnik je u Europskom parlamentu, a od 2014. šef je zastupničkog kluba EPP-a i najmlađi čelnik neke političke skupine u Europskom parlamentu.

Poznat je kao umjereni političar, spretan u postizanju političkih dogovora i traženju kompromisa.

Kategorije: Hrvaška

'NIKAD NISMO RADILI S LJEPŠIM MODELIMA' Robert (10) boluje od Dravet sindroma, ali s lica ne skida osmijeh: 'Pa ipak snimamo sa zvijezdama vaterpola'

Čet, 08/11/2018 - 18:48

Robert Dejanović (10) ne smije se baviti sportom niti se previše zanijeti u igri. Svako zagrijavanje njegova tijela povećava šansu za GM (grand mal) epileptičnim napadajem koji život dovodi u opasnost, zbog čega većinu vremena mora provoditi mirujući, u krevetu. Dnevno može imati od 70 do 300 epileptičnih napadaja.

gg1.jpg 

Robert boluje od Dravet sindroma, rijetke bolesti koja se pojavljuje u ranoj dobi radi mutacije SCN1A gena. Bolest potencira epileptične napadaje pa oni postaju svakodnevica.

Njegov organizam posebno treba čuvati od virusa jer svaka, pa čak i mala infekcija, dodatno pogoršava njegovo stanje. Zbog toga ga se mora maksimalno štititi i spriječiti bilo kakvu potencijalnu zarazu.

gg2.jpg 

Pun života

Unatoč tome što je primoran većinu vremena provesti u toplini svojeg doma, Robert je veselo dijete, puno života i želje za istraživanjem, priča nam njegova majka Ivana. Iako se on ne smije baviti sportom, vedri duh, uživanje u druženju i optimistična energija spojili su ga s igračima vaterpolo kluba HAVK Mladost, s kojom je ovih dana uz još 12 djece i jednim umiljatim psom odradio zabavni i opušteni photoshooting, iz kojeg je nastao kalendar za 2019. godinu.

h4.jpg 

Hrvatska vaterpolo reprezentacija svake godine snima kalendar za nadolazeću, a istu su tradiciju sada počeli i igrači Mladosti. Sportaše smo na takvim izdanjima većinom navikli vidjeti u elegantnim odijelima, ali i bez majica, u luksuznim hotelima ili institucijama poput Hrvatskog narodnog kazališta. No ovi su se odlučili na drugačiji koncept. Odjenuli su se ležerno, u traperice i bijele majice, odabrali jednostavnu bijelu pozadinu u studiju, a kao “začin” svojem kalendaru za poziranje su pozvali asistenciju s najljepšim osmijesima - djecu za koje brine zaklada “Hrvatska za djecu”.

gg3.jpg 

Teške sudbine

Kalendar će službeno predstaviti 19. prosinca, na utakmici, skupa s djecom. Neki od njih imaju leukemiju, neki cerebralnu paralizu, neki su se rodili ranije, neki samo koriste programe udruga o kojima brine “Hrvatska za djecu”, a neki se bore s rijetkim bolestima, poput Roberta s Dravet sindromom.

- U interesu mi je da se o ovoj rijetkoj bolesti što više govori i mislim da je zato ovaj kalendar bio odlična prilika. Uz to, djeca su se jako zabavila na snimanju. Obiteljima koje imaju djecu s Dravet sindromom nije lako. Često su u izolaciji radi specifičnih problema koje nosi ova bolest.

h3.jpg 

Vidljivost im je mala - priča nam majka Ivana pa detaljnije nastavlja o tome kako izgleda život s ovim genetskim poremećajem. - Djeca su tijekom cijelog svojeg života ugrožena. Imaju svakodnevne napadaje, a ne smije se dozvoliti da im se temperatura poveća, zbog čega su vezani uz krevet. Kada je riječ o posljedicama bolesti, imaju problema s motorikom, što zbog lijekova, tako i zbog nemogućnosti prevelikog kretanja - priča Ivana, koja najveću podršku dobiva iz udruge Dravet sindrom Hrvatska, osnovane 2015. u Splitu.

gg4.jpg 

Njezino dijete, nastavlja, treba svakodnevnu kućnu njegu do kraja života, a redovito mora posjećivati i neuropedijatra, koji prati njegov razvoj, zatim ortopeda, jer je većinom slučaj da djeca s Dravet sindromom idu na čak nekoliko operacija nogu te fizijatra, koji mora pratiti tjelesne funkcije mišića.

Preporučuje se i da fizioterapeut redovito posjećuje dijete u njegovu domu i izvodi s njim vježbe da ne bi došlo do distrofije mišića. Trud i pažnja koji se daju djetetu ogromni su, a ne mogu biti garancija da će sve biti u redu jer je smrtonosni epileptični napad uvijek moguć. Smrtnost kod ove djece, kaže nam majka, velika je, pogotovo u najranijoj dobi. Njezin je Robert, srećom, dobro i izrastao je u sretnog dječaka. - Živimo za dobre dane, a to su dani bez napada i bez infekcija. To su naši dani sreće.

h1.jpg 

Oni nas drže i daju temelj da vjerujemo da je naš Robert jači od bilo koje dijagnoze - ističe mama Ivana, koja sinu pomaže i u obrazovanju. S njim uči doma, a redovito odlaze i defektologu i logopedu, tako da je Robert vrlo napredan. - Mi napravimo tri koraka naprijed pa nas bolest vrati dva koraka unatrag. Borba s učenjem, napadima (pogotovo noćnim) i motorikom ponekad djeluje poput začaranog kruga, ali smo odlučni, optimistični i ne odustajemo - kaže.

gg5.jpg 

Osim djece iz “Hrvatske za djecu”, fotografiranjem su bili oduševljeni i vaterpolisti Mladosti. Spontano su se s klincima zabavljali s raznim rekvizitima, odijevali su se u mornare ili glumili kuhare. Na neke fotke uključilo ih se više, a u jedan su mjesec spontano ubacili i psa koji se našao na setu. Fotografirao ih je Filip Popović, stilistica je bila Ivana Karapandža, a svi su uživali dok su ih uređivali vizažistica Mirta Pejić i frizer Ivica Palinić.

h2.jpg 

Poštujemo ih

- Zadaća nas vrhunskih sportaša je promicati uzajamno poštovanje i pomaganje - kaže nam kapetan Mladosti Ivan Marcelić. On je, kao pravi kapetan, prvi na redu i pojavljuje se kao siječanjsko lice, skupa sa šestogodišnjim Gabrijelom, o kojem je tijekom snimanja doznao da jako voli traktore i bagere, ali i slušanje pjesmica. - Ovim kalendarom šaljemo poruku o zajedništvu, o poticanju djece i mladih na uspjeh, na poštovanje raznolikosti i na međusobnu empatiju.

gg6.jpg 

Ovo snimanje svima nama jedno je veliko i vrijedno iskustvo. Uz ovu djecu i mlade ljude u nekoliko sati imali smo priliku naučiti dosta toga. Njihova pozitivna energija i osmijeh nama su dodatni motiv i poticaj za ostvarenje naših osobnih ciljeva i sportskih rezultata. Ovo je jedna lijepa priča kroz cijelu iduću godinu, pozitivne poruke koje će svaki mjesec nositi bit će nam svima jedan dodatni motiv i poticaj da živimo sretnije - zaključio je Marcelić.

Kategorije: Hrvaška

Na Vladi prijedlog proračuna za 2019., tehnički rebalans i konačni prijedlozi poreznih zakona

Čet, 08/11/2018 - 18:46

Vlada bi sa sjednice u petak Saboru trebala uputiti prijedlog proračuna za 2019. godinu kao i prijedlog tehničkog rebalansa za ovu godinu, a pred ministrima će se prema najavama naći i konačni prijedlozi izmjena devet poreznih zakona.

Ministar financija Zdravko Marić najavio je u srijedu da će se na sjednici Vlade krajem tjedna naći prijedlog proračuna za 2019., s projekcijama za 2020. i 2021.

Projekcija proračuna za iduću godinu temeljena je na stopi rasta BDP-a od 2,9 posto.

"Što se samih projekcija za iduću godinu tiče, proračun je baziran na stopi rasta od 2,9 posto. Mislim da smo na tragu velike većine analitičara, bilo domaćih, bilo inozemnih, uzevši u obzir sve elemente s kojima u ovom trenutku raspolažemo, po pitanju objavljenih makroekonomskih podataka, a isto tako i nekih naših očekivanja", kazao je Marić novinarima na marginama 26. tradicionalnog savjetovanja ekonomista u Opatiji.

Inače, u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje od 2019. do 2021. godine, koje je donijela početkom kolovoza, Vlada je projicirala rast BDP-a u 2019. na 2,7 posto, nakon ovogodišnjih planiranih 2,8 posto.

Očekuje se da će se prijedlog proračuna za iduću godinu kretati u okviru projekcija iz smjernica, a u tom su dokumenti prihodi proračuna u 2019. godini planirani na razini 134,2 milijarde kuna, a rashodi na oko 139 milijardi kuna.

Proračun opće države, nakon lanjskog suficita od 0,8 posto i ovogodišnjeg projiciranog deficita od 0,5 posto BDP-a, iduće godine trebao bi biti u deficitu od 0,4 posto. Zahvaljujući nastavku fiskalne konsolidacije, udjel javnog duga u BDP-u trebao bi u 2019. pasti na 71,5 posto, s ove godine projiciranih 74,5 posto, predviđaju smjernice.

Ministar Marić najavio je da će na Vladi, uz prijedlog proračuna za iduću godinu, ići i tehnički rebalans proračuna za ovu godinu. Objasnio je to nešto boljim prikupljanjem prihoda i preraspodjelama na rashodovnoj strani, pri čemu je upozorio i na efekt državnih jamstava Uljaniku.

"Što se tiče ovogodišnjeg proračuna javnih financija, imat ćemo i veliki efekt protestiranih jamstava po pitanju Uljanika", rekao je Marić u srijedu.

Protestirana jamstva za Uljanik grupu, po njegovim riječima, do kraja godine mogu generirati trošak za državu i do 3,5 milijardi kuna.

"Da nema situacije sa Uljanikom, već sad bih vam bez ustručavanja rekao da ćemo ponovno imati višak u proračunu za 2018. godinu. S obzirom na Uljanik to ne mogu reći - moramo čekati kraj godine, ali mogu sa sigurnošću reći da će se, unatoč situaciji s Uljanikom i činjenici da ćemo morati za ovu godinu proknjižiti u statistiku javnog duga više od 3 milijarde kuna, javni dug kao postotak u BDP-u nastaviti smanjivati", poručio je Marić.

Marić je najavio da će se u petak na sjednici Vlade naći i paket izmjena poreznih zakona, koji su prošli prvo čitanje u Saboru, a sada su spremni za drugo.

Krajem rujna u Saboru je u prvom čitanju raspravljen Vladin prijedlog porezne reforme, odnosno paket izmjena i dopuna devet zakona kojima se reguliraju porezi.

U tom paketu su izmjene zakona o PDV-u kojima se od početka iduće godine planira sniženom stopom od 13 posto oporezivati i svježe meso, ribu, voće i povrće i dječje pelene. Tu su i izmjene zakona o porezu na dohodak kojima bi se proširila porezna osnovica za primjenu porezne stope od 24 posto, i to sa 17.500 kuna na 30.000 kuna mjesečne plaće, pa bi se stopom od 36 posto oporezivale mjesečne plaće iznad 30.000 kuna.

Paket poreznih zakona uključuje i izmjene zakona o porezu na promet nekretninama, čime bi stopa tog poreza od početka iduće godine bila snižena sa 4 na 3 posto, kao i izmjene zakona o porez na dobit, trošarinama i fiskalizaciji, Općeg poreznog zakona, itd.

To je treći krug poreznog i administrativnog rasterećenja u okviru porezne reforme koja je započela s primjenom početkom 2017. godine. U trećem krugu se od početka iduće godine planira rasteretiti građane i poduzetnike za 2,7 milijardi kuna.

Kategorije: Hrvaška

MAMA MIA Otok Vis uvršten u izbor najljepše europske filmske lokacije

Čet, 08/11/2018 - 18:17

ZAGREB - Otok Vis, gdje je snimljen veliki filmski hit "Mamma Mia Here We Go Again!", uvršten je među kandidate za ovogodišnju European Film Location Award - izbor za najbolju europsku filmsku lokaciju.

 

Nagrada kojom se ističe raznolikost i ljepota europskih krajolika ove se godine dodjeljuje drugi put, u organizaciji European Film Commissions Networka (EUFCN), koji ima 90 članica iz 30 zemalja što promiču europske lokacije i filmsku industriju, a među kojima je i Hrvatski audiovizualni centar.

 

Nagrada se prvi put održala prošle godine, u povodu obilježavanja 10. obljetnice djelovanja te mreže, a osvojio ju je grad Görlitz, kao lokacija filma "The Grand Budapest Hotel" Wesa Andresona. Dodjela se provodi u suradnji sa Cineuropom, na čijoj je web stranici glasanje otvoreno do 30. studenoga.

 

"Uspjeh prvog izbora za European Film Location Award potaknuo nas je da nagradu pretvorimo u godišnje izdanje, a ove godine u izboru imamo 12 predivnih lokacija koje su sve redom odigrale važne uloge u filmovima i TV serijama snimanima tijekom 2017.", izjavio je predsjednik EUFCN-a Truls Kontny, izrazivši uvjerenje da nagrada dodatno pridonosi prepoznatljivosti Europe diljem svijeta.

 

Kako se navodi na stranicama Cineurope, Vis je jedan od najljepših jadranskih otoka koji je od pedesetih do kraja osamdesetih godina prošlog stoljeća kao vojna baza bio zatvoren za inozemne posjetitelje, zahvaljujući čemu je sačuvao svoju autentičnost. Dodaje se da Vis ima ključnu ulogu u drugom dijelu filma "Mamma Mia" inspiriranog glazbom švedske grupe Abba, u kojemu glumi izmišljeni otok Kalokairi i predstavlja se kao rajski otok.

 

Uz otok Vis, kandidati za nagradu su španjolska pustinja Tabernas, gdje se snimao film "The Sisters Brothers", Stari grad u austrijskom Innsbrucku ("Tiger Zinda Hai"), Frankfurt - financijsko središte ("Bad Banks"), grčki otok Krf ("The Durrells"), talijansko Jezero Carezza ("The girl in the Fog") i malteška tvrđava St. Elmo - Nacionalni muzej rata u Valletti ("Ubojstvo u Orient Expressu").

 

U konkurencijij su još  talijanska dolina Calanchi, mjesto Bagnoregio u pokrajini  Viterbo ("Happy as Lazzaro"), briselski Hotel Metropole (za film "The Happy Prince"), u kojemu je u proteklih deset godina snimljeno više od 20 filmova , potom Nacionalni park Teide, zaštitni znak Tenerifa ("Yucatan"), bečki trg Michaelerplatz ("Crveni vrabac") i norveška stijena Preikestolen, impresivna turistička atrakcija gdje je sniman film "Nemoguća misija: Raspad sistema".

Kategorije: Hrvaška

SPASI MILANA, OSUDI DALIJU Branitelji su napali Daliju Orešković zato što je navodno rekla da su oni 'metastaza'. Problem je što ona to nije izjavila

Čet, 08/11/2018 - 18:07

Spasi druga, osudi pojavu. Taj je slogan navodno bio jedan od poznatih recepata nekadašnje komunističke nomenklature pri sučeljavanju s javnim otkrićima difamirajućih činjenica o svojim članovima. Model je funkcionirao kroz jednostavnu disperziju osobne odgovornosti u osudama uopćenih fenomena, trendova ili društvenih skupina.

Ako bi se, primjerice, dogodilo da je neki visokopozicionirani pripadnik Partije uhvaćen u nepriličnom druženju s osobama neprihvatljivog javnog imidža - “reakcionarnim elementima” - šteta bi se sanirala bučnim javnim istupom neke od pararežimskih institucija u kojem bi se uputile oštre poruke o “ideološkim skretanjima” i potrebi vraćanja na “utabane puteve narodnooslobodilačke borbe i samoupravnog socijalizma”.

Kako stare navike umiru teško, a težnje društvu utabanih ideoloških staza ne jenjavaju, sličnoj je metodi “damage controla” pristupila i vrhuška domaćih braniteljskih udruga nakon što je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić uz najviše počasti u Zagrebu ugostio stanovitog Palmu, prijatelja notornog srpskog ratnog zločinca Željka Ražnatovića Arkana. Pa su nakon nekoliko dana gromoglasne šutnje Zbor udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi i Udruga Specijalne policije iz Domovinskog rata jučer izdali zajedničko priopćenje u kojem su iskritizirani Milan Bandić i... Dalija Orešković.

Bandiću je poručeno da je “pokazao svoje pravo lice” i da mu “igra neće proći”, dok je, pak, bivša čelnica Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa proglašena za “novog Ratapoila, simbol političke gluposti, bezobrazluka, megalomanije, hohštaplerstva i kočoperenja u ime ispraznih programa, samopromocije i grabljenja pozicija”, uz šlagvort o političarima “koji se preko leševa žele domoći fotelja”.

Dakako, shvatljivo je da susret nekog hrvatskog dužnosnika sa srpskim negatorom agresija i ratnih zločina u Domovinskom ratu može izazvati tako oštre kvalifikacije, no u cijeloj priči postoji problem. Dalija Orešković se, naime, nije susrela s Palmom. I potpisnici otvorenog pisma to znaju, no njezin magnum crimen vide u navodnoj izjavi u intervjuu srpskim Novostima gdje je hrvatske branitelje nazvala “metastazom”. A shvatljivo je da jedna takva izjava nekog hrvatskog aktera javnog života izazove oštre reakcije branitelja, no i tu, opet, postoji problem.

Dalija Orešković, naime, nije izjavila da su branitelji metastaze. U spornom intervjuu novinar je pita: “Taj period, kako kažete, stvaranja države, prepun je mitova, a njihovo propitivanje često potpuno diskvalificira iz razgovora. Koje je vaše mišljenje o mitskom statusu Franje Tuđmana i veteranima rata kojih je iz dana u dan sve više?”. Dalija Orešković odgovara: “To su sve metastaze nekog karcinoma koji je počeo davnih dana. Samostalna i neovisna država je i moja svetinja, zato i progovaram o tabuima koje se ne smije doticati. Uvijek ima onih koji profitiraju na pasivnosti građana, ali danas su takvi uzeli previše maha.

Čini mi se da je vrijeme za neku novu obranu, neki novi pokret otpora. Kada smo gradili institucije, očito smo u njih ugradili slabosti koje nas danas dovode do potpunog kraha. Svjedoci tog vremena govore da je HDZ već tada kadrovirao u pravosuđu na način da se suci nisu imenovali prema kriterijima stručnosti i neovisnosti, nego su se sudovi punili onim osobama u čiji je genetski kod upisano to da sude po ključu koji definira ona stranka koja tim kadrovima osigurava položaj unutar sudbene vlasti.

Nepojmljivo je vidjeti da ratno profiterstvo kažnjavamo s dvije i pol godine zatvora”. Svakome tko taj citat pročita jasno je da se tvrdnja o metastazama čak i u najekstenzivnijem mogućem tumačenju ne odnosi na hrvatske branitelje, nego na nepropitivanje mitova iz faze stvaranja države, nekažnjavanje ratnog profiterstva te trend da broj branitelja iz godine u godinu raste. Netko bi se mogao zapitati zašto su oni koji su se borili za rušenje komunističkog jednoumlja protiv toga da se propituju nacionalni mitovi, što je njima koji su krvarili za slobodu države sporno u pozivu da se jače kažnjavaju oni koji su za to vrijeme profitirali i zbog čega nije baš u njihovu interesu da se razdvoje pravi od lažnih branitelja? Taj netko bi, dakako, bio naivan.

Jer - danas kao i nekoć - smisao društvenog sustava u kojem živimo nije u tome da se unapređuje, mijenja, transformira i napreduje, nego da očuva status quo i pozicije elita koje njime upravljaju. Milan Bandić (i javni novac kojim raspolaže) njegov je integralni dio, pa ih i u trenutku posrtanja valja sačuvati. Dalija Orešković i svi ostali koji pozivaju na njegovu transformaciju opasna su pojava koju u začetku treba zaustaviti. Slogan je tako revidiran: Spasi druga, stvori državu, uništi društvo, osudi pojavu...

Kategorije: Hrvaška

PIŠE ALEKSANDAR DRAGAŠ Vrckaste i zarazne melodije Rezervi, potencijalno prvoligaškog benda

Čet, 08/11/2018 - 18:01

Rezerve stižu iz Makarske, pobjednici su Rockoffa i finalisti Demofesta u Banjaluci, a debi album "Ravno u zamku" promovirat će i koncertom u Tvornici kulture, 15. studenoga, jednim iz niza tamošnjih ovojesenskih nastupa okupljenih pod naslovom "Reflektor".

Vrckaste i poletne, novovalno jednostavne, a jako efektne pjesme ukazuju da su Rezerve dosta baštinili od Đavola, Psihomoda i ranih Pipsa, Ramonesa i Dickiesa, Devoa i Rezillosa, XTC i Buzzcocksa, Undertonesa i Boomtown Ratsa, Kaiser Chiefsa i Libertinesa. Ipak, instantno su prepoznatljivi i dopadljivi, a zbog sraza zabavnosti i pozitivnosti, katapultiranog kroz sraz praskavih gitara, vriskavog sintisajzera, žustrog ritma, obješenjačkog vokala, ljubavne lirike i blistavih melodija nemoguće ih je ne zavoljeti.

REZERVE - Oduzimaš dah 

Da ima pravde, Rezerve bi već ove jeseni postali jedan od naših najpopularnijih bendova jer većina pjesama s "Ravno u zamku" potencijalni su hitovi, no to je posao radio-postaja, TV emisija kakvih nemamo i koncertnih promotera.

Kategorije: Hrvaška

SLAVNA ŠPANJOLSKA KAZALIŠNA SKUPINA NASTUPA U ZAGREBU Oni pretvaraju pozornicu u igralište puno opasnosti, zabave, komedije i fantazije

Čet, 08/11/2018 - 18:00

U Lisinski 7. i 8. prosinca dolazi skupina La Fura dels Baus, za koju se još od njihova osnutka govori da pomiču granice teatra te da pretvaraju pozornicu u igralište puno zabave, komedije, opasnosti i fantazija.

Njihov pristup novom osmišljavanju kazališnog prostora i publike smatra se pionirskim, a tijekom vremena zadržali su znatiželju kada je riječ o istraživanju novih umjetničkih trendova, jedinstvenom stilu, ali i estetici. U Lisinskom gostuju s predstavom “Free Bach 212”, predstavom u kojoj su pjesmu i ples pomiješali s dvorskim strukturama, čime su otvorili prostor zavođenju, putenosti i hedonizmu.

- Za razliku od mnogih drugih predstava naše kompanije, koje su više kazalište, ova je zapravo glazbeni performans baziran na Bachovoj glazbi, koji osim toga uključuje i elektroničku glazbu, flamenco pjevanje i španjolski ples, a sve je povezano u originalnu videokreaciju. Jako smo sretni jer su rezultati te neobične kombinacije oduševili publiku. Osim toga, volimo misliti, i rekao bih da se usudimo misliti, da bi se i samom Bachu svidjelo ovo što smo napravili - kažu direktor Miki Espuma, co-director David Cid i producentica Marta Coll, koji čine menadžment grupe.

x1.jpg 

Drugo gostovanje

La Furi ovo nije prvi put da gostuju u Zagrebu. U grupi kažu kako su 80-ih godina prošlog stoljeća nastupili pred našom publikom s jednom vrlo energičnom predstavom, koja je bila pomalo divlja za to vrijeme. Publika je, kažu, odlično reagirala i dobro su prihvatili njihov nastup.

- Dosta je vremena prošlo od tada, mi smo se razvili i narasli, no zadržali smo sam bit onoga što je grupa oduvijek bila. Ovaj put u Zagreb dolazimo s predstavom koja je manje divlja, a više intimna i intelektualna, ako to možemo tako nazvati. No, ona je istodobno i dalje veoma smiona - kažu u menadžmentu.

Kažu kako ih mnogi pitaju koja je tajna njihova uspjeha, a oni vjeruju da ona leži u činjenici da neprestano rade. Surađuju s drugima, razvijaju se, sve strahove koje imaju kao pojedinci, ali i grupa, uključili su u svoj rad, baš kao i nove ideje, elemente, načine rada... La Fura ima čak pet umjetničkih direktora, a iduće će godine, ponosno nam kažu, proslaviti 40 godina otkako su počeli nastupati. Sve te godine, dodaju, vjeruju u slobodu stvaranja i poštuju umjetnost u svim njenim oblicima.

Što publika najviše voli, pitamo ih očekujući da će reći kako je mnogo takvih predstava, da se ukusi publike mijenjaju s vremenom, da to ovisi od zemlje do zemlje... No, iznenađuju nas odmah odgovorivši: riječ je o projektu Mickyja Espume pod nazivom “Freebach”.

- Riječ je o glazbenom performansu koji uključuje različite stilove i discipline. Svi oni se još uvijek mijenjaju i evoluiraju i to će tako, vjerujemo, biti uvijek - kažu Espuma, Cid i Coll.

x2.jpg 

Energija na sceni

S obzirom na to da postoje i nastupaju već niz godina, i imaju nastupe diljem svijeta, pred zaista različitom publikom, zanimalo nas je zamara li to. Iskreno priznaju, ponekad im postane zamorno i ima trenutaka kada u sebi ne mogu pronaći onu strast kojom inače pristupaju umjetnosti. No, ti trenuci kratko traju i publika ih nikad ne vidi.

- Zapravo volimo nastupati i gostovati, to nam daje energiju. Uz to, iskreno vjerujemo da je naš posao zapravo privilegij, jer obogaćuje naše duše i razvija nas i kao umjetnike i kao ljude. Mislimo da je to također zaslužno za naš uspjeh - kažu u menadžmentu grupe.

La Fura dels Baus osnovani su 1979. godine u mjestu Moia, nedaleko od Barcelone i od samog početka radili zaista svašta: od drama, preko digitalnog i kazališnog teatra, imali su suvremene performanse i opere. Svjetsku slavu stekli su nastupom na spektaklu otvorenja Olimpijskih igara u Barceloni 1992. godine, koje je gledalo više od 500 milijuna ljudi. Od 2000. do 2010. godine fokusirali su se na ulično kazalište, u kojem su ohrabrivali publiku da aktivno sudjeluje u predstavama. Dosta kontroverzi su izazvali kada su 2011. godine nastupili na proslavi 35. rođendana čečenskog diktatora Ramzana Kadirova.

Kategorije: Hrvaška

TALIJANSKA SOPRANISTICA UOČI PREMIJERE TRUBADURA 'Splitska publika dobro poznaje Verdija i zato jako volim pjevati za njih

Čet, 08/11/2018 - 17:46

U HNK Split u subotu će premijerno biti izvedena opera “Trubadur” Giuseppea Verdija, koja je nastala u suradnji HNK Split i Osijek.

Riječ je o jednom od najpopularnijih djela opernog repertoara, koje će splitska publika vidjeti u režiji Roberta Boškovića i pod glazbenim vodstvom Harija Zlodre. Kao protagonisti nastupit će talijanska sopranistica Daniela Schillaci u ulozi Leonore, mezzosopranistica Terezija Kusanović, operna prvakinja splitskog HNK bit će Azucena, ulogu Manrica tumačit će bugarski tenor zavidne međunarodne karijere Ivan Momirov, a Grof Luna bit će bariton Jure Počkaj, jedan od najboljih slovenskih opernih pjevača mlađe generacije te nacionalni operni prvak bas Ivica Čikeš u ulozi Ferranda.

Veliki interes publike privukla je Daniela Schillaci, koju publika već dobro zna. Prvi put su je čuli prije dvije godine, kada je pjevala ulogu CioCio San u Butterfly, potom je bila Leonora u “Moći sudbine”, ovo ljeto Aidu u “Aidi” i Abigaille u “Nabuccu”, a nastupila je i u Verdijevom “Requiemu”. Svoju pjevačku karijeru započela je pobjedom na natjecanju Giuseppe di Stefano u Trapaniju 1998. na kojem je proglašena najboljim mladim pjevačem. Njezin “lijep, voluminozan glas, sposoban i za najfinije detalje” oduševio je publiku i kritičare, a tijekom karijere surađivala s velikim dirigentskim imenima kao što su: Roberto Abbado, Placido Domingo, Zubin Mehta, Seiji Ozawa, Gianpaolo Bisanti, Roberto Gianola, Julian Kovatchev, Alain Lombard, Fabio Mastrangelo, Gianandrea Noseda, Yutaka Sado te s redateljima kao što su: Franco Zeffirelli, Robert Carsen, Paul Curran, Willy Decker...

- Splitska publika me sada, nakon nekoliko nastupa, već dobro poznaje i, usudila bih se reći, voli. Oni su vrlo izbirljivi, jako dobro poznaju i operu, a posebno Verdija, i zato jako volim pjevati za njih. Do suradnje sa splitskim kazalištem je došlo preko maestra Iva Lipanovića, s kojim me već 20 godina veže prijateljstvo. Jako sam sretna što je došlo do ove suradnje - ističe Schillachi, koja priznaje kako su se ona i splitska publika odmah dobro razumjeli upravo zato što vole Verdija. No, njenu najdražu operu skladao je Vincenzo Bellini. “Norma” je, kaže, prekrasna, premda glavna uloga zahtijeva maksimum napora od pjevača. To je povezuje s ulogom koju će u subotu prvi put otpjevati pred splitskom publikom - cijela je opera veoma teška i komplicirana, kaže, a posebno za pjevača.

- Da ne ulazim u tehničke detalje, riječ je zaista o kompliciranoj ulozi, koja zahtijeva vrhunsku vještinu. No, ja jako volim takve uloge, tako da sam zapravo uvijek sretna kad se preda mnom nađe ovako zahtjevna uloga - istaknula je Schillaci, koja će u Splitu ostati još deset dana, a potom putuje u Moskvu, gdje pjeva u operi “Jeruzalem”. Također Verdijevo djelo, kaže kroz smijeh talijanska sopranistica, i dodaje kako se nada da će uskoro opet, u nekoj novoj operi, dobiti priliku pjevati pred publikom koju jako voli.

Kategorije: Hrvaška

FOTO: HAVARIJA NAKON NAJVEĆE NATO-ove VJEŽBE OD ZAVRŠETKA HLADNOG RATA Pogledajte što se dogodilo norveškom vojnom brodu nakon sudara s tankerom

Čet, 08/11/2018 - 17:33

Norveška je evakuirala posadu svoje fregate KNM Helge Ingstad nakon što se ista u četvrtak nešto poslije 4 ujutro sudarila s tankerom za prijevoz nafte Sola TS u fjordu Hjeltefjord nedaleko od grada Bergena, piše BBC.

Sedam je ljudi ozlijeđeno u sudaru dvaju brodova do kojeg je došlo kada se fregata KNM Helge Ingstad vraćala s NATO-ove vježbe, jedne od najvećih nakon završetka Hladnog rata.

Tanker je prije sudara uzeo određenu količinu sirove nafte s terminala Sture u vlasništvu norveške tvrtke Equinor te se vraćao u luku na inspekciju.

2018-11-08T111739Z_1910085143_RC1C11A0BCA0_RTRMADP_3_NORWAY-ACCIDENT-EQUINOR.jpg 2018-11-08T083923Z_1560266587_RC1A3408DD00_RTRMADP_3_NORWAY-ACCIDENT-EQUINOR.jpg 2018-11-08T083918Z_702721212_RC1F3E966630_RTRMADP_3_NORWAY-ACCIDENT-EQUINOR.jpg

2018-11-08T083920Z_795359840_RC14EA355A70_RTRMADP_3_NORWAY-ACCIDENT-EQUINOR.jpg 2018-11-08T111732Z_156092259_RC1CC16EF310_RTRMADP_3_NORWAY-ACCIDENT-EQUINOR.jpg 2018-11-08T111741Z_1719902936_RC177E3D8DA0_RTRMADP_3_NORWAY-ACCIDENT-EQUINOR.jpg

Tanker Sola TS pretrpio je manja oštećena, no čini se da se iz njega nije izlila nafta. S druge strane, primijećeno je da je iz fregate iscurilo malo nafte.

Posada norveškog vojnog broda, njih 137, evakuirana je jer se fregata počela opasno naginjati na jednu stranu.

U ovom trenutku nije poznato kako je došlo do sudara. Neimenovani izvor rekao je za AFP da se fregata napunila s dosta vode te da postoji mogućnost da će potonuti.

Kategorije: Hrvaška