Jutarnji list

Syndicate content
RSS latest articles feed for: jutarnjiList, and section: Front Page.
Updated: 1 min 23 sek od tega

MILENA DRAVIĆ U POSLJEDNJEM VELIKOM INTERVJUU Nisam mogla ni slutiti što će se ljetos dogoditi u Puli. Tisuće ljudi na nogama, puna Arena aplaudira...

Ned, 14/10/2018 - 10:51

Proteklog ljeta Milena Dravić promovirala je svoju monografiju i tim se povodom zatekla na filmskom festivalu u Puli, gdje je doživjela nevjerojatno iskustvo. Te dojmove diva jugoslavenske kinematografije prenijela je za beogradski Blic u svom posljednjem intervjuu, koji je dala na festivalu u Herceg Novom u kolovozu: "Ne mogu reći da sam bez bojazni krenula u Pulu, bojazni u smislu hoću li imati snage, hoću li fizički moći... Razveselilo me kada sam na aerodromu ugledala lica dvoje ljudi koje sam poznavala od davnina, držali su divan restoran gdje smo svojevremeno provodili divne večeri i trenutke. Bračni par Miro i Dalida... Zauvijek ću pamtiti otvaranje izložbe autora Stefana Arsenijevića i Maja Medić u Srpskom kulturnom centu, Ribarsku ulicu u kojoj se nalazi. Bila je prepuna ljudi. Ljudi iskrenih osmijeha, pogleda, očiju punih ljubavi. Šerbedžija ju je otvorio. Sve nas je dirnuo stihovima Tina Ujevića. I sutradan promociju monografije o meni u prepunom kinu "Vali". U publici i Miljenko Jergović i Vedrana Rudan. Kakav kompliment za mene. S Vedranom sam se tada upoznala, poslije smo išle i na piće. Božanstvene su bile reakcije publike. To mi je na neki način dalo snagu."

No, trenutak kada je ovoga ljeta, posve neočekivano, doživjela ovacije cijele pulske Arene, Milenu Dravić je dirnuo na poseban način: "Trenutak zvani Arena je bio sasvim neočekivan. Naime, zaista izuzetna direktorica Pulskog festivala, gospođa Gordana Ristović, smjestila me je u gledalište uz kompozitora Alfija Kabilja i glumca Igora Gala, obojica su te večeri dobili nagrade za životno djelo. Svečanost otvaranja je počela i u datom trenutku voditeljica je sa scene uz nekoliko napomena o mom glumačkom radu, o tome da sam bila nerazdvojivi dio tog festivala, kazala da sam tu, u gledalištu. Potom me osvijetlio reflektorski snop, a ja sam ustala. I tog trenutka nastaje nešto što nisam mogla ni slutiti ni sanjati. Kreće gromoglasan aplauz, tisuće ljudi na nogama, puna Arena aplaudira. Bivalo je sve jače i jače, prolamalo se, odzvanjalo, orilo se sve. I trajalo. Nisam čovjek koji pati od toga da mu se aplaudira i da ga tapšu, ni doslovno ni metaforično. Ali u tom gromoglasnom aplauzu te noći u Areni... kao da su se spojili i svi aplauzi cijele bivše Juge. Bljesnuli u punom sjaju i snazi tragovi jednog nestalog vremena, pa i života. A tu, u toj Areni sam počela, bila sa svojim prvim filmom 'Vrata ostaju otvorena' Františeka Čapa, samo koju godinu kasnije bila najmlađi dobitnik 'Zlatne arene' za ulogu Malene u filmu 'Prekobrojna' velikog redatelja Branka Bauera i suradnika mu Kreše Golika. Što me najviše dirnulo. Svi ti događaji, sve te reakcije ljudi. Bilo je ne samo snažno i sjajno. Bilo je iskreno! Mogu to procijeniti, vjerujte. I zato me to na neki način i ozdravilo."

U posljednjem intervjuu ispričala je da nije mogla u Igalu izaći pred publiku jer zbog opće slabosti organizma nije mogla stajati. "Neću se moći do daljnjeeg odazivati raznim pozivima. Ali, ako to publici bude činilo radost, nek putuju izložba i knjiga o meni", zaključila je.

Na zamolbu novinara da ukratko navede što je obilježilo njezinu karijeru, odgovorila je:

- Vidite, čitav život sam se strahovito trudila da ono što radim bude najbolje moguće, bilo da je u kazalištu, na filmu ili televiziji. Imala sam sjajne suradnike, velike redatelje i partnere i u takvim uvjetima bilo je moguće ostvariti uloge s kojima si bio zadovoljan. Dobila sam dosta nagrada, možda i previše, međutim ako u dubini duše nisam bila zadovoljna određenom ulogom, onda je nijedna nagrada ne bi činila vrijednom. Najvažnije mi je bilo da kada vidim ono što sam izvela da budem zadovoljna, a moji kriteriji i zahtjevi - prvenstveno prema sebi - nisu mali, izjavila je.

Naravno, u intervjuu je progovorila i o Draganu Nikoliću, kojega se prisjetila i na spomenutom događaju u Puli kao i na Paliću.

- Rekla sam ono što sam mislila i osjećala... U životu je možda i najvažnije kakvog partnera imaš. Ja sam imala Dragana, skoro 45 godina. Bio mi je ogromna podrška u raznim, i u najtežim situacijama. Ti susreti, razgovori, otvaranja, promocije, jesu prilike u kojima podrška kakvu mi je pružao daje posebnu snagu, a ja sam osjećala da je imam. Na Paliću sam, što mi je velika čast, dobila i jubilarni srebrnjak - priznanje koje je festival dodjeljivao zaslužnima povodom 25 godina postojanja. Ponosna sam što sam svim srcem radila za festival i sretna što je gledalište, kad sam nagradu primala, bilo prepuno publike koja, kako sam i naglasila, i može i treba pomoći da opstanak i visok nivo festivala ne dođu u pitanje nijednog trenutka. Jer i publika je, ili publika je prije svih, borac za pravu stvar, za umjetnost i kulturu ove zemlje, zaključila je.

Kategorije: Hrvaška

Svi su ludi za Polly

Ned, 14/10/2018 - 10:45

Ako ste u potrazi za savršenom foteljom, predlažemo da razgledate ponudu trgovine Gnijezdo. Nama je tamo za oko zapela fotelja Polly, simpatičnog “debeljuškastog” izgleda s udobnim sjedištem i crnim željeznim okvirom. Osim u domovima, savršeno će se snaći i kao fotelja za lounge prostore u uredima ili agencijama. Uz nju možete nabaviti i tabure, ali i mini sofu iz iste serije.

3100076-1-fotelja-polly-yellow-white-label-living_5ba2ce33ba201.jpg

3100076-4-fotelja-polly-yellow-white-label-living_5ba2ce34b5f99.jpg

Cijena: 2669 kn.

www.gnijezdo.hr.

Kategorije: Hrvaška

Posjetite HUSH HUSH market

Ned, 14/10/2018 - 10:19

U zagrebačku Ilicu 15/1 na 1. kat stiglo je treće izdanje HUSH HUSH marketa! Na izložbeno-prodajnom sajmu predstavlja se dvadesetak izlagača - od modnih dizajnera, dizajnera nakita i dječje odjeće do proizvođača prirodne kozmetike i proizvoda za dom. Sajam traje još samo danas.

43878154_765312060502639_4251816317922836480_o.jpg

44047511_765310900502755_4440325022409555968_o.jpg 

43878781_765310397169472_3513030884439621632_o.jpg

43828966_765311093836069_2150830892107431936_o.jpg 

Facebook stranica HUSH HUSH Market #3.

Foto: HUSH HUSH Market

Kategorije: Hrvaška

D&D MAGAZIN DONOSI DETALJAN VODIČ: Otkrivamo što i kako možete sami popraviti u svom domu

Ned, 14/10/2018 - 10:09

Novi broj magazina D&D - Dom i Dizajn koji na kioscima možete pronaći samo u nedjelju (21. 10.) uz Jutarnji list donosi najdetaljniji vodič malih kućnih radova koje možete samostalno odraditi u svojem domu bez poziva profesionalnih majstora.

A upravo oni, najpoznatiji hrvatski majstori i meštri za male, ali velike kućne popravke ekskluzivno u novom broju časopisa D&D otkrivaju koje to radnje možete napraviti sami i tako uštedjeti vrijeme i novac, ali i naučiti nešto korisno što će vam sigurno sada, ali i u budućnosti trebati.

kucni_popravci47-021018.jpg

Donosimo kako postupiti u slučaju curenja plina ili istjecanja vode 

Tako vas, po fazama, učimo kako postaviti karnišu za zavjesu, montirati držač za toaletni papir, ozračiti radijator, izbušiti rupu u zidu, pravilno postaviti sat, fiksirati garderobni ormar, popraviti kvaku na prozoru, uštimati kuhinjski ormar, odčepiti sudoper i još mnogo, mnogo toga s čim se, sigurni smo, svakodnevno susrećete u svojem kućanstvu. Naši su se majstori zaista potrudili otkriti vam sve tajne i trikove sitnijih kućanskih radova, bez cenzure i skrivanja ičega.

radovi_stan1-280918.jpg 

Također, otkrili su nam i izuzetno važne informacije o potencijalnim opasnostima i spriječavanjima istih, detaljno objasnivši postupanje u slučaju, primjerice, curenja plina ili istjecanja vode u stanu. Kako biti koristan, ali i siguran unutar svoja četiri zida, saznajte u novom broju časopisa D&D - Dom i Dizajn koji će na kioscima biti samo u nedjelju (21. 10.) uz Jutarnji list. Ne propustite nabaviti novo izdanje svojega omiljenog magazina za uređenje doma, dizajn, arhitekturu i općenito kulturu stanovanja.

Foto: Berislava Picek/Hanza Media, Tomislav Krišto/Hanza Media, Biljana Blivajs/Hanza Media

Kategorije: Hrvaška

Morten Kabell, bivši gradonačelnik Kopenhagena: “Biciklizam u gradu nije sport nego transport”

Ned, 14/10/2018 - 09:58

Bicikli mogu postati glavni prijevoz u gradovima budućnosti. Oni to i moraju postati - kazao je Morten Kabell, urbanist, bivši političar te nekadašnji gradonačelnik za tehničke i okolišne poslove Kopenhagena, koji je gostovao na konferenciji New Link u Zagrebu. Naime, Kopenhagen ima glavnog gradonačelnika i šestero gradonačelnika zaduženih za razna područja. Morten Kabell bio je u upravi Grada Kopenhagena 20-ak godina, a neko vrijeme i jedan od gradonačelnika. Danas je direktor u tvrtki Copenhagenize koja se bavi uvođenjem biciklističkih zona u gradove. Kopenhagen ima 460 kilometara uređenih biciklističkih staza i zelenih putova uz 16 posebnih mostova za bicikliste, kao što je “Biciklistička zmija” studija DISSING+WEITLING Architecture.

- Ja sam samo čovjek koji vozi bicikl, nisam biciklist, nego sam urbanist. Biciklizam u gradu nije sport nego transport. Mi smo Homo sapiensi koji se kreću i moraju se kretati. Više od 7000 godina ulice su mjesta na kojima se družimo. Chicago, Sidney i New York nekoć su bili biciklistički gradovi, ali danas su kao Zagreb, gdje dijete ne bi pustio u školu samo na biciklu - rekao je Morten Kabell.

NewLink2018_Hires_034.jpg

Imali smo glavnu ulicu u centru Kopenhagena 

PJEŠACI

Istina je, dodaje on, da za automobile više nema mjesta u velikim gradovima, ali to neki još ne shvaćaju. Ulice u središtu trebalo bi prepustiti javnom prijevozu, pješacima i biciklistima te ostaviti tek malo mjesta za vozila. I to po sistemu, kaže M. Kabell, da je biciklistima i pješacima najlakše kretanje središtem grada, potom je to malo teže javnom prijevozu, a automobilima je vrlo teško. To je, smatra on, slika budućnosti prijevoza do posla, škola... Bicikle ne treba tretirati kao automobile, to su, kaže on, pješaci koji se brzo kreću.

- Kopenhagen je prije 50 godina bio grad orijentiran prema automobilima. Sad imamo potpuno drukčiju sliku. Recimo, imamo pješačku zonu na jednom trgu u strogom centru, gdje ljudi piju kavu, parkiranje je dozvoljeno samo za bicikle na mjestu gdje su bili auti čime je oslobođeno dosta prostora. Tom je promjenom sve naraslo na toj lokaciji, primjerice vrijednost svih nekretnina. Ugodnije je za stanovanje, a kako sada ima i mjesta za ljude, oživjeli su ulični lokali - govori Kabell.

Rasmus-Hjortshoj---Cykelslangen-Extras-FRAME-06.jpg 

Promijenila se i jedna od glavnih prometnih ulica u središtu toga grada koja je imala trake za vozila u dva smjera.

- Mjerenja su pokazala da su se vozila tuda kretala toliko sporo kao da se i dalje vozimo u kočijama s konjima. Uvedena je velika promjena; sad imamo pet metara široku stazu za bicikle s jedne i druge strane ulice, prije toga se nalaze odvojene staze za pješake i jedna za automobile. Mislite da tom ulicom sad prolazi manje ljudi dnevno? Godine 2008. tuda je prolazila 81.000 ljudi, a zadnjih ih je godina 97.000, od toga je najviše posto pješaka, potom biciklista i automobila i onda javnog prijevoza. Porastao je broj pješaka jer se osjećaju sigurnije na ovoj ulici - navodi Kabell. Kopenhagen je u posljednjih 15 godina uložio oko 280 milijuna eura u biciklističku infrastrukturu, što je usporedivo s gradnjom oko tri kilometra kvalitetnijeg tunela za automobile u Danskoj. Taj grad u postotku ima najviše biciklista u prometu na svijetu (42 posto), Amsterdam ih ima 30 posto, a primjerice Beč 7 posto.

- Kad se ulice oslobode od zagušenog prometa vozilima, odjednom ljudi shvate da je grad za njih, da su to mjesta za uživanje, pa se tu dogode i razna druženja, a to je dobro za sve, pa tako i za ekonomiju. Ako se promet organizira tako da ga većinom koriste autobusi ili vlakovi, biciklisti i pješaci umjesto automobila, dobiju se gradovi po mjeri čovjeka i ljudi koji su zadovoljni jer mogu brže obaviti svoje privatne i poslovne obveze - ističe.

Rasmus-Hjortshoj---Cykelslangen-LARGE---07_Photoshoped.jpg 

UŽIVANJE

I Kopenhagen je griješio u prošlosti s obojenim biciklističkim trakama na kolniku ili pločniku, upozorio je Kabell na zagrebački primjer, što nije bilo sigurno ni za jednog sudionika u prometu.

- I ja to mrzim, hodati gradom kao u Zagrebu, a da se iza mene naglo zaustavi bicikl ili se oko mene preguravaju biciklisti. Zašto stvoriti grad u kojem se ljudi boje hodati? Svi u prometu moraju znati gdje im je mjesto, svako u svojem prostoru - naglašava Kabell.

princessmary.jpg 

U Kopenhagenu danas imaju staze za bicikle koje su niskim rubnicima fizički odijeljene od kolnika i pješačkih šetnica.

Prema anketi, stanovnici Kopenhagena idu na posao biciklom: u 32 posto slučajeva jer je to i dobra vježba, u 5 posto jer je najbrži prijevoz, 20 posto jer je najjeftiniji prijevoz te 7 posto jer je ekološki prihvatljiv.

Na pitanje što je s vožnjom biciklima gradom zimi Kabell je odgovorio da je Kopenhagen grad koji ima jake zime, ali ako se grad kvalitetno održava i čisti, vožnja biciklima i dalje je moguća, naravno uz adekvatnu toplu odjeću.

- I zimi ideš biciklom jer ćeš tako najbrže stići do posla. Nemojte samo misliti da smo mi nešto manje lijeni od vas pa zato to radimo, i mi volimo uživati kao i vi. No, poanta je stvoriti grad koji je lagan za kretanje stanovnika - zaključuje on.

FOTO: Rasmus-Hjortshoj, DISSING+WEITLING

Kategorije: Hrvaška

Morten Kabell, bivši gradonačelnik tehničkih poslova Kopenhagena: “Bicikli su glavni prijevoz budućnosti u gradovima”

Ned, 14/10/2018 - 09:58

Bicikli mogu postati glavni prijevoz u gradovima budućnosti. Oni to i moraju postati - kazao je Morten Kabell, urbanist, bivši političar te nekadašnji gradonačelnik za tehničke i okolišne poslove Kopenhagena, koji je gostovao na konferenciji New Link u Zagrebu. Naime, Kopenhagen ima glavnog gradonačelnika i šestero gradonačelnika zaduženih za razna područja. Morten Kabell bio je u upravi Grada Kopenhagena 20-ak godina, a neko vrijeme i jedan od gradonačelnika. Danas je direktor u tvrtki Copenhagenize koja se bavi uvođenjem biciklističkih zona u gradove. Kopenhagen ima 460 kilometara uređenih biciklističkih staza i zelenih putova uz 16 posebnih mostova za bicikliste, kao što je “Biciklistička zmija” studija DISSING+WEITLING Architecture.

- Ja sam samo čovjek koji vozi bicikl, nisam biciklist, nego sam urbanist. Biciklizam u gradu nije sport nego transport. Mi smo Homo sapiensi koji se kreću i moraju se kretati. Više od 7000 godina ulice su mjesta na kojima se družimo. Chicago, Sidney i New York nekoć su bili biciklistički gradovi, ali danas su kao Zagreb, gdje dijete ne bi pustio u školu samo na biciklu - rekao je Morten Kabell.

NewLink2018_Hires_034.jpg

Imali smo glavnu ulicu u centru Kopenhagena 

PJEŠACI

Istina je, dodaje on, da za automobile više nema mjesta u velikim gradovima, ali to neki još ne shvaćaju. Ulice u središtu trebalo bi prepustiti javnom prijevozu, pješacima i biciklistima te ostaviti tek malo mjesta za vozila. I to po sistemu, kaže M. Kabell, da je biciklistima i pješacima najlakše kretanje središtem grada, potom je to malo teže javnom prijevozu, a automobilima je vrlo teško. To je, smatra on, slika budućnosti prijevoza do posla, škola... Bicikle ne treba tretirati kao automobile, to su, kaže on, pješaci koji se brzo kreću.

- Kopenhagen je prije 50 godina bio grad orijentiran prema automobilima. Sad imamo potpuno drukčiju sliku. Recimo, imamo pješačku zonu na jednom trgu u strogom centru, gdje ljudi piju kavu, parkiranje je dozvoljeno samo za bicikle na mjestu gdje su bili auti čime je oslobođeno dosta prostora. Tom je promjenom sve naraslo na toj lokaciji, primjerice vrijednost svih nekretnina. Ugodnije je za stanovanje, a kako sada ima i mjesta za ljude, oživjeli su ulični lokali - govori Kabell.

Rasmus-Hjortshoj---Cykelslangen-Extras-FRAME-06.jpg 

Promijenila se i jedna od glavnih prometnih ulica u središtu toga grada koja je imala trake za vozila u dva smjera.

- Mjerenja su pokazala da su se vozila tuda kretala toliko sporo kao da se i dalje vozimo u kočijama s konjima. Uvedena je velika promjena; sad imamo pet metara široku stazu za bicikle s jedne i druge strane ulice, prije toga se nalaze odvojene staze za pješake i jedna za automobile. Mislite da tom ulicom sad prolazi manje ljudi dnevno? Godine 2008. tuda je prolazila 81.000 ljudi, a zadnjih ih je godina 97.000, od toga je najviše posto pješaka, potom biciklista i automobila i onda javnog prijevoza. Porastao je broj pješaka jer se osjećaju sigurnije na ovoj ulici - navodi Kabell. Kopenhagen je u posljednjih 15 godina uložio oko 280 milijuna eura u biciklističku infrastrukturu, što je usporedivo s gradnjom oko tri kilometra kvalitetnijeg tunela za automobile u Danskoj. Taj grad u postotku ima najviše biciklista u prometu na svijetu (42 posto), Amsterdam ih ima 30 posto, a primjerice Beč 7 posto.

- Kad se ulice oslobode od zagušenog prometa vozilima, odjednom ljudi shvate da je grad za njih, da su to mjesta za uživanje, pa se tu dogode i razna druženja, a to je dobro za sve, pa tako i za ekonomiju. Ako se promet organizira tako da ga većinom koriste autobusi ili vlakovi, biciklisti i pješaci umjesto automobila, dobiju se gradovi po mjeri čovjeka i ljudi koji su zadovoljni jer mogu brže obaviti svoje privatne i poslovne obveze - ističe.

Rasmus-Hjortshoj---Cykelslangen-LARGE---07_Photoshoped.jpg 

UŽIVANJE

I Kopenhagen je griješio u prošlosti s obojenim biciklističkim trakama na kolniku ili pločniku, upozorio je Kabell na zagrebački primjer, što nije bilo sigurno ni za jednog sudionika u prometu.

- I ja to mrzim, hodati gradom kao u Zagrebu, a da se iza mene naglo zaustavi bicikl ili se oko mene preguravaju biciklisti. Zašto stvoriti grad u kojem se ljudi boje hodati? Svi u prometu moraju znati gdje im je mjesto, svako u svojem prostoru - naglašava Kabell.

princessmary.jpg 

U Kopenhagenu danas imaju staze za bicikle koje su niskim rubnicima fizički odijeljene od kolnika i pješačkih šetnica.

Prema anketi, stanovnici Kopenhagena idu na posao biciklom: u 32 posto slučajeva jer je to i dobra vježba, u 5 posto jer je najbrži prijevoz, 20 posto jer je najjeftiniji prijevoz te 7 posto jer je ekološki prihvatljiv.

Na pitanje što je s vožnjom biciklima gradom zimi Kabell je odgovorio da je Kopenhagen grad koji ima jake zime, ali ako se grad kvalitetno održava i čisti, vožnja biciklima i dalje je moguća, naravno uz adekvatnu toplu odjeću.

- I zimi ideš biciklom jer ćeš tako najbrže stići do posla. Nemojte samo misliti da smo mi nešto manje lijeni od vas pa zato to radimo, i mi volimo uživati kao i vi. No, poanta je stvoriti grad koji je lagan za kretanje stanovnika - zaključuje on.

FOTO: Rasmus-Hjortshoj, DISSING+WEITLING

Kategorije: Hrvaška

Povratak staklarne Rogaška u Zagreb

Ned, 14/10/2018 - 09:41

Odlična vijest za sve ljubitelje vrhunskoga kristala. Staklarna Rogaška vratila se u Zagreb, na adresu Trg žrtava fašizma 3. Staklarna Rogaška vrhunski je spoj tradicije, umjetnosti i strasti koji traje dulje od 350 godina.

U tradiciju su utkali znanja starih majstora, a otvorenošću prema novim tehnologijama udahnuli su suvremen dizajn koji danas osvaja sve generacije. Riječ je o tvornici u kojoj se proizvode, graviraju, pjeskare, oslikavaju, rezbare i ukrašavaju proizvodi od kristala. Staklarstvo je u Rogašku Slatinu došlo još u 16. stoljeću, a danas su razvoj staklarstva i njegova proizvodnja usko povezani i s turizmom.

DSCF3418.jpg 

Na dnevnoj bazi ova staklarnica proizvede 30 tona proizvoda od kristala i više od osam milijuna tona na godišnjoj razini. Ova tvrtka izvozi čak 95 posto svoje proizvodnje i prva je tvrtka s prostora bivše Jugoslavije koja je imala “showroom” u New Yorku na aveniji Madison. U bogatom asortimanu može se pronaći darovni program poput kristalnih vaza, svijećnjaka, posuda, okvira za slike, vinski program s vrhunskim kristalnim čašama u ponudi koje će ljubiteljima vina pružiti novu dimenziju uživanja u vinu te barski program s besprijekornom izradom za uživanje u opuštenim trenucima.

Više informacija potražite na: Kristal Rogaška

Kategorije: Hrvaška

FOTO, VIDEO: PLENKOVIĆ NA DUGOM OTOKU PRATI NAJSVEOBUHVATNIJU VOJNU VJEŽBU Pogledajte kako je raketa ispaljena s topovnjače pogodila svoj cilj

Ned, 14/10/2018 - 09:36

Drugi dan vojne vježbe "Velebit 18 - Združena snaga" nastavljen je u nedjelju na Dugom otoku.

Na otoku je održana video konferencija na kojoj je premijeru Andreju Plenkoviću i ministru obrane Damiru Krstičeviću, načelniku Glavnog stožera Oružanih snaga RH generalu zbora Mirku Šundovu, te zapovjedniku HRM-a Ivi Raffanelliju prezentiran tijek vježbe na kojoj će raketne topovnjače izvesti gađanje ciljeva na moru.

IMG-20181014-WA0000.jpg 

Zapovjednik združenih snaga Jug u toj vježbi komodor Raffanelli izvijestio je premijera da je sve spremno za današnji dio vježbe na moru te da je moral sudionika vježbe na vrlo visokoj razini.

Premijer Plenković na vojnoj vježbi na Dugom otoku 

"Tijekom današnje vježbe, koju ćemo promatrati s Dugog otoka, obavit će se raketno i topničko gađanje te gađanje ciljeva u zraku", najavio je komodor Raffanelli.

DpdC9d8WwAICD0y.jpg 

Predsjednik Vlade izrazio je zahvalu svim zapovjednicima, prije svega ministru obrane, načelniku Glavnog stožera, zapovjedniku HRM-a i svim sudionicima na svemu što su napravili tijekom dosadašnjih aktivnosti te najveće operacije "Velebit" nakon Domovinskog rata -  združena integrirana operacija - koja pokazuje visoke sposobnosti Hrvatske vojske.

Istaknuo je kako činjenica da je uključeno više od pet i pol tisuća vojnika pokazuje i odličnu pripremu i jako dobru organiziranost.

DpdC9d-W4AArMIJ.jpg 

"Veselim se da i osobno vidim dio te operacije, ovdje na Dugom otoku, i uvjeren sam da će i ono što predstoji danas popodne i sutra, završnica na Slunju, pokazati da Hrvatska, i sukladno svojoj strategiji nacionalne sigurnosti, ima sposobnosti štititi svoj teritorij na najučinkovitiji način, pridonositi međunarodnom miru i naravno ono što Hrvatska vojska često jest - biti potpora brojnim civilnim operacijama i potrebama tijekom godine", rekao je premijer čestitavši još jednom sudionicima operacije na organizaciji te vježbe.

Na početku vježbe uspješno je lansirana raketa RBS 15 i pogođen cilj na 30 km u akvatoriju Dugog otoka.

vojna_vjezba_velebit18_dugi_otok_20181014_t1v.jpg 

Pogledajte i snimku rakete kako pogađa cilj.

VV 

Sveobuhvatna, združena, intergranska vježba svih postrojbi Hrvatske vojske Velebit 18 – združena snaga, koja se u neprekidnom trajanju od 72 sata provodi na više lokacija u Hrvatskoj, počela je u subotu u vojarni  „Josip Jović“ u Udbini.

Početku vježbe nazočila je predsjednica Republike Hrvatske i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga RH Kolinda Grabar-Kitarović, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević sa suradnicima, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general zbora Mirko Šundov te drugi predstavnici MORH-a i OSRH. Vježbu na Udbini pratio je i zamjenik zapovjednika Nacionalne garde Minnesote general Neil Loidolt.

DpdC5_WW0AUDUCp.jpg 

Vježba Velebit 18 - združena snaga glavni je obučni događaj Hrvatske vojske u 2018. u kojem sudjeluje oko 5500 pripadnika Hrvatske vojske i dio pričuvnog sastava, a bit će korištena borbena i neborbena tehnika te naoružanje i oprema iz svih postrojbi OSRH.

DpdC7lsX4AA0_O_.jpg

Kategorije: Hrvaška

FOTO: PLENKOVIĆ NA DUGOM OTOKU PRATI NAJSVEOBUHVATNIJU VOJNU VJEŽBU Raketne topovnjače počele s ispaljivanjem projektila, gađaju ciljeve na moru

Ned, 14/10/2018 - 09:36

Drugi dan vojne vježbe "Velebit 18 - Združena snaga" nastavljen je u nedjelju na Dugom otoku.

Na otoku je održana video konferencija na kojoj je premijeru Andreju Plenkoviću i ministru obrane Damiru Krstičeviću, načelniku Glavnog stožera Oružanih snaga RH generalu zbora Mirku Šundovu, te zapovjedniku HRM-a Ivi Raffanelliju prezentiran tijek vježbe na kojoj će raketne topovnjače izvesti gađanje ciljeva na moru.

IMG-20181014-WA0000.jpg 

Zapovjednik združenih snaga Jug u toj vježbi komodor Raffanelli izvijestio je premijera da je sve spremno za današnji dio vježbe na moru te da je moral sudionika vježbe na vrlo visokoj razini.

"Tijekom današnje vježbe, koju ćemo promatrati s Dugog otoka, obavit će se raketno i topničko gađanje te gađanje ciljeva u zraku", najavio je komodor Raffanelli.

DpdC9d8WwAICD0y.jpg 

Predsjednik Vlade izrazio je zahvalu svim zapovjednicima, prije svega ministru obrane, načelniku Glavnog stožera, zapovjedniku HRM-a i svim sudionicima na svemu što su napravili tijekom dosadašnjih aktivnosti te najveće operacije "Velebit" nakon Domovinskog rata -  združena integrirana operacija - koja pokazuje visoke sposobnosti Hrvatske vojske.

Istaknuo je kako činjenica da je uključeno više od pet i pol tisuća vojnika pokazuje i odličnu pripremu i jako dobru organiziranost.

DpdC9d-W4AArMIJ.jpg 

"Veselim se da i osobno vidim dio te operacije, ovdje na Dugom otoku, i uvjeren sam da će i ono što predstoji danas popodne i sutra, završnica na Slunju, pokazati da Hrvatska, i sukladno svojoj strategiji nacionalne sigurnosti, ima sposobnosti štititi svoj teritorij na najučinkovitiji način, pridonositi međunarodnom miru i naravno ono što Hrvatska vojska često jest - biti potpora brojnim civilnim operacijama i potrebama tijekom godine", rekao je premijer čestitavši još jednom sudionicima operacije na organizaciji te vježbe.

Na početku vježbe uspješno je lansirana raketa RBS 15 i pogođen cilj na 30 km u akvatoriju Dugog otoka.

vojna_vjezba_velebit18_dugi_otok_20181014_t1v.jpg 

Sveobuhvatna, združena, intergranska vježba svih postrojbi Hrvatske vojske Velebit 18 – združena snaga, koja se u neprekidnom trajanju od 72 sata provodi na više lokacija u Hrvatskoj, počela je u subotu u vojarni  „Josip Jović“ u Udbini.

Početku vježbe nazočila je predsjednica Republike Hrvatske i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga RH Kolinda Grabar-Kitarović, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević sa suradnicima, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general zbora Mirko Šundov te drugi predstavnici MORH-a i OSRH. Vježbu na Udbini pratio je i zamjenik zapovjednika Nacionalne garde Minnesote general Neil Loidolt.

DpdC5_WW0AUDUCp.jpg 

Vježba Velebit 18 - združena snaga glavni je obučni događaj Hrvatske vojske u 2018. u kojem sudjeluje oko 5500 pripadnika Hrvatske vojske i dio pričuvnog sastava, a bit će korištena borbena i neborbena tehnika te naoružanje i oprema iz svih postrojbi OSRH.

DpdC7lsX4AA0_O_.jpg

Kategorije: Hrvaška

Predstavljena biorazgradiva prirodna plastika - Nuatan

Ned, 14/10/2018 - 09:34

Vrsta kompostabilne bioplastike napravljene od kukuruznog škroba, šećera i rabljenog ulja za kuhanje mogla bi zamijeniti ambalažu koju poznajemo, tvrde njezini dizajneri.

Materijal sličan plastici nazvali su Nuatan, a predstavljen je na izložbi tijekom Londonskog dizajnerskog festivala. Nuatan je izdržljiviji od prethodne bioplastike i bezopasno se razgrađuje kad se kompostira ili proguta. Iza projekta stoji dizajnerica Vlasta Kubušová iz Crafting Plastics studija.

Bioplastics_dezeen_2364_col_16-1704x2272.jpg 

- Nakon što je materijal dobio certifikat za sigurnost hrane, može se koristiti za pakiranje hrane i pića, što znači da bi uporaba mogla biti gotovo neograničena - rekla je slovačka dizajnerica za portal Dezeen.

Nuatan je rezultat šestogodišnjeg istraživanja provedenog u suradnji sa znanstvenicima na slovačkom Tehničkom sveučilištu. Dizajneri tvrde da materijal može izdržati temperaturu višu od 100 stupnjeva Celzijevih bez gubljenja cjelovitosti, a rok trajanja mu je do 15 godina. Materijal bi se mogao koristiti za izradu plastičnih proizvoda jednokratne upotrebe, kao što su boce, vrećice ili slamke, koje su nedavno privukle negativnu pozornost zbog utjecaja na okoliš. Za razliku od plastičnih masa izrađenih od sirovina na bazi ugljika, Nuatan je biokompatibilan, što znači da je bezopasan za živa bića. Međutim, troškovi proizvodnje materijala moraju pasti prije nego što Nuatan postane prihvatljiv za širu upotrebu. Dizajneri traže partnere kako bi im pomogli u razvoju novih proizvoda.

Foto: www.craftingplastics.com

Kategorije: Hrvaška

EXPO REAL 21. sajam nekretnina i investicija

Ned, 14/10/2018 - 09:26

Internacionalni sajam za nekretnine i investicije održava se u Münchenu od 1998. godine. Ove je godine održan od 8. do 10. listopada, a oko 2000 izlagača smjestilo se na oko 64.000 m² izložbenog prostora.

Riječ je o najvećem B2B sajmu nekretnina i investicija u Europi, a fokus je na uredima, maloprodaji, hotelima, logistici i stambenim nekretninama za institucionalne investitore. Sajam EXPO REAL je radna platforma za tržišne lidere i donosioce odluka u sektoru nekretnina i investicija. Sajam je idealan za stvaranje novih kontakata i networking. Inače, u sklopu sajma održavaju se paneli i konferencije na kojima se prezentiraju novi trendovi i projekti na europskom tržištu te se raspravlja o postojećim. Među izlagačima se također predstavljaju i države te gradovi sa svojim projektima i investicijama tražeći kvalitetnog investitora i partnera.

20181009_151218.jpg 

- Na sajmu sam bio prisutan kao posjetitelj, a od izlagača iz Hrvatske ove godine nije bilo apsolutno nikoga. Prijašnjih je godina bilo izlagača iz Hrvatske, tvrtki i gradova, koji su pod vodstvom HGK izlagali na sajmu te prezentirali aktualne projekte i ponudu na nekretninskom tržištu na području cijele Hrvatske - kaže Marin Biliškov iz agencije Biliškov Nekretnine i dodaje da je mišljenja da bi ipak trebalo nastaviti s izlaganjem na ovom sajmu na kojem se može pronaći kvalitetan investitor i partner te se upoznati s europskim trendovima i kretanjima na nekretninskom tržištu.

- Obavio sam razgovore s potencijalnim investitorima i poduzetnicima koji su upoznati s tržištem u našoj zemlji te i pokazuju interes za dobre investicije u turizmu, građevini, poljoprivredi i proizvodnji - zaključuje M.Biliškov.

Foto: Marin Biliškov

Kategorije: Hrvaška

TOO LOUD FEST 2018 Ponovno u Zagrebu

Ned, 14/10/2018 - 09:09

Too Loud Fest 2018 jedinstven je festival dobre glazbe i još boljeg zvuka i slike. Održava se u Zagrebu 20. i 21. listopada u zagrebačkom DoubleTree by Hilton Hotelu, a posjetitelje i ove godine očekuju multimedijski spektakl te bogat program.

Ako tražite odgovor na pitanje gdje kupiti ili složiti moderan audio/video sustav, kako ispuniti svaki kutak svojega doma vrhunskim zvukom ili slikom te što odabrati za zvuk u pokretu, ne smijete zaobići ovogodišnji Too Loud Fest. Ovaj festival namijenjen je ljubiteljima glazbe, filma, modernog dizajna i novih tehnologija te svima koji žele podići kvalitetu življenja u vlastitom domu.Posjetitelje očekuje obilje dobre glazbe, koncerti, projekcije, brojne premijere i radionice.

PR_image_03.jpg 

Dolazak je potvrdilo više od 30 domaćih i stranih izlagača audio i video opreme, kao i glazbeni izvođači. Sony, LG, Bang & Olufsen, Yamaha, Technics, Sonus faber, KEF, Bowers & Wilkins, NAD, Tannoy, Harman Kardon i McIntosh samo su neki od svjetski poznatih brendova čije ćete proizvode moći vidjeti i čuti. Ulaznice su dostupne na online Ticketshop.hr sustavu i iznose 35 kuna za jedan dan i 50 kuna za dva dana festivala.

Više informacija potražite na: TOO LOUD FEST

Foto: TOO LOUD FEST

Kategorije: Hrvaška

ODLAZAK JEDNE OD NAJVEĆIH JUGOSLAVENSKIH GLUMAČKIH DIVA Nakon teške bolesti u beogradskoj bolnici preminula legendarna Milena Dravić

Ned, 14/10/2018 - 08:59

Legenda jugoslavenske kinematografije Milena Dravić preminula je noćas u beogradskom KBC-u Bežanijska kosa u dobi od 78 godina, doznaje Blic.

Milena se liječila u bolnici, ali joj je posljednjih dana bilo loše. S bolešću se borila otkako je prije dvije i pol godine ostala bez supruga Dragana Nikolića s kojim je bila u braku 45 godina. Ovoga ljeta je boravila u Puli, Herceg Novom i na Paliću gdje je promovirana monografija o njoj.

Miilena Dravić rođena je 5. listopada 1940. u Beogradu.

Filmska, kazališna i televizijska glumica, odigrala je dvadeset kazališnih uloga u predstavama raznih produkcija od kojih su mnoge višestruko nagrađivane. Također, ostvarila je 159 filmskih i televizijskih uloga.

Poseban tretman 

Milena Dravić osvojila je glumačku nagradu na prestižnom festivalu u Cannesu, jedina na ovim prostorima, koja joj je pripala za ulogu u filmu 'Poseban Tretman' Gorana Paskaljevića po scenariju Duška Kovačevića.

milena dravic-stu-191099.jpg

Najpoznatije su njene uloge u filmovima Kozara, Rondo, Bitka na Neretvi, Rad na određeno vrijeme, Moj tata na određeno vrijeme, Nije lako sa muškarcima i Zona Zamfirova.

Rondo 

Glumila je i s Ivicom Vidovićem u poznatom kontroverznom filmu Dušana Makavejeva W.R.: Misterije organizma koji je bio bunkeriran 16 godina.

prijem_umjetnici9-200713.jpg

Ponajviše se proslavila ulogama u romantičnim komedijama uz glumačkog partnera Ljubišu Samardžića.

Glumila je i u televizijskim serijama Policajac s Petlovog brda, Pozorište u kući i Lud, zbunjen, normalan.

Filmsku karijeru započela je pukim slučajem, kad je 1959. otišla iz Beograda u posjetu teti u Sarajevo. Tamo ju je primijetio slovenski redatelj František Čap i dao joj ulogu u filmu Vrata ostaju otvorena.

dravic12912-ziv.jpg

Nakon toga snimila je još pet filmova, te započela studirati glumu. Tada je glumila u filmu Prekobrojna Branka Bauera, i tom je ulogom osvojila Zlatnu arenu u Puli.

Prekobrojna (1962) 

Na pulskom festivalu ukupno je osvojila dvije Zlatne i šest Srebrnih arena. Dobitnica je i nekoliko nagrada za životno djelo.

dravic11407-ned.jpg

U Puli je posljednji put bila u srpnju kada je u sklopu popratnog programa 65. Pulskog filmskog festivala u Srpskom kulturnom centru u Puli otvorena izložba "Milena: izložba fotografija", retrospektiva fotografija srpske glumice. U pulskom kinu “Vali”, kao dio nultog program 65. Pulskog festivala, uoči otvorenja, 13. srpnja predstavljena je monografija o Mileni Dravić beogradske novinarke Tatjane Nježić, objavljena u izdanju Udruženja dramskih umjetnika Srbije kao pripadajući dio nagrade za životno djelo “Dobričin prsten”.

"Pulu obožavam, za Pulu sam vezana od svog prvog filma 'Vrata ostaju otvorena' da bih nakon nekoliko godina postala i najmlađi dobitnik prve Zlatne Arene za film 'Prekobrojna'. U Puli sam postala prava glumica, moja sudbina je vezana za Pulu i uvijek se u tom gradu osjećam ugodno jer ovdje ljudi vole umjetnost i film", kazala je tada Milena Dravić.

Publika ju je na otvorenju 65. Pulskog festivala u Areni priredila duge stojeće ovacije.

"Nisam očekivala… Kad smo ušli pomislila sam – toliko puta sam kao glumica stajala na toj sceni… I sad, ovakvo uzbuđenje… Veličanstveno", rekla je tad Milena Dravić, možda ni sama ne sluteći da se upravo tih dana zatvara njezin veliki i neizbrisivi glumački krug, upravo u Areni iz koje se počela uzdizati na pijedestal popularnosti.

Iako već ozbiljno bolesnu, taj boravak u Puli vratio ju je u život. Potom je na poziv Rade Šerbedžije, samo nekoliko dana kasnije, otišla i na filmski festival na Palić, gdje ju je publika, ne slutivši da nazoči posljednjem javnom nastupu velike glumačke dive, dugo pozdravljala stojećim ovacijama.

festival_arena30-140718.jpg

Dio Palićkog festivala bila je i izložba “Milena”, koju je otvorila njezina kolegica Mira Banjac.

"Ovo lice kojim smo sada okruženi - to je najblistavije lice naše kinematografije. Milena Dravić je naša jedina autentična filmska glumica, a koja ima maestralni i televizijski i kazališni opus. Ne događa se često takva karijera", rekla je Mira Banjac, podsjetivši i na jedan od najpoznatijih glumačkih brakova na jugoslavenskoj i srpskoj sceni - Milenu Dravić i Dragana Nikolića.

"Milenina i Draganova karijera čine čast ovoj zemlji, koja možda ponekad misli da joj kultura i ne treba. Milena je lice koje zna svaki građanin ove zemlje", rekla je koncem srpnja na Paliću Mira Banjac.

Milena Dravić nadživjela je supruga srbijanskog glumca Dragana Nikolića koji je preminuo u ožujku 2016. S trećim suprugom Nikolićem je od 1972. do 1974. vodila popularni show program Obraz uz obraz.

U intervjuu za "Al Jazeeru" u ožujku 2015. rekla je: "Ja sam Beograđanka, rođena Beograđanka s Dorćola. Kao Beograđanka u tadašnjoj državi, u kojoj sam puno radila i gdje su me u svakoj sredini primali božanstveno, nikad taj prostor nisam prisvajala, gdje god da sam odlazila. To je bio naš prostor, a ja sam bila zahvalna što su me ljudi svugdje jako lijepo dočekivali i ispraćali. I vraćala se kući - u Beograd. To je neka moja temelja pripadnost - Beograđanka, Dorćolka. To je nešto što je moje, moje ime i prezime u svim tim podjelama".

profimedia-0086711229.jpg

Teško je podnijela raspad bivše Jugoslavije i ratne sukobe, ali je to nije udaljilo od kolega i prijatelja diljem nekadašnje zajedničke države.

"Prosto mi je bilo neshvatljivo... u prvim danima uopće nisam mogla vjerovati. Nisam dala sebi da prekinem sva ona moja osjećanja i niti koje sam imala sa svim svojim prijateljima i suradnicima, ne samo glumcima i redateljima. Naravno, vidjela sam užase tog rata, ali nijednog trena mi nije padalo na pamet da bilo koga i bilo šta okaljam, očajna što se to tako dogodilo, što je sve tako završilo i što je sve ovako kako je danas", objasnila je svoje građanske i liberalne svjetonazore, što je, djelomice, utjecalo i na njezine angažmane.

"Bila sam i na televiziji, ali me je televizija upravo zbog mog stajališta o događajima iz '90-ih 'kaznila' i dugo, skoro 20 godina, ovdje nisam uopće ništa radila", rekla je u jednom intervjuu.

Milena Dravić uvijek je govorila kako je, unatoč svim nagradama, zadovoljnom čini unutarnja spoznaja da je zadovoljna ulogom koju igra.

"Mogli su to biti i Zlatni lavovi i Zlatne Arene i Kanska nagrada… sve to ne bi vrijedilo, ako ja nisam zadovoljna. Najvažnije je bilo da sam, u sebi, zadovoljna ulogom koju igram", govorla je o svojim rolama.

U svibnju ove godine u Jugoslavenskoj kinoteci u Beogradu otvoren je Legat Milene Dravić i Dragana Nikoilića kao "neizbrisivo svjedočanstvo o njihovom umjetničkom i glumačkom tragu kojim su pridonijeli kulturi i umjetnosti ovih prostora".

Njezina profesionalna glumačka biografija - od najmlađe dobitnice "Zlatne Arene" u Puli za "Prekobrojnu" Branka Bauera 1961. godine do Maude u predstavi Harold i Maude, koju je donedavno igrala na sceni Beogradskog dramskog pozorišta, po brojnim ocjenama kritike, zasjenila je biografije mnogih kolega glumaca i izvan ex jugoslavenske umjetničke i glumačke scene.

Kategorije: Hrvaška

Ličke kuće u kojima odmor provode pripadnici jet-seta

Ned, 14/10/2018 - 08:55

U posljednje vrijeme svjedoci smo sve većeg broja prekrasnih kuća u Lici. Taj dio Hrvatske, očito, zbog svojih prirodnih ljepota, ugodne klime i ambijenta koji poziva na kvalitetan odmor privlačan je sve većem broju ljudi koji baš na toj lokaciji žele imati svoju kuću ili vikendicu iz snova. U ovaj opis svakako spadaju i vile imena Joja koje se nalaze u južnom dijelu Like, u malom ličkom selu Vukšić u okolici Gospića, podno Velebita.

Villas Joja, pričaju nam vlasnici, sagrađene su i osmišljene s ciljem da gostu pruže nezaboravan boravak koji će pamtiti cijeli život. Iz svake od njih pruža se divan pogled na brda, a uključuju spa wellness centar, opremu za roštilj i vrt. Klimatizirane kuće nude pristup bazenu s hidromasažama, protustrujnim plivanjem, slapom i saunom. Svaka ima svoje terase, TV ravnog ekrana sa satelitskim programima, dobro opremljenu kuhinju i kupaonicu s besplatnim kozmetičkim priborom. Također sve imaju veliko dvorište s pogledom na voćnjak i vrt. Gosti sami beru eko proizvode iz vrta: šljive, kruške, jabuke, jagode, maline, krumpir, orahe...Po dogovoru gostima se poslužuje domaća hrana.

slikicaaaa-1.jpg

Kompleks se sastoji od tri kuće i četvrtog dijela  

6090050.jpg

6090070.jpg

6090059.jpg 

- Okolica je popularna među ljubiteljima gastronomije, skijanja, ronjenja, pješačenja, bicikliranja, aktivnog i pasivnog odmora... Moguće je dogovoriti razne izlete i aktivnosti kao što su vožnje quadovima i paintball, objekt posjeduje putnički kombi s vozačem - pričaju vlasnici i dodaju kako je ova pitoma adresa dobro locirana za bitne sadržaje kojima većina gostiju teži.

- Sve je udaljeno maksimalno pola sata: od Plitvica, mora i Sjevernog Velebita do Paklenice, Krasna, Kutereva, kuće i centra Nikole Tesle, kuće Ante Starčevića i špilja Grabovača. U neposrednoj blizini je izvor vode koji je uređen još u doba Marije Terezije, zatim rijeke Like i Gacke... Gosti mogu uživati u lovnom i ribolovnom turizmu, vožnji na splavi, brojne su biciklističke staze, a česta aktivnost je planinarenje. Okolica zaista pruža mogućnost čistog odmora, hedonizma na samom kompleksu i aktivnog odmora - otkrivaju vlasnici koji su dizajn interijera i eksterijera svojih vila temeljili na vlastitim ukusima, željama i potrebama, s nadom da će se to uklopiti u želje gostiju.

dsc5668.jpg

_dsc5594A.jpg

Svi koji borave u ovim kućama 

_dsc5609A.jpg

_dsc5757A.jpg 

PRIČA O DJEDOVIMA

Villas Joja zapravo je šarmantni kompleks koji se sastoji od tri kuće i četvrtog dijela objekta gdje je wellness ozračje (bazen, sauna...), koji je toplim prolazima povezan sa sve tri kuće.

- Sve je dosta odredio zakon i sama kategorizacija od pet zvjezdica. U samom kompleksu postoji restoran-konoba zatvorenog tipa samo za goste, za pripremu i usluživanje domaće lokalne hrane i hrane po dogovoru - kažu zadovoljno vlasnici i ističu kako im je finalna ideja bila napraviti nešto dobro i prepoznatljivo, otkud potječe njihova obitelj koja je prije stotinu godina došla u Liku iz Dalmacije.

- Tri su kuće, a svaka kuća je priča o jednom našem djedu. Tako jedna kuća nosi naziv dida Nike (pradjeda), nadalje kuća dida Joje (djeda) i kuća dida Bobe (prapradjeda). Cijeli se kompleks, pak, zove po mom djedu Josipu, Villas Joja - objašnjava ponosni vlasnik koji je svaku kuću osmislio tako da odgovara karakteru nekom od njegovih predaka po kojem nosi ime. Isto tako, svaka kuća ima zaseban ulaz, dvije terase ili balkon, natkriveni parking, dnevne boravke, kuhinje, mali WC, po dvije velike kupaonice s kutnim kadama i dvije spavaće sobe. Stil koji prevladava je sretna kombinacija rustikalnosti i luksuza, dominiraju tople boje, a sve kuće su napravljene od najsuvremenijih materijala i u njih je ugrađena vrhunska tehnologija koja se odlično uklopila u obnovljeni stari kameni objekt.

_dsc5790.jpg

Prevladava stari namještaj 

_dsc5770.jpg

_dsc5773.jpg

_dsc5774.jpg 

FUNKCIONALNO

- Prilikom osmišljavanja kuća jako smo pazili na ekologiju. U kućama se grije na pelete, a sve kuće imaju i solarne kolektore te podno grijanje. Htjeli smo da izgled kuća prati životni put mojih djedova od Dalmacije, Like, Kanade i Zagreba natrag do Like, ali Dalmacija i Lika svakako prevladavaju. To se definitivno vidi u spoju drveta i kamena - otkriva vlasnik i dodaje kako u kućama ima puno dragih komada namještaja i detalja, redom starina, ali poput svakog objekta za najam danas, i ovdje se držalo do visokih standarda u turizmu pa je kupljen novi namještaj renomiranih proizvođača iz Hrvatske i Europe.

_dsc5726.jpg

Objekti su napravljeni od najsuvremenijih 

_dsc5746.jpg 

- Sada kad je sve gotovo, mogu reći kako sam najzadovoljniji, bez imalo pretjerivanja, što su kuće ispale još ljepše i funkcionalnije nego što sam na početku očekivao. Veseli me velik interes za booking od stranih i domaćih gostiju. U samo dva mjeseca rada bilo je puno ljudi iz cijelog svijeta, čak su me neki gosti iznenadili jer sam u njima prepoznao pripadnike svjetskog jet seta. Radi se o ljudima koji imaju nekretnine po cijelom svijetu, a htjeli su boraviti ovdje i bili su fascinirani spontanim i prirodnim izgledom i ambijentom priče Villas Joja - zaključuje s osmijehom vlasnik.

Za više informacija pišite na info@villasjoja.hr.

Ličke kuće u kojima odmor provode pripadnici jet-seta 

Foto: MENIGA-KRSTINIC

Kategorije: Hrvaška

UŽAS NA NAPLATNIM KUĆICAMA NA AUTOCESTI ZAGREB-GORIČAN Automobil se kod Svete Helene zabio u betonski razdjelnik, vozač na mjestu poginuo

Ned, 14/10/2018 - 08:43

Na autocesti A4 Zagreb-Goričan u noći sa subote na nedjelju u teškoj prometnoj nesreći poginuo je vozač osobnog automobila.

Kako se doznaje u zagrebačkoj policiji, automobil se zabio u betonski razdjelnik kod naplatnih postaja Sveta Helena.

Zasad nema informacija o okolnostima u kojima se dogodila ova tragedija.

Kategorije: Hrvaška

MAKEDONIJA NA PREKRETNICI U parlamentu na dnevnom redu ratifikacija sporazuma o promjeni imena države: Čini se da vlada nema potrebnu većinu

Ned, 14/10/2018 - 08:28

Makedonski parlament odlučuje u ponedjeljak o ratificiranju sporazuma s Grčkom kojim se predviđa preimenovanje zemlje u "Republiku Sjevernu Makedoniju".

Veliki je to izazov za socijaldemokratskog premijera Zorana Zaeva koji je taj sporazum sklopio u lipnju s grčkim kolegom Alexisom Tsiprasom. Uz podršku stranaka albanske manjine (20 do 25 posto na 2,1 milijuna stanovnika), njegova koalicija ne raspolaže većinom od dvije trećine za amandman Ustavu. Mora uvjeriti desetak zastupnika desne oporbe.

Od nezavisnosti svojeg malog susjeda 1991., Grčka smatra da se "Makedonija" može odnositi samo na njezinu sjevernu pokrajinu oko Soluna. Stavlja veto na ulazak te male balkanske zemlje u NATO i blokira pregovore o prijemu u Europsku uniju.

Referendum 30. rujna koji je makedonska vlada zamislila konzultativnim nije dao jasan odgovor niti ponudio snažni politički legitimitet Zoranu Zaevu za privlačenje oporbenih zastupnika koje bi želio uvjeriti da ne dovedu u opasnost vezivanje uz Zapad te siromašne balkanske zemlje.

"Da" je izglasan s više od 90 posto, ali gotovo dvije trećina glasača nije izašlo na birališta, a apstinenciji su kumovale zastarjele liste, snažna dijaspora ali i bojkot velikog dijela oporbe.

Kategorije: Hrvaška

NA TRADICIONALNOM HERCEGOVAČKOM RUČKU KOD IVANE ČULJAK: Hrane uvijek mora biti dovoljno i za iznenadne goste, ničega ne smije nedostajati!

Ned, 14/10/2018 - 08:28

Pri samom ulasku u kuću krenuli su se kovati planovi što će se sve naći na stolu. “Ćaća će raditi peku, tu nema govora, Lilja (mama) će zamijesiti domaći kruh, a možemo ga stavit i ispod saća. Anita voli burek tako da će ga doć napravit kuma Mirjana koja je pravi maher za to! Napravit ćemo i puru s lučnicom jer Mićo ne jede meso pa da se i on osladi i još nešto slatko!” nabrajala je Ivana. “Neće nam to biti previše?” pitala sam u nevjerici. “Kakvi previše!” uzviknula je teta Ljilja i krenula brojati. “Bit će nas desetak, možda malo više!” i lakim korakom poput balerine krenula raditi tortu od malina. Nakon što smo definirali sve delicije koje će se naći na stolu, krenule su pripreme.

ljubuski_pite8-191117.jpg

ljubuski_pite19-191117.jpg

ljubuski_pite14-191117.jpg 

Gospodin Hrvoje otišao je u Bugojno po planinsku teletinu za peku, a mi smo otišli do starog mlina po puru. Inače, odmah pokraj vodopada Koćuše u sklopu istoimene konobe nalazi se mlin 120 godina star u posjedu obitelji Čuljak-Marić koji je i dandanas u funkciji. Iako u neposrednoj blizini Klobuka nismo dugo mogli uživati u ovoj divnoj oazi mira, s obzirom na to da su pripreme za ručak već bile u punom jeku.

ljubuski_pite23-191117.jpg 

Dobra organizacija

Pura s lučnicom ili lučenicom tradicionalno je jelo ovog kraja koje se nekad davno jelo barem jednom tjedno jer su se purom nekad čistili zubi. Kad voda zakuha, mora se smiriti, a zatim se stavlja pura. Kuha se dobar sat, nakon čega tek počinje prava muka. “Puru treba dobro izmiješati, a nekad su znali reći kako je teže napraviti puru s lučnicom nego rodit!” rekao nam je gospodin Hrvoje dok je vješto pripremao našu puru.

ljubuski_pite3-191117.jpg

“Bitno je da imate i dobrog kiselog mlijeka, evo nama je donijela kuma Marina, koja i sama radi proizvode od kravljeg mlijeka!” dodao je pa otišao provjeriti peku. Kad se maslac karamelizirao, miče ga se s vatre, zatim stavlja češnjak (bijeli luk) pa kiselo mlijeko, a kad se sve lijepo prožme, velikodušno se prelije pura. Tako pripremljena pura služi se u velikoj drvenoj posudi, “čanjku”, iz koje se potom služi u manje drvene zdjelice.

ljubuski_pite6-191117.jpg

Što se tiče slatkog, Ivana je s mamom napravila hurmašice po receptu babe Milke. “Ma, to je za čas gotovo! Kad sam bila u Meksiku, vlasnik restorana tražio me da napravim nešto naše i ja sam pripremila hurmašice. Mama ih je uvijek radila kad smo se braća i ja zaželjeli slatkog u studentskim danima pa bi ih poslala busom za Zagreb!” otkrila nam je Ivana pa smo se skupa uputile vidjeti kako peka napreduje.

klobuk_urmasica11-161117.jpeg

klobuk_urmasica3-161117.jpg

klobuk_urmasica5-161117.jpg 

Prokljuka, vršnik, pokrivač, čripnja, crepulja, sač, cripnja ili peka, kako je tko naziva, omiljeno je jelo ovdje, kao i u krajevima Dalmacije, ali i Istre i Kvarnera. Najbitnije je da meso rastranširate na manje komade pa ga dobro posolite i popaprite. Možete dodati i malo pancete.

ljubuski_pite22-191117.jpg 

Na krumpir položite meso, a sve treba podliti dobrim bijelim vinom. “Ne može ti jelo ispast dobro ako stavljaš loše vino, zato sam ja podlio našom žilavkom (autohtona hercegovačka sorta grožđa)!” rekao nam je Hrvoje. Uz dobro meso i vino, posebno je važan žar, tako da na njega posebno obratite pozornost.

ljubuski_pite20-191117-1.jpg 

Obiteljska energija

Kako je otkucao jedan sat iza podneva, svi smo zajedno sjeli za pažljivo postavljen stol za koji je bila zadužena najmlađa kći Marija i krenuli s gozbom. Izluđujući miris tek pečenog kruha tete Ljilje, bogovska peka gospodina Hrvoja, čaša dobrog vina, Ivine hurmašice i pura s lučenicom oborili su nas s nogu.

ljubuski_pite24-191117-1.jpg 

Ali možda nas se nisu dojmili čak ni ti svi okusi koliko ta obiteljska energija i zagrljaji kao da smo skupa cijeli život.

Pura s lučenicomljubuski_pite15-191117-1.jpg Hercegovačka pekaljubuski_pite20-191117-1.jpg Hurmašice s orasimaklobuk_urmasica11-161117.jpeg 
Kategorije: Hrvaška

KAKO JE PLENKOVIĆ DVJEMA RIJEČIMA RASTJERAO HDZ-OVCE IZ VUKOVARA Ovaj skup je jasno pokazao kakva je budućnost svih budućih sličnih 'događanja naroda'

Ned, 14/10/2018 - 08:23

Plenkovićevo “Vidjet ćemo” kao odgovor na novinarsko pitanje hoće li biti sankcija za HDZ-ovce koji se pojave na vukovarskom prosvjedu značajno je utjecalo na to da se jučer u gradu na Dunavu nije moglo vidjeti ni jednog značajnijeg člana iz vladajuće stranke.

U Vukovaru je viđen samo Stevo Culej, koji od prvog dana govori da će ići na prosvjed i za njega sigurno neće biti sankcija, a od Plenkovićeve oporbe unutar stranke nije se pojavio nitko. HDZ-ovci su očito shvatili što se događa s onima koji ne slušaju vrh stranke. Pa tako na prosvjedu u Vukovaru nije bilo Mire Kovača, Davora Ive Stiera, Milijana Brkića, koji ima i većih problema, ni jedan ministar u Vladi, član Predsjedništva stranke ili saborski zastupnik nisu se ovaj put usudili prkositi stranačkom šefu. Očito poučeni ranijim iskustvom kada neki, protivno volji vrha stranke, nisu htjeli glasovati za Istanbulsku konvenciju pa su zbog toga izgubili pozicije.

Na prosvjedu su, očekivano, viđeni lideri stranaka desnice poput Hasanbegovića, Zekanovića, narodnog tribuna Mire Bulja, Željke Markić i zapravo je ovaj skup pokazao da i sva buduća slična “događanja naroda” nemaju šanse bez podrške vrha HDZ-a, jake stranačke mašinerije na terenu, HDZ-u bliskih braniteljskih udruga, a čini se i da je Crkva ovaj put ostala po strani. Kler se, primjerice, više angažirao protiv Istanbulske konvencije nego protiv sporog pravosuđa koje godinama ne rješava ratne zločine.

FOTOGALERIJA: Prosvjed u Vukovaru

Prosvjed u Vukovaru 

I zato se jučer na skupu u Vukovaru od najavljenih 20.000 ljudi pojavilo njih tek oko 9000. Plenković je, na kraju, uz asistenciju odanih braniteljskih udruga, vjerojatno i raznim obećanjima onima koji stanu uz njega, uspio zaustaviti prvi veći protest protiv svoje Vlade. A sankcije za Penavu ne treba očekivati jer HDZ-u je Vukovar simbolički vrlo važan grad i ne smiju ga prepustiti tek tako.

Ključne poruke govornika iz Vukovara 

Kategorije: Hrvaška

ZABORAVLJENI PAZINSKI CUKERANČIĆ: Kolačić spašen od zaborava postao je omiljena slastica!

Ned, 14/10/2018 - 07:47

Istarska tradicionalna kuhinja ne može se pohvaliti velikim brojem slastica kao, primjerice, Slavonija. Malo se toga za desert moglo naći na stolu istarske težačke obitelji, a kada bi se nešto našlo, to bi bez premca uvijek bili i cukerančići, suhi kolačići uvaljani u kristalni šećer. Uz njih, istarske su žene spremale kroštule, fritule, pandišpanju, poveticu i pincu te bucolaj na Bujštini. I tu zapravo lista završava.

Naravno, slatko se spremalo samo za prigode, nikako izvan toga. Fritule za pust, cukerančići za svadbe, Božić i Uskrs, pandišpanja za svatove, kao i kroštule, pinca za Uskrs, povetica za Božić.

Priča nam to ljubiteljica istarske tradicije i tradicionalne gastronomije Davorka Šajina iz agroturizma Ograde pokraj Žminja. Ona je jedna od najzaslužnijih zašto se pazinski cukerančić našao nedavno na listi zaštićene nematerijalne baštine države. Naime, Ministarstvo kulture je uvrstilo “Umijeće pripreme tradicijske slastice pazinski cukerančić” na nacionalnu listu od 160 nematerijalnih kulturnih dobara. Šajina je još 2015. pokrenula tu inicijativu, a proveli su je LAG Središnja Istra, pazinsko Udruženje obrtnika, pazinska gradska uprava, Etnografski muzej Istre te tvrtke Antica kolači i Reginex kao proizvođači.

cukeerancic_sajina45-240118.jpg 

Ova jednostavna, ljubazna, gostoljubiva i vrsna domaćica nije se libila ni sekunde na klasičan, tradicionalan način pokazati kako su se ti cijenjeni keksi nekada pekli u Istri. Tada nije bilo pećnica pa su onda slasni suhi kolačići završavali pod pekom na ognjištu, i to samo 10 do 15 minuta.

- Samo sam dala ideju da se na neki način valorizira ta slastica jer me ona veže daleko natrag u djetinjstvo. Taj sam recept naslijedila od svoje mame, a ona od svoje i tako daleko u prošlost. Baka ih je radila ispod čripnje, a kasnije su došle pećnice i onda smo prešli na moderniji način pečenja - ističe Šajina.cukeerancic_sajina42-240118.jpg 

Kaže da je taj kolačić posebno specifičan za središnju Istru i Pazinštinu. Otkako se više govori o cukerančiću koji je tada bio tradicionalni svatovski kolač, on se ponovno sve više prodaje i peče upravo za tu prigodu.

- Danas pazinske slastičarnice imaju sve veće narudžbe i drago mi je da smo na ovaj način taj kolač oduzeli zaboravu. Dakle, nekada je mjera za jedne svatove, ali ne slavonske, nego istarske, bila jedan manigal. Manigal su veće pletene košare, promjera 80 centimetara i više, s kojima su nekada žene iz Kopra i pograničnog područja dolazile na Bujštinu i dolje do središnje Istre te prodavale ili razmjenjivale svoju robu i zauzvrat kupovale jaja. Nosile su ih na glavi. I tako su manigali došli u Istru. I ja sam na svojim svatovima imala dva takva puna cukerančića. Jedan je napravila moja svekrva sa susjedama, a drugi moja mama, također sa susjedama u selu - pojašnjava nam Šajina dok u njezinu šarmantnom agroturizmu na ognjištu pucketa vatra i sprema se za pečenje kolačića. Tada bi se žene okupljale i masovno radile taj kolač za svatove, s obzirom na to da je za jednu osobu to bio prevelik posao. Istodobno bi na ognjištu bilo i po nekoliko peka da se ubrza proces jer pod svaku stane pet do šest kolačića. A za svatove je količina trebala biti pozamašna.

cukeerancic_sajina13-240118.jpg

cukeerancic_sajina12-240118.jpg

Izgubljena čarolija

- Tada su žene ne neki način mogle pobjeći od svakodnevnog života i skupiti se, razgovarati o obitelji, svojim zanimacijama i kratiti vrijeme. Šteta je da danas toge više nema. Klasična pećnica ubrzala je čitavu proceduru i izgubio se taj čar - napominje Davorka, koja je jedna od rijetkih koja još svoje cukerančiće peče pod pekom. Njihova je tekstura ovisila U povijesti su se cukerančići pripremali samo za svadbe i stavljali u manigale - pletene košare koje su se nosile na glavi o tome kakvo je bilo vrijeme.

cukeerancic_sajina17-240118.jpg 

cukeerancic_sajina27-240118.jpg 

Ako puše bura, tvrđi su, a ako je jugo, više su prhki i raspadaju se. Ovisi i na koji se način umijesi i koliko je ognjište toplo kada se na njega polegnu da se ispeku.cukeerancic_sajina19-240118.jpg 

A evo kako se pripremaju. Za početak su potrebni brašno, šećer, jaja, mlijeko, amonijak, maslac, suncokretovo ulje, vanilin šećer, naribana korica naranče i limuna. Nekada kada maslac nije bio dostupan koristila se svinjska mast. U jednoj zdjeli posebno se istuku jaja zajedno sa šećerom i aromama, a na ognjište se stavlja malo mlijeka da postane vruće. Onda se u njega stavlja amonijak kako bi se čitava smjesa zapjenila. Amonijak se koristio umjesto praška za pecivo, a nabavljao se u apoteci. Potom se dodaje brašnu i drugim sastojcima koji se tada svi zajedno zamijese na dasci. Rezultat je fino mekano tijesto koje se potom mora odmoriti barem dva sata na hladnome. Onda se valja poput njoka. Na određenoj dužini se režu bočno i stvaraju “nogice”, a pazinski je cukerančić poznat po svojoj razgranatosti. Tako oblikovan kolačić stavlja se na toplu ciglu ognjišta čija se toplina provjerava posipavanjem brašna. Ako brašno ne izgori, temperatura “poda” ognjišta je idealna. Pokriva se poklopcem peke na koju se stavlja žar. Peku se deset do 15 minuta ovisno o toplini ognjišta na 180 do 200 stupnjeva. - Kada su tako pečeni, mrvicu čekamo da se malo ohlade i potom ih umačemo u malvaziju, ali samo s jedne strane. Čim malo upiju vina, uvaljamo ih u kristalni šećer. I to je to. Potom se moraju sušiti, najbolje preko noći jer bi se inače zalijepili - zaključuje Šajina

 

Kategorije: Hrvaška

CHELSEA MARKET: Od napuštene tvornice Oreo keksa do najveće njujorške tržnice!

Ned, 14/10/2018 - 07:15

U početku je glavna svrha Chelsea Marketa bila opskrba profesionalnih chefova i kuhara amatera sirovinama i opremom, a nakon nekog vremena je započelo opremanje prodajnihm proizvodnih i skladišnih prostora kako bi se ostvarila nova kulinarska nastojanja.

15384415_10154708793794373_9187690716040501581_o.jpg 

Ubrzo je lokalni steakhouse tamo postavio mensicu, veletrgovci koji su uvozili talijanske proizvode su započeli postavljati svoje štandove sa sirevima, maslinovim uljem i suhomesnatim proizvodima, a imala je i štand sa svježe cijeđenim sokovima, prije nego oni uopće bili ovako razvikani kao danas.

16997795_10154975065594373_4315151506972815132_n.jpg 

Bila je tu i trgovina s tajlandskom hranom, proizvodnja mlijeka, pekarnice i trgovina koja prodaje noževe i drugo posuđe. Vegetarijanci su na štandovima mogli kupiti neobično voće i povrće. Sve trgovine su bile smještene u gradama između kojih se prolazilo uskim uličicama koje su tamo stajale stoljećima.

17021570_10154977601174373_428413762520408202_n.jpg 

Kompanije poput kabelske televizije, Google-a i Oxygena su svoje mjesto pronašle na višim katovima zgrada. Kasnije su se pojavili restorani poput Marimota i Buddakana, slavnih azijskih restorana. Ali u početku je Chelsea Market posjećivao jako mali broj kupaca i uličice između zgrada su vrlo često zjapile prazne.

17457673_10155056525019373_8918844041673512713_n.jpg 

Oni zaista odani kupci su pak obožavali to mjesto jer im je predstavljalo jedinu stanicu gdje su mogli kupiti baš sve potrebno za nedjeljni ručak ili subotnju večernju zabavu.

1557509_10152268860209373_679598714_n.jpg 

Nekoliko godina kasnije, u pokušaju da se mjesto spasi, su se počele otvarati nove trgovine koje nisu bile povezane s hranom. Otvorila se knjižara i dućan s odjećom. Neko vrijeme se činilo da se mjesto pretvara u tipični trgovački centar, što mu nije prognoziralo lijepu budućnost.

16299174_10154904846109373_5098861091369016990_n.jpg 

Najveća promjena je započela prije 10 godina, kada su prodavači hrane izašli na uske uličice i počeli prodavati već pripremljenu hranu. Neki su djelove svojih trgovina pretvorili u kafiće, počeli postavljati stolove i stolice kako bi se ljudi više zadržavali. Uprava je poticala takvo djelovanje.

16473654_10154898598114373_3284154420113676938_n.jpg 

Mnoge od starih trgovina su se počele iseljavati ili drastično mijenjati. Ono što je izvorno bila trgovina s mliječnim proizvodima je postala fast food mjesto s hamburgerima... To nije bilo loše, Chelsea Market je već dobrano bila na putu da postane pravi food corner.

16999181_10154972598539373_1139871993296500311_n.jpg 

Ubrzo su počeli stizati turisti u velikim autobusima. Koji, doduše, nisu bili zainteresirani kupiti tajlandski patlidžan ili bocu tradicionalnog aceta balsamica, već su željeli konkretnu hranu, već pripremljenu. Uskoro su udobne stolice i stolovi nestali, kako bi se napravilo mjesta za ljude koji žele jesti, s nogu.

17103719_10154989739584373_8990899942957235556_n.jpg 

Koja je pouka priče o Chelsea Marketu? Već pripremljena hrana na Chelsea Marketu je postajala sve bolja i bolja. Danas možete kupiti kineske rezance točno onoliko začinjene koliko želite, odlične meksičke tacose... Chelsea Market je prepuna restorana u kojima možete i sjediti. Možete kupiti kuhane jastoge koji možete jednostavno pokidati rukama i jesti ih na licu mjesta. Ljudi su ludi za hummusom i halvahom.

17342815_10155035341494373_2141966011325607466_n.jpg 

U stvari, Chelsea Market je danas najveći i najbolji food corner (tržnica, ako želite) u New Yorku, s preko 40 štandova s hranom i nepreglednim morem kulinarskih izbora.

14990985_10154604475699373_4591174875686771516_o.jpg 

Kategorije: Hrvaška