Jutarnji list

Syndicate content
RSS latest articles feed for: jutarnjiList, and section: Front Page.
Updated: 13 min 1 sek od tega

PETAK MOŽE POČETI: Pet trikova kako da vam palačinke uspiju baš svaki put!

Pet, 15/06/2018 - 08:04

Donosimo vam par trikova s kojima će krajnji rezultat biti savršen!

Tava je važna

Da palačinke ne bi bile premasne, pecite ih u teflonskoj tavi koju ste samo malo prilikom pečenja prve palačinke premazali uljem.  (za palačinke à la française umjesto ulja koristite maslac).

iStock-519090070.jpg 

Mineralna voda je ključ

Ako želite lagane i mekane palačinke, dio mlijeka zamijenite vodom ili čak mineralnom vodom. Palačinke neće biti žilave, već lagane poput pahulje.

Ako ste pak ljubitelj sirutke...

Ako želite mekane, prozračne palačinke, kupite punomasno mlijeko i sirutku. Ako nemate pri ruci sirutku, možete je zamijeniti tekućim jogurtom, ali u tom slučaju koristite 150 ml jogurta i "razvodnite" ga sa 75 ml mlijeka, sirutku također jednostavno možete dobiti ako u 450 ml mlijeka dodate 2 jušne žlice limunova soka ili bijelog octa.

iStock-494435738.jpg 

Snijeg od bjelanjaka

Ipak, koju god vrstu mlijeka koristili dodavanje snijega od bjelanjka na kraju bi trebalo dati primjetnu razliku.

Odmor je bitan

Majstori kažu da je najbolje da smjesa za palačinke odleži u hladnjaku nekoliko sati prije korištenja. Ako želite slasne palačinke navečer, najbolje je da smjesu napravite već popodne.

iStock-153710677.jpg 

Savjete imate, bacite se na pečenje!SLANE PALAČINKE: Ukradite nam recepte i ručajte palačinke!S ovim slatkim receptima svaki dan je ''dan za palačinke''!
Kategorije: Hrvaška

OVAJ VIDEO JE NEŠTO NAJSLAĐE ŠTO ĆETE VIDJETI DANAS! Pogledajte kako se zabavljaju 5-godišnjak i neodoljivi medo; OTAC DJEČAKA 'I tako 10 minuta...'

Pet, 15/06/2018 - 07:58

Petogodišnji Ian često voli ići u nešvilski zoološki vrt sa svojim ocem Patrickom Parkerom, no ovaj posjet mali Ian pamtit će zauvijek.

Naime, dok je bio u dijelu zoološkog vrta gdje se nalaze medvjedi, Ian je odjedanput počeo skakati ispred stakla koja dijeli posjetitelje od zvjeri.

No onda je medo izronio iz vode i na opće zaprepaštenje počeo imitirati Iana i njegovo skakanje.

Neobičan par tako je zabavljao sve posjetitelje, a i internetsku publiku, obzirom da je video postao viralan.

Ianov otac kaže kako je cijeli 'performans' trajao oko 10 minuta, na opće oduševljenje svih prisutnih.

medo 

Kategorije: Hrvaška

ŠTO SU JELI SLAVNI? Lennon je obožavao sendvič od govedine, Merlinka mesne okruglice, a Julia Child nije mogla bez juhe od luka!

Pet, 15/06/2018 - 07:47

Izvor vijesti: FineDiningLovers

A vi? Koja je vaša najdraža klopa?

Martin Luther KingPohana piletina i kukuruzni kruh

MLK.jpg 

Julia ChildFrancuska juha od luka

Julia.jpg 

John LennonSendvič od govedine

Lennon.jpg 

Elvis Presley4 kuglice sladoleda i 4 čokoladna keksića

Elvis.jpg 

James GandolfiniFoie Gras i pržene kozice

gandolfini.jpg 

Marylin MonroePunjene gljive, mesne okruglice i Dom Perignon

Tjestenina s mesnim okruglicama.jpg 

Ernest HamingwayCijeli pečeni krumpir s maslacem i Cezar salata

iStock_000084775611_Medium.jpg 

Princeza DianaOmlet

ThinkstockPhotos-126394438.jpg 

Michael JacksonGrilana pileća prsa i salata

salata s piletinom.jpg 

John F. KennedyTost, džem i jaja na oko

456517261.jpg 

Jimi HendrixSendvič od tune

iStock_000081112443_Medium.jpg 

Frank SinatraSendvič od grillanog sira

iStock_000067448441_Medium.jpg 

Kategorije: Hrvaška

ŠTO SU JELI SLAVNI? Lennon je obožavao sendvič od govedine, Merlinka mesne okruglice, a Julia Child nije mogla bez francuske juhe od luka!

Pet, 15/06/2018 - 07:47

Izvor vijesti: FineDiningLovers

A vi? Koja je vaša najdraža klopa?

Martin Luther KingPohana piletina i kukuruzni kruh

MLK.jpg 

Julia ChildFrancuska juha od luka

Julia.jpg 

John LennonSendvič od govedine

Lennon.jpg 

Elvis Presley4 kuglice sladoleda i 4 čokoladna keksića

Elvis.jpg 

James GandolfiniFoie Gras i pržene kozice

gandolfini.jpg 

Marylin MonroePunjene gljive, mesne okruglice i Dom Perignon

Tjestenina s mesnim okruglicama.jpg 

Ernest HamingwayCijeli pečeni krumpir s maslacem i Cezar salata

iStock_000084775611_Medium.jpg 

Princeza DianaOmlet

ThinkstockPhotos-126394438.jpg 

Michael JacksonGrilana pileća prsa i salata

salata s piletinom.jpg 

John F. KennedyTost, džem i jaja na oko

456517261.jpg 

Jimi HendrixSendvič od tune

iStock_000081112443_Medium.jpg 

Frank SinatraSendvič od grillanog sira

iStock_000067448441_Medium.jpg 

Kategorije: Hrvaška

Orbanovo carstvo kulture i zelenila u srcu Budimpešte

Pet, 15/06/2018 - 07:31

Projekt podrazumijeva da se postojeći park Városliget veličine 20 hektara dodatno znatno proširi za još 13 hektara te postane urbano javno mjesto za opuštanje, zelena oaza i dom institucija kulture, mjesto zabave i bavljenja sportom. Ovdje će se sagraditi Muzej mađarskog transporta, Muzej mađarske glazbe i Nacionalna umjetnička galerija, obnoviti Etnografski muzej i Muzej lijepih umjetnosti koji je već vrlo posjećen. Preuredit će se i povećati ZOO i Széchenyi termalno kupalište, dodati klizalište, centar za inovacije, kazalište za djecu, promenada, sunčalište uz jezero, staze za trčanje i staze za bicikle, sportski tereni, park ruža, otok dječjih igrališta....

vrt_ruza.jpg GREDELJ

Projekt Liget Budapest predstavljen prije više od pet godina zbog krize je bio u zastoju, ali je sada, u ekonomski boljem vremenu, pokrenut. Neke ovdje postojeće institucije već privlače milijun posjetitelja godišnje, a sad će se sve obnoviti prema standardima 21. stoljeća. Ipak, koja je računica u proširenju parka i gradnji nekoliko novih zgrada za kulturu, projektu koji je vrijedan 1,2 milijarde eura? Možemo to otprilike zamisliti kao da hrvatska vlada ili uprava Grada Zagreba investira u nekadašnji Gredelj veličine 13 hektara kako bi ovdje proširili Zelenu potkovu i sagradili nekoliko atraktivnih muzeja i zabavnih sadržaja.

National_Gallery.jpg

- Riječ je o javnom projektu koji se provodi na zemljištu koje pripada državi, gradu i četvrti, ali je osnovana Vladina tvrtka koja sve vodi i koja je sastavljena od stručnjaka iz raznih područja. Prvi korak je bio vlasništvo ujediniti pod jednom tvrtkom. To je vrlo vrijedno zemljište uz sam centar koje ima golem potencijal. Pronašli smo kombinaciju raznih funkcija sadržaja koje će se graditi, a baza projekta je hub kulture - objasnio nam je Balazs Jelinek, zamjenik CEO-a tvrtke Liget Budapest, koji je gostovao u Zagrebu na konferenciji o razvoju nekretnina “Filipović”, na prezentaciji Budimpešte, kroz temu “Izazov i garancije uspjeha u razvoju nekretnina”.

Baza projekta Liget Budapest je činjenica kako kultura i turizam gradu donose mnogo novca, a naravno, i želja da se stvori i ostavi nešto vrijedno za zajednicu.

muzej_fudji.jpg

- U svakom velikom projektu mora se naći biznis način. Ovdje je taj da se dodaju nove atrakcije za turiste kako bi se turiste zadržalo i privuklo nove. Jednostavno, ako grad ima turističke atrakcije, on će ostati atraktivan, a to je benefit za sve uokolo, za čitav grad - rekao je Balazs Jelinek.

Nekadašnju zgradu mađarskih inovacija, sagrađenu za Milenijski sajam 1885. godine, koja je srušena u Drugom svjetskom ratu, rekonstruirat će iz temelja. Budući Muzej mađarske glazbe sagradit će se prema projektu arhitekta Sou Fujimoto, u kojem će u prizemlju zgrade biti osjećaj kao da se stoji u šumi. Nova nacionalna umjetnička galerija gradit će se prema projektu japanskog Pritzker ureda SANAA i bit će otvorena 2019. godine. Dakle, za nove zgrade raspisivani su međunarodni arhitektonski natječaji. Obnova i osuvremenjenje Muzeja lijepih umjetnosti je u tijeku te je krenuo projekt i Etnografskog muzeja čiji su autori iz Napur Architecta. U parku se uređuje i Centar za restauraciju i konzervatore. Bit će to u potpunosti pješački park.

park__budimpesta.pngKRAJOBRAZ

U fazi osmišljavanja sadržaja parka bili su uključeni svi mogući dionici projekta, identificirali smo sve NGO-e, pravne i fizičke osobe, imali smo mnogo manjih podnatječaja, kao što je natječaj za najvišu zgradu u parku, a sve to uz renomirane suce u žiriju. Održano je i osam gradskih foruma, neki su bili za specijalizirane teme kao što su dječji park i pseći park... Dobili smo 600 pisanih mišljenja i 95 posto prijedloga implementirali u aktualni projekt - istaknuo je Balazs Jelinek.

Plan je već da do 2020. godine Városliget park bude veći, zeleniji i življi. Prilikom odabira projekta za pojedine institucije bila im je bitna arhitektura i održivost.

Museum_of_Ethnography_2.jpg

- U Bilbau je prije krize sagrađen poznati Guggenheim muzej, a kad je nastupila kriza, proračun za upravljanje zgradom je smanjen, što je bilo loše, i mi ne želimo da nam se dogodi slično. Dakle, tražili smo pri odabiru projekta ravnotežu u održivosti - kaže on.

Na konferenciji je bilo riječi i o velikom privatnom projektu Budapart, jednom od najvećih gradilišta u Budimpešti. Nalazi se uz Dunav, na području veličine 54 hektara, a o projektu je govorio dr. Mihaly Schrancz, direktor za razvoj tvrtke Property market, Budapart.

budapart.jpg

- Projekt koji je ušao u fazu dva podrazumijeva 15 rezidencijalnih zgrada za 30.000 stanovnika i poslovne zgrade u kojima će raditi 6000 osoba. Znači, gradimo mješovitu namjenu. Ovdje će biti i trgovina na površini od 15.000 kvadrata, s novim ulicama i trgom. Stambene zgrade imat će svoj privatni izlaz na plažu rijeke. Ne postoje dvije identične zgrade, a uključili smo i krajobrazne arhitekte - objasnio je dr. Mihaly Schrancz.

park_projekt.jpg KRIZA

Na konferenciji se moglo čuti i kako je ekonomska kriza prilično pogodila Mađarsku 2008. godine, a potrajala je dulje nego u mnogim zemljama Europe, te su njihovi ekonomisti proteklo razdoblje nazvali periodom dviju recesija. Za vrijeme te krize građeno je manje stanova nego za Drugog svjetskog rata, a investicije su gotovo prestale postojati. Neki su ipak, kao tvrtka Attile Kovacsa, partnera u Horizon Development tvrtki, uspjeli i tijekom krize napraviti neke značajne projekte.

- Zgradu koja je kulturno dobro, za koju je prije traženo 20 milijuna eura, kupili smo za osam milijuna. No potom su naš projekt preuređenja u poslovnu zgradu odbile podržati sve banke. Ipak, našli smo budućeg zakupca za zgradu i realizirali projekt, a važno je bilo imati i malo sreće. Zato je moja poruka za iduću krizu, kada dođe, da ne prestanete s projektima i ne spuštate kvalitetu jer oni s najboljim praksama prežive - napomenuo je A. Kovacs.

buda_part2.jpg

Mađarska se od 2016. godine počela oporavljati te se sada našla u sličnom razdoblju kao prije krize.

Na nedavni boom na tržištu nekretnina u Mađarskoj utjecalo je niz razloga, a najviše jto što je država spustila PDV na pet posto te su ljudi počeli opet ulagati u stanove.

Mađarske građevinare i investitore trenutačno muče slične muke kao i naše, nedostatak radne snage. Za velike projekte,pri gradnji koriste gotove elemente, što znači i rast cijene projekta za 10-ak posto zbog troškova proizvodnje samih elemenata.

Foto: Liget Budapest

Kategorije: Hrvaška

HRVATSKA U KLINČU, SPREMA SE CRNI SCENARIJ Na pomolu je migrantski val daleko veći od onoga iz 2015., a svi putevi prema Zapadu mu vode preko RH

Pet, 15/06/2018 - 07:13

Europa se otvoreno priprema za novu navalu imigranata koja bi ovaj put mogla dovesti do nesagledivih političkih posljedica. U prva četiri mjeseca ove godine, prema podacima Frontexa, Agencije za granice Europske unije, u EU je ilegalno ušlo gotovo 30.000 ljudi, što je 44 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Međutim, istovremeno ih je evidentirano 15.000 koji su iz Turske preko Egejskog mora doplovili u Grčku tzv. istočnomediteranskom ili balkanskom rutom, na kojoj je broj izbjeglica u odnosu na prošlu godinu udvostručen. Također je dvostruko više nego lani, oko 5000 ljudi, iz sjeverne Afrike pristiglo u Španjolsku. Preostalih 10.000 izbjeglica se iz Libije i Tunisa dočepalo južne Italije i na toj srednjomediteranskoj ruti je zabilježen značajan pad od čak 75 posto, zbog kojeg je ukupno smanjen broj novopristiglih ilegalnih imigranata.

U prva tri mjeseca ove godine u pokušaju nezakonitog prelaska granice hrvatska je policija zatekla 1371 osobu, što je za 72 posto više nego u istom razdoblju 2017. Prema MUP-ovim podacima, među njima je najviše Afganistanaca, Pakistanaca, Kosovara i Turaka, a ima i dosta Alžiraca, Libijaca i Marokanaca. Najveći je pritisak migranata na području Karlovačke, Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Ličko-senjske i Sisačko-moslavačke županije. Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović poručio je da ako zemlje koje su dalje od Hrvatske na migrantskoj ruti prema Zapadnoj Europi zatvore svoje granice za migrante, Hrvatska neće postati hot spot, odnosno država u kojoj će se zadržati velik broj izbjeglica poput Grčke, u kojoj ih je oko 50.000. Jasno je da je Hrvatska odlučila spriječiti ilegalne ulaske na svoj teritorij, i to ne više samo iz Srbije nego sve više i iz Bosne i Hercegovine. Put kojim proteklih mjeseci krijumčari prebacuju tisuće ljudi s juga na sjever Balkanskog polutoka iz Grčke više ne vodi preko Makedonije i Srbije nego preko Albanije i Crne Gore do Bosne i Hercegovine, u koju je, prema procjenama tamošnjih vlasti, od početka ove godine ilegalnim putevima ušlo oko 5600 izbjeglica. Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić izjavio je kako je 70 posto njih napustilo državu. Ako je to točno, znači da je oko 4000 ljudi ilegalno iz BiH prešlo u Hrvatsku preko koje vode baš svi putevi dalje prema Zapadu. Može se pretpostaviti da se većina njih i uspjela prebaciti u Sloveniju, odnosno na šengenski prostor na kojem su granične kontrole između EU članica daleko manje. Svakodnevno hrvatska policija zaustavlja ilegalce na granici s BiH, ali i one koji su uspjeli ući pa putuju dalje prema Sloveniji.

Novo aktiviranje balkanske rute, koja vodi preko Hrvatske i kojom je 2015. i 2016. u Europu ušlo oko dva milijuna izbjeglica, izazvalo je val oštrih reakcija čelnika EU zemalja koje jasno poručuju da ne žele nove doseljenike. Najglasnija je Austrija, čiji je kancelar Sebastian Kurz još prije nekoliko mjeseci najavio da će svoje predsjedanje Europskom unijom u drugoj polovici ove godine iskoristiti da bi preusmjerio fokus Unije s razmještanja migranata na sprečavanje njihova dolaska u EU. Dakle, za dva tjedna kada Austrija preuzme EU kormilo, izbjegličko će pitanje postati goruća politička tema.

Očito je toga svjesna i ključna politička figura Europske unije, njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je prošli tjedan ilegalne migracije opisala kao sudbonosno pitanje o kojem ovisi budućnost EU. Ako Europi ne pođe za rukom dati odgovore na izazove ilegalne migracije, tada će, upozorila je, europski temelji biti dovedeni u pitanje. Političarka koja je 2015. imigrantima širom otvorila granice najbogatije europske zemlje sada je priznala da planirani mehanizam raspodjele izbjeglica po svim državama članicama na temelju određenih kvota nije donio željene rezultate. Neke zemlje poput Mađarske, Slovačke, Poljske i Češke od samog su početka takvog plana iz 2016. odbijale pružiti gostoprimstvo imigrantima, dok ih je Hrvatska pristala prihvatiti 1583 koji su trebali doći iz Grčke, Italije i Turske, no do sada ih je primljen tek manji broj jer među samim izbjeglicama nema dovoljno dobrovoljaca za preseljenje u Hrvatsku.

RTX4D8JN.jpg 

I iz toga je jasno da naša zemlja, kao ni BiH, nije mjesto u kojem izbjeglice u značajnijem broju vide svoju budućnost, nego smo im tek usputna stanica prema nekoj perspektivnijoj zemlji. O tome svjedoči i MUP-ov podatak da je od oko 2000 ljudi koji su prošle godine u Hrvatskoj zatražili međunarodnu zaštitu te su na trošak države smješteni u izbjegličke centre čak 77 posto nakon nekog vremena samoinicijativno napustilo državu. Naravno, ilegalno. Azil je lani Hrvatska odobrila za 213 osoba. Od Hrvatske Bruxelles očekuje da čuva vanjsku EU granicu i time dokaže da je zaslužila ući u Schengen.

Angela Merkel ovih je dana predložila uspostavu istinske europske policije, a kao jedan od glavnih mehanizama u borbi protiv ilegalne migracije navela je pojačanu pomoć zemljama iz kojih većina izbjeglica dolazi. Desničar Kurz se pak jasno zauzima da se migrante spašene na Mediteranu vraća u Afriku umjesto da ih se dovodi u Europu. Ovih je dana najavio i protjerivanje islamskih klerika koji se financiraju iz inozemstva te zatvaranje sedam džamija u cilju borbe protiv političkog islama. Austrijski ministar unutarnjih poslova Herbert Kickl objavio je kako je s ministrima u regiji, među kojima je i Božinović, dogovorio aktiviranje policijsko-vojnog plana za zaustavljanje migranata. Taj plan, navodno, uključuje postavljanje vojske na vanjske granice šest država članica, među kojima je i Hrvatska. Rekao je da će, ako se to ne dogodi, Austrija zatvoriti svoje granice. Božinović je na to poručio kako nema potrebe za angažiranjem vojske jer hrvatska policija ima dovoljno kapaciteta da se nosi s pojačanim pritiskom ilegalnih migranata. Obznanio je i kako je od početka ove godine uhvatila 144 osobe i razotkrila 153 kaznena djela krijumčarenja ljudi.

Novi ministar unutarnjih poslova Italije, ekstremni desničar Matteo Salvini, poručuje stotinama tisuća ilegalnih migranata iz Afrike da – pakiraju kofere. Najavljuje masovnu deportaciju kakva nije viđena na ovom kontinentu od kraja Drugog svjetskog rata. Nezadovoljstvo stanjem na balkanskoj ruti prošli je tjedan izrazila i Slovenija, čiji je državni tajnik u MUP-u Boštjan Šefic pozvao Europsku komisiju da nešto poduzme jer između 45.000 i 60.000 migranata trenutno boravi na Balkanu u želji da uđe u Sloveniju i time u šengenski prostor. Kao poseban problem ističe što je Srbija nedavno ukinula vize za građane Irana i nekoliko afričkih zemalja, koji sada legalno u sve većem broju slijeću u Beograd s namjerom da se ne vrate kući, nego da preko Hrvatske i Slovenije pobjegnu na Zapad.

tovarnik-migranti6-190915.jpg 

Grčki politički analitičar Leonidas Hadžiprodrimidis za Globus kaže kako je izbjeglička kriza jedan od najvećih europskih problema, a Grčka na nju nije bila spremna, što je samo pridonijelo destabilizaciji zemlje koja se s tim teretom ne može nositi bez pomoći EU.

“Jedina je sreća što imamo dobru klimu pa ljudi mogu spavati pod vedrim nebom, na ulicama i parkovima grčkih otoka, Atene i, u zadnje vrijeme, posebno Soluna gdje se okupljaju s namjerom da idu dalje. To više nema smisla. No, situacija bi mogla postati opasna ako Turska pusti 100.000 ili možda još više ljudi da krenu prema Grčkoj. Vidi se da ih zadnjih mjeseci Erdogan pomalo pušta i time Europu drži u šaci iako od nje dobiva novac da bi vodio brigu o izbjeglicama. Ponaša se kao mali Staljin i vidjet ćemo što će biti nakon izbora u Turskoj koji se održavaju krajem lipnja. EU se napokon treba organizirati jer do sada tom problemu nije pristupila dovoljno ozbiljno kao ni grčka Vlada, koja ima mnogih drugih problema”, komentira Hadžiprodrimidis. Zabrinjavajućim smatra što Viktor Orban izigrava velesilu, a njegov primjer slijedi sve više drugih europskih zemalja.

Sarajevska novinarka, suradnica brojnih europskih medija Nidžara Ahmetašević, kao aktivistica je ponajbolje upućena u stanje s izbjeglicama u BiH koje smatra krajnje kaotičnim. Nekoliko stotina ljudi, kaže, dane i noći provodi u sarajevskim parkovima. Od nekoliko tisuća izbjeglica koliko ih je trenutno u BiH samo njih oko 400 smješteno je u jedinom izbjegličkom kampu Salakovcu pokraj Mostara. Nemaju nikakav status, ni izbjeglice ni tražitelja azila. BiH u posljednje tri godine nikome nije ni izdala azil. Sve je više Iranaca i Pakistanaca, ali i državljana sjeverno­afričkih zemalja.

“Mnogi od njih su već tri godine u izbjeglištvu, bolesni i umorni od puta koji je, sve više shvaćaju, u BiH za njih završio jer se jako boje susreta s hrvatskom policijom. Krijumčari su podigli cijene pa sada put od Bihaća do Zagreba naplaćuju 2500 eura po osobi. Očito BiH namjerno komplicira administraciju da ljudi ne bi ostajali ovdje iako neki od njih, posebno Iranci, koji su stigli preko Srbije, imaju novca kojim bi pokrenuli vlastite poslove. A UNHCR i IOM gotovo ništa ne rade da im pomognu”, ističe Nidžara Ahmetašević, koja smatra da se svakim danom, kako je izbjeglica sve više, kaos produbljuje.

izbjeglice-tovarnik20-20091.jpg 

Rješenje je, tvrdi ona, da političari shvate da je BiH u proteklih desetak godina napustilo oko 130 tisuća ljude zbog čega su neki gradovi i sela opustjeli. Tamo bi se, predlaže, mogli nastaniti imigranti.

“Možda bismo trebali biti zahvalni da netko hoće živjeti baš ovdje odakle mi bježimo. Dajmo im šansu i usput oživimo svoju državu koja umire. Pogledajmo samo Švedsku koja je puna ljudi iz BiH koji su tamo izbjegli za vrijeme rata i danas su Šveđani i mnogi su izgradili izvrsne karijere. Sve zemlje svijeta nastale su tako da su ljudi dolazili i odlazili, a Bosna je uvijek bila poznata po gostoprimstvu, svatko će te pozvati kući, fildžan viška je tradicija, ako tko naiđe... Eto naišli su i pokušajmo ih integrirati”, poručuje Nidžara Ahmetašević.

Slično razmišlja stručnjak za migracije sociolog dr. sc. Drago Župarić-Iljić sa zagrebačkog Instituta za migracije i narodnosti koji smatra da za razliku od loših modela ksenofobnih europskih čelnika i tehnobirokratskih umova trebamo pokušati zaigrati na kartu humanosti i omogućiti ljudima priliku da zatraže zaštitu i ostvare pravo na novi život upravo u Hrvatskoj.

“Vjerujem da bi čitavo društvo od toga profitiralo, no istodobno imam pouzdanje u to da bi organi reda i pravosuđa donijeli prave odluke u smislu zaštite i očuvanja sigurnosti i dobrobiti svih građana, pa i izbjeglica, a ne samo teritorija. Ne tako davno znali smo kako je biti raseljen i kako je primiti izbjeglicu”, govori Župarić-Iljić i nastavlja: “Ključno pitanje nije drži li Erdogan Europu u šaci, nego hoće li europska šaka držati otkočene puške i žilet-žicu ako i kada kolone ljudi u potrazi za sigurnošću ponovno masovno krenu. Možda nismo dovoljno svjesni, ali se to već na mikrorazinama događa posvuda oko nas, na vanjskim granicama. I mi svakodnevno postajemo dijelom te priče – mala Hrvatska na vanjskoj granici kao vatreno predziđe EU. Bojazan je da ćemo uskoro mi postati hot spot u kojem će se ljudi skupljati jer više neće moći dalje, dublje u jezgru EU, i sad se moramo dokazati da smo dobri i valjani graničari, da zaslužujemo u Schengen. Već brojimo desetke smrtno stradalih u pokušaju prelaska riječnih i kopnenih granica. Djeca su u kombiju, dijete je pod šinama vlaka, ali sigurnost granice je bitnija.”

09-2015-CROPIX-izbor36-MM_SC-1.jpg 

Uloga Turske je, smatra Župarić-Iljić, prilično dvolična – s jedne strane ona prima najviše izbjeglica iz Sirije, relativno ih tolerira i potpomaže i to novcem dobivenim od EU, dok je s druge strane prijetvorna i ucjenjivačka jer je u proljeće 2016. ishodila političku, financijsku i stratešku potporu Erdoganovu režimu koji vrši nasilje nad svojim vlastitim građanima, Kurdima i neistomišljenicima.

“No po čemu je danas EU bolja i pravednija prema izbjeglicama? Ako samo po tome što je u jednom trenutku 2015. pokušala balansirati između humanitarnog pristupa rješavanja izbjegličke situacije koju je konstruirala kao krizu, da bi se u 2016. sve više priklonila kriminalizaciji i militarizaciji izbjegličkog pitanja, onda je nešto debelo trulo u tom sustavu. Ne zaboravimo, Europa prima samo oko pet posto svjetskih raseljenika”, kaže Župarić-Iljić koji ne vjeruje da se može očekivati novi masovni dolazak izbjeglica balkanskom rutom jer je Europa dodatno zaoštrila svoju politiku prihvata, kontrole i nadzora granica.

Prema njegovu mišljenju, države se trebaju angažirati na što većoj integraciji imigranata. Na pitanje zašto niti jedna europska zemlja ne želi davati azil Afganistancima koji su najbrojniji među izbjeglicama, Župarić-Iljić kaže da je to pitanje etničke distance, a dijelom i strukturnog rasizma zbog čega se ljude iz Afganistana percipira kao manje obrazovane, jezično nerazumljivije, kao ekonomske migrante iako u njihovoj zemlji ratno stanje kontinuirano traje od 1972.

Stručnjak za međunarodnu sigurnost, profesor na Odsjeku za sociologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta dr. sc. Mirko Bilandžić, tvrdi da su u 21. stoljeću migracije postale sigurnosno pitanje i migrante se kroz prizmu sekuritizacije tretira kao prijetnju opstojnosti Zapada nakon što je 2015. prvi put u kratkom vremenu pristiglo jako puno ljudi.

“Nitko se ne bavi pitanjem zašto ti ljudi dolaze, nego samo aspektom gdje dolaze, čime Europa postaje središte migrantske krize koja je pokazala svu disfunkcionalnost Europske unije. Pokazalo se da nema zajedničke sigurnosne, migracijske, antiterorističke i vanjske politike da schengenski sustav ne funkcionira i da svaka članica vodi svoju politiku. I Lisabonski sporazum kaže da je nacionalna sigurnost u nadležnosti država članica. Do danas su pali u vodu svi pokušaji da se nešto poduzme na zajedničkoj razini”, tvrdi Bilandžić uvjeren kako među imigrantima koji su došli u Europu nema terorista, ali se dogodilo da su se neki od njih u migrantskom kontekstu uklopili u terorističke islamske skupine koje su već djelovale u europskim državama.

bilandzic-020511.jpg 

“Niti jedan indikator koji je doveo do izbjegličkog vala 2015. do danas nije eliminiran, primjerice krize u Iraku, Siriji ili Afganistanu. Samo je pitanje okidača. U Turskoj – čiji su odnosi s EU stalno na rubu – je oko 3,5 milijuna izbjeglica, a u Libanonu – u kojem lako može doći do eskalacije nasilja – milijun. Dok u Europu kao sada pristiže mali broj izbjeglica, države čuvaju svoje granice. To radi i Hrvatska. No, nikada nitko u povijesti nije uspio zaustaviti navalu velikog broja ljudi. Tko može zaustaviti milijun ljudi? Mogući novi imigrantski val imat će mnogo ozbiljniju sigurnosnu dimenziju nego onaj iz 2015., odnosno neće biti tako bezazlen”, naglašava Bilandžić i pita se što bi se dogodilo u situaciji da hrvatska vojska stane na granicu i da na nju navali milijun ljudi. Je li to uloga vojske? Je li Hrvatska u tom slučaju u ratu ili miru? Stoga, zaključuje on, nije čudno što EU plaća Turskoj da ne pušta izbjeglice, čime se, međutim, problem dugoročno ne rješava jer se i dalje ne uklanjaju glavni uzroci migrantske krize kao što su nestabilnost na Bliskom istoku i rubni europsko-turski odnosi.

I ugledni hrvatski arabist i dugogodišnji diplomat Daniel Bučan migrantsku krizu smatra velikim europskim problemom.

“EU je ostavila na cjedilu zemlje kao što su Grčka, Srbija, BiH... Ostavila ih je da se same snalaze između čekića i nakovnja, to jest između pritiska migrantskog vala s jedne i žicom ograđenih zemalja Unije s druge strane. U takvoj situaciji, kad jedinstveno prihvaćena jedinstvena politika prema problemu migracija izgleda još uvijek kao utopija, prirodno je da se zemlje ponašaju egoistično i da svaka vodi računa samo o svome interesu. Moguće je pretpostaviti da će, na koncu, i Hrvatska i balkanske zemlje morati postupiti na isti način”, govori Bučan i ocjenjuje kako je stanje na Bliskom istoku daleko od stabilizacije, a ne manjka pokazatelja da bi se moglo čak i pogoršati. Loš je znak, kaže, napuštanje nuklearnog sporazuma s Iranom s američke strane te obnova sukobljavanja s Iranom s izraelske strane.

bucan5-280218.jpg 

“Imigrantsku krizu možda treba gledati i iz druge perspektive, koju bi se moglo nazvati povijesno-civilizacijskom. Čini mi se da ta kriza – koja traje odavno, premda smo mi s njom bili suočeni tek kad je otvorena tzv. balkanska ruta – ima značajke nečega što se u povijesti više puta događalo, a što se u školskoj povijesti nazivalo seobom naroda i što je imalo posve određene povijesno-civilizacijske učinke. Dostatno je podsjetiti na procjenu da je globalno u pokretu više od 60 milijuna ljudi”, ističe Bučan te dodaje kako Europi treba jeftina radna snaga, no kada je u pitanju integracija, on primjećuje još jedan problem pa zaključuje: “S obzirom na stanje u islamskim zemljama i porast islamizma, među muslimanskim migrantima sve je manji broj onih koji se žele integrirati u zapadna društva, a sve veći broj onih koji ta društva doživljavaju kao krivce za svoj položaj.”

Kategorije: Hrvaška

Isplanirajte putovanje prema svom horoskopskom znaku

Pet, 15/06/2018 - 06:54

Ljeto je pred nama i krajnje je vrijeme da započnemo planiranje svoje sljedeće destinacije, a pronalaženje idealnog mjesta koje se slaže s našom osobnošću ključno je kad krećemo na odmor koji nas treba opustiti i zabaviti. Destinacija ima zaista puno i ponekad je teško suziti izbor za sljedeće putovanje. Svima nam je dobro poznato da svaki horoskopski znak ima svoje karakteristike koje ne treba zanemariti. Kako bismo vam olakšali izbor, u nastavku vam otkrivamo koje mjesto prema astrologiji savršeno odgovara vašem horoskopskom znaku:

FourSeasonsMiamiMFL_138_aspect16x9.jpg 

Riba (19. veljače – 20. ožujka)

Ribe kao uvijek zamišljen i romantičan znak, samozatajan, duhovan i kreativan, svoju energiju vole crpiti upravo iz vode. Stoga je najidealnije mjesto za putovanje malo mjesto smješteno na obali u kojem će ribe moći uživati u miru i tišini. Podrazumijeva se da smještaj u kojem odsjedaju ribe ima prozračnu i svijetlu sobu s terasom koja ima predivan pogled na more.

ANVIL%20-%20exterior%20bike%20-%20Read%20McKendree.jpg 

Ovan (21. ožujka – 19. travnja)

Kao pravi avanturisti, entuzijastične i proaktivne osobe koje će hrabro napraviti onaj prvi korak, ovnovima uvijek treba nešto novo i uzbudljivo. Kada ovnovi uzimaju odmor, to znači da trebaju nešto što je u potpunosti drugačije od njihove svakodnevnice. Odmor koji uključuje aktivnosti kao što su ronjenje ili brdski biciklizam idealan je za osobe u ovom horoskopskom znaku.

Meadowood%20Aerial_preview.jpeg 

Bik (20. travnja – 20. svibnja)

Osobe ovog horoskopskog znaka obožavaju svoje slobodno vrijeme provoditi u prirodi, i to u planinama u blizini šuma i na svježem zraku. Bikovi su izuzetno organizirane i realistične osobe i vole provoditi vrijeme u ugodnom društvu. Stoga je za ovaj znak idealno isplanirati posjet regijama koje su poznate po svojim gastronomskim ponudama, a dodatan plus je i obilazak vinograda uz kušanje najboljih vina.

VCHI-RM-1305-2002-B_preview.jpeg 

Blizanac (21. svibnja – 20. lipnja)

Uvijek znatiželjni, vedrog duha, komunikativni i s odličnim smislom za humor, blizanci u svako društvo unesu veselu atmosferu. Idealni su suputnici upravo zato što su spontani i prilagodljivi. Putovanje u kojem će blizanac istinski uživati uključuje veći grad ispunjen zabavnim sadržajima kao što su nastupi stand-up komičara, interaktivni suvremeni muzeji, zabavni parkovi, pubovi, kao i udoban i praktičan smještaj u kojem će se nakon svih navedenih aktivnosti pošteno odmoriti i naspavati.

Harbour%20HouseExtFlowers3inch_preview.jpeg 

Rak (21. lipnja – 22. srpnja)

Osjećajni, topli, empatični, intuitivni, kreativni i izuzetno romantični, rakovi su pravi obiteljski ljudi i u tom sastavu najviše vole putovati. Kako bi bili u potpunosti zadovoljni svojim putovanjem, trebaju biti kraj vode. Za njihova obiteljska putovanja idealni su posjeti prirodnim ljepotama nacionalnih parkova. Što se tiče smještaja, rakovi najčešće uživaju u tradicionalnim i rustikalnim interijerima.

1_Hotel_Brooklyn_Bridge_King_Seating_HI_preview.jpeg 

Lav (23. srpnja – 22. kolovoza)

Sofisticirani i kulturni, izrazito vesele naravi, lavovi imaju zadak naučiti nas ostale kako da istinski uživamo u životu. Mnogi lavovi su izuzetno kreativni i vole biti okruženi zabavnim aktivnostima koje uključuju glazbu, ali i ostale vrste umjetnosti. Za lavove je idealan veliki grad s mnogo kulturnog sadržaja. Dan koji se sastoji od posjeta muzeju, kazališne predstave i uživanja u večeri uz glazbu je upravo ono zbog čega će lav zaspati kao malo dijete. Idealan smještaj za lava je jednostavno ali luksuzno uređen.

Enchantment%20Resort%20Pool.jpg 

Djevica (23. kolovoza – 22. rujna)

Za znak koji je izuzetno orijentiran na detalje i analitičan je pravi izazov isplanirati savršeno putovanje. Djevice vole da je cijelo putovanje savršeno organizirano, i najčešće su u društvu one osobe koje su glavne za osmišljavanje putovanja. Prirodno su zemljani i izrazito produhovljeni znakovi, stoga je za njih idealno putovanje u mjesto gdje su izražene prirodne ljepote, a još ako im je smještaj uklopljen u takvu okolinu, ne možete pogriješiti s odabirom.

Rosewood_Anasazi_Lounge_preview.jpeg 

Vaga (22. rujna – 22. listopada)

Osobe u ovom znaku zrače svojom elegancijom i dobrim manirama. Vage vole klasiku u svim oblicima – bilo da se radilo o odabiru destinacije, smještaja ili aktivnostima koje planiraju. Za aktivnosti je idealno da uključuju umjetnost. Na destinaciji će najviše uživati u simpatičnim ulicama, povijesnim građevinama i crkvama.  Što se smještaja tiče, ugodan i jednostavan dizajn, s daškom rustikalnog će ih najčešće oduševiti.

HHH_Exterior_012518_preview.jpeg 

Škorpion (23. listopada – 22. studenog)

Poznati po tome da vole imati sve pod kontrolom i da uvijek dobivaju ono što žele, ovi znakovi će uživati u luksuznim smještajima, hrani i piću. Svoje emocije često skrivaju ispod površine i zbog toga će na prvu djelovati samozatajno i misteriozno. Upravo takve destinacije i vole – s daškom misterioznih priča.

WashingtonHouse3.jpg 

Strijelac (22. studenog – 21. prosinca)

Društveni, intelektualni, idealistični i uvijek spremni za duboke filozofske razgovore i fizičku aktivnost, strijelci će uživati u odmoru koji im pruža aktivnosti koje uključuju um, duh i tijelo. Za njih su idealna zimska putovanja u planine. Nakon dana skijanja, uživat će s društvom uz ugodne razgovore ili sam uz dobru knjigu u rustikalnom interijeru.

Kimptonexterior_8136.jpg 

Jarac (22. prosinca – 19. siječnja)

Prijatelji ih opisuju kao ambiciozne osobe, realistične i konzervativne. Osobe u ovom horoskopskom znaku iznimno cijene povijest i vrlo će se lako uživjeti u priče o prošlim vremenima. Za njih bi bilo idealno da postoji vremeplov pa da mogu uživati nekoliko dana u omiljenom povijesnom razdoblju. Osobama u ovom horoskopskom znaku najbolje će odgovarati grad prepun povijesnih građevina i zanimljivih priča koje će ih same odvesti u neka prošla vremena.

KONAaspect16x9.jpg 

Vodenjak (20. siječnja – 18. veljače)

Ovaj neovisni i netradicionalni horoskopski znak voli sve raditi po svome i ne zamara se pretjerano sa situacijama u kojima se drugi neće slagati s njim. Za vodenjake je idealno da se upute u samostalnu pustolovinu u neki egzotični kraj, sa isto takvim stilom smještaja i aktivnosti. Najidealnije godišnje doba za putovanje im je upravo ljeto kada mogu upoznati pregršt novih ljudi i sami odabrati na koji će način provesti svoje vrijeme.

Izvor: AD

Kategorije: Hrvaška

re-GENERATOR, Transformacija tvorničke hale u Zaboku

Pet, 15/06/2018 - 05:41

Projekt za društveno-kulturni centar re-GENERATOR Zabok, čiji su autori studio MVA - mikelić vreš arhitekti, spreman je za novi poziv za prijavu projekata za financiranje sredstvima iz fondova EU.

Sve je još 2009. godine pokrenuo Grad Zabok koji ima epitet nositelja urbane kulture Krapinsko-zagorske županije. Uvidjevši potrebe mladih, Grad Zabok kupuje praznu tvorničku halu Regeneracije te ju daje na upravljanje Udruzi Regenerator, čiji članovi uz pomoć volontera i ulaganja Grada Zaboka uređuju halu u Zagorski centar urbane kulture.

mikelic_vres4-290518.jpg 

MODEL

Tijekom godina potrebe mladih su prerasle taj prostor te se Grad Zabok u suradnji sa Zagorskom razvojnom agencijom odlučio stvoriti moderan centar urbane kulture koji omogućava polivalentne sociokulturne aktivnosti za razne kategorije publike, razvoj prostora za kulturni i kreativni sektor te razvoj suradnje u civilnom i javnom sektoru u kulturi. Željeli su model sudioničkog upravljanja prostorom. Projekt ureda MVA se temelji i na industrijskom nasljeđu, točnije nosit će identitet i starog i novog.

- Centar urbane kulture re-GENERATOR nastat će transformacijom nekadašnjih prostora zabočke tvornice Regeneracija. Novi centar bit će složeni sustav sastavljen od jednog postojećeg i dvaju novih prostorno-funkcionalnih sklopova. Te sklopove nazvali smo Regenerator, Silos i Inkubator i oni su istovremeno razdvojeni i objedinjeni te djeluju kao jedna zgrada, ali i mini susjedstvo - kaže arhitekt Marin Mikelić.

MVA_reGZ_Zracni_2_2_s_300-1.jpg 

Uz rekonstrukciju postojećeg koncertnog prostora s novim stepenastim auditorijem, u cjelini Regenerator naći će se nekoliko opremljenih sviraonica, mali tonski studio i prostori za izvođače. Uredski prostori za razne udruge u Silosu bit će organizirani fleksibilno - kao zasebne ćelije ili open-space prostori. Na najvišim etažama kroz ostakljena pročelja u zajedničkim prostorima otvorit će se pogled na cijeli grad.

- Materijalnost Silosa ostvaruje se snažnim odnosom konstrukcije i oblikovanja - armirano-betonski konstruktivni raster istovremeno je i glavni oblikovni motiv kuće - objašnjava arhitekt Tomislav Vreš.

MVA_reGZ_03_presjek_300.jpg 

Uz izložbeni prostor, kinoklub i malo kino u prizemlju te fleksibilne radne i radioničke prostore na katu, najviša etaža Inkubatora sadrži jedinice za smještaj volontera i izvođača. Jednostavni volumen Inkubatora oblikovan je translucentnom polikarbonatnom ovojnicom. Dosljedno prevučena preko svih dijelova kuće, ta opna tek djelomično daje naslutiti različitosti svojih unutarnjih sadržaja.

Položaj i međuodnos triju kuća definira glavni pristupni trg - Red Carpet. Vanjski prostor moći će poprimiti različite scenarije - za koncerte na otvorenom, kazališne predstave, kinoprojekcije, izložbe, skate-park, pop-up igralište za djecu, tematski mini sajam, za performanse i tribine…

MVA_Zabok.jpg 

MVA_reGZ_Pjesacki_sumrak_2_s_300.jpg 

TRG

Prilazni vanjski prostor koji formiraju tri kuće dodatno je naglašen natkrivanjem. Taj novonastali natkriveni trg služi kao mjesto okupljanja i potencijalna ekstenzija unutarnjih sadržaja te istovremeno postaje novi javni prostor grada.

- Tri međusobno povezane kuće oblikovane su s tri različita materijala. Različitim visinama i međusobnim odnosom tvore jasan i dinamičan sklop prepoznatljivog identiteta. Centar će biti novi prostorni znak u silueti grada - zaključio je Marin Mikelić.

re-GENERATOR

re-GENERATOR Transformacija tvorničke hale u Zaboku 

Vizualizacije: MVA arhitekt

Kategorije: Hrvaška

Novi dom mlade obitelji na obroncima iznad Opatije

Pet, 15/06/2018 - 04:59

Uvod 4uHa

Dok se kuju prvi planovi za godišnji odmor, mi se kroz ovaj projekt interijera, maštom i mislima selimo na lijepi, plavi… Kvarner.  Novi dom mlade obitelji nedavno je izrastao na obroncima iznad Opatije, a krasi ga prekrasan pogled na čitav Kvarnerski zaljev. Neobičan i zanimljiv tlocrtni oblik s ukupno 90 obiteljskih kvadrata za nas je bio pravi izazov i veliko zadovoljstvo. Stan ima prozore na svim stranama, što ga čini iznimno ugodnim i prozračnim, a ona najsunčanija, južna, ujedno i najuža strana, kroz vlastitu staklenu stijenu i veliku terasu, drži Kvarner na dlanu.

01 ULAZNI ORMAR.jpg 

Mlada obitelj je poželjela u svom novom ljetnom domu  imati moderan interijer koji odiše toplinom i veseljem te povrh svega drugačiji u dizajnerskom pogledu, a mi smo se jedva čekali uhvatiti posla i ispuniti im želju. Veoma česta pojava na ulazu u stan – nećete vjerovati – jest garderobni ormar, kojeg smo  ovom prilikom “obukli” u tamne betonske teksture, uokvirene toplim, hrastovim godovima. S jedne strane hodnika smještene su tri spavaće sobe, dok je druga, južnija, ali nikako tužnija, već izuzetno vesela strana stana, posvećena kuhanju, blagovanju i uživanju u moru, suncu i dobrom vinu, uz pokoju fetu sira.

02 KAMIN.jpg

03 OPEN SPACE.jpg

Kamin uza zid, s pripadajućom klupicom, na neki način označava početak dnevnog boravka, kojeg su, osim sunčevih zraka i morskog plavetnila u daljini, okupali i razigrali razne boje i oblici. Stolići ovalnih oblika različitih visina surađuju s detaljima prošaranim geometrijski pravilnim uzorcima stvarajući topao ugođaj. Na suprotnom zidu našao se mali TV ormarić rađen po mjeri.

04 BLAGOVAONICA.jpg

05 DNEVNI BORAVAK.jpg

06 OPEN SPACE.jpg

Iako na prvi pogled interijerom vladaju sivi tonovi, ono što se ističe u kombinaciji s njima su nijanse tirkizne i tamno plave koje iznenađujuće dobro odgovaraju jedna drugoj. Slične kombinacije boja ponovili smo u blagovaonici i kuhinji kako bi tematski povezali i objedinjujući dnevni prostor stana. Stol je zauzeo centralnu poziciju u prostoru, a uz njega su se privile stolice različitog dizajna – od bijele, preko tirkize pa sve do crnih žičanih na čelu stola.

07 KUHINJA.jpg

08 KUHINJA.jpg

S druge strane garderobnog ormara našla se kuhinja, koja s njim dijeli, osim pregradnog zida, i sam  materijala. Većina kuhinjskih fronti je odrađena  u iveralu što vjerno imitira tamno sivi beton, dok je zadatak drvnog dekora stvoriti kontrast, unijeti toplinu i zaokružiti čitavu kompoziciju. U samom kutu kuhinje stvorili smo i pravi hedonistički trenutak – vertikalni element u drvetu što služi za odlaganje boca. On, u društvu barskih stolica i visilica u boji mente, stvara zanimljivi estetski začin ove kuhinje.

09 SPAVAĆA SOBA 1.jpg 

Od ukupno tri spavaće sobe, prva koju ćemo posjetiti je veća dječja soba. Ovdje je ubračnog kreveta prisloljeno je uza zid dekoriran dijagonalnim linijama čija su polja ispunjena nijansama tirkizne plave boje i sivom. Ovu geometrijsku igru su zaigrali I neki drugi elementi interijera poput tepiha i tekstila, nadovezujući se svojim dizajnom na potonji istvarajući ‘cool’, modernu atmosferu.

10 SPAVAĆA SOBA 2.jpg 

Ovaj pristup srećemo i u drugoj spavaćoj sobi gdje su primarne boje na zidu nijanse sive i žuta koje su nadopunjene bojom breskve u detaljima, a boja drveta u namještaju odgovara dizajnu ove sobe koji je topao i razigran.

11 DJEČJA KUPAONICA.jpg

12 DJEČJA KUPAONICA.jpg

13 WC.jpg

14 WC.jpg 

Dječja kupaonica je, zahvaljujući nepravilnom obliku stana, veoma razigranog, “trokutastog" oblika. Kako bi prostor dodatno naglasili I razbili oštre dijagone, ovdje prevladav igra oblika, tekstura I kontrasta. Keramičke pločice imitacije betona na zidu I podu na dijelovima prelaze u manje trokutaste pločice različitih boja i nijansi, dok je kada obložena pločicama u dekoru drveta pridodajući intimnom I toplom ugođaju prostora.

18 RODITELJSKA SPAVAĆA SOBA.jpg 

17 GARDEROBA.jpg 

16 RODITELJSKA KUPAONICA.jpg 

15 RODITELJSKA KUPAONICA.jpg 

Velika završnica današnjeg obilaska ovog interijera jest velika, master ili roditeljska spavaća, obogaćena vlastitom kupaonicom i garderobom.  Krevet koji je, kao i sav ostali fiksni namještaj u stanu, izrađen po mjeri , osmislili smo u sivom i drvenom iveralu te ga prislonili na pregradni zid. U njega smo pak uklopili uzglavlje kreveta u obliku  udubljenog prostora – niše ukrašene igrom geometrije trokuta u različitim tonovima sive boje. Nešto dublje u prostoru, gdje se ovaj uzorak ponavlja, sakriven i walk-in ormar rađen po mjeri za ovaj prostor. 

19 TLOCRT.jpg 

Kao što smo to na početku stan upoznali uz ulazni garderobni ormar, tako današnju kolumnu uz roditeljske ormare privodimo kraju uz još jedn misao: Uz Opatiju nas kroz pjesmu veže sve što je bajno, a ono što mi možemo reći za naše iskustvo rada na ovom projektu jest da je bilo zaista sjajno. Baš takvi će biti i naši današnji pozdravi s Ribnjaka – bajni i sjajni.

Do sljedećeg čitanja ili možda skorog susreta u nekom od bisera našega mora,

Tim 4uHA

Kontakt 4uHa

Kvarner na dlanu  

Kategorije: Hrvaška

NEVJEROJATNA SPOZNAJA PROMIJENILA ŽIVOT DVIJU OBITELJI Gospođe u dobi od 72 godine slučajno saznale da su proživjele život namijenjen onoj drugoj

Pet, 15/06/2018 - 00:00

Denice Juneski je plavokosa gospođa odrasla u obitelji crvenokosih i brineta. Linda Jourdeans je crvenokosa gospođa odrasla u obitelji plavokosih i plavookih.

Danas 72-godišnjakinje, nedavno su doznale da su kao bebe zamijenjene u rodilištu St. Paul u Minnesoti te da su proživjele život namijenjen onoj drugoj, piše NBC News.

Problem s porijeklom otkrila je Juneski iz Minneapolisa napravivši preko stranice 23andMe DNK test koji je pokazao da njezina genealogija ne odgovara onoj njezinih roditelja, braće i sestara. Otprilike istovremeno Jourdeansina nećakinja iz obližnjeg Hammonda u Wisconsinu primijetila je Juneskino ime na vlastitim DNK rezultatima. Tako je Linda saznala za cijelu priču i odlučila i sama provesti DNK test.

Denice i Linda rođene su s razmakom od pola sata, rano ujutro 19. prosinca 1945. Jourdeans kaže kako nitko zapravo ne zna kako je došlo do zamjene. Pretpostavljaju da medicinske sestre i babice koje su tog jutra radile, više neće biti moguće pronaći, no svejedno su krenule dalje u potragu za objašnjenjem.

Obje žene priznaju da su bile poput crnih ovaca u svojim obiteljima. Juneski kaže da je bila jedino dijete koje nije imalo apsolutno nikakvog sportskog talenta, a otac koji ju je odgojio, bio je profesionalni igrač bejzbola.

‘Često sam imala osjećaj da se baš ne uklapam’, rekla je Juneski.

Žene zamijenjene pri rođenju (Denice Juneski i Linda Jourdeans) 

S druge strane, Jourdeans je ispričala da je ona pak bila jedina u svojoj obitelji sklona sportu i do navršenih pedesetih godina igrala je softball. Kad je imala samo 17 godina, njezina majka Rochelle Nielsen je umrla od raka, a sad se šali da ima novu majku - 99-godišnju Marianne Mayer, koja je odgojila Juneski.

Žene su se od neobičnog otkrića u travnju našle nekoliko puta i postale prijateljice. Obje su sretne što su saznale za zamjenu premda više detalja vjerojatno nikad neće saznati.

Kategorije: Hrvaška

DEČKO JEDNE OD NAJSLAVNIJIH PJEVAČICA DANAŠNJICE UHVAĆEN U PRELJUBU?! Snimili ga u klinču s brinetom dok je u pozadini treštao hit njegove cure!

Pet, 15/06/2018 - 00:00

Slavna pjevačica Dua Lipa tek se nedavno pomirila s dugogodišnjim partnerom Isaacom Carewom, no ljubavna idila potrajala je vrlo kratko jer je poznati chef i model nedavno uhvaćen u strastvenom klinču s nepoznatom brinetom u noćnom klubu u Londonu.

Uz to, kako prenose tamošnji mediji, dok je Isaac izmjenjivao nježnosti s misterioznom djevojkom, u pozadini je svirao upravo hit njegove Due Lipe "One Kiss". I dok popularna pjevačica s Kosova reda uspjehe na poslovnom planu, očito joj ljubav ne ide od ruke.

Naime, dok ju je dečko varao na plesnom podiju, 22-godišnja glazbena zvijezda imala je koncert u SAD-u i ne sluteći što se događa preko oceana, zaključila ga riječima: “Ljubav je najljepša stvar na svijetu. Nemojte se bojati voljeti svim svojim srcem”.

profimedia-0374661433.jpg

Calvin Harris, Dua Lipa - One Kiss (Official Video) 

Kategorije: Hrvaška

Vlasniku pred nosom ukrao vozilo vučne službe, vrludao po cesti i oštetio ga, policija ga uhvatila, ali neće biti prijavljen za krađu!

Pet, 15/06/2018 - 00:00

Vlasnik vučne službe Nediljko Surać u srijedu popodne mirno je ručao u svojoj obiteljskoj kući u Murvici i nije ni slutio što se događa s jednim od njegovih vozila. A onda je zazvonio telefon...

- Nazvali su me iz policije i pitali za jedno od mojih vučnih vozila. Gdje je? Kako gdje je, pa tu je u dvorištu, odgovorio sam, izašao van i vidio da ga - nema! Ukraden je - priča za Slobodnu Dalmaciju Nediljko, koji je naknadno uspio rekonstruirati makar dio onoga čime se još uvijek bavi zadarska policija.

U vozilu vučne službe ostao je ključ, pa je nepoznati počinitelj upalio auto i odvezao se iz Suraćeva dvorišta Jadranskom magistralom prema Zadru! Usput je stao na benzinskoj pumpi, ni kilometar daleko od mjesta s kojega je uzeo vozilo, i kupio - pivo!

Ali nije daleko stigao - vozeći se prema Zadru, udario je u usjek, oštetio obje desne gume i počeo opasno krivudati po cesti, a za njim su ispadali komadi iz razbijene kutije za alat.

- Nekoliko ljudi, koji su vidjeli moje vozilo, pomislili su da sam ja za volanom, još su se i čudili vrludanju! - priča Nediljko.

Jedan od vozača, koji se s lopovom mimoišao, nazvao je policiju i to je bio početak kraja.

Dok su policajci stigli, kradljivi vozač uspio je stići do nekoliko kilometara udaljenoga skretanja za Baričeviće, no dalje nije mogao zbog potpuno uništenih guma, pa je parkirao vozilo i pješke krenuo prema Zadru. Naišao je ravno na policiju.

- Iz policije su mi rekli da su kod njega našli navigaciju, lampu, digitron, baš ono što mi je nestalo iz vozila. Ne znam točno kolika je šteta, negdje oko 15 do 20.000 kuna, ogrebana je desna strana, gume i felge su uništene, razbijena je kutija za alat... Nešto sam već zamijenio, moram raditi s tim vozilom - zaključuje šokirani Surać za Slobodnu Dalmaciju.

Iz zadarske policije potvrdili su događaj, napomenuli kako je počinitelj u pritvoru te da kriminalistička istraga nad njim još nije zaključena, ali se očekuje da će protiv njega biti podnesena kaznena prijava zbog "neovlaštene uporabe tuđe stvari".

Ne radi se o kaznenom djelu krađe jer je počinitelj - našao ključ u vozilu!

Kategorije: Hrvaška

FOTO: NJEGOVA JE ODANOST BEZUVJETNA Nevjerojatna priča o psu koji svoju vlasnicu Sanju svaki dan prati na posao i čeka osam sati da joj završi smjena

Pet, 15/06/2018 - 00:00

Od trenutka kad je jednoipolgodišnji pas Riki, kojeg je udomila njegova aktualna vlasnica Sanja, ušao u njezinu obitelj, taj mali mješanac postao je neizostavan dio njezina života, a spomenuti dvojac veže bezuvjetna i obostrana ljubav.

Ogledni primjer neraskidiva prijateljstva između psa i njegova čovjeka jest upravo ovaj primjer iz Slavonskoga Broda. Naime, Riki baš svaki dan svoju vlasnicu ujutro prati na posao, gdje je vjerno čeka da završi svoju osmosatnu smjenu te se s njom na kraju radnoga dana vraća kući, piše portal SB online.

- Riki je obogatio i upotpunio moj život - rekla je Sanja, inače zaposlenica jednog ugostiteljskog objekta u sklopu trgovačkog centra, udaljenog 20-ak minuta hoda od njezine kuće. Ne samo da Riki prati Sanju do posla i nazad, već ni ne dopušta da vlasnica čak i poslije radnoga vremena ode bilo gdje bez njega - to mu jednostavno nije opcija!

Inače, Sanja je Rikija udomila i preuzela od prijateljice koja je imala nekoliko pasa, a zbog trudnoće i obveza prema djeci, više nije mogla dovoljno vremena posvetiti psima - odlučila je, između ostaloga, pokloniti i Rikija, na što je Sanja s radoću pristala i nikad se nije pokajala.

13528.jpg 

Kategorije: Hrvaška

OGORČENI PODUZETNIK IZ SISKA 'Jedan moj radnik s obitelji je već otišao u Irsku, a nakon 40 godina poštenog rada mogao bih i ja. Evo što mi se događa'

Čet, 14/06/2018 - 23:50

- Ne znam je li na djelu udruživanje u kartel, ali novi pravilnik o raspodjeli drvne mase iz Hrvatskih šuma drvoprerađivačima, iza kojeg stoji udruženje drvo-prerađivačke industrije pri HGK, nekima, očito odabranima pogoduje, a s druge strane uništit će male prerađivače i još više opustošiti Slavoniju, Liku, Banovinu, Pokuplje, Posavinu.

Potaknut sam da javno progovorim o ovome problemu nakon što sam pročitao kako vinkovačka Spačva prosvjeduje zbog smanjenja isporučene količine trupaca i za sve okrivljuje novi pravilnik iza kojeg stoji udruženje drvno-prerađivačke industrije pri HGK. Moja tvrtka, koja djeluje već 40 godina, zapošljava sada sedam, nekada je više od deset ljudi, uredno plaća sve obveze prema državi i zaposlenicima i izvozi 98 posto svoje proizvodnje, a proizvodimo elemente za seljačke podove i parkete, prema novom pravilniku udruženja drvno-prerađivačke industrije HGK dobila je trupaca iz Hrvatskih šuma za najviše četiri mjeseca proizvodnje.

Ostaje nam samo da ostatak sirovine kupimo na tržištu od privatnih vlasnika ili koncesionara šuma, platimo dvostruko više i poslujemo na rubu rentabilnosti ili da stavimo ključ u bravu, otpustimo radnike i odemo u Austriju ili Irsku trbuhom za kruhom, kamo je već otišao jedan moj radnik sa suprugom i troje djece.

Priča nam ovo Ivica Šandor (52), vlasnik tvrtke Hrast-Masiva d.o.o. iz Stupna, mjesta pokraj Siska. Kaže kako je lani od Hrvatskih šuma kupio 550 kubika trupaca i 450 kubika drveta slabije kvalitete, takozvanog prostornog drveta, dok je 450 kubika trupaca kupio na slobodnom tržištu.

- Prilikom sastanka i dogovora u HGK rečeno nam je da ćemo mi koji samo ne pilimo klade i prodajemo daske, nego imamo daljnju obradu, a uredno podmirujemo sve obveze, dobiti ove godine oko 20 posto više trupaca nego prošle godine. A prema rješenju koje smo primili, dobit ćemo od Hrvatskih šuma samo 550 kubika trupaca i ništa više. Na natječaju za dodjelu prostornog drveta, drvne mase slabije kvalitete, nismo prošli, odbijeni smo. A lani smo dobili 450 kubika. Nema s tom količinom drveta razvoja moje tvrtke, nema novog zapošljavanja, nema povećanja plaća, nema modernizacije, nego samo kresanje, stezanje remena, otkazi. Ako želimo zadržati proizvodnju i tržište, te poštivati ugovore koje imamo sa svojim kupcima, morat ćemo na slobodnom tržištu kupiti još najmanje tisuću kubika trupaca i tzv. prostornog drveta slabije kvalitete. Pored toga, onemogućen mi je razvoj, jer kada se natječem za kredite ili za novac iz EU fondova za razvoj, čim vide koliki mi je ugovor s Hrvatskim šumama o osiguranoj količini drvne mase za preradu, kažu mi da nisam kreditno sposoban, jer s toliko malo drveta ne mogu opstati, kaže Šandor.

On ne krivi Hrvatske šume i njihovu upravu u Sisku za smanjenje količine trupaca koje je dobio za preradu jer, kako kaže, oni znaju stanje na terenu, znaju tko, kako i koliko dugo radi. No, oni ne odlučuju o raspodjeli, oni samo provode odluku iza koje stoji HGK i koja ima blagoslov Ministarstva poljoprivrede. Žalosno je, ističe, da sudbinu malih prerađivača drveta ne kroje šumari, ekonomisti, tehnolozi, ljudi iz struke, nego liječnici, aludirajući pritom na činjenicu da je na čelu tog udruženja pri HGK jedno vrijeme bio dr. Ivić Pašalić, nekadašnji političar i liječnik koji se kao poduzetnik bavio drvnim sektorom.

- Žalosno je, pored toga, da se ne poštuju osnovni kriteriji, da prednost imaju prerađivači s višim stupnjem prerade drveta, a da tek potom na red dođu pilari. Isto je tako žalosno da je 2.500 kubika trupaca dobila tvrtka s područja Sisačko-moslavačke županije koja još nije počela raditi, da je tvrtki koja zapošljava 30 radnika odbijena isporuka tzv. prostornog drveta (drvne mase slabije kvalitete), jer nemaju stroj cjepač drva, iako sama tvornica vrijedi najmanje deset milijuna kuna, a takav stroj 12.000 kuna, kaže Šandor.

Čudno je, navodi Šandor, da se unaprijed rezerviraju desetke tisuće kubika hrastovih trupaca za buduću tvrtku za proizvodnju masivnog hrastovog namještaja koja se tek treba graditi u Hrvatskoj, da jedan od najveći drvoprerađivača u Hrvatskoj nije dobio niti jednog kubika hrastovih trupaca…

- Ja sam bio na sastanku u HGK. Tada je rečeno da se radi o strateškom opredjeljenju da se potiče visoka finalizacija proizvodnje i zapošljavanje u ruralnom prostoru te da će male pilane koje ispunjavaju te kriterije, dobiti 20 posto više sirovine u odnosu na protekle godine. Ja sam dobio dvostruko manje drvne mase nego lani, pa me strah budućnosti, jer sam pročitao da će se ovakav model raspodjele primjenjivati najmanje deset godina. Mi mali prerađivači, iza kojih ne stoje lobiji političara, saborskih zastupnika, župana, a koji zapošljavamo ljude, izvozimo, osiguravamo da ljudi ostanu u svojim naseljima i gradićima, to nećemo preživjeti. Nije to valjda nečije strateško opredjeljenje, zaključuje Šandor.

Kategorije: Hrvaška

MATI RIMCU RODNI KRAJ JE NA PRVOME MJESTU 'Monako je nevjerojatan, ali meni je i dalje draža Hrvatska, pa čak i moje Livno'

Čet, 14/06/2018 - 23:26

Svjetska poduzetnička elita okupila se u Monaku na izboru za EY poduzenika godine. Hrvatsku ove godine predstavlja jedna od najvećih hrvatskih poduzetničkih zvijezda, Mate Rimac, proizvođač najbržeg svjetskog električnog automobila.

Proglašenje pobjednika i finalna večer zakazani su za subotu, a za nagradu, uz Rimca se bori još 55 svjetskih poduzetnika, čiji prihodi ukupno iznose više od 23 milijarde dolara, piše RTL, koji tvrdi da u Monaku svi žele upoznati proizvođača električnog hiperautomobila koji do 100 na sat navodno ubrzava za 2 sekunde.

- Radimo nešto što je dosta specifično, ljudima je ta priča zanimljiva, pogotovo jer se događa u Hrvatskoj... Zanimljivi su im i tehnologija i poduzetnička priča iza toga, i ljudska priča, i lokacija gdje se nalazimo, pa svi žele čuti tu priču - izjavio je Rimac pojašnjavajući velik interes uglednih stranih medija za intervjue s njim.

- Nisam se ja tu došao boriti šakama i laktovima za pobjedu. Toliko toga smo postigli, sad, jedna nagrada više-manje, jako je to lijepo. Nama je bitnije postići poslovni dio, da firma bude dugoročno uspješna, stabilna, da ostvarimo nove ciljeve koje imamo - odgovorio je novinaru RTL-a na pitanje nada li se pobjedi ove godine.

- Monako je stvarno nevjerojatan, mislim da tu samo u brodovima ispred nas vidimo dvije milijarde dolara, ali meni je i dalje draža Hrvatska, pa čak i moje Livno - rekao je Rimac.

- Hrvatska ima puno potencijala, ali, na primjer, imamo najveću ovisnost BDP-a o turizmu i jako slabu tehnološku ekonomiju. Imamo mi nekoliko iznimaka i super firmi koje rade super posao, ali sve je to slabo u odnosu na okruženje i razvijene zemlje.

Mislim da je važno pokazati kako u Hrvatskoj možemo imati tehnološke firme, da ima ljudi koji mogu izgraditi takvu firmu, zaposlenika, inženjera i tako dalje, da se na nas ne gleda samo kao na zemlju otoka, prirodnih ljepota, nego i za biznis. Meni je cilj privući druge automobilske firme da dođu u Hrvatsku raditi i poslovati jer smo mi gotovo jedina zemlja u Europi koja nema snažnu automobilsku industriju - zaključio je za RTL Rimac.

Kategorije: Hrvaška

'BAŠ SI RUGOBA, IZGLEDAŠ KAO POMERANAC!' Čuveni modni dizajner grubo izvrijeđao poznatu pjevačicu i izazvao bujicu kritika njezinih obožavatelja

Čet, 14/06/2018 - 23:15

Modni dizajner Stefano Gabbana, suosnivač poznatog modnog brenda Dolce & Gabbana, na Instagramu je pjevačicu Selenu Gomez nazvao ružnom, piše The Independent.

Gabbana je Gomez nazvao ružnom na talijanskom u komentaru na objavu bloga The Catwalk Italia koji je na svom Instagram profilu objavio kolaž fotografija Selene Gomez uz riječi "Selena Gomez nosi crvene haljine. Odaberite sebi najdražu".

Dizajner je u komentaru napisao: "è proprio brutta!!!", što u prijevodu s talijanskog znači: "jako je ružna". Gabbana je osim toga odgovorio i na komentar drugog korisnika koji je objavu komentirao riječima: "izgleda poput pomeranca". Dizajnerov odgovor na to glasio je: "hahahahahaha istina je hahahaha".

Selena Gomez uvreda 

Selenini obožavatelji su osudili dizajnerove tvrdnje te su njegovo ponašanje okarakterizirali kao "odvratno" i "bezobrazno". Neki su njegov istup okarakterizirali i kao zlostavljanje. "Umoran si i s tobom je gotovo. Tvoja homofobna i mizogina pojava neće uspjeti u 2018. godini. To se više ne tolerira i nije 'chic'", napisao je Tommy Dorfman, zvijezda serije "13 razloga zašto", u komentaru na Gabbaninu izjavu.

Ovo nije prvi puta da je Gabbana na negativan način govorio o ženama iz javnog života na Instagramu. Dizajner je prošlog petka komentirao fotografiju manekenke Kate Moss s jednostavnim: "Ne". Obožavatelji manekenke su joj priskočili upomoć, rekavši da izgleda "lijepo" i "ženstveno".

Kate Moss 

Kategorije: Hrvaška

USPOREDNA ANALIZA: KOJE BANKE NAJVIŠE 'DERU' NA MALIM GOTOVINSKIM KREDITIMA Ako vam hitno treba 10.000 kn, evo koliko ćete na kraju novca vratiti

Čet, 14/06/2018 - 23:00

Definitivno nije najprimamljivija opcija, ali većina banaka danas nudi mogućnost ugovaranja pozajmice, a zapravo nenamjenskog gotovinskog kredita nižih iznosa koje klijenti uzimaju uglavnom u nekim nepredviđenim situacijama.

Ovisno od banke do banke, taj minimalni iznos pozajmice varirat će od 750 pa sve do 15 tisuća kuna, a razlikovat će se pritom i iznosi kamatnih stopa te samim time apsolutni iznos kamate koju će klijent nakon završetka otplate vratiti banci u kojoj se zadužio.

Razlike su prilične, a kako je podizanje pozajmica u većini banaka moguće i za one koji tamo nemaju status klijenta, važno je provjeriti uvjete u svim bankarskim institucijama, pregledati otplatni plan, izračunati iznos eventualnog troška otvaranja kredita te sve staviti na papir pa usporediti ponude.

Mi smo kao informativni izračun uzeli sljedeću situaciju: iznos kredita od 10 tisuća kuna s rokom otplate 48 mjeseci, ali izračuni na kraju ipak nisu posve usporedivi jer nije u svim bankama bilo moguće dobiti iste iznose te rok otplate.

Najniži iznos pozajmice zasad je moguće dobiti u Erste banci, i to počevši od čak 750 pa sve do 75 tisuća kuna kredita, ali s nešto kraćim rokom otplate koji u Erste iznosi maksimalno 35 mjeseci.

Prema izračunu Jutarnjeg, na 10 tisuća kuna pozajmice s rokom otplate 35 mjeseci ovoj ćete banci u konačnici vratiti sve skupa 11.116 kuna, što znači da ćete glavnicu na kraju vratiti uvećanu za 11,16 posto.

Iz Erste banke pritom poručuju kako za ugovaranje ovakve vrste kredita nije obvezan status klijenta te nema troškova obrade kredita, ali ima onih javnobilježničkih - ovjere potpisa na kreditu te potvrda izjave suglasnosti o zapljeni primanja te zadužnica.

Addiko i Zagrebačka banka dopuštaju minimalni iznos pozajmice, odnosno nenamjenskog gotovinskog kredita od 10 tisuća kuna s rokom otplate 48 mjeseci, ali uz nešto drugačije kamatne stope.

I dok će kamata u Addiku biti prilično visoka - efektivno će ona iznositi 8,52 posto, u Zabi ćete moći dobiti efektivnu kamatnu stopu od 7,71 posto, čime ćete, kroz 48 mjeseci, Zabi vratiti 360 kuna manje nego Addiku (Addiku ćete s kamatama platiti 11.992, a Zabi 11.633 kune).

U Splitskoj te Privrednoj banci najniži mogući iznos pozajmice bit će vam zacementiran na 15 tisuća kuna, ali nanovo s različitim kamatnim stopama pa i nešto drukčijim otplatnim planovima.

PBZ tako na razdoblje od 48 mjeseci nudi efektivnu kamatnu stopu od 7,20 posto, što znači da ćete banci nakon otplate kredita sve skupa vratiti 17.234,70 kuna, a Splitskoj banci, koja daje efektivnu kamatu od 6,87 posto, vratit ćete sve skupa 16.992 kune, što je u odnosu na PBZ ušteda od 240 kuna.

Ipak, za to ćete ili morati biti klijent banke ili u roku od tri mjeseca primanja prebaciti u Splitsku, što znači da ćete povoljniju kamatu ipak nešto platiti, iako ne nužno u novcu.

Jedina banka koja ne otkriva uvjete ugovaranja pozajmica jest RBA.

Iz nje poručuju kako se najniži iznosi pozajmice kreću od četiri tisuće do 39 tisuća kuna, ali uz personalizirane uvjete i s rokom otplate od 12 do 60 mjeseci.

Jednako kao i u Splitskoj banci, i ova je ugovaranje pozajmice omogućila isključivo svojim klijentima pa ju je u suprotnom možda najbolje zaobilaziti.

Iznosi pozajmica 

Kategorije: Hrvaška

ISPOVIJEST NAŠE BIVŠE RUKOMETNE REPREZENTATIVKE Na drugoj godini faksa doznala sam tešku dijagnozu. Znala sam da možda neću doživjeti sljedeći dan...

Čet, 14/06/2018 - 22:50

Priča Mirele Pandžić priča je o onom jednom ključnom trenutku koji život dijeli na život prije i život poslije.

Na drugoj godini fakulteta, 1982. godine, dijagnosticirana joj je ventrikularna tahikardija - poremećaj srčanoga ritma.

Takva dijagnoza srčanoga oboljenja u 20-ima je, kaže Mirela, prilično neuobičajena za srčane bolesnike. Obično postoje naznake nepravilnosti u ranijoj dobi, međutim to kod nje nije bio slučaj, piše na službenoj internetskoj stranici Hrvatskog crvenog križa.

- Prije toga nikad nisam bila bolesna i cijeli sam se život aktivno bavila sportom. Od atletike do rukometa. Nakon 18. godine, postala sam i dio tadašnje državne rukometne reprezentacije - izjavila je Pandžić.

Nakon dva bliska susreta sa smrću, uslijedio je već spomenuti život poslije. Mirela je prekinula sportsku karijeru, a fakultetskim i inim obvezama pristupala je ležernije.

- Nije bilo smisla buniti se i razmišljati o nepravdi. Radikalna promjena životnih navika bila je nužnost jer je sve suprotno značilo smrt - prisjeća se.

Prve godine po dijagnozi nije joj bilo nimalo lako, ali zahvaljujući sportskoj disciplini koju je imala, uspjela se pridržavati novih pravila:

- Brige i uzrujavanje postale su prošlost. Sve što sam radila, radila sam s manje nervoze, pritiska i trke. Sve sam prilagodila laganom ritmu i posve sam napustila nerviranje.

"Novo normalno" pod znak upitnika svelo je dobar dio planova.

- Znala sam da možda neću doživjeti sljedeći dan, tjedan, godinu... No, zapravo nitko to od nas ne zna, samo što, nažalost, ne živimo s tom činjenicom - istakla je Mirela, a piše Hrvatski crveni križ.

Usprkos cijeloj situaciji, odlučila je učiniti najviše s onim što ima.

- Nisam mogla biti statična i pomicala sam granice. Završila sam Pravni fakultet, putovala i vjenčala se. Iako mi liječnici to nisu nikako preporučali, naprotiv, zabranjivali su, odlučila sam i roditi dijete.

Upravo nakon porođaja Pandžić je primila prvu transfuziju krvi.

- Tad sam osvijestila važnost darivanja krvi i važnost dostupnosti krvi. Svi se možemo naći u situaciji da nama ili nekome od naših bližnjih treba krv, a tako i organi - naglasila je.

Transplantaciju srca imala je 2003. godine. Takve, kao i druge operacije, zahtijevaju dostupnost većih zaliha krvi, zbog čega Mirela pruža podršku i potiče sve dobrovoljne davatelje krvi da kontinuirano daruju te nastave spašavati živote.

Potaknuta vlastitim životnim iskustvom, zajedno s kolegicom Tanjom Watz, 2005. osnovala je udrugu Transplant, usmjerenu promicanju darivanja i presađivanja organa.

Udruga okuplja osobe s kroničnim bolestima vitalnih organa, kao i osobe na listi čekanja za transplantaciju, osobe na dijalizi, transplantirane osobe te članove njihovih obitelji i prijatelje te zdravstvene djelatnike s područja transplantacijske medicine.

Zahvaljujući kontinuiranom radu udruge, ali i spremnosti građana, Hrvatska je u kontekstu Europe na samome vrhu po broju davatelja i broju transplantacija u odnosu na broj stanovnika. U Hrvatskoj se godišnje transplantira oko 400 organa, piše na službenoj stranici Hrvatskog crvenog križa.

- Javne zdravstvene akcije i kampanje moraju se raditi kontinuirano. U udruzi smo svi različitih struka i životnih priča, ali predani smo promicanju darivanja i presađivanja organa - kaže Mirela.

Jedan od ciljeva udruge Transplant jest napraviti dobro okruženje za ljude s kroničnim bolestima nekoga organa kakve su i same osnivačice udruge prošle: "U naše doba bilo je malo informacija, a danas svi koji se susretnu s takvim tipom oboljenja mogu računati na našu pomoć, od savjeta i literature do smještaja".

Mirela, danas ponosna majka 28-godišnjakinje, povodom Svjetskoga dana darivatelja krvi, zahvalila se svim darivateljima krvi kao saveznicima u vlastitoj misiji jer su, zahvaljujući njima, baš poput njezina, spašeni mnogi životi i dane mnoge životne prilike.

Kategorije: Hrvaška

ZAPOSLENICI U PREDŠKOLSKOM ODGOJU, KULTURI I MEDIJIMA PROSVJEDOVALI PROTIV RADA DO 67 GODINA 'Nećemo raditi do groba. Odustanite od tih suludih ideja'

Čet, 14/06/2018 - 22:38

Oko 400 zaposlenika u predškolskom odgoju, kulturi i medijima prosvjedovali su u četvrtak na zagrebačkom Trgu sv. Marka protiv podizanja dobi za umirovljenje iznad 65 godina starosti, a prosvjed "Za dostojanstveni rad i starost - ne radu do 67" organizirao je Sindikat obrazovanja, medija i kulture Hrvatske (SOMK), udružen u Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH).

Glasna prosvjedna povorka 'oboružana' zviždaljkama, državnim i zastavama sindikata te transparentima i balonima krenula je od Radničkog doma te stigla do Markova trga. Na transparentima je, uz glavnu poruku prosvjeda, pisalo i "Ne želim na posao ići u peleni i bez zuba", "Rad po mjeri čovjeka - za bolje uvjete rada odgojitelja", "I odgojitelji žele uživati u svojim unucima", "Poštujte naše znanje - odgojitelji prvi učitelji".

prosvjed_obrazovanje13-140618.jpg 

U povorci je koordinatorica sindikalnog organiziranja i učlanjivanja Đurđica Kahlina preko megafona isticala sindikalne zahtjeve - "Stop radu gdje se ne poštuju hrvatski zakoni, stop mobbingu na radu, stop raku na radu, stop radu na crno, stop radu na određeno vrijeme do kraja radnog vijeka".

Kahlina: Dosta nam je prevrtljivih političara i zločestih šefova

Iznijela je i zahtjeve prosvjednika za kvalitetniji život hrvatskog radnika i ostanak ljudi u Hrvatskoj, pravo na pravednu plaću, rad u zdravom okruženju, pravo i na privatni život jer radnik nije roba. Poručila je i kako im je dosta "prevrtljivih političara, loših poslodavaca, zločestih šefova i bahatih ravnatelja". 

prosvjed_obrazovanje22-140618.jpg prosvjed_obrazovanje3-140618.jpg

Pred crkvom sv. Marka prosvjednici su Vladi i Saboru poručili da traže pravo na punu starosnu mirovinu sa 65 godina starosti te da su protiv bilo kakvog podizanja dobi za umirovljenje iznad te granice. Protive se povećanju penalizacije prijevremenih mirovina jer odgojitelji u njih, upozoravaju, idu samo kad zaista više ne mogu raditi.

Traže ozbiljnu analizu uvjeta rada odgojitelja i njihova učinka na zdravlje, kao i da se ispita mogućnost uvođenja beneficiranog radnog staža za odgojitelje i da se državni pedagoški standard napokon počne primjenjivati u svim segmentima, u cijelosti i bez odlaganja. Traže i izmjene Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju na način da se uspostave mehanizmi koji će osigurati da jedinice lokalne uprave i samouprave poštuju i provode državni pedagoški standard.

prosvjed_obrazovanje25-140618.jpg prosvjed_obrazovanje8-140618.jpg

Novosel: Nećemo raditi do groba

Predsjednik SSSH Mladen Novosel poručio je predstavnicima zakonodavne vlasti i izvršne vlasti da podizanje dobi za umirovljenje neće proći u Hrvatskoj". "Nećemo raditi, ma što god netko mislio, do groba nego do godina kada još uvijek možemo uživati u našoj starosti", istaknuo je.

Predsjednica SOMK-a Božica Žilić poručila je ministru rada i mirovinskoga sustava Marku Paviću da na dobrobit hrvatskih građana odustane od "suludih ideja produljenja radnog vijeka", a ministrici znanosti i obrazovanja Blaženki Divjak da ne zaboravi na odgojitelje jer su oni prvi učitelji, od njih sve kreće.

Premijera Andreja Plenkovića pozvala je da pojača mehanizme nadzora i kontrole nad gradovima i općinama, njihovim osnivačima, jer oni provode svoje zakone. "Zbog njihovih zakona naše zdravlje je narušeno, a Vi ste dužni osigurati da to više ne bude", istaknula je Žilić.

Kategorije: Hrvaška

FOTO: PREDSJEDNICA I PREMIJER NAKON NEKOLIKO TURBULENTNIH DANA POSLALI UJEDNAČENU PORUKU 'Naš primjer integracije muslimana može biti primjer Europi'

Čet, 14/06/2018 - 22:32

Muslimani se pripremaju za proslavu Ramazanskog bajrama, najvećeg islamskog blagdana nakon svetog mjeseca posta i odricanja. Ramazanski bajram islamski je blagdan koji se obilježava nakon ramazana, islamskog svetog mjeseca posta i odricanja. Čestita se riječima "Bajram Šerif Mubarek Olsun" - Neka je plemeniti Bajram blagoslovljen, a odgovara riječima "Allah razi olsun" "Neka je Allah zadovoljan". Ove godine Ramazanski bajram obilježava se u petak, 15. lipnja.

Tim povodom je predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj muftija Aziz efendija Hasanović u četvrtak priredio svečanu večeru i primanje u središtu Zagreba, u hotelu Esplanade, javlja HRT.

Na primanju su među brojnim uglednicima bili i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, premijer Andrej Plenković, potpredsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner, rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Zvonko Kusić i američki ambasador u Hrvatskoj Robert Kohorst.

Govornici su čestitali muslimanima Ramazanski bajram te izrazili zadovoljstvo zajedničkim životom muslimana u Hrvatskoj sa svim drugima nacionalnim i vjerskim skupinama, ističući da Hrvatska u tome može biti primjer za Europu.

Predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj muftija Aziz Hasanović izrazio je zadovoljstvo činjenicom da je muslimanski blagdan okupio političke, diplomatske, kulturne i vjerske uglednike u Hrvatskoj te ocijenio kako svjedoči o prihvaćenosti muslimana u Hrvatskoj.

- Čestitam svim muslimanima blagdan. Ova slika je ohrabrujuća za sve, jer rijetko koja zemlja i zemlja i na istoku i na zapadu može poslati ovakvu sliku, kazao je efendija Hasanović.

Koncept zajedničkog življenja najveća je vrijednost u Hrvatskoj, jer potvrđuje multikulturalnost i multikonfesionalnost zemlje, kazao je muftija Hasanović i dodao kako ima prijedloge za hrvatsko predsjedanje Europskom unijom, te da se nada da će im moći predstaviti državnom vrhu.

Rekao je da religije mogu motivirati ljude da čine dobro ali nažalost ponekada i za suprotno. Islamska zajednica u Hrvatskoj je riješena da čini dobro i poziva sve na zajedničku sinergiju i poštivanje univerzalnih vrijednosti, dodao je.

Predsjednica Republike je rekla da se hrvatski model integracije vjerskih zajednica može primijeniti u svakoj zemlji, bila ona kršćanska ili muslimanska. - Hrvatsko iskustvo zajedničkog života s pravom ističemo kao primjer ne samo za suživot, nego za život, kazala je, kako ju je citirao Novi list.

FOTOGALERIJA: Svečano primanje povodom Ramazanskog bajrama

Svečana večera povodom obilježavanja najvećeg islamskog blagdana 

Premijer Plenković je u Esplanadi naglasio da se Hrvatska ponosi time što su muslimani u Hrvatskoj 'stoljećima dio nacionalnog korpusa' i 'važna sastavnica hrvatskog društva'.

- Hrvatska je rijetka, ako ne i jedina članica EU u kojoj su Kurban Bajram i ramazanski Bajram za muslimane neradni dani, naglasio je, podsjećajući da islamska zajednica u Hrvatskoj ima svoj vjeronauk, svoje škole te godišnju pomoć iz državnog proračuna, a grade se i mnogi islamski centri, poput onih u Umagu, Sisku i džamije u Rijeci.

- Uspješnost hrvatskog modela treba slijediti i u Europi, kazao je Plenković, dodajući kako u drugim zemljama tako dobre odnose priječi baš nedostatak društvene infrastrukture suradnje, kakva se u Hrvatskoj gradi još od 1916, kada je Sabor priznao islam kao ravnopravnu religiju.

Premijer je odao i počast za više od 1.100 muslimana poginulih u Hrvatskoj vojsci tijekom Domovinskog rata, navodi Novi list.

Kategorije: Hrvaška