Jutarnji list

Syndicate content
RSS latest articles feed for: jutarnjiList, and section: Front Page.
Updated: 1 min 9 sek od tega

'Želim dati stan i otići u dom u Zagrebu jer imam pravo na prednost, a država me smjestila 100 kilometara dalje od mojih prijatelja...'

Pon, 18/03/2019 - 21:00

Osamdesetogodišnji Berislav Lisnić iz Zagreba zbog zdravstvenih razloga više nije u stanju brinuti o sebi i već šest mjeseci pokušava ostvariti prednost pri smještaju u državni dom na koju ima pravo temeljem Zakona o izmjeni i dopuni zakona o najmu stanova koji je Sabor donio 13. srpnja 2018. godine.

Lisnić je, barem koliko nam je poznato, prvi slučaj zaštićenog najmoprimca u Hrvatskoj koji bi želio vratiti stan izvornom vlasniku, a zauzvrat dobiti smještaj u državnom domu.

Ne može sam

No, Centar za socijalnu skrb Zagreb-Donji grad smjestio ga je najprije u Specijalnu bolnicu za produženo liječenje Duga Resa, a potom u privatni dom za starije i nemoćne Maljak u Stenjevcu iz kojeg je potom prebačen u Hlebine kraj Koprivnice. Vlasnik stana želi što prije doći u posjed svoga stana - Lisnić mu ga ne može vratiti sve dok ne dobije mjesto u državnom domu jer bi time sam sebi izbio adut iz rukava - i izgubio prednost pri smještaju. Za to zakonsko pravo u Centru za socijalnu skrb nisu znali, čuli su tek kad su ih na to upozorili Berislavovi prijatelji.

Članak 28.j. Zakona o najmu stanova regulira da zaštićeni najmoprimci s “navršenih 70 godina života imaju pod jednakim uvjetima prednost pred drugima prilikom primanja u dom za starije i nemoćne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne samouprave na području na kojemu stanuju”. To pravo ostvaruju pod uvjetom da se najmodavcu obvežu otkazati ugovor o najmu stana i predati mu stan po primanju u dom.

“Od rujna vapim da me smjeste u državni dom. Moje zdravstveno stanje je takvo da više ne mogu živjeti sam, a nemam obitelj. Zato sam tražio smještaj u državni dom. Iza mene su tri operacije. Hoću biti u blizini svojih prijatelja, da imam s kime pričati - čujete kakav mi je glas, danima ni s kim ne razgovaram.

232150-299643-hlebine2.png 

Izoliranost

Tu je lijepo za zdravog čovjeka, ne za mene! Problem je i što moja mirovina ne pokriva ni osnovnu cijenu smještaja. A ja pritom i dalje moram plaćati režije za stan, to je za mene nemoguća situacija. Ako hoćete da budem živ - vodite me u Zagreb!”, govori nam 80-godišnji Berislav Lisnić kojeg smo posjetili u Hlebinama, mjestu nedaleko od Koprivnice u privatnom domu Maljak. Tamo se Lisnić osjeća socijalno izoliranim, smatra da bi u Zagrebu imao i adekvatniju medicinsku skrb koja mu je nužna nakon nedavne operacije kuka i karcinoma.

Zašto njegovo udomljavanje na koje ima zakonsko pravo traje već šest mjeseci?

Formulari

“Zato što procedura nije propisana, zato što nadležne službe o svojim obavezama nemaju pojma i zato što su labirinti hrvatske birokracije teško savladivi, mi već mjesecima obilazimo šaltere”, svjedoče prijatelji i susjedi Berislava Lisnića, pokazujući novinarima dokumentaciju i molbe koje su u njegovo ime pisali. Tražili su pomoć na brojnim adresama, Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja, Agenciji za promet nekretninama, Centru za socijalnu skrb, domovima, gradskim uredima... Trebalo je proći nekoliko mjeseci da uopće saznaju kakve formulare trebaju ispuniti, uz praktičan problem - nisu ni rođaci ni skrbnici pa nemaju “pravnu legitimaciju”.

“Kad smo prvi put nazvali Ministarstvo graditeljstva i pitali ih što da radimo, nisu znali. Uputili su nas da tražimo savjet u Agenciji. No, ni Agencija nam nije znala reći što trebamo učiniti - prebacili su nas da tražimo upute u Osijeku. Pisali smo i u Osijek, javila se gospođa Vesna Rečić Draksler i objasnila da APN ne smješta zaštićene najmoprimce u dom, nego to čini Centar za socijalnu skrb”, pričaju nam.

Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva Predrag Štromar 4. veljače odgovorio im je da zaštićeni najmoprimci imaju prioritet i uputio ih u Centar za socijalnu skrb. Doduše, taj odgovor pravno nije i rješenje. Njega izdaje Centar za socijalnu skrb.

“To što smo se angažirali oko Bere, a on nam je susjed i bio je prijatelj moga oca, nismo ga mogli prepustiti slučaju, navuklo nam je u Centru optužbe da s njime manipuliramo i da ga hoćemo prevariti za stan!”, govori uzrujano obiteljska prijateljica čiji su podaci poznati redakciji.

Zbog toga je predstojnici podružnice Centra za socijalnu skrb Donji grad Jasni Jurčević uputila prigovor protiv socijalne radnice Nele Pamuković u kojemu upozorava na “neprimjeren način komunikacije, uvredljive primjedbe o Berislavovim prijateljima sa šanka, tj. alkoholičarima koji napadaju socijalne radnike da se riješi njegov smještaj”.

Bez rješenja

Jasna Jurčević je prije mjesec dana rekla da Centar nije dobio upute o smještaju takve kategorije građana, da nema odredbe po kojoj bi postupali. Pojasnila je da je Lisnić u privatnom smještaju za koji nema novca završio zato što drugdje nije bilo mjesta. Priznala je kako sama nije informirana o Zakonu, ali da načelno smještaj u dom nije zamišljen kao trajno rješenje jer se ljudi mogu predomisliti.

“Naravno da to nije u redu, da tako dugo traje”, reći će državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva Željko Uhlir koji je sam prozivan u jeku rasprave da zakon gura zbog vlastitih interesa. “Za Zakon svi znaju, Ministarstvo socijalne skrbi nije prigovaralo kad se donosio zbog prioritetnog smještaja u dom. Mi nismo nadležni da dajemo upute. Svakome kome nije jasno treba tražiti odgovor - to im je osnovni posao, ne može reći da ne zna jer to nije odgovor”, poručio je Uhlir. U petak nam je, pak, Jasna Jurčević ustvrdila da je sve oko Lisnića riješeno. “Rješenje je gotovo, sad je sve na Domu u Klaićevoj.”

U Domu za starije i nemoćne u Klaićevoj, pak, pozivaju se na odredbu o zaštiti osobnih podataka pa o konkretnom slučaju ne žele razgovarati. No, neslužbeno otkrivaju kako slučaj nije riješen - i da nikakvo rješenje o Lisniću nisu dobili.

berislav2.jpgberislav1.jpg 

Kategorije: Hrvaška

PRERASPODJELA ILI GAŠENJE Na test održivosti poslane 174 škole koje imaju manje od 150 učenika

Pon, 18/03/2019 - 21:00

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak postavila je pred osnivače škola novi zahtjev: u skladu sa smjernicama Ministarstva, gradovi i županije trebaju donijeti odluku o optimizaciji, odnosno smanjenju broja matičnih osnovnih škola.

S obzirom na to da postojeća mreža škola nije optimalna ni racionalna, a njena se promjena najavljuje još od ministra prosvjete Vladimira Strugara, dakle, prije više od 15 godina kada nije bio značajnijeg pada broja djece kao danas, Ministarstvo očekuje od osnivača da preispitaju opravdanost rada škola s manjim brojem učenika od optimalnog, ali i funkcioniranje velikih škola.

Pritom su u dokumentu poslanom osnivačima, a koji posjeduje Jutarnji list, definirali pojam optimalne škole: riječ je o školi koja radi u jednoj smjeni, ima 20 do 24 učenika po razredu, odnosno ukupno između 301 i 500 učenika.

Od 859 matičnih osnovnih škola, u definiciju “optimalne” ulazi njih tek 222, dok 402 škole imaju manje od 300 učenika, a 235 je velikih škola s iznad 500 učenika. Ukupno 21 osnovna škola ima manje od 50 učenika, 71 škola ima između 50 i 100 učenika, a 82 škole imaju od 101 do 150 učenika.

Promjena statusa

Prema dokumentu Smjernice za izradu mreže školskih ustanova i programa, poslanom osnivačima, racionalizacija se odnosi na škole koje su manje od optimalnih, odnosno imaju manje od 300 učenika, “a svakako za one manje od 150 učenika”, stoji u Smjernicama. Broj škola s manje od 150 učenika je 174. Koliko njih će prestati s radom, odlučit će osnivači.

Na upit što konkretno podrazumijeva racionalizaciju škola manjih od optimalne škole i očekuju li gašenje 174 škole s manje od 150 učenika, u MZO odgovaraju:

- Škole s manje od 150 učenika neće prestati s radom, već je moguća statusna promjena, primjerice, matična škola može postati područna, a sve će biti usuglašeno s osnivačima. Ukupno 18 osnivača im je, dodaju, dostavilo komentare na prijedlog Smjernica. Kolika je ušteda u planu zasad ne mogu govoriti. Napominju kako mrežu škola u RH donosi Vlada, koja je odlukom iz 2018. godine Ministarstvo zadužila za izradu Smjernica početkom 2019.

- Prije nego što se krenulo u proceduru izrade Smjernica, Ministarstvo je pozvalo osnivače na sastanak u veljači, gdje im je predstavljen nacrt Smjernica. Dakle, mrežu predlažu osnivači, a na temelju tog prijedloga i mišljenja Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencija, a Ministarstvo će izraditi konačan prijedlog mreže - kažu u MZO.

Kako stoji u njihovu dokumentu, u izradi Smjernica Ministarstvo se vodilo među ostalim time da je potrebno smanjiti broj velikih školskih ustanova s malim brojem učenika (osim u iznimnim slučajevima), odnosno optimizirati veliki broj školskih ustanova - potpuni prestanak rada, postupni prestanak rada, djelomični prestanak i sl., piše u dokumentu.

Kriteriji opravdanosti

Ministarstvo očekuje od osnivača i da odluče o “daljnjem neizvođenju programa obrazovanja ili zatvaranju škola, odnosno njihovom spajanju”. A kod procjene opravdanosti samostalnog rada škola s manjim brojem učenika od optimalnog, očekuje se da osnivači uzmu u obzir niz navedenih parametara - geografskih, demografskih, prometne povezanosti, ekonomske održivosti, kao i obrazovne specifičnosti, poput škole s programima za nacionalne manjine, djecu s teškoćama i slično, piše u dokumentu.

Ministarstvo u Smjernicama spominje i potrebu smanjenja ili preraspodjele nenastavnog kadra zbog njihovog prevelikog broja u školama sa značajnim padom broja učenika, pa je došlo do nesrazmjera broja nenastavnog kadra i broja učenika. Promjena statusa škola iz matičnih u područne značila bi da one više ne bi imale ravnatelja i kadra u računovodstvu.

Razlog zbog kojega se priprema nova mreža škola, jest među ostalim najava uvođenja cjelodnevne nastave u osnovnim školama i rad u jednoj smjeni. Riječ je o projektu koji je tek u povojima, a u planu je u cijelosti ga provesti u sljedećih deset godina. Rok za provedbu optimizacije broja škola je pet godina.

Kategorije: Hrvaška

Predsjedništvo BiH na izvanrednoj sjednici zatražilo informacije o navodnoj špijunskoj aferi

Pon, 18/03/2019 - 20:26

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je na izvanrednoj sjednici u ponedjeljak u Sarajevu odlučilo zatražiti detaljne informacije o navodnoj obavještajnoj aferi povezanoj s tvrdnjama da su obavještajci iz Hrvatske pokušavali podmetnuti oružje radikalnim islamistima u toj zemlji i predstaviti je kao terorističko uporište.

"Traži se od Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine da u roku od tri dana Predsjedništvu Bosne i Hercegovine dostavi sveobuhvatnu informaciju o navodima iznesenim u javnosti o aktivnostima Sigurnosno-obavještajne agencije Republike Hrvatske i generalnog konzula Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini", stoji u kratkom priopćenju dostavljenom medijima nakon nenajavljene sjednice bosanskohercegovačkog državnog vrha.

Raspravu u Predsjedništvu BiH o navodnoj aferi je odmah nakon njezina izbijanja prošlog tjedna najavio bošnjački član Šefik Džaferović.

Hrvatska SOA odlučno je odbacila tvrdnje dijela medija iz BiH koje je podupro i ministar sigurnosti Dragan Mektić da su njeni pripadnici regrutirali pripadnike radikalnih islamskih skupina iz BiH i nagovarali ih da u njihova sjedišta donose i skrivaju oružje koje bi potom temeljem dojava otkrila policija.

Medijska i Mektićeva teza bila je kako je ta operacija trebala poslužiti ne bi li se opravdale ranije tvrdnje hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović da u BiH borave tisuće potencijalnih terorista.

Kao jedan od umješanih u tu akciju prozvan je i hrvatski konzul u Tuzli Ivan Bandić.

Kategorije: Hrvaška

Moderan dom u nijansama zelene i ružičaste

Pon, 18/03/2019 - 20:26

Zelena boja je uistinu veliki trend u dizajnu interijera. Engleski proizvođač boja Little Green čak je zelenu boju nazvao "novim sivim", navodeći njezinu popularnost i široku primjenu među svjetskim dizajnerima, a ako joj dodamo ružičastu nastaje kombinacija, koja se pokazala kao izvrstan dinamičan duo. Uz to, ovaj se par vrlo jednostavno može uklopiti u uređenje, a dobar primjer je ovaj stan, koji privlači pozornost već s praga zahvaljujući pastelnim bojama zidova: dio je oslikan blijedo ružičastom bojom, a dio prigušenom nijansom zelene. Na primjeru ovog modernog stana u Izraelu vidimo da vješto odabrana nijansa zelene za zidove zaista izgleda vrlo svježe i spektakularno. Samo po sebi, ton već stvara raspoloženje u sobi, a samo dodavanjem pastelnih naglasaka može se dobiti prekrasan životni prostor, koji ne može ostati nezamijećen.

Stan od 73 kvadrata 2.jpg

Stan od 73 kvadrata 1.jpg

Stan od 73 kvadrata 4.jpg

Stan od 73 kvadrata 5.jpg

Stan od 73 kvadrata 15.jpg 

Apartman je velik 73 četvorna metra i nalazi se u Tel Avivu, a dizajnirao ga je izraelski studio Vered Bonfiglioli. Bijeli i crni dodaci savršeno nadopunjuju interijer i daju mu karakter, a pastelne boje i ukrasi u boho stilu nježnu ženstvenu notu. U dnevnoj sobi posebnu pažnju privlači  baršunasto ružičasta sofa, koja se savršeno slaže s crno-bijelim fotografijama. Kuhinja je izgrađena u klasičnoj kombinaciji bijelih ormarića i radne plohe, dok bakrena svjetiljka savršeno prekida prigušene boje i prostoriji daje upečatljiv izgled. U spavaćoj sobi zidovi su obojeni u blijedoružičastu boju koja savršeno pristaje uz komodu, a spavanje čini ugodnim. Kupaonica je uređena kombinacijom metro pločica na zidovima i efektnim mozaik pločicama na podu. Ima tuš-kabinu, WC i umivaonik. Zanimljivo je kako su dizajneri perilicu i sušilicu rublja smjestili u ugradbeni ormar hodnika. Fantastično uređen dom! 

Stan od 73 kvadrata 6.jpg

Stan od 73 kvadrata 8.jpg

Stan od 73 kvadrata 10.jpg

Stan od 73 kvadrata 9.jpg

Stan od 73 kvadrata 13.jpg

Stan od 73 kvadrata 14.jpg

Stan od 73 kvadrata 11.jpg

Stan od 73 kvadrata 12.jpg

Stan od 73 kvadrata 16.jpg 

Stan od 73 kvadrata 18.jpg 

Stan od 73 kvadrata 19.jpg 

Stan od 73 kvadrata 20.jpg

Stan od 73 kvadrata 22.jpg

Stan od 73 kvadrata 29.jpg

Stan od 73 kvadrata 23.jpg

Stan od 73 kvadrata 28.jpg

Stan od 73 kvadrata 27.jpg 

Stan od 73 kvadrata 26.jpg

Stan od 73 kvadrata 31.jpg

Moderni dom u nijansama zelene i ružičaste 

Foto: Itay Benit

Kategorije: Hrvaška

Moderni dom u nijansama zelene i ružičaste

Pon, 18/03/2019 - 20:26

Zelena boja je uistinu veliki trend u dizajnu interijera. Engleski proizvođač boja Little Green čak je zelenu boju nazvao "novim sivim", navodeći njezinu popularnost i široku primjenu među svjetskim dizajnerima, a ako joj dodamo ružičastu nastaje kombinacija, koja se pokazala kao izvrstan dinamičan duo. Uz to, ovaj se par vrlo jednostavno može uklopiti u uređenje, a dobar primjer je ovaj stan, koji privlači pozornost već s praga zahvaljujući pastelnim bojama zidova: dio je oslikan blijedo ružičastom bojom, a dio prigušenom nijansom zelene. Na primjeru ovog modernog stana u Izraelu vidimo da vješto odabrana nijansa zelene za zidove zaista izgleda vrlo svježe i spektakularno. Samo po sebi, ton već stvara raspoloženje u sobi, a samo dodavanjem pastelnih naglasaka može se dobiti prekrasan životni prostor, koji ne može ostati nezamijećen.

Stan od 73 kvadrata 2.jpg

Stan od 73 kvadrata 1.jpg

Stan od 73 kvadrata 4.jpg

Stan od 73 kvadrata 5.jpg

Stan od 73 kvadrata 15.jpg 

Apartman je velik 73 četvorna metra i nalazi se u Tel Avivu, a dizajnirao ga je izraelski studio Vered Bonfiglioli. Bijeli i crni dodaci savršeno nadopunjuju interijer i daju mu karakter, a pastelne boje i ukrasi u boho stilu nježnu ženstvenu notu. U dnevnoj sobi posebnu pažnju privlači  baršunasto ružičasta sofa, koja se savršeno slaže s crno-bijelim fotografijama. Kuhinja je izgrađena u klasičnoj kombinaciji bijelih ormarića i radne plohe, dok bakrena svjetiljka savršeno prekida prigušene boje i prostoriji daje upečatljiv izgled. U spavaćoj sobi zidovi su obojeni u blijedoružičastu boju koja savršeno pristaje uz komodu, a spavanje čini ugodnim. Kupaonica je uređena kombinacijom metro pločica na zidovima i efektnim mozaik pločicama na podu. Ima tuš-kabinu, WC i umivaonik. Zanimljivo je kako su dizajneri perilicu i sušilicu rublja smjestili u ugradbeni ormar hodnika. Fantastično uređen dom! 

Stan od 73 kvadrata 6.jpg

Stan od 73 kvadrata 8.jpg

Stan od 73 kvadrata 10.jpg

Stan od 73 kvadrata 9.jpg

Stan od 73 kvadrata 13.jpg

Stan od 73 kvadrata 14.jpg

Stan od 73 kvadrata 11.jpg

Stan od 73 kvadrata 12.jpg

Stan od 73 kvadrata 16.jpg 

Stan od 73 kvadrata 18.jpg 

Stan od 73 kvadrata 19.jpg 

Stan od 73 kvadrata 20.jpg

Stan od 73 kvadrata 22.jpg

Stan od 73 kvadrata 29.jpg

Stan od 73 kvadrata 23.jpg

Stan od 73 kvadrata 28.jpg

Stan od 73 kvadrata 27.jpg 

Stan od 73 kvadrata 26.jpg

Stan od 73 kvadrata 31.jpg

Moderni dom u nijansama zelene i ružičaste 

Foto: Itay Benit

Kategorije: Hrvaška

Plenkovićeva vlast ili reagira sa zakašnjenjem ili uopće ne reagira

Pon, 18/03/2019 - 20:25

U prvi mah djelovalo je kao nadrealna provokacija. Gnjevne žene i muškarci s bine su upozoravali na porast obiteljskog nasilja, čemu pogoduju neadekvatne reakcije policije i sudova, dakle državnih službi koje su u nadležnosti Vlade, a čitavo vrijeme u blizini je stajao, ni manje ni više, nego premijer Andrej Plenković. I ne samo stajao, nego decidirano podržao govornike koji su kritizirali njegovu Vladu te onih tisuću-dvije okupljenih na travnjaku na Zrinjevcu.

Iskreno govoreći, treba neko vrijeme da u glavi procesuirate prizor u kojem premijer podržava ad hoc okupljenu grupu ljudi, koji ga, valjda, optužuju da zbog njegovog lošeg rada muževi koji tuku žene prolaze otprilike kao da su malo glasnije pjevali u noćnim satima, a on je, ne tako davno, ignorirao pismene molbe Mare Tomašević, koja ga je preklinjala da je zaštiti od nasilnog muža, tada uglednog HDZ-ovca i župana. “Moje je mišljenje da nasilje treba prije svega tretirati kao kazneno djelo, imati strože kazne, jer ćemo jedino na taj način moći smanjiti taj fenomen koji je zaista krupan u društvu”, izjavit će Plenković, pa onako ozbiljno dodati kako je došao na prosvjed manje kao predsjednik Vlade, a “više kao zabrinuti građanin, zabrinut za sudbine onih koji su se našli pod udarom nasilja”.

Hm, a da građanin Plenković možda zapita premijera Plenkovića, koga to on vuče za nos?

Republika Hrvatska je na jedvite jade ratificirala Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja prema ženama i nasilja u obitelji, poznatu kao Istanbulska konvencija, koja detaljno propisuje kako treba sprečavati nasilje nad ženama i obiteljsko nasilje. A opet, danas je situacija identična onoj kakvu su još prije tri godine opisale aktivistice fAKTIV-a: “Ženama žrtvama nasilja se ne osigurava adekvatan sustav podrške; slučajevi nasilja prema ženama ne istražuju se temeljito; nasilje prema ženama ne prepoznaje se kao institucionalizirano nasilje; nasilje prema ženama ne kažnjava se adekvatno; ženama se ne nadoknađuje šteta za pretrpljeno nasilje koje nije spriječila, iako je dužna to činiti; ne jamči neponavljanje ovog zločina, iako je dužna to jamčiti”. Uostalom i dalje je aktualan službeni stav Vijeća Europe, u kojem se iznosi kako je “u Hrvatskoj došlo do eskalacije rasističkog i govora mržnje protiv Srba, LGBT osoba i Roma u razdoblju od 2012. do 2017. godine” i pritom kritizira neodgovarajući odgovor vlasti.

Sve se ovo događa za vrijeme Plenkovićeve vlasti, koja u većini slučajeva ili reagira sa zakašnjenjem ili uopće ne reagira. Treća je godina otkako je građanin Andrej Plenković u premijerskoj fotelji, i tek je sada premijer uspio zaključiti da “nasilje prije svega treba tretirati kao kazneno djelo”. Iako je u svakoj godini njegovog mandata ubijeno skoro dvadeset žena, a pretučeno njih više od četiri stotine, šef Vlade tek sada je procesuirao i shvatio da treba mijenjati zakone.

Kao što je Alojza Tomaševića izbacio iz stranke tek kada su mediji počeli detaljno pisati o tome što je HDZ-ov župan radio supruzi, tako opet reagira post festum, nakon što je postalo jasno da u javnosti ključa nezadovoljstvo i nakon što je propalica od oca na Pagu bacao djecu preko balkona. Ali, možda bi neka od ubijenih žena bila živa, možda bi poneki nasilni muž zastao u strahu da ne završi u zatvoru, da je aktualna Vlada poduzela što je trebalo? Kažemo, možda, jer možemo nagađati.

Ono oko čega nije potrebno nagađati je činjenica da je za sve što se dešava suodgovoran onaj tko je na vlasti. Zato je Andrej Plenković zadnji koji se može predstavljati zaštitnikom ugroženih, jer je imao više od dvije godine za dokazivanje.

Kategorije: Hrvaška

Papa Franjo imenovao oca Milana Stipića apostolskim upraviteljem Križevačke eparhije

Pon, 18/03/2019 - 20:19

Papa Franjo prihvatio je odreknuće mons. Nikole Kekića na pastoralnom služenju Križevačkoj eparhiji te je za apostolskog upravitelja sede vacante (dok je biskupska stolica upražnjena) imenovao oca Milana Stipića koji trenutno obnaša službu župnika u Jastrebarskom, priopćila je Apostolska nuncijatura u Republici Hrvatskoj.

Otac Milan Stipić, protojerej stavrofor, rođen je 28. prosinca 1978. u Bosanskom Novom (BiH). Osnovnu školu pohađao je u Lipiku, a zbog ratnih zbivanja školovanje je nastavio u Zagrebu i u Čazmi.

Nakon osnovne škole 1993. upisao je Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju u Zagrebu i započeo svećeničku formaciju u Međubiskupijskom dječačkom sjemeništu. Godine 1997. ulazi u Grkokatoličko sjemenište Križevačke eparhije i studira na Katoličkom Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Uz redovni studij aktivno se bavi crkvenom glazbom istočnog obreda.

Za đakona je rukopoložen 8. studenoga 2002. u konkatedrali svetih Ćirila i Metoda u Zagrebu, a svećeničko rukopoloženje primio je 18. listopada 2003. u grkokatoličkoj katedrali Presvete Trojice u Križevcima. Iste godine započinje službu župnika u grkokatoličkim župama Kašt i Radatovići u Žumberačkom dekanatu. Godine 2007. dobio je naslov protojereja i preuzeo pastoralnu skrb za grkokatolike u Dalmaciji. Od 2012. župnik je u Jastrebarskom.

Osim hrvatskoga, govori ruski i ukrajinski jezik.

Kategorije: Hrvaška

Rusija optužuje srbijansku oporbu da je pokušala isprovocirati nasilje tijekom prosvjeda

Pon, 18/03/2019 - 20:19

Rusko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je u ponedjeljak da je ozbiljno zabrinuto zbog pokušaja dijela oporbe u Srbiji da isprovocira nasilje tijekom prosvjeda u Beogradu proteklog vikenda.

Tisuće protuvladinih prosvjednika okupile su se ispred zgrade Predsjedništva u nedjelju tražeći veću slobodu medija i slobodne i poštene izbore, dan nakon što su nakratko upali u zgradu Radio-televizije Srbije (RTS).

Rusko ministarstvo reklo je da su srbijanske vlasti reagirale "suzdržano i uravnoteženo" na prosvjede.

"Nadamo se da će situacija u Srbiji ostati u ustavnom i zakonskom okviru", stoji u priopćenju.

Kategorije: Hrvaška

'S TREĆEG KATA SU BACILI KAUČ I TELEVIZOR!' Osječani izluđeni ružnim navikama nekih svojih sugrađana, podijelili su svoja najgora iskustva

Pon, 18/03/2019 - 20:15

Osječani, čini se, imaju veliki problem s (ne)kulturom nekih svojih sugrađana koji smatraju da kroz prozor na ulici mogu baciti bilo što, od televizora pa do iskorištenog kondoma, piše Glas Slavonije.

Taj je list krajem prošle godine pisao o jednoj od suvlasnica na lokaciji na Vijenac Ivana Meštrovića 48 koja je s 11. kata (!) bacala razne predmete, a nedavno su pak pisali o bacanju hrane kroz prozor na lokaciji Jug 2. Kako su im ispričali ljutiti građani, tamo su kroz prozor letjeli kupus, paprika i razna druga hrana.

No, to nije ništa prema onome što se baca iz stambenih objekata u drugim dijelovima grada, piše Glas Slavonije. Tako je Osječanka N. J. napisala kako je prije nekoliko dana stanarka u zgradi na Đakovštini s trećega kata bacala pločice.

- Radim u pekari i prije dva tjedna, netom prije nego što će dvije djevojke ući, starija žena s narančastog balkona bacala je keramičke pločice. Hvala Bogu pa nitko nije prolazio onuda u to vrijeme, jer tko zna što bi bilo da je nekoga pločica udarila u glavu.

I dok su na Đakovštini građani u strahu od keramičkih dijelova, na drugom kraju grada, prema svjedočenju V. M., također s trećega kata letio je televizor, ali i kauč!

Kuhana hrana, boce, kondomi...

Nešto blaži su stanari Medulinske 17, gdje, prema tvrdnjama čitatelja B. L. netko istresa kuhanu hranu iz lonca kroz prozor, zbog čega se ondje skupljaju glodavci. Osječanin J. B. tvrdi kako ondje gdje živi netko uporno istresa mrvice kruha po automobilima s balkona, ali i kore lubenice, peteljke od grožđa te, kako navodi, čak s balkona i pljuje! Hranjenje golubova kruhom, koliko se može vidjeti, gotovo je svakodnevica, a u samom centru grada jedna Osječanka ima naviku bacati prazne plastične boce kroz prozor kako bi, navodno, pomogla onima koji vraćanjem plastične ambalaže prikupljaju novac.

- Upitao sam je jednom zašto ne siđe i ne ostavi boce dolje, nije mi ništa pametno odgovorila. Vidio sam da baca, no ne živim u blizini i nisam je prijavio. Ipak, jasno mi je da bačena boca, pa makar i prazna, nije nimalo bezazlena ako doleti s viših katova - rekao je Osječanin za Glas Slavonije. Znaju to i na Sjenjaku, odakle Osječanka R. P. piše kako nerijetko s prozora leti kompletan ručak, ali i kozmetika, vrećice od čipsa, do pola pojedeni sendviči, pa čak i iskorišteni kondomi.

Traže anonimnost

Takve i slične situacije poznate su i voditelju Odsjeka komunalnog redarstva Grada Osijeka Ivici Šiškiću. Kako ističe, problem što je takvo ponašanje moguće utvrditi tek neposrednim zapažanjem komunalnog redara ili pak svjedočenjem susjeda koji će potvrditi tko se od susjeda ne drži Odluke o komunalnom redu Grada Osijeka.

- Vjerujem da mnogi znaju tko to čini, no ne žele nam se javiti. U Odsjeku je šest komunalnih redara i ne mogu staviti ni jednog od njih da dežura 24 sata ispred neke zgrade i čeka hoće li netko nešto baciti s prozora, odnosno s balkona ili ne. Podsjećam da komunalni redari reagiraju na sve prijave i utvrđuju njihovu osnovanost. Kad se zaprime, dojave se zapišu i komunalni redar dužan je tijekom sutrašnjeg dana provjeriti o čemu se radi. Ako ima osnove, komunalni redar otići će k stanaru za kojeg se tvrdi da se ne drži Odluke i upozoriti ga te naglasiti da su predviđene sankcije. Ako se ponovi situacija, ide prijava - pojasnio je Šiškić, naglašavajući da neke dojave katkad budu i lažne. Nakon što dojave, stanari uglavnom traže anonimnost, naglašavajući da su oni dojavili, a na redarima je da utvrde o čemu se radi.

Šiškić još jednom apelira na građane da dojave o ovakvim situacijama kako bi ih komunalni redari spriječili da se ponavljaju.

Kategorije: Hrvaška

Plenković primio Inicijativu #Spasi me; Postrožit će se kazne za nasilnike

Pon, 18/03/2019 - 20:07

U javnu raspravu u petak će biti upućen protokol o radu institucija sustava kada je riječ o slučajevima nasilja u obitelji, najavio je u ponedjeljak premijer Andrej Plenković nakon sastanka s predstavnicima inicijative #Spasime, a do kraja godine trebao bi biti otvoren cjelodnevni dežurni telefon za žrtve nasilja i sigurne kuće u šest županija koje ih nemaju te biti pripremljene izmjene zakona kojima bi se strože kažnjavalo nasilje u obitelji.

"Ovoga tjedna kao Vlada izaći ćemo s dokumentom koji je pripremilo Ministarstvo socijalne politike u suradnji sa svim resorima – vrlo preciznog protokola o tome što pojedine institucije rade kada je riječ o slučajevima nasilja u obitelji”, rekao je premijer nakon dvosatnog sastanka s predstavnicima inicijative  #Spasime za snažniju zaštitu žrtava nasilja u obitelji.

Dokument je napravljen neovisno o subotnjem prosvjedu Inicijative, rekao je, a na internetskim će stranicama biti dostupan od petka.

"Želimo kroz javnu raspravu, da svi oni koji žele poboljšati svojevrsne standardne operativne procedure svih resora (policija, socijalna skrb, obrazovanje, pravosuđe, zdravstvo, uloga organizacija civilnog društva i medijska uloga) budu vrlo precizno elaborirani. Želimo da Vlada taj dokument usvoji što prije. Svi koji žele dati svoj doprinos su dobrodošli”, poručio je.

U sklopu kratkoročnih mjera u prevenciji nasilja u obitelji, naveo je, do kraja ove godine bit će otvoren dežurni telefon za žrtve nasilja koji će biti otvoren 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu, a njegovo ustrojavanje preuzeo je na sebe, kako je rekao, kao političku odgovornost predsjednika Vlade. Također, u šest županija koje ih još nemaju, do kraja godine bit će otvorene sigurne kuće.

"Razgovarat ćemo sa županima i osigurati da se do kraja godine u u tim županijama ustroje sigurne kuće”, najavio je.

U sklopu srednjoročnih mjera izmijenit će se Kazneni zakon te Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, a u radnu skupinu za izmjenu zakona bit će uključeni i predstavnici inicijative #Spasime.

Cilj je, rekao je Plenković, postrožiti kazne jer se nasilje u obitelji u većini slučajeva tretira kao prekršaj, a ne kao kazneno djelo, što onda podrazumijeva i blaže kazne za počinitelja. "Smatramo da preventivna uloga penalne politike i njena odvraćajuća uloga može biti učinkovitija ako su te kazne strože”, rekao je.

Istaknuo je i da će se ojačati edukativne procese jer, naglasio je, djeca od malih nogu moraju učiti da je nasilje društveno neprihvatljivo. "I da šamar nije dobrodošao u bilo kojoj varijanti, jer onda kasnije evoluira do strašnih slučajeva nasilja”, poručio je. U tom će se smislu jačati i obrazovni sustav u dijelu međupredmetne nastave, za što je zaduženo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, a također će biti uključeni predstavnici Inicijative.

Premijer je ocijenio da je poruka subotnjeg prosvjeda inicijative #Spasime bila jako dobra jer se o krupnom društvenom fenomenu i problemu progovorilo na otvoreniji, jasniji način. "I drago mi je da taj doprinos, svojevrsni krik civilnog društva i žrtava nailazi na otvorena vrata Vlade, mene osobno i svih resora koji se bave ovim problemom”, dodao je.

"Ostaje najvažnije - nastavak senzibiliziranja javnosti za ovu temu, a to podrazumijeva i naša jasna očitovanja”, dodao je te podsjetio da je dio te javne kampanje preuzeo on prošle godine, prilikom ratifikacije Konvencije VE o zaštiti od nasilja u obitelji i nasilja nad ženama. "Smatram da trebamo uložiti dodatne aktivnosti putem medija, interneta, društvenih mreža i to će raditi svi resori” rekao je.

Najavio je i razgovore ministra unutarnjih poslova te ministra pravosuđa s Ravnateljstvom policije i DORH-om kako bi se vidjeli načini postupanja te kvalifikacija nasilja u obitelji.

Pokretačica inicijative #Spasime, Jelena Veljača poručila je kako očekuje da će članovi Vlade ispuniti obećano na sastanku te izrazila zadovoljstvo jer će Inicijativa biti uključena u rad više radnih skupina.

U njima će, dodala je, raditi onako kako su radili i na prosvjedu. "Strastveno i nećemo iznevjeriti one koji su nas podržali, kao ni žrtve nasilja. Napravit ćemo sve da se naši zahtjevi implementiraju u sustav”, poručila je.

Sastanku su nazočili i ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, ministrica socijalne politike Nada Murganić, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović te ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković koji je u izjavi novinarima također rekao da je kaznena politika u pogledu nasilja u obitelji – preblaga, a izmjene zakona kojima će se one pooštriti očekuje do kraja godine.

Kategorije: Hrvaška

CERAR NAPAO JANŠU ZBOG NJEGOVA INTERVJUA JUTARNJEM LISTU 'On želi nove pregovore s Hrvatima o granici kako bi im dao više teritorija'

Pon, 18/03/2019 - 20:03

Slovenski ministar vanjskih poslova Miro Cerar u ponedjeljak je osudio istup bivšeg premijera Janeza Janše u hrvatskim medijima u vezi s arbitražnim sporom Slovenije i Hrvatske, ponovivši da je implementacija arbitražne presude o granici jedini način za izlazak iz dugogodišnjeg spora o granici.

Janša je u razgovoru za Jutarnji list od nedjelje kazao da je odluka arbitražnog suda po njegovu mišljenju pravno obvezujuća, ali je dopustio i bilateralni dogovor dviju vlada "za cijelu granicu ili njen dio" u koji bi se ugradilo arbitražno rješenje.

Cerar, čija je prijašnja vlada tužila Hrvatsku sudu EU u Luksemburgu, tvrdeći da hrvatska strana neprihvaćanjem arbitraže krši europsko i međunarodno pravo, na to je oštro reagirao, ocijenivši Janšin stav štetnim za poziciju Slovenije pred tim sudom i u graničnom sporu općenito.

"Janšina stajališta su štetna i opasna i odlučno im se protivim. Uvjeren sam da je potrebno inzistirati na implementaciji. To je jedini način da Slovenija ima granicu sa četiri petine Piranskog zaljeva i prolaz do otvorenog mora, kako je to definirano arbitražnom odlukom", kazao je Cerar u ponedjeljak, prenose slovenski mediji.

"Ne mogu se osloboditi dojma da Janša kad govori o toj problematici mešetari miješajući slovenski nacionalni i svoj stranački interes", kazao je Cerar, dodavši kako Janša komunicira "sa svojim partnerima" u HDZ-u s kojima je Janšina stranka u istoj političkoj obitelji europskih pučana (EPP).

Cerar je rekao da je Janša kao slovenski premijer naškodio Sloveniji svojim tadašnjim neuspjelim dogovorom s Ivom Sanaderom da se spor oko granice prepusti Međunarodnom sudu pravde (ICJ) u Den Haagu kojemu se Cerar već tada javno protivio jer sud u Haagu ne uvažava načelo pravičnosti na kojemu je veći dio slovenske politike inzistirao.

"Hrvati žele nove pregovore o granici jer žele više nego što je u arbitražnom rješenju. Dakle, Janša zapravo kaže - pregovarajmo ponovo da bi im dali više", oštro je Janšin istup komentirao Cerar.

Kategorije: Hrvaška

Što nam ne pokazuju ekonomske statistike

Pon, 18/03/2019 - 20:00

Ekonomski rast/Neofašizam – piše na novom grafitu u opskurnom prolazu koji dijeli dva Zagreba, stari Centar i Trnje, i čija je zidna umjetnost, kao poklon građanima, donedavno bila pod pokroviteljstvom Grada i Zagrebačke banke, barem je tako pisalo na tabli istaknutoj na ulazu. Nikome, naravno, ne treba zabraniti pravo na mišljenje, a nezadovoljstvo lošom politikom lako je razumjeti, kao i strah od budućnosti koju nam takva politika donosi. Prije nego što povjerujemo vjesnicima propasti, ipak vrijedi otvoriti oči i pogledati što se stvarno događa.

Za početak, kako to izgleda u brojkama. Danas najslobodnije zemlje EU - Nizozemska i Danska imaju i izrazito visok BDP po stanovniku. Nizozemska 48.472,54 dolara (kriterij kupovne moći, izvor Trading economics), Danska 46.682,51 dolara. Dansku pritom sve češće ističu i kao zemlju najsretnijih ljudi na svijetu, s čime se možemo i ne moramo složiti. U obje navedene zemlje BDP prosječno raste oko dva posto godišnje.

E sad, od prvih deset zemalja s najvišim BDP-om po stanovniku (Luksemburg, Švicarska, Island, Makao, Norveška, Irska, Katar, Danska, SAD, Singapur), tri se doista ne uklapaju u standarde suvremene demokracije - Makao, Katar i Singapur. Sve tri, međutim, dolaze iz kulturnog područja različitog od europskog. Makao je izdvojeni dio Kine, Katar je arapski emirat sa šerijatskim pravosuđem, a Singapur grad država na krajnjem jugu Malezije s vlastitim političkim modelom s kojim se ne treba uspoređivati, niti mu treba težiti, ali izrazita multikulturalnost tamošnje zajednice ukazuje na društvo kojemu uzor nije europska krajnja desnica iz sredine prošlog stoljeća. Prilagodimo li tu ljestvicu statističkog bogatstva kupovnoj moći građana, redoslijed je značajno drukčiji - Katar, Makao, Luksemburg, Singapur, Irska, Brunei, Norveška, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt, Hong Kong, pa tek onda Švicarska, SAD, San Marino, Nizozemska... Sretna Danska je tek na 22. mjestu. Rekorderi rasta su Makao (9,26 posto godišnje) i Hrvatima danas omiljela Irska (7,81 posto). Teško da bismo mogli umiješati koktel od više političkih različitosti. To je statistika. Ukazuje li, međutim, veći BDP po stanovniku na veću kvalitetu življenja? Ne. Taj podatak predstavlja mjeru rasta produktivnosti u nekoj ekonomiji. Realniji pokazatelji društvenog blagostanja su stope siromaštva i nejednakosti. Rast gospodarstva sugerira rast blagostanja, ali to ne mora biti slučaj za svako gospodarstvo zbog različitog pristupa redistributivnoj politici dohodaka. Odmaknemo li se od krute statističke faktografije prema subjektivnom, ljudskom, doživljaju zadovoljstva stvari prestaju biti jednoznačne. Ovako mi je to prije nekoliko godina razložio harvardski profesor Benjamin Friedman kada smo razgovarali o njegovoj često citiranoj, opsežnoj analizi moralnih posljedica ekonomskog rasta: “Ljudi koji žive u najsiromašnijim zemljama mogu imati osjećaj napredovanja identičan osjećaju ljudi koji žive u razvijenim zemljama gdje se dobro zarađuje. To ne podrazumijeva da su oni bogati.

Danas u SAD-u, gdje je životni standard jedan od najviših u svijetu, gotovo jednako visok poput onoga u Švicarskoj ili Luksemburgu, većina stanovnika ne osjeća nikakav ekonomski napredak. Štoviše, oni osjećaju da danas, u materijalnom smislu, žive lošije nego što su nekad živjeli. Jesu li time zadovoljni? Nisu. Nasuprot tome, Kinezi, iako značajno manje plaćeni, jasno osjećaju ekonomski napredak. Danas su spremniji pomoći jedni drugima nego u doba kad im je egzistencija bila u pitanju. Taj osjećaj napretka nije trajan, nego dolazi i nestaje, ovisno o prilikama. Zanimljivo je pratiti u kojim su povijesnim razdobljima stanovnici određenih zemalja osjećali da ekonomski napreduju, a kada se taj osjećaj gubio. Još je zanimljivije pratiti posljedice tih promjena u osjećaju. Tako su, uostalom, nastajali ratovi”.

Ono gdje su autori grafita u pravu, činjenica je da su velike korporacije često povezane sa strukturama vlasti. Kompanije, poput BMW-a, Volkswagena, Porschea, Siemensa, Opela, Bayera, BASF-a zajedno s mnogima drugima blisko su surađivale s nacističkom vladom u Njemačkoj, kao i američki korporativni divovi IBM i ITT, Coca Cola, Standard Oil, pa Chase national bank, londonski Barclays... Uostalom Boss je šivao uniforme SS-ovcima. To međutim govori o moralu i svjetonazoru njihovih vlasnika, a ne ekonomskom modelu tadašnje loše politike. U tom povijesnom gulašu ne treba zaboraviti još jedan detalj: talijanski fašistički režim stigao je na vlast s programom koji je obećavao dostupnost hrane svima, društvenu brigu o djeci i majkama, gradnju i obnovu škola, opće pravo na zdravstvenu zaštitu, izdašnu pomoć nezaposlenima i bolesnima, brigu o obitelji, velike projekte socijalne gradnje... Koji humanist to ne bi potpisao? Znamo kako je završilo.

Ukratko, izjednačavati ekonomski rast s neofašizmom znači biti na pogrešnom putu. Rast sam po sebi nije ni dobar ni loš. Pitanje je koristi li taj rast većini građana ili samo malom broju povlaštenih. S druge strane, pad vrijednosti ekonomije nije dobar ni za koga, potiče nezadovoljstvo, stvara društvene napetosti i vodi prema krahu društvenog sustava i često završava u totalitarizmu. U pravilu, što je BDP po stanovniku manji, više je zemalja u kojima je demokracija labilna ili je nema.

Kategorije: Hrvaška

U DIJELOVE HRVATSKE STIGLA HLADNA FRONTA, TEMPERATURA SE PONEGDJE SPUSTILA I ZA NEVJEROJATNIH 20 STUPNJEVA U Istri, Gorskom kotaru i Lici pao snijeg

Pon, 18/03/2019 - 19:36

Velike dijelove Hrvatske u ponedjeljak je pogodila obilna kiša, u Gorskom kotaru, Lici je palo nekoliko centimetara snijega, a na nekim cestama prometovanje je znatno otežano i potpuno zabranjeno za vozila bez zimske opreme.

Osim toga, DHMZ piše da na sjevernom Jadranu puše jaka i olujna bura, dok je u nekim dijelovima Hrvatske temperatura pala na vrijednosti između 2 i 7 stupnjeva Celzijevih.

Inače, još u nedjelju su u unutrašnjosti Hrvatske temperature rasle do čak 25 Celzijevih stupnjeva, što znači da su samo dan kasnije pale i za 20 stupnjeva Celzijevih! Osim toga, u Karlovcu, Ogulinu i ponegdje u Zagorju je padao i snijeg. S druge strane, kako piše Dalmacija danas, u Dalmaciji je oblačno ii suho s jugom i visokim temperaturama zraka koje su ponegdje rasle do 18°C. Iza 18 sati fronta je dosegla kninsko područje pa je u Kninu u samo jednom satu temperatura pala sa 17 na 7°C.

Tuča Istra

IstraMet javlja da je istarsku općinu Lanišće u ranim poslijepodnevnim satima zasula obilna tuča, a s daljnjim zahladnjenjem kiša je u snijeg prešla na dijelu Ćićarije te na Učki gdje je padao gusti snijeg, a temperatura se spustila na -2,4 °C.

Puno bolje nije ni u Gorskom kotaru, što se vidi po video snimci koju je iz Delnica poslalo čitatelja Istrameta Goran Frlan. On je autom krenuo na cestu i pritom snimio kako pada gusti snijeg koji je se itekako uhvatio na cestama koje u tom trenutku nisu bile očišćene.

Delnice snijeg

Da u Lici i Gorskom kotaru pada snijeg, upozorio je i HAK na svojim službenim stranicama, koji navodi da su zimski uvjeti na većini cesta u Gorskom kotaru, uključujući staru cestu DC3 na dionici Zdihovo-Delnice. Zabrana je prometa za motorna vozila koja nemaju propisanu zimsku opremu i za teretna vozila s priključnim vozilom (zimski su uvjeti i na ostalim županijskim i lokalnim cestama na području Delnica, Čabra i Vrbovskog).

Iz HAK-a također upozoravaju da su kolnici mokri i skliski u Istri, Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru, Lici, središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Zbog povremeno jakih pljuskova kiše moguće je naići na veću količinu vode koja se zadržava na kolniku, a moguća je i poledica. Zbog takvih uvjeta vozačima se savjetuje da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama, održavaju sigurnosni razmak između vozila i na put ne kreću bez zimske opreme.

Vožnja cestom nevrijeme 

Nadalje, zbog olujnog vjetra autocesta A6 otvorena je samo za osobna vozila na dionici Kikovica-Delnice, na cesti DC8 Senj-Karlobag i na Krčkom mostu na snazi je zabrana prometa za autobuse na kat, vozila s kamp prikolicama i motocikle (I. skupina vozila) na cestama. Dodatna zabrana za dostavna vozila i vozila s natkrivenim teretnim prostorom (I. i II. skupina) je na snazi na dionicama DC8 Bakar-Senj i Karlobag-Sveta Marija Magdalena te na čvoru Draga-čvor Šmrika na autocesti A7.

Hladno vrijeme s povremenim oborinama čeka nas i u utorak, najavljuje DHMZ. Bit će pretežno oblačno, uglavnom u prvom dijelu dana još ponegdje s kišom, a u Gorskome kotaru i Lici sa snijegom. U Dalmaciji će mjestimice biti i pljuskova s grmljavinom, koji lokalno mogu biti i izraženiji, a puhat će umjeren, povremeno i jak sjeverni i sjeveroistočni vjetar.

Snijeg na autocesti 

Na sjevernom Jadranu očekuje se umjerena do jaka bura, podno Velebita i olujna, a u Dalmaciji će jako jugo okretati na buru, u početku na sjeveru, a do kraja dana bura će se proširiti i na ostatak dalmatinske obale.

Minimalna temperatura zraka bit će od 0 do 5, na Jadranu od 5 na sjevernom do 12 °C na južnom dijelu. Maksimalna će se kretati od 7 do 10 stupnjeva Celzijevih, a na Jadranu od 9 do 15 stupnjeva.

U srijedu djelomice ili pretežno sunčano. Puhat će umjeren sjeveroistočni vjetar koji će u petak slabjeti. Na Jadranu umjerena do jaka bura, podno Velebita i olujna, u srijedu i s orkanskim udarima, u petak će oslabjeti i okrenuti na sjeverozapadnjak. Jutra na Jadranu svježa, a u unutrašnjosti i hladna uz mjestimičan mraz, osobito u četvrtak. Danju posvuda porast temperature zraka.

Kategorije: Hrvaška

ETO, I TO SE DOGODILO - MUSORGSKI ROCKS! Izvedba djela najvećeg rokera među klasičarima bila je čisti spektakl

Pon, 18/03/2019 - 19:27

Evo, i to se dogodilo! U prepunom i naelektriziranom Lisinskom 15. ožujka u Off ciklusu Zagrebačke filharmonije sastale su se i kod nas klasična glazba i rock okupljene oko Modesta Petroviča Musorgskog i njegove suite “Slike s izložbe”.

Znalci će reći “ništa novo”, jer djelo ruskoga majstora još od 1971., od preradbe i izvedbe britanskoga rock sastava Emerson, Lake & Palmer zaokuplja rock i pop glazbenike ustoličivši Musorgskog kao “najvećeg rockera među klasičarima”. Zašto baš njega i to djelo teško je reći s obzirom na to da ga ni klasičari nisu ostavili na miru, u izvornome obliku kao glasovirsku suitu koju je autor 1874. programski posvetio svom preminulom prijatelju slikaru Viktoru Hartmanu. Godine 1922. Maurice Ravel dao mu je blistavu orkestraciju poništivši prvotnu intimno komornu posvetu, no time je djelo zadobilo mnogo širu popularnost dokotrljavši se sve do rokerskoga izričaja diljem svijeta.

Čudak i vizionar

Ni Bach, ni Mozart kao česte inspiracije suvremenoj glazbi nisu uspjeli konkurirati ovom ruskom čudaku i vizionaru, pijancu i glazbeno ne baš obrazovanom genijalcu, koji u 40-ak godina nije ostavio baš veliki opus, no ono što je iza njega ostalo, prvenstveno opere “Boris Godunov” i “Hovanščina”, kao i “Slike s izložbe”, ostaju trajno dobro svjetske glazbe koja ne poznaje ni granice, ni stilska razgraničenja.

Prepoznao je to i šef dirigent Zagrebačke filharmonije David Danzmayr organiziravši kao idejni začetnik velikoga projekta svom orkestru partnere rock banda, orkestra Dobre vibracije i pijanista Filipa Faka. U sve je uključio trombonista Marina Rabadana kao vještog i znalačkog autora složenca originalnog i rock Musorgskog u kojem je bilo i njegove glazbe motivirane pjesmama grupa The Who i Deep Purple, u čijim su naslovima “Slike” asocijacija na legendarni zvuk Pink Floyda, kao i atraktivni blues ulomak “Pictures of Chicago”.

U snažnoj slici “Bydlo” (stara seljačka kola poljske provincije) koristio je fragmente kultnog animiranog filma Patricka Boucharda temeljenog na Musorgskom s uvodnim tonovima “Innuenda” grupe Queen. Odličan izbor motivacijskih uzoraka kao i hvalevrijedno autorstvo. S dva aranžmana sudjelovao je i Boris Prljević, voditelj ansambla Dobre vibracije, obrativši se divnom istočnjačkom izričaju “Pictures of Japan” autora Kazauta. Sve što je bilo dodano, skladano ili aranžirano, vrtjelo se sadržajno oko “Slika” kao pravi hommage Musorgskom i Hartmanu.

Atraktivno oblikovanje svjetla Ivana Štroka, majstorija tona Kreše Biščana i vješta, a nenametljiva režija Petre Radin dali su “Slikama” dodatni sjaj. Ispod orgulja smjestio se izvrstan rock band u sastavu Matija Moslavac, Boris Novak, Dinko Janković i Renato Palatinuš, a sa strane velikoga orkestra s oduševljenjem publike pozdravljeni su glazbenici ansambla Dobre vibracije, dio istoimene udruge i kluba u kojem se mladi s teškoćama u razvoju bave kulturno-umjetničkim aktivnostima. Njihov je doprinos s različitim udaraljkama, zvonom, zvečkom i posebno lijepim solom jedne egzotične flaute bio doista dragocjen.

Nadahnuti Danzmayr

Sve u svemu, spektakl za oko, uho i dušu, projekt sa smislom i zadaćom u kojem je zadržan duh Musorgskog u dobroj interakciji sa zvukom našega vremena. Nije bilo sraza, već nadopunjavanja i međusobne igre različitim zvukovljem, kao i zaraznim rock ritmom kojim je bend osvajao još jednog Musorgskog.

Dijelove partiture Musorgski/Ravel dirigent Danzmayr oblikovao je precizno s besprijekornom svirkom Zagrebačkih filharmoničara u lirskim fragmentima, a žustrim tempima u onima koji slave snagu, sa sjajnim skupinama gudača, puhača i udaraljki, među kojima su se pojedina glazbala posebno izdvajala ljepotom zvuka.

Pijanist Filip Fak, osim sudjelovanja s ansamblima, dobio je zadaću pojedine motive i teme autora izvoditi samostalno, da bi u skupnim nastupima, a osobito u finalnome stavku “Velika vrata Kijeva”, Danzmayr posebno nadahnut s golemom energijom dovabio monumentalni zvuk od kojeg se tresla dvorana. Doista, veliki projekt i veliki doživljaj za sve one koji nemaju predrasude i znaju da glazba svojom bezvremenom različitosti ujedinjuje i oplemenjuje.

Kategorije: Hrvaška

GORDAN JANDROKOVIĆ ODGOVARA IVI GOLDSTEINU Za mene su ubojstva bez suđenja ono što i jesu - zločin

Pon, 18/03/2019 - 19:08

Poštovani, molim vas da u skladu s pravilima struke i dobrim uredničkim običajima objavite moju reakciju na kolumnu g. Ive Goldsteina, objavljenu u vašem cijenjenom listu pod naslovom “Tko izjavi da su u Bleiburgu ubijeni ‘nevini vojnici’, nema što tražiti u Jasenovcu”.

O razini argumentiranosti, ozbiljnosti, nepristranosti i dobronamjernosti napada g. Goldsteina na mene, a u kojem me, među ostalim, optužuje i za kršenje Ustava RH, koji se temelji na stečevinama antifašizma, dovoljno govori već sama činjenica da konstrukciju svojeg teksta gradi na izjavi koju nisam izrekao. Ili, ako hoćete, izjavi koju je izmislio kako bi, valjda, prisnažio svoje teze.

U izjavi koju sam dao medijima 13. svibnja na temu komemoracije u Bleiburgu, naime, nisam spomenuo ni “nevine vojnike”, kako to stoji u naslovu, ni “nedužne hrvatske vojnike”, kako me u samom članku g. Goldstein tobože citira.

Spomenuo sam, što svatko može lako provjeriti, isključivo “poražene vojnike” i civile te javno postavio pitanje zar itko misli da se poražene vojnike i civile smjelo ubijati bez suda i suđenja.

Iz njegova pozivanja na “kontekst vremena”, kojim nastoji relativizirati poslijeratne zločine komunističkog režima, proizlazi da g. Goldstein misli da se - smjelo.

To misli i Savez antifašističkih boraca i antifašista (SABA), koji je u otvorenom pismu koje mi je uputio istaknuo, još neuvijenije od Goldsteina, da je “Jugoslavenska armija smaknula određeni broj ustaša, četnika, kao i civila, koji su ustašama služili tijekom Drugog svjetskog rata”. Pritom je i SABA masovne poslijeratne likvidacije podvela pod nešto što smatra samorazumljivim: “To je bila i odmazda za sve one zločine počinjene od travnja 1941. do svibnja 1945.”.

I g. Goldsteinu i SABA-i mogu odgovoriti da sam svjestan povijesnog konteksta poslijeratnih masovnih zločina komunističkog režima, ali ih ne pokušavam opravdavati i relativizirati, poput njih, tim istim kontekstom. Za mene su ubojstva bez suđenja jednostavno ono što i jesu - zločin.

Žrtve i počinitelje ne dijelim, poput njih, na “naše” i “vaše”, nego dosljedno osuđujem zločine svih totalitarnih režima - i fašističkog i komunističkog - u skladu s europskim i općecivilizacijskim vrednotama odgovornog suočavanja s prošlosti i kulture sjećanja.

I dalje ću ustrajno i konzekventno isticati da sve žrtve imaju pravo na dostojanstvenu komemoraciju, na to da im se primjereno oda počast, bez politiziranja te pokušaja opravdavanja bilo kojeg režima i relativizacije bilo čijih zločina.

Neprihvatljivo mi je da itko danas može misliti da se bez suda i suđenja smjelo ubijati ljude, među njima i poražene vojnike. A još se pritom služi evidentnim manipulacijama poput g. Goldsteina.

Ti i takvi, i slijeva i zdesna, onemogućavaju da hrvatsko društvo zatvori stranice svoje bremenite povijesti i nadiđe podjele iz prošlosti te da se zajedno okrenemo budućnosti.

Kategorije: Hrvaška

Poduzetni devetogodišnjak zarađivao džeparac ulažući roditeljsku ušteđevinu

Pon, 18/03/2019 - 19:00

Devetogodišnji dječak dosjetio se povećati si džeparac pretvarajući se da je na ulici pronašao novčanice za što je kao pošteni nalaznik dobivao nagradu, ali nevolja je što je u svoje poslovanje uložio obiteljsku ušteđevinu, objavila je njemačka policija.

Policija u zapadnonjemačkom gradu Bad Vilbel objavila je u ponedjeljak da je dječak pronađen u subotu s torbom u kojoj je bilo 2700 eura. Taj je novac pripadao njegovim roditeljima koji o dječakovom businessu nisu ništa znali.

Tehnika se sastojala u tome da domišljati dječak zvoni po susjedstvu pa, kada mu otvore, pruži novčanicu i kaže da ju je pronašao pred vratima.

Neki su susjedi radosno primili novac, ali jedan je pozvao policiju.

Dječak je vjerojatno povećao vlastiti džeparac, ali je roditelje pritom olakšao za 260 eura.

Policija je apelirala na susjede da vrate novčanice. Nije željela nagađati zašto se dječak nije dosjetio izravno zagrabiti u obiteljsku ušteđevinu, umjesto da je dijeli okolo pa za to dobiva nagradu.

Kategorije: Hrvaška

ŠEF DRŽAVE HTIO SE POKAZATI KAO 'ČOVJEK IZ NARODA' PA NA NAJGORI NAČIN VIDIO KAKO NAROD ŽIVI Poželio je putovati vlakom, nije znao u što se upušta

Pon, 18/03/2019 - 18:42

Kako južnoafričkog predsjednika Cyrila Ramaphosu, koji vodi vladajući Afrički nacionalni kongres (ANC), očekuju izbori u svibnju, odlučio je poraditi na svom imidžu "čovjeka iz naroda" pa se upustio u vožnju vlakom. Tako je, htijući to ili ne, na svojoj koži iskusio frustracije koje svakodnevno proživljavaju milijuni njegovih sunarodnjaka, jer vlakovi u Južnoafričkoj Republici prometuju prilično nevezano uz red vožnje.

Zbog kašnjenja mnogi su tako izgubili svoje radno mjesto, izvještava dopisnik BBC-a iz Johannesburga, a razbješnjeli putnici jednom su prilikom čak zapalili vlak.

Predsjednik Ramaphosa ovoga puta zapeo je u vlaku četiri sata, na putovanju koje bi trebalo trajati 45 minuta. "To je neprihvatljivo", konstatirao je Ramaphosa nakon što je konačno doputovao na svoje odredište. Južnoafrički predsjednik pritom je kazao da nacionalni željeznički operater mora poboljšati stanje "ili će se glave zakotrljati".

Ramaphosi kasni vlak 

Glasnogovornik agencije Prasa (Passenger Rail Agency of South Africa) pojasnio je da je zastoj vlaka u kojem je putovao predsjednik prouzročio drugi vlak koji je morao stati, jer je strojovođa pogođen kamenom. Glasnogovornik je krivnju prebacio na "neprestane napade nasilnika" na željezničku infrastrukturu.

Ramaphosa kasni 

Kategorije: Hrvaška

VIDEO: OLUJA STOLJEĆA UNIŠTILA MOZAMBIK Predsjednik nakon obilaska zemlje u šoku: 'Ovo je kataklizma, više od 100.000 ljudi je u životnoj opasnosti'

Pon, 18/03/2019 - 18:37

Ciklon koji je u četvrtak navečer poharao Mozambik usmrtio je možda i više od tisuću osoba, rekao je u ponedjeljak predsjednik Filipe Nyusi u izjavi koju je prenijela televizija.

"Za sada imamo službene podatke o 84 osobe. Kada smo jutros nadlijetali zahvaćeno prodručje sve je upućivalo da je stradalo više od 1000 ljudi", rekao je predsjednik kada se vratio u Maputo.

"U opasnosti su životi više od 100.000 ljudi", dodao je i naglasio da se radi o humanitarnoj katastrofi.

2019-03-18T161543Z_1792153224_RC152E8057E0_RTRMADP_3_ZIMBABWE-CYCLONE-MOZAMBIQUE.jpg 

"Naš prioritet je spasiti što više života. Danas je iz poplavljenih područja spašeno više od 420 osoba", dodao je.

Snimke iz zraka koje je objavila organizacija Mission Aviation Fellowship pokazuju više desetak osoba na krovovima kuća potpuno okruženih vodom.

2019-03-18T160152Z_643123206_RC1AC2918700_RTRMADP_3_ZIMBABWE-CYCLONE-MOZAMBIQUE.jpg 

Ciklon Idai je zahvatio središte Mozambika u četvrtak navečer i proslijedio prema susjednom Zimbabveu, gdje je prema posljednjim podacima usmrtio najmanje 89 osoba.

Aerial footage shows Cyclone Idai devastation in Mozambique 

Kategorije: Hrvaška

BIVŠI ČLAN UPRAVE HAC-a NA SUĐENJU KALMETI 'Sapunar je jedinstven jer se iz pritvora vratio za člana uprave. Bio je sveprisutan'

Pon, 18/03/2019 - 18:27

Ispitivanjem Marija Lovrinčevića, bivšeg člana Uprave Hrvatskih autocesta (HAC), koji je ustvrdio da je nekadašnji financijski direktor HAC-a Josip Sapunar 'jedinstven primjer jer se iz pritvora vratio za člana uprave za financije', u ponedjeljak je na Županijskom sudu nastavljeno suđenje bivšem ministru mora, prometa i infrastrukture Božidaru Kalmeti i njegovim suradnicima za izvlačenje novca iz cestarskih poduzeća i štetu ministarstvu prometa naručivanjem promotivnog filma 'Prometna renesansa Hrvatske'.

Lovrinčević je na početku ispitivanja naglasio da u potpunosti ostaje pri ranijem iskazu te kako je tijekom svog rada u HAC-u bio 'u potpunosti predan poslu i realizaciji ciljeva najvećeg hrvatskog infrastrukturnog pothvata'.

'Svi moji postupci su bili sukladni pravilnicima društva i zakonima Republike Hrvatske. Nikada nisam tražio ili primio mito niti bio dio društva u kojem je netko dao ili dobio mito. Da nije tako, sigurno bi bar jedan svjedok to natuknuo', kazao je Lovrinčević.

Iskazujući na okolnost svojih odnosa sa Sapunarom, Lovrinčević je izjavio da je bivši financijski direktor HAC-a bio 'sveprisutan'.

'Lavina se dokotrljala do Sapunara 2011. te je završio u pritvoru zbog Fimi medije. Ali, on nije morao otići iz HAC-a. On je jedinstveni primjer jer se iz pritvora vratio za člana uprave za financije. Državno odvjetništvo je u to doba druge ljude držalo u pritvoru zbog mogućnosti ponavljanja djela. Svi koji bi završili u pritvoru morali su dati ostavku i moliti boga da ih puste. Međutim, odvjetništvu nije smetalo da je Sapunar ostao na mjestu člana uprave za financije. Naravno, kad je i u tom slučaju i sklopio nagodbu, a svi znamo da je jedini on u HAC-u podilazio Barišiću koji ga je i spasio od smjene kada se već spakirao', kazao je.

Lovrinčević je dodao kako je 'nakon što mu je postala jasna konstanta Sapunar' morao kao član uprave HAC-a raditi s njim.

Sapunarova kombinatorika

'Nekoliko puta mi je kroz šalu natuknuo kako se priča da su mi izvođači radova kupili stan, što sam shvatio kao prijetnju od mogućih glasina koje bi on širio. Pozvao sam ga u stan te mu dao do znanja da je stan kupljen na kredit i da radije otplaćujem kredit nego plaćam stanarinu. Mislio sam da je time problematika stana vezano za Sapunarovu kombinatoriku riješena. Međutim, moja procjena je očito bila loša. Sapunar je tu činjenicu iskoristio na način koji nisam mogao niti zamisliti. Njegova izjava da je u mom stanu Prskalu i meni donio mito je monstruozna i meni nepojmljiva laž. Ovo mu je očito trebalo kako bi postupak davanja mita učinio uvjerljivijim. Tako nešto samo njemu može pasti na pamet', izjavio je Lovrinčević.

Pritom je dodao kako je 'neosporno da je Strabag nešto plaćao Remorkeru', ali da ne zna što.

Uz Lovrinčevića i Kalmetu, koji otpočetka odbacuje optužbe i tvrdi da je žrtva političkog progona, optužnicom su obuhvaćeni i njegovi najbliži suradnici iz ministarstva - bivši državni tajnik te predsjednik Nadzornog odbora HAC-a Zdravko Livaković te državni tajnik Milivoj Mikulić koji je također bio u upravi HAC-a. U optužnici se spominje i bivši čelnik HAC-a i Hrvatskih cesta (HC) Stjepko Boban, čelnici građevinskih tvrtki Damir Kezele, Miroslav Bunić i Petar Pečin te ljudi iz HAC-a i HC-a Jurica Prskalo i Sandro Vukelić.

Nekadašnji financijski direktor HAC-a Sapunar još je u istrazi Livakovića i Mikulića prokazao kao osobe kojima je nosio novac što su ga HAC-ovi podizvođači uplaćivali na austrijski račun češke tvrtke Remorker u vlasništvu Igora Premilovca koji je poput Sapunara, nakon priznanja Uskokovih optužbi, sporazumno osuđen na povrat novca i rad za opće dobro. Nagodbu s tužiteljstvom, nakon priznanja optužbi, postigao je i bivši direktor u Viaduktu Ivan Berket.

Drugi krak afere Remorker proširio se na Hrvatsku gospodarsku komoru i njenog dugogodišnjeg čelnika Nadana Vidoševića.

Kategorije: Hrvaška

Premijer Plenković primio mitropolita Porfirija

Pon, 18/03/2019 - 18:14

Predsjednik Vlade Andrej Plenković primio je u u ponedjeljak u Banskim dvorima mitropolita zagrebačko-ljubljanskog dr. Porfirija Perića, a na sastanku je bio i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Kako je priopćeno iz Vlade, predsjednik Vlade Plenković i mitropolit Porfirije izrazili su želju za nastavkom dijaloga i partnerstva između predstavnika Vlade i državnih institucija te predstavnika crkava i vjerskih zajednica u Hrvatskoj.

Mitropolit Porfirije založio se za zajedničko djelovanje u rješavanju pitanja koja su važna za vjernike Srpske pravoslavne crkve i srpsku nacionalnu manjinu.

Predsjednik Vlade Plenković naglasio je kako hrvatska Vlada radi na jačanju zaštite prava svih nacionalnih manjina, uključujući i veća izdvajanja za gospodarski razvoj i rješavanje pitanja koja su se godinama odgađala, navodi se u priopćenju.

Kategorije: Hrvaška