Jutarnji list

Syndicate content
RSS latest articles feed for: jutarnjiList, and section: Front Page.
Updated: 16 min 29 sek od tega

FOTO: BAJAGA ODUŠEVIO PULSKU ARENU, KOMENTIRAO POTEZ HLADNOG PIVA 'Oni su super momci, svaka čast! Mislim da je to od njih bilo šmekerski, a i hrabro'

Ned, 12/08/2018 - 11:20

Nakon što su mu karlovačke vlasti zbog negodovanja dijela branitelja zalupile vratima, a potom se s njim solidariziralo Hladno pivo, sinoć je u dobro popunjenoj pulskoj Areni Bajagu s puno emocija dočekalo oko 5.000 obožavatelja i poštovatelja njegovog bogatog kantautorskog opusa, posebno oni koji su odrastali uz njegove pjesme tijekom 80-ih godina, javlja Glas Istre.

- Ovaj potez momaka iz Hladnog piva… oni su super momci, svaka čast! I da je bila obrnuta situacija, ja bih isto tako postupio. Mislim da je to od njih bilo šmekerski, vrlo kolegijalno, a i hrabro, izjavio je za Glas Istre neposredno uoči koncerta Bajaga, komentirajući odbijanje Hladnog piva da nastupi kao zamjenski bend.

Koncert su otvorili pjesmom "Rimljani" s trećeg albuma "Jahači magle" iz 1986., a zatim je uslijedila "Sa druge strane jastuka" s istoimenog drugog albuma iz 1985., a onda "Godine prolaze" s "Prodavnice tajni" iz 1988. godine.

Bajaga u pulskoj Areni 

Zanimljivo je da plodni skladatelj, tekstopisac, gitarist i pjevač Momčilo Bajagić Bajaga i njegov bend Instruktori - unatoč 35 godina duge karijere i činjenice da je posrijedi jedan od komercijalno najuspješnijih pop-rock sastava na prostoru bivše Jugoslavije - nikad nisu održali koncert u pulskom amfiteatru.

Ne čudi da se Bajagi zborski priključila publika, tim više što je jedna obožavateljica rekla: "Da u školi daju ocjene za pjevanje Bajaginih pjesama, dobila bih barem 20 petica, ako ne i više", kako piše Glas Istre.

Kategorije: Hrvaška

Izetbegović ponovo tvrdi da će BiH zbog Pelješkog mosta ići na sud

Ned, 12/08/2018 - 11:18

Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović ponovo je u nedjelju najavio kako će njegova zemlja pred međunarodnim sudovima tražiti pravorijek o tome je li legalna gradnja Pelješkog mosta bez definiranja morske granice s Hrvatskom.

U intervjuu kojega je u nedjelju objavio portal Faktor, blizak Stranci demokratske akcije (SDA), Izetbegović je kazao kako za BiH nije problem to što Hrvatska mostom spaja svoj teritorij, nego to što nije definiran način pristupa BiH otvorenome moru, a izrazio je žaljenje zbog toga što hrvatski dužnosnici u tijelima vlasti u BiH nisu prepoznali koliko je to važno za državu u kojoj žive.

"Najmanje što su zajedno s nama trebali učiniti je bilo zastupanje izbalansiranog stava - neka Hrvatska spaja svoj teritorij, ali neka prethodno odredi koridor za pristup BiH otvorenom moru u skladu s Konvencijom UN-a o pravu mora. Nisu to učinili, već su se jednostrano stavili na stranu Hrvatske. Unatoč tome, mi imamo ranije odluke Predsjedništva BiH i novu rezoluciju Zastupničkog doma Zastupničkog doma parlamenta BiH koje nam daju dovoljno osnova da prava BiH branimo pred međunarodnim institucijama. I mi ćemo to učiniti", kazao je Izetbegović.

Izetbegović se poziva na stajalište što ga je Predsjedništvo BiH zauzelo još 2007. po kojemu most ne bi trebalo graditi bez definiranja međudržavne granice, a rezolucija Zastupničkog doma parlamenta BiH na koju se poziva i u kojoj je također izraženo protivljenje gradnji mosta je neobvezujući dokument jer ga nije podržao Dom naroda državnog parlamenta. Pokretanje tužbe kakvu najavljuje Izetbegović u postojećim okolnostima zapravo nije moguće jer bi to morala biti odluka Predsjedništva BiH, no druga dvojica članova Predsjedništva BiH se tome odlučno protive.

Komentirajući ukupne odnose Hrvata i Bošnjaka u BiH Izetbegović je kazao kako je njegov kolega u Predsjedništvu BiH i lider bosanskohercegovačkog HDZ-a Dragan Čović odabrao "krivu metodu" u komunikaciji, odnosno kako je umjesto gradnje odnosa kroz jačanje suradnje i povjerenja izabrao metodu pritiska na Bošnjake.

Izetbegović Čoviću posebice zamjera odnos prema bošnjačkim ratnim žrtvama, prema Islamskoj zajednici, ali i prema SDA kao i državi BiH.

Smatra kako je Čović pogriješio kada je za ključnog partnera u BiH odabrao Milorada Dodika.

"Udruživanje s Dodikom dok ovaj vrijeđa Bošnjake i BiH, suradnja s Beogradom i Zagrebom na račun suvereniteta vlastite domovine ne mogu pomoći da Hrvati u BiH konačno pronađu smiraj. Oni žive izmiješani s Bošnjacima i s nama im je živjeti i surađivati", poručio je Izetbegović uz konstataciju kako upravo zbog te izmiješanosti nije moguća uspostava trećeg odnosno hrvatskog entiteta u BiH niti njegovo izdvajanje "bez ulaska u opasnu avanturu s potpuno neizvjesnim ishodom".

Izetbegović je ocijenio kako, bez obzira na povremene izazove, politika Hrvata u BiH kao i politika Hrvatske prema toj zemlji nisu opasnost za njen opstanak i suverenitet, za razliku od politike koju vodi Srbija pod aktualnom vlašću, uključujući tu nekritičku potporu Dodiku i njegovoj politici koja je, kako ocjenjuje Izetbegović, destabilizirajuća za odnose BiH i Srbije.

"Srbijanski lideri vode tu dvostruku politiku, lijepe riječi za BiH, ali i lijepe riječi za one koji su protiv BiH, podrška procesu pomirenja Srba i Bošnjaka, ali i podrška onima koji vrijeđaju Bošnjake, i tako u krug", zaključio je Izetbegović.

Kategorije: Hrvaška

Europski Mr Gay izabran u Poljskoj, unatoč neprijateljskom ozračju

Ned, 12/08/2018 - 11:00

Finale izbora za najljepšeg europskog homoseksualca održano je u subotu u poljskom gradu Poznanju, na zapadu ove katoličke i konzervativne zemlje u kojoj većina stanovništva ne prihvaća homoseksualnost.

"Nadam se da će nam ovo pomoći u našoj borbi da dobijemo ista prava kao u ostatku Europe", kazao je Pawel Zabilski, organizator događaja.

Nijemac Enrique Doleschy (30) ponio je titulu najljepšeg europskog homoseksualca. Primajući naslov on je izrazio potrebu organiziranja ovakvih događaja istaknuvši kako je potrebno izvući najbolje iz ljudi i natjerati ih da budu bolji jedni prema drugima.    

Kasnije tijekom dana održana je i gay parada u kojoj je sudjelovalo oko 200 ljudi.

"Nije pravedno davati privilegije (osobama iz LGBT zajednice) ili ih podići na razinu obitelji", ustvrdio je Maciej Wiewiorka, militantni pripadnik pokreta za život, koji se protiv manifestaciji.

Istospolni parovi ne mogu se vjenčati ili usvojiti dijete u Poljskoj, jednoj od najpobožnijih europskih zemalja u kojoj Katolička Crkva i dalje igra ključnu ulogu u društvu.

Istraživanje Instituta CBOS, provedeno u Poljskoj 2014., najnovije koje je provedeno na tu temu, pokazalo je da 70 posto ispitanika smatra kako su homoseksualni odnosi neprihvatljivi.  

Kategorije: Hrvaška

NERETVANSKA GRUPA KUJE PLAN ZA NOVI SDP Nisu za hitne izbore u stranci, žele Komadinu za v.d. šefa: 'Znamo da je Bernardićev odlazak pitanje trenutka'

Ned, 12/08/2018 - 10:56

Osam SDP-ovih gradonačelnika i gradonačelnica, koji su prije nešto više od mjesec dana potpisali pismo kojim su zatražili nove unutarstranačke izbore, okupilo se jučer na Maratonu lađa na Neretvi.

Grupa predvođena SDP-ovim gradonačelnicima Ploča i Koprivnice, Mišom Krstičevićem i Mišelom Jakšićem, danas će održati sastanak na kojem će brusiti plan preuzimanja stranke.

No, kako doznajemo, taj njihov plan ne uključuje hitno raspisivanje unutarstranačkih izbora, nego izbor novog šefa i vodstva SDP-a tek nakon razdoblja stabilizacije stranke kojom bi do izbora za novog šefa Partije upravljao svojevrsni krizni tim na čelu s potpredsjednikom SDP-a Zlatkom Komadinom.

Naši sugovornici iz “neretvanske grupe” tvrde kako na današnjem sastanku neće birati svog “vođu”, odnosno kandidata iza kojeg će stati na budućim izborima za novog predsjednika SDP-a.

Komadina ne dolazi

“U nedjelju će na nastanku, osim nas osam uspješnih SDP-ovih gradonačelnika i gradonačelnica, biti i još neki kolege iz stranke, ukupno tridesetak nas koji želimo promjene u upravljanju strankom. Želimo razgovarati o političkom sadržaju, jer sadašnje vodstvo stranke to ne nudi”, rekao nam je jučer Mišo Krstičević. Na sastanku neće biti nikog, kaže, iz aktualnog vodstva stranke, a od današnjeg razgovora očekuje da se formira tim “mladih i u svojim sredinama uspješnih ljudi” koji će dokazati da SDP može biti bolji nego što je sada.

Iako je SDP-ov gradonačelnik Koprivnice Mišel Jakšić u intervjuu za tjednik Globus de facto izrazio ambiciju za preuzimanje stranke, Krstičević tvrdi da grupa osmorice gradonačelnika i gradonačelnica nema svog kandidata za novog predsjednika stranke.

“Jakšić je nama rekao kako on takvih ambicija nema. Zapravo takvu ambiciju nije dosad izrazio nitko od nas osmorice SDP-ovih gradonačelnika i gradonačelnica koji će se sastati u nedjelju”, tvrdi SDP-ov gradonačelnik Ploča Mišo Krstičević.

Naš izvor iz “neretvanske grupe” tvrdi kako rušenje Davora Bernardića s čela stranke nije njihov posao, nego kolega iz Predsjedništva i Glavnog odbora SDP-a.

“O metodi rušenja aktualnog predsjednika stranke ne mislimo govoriti. To nije naš posao, o tome neka računa sadašnje vodstvo.

No treba jasno reći da Bernardića više nitko ne podržava i meni uopće nije jasno zašto on već sam nije odstupio s čela stranke. Svejedno, smatramo da je Bernardićev odlazak samo stvar vremena. Upornim odbijanjem da sam ode s pozicije predsjednika SDP-a Bernardić je skupa s Rajkom Ostojićem i Zlatkom Komadinom pokazao neodgovornost prema stranci. S druge strane, jednaku neodgovornost pokazali su i Siniša Hajdaš Dončić, Peđa Grbin, Ranko Ostojić i ostali iz te skupine u svom pokušaju rušenja predsjednika stranke. A posebno je bezobrazno od njih kad našu grupu od osam uspješnih gradonačelnika i gradonačelnica nazivaju novim projektom Zlatka Komadine i Rajka Ostojića”, kaže naš sugovornik koji će biti na sastanku “neretvanske grupe”.

Za razliku od Siniše Hajdaša Dončića, Peđe Grbina i dvadesetak drugih saborskih zastupnika SDP-a, grupa okupljena oko Jakšića i Krstičevića smatra kako SDP nije spreman za hitne unutarstranačke izbore. Naš izvor kaže kako Zlatko Komadina neće biti na današnjem sastanku, ali da ga “neretvanska grupa” ipak vidi kao dobro prijelazno rješenje. On bi kao v. d. predsjednika stranke u idućim mjesecima stvarao preduvjete kako bi SDP bio spreman za izbore za Europski parlament (svibanj 2019.), kao i za unutarstranačke izbore na kojima bi se birao novi predsjednik SDP-a, ali i svi ostali stranački dužnosnici - članovi Glavnog odbora i Predsjedništva stranke.

Politički sadržaj

Gradonačelnik Koprivnice Mišel Jakšić, kako doznajemo, danas neće biti na sastanku na Neretvi.

“Jakšić ostaje s nama, sve je u redu. A u Koprivnicu putuje samo kako bi kao gradonačelnik bio domaćin na utakmici europskog rukometnog prvenstva za kadete između Srbije i Hrvatske”, kaže naš izvor.

Još jedan naš sugovornik iz “neretvanske grupe” tvrdi kako, bez obzira na izrečeno u intervjuu za Globus, Mišel Jakšić neće biti njihov kandidat za novog predsjednika stranke.

“Važno nam je da nas i stranka i javnost percipiraju kao tim koji je sposoban stvarati politički sadržaj u SDP-u. Ne želimo da netko od nas istrči s kandidaturom za šefa stranke jer se bojimo da bi ga drugi SDP-ovci “pojeli” ako prerano krene u utrku za novog šefa. Išli bi ga diskvalificirati na sve moguće načine. S druge strane, smatram da za sve nas koji ćemo se u nedjelju okupiti na Neretvi ima mjesta u budućem Predsjedništvu stranke”, kaže naš sugovornik.

Kategorije: Hrvaška

Morski balkončići za uživanje

Ned, 12/08/2018 - 10:33

Plavetnilo mora i beskrajnog neba još je ljepše kada ga gledamo s bijelog balkončića ili predivne svijetle terase prepune mekih jastuka i laganih tkanina. Čarobna plava koja nas okružuje pritom izgleda još intenzivnije, a bijela se doima još čišća i prozračnija. Jednostavnost života ljeti i prizori koji nas opuštaju svojom ljepotom puni naše baterije kako bismo se mogli vratiti u svakodnevicu nakon zasluženog odmora spremni za nove izazove. Dodajte na svoju terasu rustikalnu drvenu klupu umjesto klasičnih stolica, ukrasite mjesto za sjesti jastučićima s uzorkom ili ih spustite na pod kako bi stvorili još prostora. Nemojte zaboraviti dodati svijeće i cvijeće za apsolutni romantiku. Kada birate namještaj nemojte se ustručavati odabrati i kakvu sunčanu i veselu boju koja će vas razvedriti. Pogledajte u nastavku divne prizore s morskih balkona.

210617-grčki balkončići.jpg
210617-grčki balkončići 8.jpg
210617-grčki balkončići 9.jpg
210617-grčki balkončići 7.jpg
210617-grčki balkončići 6.jpg
210617-grčki balkončići 4.jpg
210617-grčki balkončići 5.jpg
210617-grčki balkončići 3.jpg
210617-grčki balkončići 11.jpg
210617-grčki balkončići 2.jpg
210617-grčki balkončići 10.jpg

Izvor: Daily Dream Decor

Kategorije: Hrvaška

POLICIJA RIJEŠILA UBOJSTVO DOKTORICE Govorilo se da ju je možda ubila žena, a onda se sve vratilo na osobu koja je prva javila policiji da je izbodena

Ned, 12/08/2018 - 10:26

Nakon samo pet dana splitska je policija riješila brutalno ubojstvo 61-godišnje splitske liječnice Asje Tukić koja je prošlog ponedjeljka nađena mrtva u stanu u ulici kneza Trpimira u Trogiru i koje se već u medijima proglašavalo misterioznim.

Naime, kako neslužbeno doznaje Slobodna Dalmacija, u njenom ubojstvu nema ničega misterioznog niti je ubojica neki “fantom” već se radi o osobi koja je inače u ovakvim situacijama prva najsumnjivija, a to je u ovom slučaju njen bivši suprug Željko Tukić.

Podsjetimo, fizijatrica koja je radila u splitskim Toplicama ubijena je tako da ju je napadač prvo ubo nožem u leđa, a onda ju je, kad se iznenađena okrenula, nekoliko puta izbo nožem u prsa i trbuh. Kako nije bilo tragova provale niti borbe, a prvi je ubod bio s leđa, očito je bilo da je ona ubojici otvorila vrata jer je to bio netko koga je poznavala i od koga nije očekivala opasnost te ga je pustila u stan i bezbrižno mu okrenula leđa.

Kako doznaje Slobodna, policijski istražitelji u subotu su na temelju sudskog naloga obavili pretragu kuće u mjestu Slatine kod Trogira koju koristi osumnjičeni Tukić i iz nje su odnijeli nekoliko predmeta. Iako nismo uspjeli doznati koji su to predmeti, za pretpostaviti je da se radi ili o njegovoj odjeći koju je imao u vrijeme ubojstva, oružju kojim je liječnica ubijena odnosno nožu ili, pak, njenom mobitelu koji je ubojica odnio s mjesta zločina. Mještane Slatina, doznajemo, uznemirila je u subotu poslijepodne nazočnost većeg broja policijskih vozila, a navodno su zamijećeni i ronioci koji su očito pretraživali područje za koje se sumnjalo da je bačen neki od dokaza.

Tijekom jučerašnjeg dana Željko Tukić priveden je na kriminalističku obradu u splitsku policiju gdje je saslušan. Njegov odvjetnik po službenoj dužnosti Jadran Franceschi potvrdio nam je da je njegov branjenik iznio svoju obranu. Očekuje se da će danas biti priveden na Županijsko državno odvjetništvo uz kaznenu prijavu za ubojstvo.

Nismo uspjeli doći do informacije koji je bio motiv ubojstva, no čini se da su u pitanju financije odnosno novac. Nakon ubojstva, oni koji su ih poznavali pričali su da je posljednjih desetak dana prije ubojstva među bivšim supružnicima izbila svađa, a uzrok je navodno bio to što Željko nije bio zadovoljan honorarom koji mu je Asja davala za održavanje apartmana.

U cijeloj je priči zanimljivo upravo to da je bivši suprug pokojne liječnice, prema informacijama koje su dopirale do medija, među prvima bio “isključen” kao sumnjivac. Očigledno je to bila “magla” koja se prodavala javnosti kako bi se pravi ubojica “uljuljao” u sigurnost i kako bi istražitelji mogli na miru povezati sve konce i povezati dokaze koji baš njega sumnjiče. U tom je smjeru vjerojatno išla i informacija o pronađenom krvavom otisku tenisice manjeg broja zbog čega su neki mediji zaključili da bi ubojica mogla biti ženska osoba. Kako bi što čvršće provjerili sve moguće teze i kombinacije, policijski su istražitelji čak išli i u Zagreb ispitati detaljno i poligrafski testirati četiri mlade turistkinje iz Španjolske i Velike Britanije koje su posljednje bile u apartmanu kojeg je pokojna liječnica tog jutra došla očistiti.

Upravo je Željko bio taj koji je, koliko je javnosti bilo poznato, prvi nazvao policiju obavijestivši ih da je u stanu na zadnjem katu zgrade u Trogiru pronašao svoju mrtvu suprugu i to nakon što ga je kćer nazvala jer se majka koja je čistila apartman nije javljala, a trebala je dočekati novu grupu turista koji su trebali ući u stan.

Neki od susjeda su nam prije par dana kazali da je jedan član uže obitelji pokojne Asje bio vrlo ljut i agresivan prema njenom bivšem suprugu kad je tijelo otkriveno i da mu je vikao da ju je on ubio. Isti sugovornici kazali su nam i da je Asja nedavno ponovno Željku dopustila da stanuje u njenom stanu na Čiovu i to zato jer joj je bilo žao da on spava po brodovima i da živi kao lutalica. Željko i Asja bili su razvedeni dvadesetak godina, a ostali su u dobrim odnosima. On je bio bez posla jer je svojevremeno dobio otpremninu iz trogirskog brodogradilišta. Znao je popiti, ali nije bio teški alkoholičar. Priča se da je navodno imao i problema s kockom.

Zanimljivo je da je osumnjičeni Željko Tukić u Slobodnoj Dalmaciji objavio iskaz sućuti prema svojoj bivšoj supruzi odnosno svojoj žrtvi, kako sumnjaju istražitelji, u kojoj stoji: “Adio voljena”, a ispod fotografije nasmiješene liječnice stoji tekst: “Hvala ti za sve lijepo provedeno s tobom”.

Kategorije: Hrvaška

'DOBAR DAN, OČEKIVALI SMO VAS...' Bježeći s mjesta sudara neodgovorni vozač uzverao se preko ograde, ali nije ni sanjao u čije je dvorište uskočio

Ned, 12/08/2018 - 10:12

Neodgovorni vozač, i to bez vozačke dozvole, nakon što je u petak sudjelovao u sudaru na prometnoj cesti Périphérique u sjeveroistočnom dijelu Pariza, odlučio je pobjeći s mjesta udesa. Međutim, odabrao je potpuno pogrešno utočište!

Naime, kako bi pobjegao s vrlo prometne gradske ceste, uzverao se preko ograde visoke nekoliko metara, samo što nije bio svjestan da se s druge strane nalazi sjedište francuske špijunske agencije DGSE.

Stoga je uhićen čim je stupio na strogo čuvano područje. DGSE se nalazi na bulevaru Mortier pod iznimnim mjerama osiguranja, pa su i slike tog područja zamagljene na Google Street Viewu.

Kategorije: Hrvaška

Umro britanski književnik i nobelovac V.S. Naipaul

Ned, 12/08/2018 - 10:09

Britanski književnik V.S. Naipaul, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 2001., umro je u 85. godini, objavila je u subotu njegova obitelj.

"Bio je velik u svemu što je ostvario a umro je okružen onima koje je volio, živući život pun prekrasne kreativnosti i inicijative", izjavila je njegova supruga Nadira Naipaul u priopćenju.

Vidiadhar Surajprasad Naipaul opisivao je male ljude i poljuljana carstva, autor je više od trideset djela.

Rođen 17. kolovoza 1932. u Port of Spainu, glavnom gradu i luci u državi Trinidad i Tobago u obitelji indijskih imigranata, studirao je englesku književnost na Oxfordskom sveučilištu prije nego se nastanio u Engleskoj 1953. godine.

Posvetio je veliki dio života putovanjima te je postao simbol čovjeka bez korijena u suvremenom društvu.

Godine 1971. dobio je književnu nagradu Booker za "U slobodnoj državi". Godine 1989. britanska kraljica Elizabeta dodijelila mu je viteški naslov.

Dodijelivši mu Nobelovu nagradu 2001., Švedska akademija nazvala je V.S. Naipaula "kozmopolitskim piscem i književnim svjetskim čovjekom".

Jedno od njegovih najvažnijih djela je njegova autobiografija "Kuća za g. Biswasa" iz 1964.

U toj je knjizi opisao poteškoće za indijske imigrante na Karibima da se uklope u društvo istodobno zadržavajući svoje korijene.

Godine 1998. objavio je "Iza vjerovanja", nakon što je promislio o putovanju koje ga je dovelo, 17 godina ranije, u četiri muslimanske nearapske zemlje (Indonezija, Iran, Pakistan, Malezija) koje su inspirirale djelo "Među vjernicima" iz 1981.

Ondje je opisao postkolonijalne zemlje kao "napola sklopljena" društva te ocijenio da islam vodi do ropstva i pokušava eliminirati ostale kulture.

Na hrvatski su prevedena djela V.S. Naipaula "Gerilci", "Mistični maser", "Pola života", "Zagonetni dolazak" i spomenuta "Kuća za g. Biswasa".

Kategorije: Hrvaška

HRVAT IZAZVAO KAOS U MINHENSKOM BORDELU Mladić se pred prostitutkom počeo skidati, a onda je odjednom izvukao crni pištolj i počeo njime mahati

Ned, 12/08/2018 - 09:55

Njemačka policija traga za mladićem koji je napravio incident u bordelu u Münchenu. Kako navodi jedan münchenski portal, riječ je najvjerojatnije o Hrvatu. Portal pritom ne navodi nikakve potankosti koji bi ukazivali da je doista riječ o Hrvatu ili hrvatskom državljaninu, prenosi Fenix magazin.

U svakom slučaju, incident se dogodio u četvrtak navečer u bordelu. Naime, prema pisanju medija, mladić je došao oko 1.15 sati nakon ponoći u bordel, gdje se dogovorio s 40-godišnjakinjom o uvjetima pružanja usluge. Za 15 minuta, trebao joj je platiti 50 eura. Mladić se složio i počeo skidati odjeću sa sebe. No, odjednom, izvukao je crni pištolj iz hlača i uperio ga u ženu prijeteći joj.

Ona mu je uspjela izbiti pištolj iz ruke, nakon čega je mladić pobjegao. Iz susjednih soba su vidjeli kako je ušao u crni BMW Mini, u kojem ga je netko čekao. Potom su se zajedno odvezli u nepoznatom pravcu.

Žena je odmah pozvala policiju, no na pištolju nije bilo nikakvih tragova. Ispostavilo se da je riječ o igrački. Policija sada traga za mladićem za kojeg je navedeno da ima oko 25 godina, plavokos je i policija smatra kako se radi o Hrvatu.

Kategorije: Hrvaška

Od A do Ž: Abeceda hrvatske arhitekture i dizajna

Ned, 12/08/2018 - 09:45

Okupili smo stručni tim koji je s nama izdvojio neke od najvažnijih imena, pojmova, građevina i studija kroz povijest do danas

Napomena: Izbor je asocijativan, ne govori o tome da su samo spomenute osobe/pojave jedini važni u povijesti novije hrvatske arhitekture i dizajna

A 

B 

C 

Č 

Ć 

D 

 

Đ 

E 

F 

G 

H 

I 

J

K 

L 

LJ 

M 

N 

NJ 

O

P 

R 

S 

T 

U

V

Z

Ž

Ivan Mlinar  

Mladen Orešić 

Dr. sc. Dragan Damjanović 

IVAN DOROTIĆ 

Tatjana Bartaković  

Izvor fotografija: ULUPUH • Muzej grada Zagreba • MUO • Mladen Orešić • Hrvatski muzej arhitekture HAZU • dizajnerice.com • GNK Dinamo • Robna kuća NAMA • Škola primijenjenih umjetnosti • Robert Leš (Hildegard Sveučilište u Rijeci) • Wikipedija • Maja Bosnić (kuća Gumno - Idis Turato) • Zagrebački velesajam • Dragan Damjanović • Damir Fabijanić

HANZA MEDIA: Berislava Picek • Dragan Matić • Boris Kovačev • Tomislav Krišto • Neja Markičević

Kategorije: Hrvaška

AVION CROATIA AIRLINESA NA LINIJI IZ LONDONA U ZAGREB SLETIO SA SAMO JEDNIM UPALJENIM MOTOROM Na prilazu aerodromu imao je indikaciju vibracija...

Ned, 12/08/2018 - 09:41

Avion hrvatskog nacionalnog prijevoznika Croatia Airlinesa na liniji OU491 London-Zagreb u subotu navečer sletio je na aerodrom Franjo Tuđman sa samo jednim upaljenim motorom.

Kako javlja Avioradar, Airbus A320 prilikom prilaza zagrebačkoj zračnoj luci imao je indikaciju vibracija na motoru koji je preventivno ugašen te je zrakoplov prizemljio s jednim motorom.

Putnici su obaviješteni o događaju, a sigurnost nije bila ugrožena ni u jednom trenutku, s obzirom da je zrakoplov savršeno sposoban letjeti s jednim motorom.

U konačnici je sletio oko 20:30, nakon čega je upućen na tehnički pregled.

Kategorije: Hrvaška

OGORČENA ISPOVIJEST ČOVJEKA KOJI VEĆ 20 GODINA PROLAZI KROZ SUDSKU AGONIJU 'Sve ovo vrijeme sud nije u stanju riješiti obični ostavinski postupak...'

Ned, 12/08/2018 - 09:27

- Suci se ne kažnjavaju za propuste, a rade pristrano svoj posao, prilažu nevaljalu dokumentaciju, gube papire iz spora, rade grube povrede zakona, ne poštuju Ustav i odluke Vrhovnog suda...

U 20 godina sam se upoznao s dosta toga i uvjerio se da pravna država ne funkcionira – ispričao je za Slobodnu Dalmaciju Slobodan Dodoja (60) iz Splita.

Njegovo ogorčenje cjelokupnim sustavom, ne samo pravosuđem, nije neosnovano kada se uzme u obzir činjenica da dva desetljeća čeka da se okonča ostavinski postupak nakon smrti oca mu. Na slučaju su se izmijenila tri suca i četiri sudska savjetnika Općinskog suda u Splitu, a on još uvijek nije riješio pitanje nasljedstva. U tom periodu čak je podnio kaznenu prijavu protiv pojedinih djelatnika Grada Splita i Ureda državne uprave Splitsko-dalmatinske županije Split, što je samo dodatno pridonijelo njegovu razočaranju, jer rješavanje prijave stagnira, kao i rješavanje ostavinskog predmeta.

- Radio sam u Croatia osiguranju, sada sam privatni prijevoznik, dragovoljac sam i veteran Domovinskog rata, bio sam osobni čuvar admirala Svete Letice. Otac mi je umro 1998. godine i u rujnu je na splitskom sudu pokrenut ostavinski postupak u kojem smo nasljednici brat i ja.

U prosincu je doneseno rješenje o nasljeđivanju, na koje sam se žalio, te je Županijski sud u Splitu vratio predmet na ponovno odlučivanje. Postupak ponovno kreće, da bi 2003. godine bila doneseno rješenje da se postupak prekida i ja sam upućen u parnicu. Žalim se na tu odluku i polovicom 2007. godine viši sud ukida sporno rješenje o prekidu postupka i opet kreću ročišta na Općinskom sudu u Splitu - priča nam kronologiju naš sugovornik.

Postupak se rasteže do 2011. godine, kada je ponovno donesena odluka o prekidu istog dok se okonča parnica koja se vodi usporedno i vezana je za pravo vlasništva na 4200 metara četvornih u Dugopolju. Iscrpljen čekanjem presude, Slobodan Dodoja podnosi zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku.

U veljači 2012. godine Vrhovni sud mu daje za pravo, dosuđuje mu naknadu od 10.000 kuna kršenja ustavnog prava i nalaže Općinskom sudu u Splitu da okonča ostavinski postupak u roku od šest mjeseci, računajući od dana kada se prekinuti postupak ponovno nastavi. Odluka je to koja Slobodanu Dodoji sljedećih šest godina nije ništa značila jer je upravo toliko trebalo da se nastavi prekinuti ostavinski postupak.

- U prosincu prošle godine ponovno je krenula prekinuta ostavinska rasprava i, prema rješenju Vrhovnog suda, trebali su je okončati u roku od šest mjeseci, znači do polovice lipnja ove godine. To se, naravno, nije dogodilo, postupak još traje, a kada će i hoće li uopće biti okončan, odgovor na to pitanje, kako je krenulo, možda neću doživjeti – u nevjerici nam veli.

Kako je u međuvremenu pokrenuta parnica o čijem ishodu ovisi i ostavinski postupak, Slobodan Dodoja je zbog sumnjivih dokaza u tom slučaju podnio kaznenu prijavu protiv pojedinih djelatnika Grada Splita i Ureda državne uprave Splitsko-dalmatinske županije Split.

- Prijava je podnesena Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu i PU splitsko-dalmatinskoj 2013. godine vezano za niz kaznenih djela. Ima vam tu i prikrivanja i pomaganja te nesavjesnog rada, jer se ne može se naći potrebna dokumentacija. Postoji i kršenje Zakona o arhivu i arhivskom gradivu, jer su bili potrebni arhivski dokumenti budući da se radi o zemljištu koje je uzurpacijom pripalo našem djedu pa su se tijekom parničnog postupka prilagali lažni dokumenti – nastavlja Slobodan Dodoja opisivati svoju kalvariju.

Kako o prijavi od državnog odvjetništva i policije nije dobio ni glasa, niti naznake da se po njoj postupa, šalje požurnicu Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu. U lipnju 2014. godine oni su ga obavijestili da su obavijestili Općinsko državno odvjetništvo da ga trebaju obavijestiti o tijeku rada na kaznenoj prijavi. Do danas ga nitko nije obavijestio ni o čemu. - Moj slučaj je dokaz da pravna država ne funkcionira. Sudski postupak traje 20 godina, pet godina policija i državno odvjetništvo ništa ne rade po kaznenoj prijavi te svojim neradom podržavaju kriminal. Možda je to tako jer se radi o šefovima i pročelnicima iz državne uprave.

Suci se ne kažnjavaju za propuste, ne podnose se prijave protiv odgovornih u uredima državne uprave za propuste i nelegalnosti. Doživio sam da suci rade pristrano svoj posao, prilažu nevaljalu dokumentaciju, gube papirologiju iz spora, rade grube povrede zakona o parničnom postupku, ne poštuju Ustav i odluke Vrhovnog suda... Prolaze nekažnjeno uz sudački trik da kada debelo pogriješe sami prilože zahtjev za izuzećem. Takvom očajnom stanju dodatno doprinosi nesrazmjer i nekoordinacija između sudsko-zemljišnih i katastarskih knjiga-dokumentacija – pojašnjava nam birokratsku crnu rupu Slobodan Dodoja.

Kao poruku narodu iz ovoga, zaključuje za Slobodnu Dalmaciju, parafrazirao bih naše političare i odvjetnike: "Pustimo institucije da ne rade svoj posao!".

Kategorije: Hrvaška

KAKO SE 23 GODINE NAKON OLUJE ŽIVI U OSLOBOĐENIM DIJELOVIMA SJEVERNE DALMACIJE Zemunik Gornji, Nadin, Biljane, Polača... Sve je to pusta zemlja...

Ned, 12/08/2018 - 09:05

Kako se živi? Živi se, živi, pa se umre... - kaže nam čovjek na izlazu iz Smokovića nedaleko od Zemunika Gornjeg, nekad jednog od većih ravnokotarskih mjesta, koje je nakon akcije Oluja ostalo bez ijednoga krova nad glavom. Zemunik Gornji, Nadin, Biljane, Polača, Stankovci... oslobođeni su, kao i cijeli potez sjeverne Dalmacije, zaleđa Zadra i Šibenika, ali i Lika, Kordun i Banija. Iako je “Oluja” Hrvatskoj vratila više od 18 posto okupiranog teritorija, 23 godine nakon vojno-redarstvene akcije država još uvijek nije uspjela vratiti život na te prostore kakav je nekada bio. Zapravo, prognanici su se vratili, ali su ponovno otišli, u neke bolje i uređenije zemlje, a izbjeglice se nikad nisu ni vratile, kako govori jedan od naših sugovornika.

Najlakše je sjesti u auto i satima prolaziti tim prostorom definiranim tokovima rijeka Zrmanje, Krupe i Krke, od Obrovca do Benkovca i Kistanja, pa gore prema Kninu. Život se, istina, vratio, ali života baš i nema. U Varivodama, gdje se dogodio jedan od nekažnjenih ratnih zločina nad srpskim civilima, uputili su nas na povratnika kojem je bliska rodbina ubijena nakon “Oluje”. Danas se uspješno bavi pčelarstvom, no kada je čuo o čemu želimo razgovarati, životu na prostoru oslobođenom Olujom, povukao se i zahvalio na interesu. Na području Obrovca u mjestu Žegar, oduvijek s većinskim srpskim stanovništvom, htjeli smo razgovarati s mladim ljudima pokretačima uspješnih OPG-ova, ali ni njih tema nije zanimao susret s novinarima.

Društvena klima

- Kad Hrvati nešto kritiziraju, onda je to prihvatljivo i O.K. Ali ako Srbin nešto kritički kaže, odmah vas etiketiraju kao četnika i govore: ‘Ako ti ovdje nije dobro, idi u Srbiju’. A ja i svi moji već stotinama godina živimo u Hrvatskoj, kaže nam jedan Benkovčanin koji se u rodni kraj vratio prije deset godina. Iako je fakultetski obrazovan, danas živi isključivo od poljoprivrede i ne želi da se njegovo ime pojavljuje u medijima. Rezigniran je. Smatra da je pisanje o životu na područjima oslobođenim u akciji “Oluja” deplasirano, jer se život nikome zbog toga neće promijeniti na bolje. Naprotiv, krive riječi i neodmjerene izjave samo mogu pogoršati opće stanje i status pojedincima.

smokovic12-100818.jpg 

- Osobno nikad nisam imao neugodnosti zato što sam Srbin. Istina, društvena je klima drukčija nego iza rata, tada je bilo puno teže. Povratnike su odvodili na informativne razgovore, a kuće su im znale biti kamenovane. Ljudi se danas više bave elementarnim, životnim problemima. Još da su odnosi između Hrvatske i Srbije bolji, i među ljudima na ovim područjima bilo bi manje trzavica. Ne kažem da ih nešto posebno ima, ali se tenzije između Beograda i Zagreba o kojima čitamo ovih dana baš povodom Oluje prelijevaju na male ljude. A primitivaca i radikala ima s obje strane - kaže naš sugovornik.

Benkovac je najveći grad u Ravnim kotarima i s okolnim mjestima koja mu administrativno pripadaju predstavlja drugo najveće populacijsko središte u Zadarskoj županiji. Prije Domovinskog rata na području grada Benkovca i današnjih općina Stankovci, Lišane Ostrovičke i Polača živjelo je oko 35 tisuća ljudi, od toga oko 55 posto Srba. Danas na području grada Benkovca i okolnih mjesta živi oko 11 tisuća stanovnika, a od toga je oko 13 posto Srba. U samom Benkovcu, gdje je 1991. živjelo 82 posto Srba, sada ih nema ni 10 posto, a ostali su Hrvati, velikim dijelom doseljeni iz susjedne Bosne i Hercegovine. Procjenjuje se da ih je neposredno nakon rata došlo više od tri tisuće i uglavnom su se naselili u starosjedilačkim mjestima kao što su Benkovačko Selo, Miranje, Buković ili Suhovare, gdje su izgradili  nova naselja.

Državne službe za Hrvate

- Nekad je u Benkovcu i na području Ravnih kotara bilo 20-ak tvrtki, a danas ih ima nekolicina. Dio ljudi živi od poljoprivrede, dio od socijalne pomoći jer posla je malo. Poslovi u državnim službama i lokalnoj samoupravi rezervirani su za Hrvate. Otad sam se vratio, ne sjećam se da je ijedan Srbin zaposlen u nekoj državnoj službi ili tvrtki u vlasništvu lokalne samouprave, čak ni čistačica. Zaposlenost ipak opada jer se mladi ljudi iseljavaju - navodi naš domaćin i ne žali što se vratio u rodni kraj.

- Zašto sam se vratio? Vratio sam se svojoj kući, a za to mi ne treba posebni razlog. Nikome ne želim davati savjete treba li se ovamo vratiti, neka to sam ocjeni. Srbi koji su se vratili ili će se vratiti uglavnom su ljudi pred penzijom. Mladi ljudi teško se ili nikako vraćaju. Zbog toga su priče o povratku obična glupost - kaže i dodaje da osobnu kartu izdanu u Benkovcu ima oko 1400 Srba koji žive u BiH i Srbiji.

I tu pokušavamo doprijeti do nekih OPG-ova u Islamu Grčkom i Kašiću, gdje se ljudi tradicionalno bave poljoprivredom, najviše uzgojem voća i povrća, te stočarstvom, ali nakon nekoliko telefonskih poziva, opet dobivamo odbijenicu.

- Ljudi su siti političkih igara, a kad je u pitanju život nakon ‘Oluje’, ljudi se osjećaju izigrano i odbačeno - ispraća nas naš anonimni Benkovčanin.

Nije se teško s njim složiti. Život u zaleđu sjeverne Dalmacije, i za Hrvate i za Srbe, nije ni jednostavan ni lak. Država je, kaže Radoslav Rade Bobanović, živa legenda Ravnih kotara, napravila nekoliko strateških grešaka nakon 1995. zbog kojih život na ovim prostorima nije onakav kakav je trebao biti.

- Prva je greška napravljena kod prelaska iz vojnih u civilne strukture. Imali smo 200 tisuća ljudi u ‘Oluji’, ali nismo znali što s tim ljudima napraviti sutra, u miru. Nismo imali jasnu viziju. Druga greška, idemo, dakle, u prostor kojem treba vizionarstvo i ljudi koji će pokrenuti sustav, ali ti su ljudi od početka bili urušavani, blokirani iz ljubomore i neznanja - govori Bobanović u čijim riječima nije teško prepoznati njegovu sudbinu. Nakon što je kao visoki vojni časnik među prvima na konju ušao u oslobođenu Polaču i potom odradio tri mandata kao načelnik obnovivši razrušeno mjesto i pokrenuvši brojne projekte, poput konjičkih utrka, sasjekla ga je politika...

masvin28-010818.jpg 

- Kad smo se ipak oduprli svemu tome i krenuli u stvaranje novih vrijednosti, među poduzetnike, ubila nas je administrativna prenormiranost. Uz neke volje i želje hrvatske administracije, bitne se promjene nisu dogodile jer nismo imali razvojnu strategiju. Kad smo i to izdržali, onda smo porezno opustošeni. Ovdje, u ovom kraju, na 100 kuna plaćamo 83 kune. Unatoč silnim obećanjima potpore, nikad se ništa nije dogodilo. Zašto? Jer su poduzetnici koji su krenuli u pionirske projekte imali želju i viziju te kapital od milijun, a ne sto milijuna kuna. Umjesto da se na tih milijun kuna dogradi sustav, mi smo te ljude prenormirali, porezno opteretili i zaustavili.  

Bobanović kaže da su hrvatske vlade nakon rata obnovile 120 tisuća kuća, stotine tisuća kilometara infrastrukture vodovoda, niz novih škola i vrtića, no iza toga nije slijedio niz radnji koje se vezuju uz obnovu gospodarstva da bi ti ljudi ostali u tim prostorima. Naprotiv, danas stanovnici tih područja, poglavito poduzetnici, muku muče ako žele pojačati struju, proširiti vodovodnu infrastrukturu...

- U želji za razvojem prolaze kalvariju, a od fondova EU, kojima se u Zagrebu busaju u prsa, nismo napravili gotovo ništa. I to su odgovori na pitanja zašto nam je demografska situacija takva, zašto su pionirski projekti rijetki, zašto nema sinergije za proizvodnju 300-400 tisuća litara ulja i stotine vagona smokava u Ravnim kotarima. Imamo poduzetnike, neću reći, na rubu samoubojstva, usprkos idealnom prostoru za puno toga dobroga učiniti - govori Bobanović koji je s partnerom Željkom Uzelcem 2006. godine od države zakupio 60 hektara tada još miniranog zemljišta u Tinju pored Polače. Nakon što su ga očistili od eksplozivnih naprava, uložili su velika sredstva u njegovu melioraciju i sadnju 12 tisuća stabala maslina, 11 hektara vinograda i tri hektara smokava. Njihov brend PZ MasVin osvajač je brojnih domaćih i međunarodnih nagrada za maslinovo ulje i crna vina, no sve je to, kaže, još uvijek daleko od onoga što Ravni kotari mogu dati.

- Intelektualni nivo ovog prostora nesmotreno je desetkovan. Rijetki su, kao vukovi samotnjaci, kao posljednji Mohikanci. Ovo je naš kraj...

Bobanovićeva zadruga zapošljava 12 ljudi, u sezoni berbe taj se broj poveća na 50 ili čak 100 radnika, ovisno o godini i urodu, ali umjesto da se takve i slične poduzetničke inicijative od strane države podrže i dograđuju, ona ih, kaže, zaustavlja. I tako zaustavlja radna mjesta, razvoj, potiče iseljavanje ljudi.

- Banalni primjer. Već pet godina ne možemo otkupiti jednu zgradu na području našeg OPG-a, a želimo je kupiti i obnoviti kako bismo je stavili pod hipoteku i tako dobili povoljniji kredit za naš razvoj. Ali ne ide, ne možemo. Zašto nam ne daju podršku nego nam svakim korakom zabijaju nož u leđa? - pita se Bobanović.

Kako se gradio život na područjima oslobođenim u Oluji, možda najbolje zna Ante Župan, gradonačelnik Obrovca. Cijelo područje toga grada uz Zrmanju do “Oluje” je bilo okupirano, a završetkom vojnih operacija župan je sudjelovao u svim procesima normalizacije života grada i devet mjesta koja mu pripadaju. Župan je, naime, u šestom mandatu na čelu Obrovca, pet mandata kao gradonačelnik i jedan kao zamjenik gradonačelnika.

sjednica-sabor8-240216.jpg 

- Kad sam postao gradonačelnik, Obrovac je imao manje stanovnika nego danas. Prije rata ovdje je živjelo gotovo 9000 ljudi, sada ih je upola manje. Proračun nam je iznosio između dva i tri milijuna kuna, plaću smo isplaćivali u tri dijela, a danas se kreće između 40 i 50 milijuna - govori Župan koji je zatekao zapušten i uništen teren, ljude u posebnom emocionalnom i psihičkom stanju, otvorenih ratnih rana.

Mladi stočari

Prije rata na obrovačkom području živjelo je 70 posto Srba i 30 posto Hrvata, a danas je taj omjer okrenut u dva naprama jedan u korist Hrvata. I Obrovac ima svoje građane koji žive u Srbiji, a u rodni kraj dolaze povremeno, prije zbog obnove, sada na izbore ili tijekom ljeta. Gradonačelnik Župan tvrdi da međunacionalnih incidenata nema, da se u Obrovcu živi jedan neobično miran i ljudski život. Ističe da ni jedno od devet mjesta koje pripadaju gradu Obrovcu nije ugašeno zbog odlaska stanovništva, ali su gubici u svima njima ravnomjerni veličini mjesta.

- Srpsko stanovništvo koje je otišlo nakon ‘Oluje’ jednim se dijelom vratilo, a sada opet imamo migracije, ali iz ekonomskih razloga. Odlaze, primjerice, Hrvati iz Karina, ali taj odljev nije toliko značajan - kaže gradonačelnik pa nabraja:

- Od završetka rata do danas uspjeli smo puno toga promijeniti na bolje. Asfaltirali smo 70 kilometara cesta, izgradili 40 kilometara vodovoda, pet kilometara kanalizacije, 20 kilometara električnih mreža, zaštitili smo grad od poplava Zrmanje s modernom rivom i pristaništem, napravili smo nogometno igralište, sustavno provodimo sanaciju stare jezgre i povijesne utvrde Fortice...

Nimalo ugodnu socijalnu sliku Obrovca, u kojem je nezaposlenost ispod 15 posto, grad pomaže subvencijama od 80 posto za javni prijevoz na linijama do Zadra, imaju besplatan dječji vrtić, daju redovne nagrade i stipendije za studente vezane uz uspjeh od 500 do 1500 kuna mjesečno, ali i aktivno rade na privlačenju ulagačkog kapitala, u čemu vide budućnost Obrovca.

- Bivšu tvornicu brodova Elan sad je kupila jedna francuska tvrtka koja namjerava širiti poslovanje. U ovom trenutku zaposleno je oko 50 radnika, a ta bi brojka uskoro trebala narasti na nekih 130 radnih mjesta. Nadalje, tvornica žbuke, cementa i građevinskog materijala napokon je dobila sve potrebne dozvole za početak rada, od građevinskih do dozvole za eksploataciju vapnenca kao sirovine. Investicija je vrijedna između 100 i 200 milijuna eura, očekujem početak rada do kraja godine, a njezino pokretanje direktno i indirektno otvorit će 500-600 novih radnih mjesta. Tu su još dvije također greenfield investicije o kojima ne bih još uvijek govorio, ali sam siguran da će se i one realizirati - optimističan je prvi čovjek Obrovca koji na svojem području ima 50 megavata instaliranih vjetroelektrana i reverzibilnu hidroelektranu Velebit u Muškovcima. Svi ti objekti, ističe Župan, zapošljavaju ljude, a paralelno se razvija i turizam uz obale Kruševa i Karina, ali i zaleđa gdje niču OPG-ovi i kuće za odmor. Osim toga, ljudi se sve više počinju baviti stočarstvom i kozarstvom, za koje će grad Obrovac davati značajne poticaje. U tim tradicionalno jakim poljoprivrednim granama na području Žegara i Kruševa sve je više mladih stočara.

- Zbog svih tih ulaganja ja sam optimističan za ovaj kraj. Očekujem značajan rast stanovništva Obrovca u idućih četiri-pet godina. Sukladno tim predviđanjima, već smo počeli s obnovom stare jezgre na način da grad otkupljuje objekte i priprema nove stambene kapacitete.

Župan koji je poznat kao čovjek dijaloga između hrvatske i srpske zajednice vjeruje da su napetosti između Srba i Hrvata ostale u prošlosti, da se stvara nova koegzistencija u kojoj nitko drugome ne stvara probleme. Ipak, svjestan je da je izgradnja kulture pomirenja dugotrajan proces.

- To je civilizacijski napor, a neke su okolnosti izvan naše moći. Hoće li one utjecati na to, iako ih osobno ne vidim, ne mogu procjenjivati, nisam vračara - kaže.

Vračara zasigurno nije ni Ilija Krneta, glavni policijski savjetnik ministra unutrašnjih poslova za područja od posebne državne skrbi. Krneta danas živi u Kistanju, a s prvim danom rujna trebao bi otići u zasluženu mirovinu. Međutim, u mirovini ne misli mirovati, čeka ga, kaže, puno posla, pogotovo u kulturnoj i turističkoj afirmaciji Bukovice koju bi, taj prostor od Zrmanje do Krke, htio brendirati kao hrvatsku Provansu. Krneta je zadnjih desetak godina uložio veliku energiju u stvaranje kulturne vidljivosti prostora koji su rat i njegove posljedice ostavile opustošenim, zapuštenim i ignoriranim. Prvi projekt koji je pokrenuo zvao se “Duga iznad Zrmanje”, slijedila je “Duga iznad Kule” (Stojana Jankovića u Islamu Grčkom), a posljednjih godina uspješno razvija projekt “Duga iznad Krke”.

Na početku razgovora podsjeća nas da je država još 1996. donijela Zakon o područjima posebne državne skrbi koji je definirao poticajne mjere radi otklanjanja posljedica rata. Sigurnosni aspekt na tom teritoriju, naglašava, bio je samo jedan od aspekata za otklanjanje posljedica rata koje su još uključivale brzi povratak prognanika i izbjeglica te mjere za poticanje demografskog i gospodarskog napretka.

anketa-blagdani1-210610.jpg 

- Prognanici su se vratili, ali su nedugo zatim otišli u svijet, a od izbjeglica su se vratili uglavnom stariji ljudi da svoje posljednje dane potroše u zavičaju. Analize provedbe zakona sigurno postoje kod državnih tijela koja su o tome vodila računa. Nemam službenu analizu, ali moj je dojam da je moglo i trebalo biti uspješnije. Ipak, mislim da se ideja ravnomjernog razvoja Hrvatske tim zakonom nije ostvarila - govori Krneta pokušavajući dati odgovor na naše pitanje zašto politika prema područjima od posebne državne skrbi nije uspjela.

Sretan u Bukovici

- U hrvatskom društvu postoje mnoge suprotnosti koje su narušavale i ekonomski napredak i napredak u međuljudskim odnosima. Postoji izreka koja kaže da su rat i mržnja najveće zlo. Očekujem uspostavu vladavine društvene i političke tolerancije iako sam se pomirio s nesavršenošću svijeta u kojem živim. U mojoj se Bukovici svako jutro budim sretan misleći da će danas sigurno biti bolje. Nada je već dovoljna da ispuni ljudsko srce - zapaža Krneta.

Na srce puno nade nailazio je kod mnogih ljudi pokrećući projekte “Duga iznad...”. Nailazio je, kaže, na razumijevanje i sa srpske i s hrvatske strane.

- Mnogi ljudi ne znaju da je ojkanje, taj specifičan stil pjevanja, uvršteno na listu nematerijalne baštine UNESCO-a, zajednička vrijednost hrvatskog i srpskog naroda na određenim područjima. Afirmacija ojkanja na festivalu u Islamu Grčkom bio je moj ljudski vapaj i apel da utrnemo mržnju. Ako me netko slučajno mrzi, moram ga razočarati, ja mržnju ne mogu izraziti - govori.

Mržnju i zločine iz mržnje Krneta je godinama pratio radeći posebne analize za potrebe MUP-a u sklopu sigurnosnih procjena na područjima od posebne državne skrbi. Danas je broj takvih zločina manji nego primjerice 2008. i 2009., ali repovi se još uvijek osjećaju. Zločini iz mržnje, zločini s porukom, kako ih naziva literatura, ističe Krneta, događaju se i dalje i podrazumijevaju nasilne radnje protiv osoba, imovine ili organizacija zato što pripadaju određenoj skupini ili ih se svrstava pod određene skupine.

- Kad govorimo o životu na ratom stradalim područjima, najgore je što imamo dvije pravde. Lako je kad imamo pravdu i nepravdu, tad je lako odlučiti se i opredijeliti, ali kao što je pravedno da hrvatski narod ima demokratsku državu, tako je pravedno i da Srbi žive u demokratskoj državi gdje su stoljećima živjeli, neovisno o političkim mijenama.

Pitamo ga koliko je u takvim uvjetima moguće i važno sačuvati teško stečeni mir?

- Bezbroj umjetničkih djela govori nam da ne postoji trajno ostvarena sloboda. Čovjek se za nju uvijek iznova mora boriti. A ja to činim demokratskim sredstvima i afirmacijom kulturne baštine. Prije svega, ruralnim razvojem, kulturnom i turističkom afirmacijom moje Bukovice, tog prelijepog područja između Zrmanje i Krke. U tome, na sreću, nisam sam - poručuje Ilija Krneta.

Kategorije: Hrvaška

'Ma njega vole svi Hrvati, a ovo u Karlovcu je čista politizacija. On nastupa više u Hrvatskoj nego u Srbiji, uostalom, rođeni je Bjelovarac'

Ned, 12/08/2018 - 08:23

Nakon što je u petak službeno otkazan nastup Momčila Bajagića Bajage na Danima piva u Karlovcu, koji počinju 31. kolovoza, zbog “neslužbenog” pritiska braniteljskih udruga, Hladno pivo, zamjenski bend koji je najavljen umjesto njega, jučer je otkazalo i svoj nastup na festivalu.

Situacija je stoga nakon kontradiktornih informacija dodatno eskalirala.

Bajagin menadžer Gane Pecikoza tvrdi kako njegov nastup još nije bio ni potvrđen ugovorom.

- Bajaga je nastupio nedavno u Širokom Brijegu, dva i pol sata je trajao koncert i pet puta se vraćao na bis. Hrvati tamo obožavaju Bajagu, to mu je bio treći put da je nastupao u Širokom. Ma Bajagu vole svi Hrvati. Lani je nastupio na Snu sustipanske noći u Splitu, bilo je sjajno. Ovo ljeto će Bajaga bez problema nastupiti na Špancirfestu u Varaždinu, Puli, Malom Lošinju... U osmom i devetom mjesecu imamo stvarno puno koncerata u Hrvatskoj. Bajaga općenito više nastupa po Hrvatskoj i Sloveniji nego u Srbiji. Uostalom, on je rođeni Bjelovarac - rekao nam je Pecikoza koji smatra kako je posljednji događaj iz Karlovca “čista politizacija”.

Slučaj ‘rekla-kazala’

Dodaje kako je cijeli slučaj rekla-kazala.

- Nema tu ništa, vjeruj mi. To ti je sve čista dramaturgija, koncert nije otkazan jer nije bio ni potvrđen. Bilo je u igri hoće li Bajaga doći ili neće, ništa nismo potvrdili, radilo se o preliminarnim dogovorima. Možda je tamo netko u nekom društvu rekao ‘ma kaj će nam taj Bajaga, želimo nekog hrvatskog izvođača’ pa je sad od toga nastala ova priča. Mi smo dvaput nastupali u Karlovcu u zadnjih deset godina i nije bilo nikakvih tenzija. Ja ne mislim da je istina da su se žalili neki branitelji, nego da u organizaciji nisu imali novca za Bajagu - pojasnio je Gane Pecikoza svoje viđenje događaja.

Ipak, ostaje činjenica da je informacija o Bajaginu nastupu na Danima piva doista izašla u javnost prije dvadesetak dana, kada je to izgledalo kao potvrđen događaj. Štoviše, informacija o tome objavljena je i na Bajaginu webu, gdje i dalje stoji kako Bajaga dolazi nastupiti na Danima piva u Karlovcu, i to 3. rujna.

Hladno pivo jučer nije bilo raspoloženo za novinske upite, ali na svom Facebooku su uz objavu da ne dolaze priložili i pjesmu Bajage i Instruktora - “Ovo je Balkan”, očito mu tim putem izrazivši podršku.

“Doći ćemo možda popiti pivo, ali nećemo svirati jer ne želimo biti ničija zamjena. Dragi Karlovčani, vidimo se nekom drugom prilikom. Živjeli!!!”, napisali su iz benda.

A kako je na situaciju reagirala hrvatska estrada? Ne pretjerano bučno.

Zanimljivo, i Bajaga i Thompson, a i Hladno Pivo zadnje su albume izdali za istog izdavača - Croatia Records. Od ostalih izvođača ovogodišnjih Dana piva kontaktirali smo Maju Šuput, koja nam je rekla kako bi se ogradila od komentara na navodno otkazani Bajagin koncert. Ona ove godine otvara Dane piva nastupom 31. kolovoza.

“Ja na Danima piva pjevam već 20 godina, nastupala sam na svakim, otkad sam počela pjevati. Ta manifestacija mi je jako draga i ne bih ulazila u organizacijske priče. Radije bih pozvala ljude da se dođu zabaviti i ove godine na Dane piva u Karlovac”, rekla nam je Maja Šuput.

Pritisak udruga

Zvali smo i Mladena Grdovića, koji također nastupa ove godine na Danima piva, a on nam je rekao kako dok god se zabranjuju koncerti “Hrvata koji je branio svoju domovinu, Marka Perkovića Thompsona, neće komentirati zabranu Bajagina koncerta koji je pjevao za četnike”. Smatra da su Dani piva legendarna manifestacija.

“Bude uvijek lipe pisme, dobre fešte i odličnog društva. Tako će biti i ove godine. Ovo oko Bajage ti stvarno neću komentirati dok se zabranjuju koncerti hrvatskih pjevača u njihovoj domovini”, završio je Grdović.

Iz grada na četiri rijeke, s druge strane, službenog odgovora na “otkazivanje” Bajagina koncerta nema. Gradom kruže jedino neslužbene priče o pritisku dijela braniteljskih udruga i branitelja koji su navodno izrazili negodovanje mogućnošću njegova gostovanja. Te su udruge, prema kuloarskim pričama, izvršile pritisak na Grad Karlovac koji je zatim koncesionaru suptilno predložio promjenu izvođača. Evo kako je cijelu priču oko tog navodnog pritiska karlovačkih udruga pojasnila karlovačka gradonačelnica Andreja Navijalić za lokalni KAportal:

“S obzirom na informacije koje su se širile po gradu tražili smo da se vidi kakva je trenutna situacija, da se uvaži mišljenje, posebice hrvatskih branitelja i da se vidi što se u tom konceptu može napraviti”, izjavila je za navedeni portal.

Prema toj njezinoj izjavi, službenijeg pritiska karlovačkih braniteljskih udruga od onog “kafanskog” nije bilo. Pa ipak, čini se da je u manjoj sredini poput karlovačke, gdje svatko svakoga zna, dovoljno i zavrtjeti priču po kafićima kako bi se stvar prometnula u nacionalnu temu i imala realan učinak na dolazak ili nedolazak nekog pjevača.

Kategorije: Hrvaška

I NIJE SVE TAKO CRNO Čarobni Jadran kroz objektiv stranaca

Ned, 12/08/2018 - 08:09

Obožavamo našu predivnu Jadransku obalu i s posebnim užitkom gledamo fotografije koje nam pokazuju kako stranci vide Lijepu Našu. Brojni turisti s oduševljenjem obilaze naše otoke i pomorske gradove te pritom snimaju predivne prizore zadivljujućih prirodnih ljepota, dok mi, kao ponosni Hrvati također rado uhvatimo koji kadar skrivenih kutaka na obali koje samo mi poznajemo. Fotografije Hrvatske objavljene na društvenim mrežama poput Instagrama šire pozitivnu sliku Hrvatske, iskreno i srdačno te nam mame osmijeh na lice i ispunjavaju nas ponosom. Pregledali smo gomilu fotografija koje svakodnevno objavljuju zaljubljenici u putovanja i izdvojili smo za vas neke od najljepših prizora snimljenih upravo na Jadranu!

Palmižana

Hrvatska na Instagramu - Palmižana

Nacionalni park Krka

Hrvatska na Instagramu - Nacionalni park Krka

Zavratnica

Hrvatska na Instagramu - Zavratnica

Dubrovnik

Hrvatska na Instagramu - Dubrovnik

Korčula

Hrvatska na Instagramu - Korčula 

Hrvatska na Instagramu - Korčula 2

Mljet

Hrvatska na Instagramu - Mljet

Mljet 

Vis

Hrvatska na Instagramu - Vis

Hum

Hrvatska na Instagramu - Hum

Labin

Hrvatska na Instagramu - Labin

Lošinj

Hrvatska na Instagramu - Lošinj

Hvar

Hrvatska na Instagramu - Hvar

Otok Žirje

Hrvatska na Instagramu - Otok Žirje

Izvor: Instagram

Naslovna fotografija: Instagram korisnik @ Touring Pineapple

Kategorije: Hrvaška

RATATOUILLE: Istoimeni crtić obožavamo koliko i samo jelo, evo što morate znati o njemu!

Ned, 12/08/2018 - 07:47

U tom jedva preglednom bogatstvu sredozemnih jela od povrća ratatouille je zauzeo posebno mjesto jer se svakog ljeta nađe neki novi razlog da ga se istakne. Taj je fenomen zamjetan već deset godina, sve od kada je kompjutorskom animacijom snimljen Disneyjev cjelovečernji crtić nazvan upravo prema ovom jelu. Glavni junak, kuhar inspiriran je izrekom svog pokojnog uzora, kuharske zvijezde Augustea Gusteaua: svatko može kuhati.

iStock_44256110_LARGE.jpg 

Čuvena kuharica

Uz uspjeh tog filma vezana je i čuvena kuharica “Svatko može kuhati”, “Anyone Can Cook”. Film je očito potaknuo neformalno global no natjecanje, potragu za novim inačicama starog recepta koji nas svake godine iznova zapljuskuju. Temeljni je ratatouille jednostavan, pravo mediteransko jelo.

65415-84240-shutterstock_419537377.jpg 

Porijeklo mu je provansalsko, pa se zato i kaže kako je ratatouille iz Nice ishodište svih izvedenica. patlidžan je neizostavan, uz njega su tikvice, luk, češnjak, rajčice i papričice, uglavnom blago ljutkaste. Maslinovo se ulje podrazumijeva. Začini su svježi, najčešće je to ustaljena mješavina poznata kao Herbs de Provence - mažuran, timijan, ružmarin i oregano, a često se u tom društvu nađe i stolisnik. Povrće se najčešće reže na manje kockice.

Nove inačice

Redoslijed prženja je iznimno važan, a patlidžan je logično prvi. Što se začina tiče u novim inačicama sve se češće pojavljuje bosiljak. U spomenutom crtiću uz uobičajenim sastojcima inovativni je kuhar dodao žutu tikvu i mascarpone. Omjeri povrća, vrijeme pripreme, temperatura i niz sličnih pojedinosti dovode do znantnih razlika čak i kada se koriste potpuno isti sastojci.

iStock_24007930_LARGE.jpg 

Naši će šmekeri odmah primijetiti kako je obični luk dobro zamijeniti ljutikom. Kuhari koji ne štede truda i vremena za vrhunski ratatouille pripremaju ga u dvije faze. Prvo povrće dime, a potom ga prže na maslinovu ulju. Taj je postupak jednostavniji kada se priprema roštilj. U takvoj se prilici povrće, jednostavno stavi na rub roštilja. U tom je smislu važno podsjetiti na stav kuharske zvijezde Joela Robuchona koji je izazvao dosta pozornosti ljubitelja ratatouillea.

Varijacije na temu

On svako spomenuto povrće prži posebno, a izmiješa ih tek na samom koncu priprave. Ovakve varijacije prate cijeli slijed pripreme sve do posluživanja. Jedan od takvih omiljenih načina jest ratatouille umotan u palačinke. Dodaci spomenutim temeljnim sastojcima unose najviše raznolikosti u osnovni recept. U čuvenom Larousseovom gastronomskom leksikonu navode se samo dva recepta.

iStock_44256014_LARGE.jpg 

Uz onaj temeljni iz Nice opisan je i veličanstveni ratatouille koji se u konačnici ma- že na preprženi kruh. Uz osnovne sastojke dodaje mu se kozji sir i dimljena pačja prsa. (U drugom velikom gastronomskom leksikonu, “The Oxford Companion to Food” na vrlo se zanimljiv način propituje intrigantno porijeklo ovog jela) Popularnost i nove inačice ratatouillea neće prestati ove sezone niti završiti s nogometnim prvenstvom u Francuskoj. Ljetni kino hit u sezoni 2017. bit će, naime, Ratatouille 2.

Pileći ratatouille za dvije osobe2 pileća batka
1 dl maslinova ulja
1 manji patlidžan
2 male tikvice
2 male ljutkaste papričice
8 malih rajčica
1 veći luk
4 češnja češnjaka
grančica ružmarina
1 dl crnog vina

 

65415-84239-shutterstock_295983971.jpg 

Ovo iznimno ukusno jelo može se pripremati na razne načine. No najjednostavniji način po mnogima je i najukusniji. Povrće se grubo nareže, rajčice samo prepolove. U vatrostalnu posudu, najbolje zemljanu, na ulje se stave bataci s kožom prema dolje i oko njih povrće i ružmarin. U pećnici se na visokoj temperaturi, oko 200 stupnjeva, peče nešto dulje od pola sata. Piletina se može zamijeniti ribom ili mekušcima.

Kategorije: Hrvaška

DANAS KUHAM - TIKVICE: Sedam neodoljivih načina omiljenog ljetnog povrća!

Ned, 12/08/2018 - 07:06
Mini calzone sa sirom, tikvicama i piletinom20 g svježeg kvasca (ili vrećica suhog)
2-3 žlice mlake vode
1 žličica šećera
320 g glatkog brašna
1 žličica soli
3 žlice maslinova ulja
200 ml mlake vode
1 glavica luka
200 g pilećih prsa
1 tikvica
3 rajčice
na vrh noža kurkume
maslinovo ulje
sol, papar
sjeckani peršin

 

calzone-1.jpg

Želite li ubrzati postupak, kupite gotovo tijesto za pizzu. Volite li domaće, ispecite ga sami: kvasac razmutite u malo tople vode, dodajte šećer i pustite da odstoji oko 5 minuta ne na pretoplom mjestu. Brašnu dodajte sol, ulje i dignuti kvasac pa mijesite dodajući vodu. Tijesto se mora odvajati od podloge. Napravite kuglu i stavite ga u pobrašnjenu posudu pa na toplo mjesto da se diže, sve dok mu se volumen ne udvostruči. U međuvremenu nasjeckajte luk, meso narežite na kockice, kao i tikvice. Rajčice prelijte vrelom vodom, skinite im kožicu, prepolovite, maknite sredinu s košticama pa izrežite na sitne kockice. Na maslinovu ulju prepržite luk dok ne postane staklast. Dodajte meso i pržite na laganoj vatri desetak minuta. Dodajte rajčicu, tikvice i dinstajte dok voda ne ispari. Začinite solju, paprom, kurkumom i sjeckanim listićima peršina. Pustite da se ohladi. Ugrijte pećnicu na 230 stupnjeva. tijesto za pizzu premijesite, podijelite ga na šest jednakih dijelova. Od svakog izvaljajte krug. Na sredinu stavite nadjev. Presavijte krug, utisnite krajeve. Calzone stavite na lim pa u pećnicu i pecite tridesetak minuta.

Chilli tikvice na žlicu500 g kuhanog crvenog graha
2 srednje tikvice
1 veća žuta paprika
4 rajčice
1 veći luk
2 češnja češnjaka
1-2 suhe čili papričice ili svježa ljuta papričica
peršinov list
lovorov list
1 žličica mljevene paprike
sol i papar
maslinovo ulje

 

juhe-3.jpg 

Na maslinovu ulju pirjajte na ploške narezan luk kojem, kad malo omekša, dodajte papriku narezanu na kockice, na veće komade narezanu rajčicu te na manje komade narezanu tikvicu. Polijte s malo vode ako je potrebno. Dodajte sjeckani češnjak i peršinov list te lovor. Ostavite da se pirja dok povrće ne omekša pa potom u lonac stavite i ocijeđeni crveni grah te čili papričicu. Posolite, poparite, dodajte mljevenu papriku.

Tikvice punjene mozzarellom4 srednje velike tikvice
2 pečene crvene rog paprike (možete iskoristiti paprike od prethodnog dana)
2 komada mozzarella sira
stručak vlasca
sol i papar

 

2.-punjene-tikvice.jpg 

Ako nemate već pečene, tada je potrebno ispeći paprike, maknuti kožicu, odstraniti peteljke i očistiti ih od koštica. Narežite ih na kockice. Operite tikvice. Odrežite im peteljke, pa ih oštrim nožem uzdužno prerežite. Žlicom izdubite unutrašnjost. Prije posluživanja posipajte nasjeckanim vlascem. Mozzarella sir narežite na kockice, pomiješajte s pečenom paprikom. Dodajte vilicom izdrobljenu unutrašnjost tikvica, posolite, popaprite, pa nadjevom uz pomoć žlličice ispunite tikvice. Na pleh za pečenje stavite papir za pečenje pa poslažite tikvice. Pecite ih u zagrijanoj pećnici na 200 °C otprilike pola sata.

Pečeni krumpir i tikvice6 većih krumpira
3 tikvice srednje veličine
1/4 šalice ekstra djevičanskog maslinova ulja
2 žlice soli
žlica papra
ružmarin
timijan
bosiljak

 

peceni-krumpir-tikvice-na-3-717x1024.jpg 

Zagrijte pećnicu na 200 stupnjeva. Ogulite krumpir, pa narežite i njega i tikvice na veće komade. Stavite krumpir u posudu za pečenje i poprskajte maslinovim uljem. Dobro posolite i popaprite, a nemojte štedjeti ni na ružmarinu, timijanu i bosiljku. Ubacite u pećnicu i pustite da se peče 40 minuta. Provjerite vilicom je li krumpir dovoljno omekšao - treba biti pečen tako da vilica bez problema prolazi kroz sredinu. Rasporedite zatim tikvice po krumpiru i sve dobro protresite tako da se i tikvice namaste uljem. Možda ćete trebati dodati još malo začina. Vratite u pećnicu i pecite još deset minuta. Tada ugasite pećnicu, ali ostavite jelo unutra još pet minuta.

Tikvice punjene s mljevenim mesomčetiri veće tikvice
300 g mljevenog mesa
šalica riže
glavica luka
dvije žlice ulja
sol, papar
svježi bosiljak
pola šalice krušnih mrvica
pola šalice sira za ribanje
pola šalice bijelog vina
1 jaje

 

punjene-tikvice-682x1024.jpg 

Operite i prerežite tikvice napola. Izdubite im unutrašnjost žlicom, pazeći da tikvice ostanu cijele. Na malo ulja poržite sitno sjeckani luka, pa mu dodajte ‘meso’ izdubljenih tikvica. Kad uvene, dodajte mljeveno meso, posolite i popaprite. U drugoj posudi u slanoj vodi kratko blanširajte izdubljene školjke tikvica, pa kasnije u istru vodu stavite kuhati rižu. Kad je kuhana, odijedite. Meso na luku pirjajte oko pola sata, podliveno s bijelim vinom. Pred kraj dodajte i sitno sjeckani bosiljak. Maknite s vatre. U smjesu umiješajte i kuhanu rižu i jedno jaje. Pećnicu zagrijte na 180. Smjesom napunite tikvice, pa svaku pospite s malo krušnih mrvica i sira za ribanje. Pecite oko pola sata, dok korica ne postane zlatna.

Špacle s tikvicama500 g špacli
2 srednje tikvice
2 češnja češnjaka
1 šalica vrhnja za kuhanje
2 žlice sjeckanog peršinova lista
1 žlica sjeckanog svježeg bosiljka
malo timijana
žličica kurkume
maslinovo ulje
maslac
sol i papar

 

tjestenina-h.jpg 

Tikvice izrežite na manje komade pa ih popržite kratko na maslinovu ulju. Dodajte češnjak, peršinov list i timijan, a nakon minutu, dvije ulijte vrhnje. Promiješajte ostavite još kratko na vatri pa posolite, popaprite, dodajte kurkumu i na kraju bosiljak. Špacle skuhajte u kipućoj posoljenoj vodi pa ih potom kratko popržite na otprilike žlici maslaca. Prelijte špacle pripremljenim umakom.

Rižoto s tikvicama, limunom i bosiljkom200 g riže carnaroli
1 l povrtnog temeljca
70 ml suhog bijelog vina
2 jušne žlice maslinova ulja
1 glavica luka (sitno nasjeckan)
2 jušne žlice maslaca
puna šaka svježih listova bosiljka
50 g fino ribanog parmezana
1 nešpricani limun, fino naribana korica
2 manje tikvice

 

rizoto_tikvice_limun_bosiljak2.jpg 

Temeljac zagrijte do vrenja. U širokoj plitkoj zdjeli zagrijte maslinovo ulje i na njemu propirjajte luk. Kad omekša, dodajte tikvice te ih pirjajte minutu-dvije. Zatim dodajte rižu, kratko miješajte na laganoj vatri, podlijte vinom te miješajte dok ne ispari, odnosno ne upije riža. Temeljac dodavajte malo-pomalo, miješajući. Kad je riža kuhana al dente (otprilike za 20 minuta), umiješajte maslac, bosiljak, limunovu koricu i parmezan. Poklopljeno ostavite da odstoji par minuta, a zatim poslužite.

Kategorije: Hrvaška

KAKO NAPRAVITI DOMAĆI KEČAP: Neizostavan umak svakog ozbiljnijeg burgera danas napravite po ovom receptu!

Ned, 12/08/2018 - 07:05

Ima nešto čarobno u pripremanju zimnice, pogotovo ako je spremate od domaćeg povrća i voća. Dok ljeti uživamo u punim i svježim okusima, voljeli bismo i zimi osjetiti barem dašak esencije tih plodova. Daleko najdraža namirnica mi je rajčica i njezina me svestranost inspirira.

petric-nastasja7-260816.jpg 

Ove godine odlučila sam se za nekoliko varijanti zimnice s rajčicom, a jedna od najdražih mi je domaći ketchup. Uvijek volim imati i nekoliko bočica čiste pasirane rajčice, a dodatkom drugih aroma dobiva se odličan začin kao dodatak drugim jelima ili kao samostalni umak koji se može jesti u mnogim kombinacijama.

petric-nastasja6-260816.jpg 

Osim recepta za ketchup kako ga ja radim, pokazat ću vam na koje još načine možete upotrijebiti ovaj svestrani crveni umak, a da pritom zaintrigirate i dječja nepca. "Brza hrana" ne mora nužno biti i loša, jer sve u što uložimo svoje vrijeme i trud višestruko nam se vrati ako ostanemo dosljedni i strpljivi.

petric-nastasja3-260816.jpg 

Umjesto klasičnog tijesta, pizzu možete raditi i od tikvica, polpetice se ne moraju peći u dubokom ulju, nego u pećnici, a dodate li malo vode u ovaj ketchup, dobit ćete izvrsnu juhu koja će zadovoljiti i najizbirljivije male i velike gurmane.

Stižu recepti u nastavku!

Domaći kečap

Više nikada nećete kupiti kečap!

petric-nastasja13-260816.jpg 

Mini pizze od tikvica

Za ovakve pizze potrebna vam je najveća tikvica koju uspijete pronaći (one velike dugačke)!

petric-nastasja8-260816.jpg 

Juha od rajčica s muffinom od riže

Malo drugačija ''paradajz juha''!

petric-nastasja14-260816.jpg 

Polpete od kus kusa s kozjim sirom

Savršen ručak za posao!

petric-nastasja15-260816.jpg 

Kategorije: Hrvaška

TRADICIONALNE DALMATINSKE SLASTICE: Od slavne rožate do ušećerenih mjendula!

Ned, 12/08/2018 - 07:00

Fina i aromatična rozata, drugačiji kolač s maslinovim uljem savršen za sunčanije dane uz kuglicu sladoleda, pomiješani cukar i mjenduli... I još ukusnih dalmatinskih slatkih specijaliteta koje ćete željeti jesti cijelu godinu!

Rozataslastice_dubrovnik6-200612.jpg Kolač od maslinova ulja, limuna i ružmarinaslastice_dubrovnik12-200612.jpg Ušećereni bademislastice_dubrovnik10-200612.jpg Kolač od čokolade i crnog vinaslastice_dubrovnik11-200612.jpg Keksi s lavandomslastice_dubrovnik5-200612.jpg 
Kategorije: Hrvaška

Savršen spoj luksuza i divljine nedaleko od Zagreba

Ned, 12/08/2018 - 06:45

Spoj kampiranja i glamura, odnosno luksuza i divljine, odnedavno se može doživjeti i u slovenskim Termama Olimia. Novi Glamping Olimia Adria Village nudi 20 suvremeno opremljenih luksuznih šatora za dvije ili četiri osobe, koje je arhitektonski osmislio Borut Kokelj.

Glamping-Olimia-Adria-village-4.jpg 

Glamping-Olimia-Adria-village-1.jpg 

Glamping-Olimia-Adria-village-2.jpg

Glamping Olimia Adria village (21).jpg

Glamping Olimia Adria village (20).jpg 

Glamping-5.jpg 

Magičan, drugačiji i privlačan – novi način odmora. U oazi mira i prirode Terma Olimia nalazi se 20 suvremeno opremljenih luksuznih šatora, za dvije ili četiri osobe, koji gostima omogućavaju dodir s prirodom i nude vrhunski prestiž u ozračju avanturističkog duha. Iako se često nalaze uz more, rijeke i plaže, novi Glamping Olimia Adria Village spaja se s vrhunskom wellness ponudom Terma Olimia. Glamping svoj naziv duguje glamuru i kampingu jer je kombinacija tih dvaju koncepata, a u luksuzne šatore, koje je arhitektonski osmislio Borut Kokelj, uloženo je oko milijun eura. Glamping šatori rezultat su partnerske suradnje Terma Olimia, koja je osigurala zemljište i pripremila teren, te tvrtke Adria dom koja se pobrinula za opremanje infrastrukture i na taj način predstavila svoj brend Adria Village. Cijeli boutique resort osmislio je jedan od najboljih glamping arhitekata na svijetu koji su, u svom radu, povezali prirodne elemente stvorivši vrhunski izgled i čarobnu atmosferu.

Glamping-4.jpg

Glamping-1.jpg

Glamping Olimia Adria village (8).jpg 

Glamping_Olimia_Adria_village__6_.jpg

Voda s himalajskom soli

Kod izgradnje su korišteni prirodni materijali koji su u savršenoj korelaciji s prirodnim okruženjem. Šatori su napravljeni od drvene konstrukcije i prirodnog platna, a pored njih se nalazi bazen, također napravljen od prirodnih elemenata. Bazen je tipa Badesign poola, vrlo popularnog u svijetu zbog prirodnog izgleda i ekoloških materijala. Voda u bazenu nije klorirana već se dezifincira s, nadaleko popularnom, himalajskom soli.

Glamping Olimia Adria village (19).jpg

DSC04887.jpg 

Glamping šator slijedi klasičnu formu smještaja u prirodi te se, zbog korištenja prirodnih elemenata i boja, najbolje stopio s okolinom. No, nisu samo šatori posebnost glampinga. Kako bi sve imalo prepoznatljiv štih, izrađena je posebna parkovna arhitektura koja slijedi smjernice razgibanosti u samom prostoru. To se, prije svega odnosi na autohtone biljke koje osim dekorativne uloge, omogućavaju zaštitu od sunca, a ujedno održavaju privatnost svakog pojedinog šatora. Jednom rječju, cijeli arhitektonski koncept zasnovan je na povezivanju puteljaka, vodenih motiva, drveća i skupnih prostorija.

DSC04920.jpg

DSC04932.jpg

zvezde.jpg 

Valja naglasiti kako su vodena rijeka i vodeni motivi posebnost svakog glampinga, a u Glamping Olimia Adria Villageu, upravo oni naglašavaju glamur. Vodena rijeka zapravo je sklop manjih jezeraca koji se nalaze ispred svakog smještajnog objekta, a povezana su sa središnjim bazenom, dok posebna svjetla daju i masažne efekte. Posebnost glampinga su zajedničke prostorije koje se nalaze u sklopu tzv. otvorenog ognjišta. To je ustvari trendovsko ognjište koje predstavlja meeting point cijelog glamping resorta gdje gosti mogu kuhati, ali i uživati u prezentacijama gostujućih vrhunskih kuhara.

Više informacija na; Terme Olimia

Kategorije: Hrvaška