Jutarnji list

Syndicate content
RSS latest articles feed for: jutarnjiList, and section: Front Page.
Updated: 27 min 1 sek od tega

Unutarnje podjele veća su prijetnja EU nego Donald Trump

Sre, 13/06/2018 - 17:45

Kad je Donald Trump preuzeo vlast u Bijeloj kući, nadali smo se da će predsjednik Trump biti drukčiji od Trumpa u predizbornoj kampanji. Tome su se nadali i europski saveznici, pogotovo u NATO-u i EU u Bruxellesu. Kako ne bi kada je Trump, možda i ne računajući da može pobijediti, govorio da je NATO zastario, a da bi se Unija trebala raspasti jer će, govorio je, pametnu odluku Britanaca o napuštanju EU slijediti i drugi.

I stvarno, na početku mandata stvari su se polako vraćale u normalu. Trump je, doduše, uputio kritike europskim saveznicima da moraju više trošiti za obranu, ali više nije dovodio u pitanje opstanak NATO-a. Prestao je govoriti o raspadu EU. Podržao je sankcije protiv Rusije, pa čak i prihvatio nove. Priključio se mjerama protiv Moskve nakon trovanja ruskoga dvostrukog špijuna u Londonu. I tako smo ušli u situaciju u kojoj se ponašanje američke administracije nastavlja kao da nije važno što govori Trump, dakle bez velikih promjena. Ipak, stvari se dramatično mijenjaju zadnjih tjedana. Trump je uveo tarife na uvoz čelika i aluminija iz EU. Na summitu G-7 nije podržao zajedničko priopćenje. Kanadskog premijera naziva lašcem, a šefa Europske komisije Jeana-Claudea Junckera optužuje da je brutalan. Dok tako časti lidere tradicionalnih saveznika, s kojima SAD dijeli i demokratske vrijednosti, Trumpu su sada dobri sjevernokorejski lider, predsjednik Ruske Federacije i saudijski kralj. Njima se divi.

U takvoj atmosferi odnosa s Trumpom, u Bruxellesu ne znaju trebaju li se veseliti njegovu skorom dolasku ili strahovati zbog toga jer ne mogu predvidjeti kako će se ponašati i što će govoriti. Trump će 11. i 12. srpnja sudjelovati na summitu NATO-a, a vjerojatno i na summitu NATO - EU, gdje će se govoriti o europskoj sigurnosti i suradnji NATO-a i Europske unije. Trump će sigurno ponoviti optužbe da Europljani ne žele platiti za sigurnost vlastite djece, da ne mogu računati na to da ih Amerika štiti a oni se bogate na račun Amerikanaca. Takav Trump svakako je problem ne samo za SAD, već i za EU i cijeli svijet. Imidž Amerike s njim na čelu nije onaj zaštitnika zapadnih demokratskih, liberalnih vrijednosti. Ako se tome dodaju simpatije i pomoć koji neliberalni krugovi iz SAD-a, uglavnom Trumpovi pristaše, pružaju radikalnim pokretima u EU, onda stvari za Europu postaju još gore.

No, nije Trump najveći problem Europske unije. Budućnost EU manje će ovisiti o Trumpu, a više o tome kako će se oko glavnih pitanja slagati države članice. A one su podijeljene oko ključnih pitanja. Ne slažu se ni u vezi s migracijskom politikom ni budućim proračunom, a već je otvorena bitka za prevlast u budućem sazivu Europskog parlamenta, o čemu će ovisiti i sastav Europske komisije i tko će biti na njezinu čelu. Nedavno je na sve te podjele upozorila i njemačka kancelarka Angela Merkel koja je dugo važila kao faktor ujedinjenja u EU, ali taj njezin kapacitet jačanja europskog jedinstva svakim danom slabi.

EU je podijeljena i oko prilično nevažnog pitanja kao što je način kako će se birati predsjednik Europske komisije. Zadržavanje načela da se na europskim izborima istakne vodeći kandidat snažno zagovara Europska pučka stranka, sigurna da će na razini EU dobiti najviše mjesta u Europskom parlamentu. No, oni su protiv transnacionalnih lista. To im je spomenula i Angela Merkel koja dolazi iz njihovih redova, uz upozorenje da se može dogoditi i smanjenje broja povjerenika u Europskoj komisiji.

Tu opciju gura i austrijski kancelar Sebastian Kurz koji smanjenje broja povjerenika u Europskoj komisiji vidi nužnim da bi se građanima pokazalo da će i EU znati štedjeti. Ta će ideja sasvim sigurno unijeti razdor među članice u Vijeću jer je pravo da svaka država ima svoga povjerenika ono što im daje osjećaj jednakosti. Taj je argument korišten i kako bi se pridobilo Irce da na ponovljenom referendumu potvrde Lisabonski ugovor koji bez toga nije mogao stupiti na snagu. Male države, od Malte do Estonije, a vjerojatno i Hrvatska, gotovo sigurno će se tome protiviti.

Podjele u EU toliko su velike da prijete i rušenju njezinih samih temelja. Na to je nedavno upozorila i njemačka kancelarka Merkel. - Ako ne uspijemo zajednički odgovoriti na izazov ilegalnih migracija, temelji Europske unije bit će dovedeni u pitanje. Potrebno je djelovati jer će u suprotnom biti ugroženi i sloboda kretanja i unutarnje tržište - upozorila je ona. Slično, iako nešto oštrije, govorio je austrijski kancelar Kurz, upozorivši da je zatvaranje granica za ilegalnu imigraciju potrebno kako bi se očuvala sloboda kretanja unutar EU. Merkel se više ne zauzima tako snažno za načelo relokacije izbjeglica prema kvotama koje određuje Bruxelles i traži da u tom pristupu bude političke fleksibilnosti. Merkel se tako približava nešto radikalnijem krilu unutar Europskih pučana po pitanju izbjeglica, očuvanja kršćanskih vrijednosti i potrebi prebacivanja napora na države iz kojih dolaze izbjeglice. Pozvala je na neku vrstu Marshalova plana za Afriku.

- Onaj tko vjeruje da bi granična policija sama mogla zatvoriti morske granice, ne pridonosi rješavanju ovog pitanja. Potrebno je angažiranje na samom izvoru migracija, a ne samo tradicionalni pristup. Sigurnost, obrana i razvoj su politike koje moraju biti međusobno povezane - rekla je Merkel.

Nije prošlo mnogo od toga govora Angele Merkel da se i na konkretnom slučaju uvjerimo koliko su države EU sebične kada je riječ o teretu zbrinjavanja migranata. Italija i Malta počele su se svađati čija je odgovornosti brod s oko 600 spašenih migranata, uključujući djecu i trudnice. EU nije imao ni odgovor ni konkretan stav. Osim pozivanja da se prioritet daje humanitarnom pristupu i spase migranti, Europska komisija je oko svih drugih pitanja dizala ruke.

“To je pitanje regulirano međunarodnim pravom, a mi nismo ovlašteni interpretirati međunarodno pravo”, glasio je odgovor Europske komisije.

Nije ovo prvi put da države EU prebacuju odgovornost na druge države oko takvog pitanja. Prvi potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans jednom je brutalno odbrusio državama članicama, poručivši da se svi slažu da treba spašavati migrante na moru, ali nitko nema odgovor na pitanje što nakon toga treba napraviti sa spašenima. Zato će članice i ubuduće igrati ping-pong s migrantima, prebacivati odgovornost na druge, a stvaranje jedinstva oko reforme sustava azila i migracija u EU će postati gotovo nemoguće. Nije Donald Trump odgovoran za to što se ne zna treba li brod s izbjeglicama usidriti u Italiji ili na Malti. Niti je on taj koji bi trebao presuditi tko će više dati, a tko više uzimati iz proračuna Unije.

Nije samo pitanje migracija ono što danas ugrožava jedinstvo EU. Tu je i ono budućega višegodišnjeg proračuna. Austrijski kancelar Kurz na nedavnom je nastupu u Münchenu ponovio, i to kazavši da slično misle i Nizozemska, Danska, Švedska te druge članice EU koje su neto uplatitelji u proračun, da proračun nakon Brexita trebao biti manji. - Ne možemo prvo odlučiti što ćemo raditi i onda tražiti novac za to. Treba najprije vidjeti koliko novca imamo i onda odlučiti što s tim raditi. Ako se EU smanji, a to se događa nakon Brexita, 1 posto bruto nacionalnog dohotka bi bilo sasvim dovoljno za budžet EU.

No, kako Europski parlament traži čak i više nego što je Europska komisija predložila, bit će teško postići dogovor o višegodišnjem proračunu do proljeća 2019., dakle do europskih izbora.

Trump također nije kriv što Europska unija nema snažan glas u svijetu. Kako bi ga i mogla imati ako nema jasan stav. Pogledajte samo koliko su u EU podijeljeni oko pristupa prema Rusiji. Italija i Austrija, potom Cipar i donekle Grčka žele poboljšanje odnosa s Putinom. Bit će velik izazov sada kada će trebati ponovno odlučiti o sankcijama. Njemačka kancelarka Merkel pozvala je da EU ima snažniji glas u svijetu, da se države EU koje budu nestalne članice Vijeća sigurnosti UN-a dogovore i zajedno djeluju, a da Francuska, koja će uskoro postati jedina EU stalna članica Vijeća sigurnosti s pravom veta, u tome pomogne. U redovima EPP-a gura se i ideja da se i po pitanjima vanjske politike u EU odlučuje kvalificiranom većinom, a ne konsenzusom kao do sada. Merkel je rekla da čak ni Njemačka, kao najveća članica EU, ne može parirati SAD-u i Kini na svjetskoj sceni sama. No, djelujući zajedno, EU to može.

Ideja o zajedničkom nastupu EU u Vijeću sigurnosti, pa i ona da i Njemačka dobije mjesto stalne članice, nisu nove. One se nisu do sada ostvarile ne zbog protivljenja SAD-a, već više zbog stava Francuske i Velike Britanije koje su željele zadržati primat jedinih članica EU s pravom veta u UN-u. Zato EU ne treba gledati na Trumpa kao opasnost, već treba prevladati unutarnje podjele. U nekim stvarima, poput trgovinskih odnosa, Trump zapravo pridonosi jačanju europskog jedinstva. Ali to je samo zato što se radi o zajedničkom interesu, a kada takvog interesa nema, jedinstvo EU puca po šavovima.

Kategorije: Hrvaška

VIDEO: NEVJEROJATNI PRIZORI IZ SRBIJE Grmljavinsko nevrijeme poharalo jugozapad države, ulice Užica pretvorene u riječne bujice

Sre, 13/06/2018 - 17:44

Zapadnu Srbiju danas je pogodilo snažno nevrijeme, a Užice je doživelo pravi potop uz jaku tuču, koji je ulice pretvorio u riječne bujice, a grmljavina je tutnjala bez prestanka više od 10 minuta, javljaju srpski mediji.

Društvene mreže u međuvremenu su preplavljene snimkama s mjesta događaja na kojima se vide nezapamćeni prizori - jaka tuča koja bjesomučno tuče i bujic vode koje se slijevaju ulicama.

Na jednoj od snimki se vidi kako je Omladinska ulica u centru grada pretvorena u rijeku. Korisnici društvenih mreža navode da je slično stanje i u drugim dijelovima Užica.

Republički Hidrometeorološki zavod Srbije upozorava da su vremenske nepogode moguće i u drugim dijelovima Srbije, a upozorenje traje do petka.

Snažno nevrijeme praćeno jakom kišom i grmljavinom pogodilo je i Prijeboj i Prijepolje, gradove u jugozapadnoj Srbiji, smještene južnije od Užica.

Stanovnici strahuju da su poljoprivredni usjevi, prije svih malina, po kojima je Srbija poznata u svijetu, pretrpjeli veliku štetu.

Prethodnih dana u Srbiji je bilo vrlo toplo, s temperatarama i do 35 stupnjeva Celzijevih.

'Ma je li to moguće', 'Ovo je bilo strašno', 'Užas', 'I mi hocemo u EU, a nemamo kanalizaciju kako treba', samo su neki od reakcija na društvenim mrežama na strašni potop u Užicama.

uzice potop video

uzice tuca

video uzice

uzice potop tuca 

Kategorije: Hrvaška

ANTIKLIMAKS NA GRADSKIM I ŽUPANIJSKIM IZBORIMA U GLAVNOJ STRANCI OPORBE Hoće li pobijediti Bernardićeva struja? Svejedno

Sre, 13/06/2018 - 17:38

Tko će preuzeti zagrebačku organizaciju SDP-a u milijunskom gradu u kojem ta stranka ima 5500 članova, od kojih 2529 plaća članarinu, a 1728 ih je izašlo glasati u prvom krugu za novog šefa, sasvim je nevažno pitanje. Naime, to pokazuje realnost u kojoj se našla stranka koju je osnovao i vodio jedan od najvećih hrvatskih političara Ivica Račan, velikim dijelom rasturio Zoran Milanović, a dokusurio Davor Bernardić. Tumačiti da rezultat takvih izbora neće ostaviti nikakve posljedice ni na politički život Zagreba, a još manje Hrvatske također je krajnje neproduktivno, kao što je dosadno papagajski ponavljati da, dok SDP vodi Bernardić, nema šanse da ta stranka ponovno stane na noge.

Ili, možda ima, ako im kojim slučajem Andrej Plenković, pritisnut svojim problemima i u HDZ-u i u državi, ponudi veliku koaliciju. Sve ostalo za SDP znači bezidejno životarenje, bombastične najave kako upravo sada slijedi novi start, a iz mjeseca u mjesec se nastavlja pad rejtinga i odlazak članova.

U Hrvatskoj, u kojoj je stranka ljevice više nego potrebna i u kojoj je desna HDZ-ova vlast naprosto na tanjuru ponudila bezbroj tema koje bi kvalitetna opozicija itekako iskoristila, ovakvo propadanje SDP-a više je nego tužno. Daleko bolje bi za njih bilo da nisu trenirali demokraciju glasanjem po pravilu “jedan član, jedan glas”, jer se u protivnom ne bi saznala ni sramota koliko malo članova imaju u Zagrebu. Zato baviti se kombinatorikom tko će biti izabran u Zagrebu, Denis Hrestak ili Gordan Maras, i povezivati to sa špekulacijama da je prvi Bernardićev, a drugi Milanovićev čovjek, jalov je posao. Ionako svejedno.

SDP-ov veteran Vojko Obersnel, istovremeno dok traje ova zagrebačka sramota stranke, poručuje iz “Crvene Rijeke” da Bernardić slabo artikulira politiku SDP-a i da treba pronaći novu energiju ako se želi opstati. Pristojno rečeno, to je poruka šefu stranke da je došlo vrijeme za promjenu baš na Iblerovu trgu, a kada se zna da ide iz najtvrđe utvrde stranke, one u Rijeci, znači da je treba ozbiljno shvatiti. Nije tajna da Obersnel i najjači zaštitnik Davora Bernardića Zlatko Komadina, također riječki kadar SDP-a, nisu u harmoničnim odnosima, ali ovo upozorenje riječkoga gradonačelnika nikako nije došlo kao rezultat mogućeg prepucavanja s Komadinom. Obersnelu, koji ima dugu povijest loših odnosa i sa Zoranom Milanovićem, očito je svega dosta, kao uostalom i mnogima u SDP-u.

Tužna je to priča o stranci koju je Račan doveo na vlast, a kada se to ponovilo, s Milanovićem je počela agonija iz koje SDP nije izašao ni danas. Davor Bernardić bio je tiha opozicija bahatom predsjedniku stranke koji se nije iskazao ni kao premijer, ali ni u to vrijeme nije briljirao kao šef zagrebačke organizacije. Odlaskom Milana Bandića SDP-u u Zagrebu više nisu cvjetale ruže, jer su se zatvorili sami u sebe i nisu prepoznali probleme koji zaista čine život građana. Kao, uostalom, ni drugi, prije svega HDZ, koji je međutim vodio vještiju igru na terenu i zahvaljujući političkoj spretnosti Andrije Mikulića ponovno došao u prvi plan.

Bernardiću se ne može osporiti da je pametan i obrazovan mladi čovjek, koji većinu stvari kaže korektno. Ali, onda učini bolno krive poteze koji ponište sve drugo. Ali, najviše od svega, Bernardić nema, kao što je u bezbroj slučajeva rečeno, lidersku osobinu, i to je dovoljna prepreka da ne može voditi veliku stranku kao što je SDP. Ivica Račan bio je mudar i pošten čovjek, s velikim životnim i političkim iskustvom, ali i liderskim osobinama. Izazivao je poštovanje i svojih stranačkih drugova, ali i političkih neistomišljenika. Milanoviću se može zamjeriti sve i svašta, ali lider jest. Da je mogao više i bolje kontrolirati vlastitu narav, ostao bi na čelu SDP-a, što bi danas bilo za stranku dragocjenije od situacije u kojoj je sada.

Davor Bernardić može samo jedno: sam shvatiti da ovakav put za SDP vodi u propast i pronaći elegantno rješenje da stranku povede netko drugi. Do izbora ima vremena, a, naravno, i mnoge su mogućnosti da se to učini.

Jedna je od njih, možda, i povratak Ive Josipovića u SDP. Otišao je nakon zaista krajnje nespretne izjave poslije gubitka predsjedničkih izbora, što su mnogi SDP-ovci zapamtili. Ali, Josipović je istinski ljevičar koji SDP-u treba, a sa strankom na čijem je sada čelu ionako nema nikakvih šansi. Ni Obersnela ne treba zanemariti, dovoljno još u njemu ima energije, a pogotovo iskustva. Kada se u Rijeci pobijedi toliko puta kao što je pobijedio Obersnel, sigurno je da bi znao stranku voditi i u cijeloj Hrvatskoj.

Tu su i mladi kadrovi SDP-a, kao Mišel Jakšić iz Koprivnice, dovoljno odmjeren, ali i politički hrabar, koji nije bljesnuo preko noći. Prošao je na lokalnoj razini sve, ide korak po korak, a ti su koraci obećavajući. Ni sisačka gradonačelnica Kristina Ikić-Baniček nije bez šansi da zauzme značajno mjesto u SDP-u koji treba i “tvrđe”, lijeve “krvi”, zatim Sabina Glasovac ili gradonačelnik Ploča Mišo Krstičević. Svi oni mogu voditi i stranku, a mogu biti i u prvom ešalonu novog SDP-a koji će imati budućnost.

Ali, bude li se Bernardić čvrsto držao fotelje i stranačkim igricama pokušao inaugurirati svoj ešalon vjernih, ali neprepoznatljivih, SDP će otploviti u potpunu propast, bez pravog programa, bez ideja, bez podrške svih onih kojima HDZ-ova vlast svakako nije po mjeri. Ovakav SDP nije privlačan ni intelektualcima ni mladim ljudima, on ostaje samo utočište za najvjernije kojima se diže kosa na glavi od HDZ-ove vlasti, ma kakva ona bila. A Andrej Plenković, kao umjereni političar i Europljanin, malo-pomalo osvaja i te SDP-ovce.

Nije lako odstupiti s čela stranke, ali još je teže ako se dogodi izborna katastrofa već na europskim izborima. Brojke sa zagrebačkih izbora pokazuju da se katastrofa već dogodila. A što će tek biti na parlamentarnima? Samo krajnje naivni mogu misliti da će SDP poput feniksa uskrsnuti i srušiti “zločeste” HDZ-ovce. Sada je posve jasno da ovakva “snaga”, kao ona zagrebačka gdje je ostalo još nekoliko stotina sve razočaranijih članova, nije preduvjet da se SDP trijumfalno vrati i pobijedi, u Zagrebu ili Hrvatskoj. Treba pod hitno mijenjati čelnog čovjeka, jer s Bernardićem na čelu SDP-a Andrej Plenković može mirno spavati. S Brkićem, Stierom, Kovačem za vratom, mukama oko Agrokora, sve uočljivijim zaostajanjem i za Bugarskom i Rumunjskom, predsjednicom i njezinim prijedlozima... Odgovornost je i na veteranima Komadini i Rajku Ostojiću, odgovornost je i na Peđi Grbinu, Arsenu Bauku, Ranku Ostojiću i drugim iskusnim članovima stranke da shvate kako za SDP više nije “pet do dvanaest”, nego je “dvanaest” davno prošlo. Mogu mediji iz mjeseca u mjesec pisati o potkapacitiranosti Davora Bernardića, to ga sigurno neće natjerati da se povuče. Ali odluka o sudbini SDP-a u njegovim je rukama. Ili SDP gubitnik ili SDP koji ima budućnost.

globus.jpg

Kategorije: Hrvaška

FOTO: LIJEČNICI SE BORE ZA ŽIVOT VOZAČICE (49) Pretjecala kamion pa da bi izbjegla sudar naglo skrenula. Nakon što je sletjela spašavali je vatrogasci

Sre, 13/06/2018 - 17:30

Liječnici se bore za život 49-godišnje vozačice koja je teško stradala u prometnoj nesreći koja se dogodila u ponedjeljak oko 20.40 sati na osječkoj južnoj obilaznici, na izlazu iz Osijeka prema Vukovaru, piše Glas Slavonije.

- Vozačica je pretjecala kamion s prikolicom, srpskih registracija, i da bi izbjegla udar u nailazeći teretni automobil, naglo je skrenula udesno, pri čemu je stražnjim desnim bočnim dijelom automobila udarila u kamion koji je obilazila. Potom je vozilom sletjela s kolnika na bankinu, udarila u stupić i sletjela u odvodni kanal. U nesreći je vozačica zadobila teške ozljede opasne za život – kaže Darijo Premec, glasnogovornik Policijske uprave osječko-baranjske.

S obzirom na to da je vozačica ostala zaglavljena ispod svog automobila u pomoć su, u 20.45 sati, pozvani osječki profesionalni vatrogasci.

- Dolaskom na mjesto intervencijeu 20.51 sati zatekli smo osobni automobil koji je sletio s prometnice ispod kojeg se nalazila ozlijeđena vozačica. Spomoću specijalnog alata pomaknuli smo vozilo kako bismo vozačicu oslobodili ispod prevrnutog automobila te tako omogućili djelatnicima Hitne medicinske pomoći pristup i zbrinjavanje ozlijeđene osobe – doznaje Glas Slavonije iz Javne profesionalne vatrogasne postrojbe Osijek. U spašavanju vozačice sudjelovalo je sedam vatrogasaca koji su na intrvenciju odjurili dvama vozilima.

IMG_20180611_210300.jpg

IMG_20180611_210253.jpg

IMG_20180611_210249.jpg 

Kategorije: Hrvaška

VIDEO: OPASNA OLUJA DIVLJALA I DILJEM JADRANA Kod Novog Vinodolskog snimljena ogromna pijavica, vrtlog na Hvaru izazvao paniku: 'Bacao je sve u zrak'

Sre, 13/06/2018 - 17:18

Snažno nevrijeme praćeno kišom i tučom pogodilo je dijelove Zagreba, o čemu smo već izvijestili, ali oluja nije zaobišla ni druge dijelo e Hrvatske.

Kako piše Istramet, u sklopu snažne grmljavinske oblačne linije koja se oko podneva premještala preko Kvarnera, kod Novog Vinodolskog zabilježena je ogromna pijavica. Zadržavala se iznad morske površine i nije prouzročila štete.

Kukljanovo nevrijeme 

Isti je grmljavinski sustav do 12 sati i 45 minuta Matuljima donio vrlo obilnih 42 mm kiše. Grmljavinski pljusak značajno je snizio temperature zraka. Primjerice, dok meteorološke postaje u Puli mjere do 26 °C, na riječkom području temperature zraka kreću se većinom između 16 i 19 °C.

13.06.2018. - Nevrijeme na Čiovu 

Tuča i grmljavinski pljuskovi pogodili su i Trogir i širu okolicu, piše Dalmacija danas. Čiovo je u samo par sati dobilo 43 mm oborina, a Kaštela i Split koji su se našli na rubnim dijelovima oblaka od 9 do 14 mm.

13.06.2018. - Nevrijeme na Čiovu (2) 

Da se doista radi o izoliranom olujnom oblaku, govori činjenica da je u Splitu izašlo sunce i na nekoliko trenutaka stvorilo dugu koja se miješala s padalinama i munjama.

13.06.2018. - Nevrijeme u Splitu 

Temperature su pale oko 6 Celzijevih stupnjeva i na području Splita i okolice te Brača.

Nevrijeme i tuča u Imotskoj Krajini

O pijavicama su danas građani izvještavali i iz okolice Hvara, Visa, Brača i Šolte. Čitateljica je za Dalmaciju danas rekla kako je vidjela pijavicu dok se približavala Hvaru.

- Stigla je s juga sve do punte rive. S mora je ušla na samu rivu, odmah je bacila dva kemijska WC-a u more, sreća da je u tom trenutku na rivi bilo malo ljudi. Srušila je građevinsku ogradu, pobacala je stvari, predmeti su letjeli više desetaka metara u zrak. Ljudi su bježali kada su vidjeli koliko je snažna. Zanimljivo, pijavica nije nastavila pustošiti po gradu, nego se jednostavno okrenula i vratila odakle je došla - prema kanalu - rekla je Zorka Bibić.

Pijavica Hvar, 13.6.2018. 

Kategorije: Hrvaška

VIDEO: OPASNA OLUJA DIVLJALA I DILJEM JADRANA Kod Novog Vinodolskog snimljen tornado, pijavica na Hvaru izazvala paniku: 'Bacala je sve u zrak'

Sre, 13/06/2018 - 17:18

Snažno nevrijeme praćeno kišom i tučom pogodilo je dijelove Zagreba, o čemu smo već izvijestili, ali oluja nije zaobišla ni druge dijelo e Hrvatske.

Kako piše Istramet, u sklopu snažne grmljavinske oblačne linije koja se oko podneva premještala preko Kvarnera, kod Novog Vinodolskog zabilježena je ogromna pijavica. Zadržavala se iznad morske površine i nije prouzročila štete.

Kukljanovo nevrijeme 

Isti je grmljavinski sustav do 12 sati i 45 minuta Matuljima donio vrlo obilnih 42 mm kiše. Grmljavinski pljusak značajno je snizio temperature zraka. Primjerice, dok meteorološke postaje u Puli mjere do 26 °C, na riječkom području temperature zraka kreću se većinom između 16 i 19 °C.

13.06.2018. - Nevrijeme na Čiovu 

Tuča i grmljavinski pljuskovi pogodili su i Trogir i širu okolicu, piše Dalmacija danas. Čiovo je u samo par sati dobilo 43 mm oborina, a Kaštela i Split koji su se našli na rubnim dijelovima oblaka od 9 do 14 mm.

13.06.2018. - Nevrijeme na Čiovu (2) 

Da se doista radi o izoliranom olujnom oblaku, govori činjenica da je u Splitu izašlo sunce i na nekoliko trenutaka stvorilo dugu koja se miješala s padalinama i munjama.

13.06.2018. - Nevrijeme u Splitu 

Temperature su pale oko 6 Celzijevih stupnjeva i na području Splita i okolice te Brača.

Nevrijeme i tuča u Imotskoj Krajini

O pijavicama su danas građani izvještavali i iz okolice Hvara, Visa, Brača i Šolte. Čitateljica je za Dalmaciju danas rekla kako je vidjela pijavicu dok se približavala Hvaru.

- Stigla je s juga sve do punte rive. S mora je ušla na samu rivu, odmah je bacila dva kemijska WC-a u more, sreća da je u tom trenutku na rivi bilo malo ljudi. Srušila je građevinsku ogradu, pobacala je stvari, predmeti su letjeli više desetaka metara u zrak. Ljudi su bježali kada su vidjeli koliko je snažna. Zanimljivo, pijavica nije nastavila pustošiti po gradu, nego se jednostavno okrenula i vratila odakle je došla - prema kanalu - rekla je Zorka Bibić.

Pijavica Hvar, 13.6.2018. 

Kategorije: Hrvaška

VIDEO: OPASNA OLUJA DIVLJALA I DILJEM JADRANA Kod Novog Vinodolskog snimljena ogromna pijavica, tornado na Hvaru izazvao paniku: 'Bacao je sve u zrak'

Sre, 13/06/2018 - 17:18

Snažno nevrijeme praćeno kišom i tučom pogodilo je dijelove Zagreba, o čemu smo već izvijestili, ali oluja nije zaobišla ni druge dijelo e Hrvatske.

Kako piše Istramet, u sklopu snažne grmljavinske oblačne linije koja se oko podneva premještala preko Kvarnera, kod Novog Vinodolskog zabilježena je ogromna pijavica. Zadržavala se iznad morske površine i nije prouzročila štete.

Kukljanovo nevrijeme 

Isti je grmljavinski sustav do 12 sati i 45 minuta Matuljima donio vrlo obilnih 42 mm kiše. Grmljavinski pljusak značajno je snizio temperature zraka. Primjerice, dok meteorološke postaje u Puli mjere do 26 °C, na riječkom području temperature zraka kreću se većinom između 16 i 19 °C.

13.06.2018. - Nevrijeme na Čiovu 

Tuča i grmljavinski pljuskovi pogodili su i Trogir i širu okolicu, piše Dalmacija danas. Čiovo je u samo par sati dobilo 43 mm oborina, a Kaštela i Split koji su se našli na rubnim dijelovima oblaka od 9 do 14 mm.

13.06.2018. - Nevrijeme na Čiovu (2) 

Da se doista radi o izoliranom olujnom oblaku, govori činjenica da je u Splitu izašlo sunce i na nekoliko trenutaka stvorilo dugu koja se miješala s padalinama i munjama.

13.06.2018. - Nevrijeme u Splitu 

Temperature su pale oko 6 Celzijevih stupnjeva i na području Splita i okolice te Brača.

Nevrijeme i tuča u Imotskoj Krajini

O pijavicama su danas građani izvještavali i iz okolice Hvara, Visa, Brača i Šolte. Čitateljica je za Dalmaciju danas rekla kako je vidjela pijavicu dok se približavala Hvaru.

- Stigla je s juga sve do punte rive. S mora je ušla na samu rivu, odmah je bacila dva kemijska WC-a u more, sreća da je u tom trenutku na rivi bilo malo ljudi. Srušila je građevinsku ogradu, pobacala je stvari, predmeti su letjeli više desetaka metara u zrak. Ljudi su bježali kada su vidjeli koliko je snažna. Zanimljivo, pijavica nije nastavila pustošiti po gradu, nego se jednostavno okrenula i vratila odakle je došla - prema kanalu - rekla je Zorka Bibić.

Pijavica Hvar, 13.6.2018. 

Kategorije: Hrvaška

KRIM U POTPUNOSTI BEZ STRUJE Polutok koji je anektirala Rusija od Ukrajine u velikim problemima: 'Došlo je do incidenta u elektrani'

Sre, 13/06/2018 - 17:14

Krim je u srijedu ostao u potpunosti bez električne energije, nakon incidenta u ruskoj elektrani koja djelomično opskrbljuje poluotok strujom, izvijestile su mjesne vlasti i rusko ministarstvo energetike.

Premijer Krima Sergej Aksjonov na društvenim medijima je objavio da je uzrok nestanka električne energije preopterećenost elektrane u Tamanu na jugu Rusije zbog čega je došlo do automatskog prekida njezina rada.

Ruska kompanija Roseti kasnije poslije podne objavila je da je opsrkba Krima električnom energijom ponovno uspostavljena.

Rusija djelomično opskrbljuje Krim električnom energijom uz pomoć kabla koji prolazi ispod Kerčkog prolaza.

Poluotok je Rusija anektirala od Ukrajine 2014.

Kategorije: Hrvaška

FOTO: NEVJEROJATNA NESREĆA NA MAGISTRALI KOD DUBROVNIKA, AUTO OSTAO U VERTIKALI Nesvakidašnji prizor s krajnjeg juga, evo kako je došlo do ovoga

Sre, 13/06/2018 - 17:05

U Župi dubrovačkoj, na turističkoj magistrali danas su vozači svjedočili neviđenom vertikalnom prizoru kojega je ovjekovječio čitatelj Dubrovačkog vjesnika.

Kako su potvrdili Dubrovačkom dnevniku iz prometne policije, automobil se otkočio, probio zaštitnu ogradu i ostao tako viseći na zidu.

Nastala je materijalna šteta, a na svu sreću nitko nije bio u vozilu te nije oštetio ostale sudionike u prometu.

320262.jpg 

Kategorije: Hrvaška

NE KUPUJTE SMRZNUTE SARAJEVSKE ĆEVAPE, POVLAČE SE IZ PRODAJE! Inspektori u omiljenoj namirnici našli dvije izuzetno opasne bakterije

Sre, 13/06/2018 - 16:38

Ministarstvo poljoprivrede obavijestilo je potrošače o povlačenju i opozivu brzo smrznutog proizvoda Sarajevski ćevapi, hrvatskog proizvođača Škorić d.o.o. Kaštel Sućurac, zbog prisutnosti bakterija Salmonella spp i Escherichiae coli.

Sarajevski ćevapi proizvođača Škorić d.o.o. Kaštel Sućurac, zbog prisutnosti bakterija Salmonella spp i Escherichiae coli, nisu u skladu s Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća o mikrobiološkim kriterijima za hranu, istaknuto je.

Ministarstvo poljoprivrede obavještava potrošače o povlačenju i opozivu tog proizvoda u pakiranju od 1000 grama, s natpisom "brzo smrznuti proizvod, zamrznuto dana 16. svibnja 2018., LOT 208755, bar koda 3 858883 221343, najbolje upotrijebiti do 16. studenog 2018., proizvođača ŠKOKIĆ d.o.o., Kaštel Sućurac, Hrvatska".

Proizvod na tržište stavlja veleprodajni subjekt u poslovanju s hranom Stanić d.o.o., Sveta Nedelja.

Kategorije: Hrvaška

Pučka pravobraniteljica Vidović u Saboru: Nadam se da ćemo pokazati mladima da trebaju ostati u Hrvatskoj

Sre, 13/06/2018 - 16:27

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović, podnoseći u srijedu u Hrvatskom saboru izvješće za 2017. godinu, poručila je kako se nada da će preporuke iz izvješća pridonijeti pozitivnim promjenama koje će pokazati mladima da u Hrvatskoj trebaju ostati.

"Nadam se da će rasprava biti usmjerena na rješenje kao doprinos pozitivnim promjenama koje će građani osjetiti u svakodnevnom životu, na radnom mjestu, u bolnicama, na fakultetima, u centrima za socijalnu skrb, u domovima umirovljenika, u učionicama", kazala je Vidović.

"Nadam se da ćemo pokazati mladima da ipak u Hrvatskoj trebaju ostati", rekla je pravobraniteljica poručivši svima koji razmišljaju o odlasku iz Hrvatske kako su njezine preporuke usmjerene na poboljšanje situacije u državi.

Započevši izlaganje citirajući Opću deklaraciju o ljudskim pravima UN-a "sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima" Vidović je istaknula kako većina država svijeta danas jamči poštivanje ljudskih prava, ali da ni u jednoj od njih njihovo kršenje nije potpuno nepoznato.

U izvješću, kazala je, predloženo je više od 200 preporuka, a Vlada se u svom mišljenju konstruktivno očitovala o četvrtini preporuka.

Pravobraniteljica posebno upozorava na veliko siromaštvo u kojem žive mnogi građani i zbog kojeg imaju nejednak pristup pravima. Izdvaja i veliki broj pritužbi koje se odnose na kršenja radnih i službeničkih odnosa, te pravosuđe.

U odnosu na diskriminaciju temeljem etniciteta, najzastupljenija je diskriminacija u odnosu na Srbe, Rome te azilante, kazala je.

Kao područje u kojem nisu ostvareni pomaci izdvojila je zdravstvo s obzirom na dugačke liste čekanja, izostanak rješenja za skupe lijekove i dostupnost zdravstvenih usluga u ruralnim područjima.

"U prošloj je godini došlo do određenih pomaka naprijed, ali i ne do značajnih sustavnih promjena. Građani su se nastavili suočavati s gotovo identičnim preprekama zajamčenih prava i njihovih ostvarenja kao i ranijih godina" ustvrdila je.

Na inzistiranje Anke Mrak Taritaš (Glas) da izdvoji resor u kojem je ostvareno najveće poboljšanje, Vidović je kazala kako je sa svim resorima ostvarila bolju suradnju i komunikaciju, ali i kako je riječ o društvenim promjenama koje dolaze polako.

Sabina Glasovac (SDP) smatra pak da neočitovanje Vlade na 50 posto preporuka pravobraniteljice šalje lošu poruku.

Branimira Bunjca (Živi zid) zanimalo je je li bilo pritužaba zbog "teških roditelja" aludirajući na izjavu HDZ-ovog zastupnika Mladena Karlića o razlozima iseljavanja mladih, dok je njegov stranački kolega Ivan Pernar pohvalio izvješće. "Kada čitam izvješće kao da sam ga ja pisao, o tome ja trubim danima", rekao je .

Hrvoja Zekanovića (Hrast) zanimalo je mišljenje pravobraniteljice o vrijeđanju branitelja SDP-ovog Nenada Stazića, na što je ona kazala da njegovu izjavu osobno smatra neprihvatljivom te izvijestila da je zaprimila tri prijave vezane za tu izjavu o kojima će izvijestiti u izvješću za 2018.

Saborski zastupnik SDP-a prošlog mjeseca je na Facebooku uz ostalo napisao: "Jeste li za to da pri odlasku u Irsku hrvatski branitelji imaju prednost?", izazvavši niz reakcija.

Kategorije: Hrvaška

Ministar Krstičević s njemačkom ministricom obrane u Berlinu: 'Hrvatska je integrator u regiji, treba biti primjer drugim državama'

Sre, 13/06/2018 - 16:16

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević sastao se s njemačkom ministricom obrane Ursulom von der Leyen u srijedu, 13. lipnja 2018. godine u Ministarstvu obrane Savezne Republike Njemačke u Berlinu.

Ovo je prvi službeni posjet hrvatskog ministra obrane Njemačkoj nakon deset godina, a ujedno i drugi bilateralni susret dvoje ministara u manje od godine dana. Naime, riječ je o uzvratnom posjetu ministra Krstičevića Njemačkoj na poziv ministrice von der Leyen, nakon njezinog posjeta Hrvatskoj u listopadu 2017. godine.

Na sastanku u Berlinu ministri Krstičević i von der Leyen izrazili su zadovoljstvo suradnjom dviju zemalja istaknuvši kako su Hrvatska i Njemačka dvije prijateljske zemlje i strateški partneri u Europi. Također, na sastanku je potvrđena i odlična bilateralna obrambena suradnja od koje je posebno naglašena suradnja u području izobrazbe i obuke, zajedničko sudjelovanje u misijama i operacijama te vojno tehnička suradnja.

Ministar Krstičević zahvalio je ministrici na pozivu i izrazio zadovoljstvo što je nakon deset godina ostvaren posjet hrvatske delegacije njemačkom Ministarstvu obrane.

„Njemačka je najvažniji strateški partner Hrvatske na području obrane i sigurnosti u Europi“ rekao je ministar Krstičević te zaključio kako je ovaj posjet još jedna potvrda izvrsnih bilateralnih odnosa između Hrvatske i Njemačke. U tom kontekstu zaključio je kako je bilateralna obrambena suradnja intenzivna i sadržajna. „Izuzetno mi je drago što imamo odličnu vojno tehničku suradnju, osobito zbog  Panzer haubica i ovim putem želim još jednom zahvaliti Njemačkoj na pomoći“ istaknuo je ministar. U ovoj prigodi ministar Krstičević pozvao je njemačku ministricu i predstavnike njemačke obrambene industrije na petu po redu Jadransku vojnu i zrakoplovnu izložbu i konferenciju - ASDA 2019. godine u Hrvatskoj.

20180613_124106.jpg 

Njemačka ministrica von der Leyen istaknula je kako je Hrvatska iznimno važan partner za Njemačku te kako Hrvatsku smatraju prijateljskom zemljom. „Hrvatska je integrator u regiji i hrvatski primjer razvoja treba biti primjerom za druge države na tom prostoru. Cijenimo sve što je Hrvatska postigla i želimo s Hrvatskom surađivati na daljnjoj stabilizaciji jugoistoka Europe i euroatlantskim integracijama“ rekla je njemačka ministrica obrane.

Na sastanku je bilo riječi i o zajedničkom sudjelovanju hrvatskih i njemačkih vojnika u misijama i operacijama NATO-a u Afganistanu, Litvi i na Kosovu te u sklopu Borbene grupe Europske unije, te je zajednički potvrđeno kako na taj način dvije zemlje pokazuju solidarnost unutar Saveza i EU preuzimaju odgovornost za kolektivnu sigurnost euroatlantskog prostora.

Osvrnuvši se na zajedničko sudjelovanje na prošlotjednom NATO ministarskom sastanku u Bruxellesu, ministar Krstičević rekao je: „Odluke koje smo donijeli u Bruxellesu omogućit će uspješan samit u srpnju, s kojega ćemo moći poslati snažnu poruku zajedništva, solidarnosti i snage Saveza“.

Ministar je posebno je istaknuo kako Hrvatska podupire jačanje obrambenih sposobnosti Europske unije, industrije i suradnje te je naglasio važnost uključivosti i komplementarnosti s NATO-om.

Svečani doček ministra Krstičevića u Berlinu

Svečani doček ministra obrane Damira Krstičevića u Berlinu 

Ministri su se složili i kako suradnja NATO-a i Europske unije te izgradnja obrambenih sposobnosti doprinose jačanju europske vanjske i sigurnosne politike i ujedno su korak ka pravednijoj raspodjeli tereta.

Razgovarali su i o Europskom obrambenom fondu te o mogućnostima unaprjeđenja suradnje na području PESCO projekata, koji su prilika za suradnju obrambenih industrija. „Koncept vodećih nacija i PESCO dobri su mehanizmi za koordinirani NATO-EU pristup razvoju sposobnosti“ naglasio je ministar Krstičević spomenuvši kako je Hrvatska izabrala pet PESCO projekata i aktivno je uključena u ovu inicijativu. Njemačka ministrica zahvalila je Hrvatskoj na potpori u PESCO inicijativi.

Na sastanku su ministri Krstičević i von der Leyen razmijenili mišljenja i o aktualnoj sigurnosno-političkoj situaciji u Europi i svijetu, te su zaključili kako je nužna razmjena informacija i suradnja kako bi se mogli nositi s aktualnim sigurnosnim izazovima i rizicima.

Budući da RH i Njemačka 2020. predsjedaju Vijećem EU dogovorena je daljnja suradnja i koordinacija.

20180613_124230.jpg 

Ministar Krstičević u njemačkom Zapovjedništvu za vođenje operacija u Potsdamu

U sklopu službenog posjeta Njemačkoj, ministar Krstičević posjetio je njemačko Zapovjedništvo za vođenje operacija (ZzVO) u Potsdamu.

Zapovjedništvo za vođenje operacija oružanih snaga Savezne Republike Njemačke ustrojstvena je jedinica Saveznog ministarstva obrane Savezne Republike Njemačke. Sve operacije njemačkih oružanih snaga - bilo na nacionalnoj ili multinacionalnoj razini  koordiniraju se iz tog Zapovjedništva u Potsdamu, gdje se  nalazi združeni stožer koji objedinjuje sve grane kopnene vojske, ratne mornarice i ratnog zrakoplovstva, kao i druge rodove, službe i struke oružanih snaga.

Sastavni dio Zapovjedništva čine akreditirani časnici za vezu iz oružanih snaga Austrije, Belgije, Hrvatske, Francuske, Mađarske Danske, Velike Britanije, Norveške, Švedske, SAD, Finske, Latvije, Litve Španjolske i Nizozemske.

U Zapovjedništvu za operacije u Potsdamu ministar Krstičević s hrvatskim izaslanstvom uspostavio je satelitsku vezu sa zapovjednikom hrvatskog kontingenta u Litvi, bojnikom Markom Krpanom koji je izvijestio ministra o aktivnostima hrvatskih vojnika u Litvi. Ministar je pozdravio zapovjednika i sve hrvatske vojnike koji sudjeluju u NATO aktivnosti ojačane prednje prisutnosti u Litvi, u Borbenoj grupi pod vodstvom Njemačke.

Krstičević 

Kategorije: Hrvaška

Uskoro započinje natjecanje u hakiranju IKEA proizvoda

Sre, 13/06/2018 - 16:04

U četvrtak 14. lipnja u deset sati ujutro započinje novo izdanje HACKING IKEA natjecanja u sklopu festivala Design District Zagreb. U staroj Vojnoj bolnici, smještenoj u Vlaškoj 87, petnaest natjecatelja okupljenih u šest tandema i tri individualca, i ove će godine tijekom festivala hakirati IKEA proizvode.

Natjecatelji, koje čine dizajneri, arhitekti i entuzijasti, na raspolaganju će imati dva dana kako bi IKEA proizvodima dali novu funkciju u domu i time doprinijeli njegovanju kulture ravnopravnosti kod kuće. Ovogodišnja tema natjecanja je 'Ravnopravnost je bolja za sve', a svi koji to žele, mogu posjetiti Vojnu bolnicu i provjeriti kako napreduju radovi 14. i 15. lipnja od deset ujutro do deset navečer.Pobjednici HACKING IKEA 2017.jpg

Pobjednika natjecanja, koji će biti proglašen u subotu 16. lipnja u 12 sati, očekuje stručni put u Švedsku, a svi sudionici osvojit će IKEA poklon-bonove. Nakon proglašenja slijedi izložba svih radova koja će biti otvorena do kraja festivala Design District Zagreb, 17. lipnja u 22 sati.

Kad se umore od razgledavanja, posjetitelji mogu svratiti do dvorišta stare vojne bolnice u Vlaškoj i predahnuti u Zoni za chillanje koju je opremila IKEA.

DDZ2017_Hacking-IKEA_Gasparovic_Dugandzic_7.jpg

HACKING IKEA natjecanje održava se treću godinu zaredom u sklopu Design District Zagreb festivala, a cilj mu je potaknuti sudionike na promišljanje izvan uobičajenih okvira kako bi namještaj za dom personalizirali i prilagodili navikama, potrebama i željama vlasnika.

Gasparovic_Dugandzic_15_06-3.jpg

Druga nagrada - Dorucak na travi.jpg

RASPORED NATJECANJA HACKING IKEA

Natjecanje:

14/06/2018, 10:00 - 22:00

15/06/2018, 10:00 - 22:00

Proglašenje pobjednika:

16/06/2018, 12:00 - 12:30

Izložba radova:

16/06/2018, 12:00 - 22:00

17/06/2018, 10:00 - 22:00

Kategorije: Hrvaška

KOMENTAR BORISA VLAŠIĆA Problem demografije s Pantovčaka može biti jednostavan, s ove strane je to bila tek predstava

Sre, 13/06/2018 - 16:00

Da bi neki veliki javni plan uspio, morao bi biti svima dostupan, jednostavan i realan. To su, onako, kriteriji koji se postave u hodu do uredskog aparata za vodu. Ako vode ima. Ako nema, ide se u toalet. To znači imati vodu one way or another. Veliki plan je svima dostupan u 21. stoljeću ako je, recimo, u nekom digitalnom obliku pa ga svi s mobitelom mogu ponijeti sa sobom u džepu. Jednostavan znači svima razumljiv. Realan znači ostvariv, a to je onaj koji je sastavljao plan riješio tako da je uzeo u obzir postojeću situaciju, znao kako izgleda idealna i ponudio rješenje kako se može doći do cilja. Predsjednica je ponudila plan za demografski spas Hrvata. Reason why kriterij je riješen na početku mandata predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, na onom inauguracijskom tulumu koji je cijeloj zemlji poslužio kao ilustracija svijeta koji oko sebe okuplja predsjednica. I u prošlotjednoj informaciji da je hrvatskih građana manje od četiri milijuna. A u međuvremenu cijelim nizom slika kojih se normalni ljudi moraju uplašiti i stidjeti. Od onih da predsjednica odlazi u Argentinu i tamo izjavi kako su u njoj Hrvati našli zemlju u kojoj će živjeti svoje snove. I onda pozove ljude da se vrate, iako je većina tamošnjih Hrvata o Hrvatskoj samo slušala od svojih djedova. Pa se ti ljudi, u tehničkom smislu, ne mogu vratiti jer nikada i nisu bili ovdje. A velik broj onih koji su tamo davno našli sreću za sebe su ponizili ovu zemlju i nikada joj se nisu ispričali. I na taj svoj put potroši gomilu novca, a i ne osvrne se na hrvatsku zajednicu u Irskoj ili Njemačkoj do koje može doći jeftinim letom za 37 eura. Gdje žive ljudi koji su prošle godine slali molbe za posao raznim hrvatskim tvrtkama. Ili ono kada se pravila gluha. Ili kada je poručila da svima kojima se ne sviđa u Hrvatskoj, mogu otići. Da, Hrvati i ne samo Hrvati su otišli. Nisu više htjeli živjeti u zemlji u kojoj se demografija sređivala doseljavanjem Hrvata iz Bosne i Hercegovine u srpske kuće u Hrvatskoj koje smo naknadno platili njihovim vlasnicima koji se nemaju gdje vratiti.

Zamijenili smo Hrvate za Hrvate, jednima smo dali mirovine i braniteljske invalidnine jer su ratovali u svojoj zemlji, a ne u Hrvatskoj, njima i svoj njihovoj obitelji smo dali prednost pri zapošljavanju i obrazovanju, a drugi onda nisu imali svoje mjesto u svojoj zemlji pa su otišli. Uvezli smo cajke i masne kobasice na Trg bana Jelačića, tamo slušali Thompsona, a izbacili dobru mjuzu, iščupali smo magnoliju i stari kamen koji je pripadao Meštroviću te betonom zalili nastalu rupu i parkirali bezvezni auto. Nismo li povećali proračun ministra Tome Medveda koji je dodijelio pozajmicu čovjeku osuđenom za ratni zločin jer je pucao u zarobljene Srbe koji su ležali na podu? Nismo li prešli preko toga da je njegov sin zaposlen u tvrtki koju je ministar angažirao da radi za Ministarstvo i sačuvali ga od toga da ode voziti u Njemačku? Nismo li svima koji su studirali pokazali da se krade novac iz fondova EU time što je u potpunosti poništena dodjela sredstava utrošena u renoviranje studentskog doma? Nismo li slušali kako krije razloge svojih putovanja dok predstavlja Hrvatsku? I gledali kako se nameće Trumpu i ponižava sve samosvjesne žene svojim stilom?

Nije problem u novcu koji smo do sada zdrobili, nego u kultu laži, iskorištavanja i nagrađivanja nepoštenja, kriteriju nagrađivanja naših. Sastavili smo zemlju nepravde i nejednakosti, povlaštenih i onih drugih, i sve strpali u one druge, manje bitne. Ne cijenimo poštene, njima govorimo da nema smisla, puštamo da ih pretječu oni koji se nisu ni trudili ni borili za bolje društvo. Svake godine u Zagrebu ostane najmanje dvije tisuće djece neupisane u vrtiće i natjera roditelje da osiguraju nekoga, bilo koga, da čuva tu djecu. A oni koji su ipak u vrtiću moraju izaći oko 16 h iako im roditelji rade do 17 sati, i dulje. Ne, ne da nemamo dovoljno vrtića, čak ovi koji postoje postoje bez beze. Pustili smo da se kontrolira brak i ljubav, da se maršira uime zabrana, da se promovira zatucanost, raspravlja o cijepljenju, a to je, realno, rasprava o ravnoj ploči, zagovara izbacivanje informatike iz škola, a zemlja u kojoj se promoviraju zabrane i zatupljivanje nije osobito slobodna zemlja. To je logor, u logoru se preživljava po kriterijima snalažljivosti i poniznosti. U normalnom svijetu se ljudi natječu sposobnostima i kvalitetama, u Hrvatskoj se uspijeva zahvljajući klijentelizmu i pozivu na inauguraciju predsjednice.

I, dosta bitno - gdje su pare? Svaki, pa i najnezainteresiraniji dokoličar bi pitao gdje su pare kojima će se namiriti taj popis želja? “Nijedna od tih mjera nije preskupa jer budućnost je neprocjenjiva”, glasio je unaprijed ponuđeni odgovor. Ne zvuči li to slično onome kako prodavači vječnog života prodaju ljekovite magnete hrvatskim umirovljenicima? Zar bi stvarno netko htio u ovakvoj zemlji graditi svoju budućnost? Možda problem demografije s Pantovčaka izgleda jednostavan, ali s ove strane je to tek predstava o još jednom mandatu u državnoj rezidenciji.

Kategorije: Hrvaška

NEVRIJEME U ZAGREBU Voda se probila u dvije bolnice, poplavljeni i fakultet i Supernova, najgore je u MIOC-u, ravnateljica: 'Sve je uništeno!'

Sre, 13/06/2018 - 15:58

Dijelovi Zagreba su ostali pod vodom nakon jakog nevremena praćenog kišom i tučom koja ga je u srijedu pogodila. Najgore je prošao istočni dio grada gdje se voda probila u bolnice Jordanovac i KBC Rebro, a došla je i do Ekonomskog fakulteta.

- Voda je došla u podrum, ali su je vatrogasci već ispumpali. Pacijenti nisu ugroženi - rekli su nam u Jordanovcu.

Velika količina kiše u kratkom vremenu poplavila je i najveću hrvatsku bolnicu KBC Zagreb. Kanalizacija nije mogla 'progutati' tu količinu oborinskih voda pa su intervenirali vatrogasci i na Rebru i na Jordanovcu.

- Poplavila je treća etaža rebarske garaže zatim podrum gdje je kuhinja Klinike za plućne bolesti na Jordanovcu te dio kuhinje na Rebru kao i tri operacijske dvorane a dijelom je stradala i sterilizacija, kaže ravnatelj KBC-a Zagreb prof.dr. Ante Ćorušić.

Dodaje da srećom nitko nije stradao, a nisu uništeni ni uređaji ni instrumenti. - Do poplave obavljen je i dio operacijskog programa u te tri dvorane, a ostatak je preseljen u pričuvne dvorane na prvom katu KBC-a, kaže prof.dr. Ćorušić. Naglašava da su vatrogasci brzo obavili svoj dio posla, a sad predstoji čišćenje i sušenje prostora kao bi se za nekoliko dana sve moglo ponovo staviti u funkciju.

Zbog ove poplave KBC Zagreb nekoliko idućih dana neće primati hitne pacijente već će se oni usmjeravati u hitne prijeme drugih zagrebačkih bolnica i to u KB Merkur i Dubrava te u KBC Sestara milosrdnica.

- Imamo dovoljno sterilizacijskih setova za predviđene operacije idućih dana i tu neće biti problema. Za sutra su nam obećani uređaji za isušivanje prostora i vjerujem da ćemo u kratkom roku osposobiti poplavljenje poplavljene prostore, kaže prof.dr. Ćorušić.

2bc88b8a-d956-4a1b-b552-122c2e4c2e02.jpeg

baca4056-a2bd-4788-9065-efb614a830e7.jpeg

Poplavljena je i XV. gimnazija, a stradala je i informatička učionica s elektronikom: - Sve nam je poplavljeno i uništeno. Ne znamo otkud početi spašavati stvari - rekla nam je ravnateljica MIOC-a Ljiljana Crnković.

2.jpg

1.jpg 

U trgovačkom centru Supernova u Dubravi pukla je cijev, pa se dio garaže našao pod vodom, a zbog olujne kiše vatrogasci su imali više intervencija na uklanjanju srušenih stabala te ispumpavanju vode.

Iz Javne vatrogasne postrojbe Zagreb kažu nam da su do sada imali 20-ak intervencija zbog poplava te da i dalje primaju nove pozive. Najgore je, kažu, na Bukovcu gdje su poplavljene brojne privatne kuće. Građani nam javljaju da je na Bukovcu padala tuča veličine lješnjaka.

- Problem je što je napadalo puno kiše u kratkom vremenu i zato dolazi do ovakvih naleta vode i poplava. Negdje se povuče, ali onda padne nova kiša pa opet dođe do problema - kažu nam vatrogasci.

kisa_zagreb2-130618.jpg

kisa_zagreb3-130618.jpg

kisa_zagreb2-130618.jpg 

Iz Ureda za upravljanje u hitnim situacijama kažu da je u tijeku tridesetak intervencija ispumpavanja vode u istočnom dijelu grada i podsljemenskoj zoni. Na terenu su i dobrovoljna vatrogasna društva.

Zagreb nevrijeme

Kategorije: Hrvaška

POLICIJA OBJAVILA TJERALICU ZA ZDRAVKOM MAMIĆEM, ZAHTJEV STIGAO I U INTERPOL U BiH 'Privest ćemo ga na sud kako bismo vidjeli ima li BH državljanstvo'

Sre, 13/06/2018 - 15:56

Ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je na svojim internetskim stranicama tjeralicu za savjetnikom Dinama Zdravkom Mamićem s njegovom slikom i osnovnim podacima.

Navodi se da je počinio kazneno djelo zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju te da je nalog za tjeralicu izdao Županijski sud u Osijeku.

Policija također ima i napomenu: 'U slučaju da posjedujete informacije o ovoj osobi molimo vas da obavijestite najbližu policijsku postaju ili nazovete na broj 192. Također, informacije možete dostaviti i putem e-mail adrese: policija@mup.hr'.

Također, bosanskohercegovački ured Interpola primio je zahtjev Hrvatske za privođenje Mamića, po tjeralici koju su raspisale vlasti Republike Hrvatske.

- Stigao je zahtjev u Interpol, rekao je neimenovani dužnosnik u ministarstvu sigurnosti BiH.

Pojasnio je kako će Mamić biti priveden u Sud BiH te će se izjasniti o tome ima li bosanskohercegovačko državljanstvo, kao i protivi li se izručenju Republici Hrvatskoj.

Državna policijska agencija (SIPA) u srijedu još nije dobila nalog za Mamićevo privođenje.

U službenom odgovoru Hini iz ureda Interpola u BiH koji djeluje pri Upravi za koordinaciju policijskih tijela BiH, navodi se da ta institucija 'nije ovlaštena davati informacije' o tome je li za Zdravka Mamića stigao zahtjev za privođenje i izručenje Republici Hrvatskoj nakon nepravomoćne presude Suda u Osijeku kojom je proglašen krivim i osuđen na 6 godina i šest mjeseci zatvora. Pojasnili su da upit treba uputiti 'hrvatskim nadležnim vlastima'.

Županijski sud u Osijeku u utorak je izdao nalog Policijskoj upravi osječko-baranjskoj da raspiše domaću i međunarodnu tjeralicu za Zdravkom Mamićem. Za područje Europske unije izdan je europski uhidbeni nalog.

Dinamov savjetnik Zdravko Mamić nalazi se u Međugorju, s obzirom da ima dvojno državljanstvo. S obzirom na odredbe Ustava, BiH ne izručuje svoje državljane.

mamic.jpg 

Kategorije: Hrvaška

'SICILIJANSKA BAJKA' Film inspiriran stvarnom otmicom dječaka na Siciliji neobična je smjesa magičnog realizma i atmosferskog horora

Sre, 13/06/2018 - 15:37

Godine 1995., sicilijanska mafija otela je 14-godišnjeg lokalnog dječaka, sina lokalnog mafijaša koji je odlučio surađivati s policijom. Otmicom tinejdžera pokušali su navesti pokajnika da ne svjedoči. Stvari su, međutim, pošle mimo plana.

Dječak je najvjerojatnije prepoznao neke od otmičara mještana. Otmica koja je trebala biti kratka pretvorila se u agoniju koja je trajala 800 dana i završila tragično: dječak je ubijen, a tijelo rastočeno u bačvi kiseline.

Taj incident bio je polazište za film “Sicilijanska bajka” (Sicilian Ghost Story) redateljskog para Fabio Grassadonia i Antonio Piazza. Film Grassodonije i Piazze - prikazan u glavnom programu Festivala mediteranskog filmu u Splitu - nije, međutim, tipični gangsterski film, niti krimi-kronika tipa “Gomorra”. Umjesto toga, par sicilijanskih režisera napravio je neobičnu smjesu magičnog realizma i atmosferskog horora.

Halucinacije

Junakinja “Sicilijanske bajke” je 14-godišnja Luna (Julia Jedlikowska), cura iz skromne obitelji koja je zaljubljena u imućnog i naočitog Giuseppea (Gaetano Fernandez). Njenim roditeljima se - međutim - ne sviđa što se “ona miješa s tim ljudima”. Jednog dana Giuseppe prestane dolaziti u školu. Maloj junakinji treba dugo da shvati da baš svi - od učitelja do mještana - znaju što se dogodilo, ali da o otmici šute. Luna počinje sama tragati za svojim voljenim, a pri tom joj pomažu oniričke halucinantne vizije koje je “navode” do mjesta gdje je on.

Film Grassadonije i Piazze - koji nakon Splita kreće u distribuciju u nezavisnoj mreži - u stilskom je smislu čisti horor. Pun je halucinacija i vizija, redatelji se stalno poigravaju čujnim i vidljivim, kamera je rijetko “u vagi“, a čak i Sicilija u filmu ne izgleda južnjački, nego tamno i tmurno kao iz skandinavskog noira. Ali, paru režisera glavna preokupacija nije bilo izmamljivanje vriskova. Njih kudikamo više zanima onaj drugi, socijalni horor: činjenica da cijela jedna zajednica krotko i nijemo pristaje na nasilje koje se tako “normalizira” da protiv njega ratuje tek jedna adolescentica (koju zato proglase ludom). Junakinja filma je nešto poput anti-mafijaške Jeanne D’Arc: curetak kojeg vizije ponukaju da povede sveti rat. Tu ideju autori razvijaju do efektnog (ako ne i baš i sretnog) završetka.

SICILIAN GHOST STORY by Fabio Grassadonia & Antonio Piazza (Official International Trailer) 

“Sicilijanska bajka” jedan je od boljih filmova prikazanih do utorka na glavnom programu 11. FMFS-a. Među ostalima, vrijedi spomenuti “Sažaljenje”, film koji je u Split stigao sa Sundancea, a pisao ga je scenaristički otac grčkog “čudnog vala”, pisac “Očnjaka” i “Jastoga” Efthymis Filippou. Film kojeg redateljski potpisuje Babis Makridis bavi se činovnikom, ocem i suprugom čija je žena u bolnici terminalno bolesna. Svi bližnji - od susjeda, kolega, ljudi iz kvarta - prema junaku se odnose s obazrivom sućuti. Junakova supruga - međutim - čudesno ozdravi. Ona postane središte pažnje, a sućut prema junaku okopni. Stoga on nastavi uokolo lagati da je žena bolesna ne bi li iznudio sažaljenje. Filippou je nevjerojatno produktivan scenarist koji najbolje tekstove redovno daje krugu najbližih suradnika (Yorgosu Lanthimosu i Racheli Tsangari), a “B stranu” nudi uokolo drugim režiserima. I ta “B roba” - međutim - odaje pečat tvorca - to je isti bunjuelovski apsurd, ista satira na buržoaziju, isto traganje za nonsensima u društvenim normama.

Premijere

Od filmova koji u Splitu imaju hrvatsku premijeru, FMFS je donio i baskijski film “Handia” (Div) Aitora Arregija i Jona Garraña. Riječ je o filmu koji je ove godine dobio deset nagrada Goya - španjolskih Oscara. Ambijentiran u 1840., film priča istinitu priču o “divu iz Aitzoa”, orijaškom Basku visokom 240 kojeg su brat i impresario vodili Europom kao cirkusku atrakciju. Kroz tu biografiju, baskijski su autori spretno provukli teme ekonomske nepravde, socijalne nužde i nastanka baskijskog identiteta.

Kategorije: Hrvaška

HDZ-ov ZASTUPNIK POKUŠAO OBJASNITI SVOJU ŠOKANTNU IZJAVU O RAZLOZIMA EGZODUSA MLADIH IZ HRVATSKE 'Za sve je kriv kolega iz SDP-a...'

Sre, 13/06/2018 - 15:10

Nakon što je SDP-ov gradski vijećnik u Vinkovcima Damir Rimac jutros na svom Facebooku prenio i komentirao izjavu Mladena Karlića, šefa Gradskog vijeća i HDZ-ova saborskog zastupnika, u našu redakciju stigao je demantij iz Gradskog odbora vinkovačkog HDZ-a.

Podsjetimo, SDP-ovac Damir Rimac ustvrdio je da je na jučerašnjoj sjednici Gradskog vijeća bivši dugogodišnji gradonačelnik Vinkovaca izjavio da je "odljev mladih iz Vinkovaca i Hrvatske posljedica teških roditelja koji im zagorčavaju život".

- Na sjednici Gradskog vijeća u raspravi je sudjelovao i vijećnik SDP-a gospodin Damir Rimac koji je u pokušaju omalovažavanja gradskog proračuna, koji je na zavidnoj razini, iznosio netočne informacije o egzodusu mladih.

Naveo je kako je Vinkovce napustilo 9000 stanovnika, što nije točno, i kako će Vinkovci izgubiti status velikog grada jer će se broj stanovnika do novog popisa stanovništva 2021. smanjiti na oko 25.000, ističući kako mladi odlaze zbog promašenih politika. Kao primjer naveo je vlastitu kćer gimnazijalku koja razmišlja o odlasku iz Hrvatske.

Kao odgovor na istup SDP-ovog vijećnika, a referirajući se isključivo i samo na navod gospodina Rimca o odlasku njegove kćeri, iznio sam mišljenje o Rimcu kao roditelju, a ne o roditeljima svih mladih koji su odselili. Ovim putem demantiram svaku izjavu gospodina Damira Rimca i izvlačenje iz konteksta, koji na ovaj način skuplja političke poene i gradi već ionako lošu politiku SDP-a, stoji u priopćenju Mladena Karlića, šefa Gradskog odbora HDZ-a.

damir rimac fejs

demantij.jpg 

Kategorije: Hrvaška

FILMSKA DVORIŠTA Poseban pretprogram u Staroj vojnoj bolnici za zagrijavanje uoči početka Dana hrvatskog filma

Sre, 13/06/2018 - 15:08

ZAGREB - Pretprogramom "Filmska dvorišta" u Staroj vojnoj bolnici u Vlaškoj u petak, 15. lipnja, počinju filmski programi 27. Dana hrvatskog filma, festival posvećen hrvatskoj produkciji kratkih i srednjometražnih igranih, dokumentarnih, eksperimentalnih, animiranih i namjenskih filmova.

 

Prostor Stare vojne bolnice mnogo je puta poslužio kao jedinstveni gradski ambijent, reklamna kulisa ili prizorište povijesnih, ratnih i drugih drama, a prije nekoliko godina i mjesto održavanja raznih urbanih festivala.

 

Potencijal tog zapuštenog kompleksa zgrada s  prostranim unutarnjim prepoznao je Design District, smjestivši ondje dio svojih festivalskih programa, a ove godine pridružuju mu se i Dani hrvatskoga filma, izlazeći s dijelom popratnih programa iz zatvorene dvorane u otvoreni prostor.

Design District_promo.jpg 

Na programu će biti hrvatski kratki filmovi o nekim drugim urbanim dvorištima viđenima tijekom minulih desetljeća očima hrvatskih filmaša raznih orijentacija i senzibiliteta, najavljuju s Dana hrvatskog filma.

 

Sva njihova dvorišta nose neku svoju priču – o sebi, svojoj široj urbanoj okolini, o ljudima koji ih nastanjuju i njihovim navikama, o društvu koje ih okružuje ili autorima filmova u kojima se pojavljuju, dodaju.

 

Program otvara eksperimentalno-dokumentarna "Siesta" iz 1958, Mihovila Pansinija, u kojoj je dvorišni je prizor viđen očima žene s jednog drniškog prozora, s jednim papirom kao glavnim "protagonistom" i prolaznošću kao središnjom temom.

 

Voajerski pristup s Pansinijem dijeli Tomislav Gotovac, u jednom od eksperimentalno-dokumentarnih filmova snimljenih iz zagrebačkog stana u Krajiškoj ulici, broj 29.

 

Bilježeći kamerom fasade kuća, žbuku, krovove, drveće i ljude na svakodnevnim poslovima, njegov film "29" iz 1967. godine, posveta Hitchcockovu "Prozoru u dvorište", se vizualno ekspresivnim detaljima povremeno odmiče od dokumentarizma prema čistoj vizualnoj glazbi.

 

Posveta velikom redatelju iščitava se i u radu "Dvorišta" Saše Podgorelca iz 1993, koji u svojem studentskom filmu dokumentarnom kamerom zaviruje u živote nepoznatih stanovnika jednog zagrebačkog dvorišta.

 

Nasuprot tomu, Lordan Zafranović u igranome filmu "Poslijepodne (puška)" iz 1967. inscenira razne prizore na balkonima, prozorima i vratima mediteranskog dvorišta u kojem ljetna omara budi istodobno eros i thanatos, dok Hana Jušić oslikava patologiju jedne prigradske obitelji okupljene na zajedničkom dvorišnom roštiljanju u igranome filmu "Da je kuća dobra i vuk bi je imao" (2015).

Da je kuća dobra i vuk bi je imao.jpg 

 

Zoran Tadić je u filmu "Kašinska br. 6" (1981) dokumentirao nestajanje jednog starog dvorišta okruženoga novogradnjama iz socijalističke epohe, kada je život u unutarnjim dvorištima zauvijek preuzeo život ulice.

Kašinska 6.jpg 

 

Dani hrvatskog filma od 16. do 20. lipnja

Selektorica filmskog programa je Diana Nenadić, umjetnička ravnateljica Dana hrvatskog filma, koji će se održati od 16. do 20. lipnja u Kinu Tuškanac, Centru za kulturu Trešnjevka, Parku Stara Trešnjevka, Staroj vojnoj bolnici, na Ljetnoj pozornici Tuškanac te Akademiji dramske umjetnosti.

 

Uz selekciju sa 63 rada i pretprogram posvećen dvorištima, festival nudi još estetski ili tematski jedinstvena novija djela sekcije "Izvan okvira", djela obnovljene baštine "Retro", filmove o nogometu "Više od igre", program za mlade "Junaci hrvatskih animiranih serijala" te hommage Jeleni Rajković.

 

Održat će se i masterclass filmske glazbe pod vodstvom Darka Rundeka, radionica filmske kritike i radionica videoigara te promocije knjiga.

 

Kao dio izložbenih događanja ističu se filmske scenografije Vladimira Tadeja i mini-sajam "Dan filmske knjige".

 

Zabavni program donosi koncerte i druženja nakon večernjih projekcija, u suradnji s Pop Up Summer Garden Festivalom u neposrednoj blizini Ljetne pozornice Kina Tuškanac.

Kategorije: Hrvaška

Naj portali o arhitekturi, dizajnu i interijerima

Sre, 13/06/2018 - 15:04

Web portali koji se bave ovom tematikom zaista su brojni, no neki se ipak ističu kvalitetom sadržaja i načinom na koji ga prezentiraju. Za vas smo izdvojili (nama) najboljih deset svjetskih portala koji se bave arhitektonskim, dizajnerskim i interijerskim temama.

houzzz.png

Houzz

Popularni britanski portal Houzz počeo je, kako mu i samo ime govori, od kuće. Kad su osnivači Adi i Alon redizajnirali svoj dom, započeli su na način na koji se takvi projekti često događaju: s hrpom časopisa i preporukama za majstore od ljudi koje su poznavali. Ali kad na kraju nisu uspjeli, osjećali su kao da mora postojati bolji način, i tako je krenuo Houzz. Mjesto za pregledavanje i spremanje fotografija. Mjesto za pronalaženje odgovarajućih dizajnera i građevinskih stručnjaka. Mjesto za povezivanje s drugima koji su prošli iskustva renovacije. Houzz je započeo kao mali projekt, ali je postao zajednica više od 40 milijuna vlasnika kuća, entuzijasta i stručnjaka. Osnivači Houzza za svoj portal kažu kako je on platforma za renoviranje i dizajn kuće, a naša misija je spajanje vlasnika nekretnina s profesionalcima i stručnjacima u svim područjima koja se tiču ove tematike.

apartment therapy.png

Apartment Therapy

Apartment Therapy osmišljen je 2001. godine kako bi potaknuo sve čitatelje da žive ljepši i sretniji život kod kuće. Pokrenuo ga je dizajner interijera Maxwell Ryan poznat i kao “terapeut za stanove” kao tjedni newsletter za klijente, a službeno je postao medijska tvrtka 2004. i od tada je vodeći izvor inspiracije za dizajn i savjete za čitatelje koji traže inspiracije kroz fascinantan pogled na priče o stvarnim ljudima i njihovim životnim prostorima. Kroz kombinaciju stručnih savjeta, vodiča za kupnju i DIY tutorijala, misija ovog portala je pokazati kako učiniti svoj dom ljepšim. Svakodnevno pokazuju novi interijer realnim fotografijama koje nisu stilizirane i retuširane. S portala procjenjuju da imaju angažiranu zajednicu od preko 20 milijuna korisnika na web stranici, newsletteru i društvenim mrežama. 2005. godine pokrenuli su i portal Kitchn, koji se bavi samo kuhinjom.

design milk.png

Design Milk

Dnevna doza vitamina D - ako je D za dizajn! Design Milk je online časopis posvećen modernom dizajnu. Ovaj portal nudi novosti iz svijeta umjetnosti, arhitekture, dizajna interijera, namještaja i dekora, mode i tehnologije. Dizajn Milk 2013. godine dobio je nagradu A ‘Design. Ova web stranica nije trgovina, niti je išta sa stranice na prodaju. Kako kažu za sebe, uvijek svježi, nikad kiseli, Design Milk ispunjava čašu do vrha dizajnerskim sočnostima iz cijelog svijeta. Pijte! Nedavno su otvorili sestrinski portal za ljubitelje pasa, Dog Milk.

dezeen.png

Dezeen

Dezeen je najpopularniji i najutjecajniji časopis o arhitekturi i dizajnu i dobitnik brojnih nagrada za novinarstvo i izdavaštvo. Zatim su osnivači pokrenuli i web. Za sebe kažu kako je njihova misija jednostavna: donijeti pažljivo uređenu ponudu najboljih arhitektonskih, dizajnerskih i interijerskih projekata i vijesti iz cijelog svijeta. Dezeen je pokrenut krajem studenog 2006. i od tada brzo raste, tako do veljače 2017. imaju 2,5 milijuna jedinstvenih posjetitelja mjesečno, što ih čini jednim od 7500 najpopularnijih web stranica na planetu kao i najpopularnijom web stranicom o dizajnu. Dezeen je pokrenuo i Dezeen Jobs - najveću bazu poslova koji se tiču dizajna i arhitekture na svijetu. Tu je i Dezeen Awards, njihov novi godišnji program nagrada koje će prepoznati najbolju svjetsku arhitekturu, interijer i dizajn.

arch digest.png

Architectural Digest

Osnovan kao časopis Architectural Digest 1920. godine u Kaliforniji, s godinama je evoluirao u jedan od najboljih stručnih magazina na svijetu. Dan-danas objavljuje devet međunarodnih izdanja, a njegova marka ima neizmjeran utjecaj u svijetu dizajna interijera. Logičan nastavak bio je i online izdanje, archdigest.com, portal koji nudi kontinuiranu originalnu pokrivenost svjetskih interijera i arhitekture, novih trgovina i proizvoda, destinacija za putovanja, umjetničkih i kulturnih događanja, slavnih stilova i vrhunskih nekretnina, kao i pristup AD arhivu. Pretplatnici tiskane verzije mogu pristupiti i digitalnom izdanju, koji uključuje ne samo sve sadržaje tiskanih izdanja, već i dodatne fotografije, interaktivne tlocrte i videozapise.

archdaily.png

Arch Daily

- Tijekom sljedećih 10 godina arhitekti će projektirati 18 milijardi četvornih metara prostora za smještaj 1,5 milijardi ljudi. ArchDaily služi kao glavni izvor alata, informacija i inspiracije arhitekata - kažu na ovom portalu. Ovaj portal utemeljili su arhitekti 2008. godine, s ciljem da njihova struka ima mjesto za istraživanje na kojem će moći vidjeti dobre, ažurne primjere projekata i arhitektonskih proizvoda. Ono što je započelo kao platforma za prikupljanje najvažnijih informacija kako bi arhitekti stvorili bolju arhitekturu, postalo je brzo rastuća tehnološka tvrtka koja inspirira, donosi alate i znanje za 10 milijuna arhitekata koji mjesečno posjete i koriste ArchDaily. Cilj ovog portala je poboljšati kvalitetu života milijardi ljudi koji će dolaziti u gradove tijekom sljedećih desetljeća pružajući inspiraciju, znanje i alate arhitektima koji će imati izazov dizajnirati za njih.

housebeautiful.png

House Beautiful

House Beautiful također je prvo bio tiskani časopis za dizajn i stanovanje. S godinama je prerastao i u web stranicu, a na društvenim mrežama ima milijune pratitelja. Dio je grupacije Hearst, a s portala kažu da su oni bili prvi časopis koji je stavljao čitatelje i njihov stil života, ukuse i snove na prvo mjesto. Kažu i kako vjeruju da svatko ima lijepu kuću koju može učiniti još ljepšom. Njihova je misija da čitateljima pomognu otkriti i stvoriti dom koji će im izmamiti osmijeh na lice. HouseBeautiful.com gradi najveću dizajnersku arhivu na webu.

inerior design.png

Interior Design

Interior Design obuhvaća globalnu dizajnersku publikaciju, web stranicu i organizaciju evenata. Bave se dizajnom interijera, arhitekturom i dizajnom općenito. Tijekom više od 80 godina koliko postoji tiskana inačica, ovaj je brend bio jedan od ključnih autoriteta na ovom području kako za profesionalce tako i za čitatelje amatere. Interior Design povezuje industriju, promovirajući kreativno vodstvo, inovativnost i suradnju u širokom rasponu područja.

archilovers.png

Archi Lovers

Archilovers je zapravo prva stvarna društvena mreža za arhitekte, dizajnere i ljubitelje arhitekture. To je međunarodna platforma, potpuno besplatna, s bezgraničnim prostorom i bez ograničenja, gdje se mogu postavljati projekti, razmjenjivati   mišljenja i interesi, upoznati dizajneri i arhitekti i stvoriti svoju profesionalnu mrežu. Osim toga, Archi Lovers je i svojevrsna velika online knjižnica u kojoj možete pregledavati suvremene arhitektonske projekte, dizajnere, male urede i još mnogo drugih stvari koje će vas iznenaditi kvalitetom i kreativnošću.

curbed.png

Curbed

- Volite gdje živite - i poboljšavajte to mjesto cijelo vrijeme. Ova rečenica moto je portala Curbed, a njihova misija je predstavljati mjesta gdje žive stvarni ljudi. Pokrenut je 2004. godine, a pokriva teme koje se tiču doma, dizajna interijera pa sve do arhitekture i izvanrednih nekretnina. Curbed je orijentiran na pojedinačne gradove u SAD-u koje pokrivaju brojnim ciljanim lokalnim temama.

Kategorije: Hrvaška