Jutarnji list

Syndicate content
RSS latest articles feed for: jutarnjiList, and section: Front Page.
Updated: 25 min 53 sek od tega

FOTO: U ZEMUNIKU STASAO NOVI NARAŠTAJ HRVATSKIH VOJNIH PILOTA 'Uživam u svakom letu, a želja mi je priključiti se timu borbenih pilota HRZ-a'

Čet, 14/06/2018 - 17:56

Učenici-letači 22. naraštaja završili su u četvrtak školovanje za hrvatske vojne pilote u 93. zrakoplovnoj bazi Hrvatskog ratnog zrakoplovstva u vojarni "Pukovnik Mirko Vukušić" u Zemuniku, priopćilo je Ministarstvo obrane.

Radi se o šest polaznika koji su uspješno završili obuku u Eskadrili aviona leteći avionima ZLIN-242L i Pilatus PC-9M, te kadetima koji su završili letačku obuku u Eskadrili helikoptera na BELL-u 206B, čime je zaokruženo njihovo petogodišnje školovanje.

piloti_14062018_15.jpg piloti_14062018_11.jpg 

Zamjenik zapovjednika Eskadrile aviona bojnik Robert Ribarić istaknuo je kako su budući piloti aviona danas s Pilatusima PC-9M izveli završni prikaz osposobljenosti kroz presretanja nepoznatog cilja u zraku, uz potporu bojne Zračnog motrenja i navođenja. Pritom su, rekao je, učenici letači djelovali potpuno samostalno, pri čemu je simulirana stvarna situacija presretanja nepoznatog cilja. što je ujedno i kruna u školovanju pilota aviona.

Pilot Danijel Rigo iz Našica zadovoljan je što završnim letovima kroz vježbu presretanja ciljeva u zraku potvrđuje sposobnost i vještine koje je uspješno usvojio od nastavnika letenja. "Bilo je zahtjevno, ali trud se isplatio. Kao naraštaj svi smo bili jedan uz drugoga i to zajedništvo je također vrijednost koja je obilježila naše školovanje u Zemuniku", kazao je Rigo.

Pilot Natko Mišljenac iz Zagreba rekao je kako su nastavnici letenja bili zahtjevni no od njih su mogli naučiti sve ono što ih je dovelo do završne stepenice u školovanju za vojne pilote. „Jedva čekam nove pilotske izazove“, poručio je pilot Mišljenac.

piloti_14062018_01.jpg 

Na isti način razmišlja i učenik-letač Matija Đurašin iz Lukavca kod Velike Gorice koji svoju budućnost vidi u borbenom zrakoplovstvu. „Uživam u svakom letu, a želja mi je priključiti se timu borbenih pilota HRZ-a“, istaknuo je pilot Đurašin.

U MORH-u navode kako su piloti istaknuli da su nastavnici letenja bili zahtjevni, no od njih su mogli naučiti sve ono što ih je dovelo do završne stepenice u školovanju za vojne pilot, pa će neki i nastaviti u borbenom zrakoplovstvu.

piloti_14062018_02.jpg 

U skupini budućih pilota helikoptera je i Zadranka Anamaria Ćurković. "Ostvarila sam san, a sada se pripremam za odlazak u Vukovar gdje ću biti promovirana u vojnu pilotkinju i časnicu Hrvatske vojske. Završni letovi u obuci noćnog letenja uz pomoć NVG opreme su za mene ujedno bili i najzanimljiviji dio školovanja", kazala je.

Njezin kolega iz Ljubuškog, Zvonimir Bebek naglasio je kako je cijela obuka bila zahtjevna ali i nešto najljepše što je doživio.

piloti_14062018_09.jpg 

Na isti način obuku ocjenjuje i pilot Marko Božić iz Zagreba kazavši kako se jakim intenzitetom ulazilo u svaki razdjel školovanja nakon kojeg su dobivali ocjene i sada s ponosom čekaju svečani postroj i dodjelu letačkog znaka.

Nakon promocije koja će se održati u Vukovaru, piloti aviona se ponovno vraćaju u bazu Zemunik na nastavak njihovog daljnjeg usavršavanja, dok će piloti helikoptera biti raspoređeni u operativne eskadrile HRZ-a u kojima će također nastaviti nadogradnju letačke obuke.

piloti_14062018_10.jpg 

Kategorije: Hrvaška

MATE BULIĆ PRVI PUT O BORBI S TEŠKOM BOLEŠĆU 'Ostao sam bez bubrega, ali zato sam od Boga dobio dar, a spasio me Božji prst, tako kaže i doktorica'

Čet, 14/06/2018 - 17:31

Neprikosnoveni kralj dijaspore, barem kada je o estradi riječ, Mate Bulić (61), nedavno je završio na operaciji - naime, liječnici su mu zbog tumora morali odstraniti jedan bubreg, ali legendarni pjevač dobro se oporavlja i trenutačno se, kaže, osjeća kao da je ponovno rođen, a svi najnoviji nalazi potvrdili su kako je opet savršeno zdrav.

Glazbenik je u razgovoru za IN magazin Nove TV rekao kako su mu karcinom pronašli sasvim slučajno, na rutinskom pregledu u Frankfurtu, ali bolest je, srećom, otkrivena na vrijeme, u početnom stadiju.

No, unatoč velikome trudu liječnika Zebića, ujedno i Bulićeva bliskoga prijatelja, bubreg se nije mogao spasiti.

- Ostao sam bez njega, ali zato sam od Boga i Božjega prsta dobio dar, drugu šansu, i na tome sam zahvalan - rekao je Mate za IN magazin. Naravno, najveća potpora u borbi s bolesti bila mu je obitelj, osobito supruga Zdravka, ali i obožavatelji, koju su ga svaki dan zvali i slali mu poruke ohrabrenja sa svih strana svijeta.

Kralj dijaspore otkrio je i kako mu je i sama liječnica potvrdila da mu je u bolnici najviše pomogao - Bog.

- Kad me vidjela, rekla je: 'Vi ste mi živi, ja sam sretna!', i tad sam zaplakao. Kad sam je nazvao svojim anđelom čuvarom, odgovorila mi je: 'Ne, ne, imali ste vi drugoga anđela čuvara... Ja uopće nisam imala potrebu silaziti dolje i gledati što se nalazi u abdominalnome dijelu - u tom trenutku skener mi je pogreškom pao i kad sam se pogledom spustila da ga vratim, vidjela sam to što sam vidjela...' Zato i tvrdim kako je to bio taj Božji prst - zaključio je Bulić.

Kategorije: Hrvaška

NORVEŠKA KOD SEBE ŽELI VIŠE AMERIČKIH MARINACA, RUSI ĆE ODGOVORITI NA ODGOVARAJUĆI NAČIN 'Postaju manje predvidljivi, što može destabilizirati regiju'

Čet, 14/06/2018 - 17:03

Rusija je u četvrtak izvijestila da će odgovoriti na odgovarajući način nakon objave plana Norveške o udvostručenju broja američkih marinaca u svojoj zemlji.

Iz Osla je u utorak najavljeno da će od Sjedinjenih Država, svojeg saveznika u NATO-u, zatražiti slanje 700 marinaca koji će se od 2019. obučavati u Norveškoj. Sada ih je ondje 330. Najavljeno je i da bi se dodatne vojne snage trebale razmjestiti bliže ruskoj granici.

"Zbog ovakvog poteza Norveška postaje manje predvidljiva. Taj bi korak mogao potaknuti veće napetosti te utrku u naoružanju i destabilizirati stanje u sjevernoj Europi", stoji u priopćenju ruskoga veleposlanstva.

"Ovaj potez shvaćamo vrlo neprijateljskim. Sigurno neće proći bez posljedica", stoji u priopćenju objavljenom na Facebook stranici.

Kategorije: Hrvaška

U nekoliko koraka napravite omekšivač i osvježivač zraka s neodoljivim mirisom koji će dugo trajati

Čet, 14/06/2018 - 16:58

Volite li i vi onaj predivan miris omekšivača koji se proširi vašim domom nakon što ste izvadili robu iz perilice? Vjerujemo da postoji malo osoba kojima se taj miris ne sviđa. Osim toga, mnogi osvježivači zraka samo prekriju neugodne mirise u domu što zrak čini teškim. Osvježivač zraka čije ćemo vam upute za izradu otkriti u nastavku, zahvaljujući sodi bikarboni veže čestice neugodnih mirisa i one nestaju, a zrakom se slobodno širi prozračan miris omekšivača.

U nastavku vam donosimo upute za izradu prirodnog omekšivača, a zatim i upute za izradu osvježivača zraka.

1. Prirodni omekšivač

Potrebno vam je sljedeće:

- 150 ml vruće vode

- 1 čajna žličica sode bikarbone

- 800 ml jabučnog octa

- 20 kapi omiljenog eteričnog ulja

- posuda od 4 litre

- bočice u kojima ćete držati omekšivač

Priprema: U vruću vodu dodajte jabučni ocat i sodu bikarbonu. Ova mješavina stvorit će mjehuriće. Nakon što se mjehurići smire, prelijte tekućinu u bočice u kojima ćete držati omekšivač. Zatim u svaku rasporedite 20 kapi omiljenog eteričnog ulja, protresite i čuvajte na mračnom i hladnijem mjestu.

Ovaj omekšivač možete normalno koristiti u perilici za rublje, a miris vašeg omiljenog eteričnog ulja će dugo potrajati na odjeći.

2. Osvježivač zraka

Potrebno vam je sljedeće:

- bočica sa sprejem

- 1 žlica sode bikarbone

- 3 šalice mlake vode

- 3 žlice omekšivača

Priprema: U bočicu sa sprejem prvo stavite omekšivač, zatim mlaku vodu i na posljetku sodu bikarbonu. Zatvorite bočicu, dobro je protresite i spremna je za korištenje.

Izvor: healthylifemagic.com

Kategorije: Hrvaška

DANI VOJVODINE U ISTRI 'Želimo još više turista iz Hrvatske jer imamo više zajedničkog što nas privlači nego razlika zbog kojih se treba brinuti'

Čet, 14/06/2018 - 16:42

U Puli su u četvrtak počeli Dani Vojvodine u Istri, trodnevna manifestacija kojom svoju turističku ponudu predstavlja 10 vojvođanskih gradova i općina.

“Namjera nam je još više skratiti i umanjiti tu virtualnu kilometražu između Novog Sada i Pule, Palića i Motovuna, Učke i Fruške gore – imeđu negdašnjega Panonskog mora i Jadrana”, poručile su na konferenciji za novinare direktorica Turističke organizacije Vojvodine Nataša Pavlović i njezina suradnica Danijela Jokanović.

Pavlović je novinarima rekla kako u Vojvodini posljednjih nekoliko godina raste broj stranih turista, čemu su znatno pridonijeli i gosti iz Hrvatske, kojih je 10 posto više.

Vjeruje da Vojvodina svojom bogatom i raznovrsnom turističkom ponudom može privući znatno više gostiju iz Istre i svih ostalih krajeva Hrvatske.

“Cilj nam je i na polju turizma dodatno unaprijediti već tradicionalno dobru suradnju Istre i Vojvodine - europskih regija koje se uzajamno prepoznaju po jedinstvu i skladu različitosti, a zajedno dijele ključne europske vrijednosti”, rekla je direktorica Turističke organizacije Vojvodine Nataša Pavlović.

U vezi s turističkom razmjenom istaknula je da je “mnogo više zajedničkog što nas uzajamno privlači nego razlika zbog kojih bismo se trebali brinuti”.

“Ovo je vrijeme kad treba uživati u životu, a Vojvodina upravo to nudi svojim gostima i spremna je ugostiti ih kad god požele. U Vojvodini ste svi dobrodošli i veseli nas da vam budemo domaćini kao što ste ugostili i vi nas”, rekla je Nataša Pavlović.

Pozvala je Istrane i sezonske goste u Istri da posjete Vojvodinu u bilo koje doba godine jer je turistička ponuda "toliko bogata i raznovrsna da se uvijek može napraviti dobar izbor za sve generacije gostiju”.

Dani Vojvodine u Istri bit će otvoreni u četvrtak na Trgu Portarati večernjim koncertom grupe Vrelo i ansambla Panonija, koji baštine vojvođansku glazbenu tradiciju suvremenim izrazom.

U petak i subotu, uz mnoge poslovne sastanke, Vojvođani će u Ulici Giardini prirediti dvodnevno kušanje vina iz vinogorja vojvođanske ravnice.

Domaćin i organizator manifestacije u Puli je Turistička organizacija Vojvodine u suradnji s Vladom Autonomne Pokrajine Vojvodine.

Prigodno su istaknute i prednosti projekta "Virtualni i kulturni turizam" čiji su organizatori Srbija i Hrvatska.

Projekt je sufinanciran novcem u sklopu Interreg IPA programa prekogranične suradnje Hrvatske i Srbije od 2014. do 2020. godine, a svrha mu je “razvoj atraktivne, dinamične i konkurentne turističke promocije kako bi se povećala atraktivnost prekograničnih regija”.

Sudionici u tom projektu namjeravaju unaprijediti prekograničnu turističku ponudu i osigurati bolje upravljanje kulturnom i prirodnom baštinom.

Turistička organizacija Vojvodine, poslije neslužbenih razgovora u Gospodarskoj komori Istarske županije, najavila je moguću suradnju na području turizma u toplicama koji posljednjih godina ima znatan rast.

Kategorije: Hrvaška

ZA KRIJUMČARENJE 21 STRANCA OSUMNJIČENA DVOJICA DRŽAVLJANA BIH, JEDAN SIRIJAC I JEDAN HRVAT Za novac su ih iz Hrvatske trebali prebaciti u države EU

Čet, 14/06/2018 - 16:40

Za krijumčarenje 21 stranog državljanina iz nekoliko zemalja osumnjičena su dvojica državljana BiH, jedan Sirijac i jedan hrvatski državljanin, koji su nedavno uhićeni u tri akcije na području Karlovačke županije, te su privedeni na ispitivanje u karlovačko Županijsko državno odvjetništvo.

Službenici karlovačke Policijske uprave i Ravnateljstva policije, nakon kriminalističkog istraživanja, prijavili su karlovačkome Županijskom državnom odvjetništvu i priveli na ispitivanje dvojicu državljana BiH, jednog Sirijca i jednog državljanina Hrvatske u dobi između 30 i 61 godinu, osumnjičenih da su “iz koristoljublja, za unaprijed dogovoreni novčani iznos, kroz Hrvatsku prevozili strane državljane u namjeri da im omoguće da ilegalno izađu s teritorija Republike Hrvatske i uđu na teritorij druge države članice Europske unije”, piše u priopćenju od četvrtka.

Naime, policija je 8., 10. i 11. lipnja na području Karlovca i Ozlja zaustavila dva osobna automobila i jedan kombi hrvatskih i njemačkih registarskih oznaka u kojima je pronašla 21 stranog državljanina iz nekoliko zemalja.

Četvoricu osumnjičenika, nakon kriminalističkog istraživanja, tereti se za kazneno djelo protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Schengenskog sporazuma.

Kategorije: Hrvaška

KAKO SAM TRAŽIO POSAO NA MORU 'Čuo sam da bi kuhari mogli zarađivati i do 40 tisuća kuna, a barmeni oko 25. Pogledajte koliku sam plaću ja dogovorio'

Čet, 14/06/2018 - 16:37

Uzbuna je oglašena, turistička sezona je ugrožena zbog nedostatka radne snage. Nedostaje oko 15 tisuća radnika. Poslodavci ih stoga privlače na sve moguće načine, posebno u sektoru trgovine, ugostiteljstva i hotelijerstva.

Vlada je upravo povećala kvote za sezonsko zapošljavanje stranaca, brojka trenutačno iznosi 35 tisuća. Prvih 11 Egipćana već je stiglo u hotel na jednom dalmatinskom otoku.

Mediji su puni bombastičnih naslova: slastičarnica obustavila rad jer goste nema tko služiti, glavni kuhari ovog bi ljeta na obali mogli zarađivati i do 40 tisuća kuna neto, barmeni na otocima oko 25. Jedni drugima kradu radnike s blagajni. Ako dovedeš prijatelja da radi s tobom, dobiješ bonus.

Međutim, kako to izgleda u stvarnosti? Pokušali smo naći sezonski posao u zadnji čas i provjerili jesu li poslodavci koji navodno vape za osobljem zbog svega poboljšali uvjete rada te plaće. Što doista nude i koliko su spremni pregovarati? Jesu li spremni odriješiti kesu?

Zbog svega ovog odlučio sam okušati sreću pa tako u mojem zamišljenom CV-u za ovu priliku stoji kako govorim tri jezika te raspolažem širokim spektrom znanja u uslužnim djelatnostima, a koji se proteže od konobarenja za šankom, na terasi, preko posluživanja sladoleda pa sve do jednostavnije gril kuhinje.

Radio sam, kao, već nekoliko sezona i spreman sam i čistiti sobe, mijenjati posteljinu ili prodavati krafne na plaži.

Bilo što, samo neka je dobro plaćeno, barem više nego što je prosječna plaća u Hrvatskoj (6253 kn) jer sezona je i panika - želim zaraditi novac i na jesen platiti godinu fakulteta te registraciju za auto.

Priupitat ću i za broj radnih sati u danu, kao i s kime dijelim životni prostor dok obavljam sezonski posao. Ne želim gnjaviti - ali odlazim raditi na tri mjeseca u nepoznate okolnosti i neke bih stvari ipak morao znati unaprijed. Evo što sam naučio.

HOTEL NA BRAČU

SOBARICE  DOBRODOŠLE, ALI SOBARI BAŠ I NE

Prvi poziv upućujem na Brač. Hotel na moru traži radnike. Točnije, sobarice i pomoćno osoblje. Uvjeti su dobri, kako piše u oglasu, a osiguran je i smještaj te hrana.

Lijeni glas s druge strane govori mi kako su “došle već neke cure”.

“Protiv cura nemam ništa, ako vi primate i sobare”, odgovaram. Nakon kratke šutnje s druge strane linije stiže odgovor - popunjeni smo. Ali oglas vam je aktivan, govorim.

Šutnja. Čini se kako se na ovom otoku koncept “sobara” nije još primio.

Nema veze, zovem dalje, mediji tvrde kako nema tko raditi.

RESTORAN NA PAGU

KAKVA SU TO PITANJA? ČOVJEČE, DOLAZIŠ LI ILI NE?

Restoran pansion traži konobara m/ž za rad na moru, mjesto radnje je Pag. Sjajno, pomislio sam. Glas s druge strane, međutim, postaje sve razdražljiviji sa svakim mojim novim pitanjem.

“Kako to mislite radno vrijeme, radi se od sad do sad, kako već bude dan. Nekad ima puno posla, a nekad ništa. Evo sad da si tu, sjedio bi prekriženih ruku. Ali onda kada dođe neki festival, nećeš stati raditi”, pojašnjava mi čovjek.

“Znači, ponekad se radi i više od 10 sati u danu? Kolika je satnica, plaćaju li se prekovremeni, ima li slobodnih dana?” pitam, ne zato što ne želim raditi, nego zato što me interesira što mogu očekivati prije nego što donesem odluku.

“Nemoj me to pitati, kakva su to pitanja, čovječe, kakva satnica, posla ima, želiš li doći raditi ili ne želiš?” čovjek je već ljut.

“Ne znam isplati li mi se dolaziti na sezonu ako ne mogu zaraditi novac, znate, spremiti sa strane”, pojašnjavam mu.

“Gledajte, ja ne mogu garantirati zaradu nikome. Recite vi, bez koje plaće ovdje ne dolazite?”

“Niste mi htjeli reći koliko se kod vas radi pa ne mogu procijeniti kakvu plaću želim”, odgovaram.

“Pa radi se, mladiću, radi se, rekao si da si bio već na sezoni, prema tome sve ti je jasno. Kakvu plaću želiš?”

“Ovako, budući da mi niste rekli nijednu konkretnu stvar o uvjetima rada, želim najmanje sedam tisuća kuna, pa što bude.”

“Možeš početi sa šest”, odgovara vlasnik restorana pansiona koji mi, zapravo, nije rekao ništa detaljnije o poslu ili o smještaju, osim da se radi “od sad do sad”, a svakim mojim pitanjem bio je sve ljući.

HOTEL NA HVARU

IMAMO MANJE SOBA, PA JE I PLAĆA MANJA

Zovem dalje jedan hotel na Hvaru. Inzistirat ću na tako nekom poslu jer čitao sam da u jednom drugom hotelu poslove pomoćnog osoblja obavljaju uvezeni Egipćani za 20 posto manje plaće od hrvatskog prosjeka.

To je zato, kažu novine, jer ne govore jezike te nemaju bliski kontakt s gostima. Ja, s druge strane, fluentno govorim tri jezika pa u ovome hotelu koji nazivam možda mogu biti i pravo osoblje, a ne pomoćno. Budući da sam prema ovim Egipćanima pravi poliglot, tražit ću 20 posto veću plaću od hrvatskog prosjeka izvan sezone. To je oko sedam tisuća kuna. Recimo, za taj novac moji bečki i berlinski prijatelji rade part-time poslove u svojim državama, tri dana u tjednu, izvan takozvane sezone koja je, čini se, tamo na snazi uvijek.

“Nažalost, kod nas ne možete dobiti tu plaću, ali možda ćete imati više sreće na nekim drugim mjestima”, odgovara mi pristojno glas s druge strane žice pa dodaje kako su oni manji hotel. To je, valjda, trebalo značiti kako se kod njih ne može zaraditi velika lova. Zaželio sam im sreću te odlučio nazivati dalje.

FAST FOOD U BIOGRADU

TRAŽIŠ FOTOGRAFIJU SMJEŠTAJA? JESI LI TI OZBILJAN?

Novi oglas nudi mi posao roštiljara. Fast food kiosk na plaži, Biograd na moru. Uvjeti su, kaže oglas, odlični, a nude mi i smještaj, hranu te osam sati rada dnevno, bez prekovremenih koji tamo nisu ni opcija. Smještaj i hranu, zapravo, nudi gotovo svatko koga sam nazvao vezano uz ljetni posao, ali rijetki žele u detalje raspraviti o tome.

Pitanje smještaja je gotovo u pravilu obavijeno velom tajne pa se počesto u ovakvim razgovorima ne može doznati s kim se i u kakvim uvjetima dijeli soba, a jednom sam se drznuo upitati za fotografije smještajne jedinice u kojoj bih trebao živjeti dok sam na sezoni. Glas s druge strane nije mogao vjerovati da sam ozbiljan oko tog pitanja.

No vratimo se na taj roštilj.

Ni ovdje ne mogu zaraditi sedam tisuća kuna plaće, doznajem, ali navodno je bakšiš nevjerojatan. Svidjelo im se što govorim tri jezika, ali nisu bili spremni zbog toga povećati mi plaću. “Zabavljat ću vam goste, svi će se vraćati, stvarno sam komunikativan”, postajao sam već patetičan.

Glas na telefonu mi je zahvalio, rekavši kako će zaposliti već nekog lokalca, taman na vrijeme prije najvećih gužvi.

MAKARSKA, GRILL BAR

GRILAŠ ZA 6 TISUĆA KN, ŽIVIŠ S CIMERIMA, A BAKŠIŠ SE PODIJELI

Zovem dalje. Opet gril posao, no ovaj put se ne radi o kiosku, nego o nekakvom lokalu na plaži u Makarskoj.

Ovdje je sve “čisto”, glas s druge strane konkretno odgovara na moja postavljena pitanja i nema mutnih priča kao s onim čovjekom kojega sam prvog zvao. Plaća je šest tisuća kuna, smještaj je, tvrdi glas, odličan, a soba se dijeli s muškim kolegama, kuharima i konobarima, dok cure spavaju u drugoj sobi. Bakšiš, pak, dijelimo svi zajedno.

“Hvala na informaciji, ali zamislio sam raditi za više novca kako bih ujesen mogao poplaćati račune”, odgovaram.

“Probajte s nekim većim hotelima, kompleksima... Ako govorite jezike, prijavite se za neki posao animatora, tamo biste mogli dobiti veću plaću”, upućuje me uljuđeni glas pa me lijepo pozdravi.

Pravo osvježenje spram mojeg prvog poziva danas, ali uskoro doznajem kako ni kao animator neću zaraditi lovu kakvu sam zamislio. Naime, većina takvih poslova u poznatijim i većim turističkim kompleksima već je odavno podijeljena te su njihovi timovi uigrani, a manja mjesta nude solidne uvjete, no i animatorske plaće debelo ispod onoga što sam zamislio.

KAFIĆ U SPLITU

GAZDA MORA RADITI SAM JER MU JE KONOBAR POBJEGAO

Pokušavam i s jednim kvartovskim splitskim kafićem. Naravno, bez mnogo očekivanja, i jasno mi je kako ondje ne mogu zaraditi kao na šanku kakvog kapitalnog kluba na obali. Zvao sam, inače, i takve - tu se, pak, čini nemogućim dobiti posao na ovaj način, što me nije tako začudilo.

Prema pričama nekih sezonaca, gužva za takve poslove je golema, a takva su mjesta jedina u Hrvatskoj gdje se tijekom ljetne turističke sezone može u nekoliko mjeseci zaraditi ozbiljan novac, primjerice za automobil srednje kategorije.

Idem, dakle, probati s tim kvartovskim kafićem - ništa me ne košta, a njima i dalje trebaju radnici pa su ih, tko zna, možda odlučili privući većim plaćama. Navodno tako tržište funkcionira.

Zatječem se u razgovoru s jednim čovjekom koji mi se ne prestaje žaliti na državu i namete, govoreći kako on ne može podići plaću mnogo iznad 5000 te kako ne zna tko će mu ovo ljeto u kafiću uopće raditi. Sada, veli, odrađuje smjene sam, a nekada i zatvara ranije. Jedan radnik mu je, završava, pred sezonu “nestao” raditi na obalu, za ni tisuću kuna veću plaću.

CRES, RESTORAN

SJAJNO: SOLIDNA LOVA, A ODMAH ĆE ME I PRIJAVITI

Nastavljam dalje nazivati. Spustio sam kriterije jer očito se s mojim rasponom ljetnosezonskih vještina ne može zaraditi puno. Evo, radit ću za šest, bit ću štedljiv pa možda nešto i uspijem spremiti sa strane nakon odrađene sezone. A možda mi netko i ponudi mogućnost da lupam prekovremene sate pa ću zaraditi i više.

Pomoćni kuhar na Cresu. To je okej; malo priprema salata, dekoriranja, rezanja povrća, pranja tanjura, možda tu i tamo neki jednostavniji gril. Samo da ima mogućnost prekovremenih!

Ugodan glas s druge strane nudi mi 6000 kuna. Radi se od 14 do 23 h, imam dva obroka dnevno, a čovjek spominje i obveznu prijavu.

To je, kad promislim, prvi tip koji je uopće spomenuo tu prijavu! Okej, to ne zvuči loše, nažalost nema opcije prekovremenih, ali ovaj poslodavac mi barem sve iskreno govori o smještaju.

Nas šest u jednom stanu s dvije spavaonice po troje te velikim dnevnim boravkom i kuhinjom. “Hvala, javit ću vam se s povratnom informacijom”, poručio sam creskom poslodavcu pa poklopio slušalicu.

RAB

KOLIKO ŽELIŠ? SEDAM TISUĆA? HM... DOGOVORENO

Opet čudan poziv.

Neki tip s Raba želi da ja njemu predložim plaću za koju bih radio! Prije toga je ispalio kako će mi reći uvjete kada dwđem te odradim koji dan. Kao, on mora vidjeti kako ja radim. Smještaj i hrana su, standardno, osigurani.

“Gospodine, inače je običaj da se početna plaća zna unaprijed, a kada me vidite kako radim - možete mi eventualno odlučiti dati bonuse”, pokušavao sam biti šaljiv, a zapravo sam razmišljao o tome koju ću mu cifru navesti u idućem trenutku.

“Dajte mi sedam tisuća, ne dolazim bez toga”, poručio sam mu uvjereno.Čovjek je preda mnom izračunao kako bi to bilo 28.000 kuna za četiri mjeseca te je pristao. Nije izgledalo kao da na to računa i razne doprinose, (ne)potrebne državne namete i slično pa ga nisam ni upitao za prijavu.

Uostalom, nije mi se učinilo da je ta prijava neka mejnstrim stvar u ovim sezonskim poslovima pa bolje da ne talasam. Zahvalio sam na informacijama i rekao da ću se javiti povratno te sam poklopio slušalicu. Konačni rezultat: od 10 poziva, osam ih je bilo ozbiljnih, i to je bilo dovoljno za plaću od 7 tisuća kuna mjesečno.

Kategorije: Hrvaška

DAVOR BOŽINOVIĆ 'Zaštita granica prioritet je EU, ali treba pomoći i policijama Albanije i BiH kojima prolazi glavnina novog migrantskog vala'

Čet, 14/06/2018 - 16:27

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović istaknuo je u četvrtak u Bukureštu da je zaštita granica prioritet Europske unije, ali i da se moraju učiniti napori kako bi se pomoglo jačanju policijskih snaga Albanije i BiH, prijateljica Salzburškog foruma, kojima prolazi glavnina novog migrantskog vala.

Uoči Foruma Božinović je održao i bilateralni sastanak s austrijskim kolegom Herbert Kickleom s kojim se usuglasio da cijela Europa mora zajednički raditi kako se ne bi ponovila najveća migrantska kriza iz 2015.

U izjavi Hini Božinović je naglasio kako je smisao sastanka te neformalne skupine zemalja srednje i istočne Europe koja potiče suradnju u pitanjima vezanim za unutarnju sigurnost bila "rasprava o pitanjima od zajedničkog interesa, prije svega migracijama koje sve više zauzimaju vrh dnevnih redova svih institucija Europske unije i drugih pridruženih foruma".

"S austrijskim kolegom Kicklom razgovarao sam o predstojećem austrijskom predsjedanju gdje mi je ukazao na činjenicu da će prioritet predsjedanja naših prijatelja iz Austrije biti na zaštiti vanjske granice Europske unije. To je ujedno i hrvatski interes jer Hrvatska ima najdužu kopnenu granicu EU prema državama ne članicama", kazao je Božinović.

Dodao je da je na Forumu podržano jačanje europske granične i obalne službe, "ali i sve ono što Komisija pokušava dogovoriti ovih dana kako bi ojačala kapacitete EU u borbi prije svega protiv ilegalnih migracija".

"U tom kontekstu uloga hrvatske policije je prepoznata, jer radi odličan posao, prije svega u zaštiti nacionalnih interesa i nacionalnih granica, ali i granica EU", ocijenio je Božinović.

Istaknuo je i da je "vrlo optimističan nakon sastanka", među ostalim i jer je prihvaćen hrvatski naglasak iz razgovora s austrijskim ministrom Kickelom da u zaštitu od ilegalnih migracija treba uključiti i države s tako zvane Balkanske rute, prije svega Albaniju i Bosnu i Hercegovinu

Tim državama, dodao je, "treba pomoći da ojačaju svoje kapacitete graničnih službi i prilagode svoje zakonodavstvo europskom".

Istaknuo je i da EU istovremeno mora raditi više na rješavanju konfliktnih situacija u Africi i na Bliskom istoku "jer tamo je izvorište problema i tamo treba tražiti rješenje".

Kategorije: Hrvaška

MARAS KAO STIER, VLASTITU STRANKU NAPAO ZBOG KLIJENTELIZMA U klubu zastupnika prihvatili njegovu ostavku: 'S ovakvom politikom SDP nema perspektivu'

Čet, 14/06/2018 - 16:07

Klub zastupnika SDP-a u četvrtak je napokon prihvatio neopozivu ostavku Gordana Marasa na mjesto potpredsjednika Kluba, koju je podnio još 7. svibnja zbog, kako je tada objasnio, "neslaganja s duboko nedemokratskom logikom koja dobiva prostor u SDP-u". Nakon sjednice Kluba Maras je pak poručio da je ostavku podnio jer "klijentelizam i oportunizam razaraju SDP".

"Iz svakih unutarstranačkih izbora zadnjih godina smo izašli slabiji, a ne jači, ali od te me spoznaje više smeta što ne postoji volja u vodstvu SDP-a da se to promijeni i da se konačno počnemo baviti problemima građana i interesima naše zemlje, a ne očuvanjem pozicija unutar stranke. S takvom politikom SDP nema perspektivu", izjavio je Maras novinarima.

To je razlog, kaže, zašto se odlučio kandidirati za čelnika zagrebačkog SDP-a. Protekle nedjelje u drugi krug stranačkih izbora u Zagrebu ušli su Denis Hrestak s 38,77 posto glasova i Maras s 28,07 posto glasova.  Zagrebački SDP-ovci u drugom krugu mogu pokazati da žele promjene, istaknuo je ustvrdivši da je to za SDP "biti ili ne biti".

SDP ne smije biti podružnica Bandićeve stranke

"Pozivam sve da izađu na izbore. Ovo je posljednja prilika da pokažemo građanima da klijentelizam i oportunizam u SDP-u ne prolazi", rekao je Maras kojega u nedjelju očekuje finalni obračun s Hrestakom, kojega smatraju kandidatom šefa SDP-a Davora Bernardića.

Na pitanje tko su klijentelisti i oportunisti u SDP-u Maras je odgovorio da "ima jako puno situacija u SDP-u" i da stranci ne smije zbrinjavanje nekih ljudi biti ispred interesa građana Zagreba. "SDP mora prekinuti dojam da je podružnica stranke Milana Bandića. Bitno je da SDP u Zagrebu ima čelnog čovjeka koji može parirati Bandiću, a ako ljudi misle da to može biti moj protukandidat Hrestak jako se varaju", zaključio je Maras.

Predsjednik SDP-a Davor Bernardić u svibnju nije prihvatio Marasovu ostavku uz obrazloženje da "nema razloga za ostavku, ali ima za razgovor", no, u četvrtak se nije pojavio na sjednici Kluba zastupnika iako je viđen u Saboru. Jedini koji se na sjednici Kluba usprotivio Marasovoj ostavci bio je Predrag Matić, i to "zbog prijateljskih odnosa".

Kategorije: Hrvaška

Pulski filmski festival ima najraznovrsniji međunarodni program dosad

Čet, 14/06/2018 - 16:06

ZAGREB - Već tradicionalan Međunarodni program Pulskog filmskog festivala ove godine uz igrane, donosi dokumentarne filmove i dramske serije, izbor recentnih ostvarenja europskog i nezavisnog svjetskog filma s relevantnih međunarodnih festivala te najraznovrsniju ponudu dosad, rečeno je u četvrtak na konferenciji za novinare u Zagrebu festivala, čije se 65. izdanje održati od 14. do 22. srpnja.

 

Umjetnički ravnatelj Pulskog filmskog festivala Zlatko Vidačković najavio je da će se festivalska događanja odvijati na dvadeset lokacija, a na 'meniju' su ponuđene sve vrste filmova za sve uzraste, pa će svi mogu naći nešto za sebe, a ove se godine osim 65. festivala u nizu slavi i 80 godina od prve revije u Areni.

 

"Međunarodni program ima još dužu tradiciju od nacionalnog programa, već 1938. godine održana je prva filmska međunarodna revija u Areni, koja se nakon rata nastavila 1953.", napomenuo je.

 

Programska kategorija Europolis-Meridijani donosi trinaest igranih filmova među kojima su dobitnik nagrade za najbolji scenarij u Cannesu "Sretni Lazzaro" (u režiji Alice Rohrwacher), "Eva" (r. Benoit Jacquot), "C'est la vie!" (r. Olivier Nakache, Éric Toledano), "Crna plima" (r. Erick Zonca), "Dobro došli u Njemačku" (r. S. Verhoeven), "Knjižara" (r. Isabel Coixet).

 

Tu su i "Kraljevska zamjena" (r. Marc Dugain), Marvin (r. Anne Fontaine), "Na plaži Chesil" (r. Dominic Cooke), "Posljednji bend u Libanonu" (r.  Ben Bachar), "U ratu" (r. Stéphane Brizé), "Amok" (r. Vardan Tozija) i "Zvijer" (r. Michael Pearce).

 

Dva nova programa

 

"Kod stranih serija tražili smo poveznicu s Hrvatskom, pa su tako dvije snimane u Hrvatskoj, uz  hrvatske državne poticaje - njemačka serija  Hrvatski krimić: Ubojstvo na Visu i Nož pod vratom te Sumrak templara sniman u Dubrovniku", rekao je Vidačković.

 

Od serija u kojima su igrali hrvatski glumci prikazat će se BBC-jev "Kapital" u kojoj glumi Zrinka Cvitešić, te dvije epizode serije "Sjenke nad Balkanom" Dragana Bjelogrlića u kojoj igraju hrvatski glumci Goran Bogdan i Bojan Navojec.

 

Pod zajedničkim nazivnikom 'iz povijesti kinematografije' prikazat će se dokumentarni filmovi "Postati Bond" (redatelj Josh Greenbaum), "Botorići" (r. Srđan Knežević), "Codelli" (r. Miha Čelar), "Hitlerov Hollywood" (r. Rudiger Suchsland), "Ingrid Bergman: njezinim riječima" (r. Stig Bjorkman) i "Priča o Caryju Grantu" (r. Mark Kidel).

 

Program "Vremeplov" će prikazati filmove "Mayerling" (jedan od naslova iz Prve revije filmova u pulskoj Areni 1938. te "I život teče dalje" (najstariji sačuvani igrani film na hrvatskom jeziku iz 1935.).

 

Retrospektiva izraelskog filma

 

Ovogodišnja zemlja partner festivala je Izrael, koja će se predstaviti retrospektivom i jednim filmom u međunarodnom programu.

 

Izraelska veleposlanica u Hrvatskoj Zina Kalay Kleitman je najavila da će se na retrospektivi prikazati osam pomno odabranih filmova. "Izrael je po mnogočemu jedinstven, kao i naša filmska industrija. Nikada nismo smatrani filmskom državom, ali otkako se ulaže u film - to smo postali, osobito posljednjih desetak godina", rekla je.

 

"Imamo odlične filmove priznate u svijetu, koji sudjeluju na svjetskim festivalima, još nemamo Oscara, ali  vjerujem da ćemo ga dobiti", dodala je.

 

Kalay Kleitman smatra da je retrospektiva suvremenog filma, koja donosi razne žanrove od crnih komedija do smiješno-tužnih priča, najbolji način da se gledatelji upoznaju s onime što Izrael uistinu jest, da vide pravi život u toj zemlji.

 

Od izraelskih filmova Međunarodni program donosi premijeru filma "Posljednji bend u Libanonu", a retrospektiva filmove "Betlehem" (r. Yuval Adler), "Ženska bojna" (r. Talya Lavie), "Dobri dečko iz Jeruzalema" (r. Roy Florentine), "Gett: Slučaj Viviane Amsalem"  (r. Ronit i Shlomi Elkabetz), "Oproštajna zabava" (r. Sharon Maymon), "Lov na slonove" (r. Reshef Levi) i "Skreni lijevo na kraju svijeta" (r. Avi Nesher).

 

Pulski filmski festival prikazuje i niz francuskih filmova, u partnerstvu s Francuskim institutom u Zagrebu.

Guillaume Colin, ravnatelj Francuskog instituta i savjetnik za suradnju i kulturnu djelatnost Francuskog veleposlanstva, rekao je kako Pula ima dugu tradiciju prikazivanja francuskih filmova, pa će i ove godine prikazati raznovrstan izbor, od crtanih do igranih filmova.

 

Podsjetio je i na dugogodišnju dobru kulturnu suradnju Hrvatske i Francuske. "Francuski institut postoji u Zagrebu od 1922. i još uvijek imamo vrlo živi program", ocijenio je.

 

U Međunarodnom programu prikazuje se trinaest francuskih filmova, a na početke prikazivanja filmova u Areni podsjetit će se projekcijom romantične drame "Mayerling" koja se ondje prikazala 1938.

 

Još trideset dana do početka jubilarnog izdanja

 

"Još je trideset dana do početka festivala,  127 djelatnika vrlo aktivno radi na pripremi 65. izdanja, a taj će broj doći i do 150, rekla je ravnateljica festivala Gordana Restović.

 

Osamdeseta godišnjica od prve projekcije u Areni posebno će se obilježiti posvetom o tada prikazanim filmovima u festivalskom katalogu, a predstavit će se i drugo izdanje tiskane edicije "Vremeplov", posvećen 65. godišnjici, na čijem je izdanju sudjelovalo devet autora koji su obrazložili osobnu perspektivu ključnih trenutaka festivala.

 

Najavila je i mrežno objavljivanje Abecedarija filmova - opširnog projekta koji na jednom mjestu sadrži više od 800 naslova koji su dosad konkurirali za Zlatne arene, odnosno svojevrsnu festivalsku filmsku bazu koja po filmu katalogizira autore, ekipe, izdanje prikazivanja i osvojene nagrade, pogodnu za pretraživanje po godini ili naslovu.

 

Dopuna tom abecedariju je projekt Abecedarij djelatnika koji je nastao sukladno raspisanom javnom pozivu da svojom osobnom pričom, svi koji su na bilo koji način djelovali na Pulskom filmskom festivalu, ostanu trajno zabilježeni u njegovoj povijesti.

 

U suradnji s Hrvatskim državnim arhivom, prigodom 65. obljetnice, tiskat će se integralno izdanje Vjesnika u srijedu iz 1955. godine koji je u cijelosti bio posvećen prvom Pulskom filmskom festivalu.

 

Pulski filmski festival ove godine nastavlja s uspješnim projektom prikazivanja filmova na plaži Ambrela, gdje će se mladima studentskog uzrasta ponuditi filmovi "Biser Bojane"  (r. Milan Karadžić), "303"  (r. Hans Weingartner), "Patti Cake$" (r. Geremy Jasper) i "Lažne tetovaže" (r. Pascal Plante).

Kategorije: Hrvaška

SABOR DONIO LEX LNG Zbog brzopoteznog načina glasovanja sabornicu napustili brojni zastupnici: 'Ovo je igrokaz da se nekom novom Borgu omogući zarada'

Čet, 14/06/2018 - 15:56

Hrvatski sabor je u četvrtak sa 77 glasova 'za' i 25 'protiv' donio Zakon o terminalu za ukapljeni prirodni plin, tzv. 'lex LNG', koji je proteklih tjedana izazvao velike kontroverze u javnosti i struci, a protiv kojeg se digla i lokalna zajednica na otoku Krku i Primorsko-goranskoj županiji.

Nezadovoljan što je zakon poslan u hitnu proceduru umjesto u redovnu kroz dva čitanja, SDP je podnio 360 od ukupno 380 amandmana, no oni su svi odreda danas odbijeni.

Izjašnjavanje o tim amandmanima prošlog je petka trajalo gotovo šest sati, a kako bi se procedura 'skratila' na početku današnjeg glasovanja o njima predsjednik Sabora Gordan Jandroković je predložio da se, umjesto elektronički, o njima glasuje ručno.

"Ovo je bila uobičajena praksa kada nije bilo elektroničkog glasovanja", pojasnio je taj prijedlog Jandroković.

Iako se složio s prijedlogom, SDP-ov Arsen Bauk je zatražio da se nakon svakih 30 amandmana traži elektronička provjera kvoruma.

U znak prosvjeda zbog takvog 'brzopoteznog' načina glasovanja sabornicu je najprije napustio Most, a njihov su primjer slijedili i nezavisni Marin Škibola, Ivan Lovrinović (Promijenimo Hrrvatsku), Ivan Pernar (Živi Zid), bivši SDP-ovci Mirando Mrsić i Zdravko Ronko.

Iako je inicijativa bila upravo njihova, ubrzo po početku glasovanja sabornicu je napustila i većina SDP-ovaca, pa i sam čelnik te stranke Davor Bernardić.

U ime SDP-ovog Kluba Peđa Grbin je tijekom glasovanja o njihovim amandmanima koji su svi od reda odbijani, zatražio stanku.

"Tim će se zakonom svim građanima nametnuti plaćanje naknade kad terminal ne bude poslovao pozitivno. S druge strane vladi se omogućuje da bez vođenja odgovarajućeg postupka privatizira taj terminal i prenese ga trećoj osobi, a sve to uz protivljenje građana Omišlja, Krka, Primorsko-goranske i Istarske županije", pojasnio je Grbin zahtjev za stankom.

Vladajućima je zamjerio i jer ih, kako je rekao, ništa nije nagnalo da zbog svega provedu drugo, odnosno treće čitanje. "Nije vam stalo do građana pa ste spremni i na ovaj igrokaz samo da što brže progurate zakon i nekoj novoj grupi Borg omogućite milijunske zarade iz proračuna o trošku svih hrvatskih građana", poručio je Grbin.

Zakonom o terminalu za ukapljeni prirodni plin se uređuje rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na lokaciji terminala, izdavanje koncesije na pomorskom dobru za realizaciju terminala i koncesijske naknade, definira naknada za sigurnost opskrbe... Nositelj investicije u projekt LNG terminala je tvrtka LNG Hrvatska, koja bi projekt realizirala kroz dvije faze - izgradnju plutajućeg terminala u prvoj fazi te izgradnju kopnenog terminala za ukapljeni prirodni plin u drugoj fazi.

Kategorije: Hrvaška

PODRHTAVANJE TLA U GRADU NA ČETIRI RIJEKE Umjereni potres jačine 3.4 stupnja po Richteru s epicentrom u blizini Karlovca

Čet, 14/06/2018 - 15:26

Prilično jak potres s epicentrom 15-ak km sjeverozapadno zapadno od Karlovca dogodio se u 14 sati i 23 minute, izvijestila je Seizmološka služba.

Magnituda potresa iznosila je 3.4 prema Richteru, a u epicentralnom području mogao se osjetiti intenzitetom IV-V stupnja Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice, navodi se u priopćenju.

Potres se osjetio na širem karlovačkom području, a za sada nema informacijama o štetama.

Kategorije: Hrvaška

VIDEO: Evo koliko KS zapravo ima novi Audi RS4!

Čet, 14/06/2018 - 15:20

Audi RS4 sportski je karavan kojeg pogoni 2,9-litreni twin turbo V6 koji se ugrađuje i u Panameru te u RS5. U Audiju tvrde da snaga iznosi 450 KS uz 600 Nm okretnog momenta. Ubrzanje do stotke traje 4,1 sekundu, dok maksimalna brzina iznosi 280 km/h. Ubrzanje je više od pola sekunde brže u odnosu na prethodnu generaciju. Osim snažnijeg motora, tome pridonosi i činjenica da je automobil 80 kg lakši. No koliko stvarno KS ima spomenuti model? Proizvođači često govore jedno, a rezultati često pokazuju drugačije. Tako je ekipa iz Carwow-a koja ima RS4 na maraton testu odlučila staviti na isti na valjke kako bi provjerili snagu.

Audi RS4 dyno run 

Rezultati? Na prvom mjerenju izmjereno je 462.5 KS, dok se u drugom pokušaju ta brojka popela na čak 466 KS! To je 16 KS više od onoga što tvrde u Audiju. Podsjetimo, slična stvar se dogodila i s BMW-om M5 o čemu možete pročitati ovdje.

Kategorije: Hrvaška

VIDEO: PRVA NEUGODNA SITUACIJA IZMEĐU KRALJICE I VOJVOTKINJE OD SUSSEXA Meghan se odlično držala sve do trenutka kada su trebale ući u automobil....

Čet, 14/06/2018 - 15:19

Vojvotkinja od Sussexa stigla je u četvrtak u Cheshire s kraljicom Elizabetom u sklopu njihovog prvog službenog zajedničkog putovanja bez pratnje supruga, samo mjesec dana nakon vjenčanja.

Tijekom protokola sve je prošlo u najboljem redu, a (vojvotkinja) Meghan Markle odlično se držala dok su sve oči bile uprte u nju i kraljicu. Na fotografijama se vidi da su se smijale i poprilično zabavljale.

profimedia-0374869718.jpg

profimedia-0374869722.jpg 

No kad su se vraćale u vozilo, vojvotkinja je bila malo nesigurna oko toga koja prva ulazi u automobil. Moguće je da je od brojnih detalja o ponašanju koje mora pamtiti od kad se udala za britanskog princa Harryja, jednostavno zaboravila na dogovor oko ovog dijela.

Na snimci se vidi da Meghan kraljicu u jednom trenutku i pita "što preferira", tj. želi li ona ući prva, na što joj kraljica daje znak da uđe. Doduše, vidi se da ju je trenutak prije zapravo zbunio jedan od pratitelja iz osiguranja jer ju je, dok je kraljica već krenula prema automobilu, potapšao po leđima i dao joj znak da ona uđe prva.

Britanski mediji poprilično pozitivno izvještavaju o ovome, jer je Meghan od samog početka miljenica javnosti i medija, pa su cijelu situaciju nazvali simpatičnom, te naglasili da se Meghan jednostavno snašla kako je najbolje znala - i pitala.

Procijenite sami:

Ulazak rasprava 

Kategorije: Hrvaška

UŽAS U MOSTARU Tromjesečna beba se utopila, policija otkrila stravičnu sumnju: 'Bacila ju je u bunar, a onda je i ona skočila'

Čet, 14/06/2018 - 15:13

U mostarskom naselju Potoci jutros se tromjesečna beba utopila u bunaru, a majka koja je upala u bunar tom prilikom je spašena. Nadležna kantonalna tužiteljica potvrdila je smrt djeteta te nagovjestila da se za smrt tereti njegova majka.

- Sumnja se da je majka bacila bebu u bunar, a da je potom i ona skočila. Ona je spašena te je hospitalizirana u Kantonalnoj bolnici "Dr. Safet Mujić" na Odjelu psihijatrije. Riječ je o ženi inicijala G. S. (1987.), kazala je za Klix.ba tužiteljica.

Očevid su napravili pripadnici PU Mostar, a u tijeku je daljnja obrada.

Kategorije: Hrvaška

NATALIA IZ ZADRA LJUBI MALUMU KOJI IMA DUET SA SHAKIROM Ima dva albuma i 30 milijuna pratitelja na Instagramu, a ljubav je počela na snimanju spota

Čet, 14/06/2018 - 15:05

Slavni kolumbijski glazbeni dvojac, megapopularna Shakira i Maluma, čija slava raste iz dana u dan, treći je put udružio snage. Njihov posljednji u nizu dueta “Clandestino” u samo pet dana od objavljivanja prikupio je, samo na Shakirinu YouTube kanalu, oko osam milijuna pregleda i zasigurno je novi svjetski ljetni hit.

Otac Hrvat

Shakira i Maluma za njen su posljednji album “El Dorado” snimili dvije zajedničke pjesme “Chantaje” i “Trap”, obje su postali hitovi, a 24-godišnji kolumbijsku glazbenik već je surađivao i s Rickyjem Martinom. Iza sebe ima dva albuma i više od 30 milijuna pratitelja na Instagramu, a za njim luduju žene diljem svijeta. Ipak, Maluma, pravim imenom Juan Luis Londoño Arias, vjeran je samo jednoj, i to djevojci za koju slobodno možemo reći da je “naše gore list”. Radi se o prelijepom modelu i bivšoj balerini Nataliji Barulich, čiji je otac Hrvat, a majka Kolumbijka, a svojim se korijenima ova lijepa manekenka itekako ponosi. Navodno je u Kaliforniju gdje se Natalia i rodila prije 26 godina, njezin otac iz bivše Jugoslavije otišao “trbuhom za kruhom”. Kako bilo, ljubav između Malume i Natalije počela je slično kao i u slučaju Enriquea Iglesiasa i Anne Kurnjikove, na snimanju spota za njegovu pjesmu “Felices los 4” u kojem par izmjenjuje nježnosti pod tušem.  Kemija je očito bila prejaka pa se njihova ljubav preslikala i na stvarni život, a video objavljen početkom prošle godine brzo je dosegnuo milijardu pregleda. U početku su svoju vezu svim silama željeli sačuvati podalje od očiju javnosti, a da se nešto događa, dalo se tek naslutiti međusobnim porukama na društvenim mrežama.

Primjerice, Natalia je Malumi u rujnu na Instagramu pored isječka iz spota “Felices los 4” poručila: “Više od milijardu pregleda. Hvala ti što si me uzeo za ovaj predivni video” te pored dodala crvenu ružu kao emoji. No, početkom godine, nakon što su ih paparazzi uhvatili na zajedničkom odmoru u talijanskom Portofinu, sam Maluma jasno i glasno je u jednom intervjuu potvrdio: “U vezi sam s njom. Ona je posebna djevojka, jako lijepa. Volimo se jako. Počeli smo vezu”. Od tada gotovo da ne prođe dan bez objava i međusobnih ljubavnih izjava na zajedničkom Instagram profilu gdje su se prozvali “Nataluma”.

190500-242223-Selection_005.jpg 

Ne samo da su počeli zajednički život, nego su nabavili i psa, a ljubav su, uoči Valentinova, zapečatili istim tetovažama na palcima lijeve ruke koje simboliziraju vječnost. Naravno, Malumine brojne obožavateljice od samog početka ne odobravaju njegovu ljubav prema Nataliji, no on im je poručio: “Oduvijek sam govorio da je moj privatni život moja stvar, ali ne možeš prekriti sunce jednim prstom”, dodajući da bi njegova ljubav trebala biti pozitivna stvar za obožavatelje jer i on se “ima pravo zaljubiti”. Početkom godine u Las Vegasu par je proslavio i Malumin rođendan, a njegova Natalia pokraj zajedničke fotografije na Instagramu mu je poručila: “Sretan rođendan Juan Luisu, najveličanstvenijem, talentiranom, skromnom i predivnom muškarcu s još predivnijom dušom”.

Uspješni  model

Natalia Barulich iza sebe ima itekako uspješnu karijeru modela, a osim što je model poznate linije nakita, zaštitno je lice prestižnog modnog brenda Guess, baš poput slavnih Camile Cabello i Jennifer Lopez. Natjecala se 2012. na izboru za Miss Kalifornije, a osim u spotu svog dečka Malume zablistala je i u videouracima kubansko-američkog pjevača Jencarlosa Canele “Baby”, u kojem je također u vrlo seksepilnom izdanju, no to, očito, ni najmanje ne smeta njezinu dečku. Barulich se pojavljuje i u spotu Britney Spears “Work B**ch”, a prije tri godine glumila je u kratkom filmu “Set You Free” američkog redatelja Ryana Curtisa.

 Uz Malumu je dodatno veže i ljubav prema glazbi, jer osim što se bavila baletom, od šeste godine glumi i pjeva u raznim zborovima, a uspješno se, s najboljom prijateljicom Esther, okušala i kao DJ. A da je njezina manekenska karijera itekako uspješna, dovoljno govori i činjenica da je zovu “novom Gisele Bündchen”.

Kategorije: Hrvaška

DEMOGRAFSKE MJERE NA VLADI Dječji doplatak dobivat će još 154.000 djece, a stižu i novi subvencionirani stambeni krediti. Evo kolika će biti kamata...

Čet, 14/06/2018 - 14:54

Premijer Andrej Plenković u četvrtak je najavio da će sa sjednice Vlade poslati poruke o demografskoj revitalizaciji zemlje i reformi pravosudnog sustava, koja će pridonijeti rješavanju zaostalih predmeta i smanjenju broja sudova.

Izmjenama zakona o doplatku za djecu, koje Vlada šalje u drugo saborsko čitanje, još 154.000 djece u Hrvatskoj dobivat će dječji doplatak, što će državni proračun do kraja ove godine stajati više od 150 milijuna kuna, rekao je Plenković na početku sjednice.   

Ovim zakonskim izmjenama dajemo snažnu poruku koliko želimo pridonijeti demografskoj revitalizaciji zemlje, poručio je premijer.

Demografskoj i populacijskoj politici posvećene su i dopune zakona o subvencioniranju stambenih kredita, za što će se izdvojiti novih 40 milijuna kuna u ovoj godini.

Riječ je o mjeri koja je dobre rezultate postigla već u prošloj godini, a  pokazuju cjelovitost aktivnosti koje Vlada želi učiniti na području demografske revitalizacije  s jednim međuresornim pristupom, rekao je Plenković.

Nakon toga najavio je paket zakona o reformi u pravosudnom sustavu, koji bi trebali omogućiti brže rješavanje zaostalih predmeta i smanjenje broja općinskih, odnosno prekršajnih sudova sa 46 na 34.

"Mislim da su to važne poruke - da se prije ljetne stanke Sabora usvoji reforma u pravosudnom sustavu", istaknuo je Plenković.

Natječaji za subvencionirane kredite ići će sljedeće tri godine u rujnu 

Kategorije: Hrvaška

Prije 36 godina na Hvaru je kupio zemljište s namjerom da izgradi kuću, no zbog bizarnog sudskog incidenta gradnja ne može početi niti danas

Čet, 14/06/2018 - 14:50

Viktor Pandžić iz Zagreba još je prije trideset godina na Hvaru kupio zemljište s namjerom da na njemu sagradi kuću u kojoj je želio provesti umirovljeničke dane kada se vrati s rada u inozemstvu, međutim niti više od 35 godina nakon kupnje gradnja ne može početi, a prije nekoliko godina u bizarnome sudskom incidentu skoro je ostao bez dijelova kupljene zemlje.

Naime, Općinski sud u Starome Gradu kod prepisivanja čestica iz ručno vođenih zemljišnih knjiga u elektronski oblik, u Pandžićevu parcelu, vrijednu oko milijun kuna, dodao je dva nova vlasnika koji sa spomenutom parcelom nisu imala veze. Premda se naizgled čini kako se radi o maloj omaški koja se jednako tako može i ispraviti, zbog suspektnih okolnosti to ovdje nije bio slučaj. Točnije, za izbacivanje dvojice “ilegalaca” koji su potezom pera bez ikakva papira postali suvlasnici vrijedne parcele, sudovima je trebalo pune tri godine, i to nakon rovovske borbe Pandžićevih odvjetnika u kojoj su s obje strane frcale kaznene prijave, predstavke i tužbe.

Neočekivani šok

 Bizarna priča počela je u ožujku 2012. , kada je Pandžić predao na uknjižbu presudu kojom je utvrđeno da je vlasnik i koja ga ovlašćuje na uknjižbu svog zemljišta, iako je još i godinu prije, prije 2011. , zabilježio spor kako bi se osigurao od eventualnih naknadnih promjena vlasničkih upisa. Međutim, dvije godine nakon predanoga zahtjeva, u svibnju 2014. u predmetu koji bi trebao biti rutinska pravna procedura, Pandžića očekuje šok. Zemljišnoknjižni referent odbija mu prijedlog za cjelovitu uknjižbu s obrazloženjem da stanje u zemljišnim knjigama ne odgovara onome navedenome u presudi kojom je zatražio uknjižbu - točnije u čestici su se od početka 2012. do svibnja 2014. pojavila dva nova suvlasnika, a jedan od njih, M. P. iz Hvara, “dobio” je više od trećine vrijednoga zemljišta.

Naime, dok su 2012. u ručno vođenim zemljišnim knjigama postojala 4 prijašnja suvlasnika, sada ih je po zemljišnim knjigama, ali onima u elektronskom obliku, 6. Pojavili su se N. K. koji je imao 54/1640 dijelova te spomenuti M. P. sa 620/1640 udjela. Nitko od navedene dvojice s Pandžićevom parcelom nije imao nikakve veze, niti je ove izmjene predlagala ijedna od stranaka u postupku. Zbog ove razlike zemljišnoknjižni referent, kojem je zbog preopterećenosti suda u Starom Gradu predmet dodijeljen u Pulu, naravno Pandžiću nije mogao upisati cjelovitu uknjižbu. Pandžićevi odvjetnici dolaze pogledati zemljišne knjige kako bi vidjeli što se dogodilo te u zemljišnim knjigama doista vide da su na čestici njihova klijenta sada dva nova suvlasnika. No, osim što otkrivaju da je u međuvremenu, u ožujku 2013. napravljena verifikacija ZK uloška te je isti prepisan u elektronički oblik, samo s dvojicom novih suvlasnika, ne mogu pronaći kako je do te promjene došlo. Naime, nikakvoj sudskoj odluci u knjigama nema ni traga. Sudu u Starom Gradu podnose zahtjev za pristup informacijama te im sa suda odgovaraju da je prijenos iz ručno vođenih knjiga u elektronski oblik ovjeren “po nalogu sutkinje Jadranke Jeličić koja je i potvrdila ispravnost prijepisa”. Odvjetnici također stavljaju prigovor na rješenje zemljišnoknjižnoga referenta tražeći da se dopusti cjelovit upis, no sutkinja Jeličić, koja je i napravila verifikaciju, taj prigovor odbija tvrdeći da je stanje u česticama bilo neuredno te da je trebalo odbiti kompletnu uknjižbu, no i da je tada, a kako bi se dopustio barem djelomični upis, napravljena “intervencija pri verifikaciji”.

Nezakonitosti

“Ovakav elektronički e-izvadak onemogućava bilo kakav upis pa je presuda predlagatelja trebala biti u cijelosti odbijena da nije izvršena intervencija pri verifikaciji 4. 3. 2013.”, navodi se u rješenju kojim je sutkinja odbila Pandžićev prigovor. Što se tiče pojave dvojice novih vlasnika u rješenju o odbijanju prigovora, sutkinja je u obrazloženju navela kako je na toj čestici već više desetljeća rađena pogrešna pravomoćna uknjiženja te ih je ona ovom verifikacijom odlučila ispraviti. Također  navodi da “ako verifikacija u određenome dijelu ne bi bila valjana, ona je učinjena i ne može se ispraviti prigovorom u ovome predmetu, jer je za ZK referenta mjerodavno stanje kako proizlazi iz verificiranoga ZK uloška koji se nalazi u spisu, a za koji se ima smatrati da je postojalo u vrijeme podnošenja prijedloga (3. 3. 2012.).”

189908-242323-ispravak_cule_poljak-2.jpg 

Na odluku sutkinje o odbijanju prigovora odvjetnici se žale Županijskom sudu u Splitu. Budući da je u međuvremenu došlo do spajanja sudova u Starom Gradu i Splitu, podnose i dvije predstavke predsjedniku splitskoga Županijskog suda, tvrdeći da se radi o nezakonitostima. Na prvu predstavku tadašnji predsjednik Općinskoga suda Goran Čolak odgovara da će se njegovi navodi ispitati u žalbenom postupku koji je tada bio u tijeku, i da nema potrebe reagirati. Nezadovoljan takvim odgovorom, Pandžić ponovno piše i traži konkretan odgovor od predsjednika o tome je li bilo nezakonitosti prilikom verifikacije.  Nakon sada već četvrtog dopisa na predmetu napokon aktivno počinje raditi tadašnja predsjednica zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Splitu, koja dopisom od 21. 12. 2016.utvrđuje “da je razvidno da u postupku verifikacije u EOP zemljišnu knjigu nije preneseno stanje kakvo je bilo u zemljišnoj knjizi glede upisanih suvlasnika i suvlasničkih udjela”. Sutkinja Sanja Čule Poljak ujedno upućuje sud u Starom Gradu da je “s obzirom na to da se u postupku verifikacije samo prepisuje zadnje stanje zemljišne knjige, a što ovdje nije slučaj, potrebno je da poduzmete radnje sukladno odredbama Zakona o zemljišnim knjigama”.

Verifikacija

 Međutim, sutkinja Jeličić umjesto ispravka po nalogu nadređene sutkinje sama u siječnju traži svoje izuzeće, obrazlažući to činjenicom da je sama postupala u verifikaciji konkretnoga ZK uloška te predlaže da se što prije imenuje neki drugi zemljišnoknjižni sudac koji će napraviti ispravak. Nakon ovoga sutkinja Čule Poljak sama rješava taj slučaj te 28. 7. 2017.godine donosi rješenje kojim ispravlja upis u vlasničkom listu te vraća upis na osobe koje su bile upisane u ručno vođenoj zemljišnoj knjizi, a briše te dvije naknadno upisane osobe. “Pregledavajući upise ručno vođene zemljišne knjige i nakon toga EOP-zemljišnu knjigu u z.k.ul 2351 k.o. Hvar da nisu “pronađene” isprave na temelju kojih bi bili upisani P. M. pok. J. za 620/1640 i K. N. pok. N. za 54/1650 smjeli biti upisani”.

189908-242318-INTERVENCIJA-1.jpg 

No, ni tu nije kraj Pandžićevim problemima. Naime, ne znajući da je u međuvremenu napravljena izmjena uložaka te su Pandžićeve nekretnine zajedno sa “suvlasnicima” M. P. i N. K. otpisane u zasebni uložak, sutkinja Čule Poljak ispravlja samo osnovni uložak, dok Pandžić svoj uložak i dalje dijeli s dvojicom “ilegalaca”. U studenome 2017. Viktor peti put reagira tražeći da se napokon ispravi greška suda, ali sada se aktivirao i N. P. koji stavlja podnesak na Pandžićev prijedlog te se protivi brisanju svojega suvlasništva koje je dobio “intervencijom pri verifikaciji”.

Sud bez komentara

 Pandžićev peti pisani zahtjev u travnju 2018. ipak daje rezultate, a predmet sada rješava drugi sudac starogradskoga suda, Željko Paršić, budući da u međuvremenu, od izmjene Godišnjeg rasporeda poslova iz travnja 2017., sutkinja Jeličić nije više bila raspoređena za rad u zemljišnoknjižnim predmetima. Paršić konačno ispravlja sve greške svojih prethodnika te predmet vraća na početno stanje, prije “intervencije pri verifikaciji”. Pandžić će pak sada ponovno morati podnijeti prijedlog za uknjižbu na osnovi presude, identičan kakav je podnio 2012., a kako nam je potvrdio, namjerava podnijeti i tužbu protiv države.

“Meni je to sramota pisati. To da se dogodi u Njemačkoj netko bi odletio. To smo kupili još 1982. s namjerom da sebi napravim kuću, da se idem vratiti, i još uvijek čekam da si napravim kuću. Nikada u životu nisam bio na sudu. 2012. sam dobio rješenje da se možemo upisati, da bismo kasnije dobili rješenje samo na nekih 280 kvadrata. Nikada nisam smatrao da mi uopće treba odvjetnik”, rekao nam je Pandžić u telefonskom razgovoru te dodao da namjerava tužiti državu zbog svega što se događalo u proteklih pet godina. Naravno da ću tužiti. Pa pet godina nisam mogao raspolagati zemljištem koje je moje. Je li to normalno?”, rekao nam je Pandžić.

Za komentar čitave priče pitali smo i sutkinju Jeličić, no nije bila raspoložena za izjave, nego nas je uputila na glasnogovornika suda. S Općinskoga građanskog suda u Splitu odgovorili su nam pak da sud ne može ništa komentirati.

189908-242322-ispravak_cule_poljak-1.jpg 

Kategorije: Hrvaška

FOTO: ŠVICARSKI TUNER DAHLER napucao BMW X3 na 420 KS uz 630 Nm okretnog momenta!

Čet, 14/06/2018 - 14:46

Švicarska tuning kuća Dahler predstavila je svoju viziju treće generacije BMW-a X3. Prema prvim fotografijama, moramo priznati kako izgleda odlično. Vizualne promjene su minimalne: krom je zamijenjen sjajno crnim detaljima, automobil je postavljen na nove 21-inčne lakometalne naplatke i spušten zahvaljujući novim oprugama. Na stražnjem dijelu će mnogi primijetiti nastavke novog ispušnog sustava.

FOTO: ŠVICARSKI TUNER DAHLER napucao BMW X3 na 420 KS i 630 Nm okretnog momenta! 

Foto: Dahler

Kao "baza" je uzet X3 M40i koji serijski broji pozamašnih 360 KS i 500 Nm okretnog momenta što omogućava ubrzanje za 4,8 sekundi. Više nego dobro za jedan SUV, zar ne? Ako pitate ljude u Dahleru, odgovor je očito ne budući da se nudi povećanje snage na čak 420 KS i 630 Nm okretnog momenta! Iako nisu objavljene brojke, za pretpostaviti je da nakon tuninga ovaj X3 stotku hvata za 4,5 sekundi. Vlasnicima ostalih benzinskih i dizelskih verzija također će se nuditi opcije povećanja snage (i vizualnih dorada), a detalji će biti poznati uskoro...

Kategorije: Hrvaška

MALENOG CESAREA IDUĆI UTORAK PREDAT ĆE OCU TALIJANU Splićani najavili novi prosvjed, ali ovoga puta neće im dozvoliti da spriječe ovrhu nad djetetom

Čet, 14/06/2018 - 14:42

Sljedeći utorak za kada je zakazana predaja Cesarea (8) ocu Talijanu Alessandru Avenatiju nije dozvoljeno javno okupljanje ispred zgrade na splitskom predjelu Pujanke u kojoj živi dječak s majkom Ninom Kuluz i njenom obitelji.

Kako saznaje Slobodna Dalmacija iz splitske policije javni prosvjed nije zabranjen, ali je organizator upoznat da navedenog dana policija na zahtjev općinskog suda pruža pomoć u provedbi ovrhe na navedenoj adresi i ukazano je na nemogućnost istodobnog provođenja ovrhe i javnog prosvjeda na istoj lokaciji.

Organizatoru je dana mogućnost da skup prijavi na drugoj lokaciji u blizini te će se prosvjednici okupiti na udaljenosti 100-injak metara od zgrade, kraj HVIDRA-ine garaže na ograđenom prostoru.

Ovrha se odnosi na predaju dječaka ocu koja se provodi na temelju presude kojom je utvrđeno da je bez njegovog odobrenja odveden iz Italije u kojoj se rodio i živio prvu godinu dana.

Majka ga je odvela u Hrvatsku, a nakon toga i u BiH gdje su u Vitezu živjeli četiri godine. Vratili su se u Split u rujnu 2016. godine i od tada splitski sud i policija pokušavaju provesti odluku suda o povratku djeteta sukladno Haškoj konvenciji o međunarodnoj otmici djece.

Prva zakazana predaja u lipnju prošle godine nije se provela zbog mnoštva prosvjednika okupljenih ispred zgrade, a druga zakazana u veljači ove godine je odgođena u zadnji čas zbog nedostatka sigurnosnih uvjeta. U međuvremenu je Cesare upisan u školu u kojoj završava drugi razred.

Kategorije: Hrvaška