Jutarnji list

Syndicate content
RSS latest articles feed for: jutarnjiList, and section: Front Page.
Updated: 26 min 39 sek od tega

Bivši pakistanski predsjednik Zardari uhićen zbog korupcije

Pon, 10/06/2019 - 17:53

Bivši pakistanski predsjednik Asif Ali Zardari uhićen je zbog korupcije u ponedjeljak, što je dodatni udarac za oporbenu Pakistansku narodnu stranku pogođenu istragom o lažnim bankovnim računima i pranju novca.

Zardarija, udovca bivše premijerke Benazir Buto, uhitio je Nacionalni ured za odgovornost (NAB), kazao je glasnogovornik te antikorupcijske ustanove Navaziš Ali.

Lokalni mediji navode da je NAB uhitio Zardarija u sklopu istrage o lažnim bankovnim računima i pranju novca.

Istražuje se i Zardarijeva sestra Farjal Talpur.

"Vlada nema ulogu u uhićenju", kazao je ministar unutarnjih poslova Ejaz Šah pred parlamentom, dodavši da je to odluka suda.

Zardari je proveo 11 godina u zatvoru zbog optužbi za korupciju i ubojstvo, prije nego što je 2008. postao predsjednik.

Međutim, nikada nije osuđen i niječe zločine za koje je bio optužen.

Zardari, bivši biznismen i igrač pola, došao je ne vlast nakon što su njegovu ženu, premijerku Buto, ubili islamistički militanti.

Kategorije: Hrvaška

Petogodišnja djevojčica i desetero odraslih ozlijeđeno u eksploziji kod Rima

Pon, 10/06/2019 - 17:52

Desetero je ljudi ozlijeđeno, a petogodišnja djevojčica u kritičnom je stanju nakon što je u ponedjeljak zbog curenja plina u centru manjeg grada u blizini Rima došlo do eksplozije.

Nesreća se dogodila u gradu Rocca di Papa, oko 25 kilometara jugoistočno od Rima, u blizini papinog ljetnikovca u Castel Gandolfu.

Ozlijeđena djevojčica "trenutno je u stabilnom stanju uz teške ozljede lica i glave", izjavili su iz dječje bolnice Bambino Gesu.

Gradonačelnik grada Rocca di Papa, Emanuele Crestini, odveden je u drugu bolnicu s opeklinama ruke i lica, izvijestila je agencija ANSA, citirajući tamošnje regionalne zdravstvene vlasti.

ttttt 

Još je dvoje djece primljeno u bolnicu dok je šestero odraslih dobilo liječničku pomoć na mjestu nesreće, rekao je regionalni povjerenik za zdravstvo Alessio D'Amato.

Eksplozija se dogodila unutar gradske vijećnice te je izazvala požar i uništila dio pročelja zgrade. Djeca koja su stradala u eksploziji bila su u dječjem vrtiću pored vijećnice.

Plinska tvrtka Italgas okrivila je za eksploziju neimenovanu tvrtku. Smatraju kako su iskapanjima ispred gradske vijećnice oštećene podzemne plinske cijevi zbog čega je došlo do curenja plina.

Kategorije: Hrvaška

Plenković primio potpredsjednicu Suda Europske unije

Pon, 10/06/2019 - 17:51

Premijer Andrej Plenković u ponedjeljak je razgovarao u Banskim dvorima s potpredsjednicom Suda Europske unije Rosariom Silvom de Lapuertom koju je upoznao s prioritetima hrvatskog predsjedanja Vijećem EU 2020. godine, priopćeno je iz Vlade.

Plenković i Silva de Lapuerta naglasili su važnost sudske prakse Suda Europske unije kao izvora prava EU te njezin značaj za hrvatski pravni sustav.

Uzimajući u obzir izazove s kojima se susreće Sud Europske unije te sve veći broj predmeta, Plenković je izrazio podršku njegovom radu i jedinstvenoj ulozi u tumačenju i primjeni prava EU.

Tijekom hrvatskog predsjedanja EU u prvoj polovici iduće godine Hrvatsku će posjetiti i predsjednik te institucije Koen Lenaerts zajedno sa sucima, navodi se u priopćenju.

plenkovic_lapuerta2-100619.jpg 

Uz Plenkovića, sastanku s potpredsjednicom suda nazočili su i potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić, ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković i hrvatski sudac na tom sudu Siniša Rodin.

Sud Europske unije jedna je od sedam institucija EU, osnovan je 1952., u doba Europske zajednice za ugljen i čelik, a sjedište mu je u Luksemburgu.

Nadležan je za jurisdikciju Europske unije, odnosno pravilno tumačenje i primjenu primarnog i sekundarnog europskog zakonodavstva na njezinom teritoriju, stoji na stranicama Europskog parlamenta.

Kategorije: Hrvaška

Park na Medveščaku dobio ime Park Slobodana Langa

Pon, 10/06/2019 - 17:50

Zastupnici zagrebačke Gradske skupštine u ponedjeljak su jednoglasno odlučili da se park omeđen Ksaverskom cestom sa zapadne strane, Mirogojskom cestom s istočne i južne strane i Radićevim šetalištem sa sjeverne strane, imenuje Parkom Slobodana Langa, u spomen na tog hrvatskog liječnika i humanitarnog djelatnika.

Prijedlog zaključka o imenovanju Parka Slobodana Langa gradskim zastupnicima je uputio skupštinski Odbor za imenovanje naselja, ulica i trgova koji je predložio imenovanje parka na području Gradske četvrti Gornji grad - Medveščak.

Inicijativu za uređenje parka na predloženoj lokaciji pokrenule su vodeće javnozdravstvene institucije, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Škola narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ i Imunološki zavod, a Odboru je dostavila grupa zastupnika Gradske skupštine.

23. sjednica zagrebačke Gradske skupštine završila je oko 16,30 sati, a predsjednik Gradske skupštine Drago Prgomet za 16,45 sati gradskim zastupnicima zakazao je novu, 24. sjednicu, s jednom točkom dnevnog reda - prijedlogom zaključka gradonačelnika Bandića o sklapanju Sporazuma s Republikom Hrvatskom kojim će urediti međusobne imovinsko - pravne odnose na nekretninama kompleksa Predsjedničkih dvora.

Kategorije: Hrvaška

JESTE LI ŠEVA ILI SOVA? Ugledni stručnjaci za san otkrili metodu kojom se i 'ekstremne sove' mogu dovesti u red i početi lijegati i ustajati ranije

Pon, 10/06/2019 - 17:39

Svaki čovjek ima tjelesni sat koji prati ritam izlaska i zalaska sunca i zato je prirodno spavati noću, a lijeka ima i za osobe koje su taj ritam poremetile ako primijene tehnike kojima će svoj sat ugoditi i poboljšati svoje zdravlje, objavili su britanski i australski znanstvenici.

Ljudi se po spavačkim navikama dijele na takozvane "ševe" koje se bude rano ujutro, ali se navečer bore sa snom i na "sove" koje, naprotiv, živnu u noćnim satima.

Problem je "sovama" uklopiti se u prevladavajući radni dan od 9 do 17 sati pa su se znanstvenici usredotočili na 21 slučaj "ekstremnih sova" koje liježu uobičajeno oko 2:30 i ne ustaju prije 10 sati.

Toj skupini odredili su posebni režim ugađanja tjelesnog sata koji su morali poštovati tijekom tri tjedna.

Ispitanici su morali ustajati 2 do 3 sata ranije nego uobičajeno i biti izloženi jutarnjoj svjetlosti. Nadalje, morali su što prije pojesti doručak i tjelovježbu obavljati samo ujutro.

Ručati je potrebno svakog dana u isto vrijeme te ne jesti ništa nakon 19 sati. Kavu nisu smjeli piti nakon 15 sati niti drijemati nakon 16 sati.

Lijegati treba navečer 2 do 3 sata ranije nego obično i smanjiti navečer izlaganje umjetnom svjetlu.

Konačno, svakodnevno su se morali buditi i lijegati u isto vrijeme.

Nakon tri tjedna skupina sova uspješno je ugodila svoj tjelesni sat na dva sata ranije, navodi se u analizi Sveučilišta Birmingham, Sveučilišta Surrey i Sveučilišta Monash, a rezultati su objavljeni u časopisu Sleep Medicine.

Skupina koja je bila podvrgnuta "ugođavanju" i dalje liježe i ustaje prema preporuci i uspješnije se bori s pospanošću, stresom i depresijom. Testovi su pokazali da su im poboljšane reakcije.

"Uspostavom jednostavne rutine moguće je tjelesni sat 'sove' ugoditi što poboljšava njihovo tjelesno i mentalno zdravlje", kaže prof. Debra Skene sa Sveučilišta u Surreyu.

Nedovoljna razina spavanja i poremećaji spavanja mogu poremetiti procese u tijelu i povećati izglede za kardiovaskularna oboljenja, rak i dijabetes.

Kategorije: Hrvaška

Šef IAEA-e: Iran ubrzao obogaćivanje uranija

Pon, 10/06/2019 - 17:31

Iran je ubrzao obogaćivanje uranija nakon što je najavio da će se povući iz dijelova nuklearnog sporazuma sa svjetskim silama, izjavio je u ponedjeljak šef Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Yukiya Amano dok je njemački ministar vanjskih poslova tijekom posjeta toj zemlji istaknuo da europske države žele ispuniti svoje obaveze iz tog dogovora, prenose agencije u ponedjeljak.

"Tempo proizvodnje se ubrzava", rekao je Amano novinarima nakon posljednjih mjerenja inspektora IAEA u Iranu, piše dpa.

Još uvijek se ne zna hoće li iranska zaliha obogaćenog uranija prekoračiti ograničenje određeno nuklearnim sporazumom 2015. jer proizvodnja oscilira.

Amano je izrazio zabrinutost zbog sve većih tenzija oko iranskog nuklearnog pitanja i izrazio nadu da će se "pronaći načini da se kroz dijalog umanje trenutne napetosti", prenosi Reuters.

"Ključno je da Iran i dalje u potpunosti provodi obaveze preuzete sporazumom", zaključio je.

Iran je prošli mjesec poručio kako se i dalje drži dogovora no da će učetvorostručiti svoju proizvodnju obogaćenog uranija, čime bi mogao prekršiti maksimum dopuštene zalihe.

Teheran je od europskih država, koje se i dalje drže dogovora nakon što se iz njega povukao SAD, zatražio da ga zaštite od sankcija, prenosi Reuters.

Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Mass postao je najistaknutiji zapadni dužnosnik koji je posjetio Iran otkad je prošli mjesec eskalirao rat riječima i prijetnjama između Washingtona i Irana.

"Situacija u regiji je veoma eksplozivna i jako ozbiljna", rekao je u ponedjeljak Maas na konferenciji za novinare uz iranskog kolegu Mohamada Džavada Zarifa.

"Opasna eskalacija postojećih tenzija mogla bi dovesti i do vojne eskalacije", dodao je, a piše Reuters.

Zarif za rast napetosti optužuje SAD.

"Smanjivanje tenzija moguće je samo zaustavljanjem američkog ekonomskog rata", rekao je Iranac.

"Oni koji pokreću takve ratove ne mogu očekivati da će ostati sigurni".

Zarif je kazao kako su razgovori s Maasom bili "iskreni i ozbiljni" te je dodao da je će "Teheran surađivati s europskim potpisnicimma sporazuma kako bi ga spasili".

Maas je poručio kako europske države "žele ispuniti svoje obaveze", kako "ne mogu postići čuda, no mogu raditi na izbjegavanju propasti" dogovora.

Glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Abas Mosavi je kazao kako Teheran zasad nije vidio "praktične i opipljive korake Europljana" prema zaštiti iranskih interesa.

Sporazum s Iranom 2015. su potpisale Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Sjedinjene Države, Kina i Rusija.

Kategorije: Hrvaška

FOTO: JEZIVI PRIZORI S POPULARNE PLAŽE NA NAŠEM PITORESKNOM OTOKU Opasna je za sve kupače, cijelo brdo je na rubu odrona...

Pon, 10/06/2019 - 17:23

Otok Vrgada u zadarskom akvatoriju, koji administrativno pripada Općini Pakoštane, intenzivno živi u ljetnim mjesecima, kada se broj stanovnika deseterostruko poveća, piše Zadarski.hr.

„Najezda“ kupača i turista na otoku već je u punom zamahu, što se nažalost ne bi moglo reći za pripreme na otoku za njihov doček, osobito po pitanju sigurnosti.

Fotografije koje donosimo izazivaju gotovo jezivi strah od pitanja što bi se dogodilo da se zemlja i stablo odrone i padnu na plažu punu kupača.

Zadarski.hr je stoga nadležnima postavio jednostavno pitanje: zašto ova opasnost nije uklonjena uoči sezone, uoči dolaska kupača na plažu? Odgovor se čeka.

3.png 

2.png 

Kategorije: Hrvaška

OTKRIVAMO: Kolakušić u 16 mjeseci nije održao nijedno ročište za predmet protiv Ministarstva financija sa sumnjama u ozbiljnu korupcijsku pozadinu

Pon, 10/06/2019 - 17:12

U posjedu smo sudske dokumentacije koja na konkretnom slučaju ilustrira na koji je način donedavni sudac Mislav Kolakušić na svome radnome mjestu na Trgovačkom sudu u Zagrebu rješavao spise.

Iz dopisa koje su stranka u postupku i njegov odvjetnik uputili Trgovačkom sudu vidljivo je da Kolakušić ni 16 mjeseci nakon što mu je spis dodijeljen u rad nije održao niti jedno jedino ročište. Nije to učinio ni nakon više požurnica kojima ga stranka upozorava da zbog njegove sporosti trpi financijsku štetu te da je riječ o sporu koji ima ozbiljnu korupcijsku pozadinu.

Početkom 2018. tvrtka Siga samoposlužni automati d.o.o. iz Zagreba pred Trgovačkim je sudom pokrenula postupak za naknadu štete protiv Ministarstva financija. U tom postupku spomenuta tvrtka traži da joj Ministarstvo financija nadoknadi štetu koju joj je nanijelo svojim nezakonitim odlukama. Automatskom dodjelom predmeta spis je raspoređen sucu Mislavu Kolakušiću.

Upravna tužba

A da je Ministarstvo financija donijelo protuzakonite odluke vezane uz tvrtku Siga samoposlužni automati, dokazano je već ranijom pravomoćnom presudom Upravnog suda u Zagrebu, donesenom u veljači 2016., čiju presliku Jutarnji list posjeduje. Dakle, tvrtka Siga samoposlužni automati d.o.o. u vlasništvu zagrebačkog poduzetnika Boška Cabunca bavila se prodajom duhanskih proizvoda putem automata instaliranih u ugostiteljskim objektima. Inspektori Ministarstva financija toj su tvrtki u veljači 2014. zabranili rad, uz izliku da ona krši odredbu Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda koja zabranjuje prodaju cigareta maloljetnicima. Tvrtka se na tu odluku žalila drugostupanjskom tijelu Ministarstva financija jer su carinski inspektori zanemarili bitnu okolnost koja je nepobitno utvrđena inspekcijskim nadzorom - da gosti kafića ne mogu sami aktivirati automate za cigarete, nego PIN za aktiviranje automata moraju zatražiti od konobara. To znači da će gost kafića dobiti PIN za aktivaciju automata tek nakon što se konobar uvjeri da je gost punoljetan. Kad je i drugostupanjsko tijelo Ministarstva financija odbilo njihovu žalbu, tvrtka je podigla upravnu tužbu, a Upravni je sud presudio da je Ministarstvo financija prekršilo zakon na štetu tvrtke Siga te je naložio Ministarstvu da promijeni odluku. Zbog sumnje u korupciju službenika Ministarstva financija predstavnici tvrtke Siga podnijeli su USKOK-u i kaznenu prijavu.

presuda111.jpg 

Nove požurnice

Nakon što je Upravni sud pravomoćnom presudom utvrdio da je Ministarstvo financija prekršilo zakon na štetu te tvrtke i protuzakonito joj onemogućilo rad, tvrtka Siga je pred Trgovačkim sudom u Zagrebu početkom 2018. pokrenula postupak kojim traži da joj Ministarstvo financija nadoknadi štetu, a predmet je dodijeljen Kolakušiću. Taj sudac, međutim, ni nakon više požurnica odvjetnika tvrtke Siga nije zakazao ni pripremno ročište, što je prvi korak u rješavanju spisa.

U ožujku ove godine, više od godinu dana nakon pokretanja postupka, odvjetnik tvrtke Siga, Nikša Stančić-Rokotov, nakon Kolakušićeve objave da će se kandidirati na izborima, ali da neće napustiti sudačku dužnost, upućuje novu požurnicu predsjedniku Trgovačkog suda u Zagrebu. U njoj pravnički obzirno, ali jasno traži da se predmet preraspodijeli drugom sucu. “To pak znači da će očito ionako gust raspored suca Kolakušića biti dodatno opterećen obvezama u vezi izbora te da nije razumno očekivati da će u ovom predmetu dinamiku ubrzati na primjerenu razinu”, piše odvjetnik Stančić-Rokotov.

Dva i pol mjeseca poslije, 28. svibnja ove godine, predsjedniku Trgovačkog suda stiže nova požurnica vezana uz taj predmet. Ovaj put potpisuje je vlasnik i direktor tvrtke Siga samoposlužni automati, zagrebački poduzetnik Boško Cabunac. “Uzimajući u obzir činjenicu da je gospodin Kolakušić podnio neopozivu ostavku na mjesto suca Trgovačkog suda u Zagrebu te da u prethodnih 16 mjeseci isti nije sazvao niti pripremno ročište u svezi predmeta P-848/2018 u kojem se vodi parnica za naknadu štete protiv RH Ministarstva financija, a radi nezakonitog postupanja, nezakonite zabrane rada te devastiranja pravne osobe od strane navedenog Ministarstva, ovim putem molimo Trgovački sud u Zagrebu da žurno presignira naš predmet drugom sucu. Štoviše, molimo i tražimo da se nakon proteka 16 mjeseci naša parnica konačno pokrene i primjernom dinamikom počne odvijati”.

Zakonski uvjeti

U istom dopisu predsjedniku suda Cabunac piše: “Ponovo ističemo da je naše društvo devastirano od strane Ministarstva financija te smo radi nezakonitog postupanja i pogodovanja drugoj pravnoj osobi podigli i kaznene prijave protiv službenih osoba Ministarstva financija-Carinske uprave”. U nastavku dopisa predsjedniku suda Cabunac navodi: “Očekivali smo od suca Kolakušića, s obzirom na sumnju u korupciju unutar Ministarstva financija, da će isti aktivno i nepristrano raditi primjerenom dinamikom na ovom predmetu, imajući u vidu da je javno iskazivao u više navrata osobni interes za uključivanje u borbu protiv korupcije.

No, sa žaljenjem moramo konstatirati nepobitnu činjenicu da u našem predmetu gospodin Kolakušić nije iskazao čak niti interes za sazivanjem pripremnog ročišta niti nakon 16 (šesnaest) mjeseci koliko je predmet bio kod njega, a imao je sve zakonske uvjete da to učini”.

Poduzetnik Cabunac nije želio komentirati dopise koje je uputio sudu, niti je bio voljan za razgovor s novinarima. “Umoran sam od svega”, poručio nam je kratko. Odvjetnik tvrtke Siga, Nikša Stančić-Rokotov, bio je malo razgovorljiviji.

- Mi smo se spremali tražiti Kolakušićevo izuzeće iz ovog predmeta zbog očitog nerada i nespremnosti da ga rješava, ali onda smo čuli da odlazi pa smo odlučili zatražiti presignaciju (dodjelu predmeta drugom sucu, op. a.). Ne znam kako je radio u drugim predmetima, ali ako je radio na ovaj način, onda je logično da su njegovi predmeti preraspodijeljeni drugim sucima, rekao nam je Stančić-Rokotov.

Predsjednik trgovačkog suda Nino Radić: 'Stegovni postupak nije okončan zbog zahtjeva za razrješenje' 

Kategorije: Hrvaška

FOTO: POGLEDAJTE NOVE MJERE OSIGURANJA GRANICE Hrvatska na prijelazu 'omiljenom' među migrantima postavila tri metra visoku metalnu ogradu sa šiljcima

Pon, 10/06/2019 - 16:55

Hrvatska uvodi nove mjere osiguranja svoje granice s Bosnom i Hercegovinom. Kako prenosi Avaz, hrvatske vlasti odlučile su podići metalnu ogradu na graničnom prijelazu Maljevac kod Velike Kladuše.

Metalna ograda visoka je tri metra, a na samom vrhu su šiljci.

Stoje li iza ovakvog poteza neke nove zabrinjavajuće informacije iz sigurnosnog sustava ili je riječi o pukoj mjeri zaštite od strane hrvatske policije, tek ostaje za vidjeti.

Podsjetimo, upravo je na spomenutom prijelazu prošlog listopada 200-tinjak migranata pokušalo na silu ući na hrvatski teritorij, no jake policijske snage uspjele su ih zadržati.

Fotografiju nam je ustupio portal Avaz.ba.

U međuvremenu se oglasilo i Ministarstvo unutarnjih poslova koji otkriva da su temelji za postavljanje ograde napravljeni i na graničnim prijelazima Gejkovac i Pašin Potok te podsjetilo na Schengenski katalog za nadzor vanjskih granica i odredbe Zakona o nadzoru državne granice.

Ministarstvo financija kao tijelo nadležno za izgradnju i održavanje graničnih prijelaza, na traženje Ministarstva unutarnjih poslova RH, postavilo je u ponedjeljak pomičnu fizičku barijeru (ogradu) na Granični prijelaz Maljevac s obzirom da je Schengenskom katalogu EU-a za nadzor vanjskih granica, povratak i ponovni prihvat navedeno „kako granične prijelaze  i  neposredno okolno područje  treba tehnički  nadgledati, a granične provjere i nadzor trebaju biti osvijetljeni. Granični  prijelazi, u pravilu, trebaju  biti odijeljeni ogradom, a iznimke se mogu napraviti u slučaju  graničnih  prijelaza za lokalni  granični promet, priopćio je MUP.

Također, podsjeća se, Zakonom o nadzoru državne granice propisano je kako graničnom prijelazu pripada prostor koji je potreban za obavljanje granične kontrole i drugih graničnih formalnosti, kao i neposredna okolica s objektima koji su potrebni za nesmetano i sigurno odvijanje prometa i obavljanje granične kontrole te drugih graničnih formalnosti.

Raste broj ilegalnih migranata u BiH, vlasti u Bihaću uvode izvanredne mjere 

Kategorije: Hrvaška

'JA BIH TI SAD MALO PIPAO GRUDI, UVIJEK SU LIJEPE, ALI NAJLJEPŠE SU UJUTRO!' Vlasnik doma umirovljenika bludničio nad penzionerkom (81), dobio uvjetnu

Pon, 10/06/2019 - 16:52

Zbog bludničenja nad 81-godišnjom umirovljenicom o kojoj je skrbio s obitelji, na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu nepravomoćno je na godinu dana zatvora s trogodišnjim rokom kušnje osuđen J.L. (62), suprug udomiteljice. Optužnica ga je teretila za produljeno kazneno djelo bludničenja, odnosno da je u tri navrata od listopada do studenog 2016. u obiteljskoj kući na velikogoričkom području štićenicu hvatao za grudi, ulazio joj u sobu...

- Ne znam što bih rekao na sve te optužbe. Ogorčen sam, razočaran i tužan. Dosta sam putovao i putujem okolo jer imam jedan muzički sastav. Pa i kad bih imao takvu nekakvu želju kakva mi se stavlja na teret, našao bih si mlađe žene. Nikada se nisam tako ophodio prema korisnicima udomiteljske obitelji. Nisam bludničio nad gospođom niti sam je stvarno ikad dodirnuo, a kamoli na takav način. Niti sam je ujutro viđao jer sam od ranog jutra, prije nego se ona ustajala, odlazio već na posao.

Možda me optužila jer sam joj prigovorio jednom na neurednost - pravdao se u sudnici J.L. priznavši da se znao s oštećenom porazgovarati kad mu se doimala tužnom ili, pak, loše volje. Tvrdi da joj nikada nije ulazio u sobu, a supruzi je rekao da štićenici “da neki lakši posao poput čišćenja graha ili slično da se zabavi”.

- Jedino joj se mogu ispričati što sam joj nehotice, bez loše namjere, stavio ruku na rame. Znam i da je čovjek koji je isto bio u udomljenju, bio prema njoj bezobrazan. Upozorio sam ga, no i ja sam jednom prema njoj bio bezobrazan jer je ostavila WC pun fekalija - zaključio je J.L.

Udomiteljica je svjedočila u suprugovu korist tvrdeći da je bivša štićenica bila oduševljena njihovim ponašanjem i da joj se nikada nije žalila na muža.

- Jedini tjelesni dodir mog muža s njom je bio kad ju je rukom potapšao po ramenu i upitao kako je. I to je jedino na što se ona mogla žaliti - objasnila je udomiteljica koja se 15 godina bavi udomiteljstvom.

Za razliku od J.L. koji odbacuje optužbe, tvrdnje umirovljenice radi kojih je u konačnici optužen te osuđen, su gnjusne. Umirovljenica je u njihovoj kući bila četiri mjeseca tijekom 2016. godine. Dok je sjedila na krevetu, jednom prilikom joj je J.L. ušao u sobu i čučnuo ispred nje.

- Rekao je da bi mi malo popipao grudi. Dirao me i govorio mi kako su uvijek lijepe. Odmaknula sam mu ruke i rekla da prestane pa je izašao van. Mjesec dana kasnije, iza Svih svetih, kada sam iz WC-a izašla na hodnik, ponovno mi je prišao i objema rukama me primio preko spavaćice za grudi, rekavši da su mi grudi najljepše ujutro. Odgurnula sam ga i ponovila da me ne dira. I treći put me dirao, dok sam ležala u sobi na krevetu. Uhvatio me za grudi preko odjeće, a onda i za međunožje.

Zaprijetila sam mu da ću otići iz doma pa je obećao da više neće - opisala je štićenica loše iskustvo sa 20 godina mlađim udomiteljičinim suprugom. Unuk kojem se krajem rujna 2016. na krštenju praunuka povjerila da ju je “udomitelj dragao po ramenima i govorio joj da je lijepa i draga baka” nije tome odmah pridavao važnost. Činilo mu se “bezazleno, misleći da se čovjek samo napio i pričao gluposti.” No, kad je početkom studenog otišao udomiteljima platiti smještaj za baku, oblio ga je znoj jer mu je baka kroz suze ponovila da ju je J.L. pipkao po grudima svaki put kad je imao priliku.

Kategorije: Hrvaška

Vučić i Palmer složili se da su carine prepreka dijalogu Srbije i Kosova

Pon, 10/06/2019 - 16:38

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i zamjenik pomoćnika američkog državnog tajnika za Europu i Euroaziju Matthew Palmer složili su se u ponedjeljak da su carinske pristojbe prepreka za nastavak dijaloga Beograda i Prištine, za koji je američki dužnosnik rekao da je važan jer otvara europsku perspektivu i Srbiji i Kosovu.

Palmer je rekao novinarima nakon sastanka s Vučićem da SAD podržava dijalog Beograda i Prištine kojemu je cilj normalizacija odnosa.

"Jako je važno da se nastavi dijalog, jer on otvara europski put, kako za Srbiju, tako i Kosovo. Vidimo da su carinske pristojbe prepreka tome. Željeli bismo da se one ukinu i da se time omogući dvjema stranama da se vrate dijalogu", kazao je Palmer na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s Vučićem u Beogradu.

Vučić je istaknuo da su pozicije Srbije i SAD-a o Kosovu različite, ali se složio s Palmerom kako se "samo razgovorom, pregovorima, čuvanjem mira i stabilnosti" te "poštivanjem interesa i albanskog i srpskog naroda može doći do rješenja".

Srbijanski predsjednik je kao netočne odbacio tvrdnje "dijela zapadne javnosti", kako je Srbija, navodno, kao izliku za zastoj u dijalogu iskoristila problem carinskih pristojbi koje je Priština jednostrano uvela na robu iz Srbije (i BiH).

Govoreći o sastanku o Kosovu, planiranom za početak srpnja u Parizu, Palmer je rekao da SAD podupiru ono što njihovi europski partneri i saveznici Njemačka i Francuska rade u posredovanju u tom dijalogu.

"Ne mogu sad reći kakav će biti ishod razgovora u Parizu, ali je naša zajednička borba za rješenje i sporazum koji bi donio normalizaciju. Vjerujem da će sastanak biti konstruktivan i dovesti do napretka", istaknuo je američki diplomat.

Tema razgovora Vučić-Palmer bili su i bilateralni odnosi SAD-a i Srbije uz ocjenu da "napreduju", a Palmer je najavio da će s predstavnicima američkih tvrtki razgovarati o ekonomskim mogućnostima za američke poslovne ljude, ali jednako tako i o tome kakve posljedice i štetu trpi američki biznis zbog pristojbi Kosova.

Komentirajući 20. obljetnicu kampanje bombardiranja Srbije i tadašnje SR Jugoslavije, koju je predvodio NATO, Palmer je izrazio je žaljenje zbog gubitka života.

"Naravno, nama je jako žao zbog gubitka života, ali takva je odluka donijeta... Umjesto da stalno gledamo unazad trebamo ohrabriti sve da gledaju naprijed i da je za građane Srbije i građane Kosova važno da se usmjere na europsku budućnost", rekao je Palmer.

Kategorije: Hrvaška

U napadu u Maliju ubijeno gotovo stotinu Dogona

Pon, 10/06/2019 - 16:27

Gotovo stotinu ljudi ubijeno je u napadu na selo u središnjem Maliju u kojem živi etnička skupina Dogona, piše u ponedjeljak BBC.

Napad se dogodio u selu Sobale Kou, blizu grada Sangha u središnjem Maliju, prenosi Radio France Internationale.

Tijela mrtvih su spaljena, otkrio je lokalni dužnosnik, a potraga za drugim žrtvama se nastavlja.

Proteklih mjeseci u Maliju se događa niz napada od kojih su neki etničke, a neki džihadističke prirode. Česti su sukobi između lovaca Dogona i Fula stočara, piše BBC.

U ožujku su napadači obučeni u tradicionalne dogonske lovačke nošnje u istoj regiji ubili više od 130 pripadnika Fula.

Nasilje između dviju etničkih skupina dodatno je pogoršalo tešku sigurnosnu situaciju u državi.

Džihadističke skupine povezane s al-Qaidom i Islamskom državom proteklih godina koriste etničke napetosti u Maliju, susjednoj Burkini Faso i Nigeru kako bi novačili borce u svoje redove i uspostavile kontrolu nad velikim teritorijem kojim praktički nitko ne vlada.

Francuska vojska 2013. je intervenirala u Maliju, svojoj bivšoj koloniji, kako bi zaustavila prodiranje džihadista iz pustinje na sjeveru, no militanti su od tada ponovno ojačali i osnažili svoju prisutnost u središtu države i drugim područjima, piše Reuters.

Oko 4,5 tisuće francuskih vojnika i dalje se nalazi u Sahelu, većina njih u Maliju. Stotine vojnika u regiji imaju i Sjedinjene Države.

Kategorije: Hrvaška

KIRIN PRVI PUT PROGOVORIO O MILIJUNIMA NESTALIMA IZ VIROVITIČKE BLAGAJNE 'Politička odgovornost uvijek postoji. Hoću li podnijeti ostavku? A jel'?'

Pon, 10/06/2019 - 16:24

Ivica Kirin, virovitički gradonačelnik kojem se sudi u postupku tzv. "Fimi-medija" danas se pojavio na zagrebačkom Županijskom sudu i prvi puta komentirao slučaj tragične smrti Siniše Palma, 37- godišnjeg pročelnika gradskog ureda za financije i gospodarstvo čije je tijelo nađeno nedaleko od Virovitice u ponedjeljak 3. lipnja oko 11 sati u šumi, a nakon što je nestao u petak 31. svibnja nakon što mu je Kirin uručio otkaz zbog pronevjere 17 milijuna kuna iz gradskog proračuna.

Nakon prvog priopćenja, iz njegova ureda medijima je poslano i drugo priopćenje prošle srijede dan nakon Palmova pogreba u kojem je Kirin Palma označio kockarom.

- Čekamo nalaze iz banke da se ustanovi konačna šteta. Za manjak novca doznali smo nakon što nas je o tome obavijestila banka, a dok nam to banka nije dojavila nismo znali za manjak novca - rekao je Kirin.

Za tvrdnje o Palmovu navodnu kockanju rekao je kako bi to novinari mogli istražiti. Nakon dovršetka istrage, rekao je Kirin, znat će se više o tome kako je bilo moguće da nitko nije primijetio da nedostaje novac.

Pitanje o ostavci Kirin je nazvao provokativnim.

"Uvijek postoji politička odgovornost, ali moja je zadaća kao gradonačelnika prije svega da vratim novac u gradski proračun", rekao je Kirin, a na ponovljeno pitanje hoće li podnijeti ostavku samo je kratko rekao:

"A jel?"

Kirin izjava 

Inače, nakon što je pronađeno Palmovo tijelo policija je ustanovila da nema tragova nasilne smrti, a obdukcija nije rađena zato što je to zaključio mrtvozornik, priopćilo je bjelovarsko državno odvjetništvo. Inače, mrtvozorničke poslove u Virovitici ne obavlja liječnik, nego medicinska sestra.

Kako smo pak neslužbeno doznali, manjak novca nije primijećen jer su krivotvoreni bankovni izvodi, a Palm se kladio putem interneta.

Inače, gradska oporba najavljuje da će tražiti hitnu sjednicu gradskog vijeća i objašnjenje kako je bilo moguće da duže vrijeme nitko nije primijetio nestanak gradskog novca.

Kategorije: Hrvaška

VIA ADRIATICA Planinarska staza duga 1090 km vodi od Istre sve do Prevlake

Pon, 10/06/2019 - 16:12

Ima tome nekoliko tjedana da je prvi Hrvat prohodao čitavu Via Adriaticu, prvu dugopružnu turističko-planinsku stazu koja ide od istarskog Kamenjaka sve do same granice s Crnom Gorom, do Prevlake. Međimurac Zlatko Mihocek 1090 kilometara Via Adriatice prohodao je u 44 dana. Prije njega stazu, koja je trasirana zadnje tri godine, lani je prošlo dvoje slovenskih planinara.

Slijedeći stazu Mihocek je prošao kroz tri nacionalna parka (Risnjak, Sjeverni Velebit i Paklenica), tri parka prirode (Biokovo, Velebit, Učka) i čitav niz zaštićenih područja.

Via Adriatica dotiče dvanaest rijeka, ide preko Učke, Risnjaka, Velebita, Dinare, Svilaje, Kozjaka, Poljičke Planine, Omiške Dinare, Biokova, Pelješca, Srđa i Sniježnice …

Untitled.jpg 

Mihocek je gorski vodič, po planinama vodi osobe s posebnim potrebama, slijepe je, primjerice, vodio po Dinari. U čakovečkom HEP-u radi kao dostavljač. Namjeravao je, pripovijeda, Via Adriaticu prehodati kad ode u mirovinu, za godinu, dvije, no naposljetku je odlučio ne čekati, napraviti to ovog proljeća; zatražio je 17 dana što su mu bili ostali od prošlogodišnjeg godišnjeg odmora, uzeo i ovogodišnji, te - krenuo.

„Nisam se puno pripremao. Oduku sam donio koncem ožujka, a na put krenuo 6. travanja. Od Prevlake do Dinare sam si kuhao, poslije više nisam, otada sam se uglavnom hranio suhom hranom.  Uz put sam brao i jeo divlje šparoge, ima ih skoro pa cijelim putem. Jeo sam i brinje, to su plodovi na borovima, gorkog su okusa, od njih se prave likeri.“, govori Mihocek.

Išao je od Prevlake do Kamenjaka, u smjeru sjevera: „Tako je mojima bilo bliže kad završim doći po mene iz Međimurja“.

Prvi put se po hranu sa staze spustio u Dubrovnik. Ruksak je, kad je krenuo od kuće, imao 26 kilograma. „Poslije je to variralo, nekad je bio i malo teži, nekad malo lakši.“ U njemu su, nabraja, bile jedne hlače, dva komada donjeg rublja, tri majice kratkih rukava, pernata jakna („Bude li bure…“), dereze, karabineri, užad („Ako negdje zapnem, da se mogu sam spustiti dolje.“), rukavice, dvije deblje kape, prva pomoć, čeona lampa, četiri svijeće („za šator, a i ako je hladno lijepo ugriju ruke“), vreća za spavanje, baterije, solarni punjač.

Svaku večer bi u šatoru, prije spavanja, zapisao u dnevnik nekoliko rečenica.

Hodao je baš svaki dan. Dnevno prosječno prelazio oko 30 km, najmanje 19, najviše 50.

20190503-092903.jpg 

„Išao sam bez obzira na vrijeme, i kad je padala kiša, po snijegu, solici, buri, tuči … zadnji dan na Kamenjaku je bilo po 20 cm vode kud smo gazili po cesti.“

Onima koji se odluče prohodati cijelu Via Adriaticu savjetuje da se – pripreme psihički. „Naravno da je bitno i da su fizički spremni, ali važno je i da se pomire s time da će biti i mokri, i prljavi, i da nema puno smisla stajati i čekati da prođe loše vrijeme. Kiša može padati tjedan dana, zar ćeš ti tjedan dana sjediti u šatoru?“

Ustao bih svaki dan rano, složio šator, i u sedam, najkasnije osam, krenuo dalje. Hodao bi do šest, sedam poslijepodne. „Svako godišnje doba nosi svoje. Ljeti treba krenuti puno prije, zbog vrućina.

Sa sobom sam nosio 4 do 5 litara vode.

Ako sam nešto potrošio, kuhao, na prvom mjestu gdje sam naišao na vodu bi dotočio. Jer, ima dijelova na kojima ne možeš do vode i po dva, tri dana. Tako je onuda gdje nema izvora, nema naselja, naiđeš na kuće, ali napuštene, ljudi tu borave možda jedino ljeti. 

Treba odlučiti i krenuti. Treba imati kondicije, navigaciju, ljepote kraja su neopisive. 

Nisam imao isplaniran cijeli put, detalje poput gdje kad stižem, gdje ću spavati i slično, već sam plan radio samo za sutrašnji dan.“

Možda i zahtjevnije od samog putovanja je naći vrijeme, spojiti 40 i više slobodnih dana i posvetiti ih planini. „Može se krenuti i po dionicama, pređete dvije, tri dionice od tjedan dana, pa sljedeće godine nastavite tamo gdje ste stali.“ 

Pitamo koje su mu bile najljepše dionice, tražimo preporuku, sve je više onih koji se odlučuju prohodati neki od dijelova Via Adriatice.

 

Mihocek zastane. Šuti. Trudi se naći odgovor. Izdvojiti nešto. Naposljetku kaže: „Iskreno: sve. Sve mi je bilo najljepše. Stvarno. Još mi je sve to jako svježe, nisu mi se utisci ni stigli posložiti.“

Ipak, ima li nešto ljepše od lijepog?

„Jako mi je lijepo bilo na lokaciji Bunari Rajčica, to je skup od 10 bunara u Dalmatinskoj zagori za  koje nitko ne zna kad su nastali, svaki je promjera šest, sedam metara. Biokovo i Dinara, su posebni.

Makar, cijela staza je posebna. Bio sam u Nepalu, u Ekvadoru, obišao razne planine po Europi, ali Via Adriatica je posebna jer gotovo cijelim putem imaš pogled na more. S jedne strane je more, s druge strane kontinent. Prelaziš preko vrhova, vidiš jednu stranu i drugu. Druge zemlje to nemaju, oni imaju samo brda.“

20190510-162353.jpg 

Dojmila ga se priroda, ali i ljudi koje je po putu sreo. „Prolaziš pored nečijeg seoskog dvorišta, ne možeš ne pozdraviti. Svak pita kud ćeš ti s takvih ruksakom, svi se čude, pa pitaju jesi gladan, hoćeš pojesti, popiti, ponesi sa sobom, rek'o: 'Drage volje, ali ne mogu, pun mi je već ruksak.'. Spustim se do mora, prije Zadra, idem si uzeti malo kruha, sirni namaz, Coca Colu, sjednem pred dućanom na klupicu, tamo lokalni ljudi pitaju kud sam se uputio. Pričam im. Kažu: 'Pa, ti nisi normalan!' Pitaju gdje spavam, kažem: 'Evo sve nosim sa sobom, tu mi je kuhinja, spavaća, sve…'

A on mi kaže: 'Evo ti moja garsonijera, besplatno, odmori se, istuširaj.'

Prije Zavižana sam sreo trojicu koji su mi poklonili rezervnu bateriju za mobitel.

20190422-121449.jpg 

Puno me je ljudi pratilo na Facebooku, znali su tko sam i što radim. Idem cestom u nekoj zabiti, stane auto, iskoči van netko, zagrli me, pita treba li mi što … To čovjeka dirne.“

Nešto prije Knina sreo je – vuka. „Bio je od mene 20 metara udaljen. Kad me spazio odjurio je, mislim da je trava za njim gorjela kak' je odjuril. Vidio sam jednog poskoka, par lisica, jelene i srne u daljini, tragovi divljih svinja su uz cijelu stazu, ali svinje nisam sreo. U snijegu, prije Zavižana, vidio sam tragove medvjeda. Veliki i svježi. Rekli su mi na Zavižanu da su to 'kapitalci'.“

20190505-161047.jpg 

Srećko Vukov, idejni začetnik Via Adriatice, zagrebački entuzijasta i pustolov, onima koji se odluče prehodati jednu ili nekoliko dionica staze savjetuje da idu dijelovima koji su bliže  naseljima, jer tad je opskrba hranom i vodom puno lakša.

„Prvih 70 km prolazi istočnom Istrom, kroz uglavnom naseljena područja, dotiče manje gradove, Labin, Rabac, Rašu i Plomin. Dionica Risnjaka, vinodolskog i velebitskog zaleđa te Velebita i Dinare prolaze kroz divljinu, po Velebitu staza ide čak 200 kilometara. Tu se po opskrbu treba spuštati u mjesta ili se osloniti na logističku pomoć, da hodaču netko donese ono što mu treba, jer ima cesta koje sijeku stazu.“, kaže Vukov.

Tamo gdje nije blizu naseljenih mjesta, ako je pet sati hoda do najbliže civilizacije, treba se osloniti na ono što je u ruksaku, dobro planirati. „No, može se obratiti i zajednici ljudi koji su spremni pomoći hodačima, koja je nastala iz Facebook grupe Via Adriatica Hiker's Corner. Čovjek samo treba imati pristup internetu, stavi objavu u grupu, recimo napiše: 'Sutra ili preksutra sam u tom i tom mjestu, ostao sam bez tog i tog, je li moguće da mi netko to dopremi, ili da me spusti sa staze, da me prebaci do najbliže civilizacije ili do mjesta gdje mogu prespavati…' Ta grupa stvarno zlata vrijedi.“

20190519-164046.jpg 

Od većih mjesta od polovice pa sve do kraja Via Adriatica prolazi kroz grad Knin, to je dobra točka za odmoriti se od naporna hodanja Velebitom i opskrbiti za relativno zahtjevnu Dinaru. „Kad se s Dinare prebaci na Kozjak, iznad Kaštela, kreće zadnjih pet dionica koje prolaze uz obalu, naselja su sat, najviše dva, hoda od staze. Izuzetak od toga je vršni dio Biokova, tamo je čovjek dva do tri dana u planinskom području, bez mogućnosti opskrbe. Na taj vršni dio Bikova može se opskrbiti u Brelima. Južno Biokovo, Pelješac, sve od Stona južno prema Prevlaci, izuzev Sniježnice, to je sve područje koje je prilično naseljeno, lako je sići sa staze, nadomak je neko mjesto, primjerice Srđa se spustiti stazom ili žičarom do Dubrovnika.

Na Pelješcu, kad se penje na Zmijino brdo, na vrh Sveti Ilija, staza prolazi u neposrednoj blizini Orebića.  Blizu  je i Ston, zapravo cijeli niz mjesta od Stona do Dubrovnika. A gore, sjeverno od Pelješca, su Gradac, Ploče, Makarsku, Brela, Split, Kaštela …“

Via Adriatica vodi i do dodatnih sadržaja. U Omišu je, spominje Vukov, moguće kajakom i kanuom po Cetini, ili proći ziplineom iznad kanjona rijeke, na omiškoj Dinari su ferate koje idu do utvrdu koja je točno na stazi Via Adriatice.

20190506-152130.jpg 

Vukov savjetuje da hodač ponese barem dva uređaja (mobitel i ručni uređaj za navigaciju) kojima će pratiti snimljeni GPS trag staze, što znači i solarne punjače ili vanjske dodatne punjače.

Što se vode tiče,  po planinama kojima ide staza, a gdje nije naselja, izvori su prilično dobro i relativno gusto „postavljeni“, no jasno da je i dijelova gdje je do izvora dugi hod. Nužno dobro planirati, nositi sa sobom dovoljno ili se osloni na pomoć ljudi koji bi mogli na mjestu gdje prometnica siječe stazu dočekati hodača, donijeti mu vodu.

Staza osim onih zvučnih i svugdje spominjanih nacionalnih parkova i parkova prirode, park šuma, posebnih rezervata, prolazi i kroz lokalitete koji su manji pa nisu zakonom zaštićeni ali su, kad se na njih hodajući odjednom 'naleti' prilično dojmljivi, bilo po prirodnoj ljepoti ili po kulturnom i povijesnom značenju koje je u njih upisano.  Napoleonovom cestom Via Adriatica ulazi u Ston, a na istu hodač naiđe i na Biokovu, iznad Brela. Na južnom je Velebitu, podno Tulovih greda, Majstorska cesta, koja spaja Obrovac i Sveti Rok,  remek djelo ondašnjeg graditeljstva, otvorena za promet 1832. godine, i tad je građena po pravilima graditeljstva koja vrijede i danas, nigdje nema nagib veći od pet i pol stupnjeva.

Po Velebitu je puno ostataka pastirskih stanova, svjedoče o nekadašnjem načinu života ljudi u tom kraju.

Po dalmatinskim planinama niz je crkava i kapelica na hrptovima i vrhovima. Na istarskom su Kamenjaku ostaci stopala dinosaura stari gotovo 90 milijuna godina.

Na vrhu Učke je kula iz doba Austrougarske.

U riječkom zaleđu staza prolazi pored ostataka Liburnijskog limesa, rimskog zida iz 3. i 4. st. koji je nekad povezivao Rijeku i Prezid u općini Čabar u dužini od gotovo 30 km.

Na Kozjaku su bunkeri koji označavaju granicu između NHD i Italije te ilirska groblja, gromile.

Kategorije: Hrvaška

Ministarstvu pravosuđa dostavljena dokumentacija potrebna za pokretanje Mamićevog izručenja iz BiH

Pon, 10/06/2019 - 16:12

Osječki Županijski sud dostavio je Ministarstvu pravosuđa svu potrebnu dokumentaciju vezanu za pokretanje postupka izručenja bivšeg čelnika NK "Dinama" Zdravka Mamića iz Bosne i Hercegovine, doznaje se u ponedjeljak na tom sudu.

Nakon što je 7. lipnja Županijski sud izdao nalog za raspisivanje tjeralice, Ministarstvo unutarnjih poslova za Zdravkom Mamićem raspisalo je domaću i međunarodnu tjeralicu, a za daljnju proceduru izručenja optuženika nadležno je Ministarstvo pravosuđa, izvijestili su na sudu.

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković ranije je rekao da će zatražiti Mamićevo izručenje nakon što dobije dokumentaciju od nadležnog suda u Osijeku.

Mamićev odvjetnik Veljko Miljević u ponedjeljak je ocijenio da njegov klijent neće biti izručen Hrvatskoj, "pogotovo ne na ovakav način".

Optužno vijeće je 21. svibnja potvrdilo drugu Uskokovu optužnicu protiv Mamića i još šestorice okrivljenika, koje tužiteljstvo tereti da su, u sklopu zločinačkog udruženja, ovaj klub oštetili za oko 200 milijuna kuna, a protiv Zdravka Mamića tad je određen i istražni zatvor.

Temeljem prve, od ukupno tri Uskokove optužnice, Mamić je u lipnju prošle godine na osječkom Sudu nepravomoćno osuđen na šest i pol godina zatvora, zbog izvlačenja oko 116 milijuna kuna iz Dinama, a neposredno uoči izricanja te presude otišao je u Bosnu i Hercegovinu, čije državljanstvo ima.

Drugom optužnicom, uz Zdravka Mamića, obuhvaćeni su njegov sin Mario, brat Zoran, bivši "Dinamov" direktor Damir Vrbanović, poduzetnici Sandro Stipančić i Igor Krota te menadžer Nikky Artur Vuksan.

Optužnica Zdravka Mamića tereti da je od prosinca 2004. do prosinca 2015. ostale okrivljenike organizirao u zločinačko udruženje te da su sklapanjem fiktivnih ugovora između "Dinama" i više stranih tvrtki te ispostavljanjem računa o plaćanju nepostojećih usluga za transfere igrača klub oštetili za više od 144 milijuna kuna.

Uz navedeno, tvrdi se u optužnici, NK "Dinamo" je neosnovano obvezan za plaćanje dodatnog iznosa od još 7,35 milijuna eura, odnosno 55,8 milijuna kuna.

Kategorije: Hrvaška

ODVJETNIK VOZAČA KAMIONA KOJI JE PROUZROČIO POGIBIJU DVIJU DJEVOJČICA 'Imao je legitiman razlog da skrene na prostor odmorišta'

Pon, 10/06/2019 - 15:47

'Nisam uspio zakočiti. Nisu odradile kočnice. Nisam mogao ništa', pokušao je 60-godišnji Ivan Filipović iz Sesveta u razgovoru s policijom objasniti razloge zbog kojih je njegov kamion u petak oko 9.30 sati 'sijao smrt' na 133. kilometru autoceste A3 na Ininoj benzinskoj crpki Novska sjever. U nesreći su smrtno stradale dvije 14-godišnje djevojčice dok su još dvije ženske osobe u dobi od 26 i 28 godina teško stradale.

Kod te obrane ostao je i na ispitivanju u subotu popodne u sisačkom Županijskom državnom odvjetništvu, dodavši da mu je žao zbog nesreće.

Potvrdio je to i njegov odvjetnik Luka Lenić, prenosi RTL.

"Naklapanja su da je zaspao ili nešto slično, imao je legitiman razlog da skrene na prostor odmorišta", kazao je Filipovićev odvjetnik i nastavio:

"Gospodin Filipović je u teškom stanju i izražava sućut obitelji. Više puta je to ponovio u obrani."

RTL neslužbeno doznaje da je dao iskaz policiji da nije mogao stati. Jer, pritiskao je kočnicu, ali ona nije reagirala. Odvjetnik ne vjeruje tehničkom pregledu jer smatra da nije detaljno obavljen pa će možda zatražiti novo vještačenje.

Također, neslužbeno se doznaje i da je sporni kamion prešao 460 tisuća kilometara, a Ivo Filipović ga je vozio oko šest mjeseci.

Kategorije: Hrvaška

DESNICA OKRENULA LEĐA PREDSJEDNICI GRABAR-KITAROVIĆ Zekanović (Hrast): 'Trudit ćemo se da ne dobije drugi mandat'

Pon, 10/06/2019 - 15:35

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, čini se, sve je u nezavidnijoj poziciji. Kad se prije šest mjeseci okrenula šefu HDZ-a Andreju Plenkoviću i njegovoj politici, vjerojatno nije očekivala da će HDZ doživjeti neuspjeh na europskim izborima i prilično se podijeliti. O svojoj kandidaturi još se ne izjašnjava, a prema informacijama iz njenog kruga, još nije poznato kad bi to mogla učiniti.

A dok se predsjednica premišlja, desne stranke okreću joj leđa. Da njenu kandidaturu za drugi mandat neće podržati jučer su nam potvrdili svi okupljeni u političkoj platformi Hrvatski suverenisti koja je na europskim izborima osvojila 91.546 glasova. Glasovi su to desnice koji su bili presudni za osvajanje njenog prvog mandata prije pet godina, a na koje sada očito više ne može računati.

Glavni tajnik HKS-a Denis Bevanda kazao je da su u petak održali sjednicu Predsjedništva i zaključili da “nema teorije da podrže Grabar-Kitarović na izborima”, dok nam je Ruža Tomašić rekla kako nije bila na sastanku, ali da je odluka da joj neće dati potporu bila jednoglasna.

- Predsjednica je skrenula ulijevo. Sretno joj bilo ako se želi njima dodvoravati - kazala je RužaTomašić.

Velika pljuska

Dopredsjednik Hrasta Hrvoje Zekanović ističe kako Grabar-Kitarović nije zaslužila još jedan mandat.

- Potrudit ćemo se da drugi mandat ne dobije tako što ćemo se u kampanji angažirati oko drugog kandidata - kazao je Zekanović, koji predsjednici zamjera niz grešaka.

- Osim skakanja u dresu, nije napravila ništa konkretno. Istanbulska konvencija, Marakeški sporazum, dolazak Vučića u Hrvatsku - sve su to greške koje nije smjela napraviti. Ona je jako dobro kamuflirala svoje stavove o tome kako bi prevarila desno biračko tijelo - smatra Zekanović.

Željko Sačić iz inicijative Bedem ljubavi kazao je da je s ostalim čelnicima inicijativa i udruga okupljenih u Suverenistima do sada razgovarao neformalno, ali da su se složili da neće dati potporu Grabar-Kitarović.

- Dobili smo veliku pljusku. Razočarani smo njenim postupcima. Nije branila hrvatske interese i nazivala nas je političkim marginalcima - kaže Sačić. Dodaje kako joj zamjeraju to što nije ništa učinila u borbi protiv korupcije i klijentelizma.

- Skrenula je ulijevo, a dobila je naše glasove. Sugerirao bih predsjednici da odustane od kandidature. Bez potpore Suverenista neće ući u drugi krug - tvrdi Sačić.

Pravo na stav

Prvi čovjek HSP-a AS, Hrvoje Niče, kaže kako u sedmom mjesecu imaju izborni Sabor, da će kandidirati i ako pobijedi, da će zadržati stav da Grabar-Kitarović nikako ne može dobiti njihovu podršku u prvom krugu.

- Očekujem da iznjedrimo kandidata koji bi provodio suverenističku politiku - kaže Niče, a na upit bi li podržali pjevača Miroslava Škoru, kaže da bi on, što se njega tiče, bio prihvatljiv kandidat.

- Možda je paradoks, ali uvjeren sam da bi on, kao čovjek s estrade, vratio ozbiljnost u politiku s obzirom na to da je Grabar-Kitarović estradizirala funkciju predsjednika - kazao je Niče. I ostali iz platforme naveli su kako će “tek odlučiti kome će dati potporu”.

Znakovit je i stav Neovisnih za Hrvatsku Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića.

- Nismo još donijeli političku odluku kako ćemo se uključiti u predsjedničke izbore. Nema još smisla govoriti o tome kad nema niti jedne službene kandidature. Ako se Grabar-Kitarović kandidira, jasno je da će biti kandidat Plenkovićeva HDZ-a. A stav Neovisnih za Hrvatsku o Plenkoviću i njegovom HDZ-u i Vladi je - jasan. Uostalom, da bismo nekome dali potporu, taj je mora i zatražiti - kazao je Hasanbegović.

U krugu predsjednice o potezu Suverenista kažu kako svatko ima pravo na svoj stav.

- Ovo je jedna utakmica u kojoj neke grupacije vrše pritisak na predsjednicu, ali ona vjeruje u svoj narod. Bitka još nije počela, a finale je daleko. Tek će se vidjeti tko će pod čiju zastavu - poručuju iz kruga Grabar-Kitarović, dodajući kako nema šansi da se ona ne kandidira, kako to neki spekuliraju. Kažu i kako je predsjednici probleme stvorio Andrej Plenković.

- Zoran Milanović razdijelio je Hrvatsku na pola, a Andrej Plenković razdijelio je onaj najčišći dio Hrvatske koji je s Tuđmanom krenuo u stvaranje hrvatske države. On je od sebe odcijepio dio Tuđmanova HDZ-a. Plenković nije saveznik Kolinde Grabar-Kitarović - komentirali su u krugu predsjednice, ističući kako su joj dodatne probleme stvorili i neki novi savjetnici kojima je jedina uloga da budu veza između Pantovčaka i Banskih dvora.

Što kažu članovi platforme Hrvatski suverenisti 

Kategorije: Hrvaška

RAZGOVOR S DOBITNICOM NAGRADE ZA ŽIVOTNO DJELO Ljudi koji su me fascinirali? Peter Brook, Marija Kohn, Franka Kutleša i prvi među njima, Boris Bućan

Pon, 10/06/2019 - 15:33

Glumica Marija Sekelez nedavno je dobila Nazorovu nagradu za životno djelo, najviše domaće priznanje za umjetnika. Ova proslavljena glumica u ovome se intervjuu prisjeća najbitnijih momenata svoje karijera, ali i prve, velike ljubavi...

Jeste li oduvijek bili glumica?

- Moji su se ukućani počeli šaliti da ću biti glumica još dok sam kao 4-godišnja djevojčica redom zaskakala njih i goste recitacijama. Ispela bih se na stolčić i ne bih odustajala. Ali nisu u tu šalu povjerovali jer su bili miljama daleko od toga svijeta. A onda sam se, kao 14-godišnjakinja, upisala u recitatorsku grupu na Tribini mladih u Splitu. Vodila ju je Božena Kolničar, dramska umjetnica, a društvo je bilo sjajno, potonji proslavljeni glumci, Žarko Radić i Aljoša Vučković, pjesnici Jakša Fiamengo i Luko Paljetak, pjevači Oliver Dragojević i Đurđica Miličević (Barlović). Ekipa dakle entuzijasta, zaljubljenika. Dočekali smo mnogo nastupa. Bijaše i to je za mene svojevrsna oaza spasa. Naime, premda sam bila odlična učenica, a najbolja iz matematike i hrvatskoga, moji mi roditelji nisu mogli omogućiti upis u gimnaziju, pa sam upisala školu za zdravstvene tehničare laboratorijskog smjera. Ali sam i tu nevoljnu školu završila kao najbolja, a motivirala me mogućnost da osvojim stipendiju i otisnem se u Zagreb.

S kakvim ste mislima pristigli u Zagreb?

- U Zagreb sam stigla poput Arsenove Djevojke iz moga kraja: “Provela je noć na putu, kojim kreću od davnina, naši snovi prema svijetu, s Perkovića preko Knina. U očima njenim more, svjetluca joj sol u kosi, ona ne da da je slome, otima se i prkosi.”

Isprve sam položila prijamni na ADU i upisala komparativnu književnost i apsolvirala na Filozofskom fakultetu.

Kakav je bio studentski život?

- Za današnje pojmove užasan. Znači, do svojega prvog stančića promijenila sam tridesetak podstanarskih soba. Ali je zato umjetnički život bio za mene zanosan. Toliko predstava... Počeli smo mi, studenti, igrati male uloge, statirati. Inače smo neprestano bili na Akademiji, od dana do noći. Naša je mladost pobjeđivala sve nevolje, odnosno, preciznije rečeno, nije se na njih osvrtala. Pred nama je bio cilj: ostvariti se uz najnemogućije uvjete u tom našemu glumačkom pozivu za koji mislim da nam je darovan. I mi smo ga u sebi prepoznali.

Prepoznajete li neki ključan trenutak za vas kao mladu glumicu?

- Akademiju sam završila 1972. i poput mnogih trpjela posljedice Hrvatskog proljeća, a to je značilo da su vrata kazališta za moju i nadolazeće generacije bila umalo potpuno zatvorena. Spas mi je donio poziv za glumim u predstavama Teatra &td. U Teatru &td igrala sam dulje od petnaest godina. Ali, znači, nije to bio stalan posao, zaposlenje, išla sam iz uloge u ulogu, a pratila nas je i sreća što su te predstave izvođene mnogo, mnogo puta, pa se uz njih eto moglo preživjeti. Dakle, igrala sam u Handkeovu “Kasparu”, premijerno izveden 1970., koji je išao 200 puta, u Brešanovu “Hamletu u selu Mrduša Donja”, praizvedenom 1971., igrao 200 puta, Danaudovu “Ručnom radu”, 100 puta, Ivančevu “Odmoru za umorne jahače”, iz 1975., koji je išao 100 puta i tako dalje.

Pa današnji glumci mogu samo sanjati o toliko nastupa...

- Uglavnom da. Iako je to vrijeme bilo politički neugodno, svjedočili smo nezaboravnim umjetničkim trenutcima. Dok smo studirali, postojao je IFSK, studentsko kazalište i festival, žarište tad najmodernijih europskih pravaca, kakvo do danas nije dostignuto. A imali smo sreću gledati predstave kakve su Shakespeareov “San ljetne noći” u režiji Petera Brooka, Goldonijeva “Slugu dvaju gospodara”, u režiji Giorgia Strehlera, na Dubrovačkim ljetnim igrama Bejart Ballet iz Lausanne, senzacionalnu predstavu “Bijesni Orlando” Luce Roncoija. U &td-u su se događala čuda. Tako da je takav život bio za mene lijepo ostvarenje.

Svejedno ste započeli sa samostalnim projektima, zar ne?

- Da, ostao je meni je višak nepotrošene kreativne energije pa sam se eto bila upustila u samostalne projekte. Moram naglasiti da sam trideset godina bila slobodnjakinja, što znači da trideset godina nisam dobila plaću, u svim tim političkim previranjima neprestanim. Upustila sam se u nepoznato, ali sam sve poteškoće u hodu svladavala, jer su uvijek te moje predstave imale u meni snažan razlog i poticaj da vidim mogu li i dokle mogu stići. To danas mladim glumcima zvuči nevjerojatno. Njih već nakon godine dana slobodnjaštva, s pravom, hvata panika.

Nije li osobito teško biti ženom u umjetnosti, o tome, zapravo, govore mnoge vaše predstave, zar ne?

- Uvijek je teško i naporno biti ženom, a posebno u umjetnosti, gdje oduvijek glavnu riječ vode muškarci. Međutim, ta nas činjenica ne smije obeshrabriti. Štoviše, moramo se naoružati i biti maksimalno neophodne. A to nije lako. Međutim, izabrale smo ovaj poziv, ili je on izabrao nas, moramo ga slijediti želimo li na kraju života biti zadovoljni, pošto smo ispunili svoju misiju. Ne poznajem ni jednoga uspješnog umjetnika ili umjetnicu koji nije svoje stvaralaštvo platio velikim mukama. A ja sam, eto, upravo kroz scenske portrete velikih žena, umjetnica, poput Vesne Parun, Vesne Krmpotić, Isadore Duncan, Marije Callas i Marine Cvetajeve, svjedočila o tom da jednostavno morate stvarati i kad ste u posustajućim životnim situacijama. Htjela sam sa scene svjedočiti koja je cijena talenta i što smo sve u stanju žrtvovati da bismo se realizirali.

Tko su ključni ljudi vašega ne samo umjetničkoga života?

- U životu sam srela doista mnogo velikih umjetnika, zanimljivih ljudi koji su me nadahnjivali i kojima sam se divila. Ako moram izdvojiti nekoliko njih, počevši od rane mladosti, eto neka prvi bude Boris Bućan. Fascinirao me je i svojom energijom, i svojim talentom i svojim odnosom prema ženskom biću Boris Bućan, sad već proslavljeni akademik, slikar, umjetnik plakata, grafički dizajner. Dakle, mi smo se na drugoj godini Akademije zavoljeli i u toj jednoj plamtećoj vezi smo oboje sagorjeli, ali smo do dana današnjega ostali veliki prijatelji. Što je to u Borisu bilo neodoljivo i što sam zauvijek zapamtila. Što se tiče umjetnosti, njegova apsolutna beskompromisnost, od prvoga dana do dana današnjega. To je čovjek koji nikome nikad nije podilazio, koji je slijedio svoj put, često neshvaćen, a koji je svoju genijalnost eto i u svijetu dokazao. I, drugo, rijetko je koji muškarac kad je zaljubljen spreman se u tolikoj mjeri izložiti i pokazati emocije, tako da vjerujem da je svaka žena koju je sreo u životu samo obogaćena susretom s njim.

A dalje?

- Prijeđimo na potpunog stranca, genijalnog kazališnog redatelja Petera Brooka. Nakon njegova ‘Sna ljetne noći’, što je zaigrao u Zagrebu 1972., kazalište za mene više nikad nije bilo isto, barem ne u mojem srcu i memoriji. On je zaista dokazao da čuda na sceni postoje. Čarobnjak kojega sam imala prilike upoznati 1999. u Londonu i porazgovarati s njim, na promociji njegove knjige ‘Niti vremena’. S oduševljenjem se prisjetio gostovanja u Zagrebu. Ono što je mene, čitajući tu njegovu knjigu, oborilo s nogu, jest to da je eto i veliki Peter Brook išao u potragu za sponzorima. Tako je on sa svojim suradnikom letio u Teksas da bi od nekoga magnata iskao novac, a ovaj ga nije ni sačekao. Rekli bismo, uzaludan trud. Ali svjedoči o tom da i najveći nisu pošteđeni problema u realiziranju predstava. S radošću se sjećam i dramske umjetnice Marije Kohn, koja više nije među nama. S njom sam se u Teatru &TD družila deset godina u predstavi ‘Ručni rad’. Upoznala sam jednu osebujnu ličnost, koja je privatno bila duhovita, čak i cinična prema svojim postupcima, a profesionalno jedino - uzor. Jer nikada nije to privatno utjecalo na ono profesionalno.

Još netko u užem izboru?

- Još jednu damu bih spomenula, ime joj je Franka Kutleša, barunica Staël von Holstein. Ta je žena svega tri kilometra rođena dalje od rodnog mjesta mojega oca, u Cisti Velikoj, Imotska krajina. Ona je kao 12-godišnjakinja pristigla u Zagreb, s 18 otišla u London, postala jedna od vodećih modnih kreatorica. Oblačila je i dansku i švedsku kraljicu. Njoj je Ava Gardner bila kuma na vjenčanju i kuma njezinu sinu, Thomasu. Za mene je izradila i darovala mi kostim za ‘Mariju Callas’. Sve to možda ne bi bilo toliko bitno da ona nije u toj priči kao iz bajke ostala maksimalno topla i jednostavna.

Vaš dugotrajni slobodnjački staž prekida poglavlje sa šefovanjem. Od slobodnjakinje, postali ste šefica kazališta.

- Godine 2000. prijavila sam se na natječaj za ravnateljicu zagrebačkog Gradskog kazališta Žar ptica. Izabrana sam među ukupno šest kandidata, ne sluteći niti u snu da sam upala u, bismo mi u Splitu rekli, kašetu brokava. Povratka nije bilo, iz kazališta na nemogućoj adresi, na granici s Mirogojem, za koje nitko ne zna. Trebalo se suočiti s potpuno zapuštenim kazalištem, u kojem je igralo šest predstava godišnje, u kojem je prebivao pas lutalica, kojeg su odveli tek kad je napao policajca, u kojem je bilo 12 podstanara, koji su svi imali ključ, gdje su šahisti u foajeu kazališta igrati šah a ja sam od njih trebala tražiti ključ kako bi sve funkcioniralo. Naravno da mi je pao imunitet, da sam po licu dobila herpes zoster, od kojeg još i dana osjetim trnjenje, jer su mi oštećeni živci, ali povratka, ponavljam, dakle nije bilo. Vjerojatno sam napravljena od takvog materijala da nisam htjela otići i priznati poraz. I nemoguća misija izrodila je nakon 16 godina potpune predanosti i posvećenosti Žar ptici 750 tisuća mladih posjetitelja, 73 nagrade, i gostovanja od Mongolije do Venezuele, od Egipta do New Yorka, Londona, Pariza, Beča, Izraela... Zatekla sam bila dvoje glumaca, a sada ih u angažmanu ima deset, s tim da je kroz kazalište prošlo tristo kazališnih umjetnika. Otišla sam prije tri godine u mirovinu sretna i zadovoljna jer sam kazalište ostavila u dobrim rukama novoga ravnatelja, Drage Utješanovića.

Jeste li mislili da ćete se morati odreći glume dok ste ravnateljica?

- Nikad u meni nije ugasnuo iskonski poziv glumački i kad sam se prijavljivala za ravnateljicu mislila sam da ću se povremeno moći baviti glumom, a budući da su me dočekale nesvladive prepreke, a ja sam temeljita osoba koja se u sve upušta bez ostatka, jednostavno nije bilo vremena za tu ljubav. Jer da biste uspješno napravili ulogu, morate biti koncentrirani samo na nju.

No, sad ste slobodni...

- Da, u ovoj novostečenoj slobodi duhovno sam procvjetala. Posvećujem se svojim predstavama u kojima jednako uživam i dok ih pripremam i dok ih igram. A to je najčešće monodramska forma, koja jest naravno najteža, pa je mnogi glumci izbjegavaju. Doista se ne mogu požaliti, jer mi je vraćeno sve ono što sam uložila.

Ostvarili ste i značajan televizijski opus dokumentarni, zar ne?

- Za vrijeme Domovinskog rata naravno da sam, poput mnogih, bila potresena. Predložila sam Miroslavu Liliću serijal ‘Dok nam živo srce bije’, poetsko-glazbeni prosvjed protiv rata, u kojem je u deset epizoda sudjelovalo više od 400 umjetnika. Poslije toga sam nastavila raditi kod gospođe Ksenije Urličić u Zabavnom programu božićne emisije. A onda sam prešla u dokumentarni program i ostvarila mnoge filmove, među ostalima o klarisi pjesnikinji Anki Petričević, Sv. Leopoldu Mandiću, Franki Kutleši...

Kategorije: Hrvaška

Evo u čemu griješite - namirnice koje ne smijete čuvati u hladnjaku!

Pon, 10/06/2019 - 15:29

Ponekad niste ni svjesni da određenu hranu nepotrebno držite u hladnjaku. Naime, vjerojatno se bojite da će se određene namirnice vani pokvariti, a zapravo im čuvanjem u hladnjaku radite samo još veću štetu. Pogledajte o kojoj se to hrani radi te izbjegnite pogreške koje pridonose bržem kvarenju i propadanju namirnica.

rajčice.jpg 

1. Rajčice

Ovo će vas možda iznenaditi, ali uistinu je tako - rajčicama nije mjesto u hladnjaku niti na bilo kojem drugom hladnom mjestu u vašem domu. Mnogi ljudi rajčice čuvaju u hladnjaku, a pritom ne znaju da je ova namirnica jedna od onih koje su najbolje očuvane upravo na sobnoj temperaturi od 23 stupnja Celzijusa.

krumpir.jpg 

2. Krumpir

Ako krumpir držite predugo u hladnjaku, on bi mogao izgubiti sav svoj izvorni okus. Da, dobro ste pročitali. Hladnoća mijenja okus krumpira pa ga je mnogo pametnije pohraniti u smočnici, i to u papirnatoj vreći. Naime, krumpir će mnogo brže propadati ako ga umjesto u papirnatu vrećicu, stavite u plastičnu.

luk i češnjak.jpg 

3. Luk i češnjak

Luk i češnjak namirnice su koje nije pametno držati u hladnjaku, bez obzira na to koliko je stupnjeva trenutno u vašem domu, odnosno kuhinji. Ipak, velike vrućine bolje je izbjegavati. Umjesto toga, luk i češnjak mnogo je bolje držati u rashlađenoj smočnici, i to na što tamnijem mjestu kako ne bi došlo do preranog kvarenja.

med.jpg 

4. Med

Med ne biste smjeli čuvati u hladnjaku, mnogo je bolja opcija njegovo držanje na suhom mjestu. Optimalna temperatura za pravilno čuvanje meda kreće se od 17 do najviše 19 stupnjeva. Ipak, med se neće pokvariti ni na temperaturi koja je nešto viša ili pak manja od preporučene. Naime, med će se s vremenom kristalizirati, a držanje u hladnjaku ubrzava cijeli taj proces.

kruh.jpg 

5. Kruh

Možda mislite da čuvanjem u hladnjaku kruhu omogućavate čuvanje njegove svježine, ali to nije točno. Naime, on na vrlo niskim temperaturama gubi na svom okusu i u kratkom vremenskom razdoblju postaje 'ustajao'.

tropsko voće.jpg 

6. Tropsko voće

Voće poput banane, avokada, ananasa, kivija, papaje i manga ne biste trebali držati u hladnjaku. Zašto? Odgovor na ovo pitanje krije se  u tome što ovim voćkama, kao što je to i razumljivo, niske temperature nimalo ne odgovaraju. Zbog toga je tropsko voće mnogo bolje držati na sobnoj temperaturi jer ona omogućava prirodan nastavak dozrijevanja voća, a hladnjak će to zaustaviti.

paprike.jpg 

7. Paprika

Baš kao i kod rajčice, isti je slučaj i kad govorimo o čuvanju paprike. To je namirnica koju je mnogo bolje držati na sobnoj temperaturi nego u hladnjaku.

Kategorije: Hrvaška

PREPOZNAJETE LI OSOBU S FOTOGRAFIJA? Policija intenzivno traga za razbojnikom sa zelenom kirurškom maskom, ukrao novac

Pon, 10/06/2019 - 15:29

Prepoznajete li osobu sa fotografija? Ako da, javite nam se na 192, u najbližu policijsku postaju ili putem email adrese zagrebacka@policija.hr – apel je PU zagrebačke koja intenzivno traga za nepoznatim počiniteljem koji je lanjskog prosinca na zagrebačkoj Savskoj cesti odradio razbojništvo "teško" više stotina kuna.

Prema opisu koji je dala policija, riječ je o muškarcu starom oko 30 godina, visine oko 165 centimetara i slabije tjelesne građe. U vrijeme razbojništva 14. prosinca 2018. oko 16.40 sati bio je odjeven u zimsku crnu jaknu s kapuljačom na glavi, a preko lica i nosa je imao zelenu kiruršku masku.

- Donji dio trenirke koji je nosio na sebi, imao je bijela slova na lijevoj nogavici, a na rukama je imao crne rukavice. Ukoliko imate korisnih informacija, javite nam se – poručuju iz zagrebačke policije.

puz-Trazi_se_01.jpg 

Kategorije: Hrvaška