Jutarnji list

Syndicate content
RSS latest articles feed for: jutarnjiList, and section: Front Page.
Updated: 29 min 50 sek od tega

NOVA VAKULINA PROGNOZA: VEĆ U ČETVRTAK OČEKUJE NAS STVARANJE SNJEŽNOG POKRIVAČA Hrvatska na udaru hladne fronte koja će radikalno spustiti temperature

Sre, 12/12/2018 - 20:07

Meteorolozi su već početkom tjedna počeli najavljivati da nas očekuje dolazak hladne fronte sa snijegom, a u srijedu su predviđanja nešto konkretnija pa sinoptičari Dragoslav Dragojlović i Zoran Vakula na HRT-u navode kako se pučka izreka 'Sveta Luce, ukaži mi sunce', na koju je uoči blagdana Svete Lucije 13. prosinca volio podsjetiti nedavno preminuli Milan Sijerković, ove godine neće ostvariti.

- Za razliku od srijede, u nastavku će tjedna, osobito do subote poslijepodne, u većini Hrvatske biti više oblaka, na Jadranu uz čestu kišu, na sjevernom dijelu i susnježicu, a na kopnu uglavnom snijeg - već tijekom četvrtka uz stvaranje snježnog pokrivača najprije u gorju, zatim i drugdje. Prometovanje će biti otežano i zbog jačanja vjetra - na sjevernom Jadranu bure, južnije istočnjaka i juga.

U nedjelju i ponedjeljak stabilnije i mirnije, ali uz osjetno hladnija jutra od dosadašnjih, ne samo u ovom mjesecu, nego još od početka ožujka. Zimski će se uvjeti, ali uz slabiji vjetar i samo ponegdje malo snijega, u većini Hrvatske zadržati i u većem dijelu sljedećega tjedna. Stoga je Petra Sviličić, mag. phys. - geophys., agrometeorologinja DHMZ-a još u nedjeljnim Plodovima zemlje savjetovala: "Osjetljivije bilje potrebno je zaštititi od smrzavanja, a staklenike i plastenike zatvoriti... Alate i crijeva s vodom pospremite na sigurno..."

A u nastavku slijedi detaljnija prognoza za sljedeće dane koju je pripremio mr. sc. Dragoslav Dragojlović, meteorolog DHMZ-a:

U Slavoniji, Baranji i Srijemu djelomice sunčano, poslijepodne uz više oblaka, prema kraju dana u zapadnim krajevima samo ponegdje uz pokoju pahulju snijega. Puhat će povremeno umjeren istočni i jugoistočni vjetar. Jutarnja temperatura zraka od -5 do -2 °C, a najviša dnevna od 1 do 3 °C.

Podjednaka temperatura zraka bit će u središnjoj Hrvatskoj, uz umjereno i znatno oblačno vrijeme, prema kraju dana ponegdje sa slabim snijegom. Puhat će povremeno umjeren istočni i sjeveroistočni vjetar.

U gorju većinom oblačno povremeno sa snijegom, a u drugom dijelu dana očekuje se i stvaranje snježnog pokrivača. Na sjevernom Jadranu promjenljivo, povremeno s kišom, a uz obalu može biti i snijega nošenog burom. Puhat će većinom umjerena, ponegdje i jaka bura s olujnim udarima. Jutarnja temperatura oko -7 °C, uz obalu od 3 do 6 °C, a najviša dnevna oko 0 °C, na moru između 6 i 8 °C.

U Dalmaciji promjenljivo oblačno s kišom, a u unutrašnjosti vjerojatno i susnježicom i snijegom. Uz obalu će puhati umjeren, mjestimice i jak istočnjak i bura, a prema otvorenom moru jačat će jugo, pa će more biti umjereno valovito i valovito. Jutarnja temperatura zraka od -6 do -4 °C, uz obalu između 2 i 5 °C, a najviša dnevna od 4 do 9 °C.

I na jugu Hrvatske promjenljivo, mjestimice s kišom, pa i u obliku pljuskova s grmljavinom. Prema otvorenom moru puhat će umjereno i jako jugo.

Na kopnu do nedjelje većinom oblačno uz snijeg, uz stvaranje snježnog pokrivača, debljeg u gorju. U petak više snijega u sjeverozapadnim krajevima, a u subotu u gorju i na istoku zemlje. Od nedjelje smirivanje i djelomično razvedravanje, ali uz vrlo hladna jutra.

Do nedjelje na sjevernom Jadranu hladnije, uz umjeren i jak istočnjak i buru, a ponegdje je moguć i snijeg nošen burom. No većinom će padati kiša, kao i u Dalmaciji, gdje će uz jugo biti toplije, i to osobito južnije od Splita. Mjestimice su mogući i obilniji pljuskovi, praćeni grmljavinom. Na sjevernom Jadranu bura će ponovo pojačati u utorak. S tom burom će biti puno manje problema nego s ovom do nedjelje, kada će more biti i valovito, povremeno i jače valovito, prognozira Dragoslav Dragojlović.

Njegova kolegica s Nove TV Ana Bago Tomac, inače, govoreći o najavljenom snijegu prognozira da bi snježni pokrivač ponegdje mogao dosegnuti i pola metra.

Kategorije: Hrvaška

Istinom protiv predrasuda: kako zaista žive branitelji

Sre, 12/12/2018 - 20:00

Braniteljska populacija vrlo je slična općoj s obzirom na obrazovni status, prihodi im zbog ratnog statusa nisu veći od ostatka društva, a u vlasništvu imaju manji broj nekretnina od prosjeka opće populacije – stoji u rezultatima projekta “Istraživanje potreba i kvalitete življenja hrvatskih branitelja, članova njihovih obitelji i stradalnika Domovinskog rata”, koji je proveo Institut društvenih znanosti “Ivo Pilar”.

“Može se zaključiti da nema osnove za tvrdnje koje se iznose u dijelu medija o materijalnim beneficijama i privilegijama braniteljske populacije zbog kojih bi bili imućniji od drugih. Isto se odnosi na članove njihovih obitelji i stradalnike”, zaključak je tog velikog istraživanja koje su znanstvenici s “Pilara” provodili deset mjeseci na uzorku od pet tisuća branitelja, članova njihovih obitelji i stradalnika – članova obitelji poginulih i nestalih branitelja.

Kako su branitelji mahom vrlo mladi krenuli u rat, a neki su zbog toga bili prekinuli svoje fakultetsko obrazovanje, zanimljiv je podatak iz istraživanja da čak 20,5 posto branitelja ima visoku stručnu spremu. Srednjoškolsko obrazovanje ima njih 73 posto, a samo 5,9 posto ih ima nižu stručnu spremu.

Braniteljska populacija posjeduje manji broj nekretnina od opće populacije te njihovi prihodi nisu veći od hrvatskog prosjeka. “Prosječni prihod po članu kućanstva u svim anketiranim skupinama iznosi između 2000 i 4000 kuna, a među stradalnicima prosjek je nešto veći u odnosu na druge dvije skupine”, kaže Vlado Šakić, ravnatelj Instituta društvenih znanosti “Ivo Pilar”. “To je zbog toga što su kućanstva stradalnika malobrojnija, a ne zbog razlike u apsolutnim brojkama.

A usporedba s općom populacijom vidljiva je u ‘Pilarovu’ barometru hrvatskog društva (znanstvenom istraživanju u kojemu Institut ‘Ivo Pilar’ ispituje raspoloženje i stavove građana o brojnim društvenim i političkim pitanjima, kao i o njihovu zdravstvenom, ekonomskom i socijalnom statusu, nap. a.).

Prema Eurostatu – službenim statističkim podacima Europske unije – 92 posto hrvatskih građana živi u vlastitim nekretninama, a prema ovom istraživanju tako živi oko 80 posto pripadnika ispitivanih skupina. Ovu brojku treba uzeti s relativnim oprezom jer anketiranjem nisu obuhvaćena djeca koja žive odvojeno”, odgovorio nam je ravnatelj instituta Vlado Šakić.

Velik broj hrvatskih branitelja, pokazuje istraživanje, i danas pati od nekog dugotrajnijeg tjelesnog ili duševnog zdravstvenog problema ili bolesti (43,8 posto), te se zbog toga osjećaju (u određenoj mjeri ili znatno) ograničeni u obavljanju svakodnevnih aktivnosti (40,7 posto ispitanika).

U jednom od zaključaka istraživanja stoji da branitelji budućnost vide boljom od većine ostalih građana: “Za njih ona nipošto nije beznadna niti mračna.” Razlog njihova optimizma proizlazi iz činjenice da su aktivno pridonijeli obrani i stvaranju države. U istraživanju branitelji su, osim optimizma, iskazali natprosječan osjećaj zadovoljstva svojim životom. Na skali od nula do deset, branitelji su svoj osjećaj zadovoljstva životom ocijenili prosječnom ocjenom 6,69. Na isto pitanje u sklopu istraživanja “Pilarov” barometar opća populacija odgovorila je prosječnom ocjenom 6,52.

S druge strane, stradalnici (članovi obitelji poginulih i nestalih branitelja) u ovom su istraživanju pokazali manje optimizma. Za njih je budućnost “izazovna i neizvjesna” te smatraju da je njihova glavna uloga u “daljnjem usađivanju domoljublja novim generacijama”.

“Pilarovi” istraživači ispitivali su i povjerenje branitelja u državne institucije. “Od svih državnih institucija za koje se ispitivalo povjerenje, najviše razine povjerenja iskazane su u zdravstvo, školstvo, Crkvu, Ministarstvo hrvatskih branitelja i predsjednicu RH”, kaže Šakić.

Branitelji su u istraživanju kao najveći i najnaglašeniji problem naveli negativan odnos društva i javnosti prema braniteljima. U jednom od zaključaka istraživanja piše da se velik broj pripadnika braniteljske i stradalničke populacije susretao s predrasudama te da branitelji koji često doživljavaju predrasude javnosti osjećaju negativne posljedice tih predrasuda – “niže zadovoljstvo životom”. “Oko polovice branitelja i stradalnika te 38 posto članova obitelji susreli su se povremeno ili često s predrasudama prema njima”, tvrdi Šakić.

Istraživanje je pokazalo kako je zdravlje vrlo ozbiljan i naglašen problem braniteljske populacije. Pobol i smrtnost među braniteljima su, barem tako percipiraju sudionici istraživanja, bitno veći nego u općoj populaciji. Ali zabilježeno je i da dio problema leži i na samim braniteljima “jer se često ponašaju nemarno prema vlastitom zdravlju”.

Tijekom 2017. godine umrlo je 4320 branitelja, a u prvih osam mjeseci ove godine evidentirano je 2080 umrlih. Ukupno je dosad umrlo 55.247 hrvatskih branitelja. Prema podacima HZJZ-a vodeći uzrok smrti kod branitelja su novotvorine (zloćudne bolesti) od kojih je lani umrlo njih 1739 – 40 posto od ukupno umrlih branitelja. Druga po redu je skupina cirkulacijskih bolesti s ukupno 1367 umrlih (32 posto), a treći vodeći uzrok smrti su ozljede i otrovanja s 354 umrlih (osam posto). Lani je zabilježeno 130 samoubojstava branitelja.

Prosječna starost umrlih branitelja u 2017. godini iznosila je 61,3 godine života, dok je prosjek za opću populaciju iznosio 76,2 godine života.

U cilju ranog otkrivanja bolesti i povećanja kvalitete i očekivanog trajanja života branitelja, Ministarstvo branitelja je pokrenulo program preventivnih sistematskih pregleda.

Lani je pregledano 17.480, a u 2018. godini do danas oko 16.500 branitelja. Ukupno je čak 43,9 posto branitelja koji su se odazvali sistematskom pregledu dobilo preporuku provođenja dodatnih dijagnostičkih postupaka. Preporuke o promjeni životnog stila dobilo je 49,2 posto branitelja koji su bili na sistematskom pregledu.

ccc.jpg 

Kategorije: Hrvaška

BANDIĆ IZ BOLESNIČKE POSTELJE SMIJENIO SVE 'NEOVISNE' Esih kaže da su bili za smjenu spremni: On je to jednostavno shvatio na način na koji je shvatio

Sre, 12/12/2018 - 19:53

Predsjednica stranke Neovisni za Hrvatsku, saborska i gradska zastupnica Bruna Esih izjavila je u srijedu Hini da je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić razriješio sve članove upravnih vijeća gradskih institucija koji su članovi Neovisnih za Hrvatsku ili su putem njih dobili to mjesto, zato što su Neovisni dali do znanja da neće podržati njegov prijedlog proračuna za 2019. koji će se u četvrtak, 13. prosinca, naći pred zastupnicima zagrebačke Gradske skupštine.

- Mi smo dali do znanja da nećemo podržati proračun Grada Zagreba za 2019., a gradonačelnik je to jednostavno shvatio na način na koji je shvatio i ono što se dogodilo je ono na što smo mi bili spremni - rekla je Esih i dodala da "u ovome dijelu ne vidimo ništa sporno".

Istaknula je da je i pročelnica Gradskog ureda za kulturu Ana Lederer, koja je članica stranke Neovisni za Hrvatsku, razriješena članstva u upravnim vijećima Umjetničkog paviljona i Muzeja za umjetnost i obrt, ali ne i s mjesta pročelnice, budući da je na to mjesto došla natječajem.

- Gospođa Lederer je legitimno pristupila natječaju; postojala je komisija koja je ocjenjivala ne samo gospođu Lederer, nego je bilo više kandidata. Gospođa Lederer bi se i mimo Neovisnih za Hrvatsku, s obzirom na to da je cijeli radni vijek provela u kulturi, javljala na takav i slične natječaje. To je potpuno jasno - istaknula je Esih.  

Rekla je da je Bandić akt o razrješenju članova upravnih vijeća gradskih institucija koji su članovi Neovisnih za Hrvatsku ili su putem njih dobili to mjesto, donio 5. prosinca i da to nije sporno jer su aktom gradonačelnika i imenovani na te funkcije. To je praktički politička raspodjela po mjestima u Gradskoj skupštini i to su oduvijek radile stranke zastupljene u njoj, rekla je.

- Smijenjeni smo iz upravnih vijeća određenih gradskih institucija gdje smo upali po ključu toga što pripadamo većini - rekla je i dodala da su po tom istom ključu u upravnim vijećima u gradu Zagrebu i stranke oporbe.

Kao što smo dobili priliku mi, jednako je dobio i HDZ i stranka Bandić Milan 365, a jednako su po svojoj zastupljenosti dobile i stranke oporbe u Gradskoj skupštini - rekla je.

Kazala je da je ona bila članica Upravnog vijeća SUVAG-a te Koncertne dvorane "Vatroslava Lisinskog". Rekla je da ona osobno nije dobila rješenje o razrješenju nego je to vidjela na internetskim stranicama Grada Zagreba i obavijestili su je iz SUVAG-a da su oni dobili odluku o njezinom razrješenju.

Saborski i gradski zastupnik Neovisnih za Hrvatsku Zlatko Hasanbegović razriješen je članstva u Upravnom vijeću Muzeja grada Zagreba, a gradski zastupnik Tomislav Jonjić razriješen je članstva u Upravnom vijeću "Dr. Andrija Štampar".

Esih je naglasila da ona i Hasanbegović u tim upravnim vijećima nisu primali nikakvu naknadu, kao što je ne primaju niti za rad u Gradskoj skupštini niti za vođenje skupštinskih odbora jer su ujedno i saborski zastupnici i to bi bio sukob interesa.  

Kazala je da je riječ o upravnim vijećima dječjih vrtića, osnovnih škola, srednjih škola, zdravstvenih i kulturnih institucija te socijalnih institucija, kao primjerice domova umirovljenika. Rekla je da su Neovisni za Hrvatsku dobili najviše članstva u upravnim vijećima dječjih vrtića.

Istaknula je da puno članova tih upravnih vijeća nisu članovi njihove stranke nego su putem njih dobili svoje mjesto u tim upravnim vijećima. Objasnila je da su na ključna mjesta u upravna vijeća primjerice zdravstvenih institucija stavljali stručne osobe koje nisu samo članovi stranke.  

Kategorije: Hrvaška

NAPREDNI ROBOT PRIKAZAN NA RUSKOJ TELEVIZIJI ZAPRAVO JE ČOVJEK U KOSTIMU Voditelji nahvalili robota ne znajući da je u pitanju lažnjak

Sre, 12/12/2018 - 19:30

Sofisticirani robot koji je prikazan na ruskoj državnoj televiziji zapravo je bio tek čovjek obučen u robota, piše Guardian.

TV kanal Russia-24 nahvalila je robota prikazanog na forumu mladih posvećenom robotici naglašavajući kako je 'robot Boris naučio plesati i u tome uopće nije loš'.

No neki su gledatelji i blogeri ipak bili sumnjičavi. Novinari ruskog portala TJournal postavili su i par tehničkih pitanja, kao na primjer gdje su Borisovi vanjski senzori te zašto je robot napravio toliko nepotrebnih pokreta tijekom plesa?

I zašto je robot dovoljno velik i izgleda baš tako kao da je u njemu neka osoba?

Odgovor na sva ova pitanja dala je fotografija 'robota' objavljena na društvenim mrežama na kojoj se jasno vidi da 'robot' ima pravi ljudski vrat.

Boris vrat 

Ispalo je da je Boris zapravo 'Robot Aljoša', odnosno kostim kojeg je napravila tvrtka Show Robots.

Kostim vrijedan 3000 funti opremljen je mikrofonom i tabletom te stvara iluziju da pred vama stoji pravi robot.

Još jednu razotkrivajuću fotografiju objavila je medijska agencija MBKh Media koju je osnovao Putinov žestoki protivnik Mihail Hodorkovski, a na njoj se vidi kako se glumac oblači u kostim robota trenutak prije nego će se pojaviti na forumu u Jaroslavu, gradu oko 200 km udaljenom od Moskve.

Robot kostim 

Organizatori Projektoria Foruma, kaže se u članku, nisu željeli podvaliti lažnog robota pod pravog, no televizijski prijenos napravio je baš to.

'Neki od ovih studenata zacijelo će se poželjeti baviti robotikom kad vide ove najsuvremenije robote', rekao je voditelj u televizijskom prijenosu.

Nakon toga začuo se robotski glas.

'Jako dobro znam matematiku, no želio bih naučiti i crtati', rekao je Boris te nakon toga zaplesao na pjesmu 'Skibidi' Little Biga.

Robot pleše 

U srijedu ujutro sporna je reportaža nakratko bila uklonjena s Russia-24 Youtube kanala, no kasnije poslijepodne opet se pojavila.

Dodajmo i da je državni Channel One bio primoran ispričati se gledateljima radi lažne reportaže koja prikazuje mladog Ukrajinca koji se žali na napredak nakon revolucije u toj državi prije pet godina. Ispostavilo se da je čovjek zapravo Bjelorus koji je kasnije priznao prijevaru i kazao da ga je sram zbog svega.

Kategorije: Hrvaška

'POLITIKA HDZ-a I TUĐMANA PREMA BiH BILA JE POGUBNA' Nenad Stazić razjario brojne HDZ-ovce, a onda se za riječ javio i Glasnović

Sre, 12/12/2018 - 19:29

Rasprava SDP-ova zastupnika Nenada Stazića o saborskoj Deklaraciji o položaju Hrvata u BiH, njegove ocjene da od nje neće biti nikakve koristi, a da će štete biti brojne, te tvrdnje da je politika HDZ-a i dr. Franje Tuđmana prema BiH bila pogubna, izazvala je u srijedu brojne reakcije HDZ-ovih zastupnika.

Nikakve koristi od te Deklaracije biti neće, a štete će biti brojne, možda i nesagledive, ne samo za Hrvate u BiH, nego i Hrvatsku koja će se osramotiti pred svijetom zbog miješanja u unutarnje stvari druge države, ustvrdio je Stazić, ustrajavajući u ocjeni da je Deklaracija "eklatantno miješanja u poslove druge države".

To, kazao je, nije briga za Hrvate u BiH, nego sukob unutar HDZ-a - između radikalne desenice i Plenkovića. Stazić smatra da se Deklaraciju ne može popraviti amandmanima, da ju treba odbiti i zaboraviti što je prije moguće.

Stazićeve tvrdnje o 'lošoj i pogubnoj politici HDZ-a i Franje Tuđamana', te spominjanje zločina u Ahmićima, rušenja Starog mosta, te Haašku presudu predstavnicima Hrvata koje je nazvao "krvavi ratni zločinci", izazvala je oštre reakcije zastupnika HDZ-a.

Vaša količina neznanja, iracionalnog odnosa prema Hrvatim u BiH nemjerljiva je i neispravljiva; vaš je govor pun gorčine, odgovorili su Staziću HDZ-ovi zastupnici Miroslav Tuđman i Petar Škorić.

Škorić je apostrofirao i nedavni Stazićev status objavljen na jednoj društvenoj mreži - kako u svibnju '1945. posao nije obavljen temeljito'.

"Prirodno mi je da branite postupke svoga oca", rekao je Stazić zastupniku Miroslavu Tuđmanu, dodavši da se hrvatski predsjednik dr. Tuđman pozivao na obnovu Banovine Hrvatske i zato osnivao Herceg Bosnu, zbog čega su ga napustili najbliži suradnici Mesić, Manolić ...

Nezavisni zastupnik Željko Glasnović SDP-ova Stazića je prozvao da je 'tipičan Komšićev birač', te da se cijeli život borio protiv hrvatske države i da je 'čisti agitpropovac'....

I ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić odgovorila je SDP-ovu zastupniku Staziću da je više puta naveo "puno stvari koje nisu činjenično točne", te je odbacila njegove tvrdnje o miješanju u unutarnje poslove BiH.

"To jednostavno nije istina", istaknula je ministrica Pejčinović Burić.  Podsjetila je da je Republika Hrvatska potpisnica Daytonskog sporazuma i da ima pravo "bdijeti" nad tim kako se taj sporazum  provodi.

Hrvatska je članica EU, BiH je potencijalni kandidat za članstvo u EU i Republika Hrvatska je vrlo pozvana propitivati vladavinu prava koju BiH treba provoditi na tom putu, naglasila je.

Kovač: Potreban nam je konsenzus

SDP-ovu Staziću je također poručila kako se "vrlo malo" može složiti s njegovim romansiranim prikazom života Hrvata u BiH tijekom bivše države i tvrdnjom da je sve bilo savršeno. Nije bilo tako, bilo je problema, u to vrijeme najviše se Hrvata u BiH iseljavalo iz krajeva gdje su bili većinski, podsjetila je ministrica Pejčinović Burić.

U Hrvatskom saboru smo postigli nekoliko konsenzusa, sada je potreban i konsenzusu o položaju Hrvata u BiH,  rekao je Miro Kovač (HDZ).

"Apeliram na kolege u oporbi koji su 'nesigurni' da shvate ozbiljnost trenutka, opstojnost Hrvata u Bosni i Hercegovini je ugrožena i svaki glas razuma je potreban, potrebna je i snažna poruka Hrvatskog sabora kada je riječ o BiH i tamošnjim Hrvatima", istaknuo je Kovač koji ne dvoji da Sabor ima pravo donijeti Deklaraciju.

Ako kongres SAD može usvojiti rezoluciju o Sjevernom toku II, ako njemački parlament usvaja rezoluciju o Armencima u 1. Svjetskom ratu, zar mi ne možemo Deklaraciju o položaju Hrvata u BiH, upitao je Kovač, naglasivši da bez Hrvatske, ne bi bilo Bosne i Hercegovine.

Treba usvojiti Deklaraciju Hrvatskog sabora o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini sa što više glasova, treba biti svjestan obveze koju Republika Hrvatska ima, zaključio je HDZ-ov zastupnik.

Kategorije: Hrvaška

THERESA MAY UOČI GLASANJA O POVJERENJU 'Izbori u ovom trenutku ne ni bili u nacionalnom interesu, novi čelnik ne bi imao vremena'

Sre, 12/12/2018 - 19:22

Britanska premijerka Theresa May kazala je u srijedu u britanskom parlamentu gdje je navečer očekuje glasanje o povjerenju da održavanje izbora u ovom trenutku ne bi bilo u britanskom nacionalnom interesu.

- Mislim da opći izbori u ovom trenutku ne bi bili u nacionalnom interesu, usred naših pregovora - kazala je May, odgovarajući na pitanje oporbenog zastupnika hoće li raspisati izbore ili održati novi referendum o Brexitu.

Zastupnici britanske vladajuće Konzervativne stranke glasat će u srijedu navečer o povjerenju premijerki Theresi May pošto se proces istupanja Velike Britanije iz EU pretvorio u kaos.

Za pokretanje procesa opoziva bilo je potrebno prikupiti potpise 15 posto konzervativnih zastupnika u donjem domu parlamentu, u ovom slučaju njih 48.

Glasanje je zakazano za srijedu navečer između 19 i 21 sat. Britanskoj premijerki za ostanak na dužnosti treba većina zastupnika plus jedan glas (158). U tom slučaju, njezin autoritet na čelu stranke ne smije se stavljati na kušnju godinu dana. Izglasa li joj se nepovjerenje, pokreće se proces za izbor nasljednika.

May smatra da rezultat predstojećeg glasanja o povjerenju u Konzervativnoj stranci neće odlučiti o tome tko će tu stranku voditi na idućim izborima, koji se trebaju održati prije svibnja 2022.

Politički urednik BBC kazao je da ona neće sudjelovati na idućim izborima.

- Ovo glasanje nije o tome tko će voditi stranku na idućim izborima, nego o tome ima li smisla promijeniti lidera u ovoj fazi pregovora o Brexitu - kazao je njezin glasnogovornik.

May je ranije kazala da će se boriti za svoje vodstvo nad strankom i upozorila da bi promjena na čelu stranke odgodila ili čak ugrozila izlazak zemlje iz EU, planiran za 29. ožujka iduće godine.

- Novi vođa stranke ne bi bio na funkciji do zakonskog roka 21. siječnja, pa bi izbori o vodstvu stvorili rizik predaje kontrole nad pregovorima o brexitu oporbenim parlamentarcima - kazala je May.

- Novi čelnik ne bi imao vremena ponovno pregovarati o sporazumu o izlasku i provesti ga kroz parlament do 29. ožujka. Pa bi jedna od prvih odluka trebala biti produljenje ili ukidanje članka 50., odgađanje ili čak zaustavljanje Brexita koji ljudi žele da provedemo - dodala je premijerka u izjavi za novinare pred svojom rezidencijom.

May je kazala da se pregovori s europskim čelnicima nastavljaju i ponovno pozvala zastupnike da prihvate sporazum o Brexitu kako bi se izbjegao kaotični izlazak iz EU bez sporazuma.

Britanski parlament trebao je u utorak glasati o sporazumu u Brexitu, no glasanje je zbog velikog protivljenja zastupnika odgođeno do najkasnije 21. siječnja iduće godine.

Europski sud pravde odlučio je u ponedjeljak da Ujedinjeno Kraljevstvo može jednostrano povući odluku o izlasku iz EU.

Njemačka kancelarka Angela Merkel isključila je u srijedu mogućnost promjene sporazuma o Brexitu.

Europski dužnosnici već su poručili da, bez obzira na razvoj događaja u Velikoj Britaniji, ustupaka glede sporazuma o Brexitu više neće biti.

- Mi nemamo namjeru mijenjati sporazum o izlasku Velike Britanije iz Europske unije - rekla je Merkel odgovarajući na pitanja zastupnika Bundestaga.

Dodala je da još gaji nadu da će doći do reguliranog Brexita.

- Nemamo više mnogo vremena ali ga imamo dovoljno. I radimo intenzivno na tome da dođe do kontroliranog i reguliranog Brexita - rekla je Merkel na sjednici parlamenta posvećenoj pitanjima kancelarki uoči summita EU-a.

Angela Merkel je istodobno priznala da paralelno teku pripreme i za slučaj da Velika Britanija ne prihvati sporazum i napusti EU bez njega.

Kategorije: Hrvaška

FOTO: KRSTIČEVIĆ NA PROSLAVI OBLJETNICE UTEMELJENJA RATNOG ZRAKOPLOVSTVA 'Danas preuzimamo novi remontirani helikopter Mi-171 Sh'

Sre, 12/12/2018 - 19:13

U vojarni 'Pukovnik Mirko Vukušić' u Zemuniku u srijedu je održano središnje obilježavanje 27. obljetnice utemeljenja Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ-a), a u sklopu svečanosti službeno je predstavljen remontirani helikopter Mi-171 Sh, priopćeno je iz Ministarstva obrane RH (MORH).

hrz_121218_38.jpg 

Izaslanik predsjednice Republike i vrhovne zapovjednice Oružanih snaga RH i predsjednika Vlade RH, ministar obrane Damir Krstičević rekao je da su hrvatski zrakoplovci u Domovinskom ratu dali nemjerljiv doprinos pobjedama Hrvatske vojske, a podsjetio je i na teške početke Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.

hrz_121218_02.jpg 

Ministar Krstičević rekao je da se Hrvatska vojska u posljednje dvije godine sustavno obnavlja i jača, što uključuje i nabavu nove opreme, a posebno je istaknuo preuzimanje prvog remontiranog helikoptera, navode iz MORH-a.

hrz_121218_15.jpg 

„Danas je značajan dan za Hrvatsko ratno zrakoplovstvo, osim svečanosti proslave, danas preuzimamo novi remontirani helikopter Mi-171 Sh", kazao je Krstičević.

hrz_121218_18.jpg 

Podsjetio je i na veliki doprinos HRZ-a u stvaranju hrvatske države, dodavši da su pokrenuti projekti sustavnog opremanja ove zahtjevne grane pobjedničke Hrvatske vojske. "Država koja nije u stanju štititi svoje nebo ne može biti sigurna ni u svoju budućnost“, rekao je ministar Krstičević.

hrz_121218_49.jpg 

hrz_121218_17.jpg 

Podsjetivši da su u sastav HRZ-a već ušli helikopteri Kiowa Warrior, a dolaze i moćni američki helikopteri „Crni Jastreb“, ministar Krstičević je rekao: “Kao pouzdana i vjerodostojna članica NATO saveza, prelazak na zapadnu tehnologiju je jedini mogući i ispravni put“.

HRZ 

Kategorije: Hrvaška

Napokon održana prva sjednica Predsjedništva BiH, Dodik odustao od zastave RS

Sre, 12/12/2018 - 19:11

Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine, u sazivu izabranom na listopadskim izborima, u srijedu su ipak uspjeli održati prvu sjednicu tog tijela i to u sjedištu državnog vrha u Sarajevu te samo uz istaknutu zastavu i grb BiH, iako se tome ranije odlučno protivio predsjedatelj Milorad Dodik, koji je inzistirao da se u dvoranu u kojoj se održavaju sjednice obvezno postavi zastava Republike Srpske.

Od toga je na kraju ipak odustao, no zato je novinare nakon sjednice Predsjedništva BiH pozvao u svoj ured, gdje je, uz državnu, bila postavljena i entitetska zastava.

Pojasnio je kako je sjednica Predsjedništva BiH održana na "korektan" način jer je u dvorani bila samo jedna zastava BiH, što je Dodiku odjednom postalo prihvatljivo rješenje nakon što su njegove kolege u državnom vrhu Šefik Džaferović i Željko Komšić odlučno odbili popustiti pred njegovim zahtjevima za isticanje entitetskog znakovlja u dvoranama za službene sastanke.

Zbog sukoba oko zastave u utorak su otkazane planirane konzultacije s predstavnicima političkih stranaka o imenovanju mandatara za sastav Vijeća ministara BiH.

Dodik je kazao novinarima kako je na kompromis pristao jer je "shvatio kako je potrebno riješiti neka pitanja", a najavio je kako će u državnom parlamentu pokrenuti pitanje izmjene zakona o zastavi BiH.

Za sjednicu državnog vrha u srijedu je ustvrdio kako je bila "brza i efikasna" te kako je usvojena zajednička izjava o ubrzanju europskih integracija uz zahtjev Vijeću ministara da što prije riješi problem odgovaranja na dodatna pitanja Europske komisije nužna za odlučivanje o kandidatskom statusu.

Razgovarali su i o migrantskoj krizi odnosno o migrantima kojih je u BiH ušlo oko 23 tisuće od početka godine, pri čemu je njih između tri i pol i četiri tisuće i sada u zemlji.

"To je teško pitanje za cijelu regiju, a time i za BiH", kazao je Dodik ističući kako je zaključak da je potrebno spriječiti bilo kakav masovni dolazak migranata u BiH ali i masovno odobravanje azila.

Najavio je i kako će Predsjedništvo pozvati predsjednike svih susjednih država pa tako i Hrvatske u službeni posjet BiH te kako će ime mandatara za sastav Vijeća ministara BiH biti poznato do sredine idućeg tjedna.

Kategorije: Hrvaška

SLOVENSKI PARLAMENT ODBACIO ZAHTJEV OPORBE ZA REFERENDUMOM O MARAKEŠKOJ DEKLARACIJI Propala inicijativa Janeza Janše

Sre, 12/12/2018 - 19:11

Slovenski parlament u srijedu je, nakon trosatne rasprave, odbacio prijedlog konzervativne i desne oporbe o održavanju referenduma na kojemu bi birači glasovali jesu li za povlačenje iz marakeške deklaracije i globalnog kompakta o migracijama.

Zahtjev za raspisivanje referenduma, na kojemu je inzistirala Slovenska demokratska stranka (SDS) Janeza Janše, odbijen je većinom glasova na izvanrednoj sjednici parlamentarnog odbora za vanjsku politiku.

Nakon trosatne rasprave za odbijanje inicijative o referendumu bili su zastupnici vladajućih stranaka ljevice i centra, a oporbene zastupnike, koji su zagovarali referendum, optužili su za političku manipulaciju tim pitanjem i "zloporabu emocija" jer su u raspravama spominjali i sinoćnji teroristički napad u Strasbourgu.

Predstavnici vladajuće koalicije premijera Marjana Šarca neveli su u raspravi da je predlaganje referenduma s temom migracija pokušaj sijanja straha, što izaziva nacionalne podjele u biračkom tijelu, te su istaknuli da globalni sporazum o migracijama omogućava multilateralni pristup toj problematici koju ne može pojedinačno riješiti nijedna država sama i da potpisnici zadržavaju suverenost na području sigurnosti i nacionalne migracijske politike.

Suprotno tome, predsjednik SDS-a i bivši premijer Janez Janša kazao je u raspravi da globalni dogovor o migracijama definira migracije kao ljudsko pravo te dodao da se  većina ljudi u Europi i Sloveniji  protivi globalnom dogovoru i marakeškoj deklaraciji.

Janša je kazao da nisu svi migranti teroristi, ali da migrantske valove i teroristi koriste kao svoju krinku, da će sigurnost u mjesecima pred europske izbore sljedeće godine postajati sve važnijom temom te da bi slovenska vlada zato trebala odstupiti od globalnog sporazuma o migracijama, odnosno povući se iz njega.

Kao što se u takve sporazume ulazi, tako se iz njih može i izići, kazao je Janša, dodavši da će u budućnosti u Sloveniji sigurno doći vlada koja će to učiniti.

Prema njegovim riječima, skepsa prema globalnom kompaktu o migracijama postoji i u manjem dijelu afričkih zemalja koje su, po njegovim riječima, svjesne da je za Afriku i njene odnose s Europom "važnija slobodna trgovina nego otvorene granice", dok su zemlje u Africi u kojima su na vlasti "diktatorski ili poludiktatorski režimi" za marakešku deklaraciju i globalni kontakt jer takvim režimima odgovara odlazak velikog broja mladih koji potencijalno predstavljaju opasnost za njihovu vlast. Janša je takvo stanje usporedio sa situacijom u bivšoj SFRJ 60-ih godina prošlog stoljeća kad je, kako je rekao, slično postupao tadašnji jugoslavenski komunistički režim, kad je zbog populacijskog prirasta i velike nezaposlenosti praćene gospodarskom krizom "otvorio granice" i kad je iz zemlje otišlo milijun ljudi na Zapad jer se tako riješio potencijalne političke opasnosti, a posredno i dobio preko deviznih doznaka koje su dolazile u zemlju.

Janša je kazao da globalni kompakt i marakeška deklaracija šalju pogrešni signal da su migranti dobrodošli u zemljama koje su pristale na taj sporazum.

Do tog je sporazuma i došlo zbog neuspjeha da se migracijski problem u Europi nakon 2015. godine riješi primjenom Dublinskih pravila, navodi Janša dodajući da je on odgovara Njemačkoj,  što ne znači da je i u slovenskom nacionalnom interesu.

Janša je kazao da postoje naznake da će zbog globalnog kompakta Njemačka odustati od nametanja tzv. migrantskih kvota u Europskoj uniji.

Kategorije: Hrvaška

DAN 'D' ZA BANDIĆEV PRORAČUN Vladajući više nisu tako sigurni da će imati dovoljan broj ruku

Sre, 12/12/2018 - 19:11

Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Jelena Pavičić Vukičević poručila je u srijedu kako bi bilo neodgovorno izjaviti da će proračun Grada Zagreba za 2019. u iznosu od osam milijardi i 190 milijuna kuna sto posto proći na sjednici Gradske skupštine u četvrtak, ali da vjeruje da će gradski zastupnici ipak znati procijeniti što je najbolji interes i Zagreba i njegovih građana.

- Bilo bi neodgovorno izjaviti da će proračun 100 posto proći. Mi smo za razgovor i suradnju uvijek otvoreni i ipak vjerujem da će gradski zastupnici u odnosu na programe javnih potreba u različitim djelatnostima koji se financiraju iz proračuna Grada Zagreba, ali i Zagrebačkog holdinga  i povezanih društava, znati procijeniti što je najbolji interes i Grada i svih građana - istaknula je Pavičić Vukičević na konferenciji za novinare u povodu sutrašnje sjednice Gradske skupštine na kojoj je glavna točka prijedlog gradskog proračuna za 2019. godinu.

Odbila je mogućnost da prijedlog proračuna na sutrašnjoj skupštinskoj sjednici povuku. "Doista nema razloga da proračun povlačimo jer bi to značilo da iza njega ne stojimo", poručila je. Najavila je da će proračun na sjednici braniti ona i zamjenica gradonačelnika Olivera Majić te pročelnica Gradskog ureda za financije Daniela Juroš Pečnik. 

Odgovarajući na pitanje jesu li ih izdali Neovisni za Hrvatsku, čijih je petero gradskih zastupnika napustilo vladajuću koaliciju koju su činili sa strankom Milana Bandića i HDZ-om, Pavičić Vukičević je rekla da nisu imali zajednički jezik i razišli su se.

- Suradnja je prestala ali to ne znači da kolege neće u jednom trenutku podržati neke od naših prijedloga, tu doista ne kalkuliram s proračunom, ali jednako tako mislim da ne treba taj odnos niti mistificirati. On je bio kao programska suradnja, a završio je tako kako je završio. Sutra nas očekuje nova sjednica, kroz koji dan i nova 2019. godina. Prema tome, puno je toga još za odraditi - rekla je.

Na pitanje kako se slažu s pročelnicom za kulturu Anom Lederer koja je iz stranke Neovisni za Hrvatsku, Pavičić Vukičević je rekla da je ona dio Gradske uprave te da ovdje nema prijateljstava i simpatija nego samo posla koji se mora obaviti, a taj posao ne poznaje stranačku boju i člansku iskaznicu.

Upitana tko su gradski zastupnici koji bi potencijalno mogli podržati proračun, jer vjerojatno s njima pregovaraju, Pavičić Vukičević je rekla da oni s imenima ne licitiraju, a jedino što kategorički mora odbiti je da se radi o političkoj trgovini jer oni nekoga kupuju.

- Smatram da se čovjeka ne može kupiti, barem ja nisam u životu imala kontakte s ljudima koji se kupuju. Prema tome, niti sada o imenima licitirati neću. Mi potpuno mirni, znajući da smo napravili sve po pravilima zakona i struke, idemo sutra na sjednicu, a nadamo se da su mirni i sami sa sobom oni koji sutra trebaju o ovome proračunu glasovati - poručila je zamjenica gradonačelnika.

To što oporba nije uložila niti jedan amandman na prijedlog proračuna i kažu da je proračun megalomanski i da ne donosi dobrobit građanima, već svima osim njima, Pavičić Vukičević je komentirala riječima kako bi bilo divno čuti nešto konkretno, jedan prioritet, jedan naglasak.

- Nismo čuli nikakvu suvislu i konstruktivnu kritiku, nego jednu općenitu konstataciju da ne valja - rekla je. 

Zamjenica Pavičić Vukičević rekla je da je gradonačelnik Milan Bandić dobro. Dobro se oporavlja i toplo se nadamo da će nam se uskoro i priključiti, dodala je.

- S konkretnim danom izlaska iz bolnice ne mogu kalkulirati jer o tome odlučuju i liječnici, pa i na kraju krajeva treba trenutak prepustiti i terapiji i samom ljudskom organizmu - rekla je.

HSLS: 'Nećemo podržati proračun!' 

Kategorije: Hrvaška

NJEMAČKA PLANIRA PRITVOR ZA OSOBE KOJIMA PRIJETI PROTJERIVANJE Ove godine je broj protjeranih isti kao i lani - oko 20.000 osoba

Sre, 12/12/2018 - 19:10

Njemački ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer planira novi zakon koji bi omogućio pritvor osoba koje su dužne napustiti zemlju, piše u srijedu bavarski dnevnik Passauer Neue Presse.

„Početkom godine ću vladi predložiti novi zakon koji bi pooštrio sadašnje uvjete za protjerivanja iz Njemačke. Svi koji moraju biti protjerani trebali bi biti u pritvoru kako u trenutku kada bi trebalo doći do protjerivanja ne bi nestali“, rekao je ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer za bavarski dnevnik.

Zakon bi isto tako donio i poboljšanja u razmjeni informacija između saveznih pokrajina, a koje se odnose na kriminalne aktivnosti osoba kojima je odbijen zahtjev za azilom.

„U prošlosti se pokazalo da su počinitelji iz redova onih kojima je odbijen zahtjev za azilom već i prije toga dolazili u sukob sa zakonom“, rekao je Seehofer.

Njemačka vlada se nalazi na udaru kritika zbog zaostataka u vraćanju i protjerivanju osoba kojima je odbijen zahtjev za azilom i za koje ne postoji pravna osnova za ostanak u Njemačkoj.

Iako je vlada još prošle godine najavila ulaganje „dodatnih napora“ kako bi se broj odbijenih azilanata u Njemačkoj smanjio, i ove godine se broj protjeranih kreće na istoj razini kao i prošle godine, a riječ je o 20.000 osoba.

Isti broj planiranih protjerivanja propao je zbog toga jer vlasti nisu bile u stanju pronaći osobu koja je trebala biti protjerana.

Osim nemogućnosti pronalaska protjerane osobe, najveća prepreka u protjerivanju odbijenih podnositelja zahtjeva za azilom je i nedostatak potrebnih dokumenata, nedovoljna suradnja zemalja u koje osoba treba biti protjerana, kao i zdravstveno stanje.

Oporbeni političar Stephan Thomae (Liberalno-demokratska stranka FDP) zatražio je prenošenje kompetencija za protjerivanja sa saveznih pokrajina na razinu federacije.

„Obećanja vlade o broju protjeranih ne smiju ostati samo obećanja“, rekao je stručnjak za unutarnjopolitička pitanja Thomae.

Kategorije: Hrvaška

Hrvatski sabor: dodijeljene Državne nagrade za znanost za 2017.

Sre, 12/12/2018 - 19:10

Državne nagrade za znanost za 2017. dodijeljene su u srijedu u Hrvatskome saboru gdje je Nagradu za životno djelo dobilo šestero uglednih znanstvenika - Janko Herak, Helena Jasna Mencer, Vera Garaj-Vrhovac, Josip Kovačević, Vjeran Katunarić i Emilio Marin, ukupno su nagrađena 33 znanstvenika, a dodijeljena je 31 državna nagrada za znanost.

Nagrade su laureatima predali predsjednik Hrvatskoga sabora i predsjednik Odbora za podjelu državnih nagrada za znanost Gordan Jandroković i ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.

znanost_nagrade16-121218.jpg 

Jandroković: Iako se čini da je danas kvaliteta podcijenjena, zapravo je baš suprotno

Hrvatski sabor kao najviše zakonodavno tijelo Republike Hrvatske već 23. godinu dodjeljuje državne nagrade za znanost, a ove godine su na prijedlog Odbora za podjelu državnih nagrada vrednovana ukupno 33 znanstvenika, podsjetio je Jandroković.

Istaknuo je kako je riječ o nagradi koja potvrđuje da je prepoznat znanstveni rad i djelovanje nagrađenika i njihov doprinos unaprjeđenju znanstvene misli, istraživanja i prakse, te profesionalnoga statusa znanstvene discipline kojom se bave, kao i širenju spoznaja o hrvatskoj znanosti u Hrvatskoj i svijetu te u međunarodnoj stručnoj javnosti.

znanost_nagrade10-121218.jpg 

"Ali prije svega vrednovane su vaše osobine kao znanstvenika koje su vas i dovele do ovih iznimnih postignuća, a to su prije svega znanje, talent, rad, upornost, strpljivost, odricanje, inovativnost, sklonost otkrivanju te pasioniranost za ono što radite", rekao je predsjednik Sabora.

Istaknuo je kako danas živimo u vremenu kada se čini da su te kvalitete podcijenjene te da javnim prostorom dominira prikazivanje uspjeha bez puno rada, truda i muke ali, ocijenio je Jandroković, zapravo je baš suprotno, a poziv znanstvenika jasno pokazuje da bez tih kvaliteta nema uspjeha, ne samo pojedinca već i napretka čitavoga društva.

Citirao je riječi velikana znanosti Nikole Tesle kako "Čovjek od znanosti ne cilja na izravan rezultat odmah. On ne očekuje da će njegove napredne ideje biti odmah spremno prihvaćene. Njegov rad je kao sađenje - za budućnost. Njegova dužnost je da postavi temelje za one koji će doći i pokaže put. On živi i radi i nada se.”

znanost_nagrade15-121218.jpg 

506 milijuna proračunskih kuna više za znanost i obrazovanje u 2019.

Kako je rekao Jandroković, gotovo svaki segment života suvremenoga čovjeka oblikovan je znanstvenim i tehnološkim napretkom, a znanost je nezaobilazni čimbenik u razvoju svake suvremene države i njezinu društvenom i gospodarskom napretku i blagostanju, pa tako i Hrvatske koja je, istaknuo je, uvijek bila zemlja istaknutih znanstvenika i izumitelja na raznim znanstvenim područjima, a to je i danas.

Podsjetio je kako je prošle godine u riječima zahvale u ime nagrađenih professor emeritus Branimir Šverko istaknuo da Hrvatska treba izdvajati više novca za znanost i obrazovanje, te izrazio posebno zadovoljstvo što je u Hrvatskome saboru prije nešto više od tjedan dana usvojen državni proračun za 2019.  koji je, u odnosu na prošlu godinu, za znanost i obrazovanje veći za 506 milijuna kuna, odnosno 3,7 posto.

Jandroković vjeruje da će se "s tom obvezom nastaviti i u godinama koje slijede", a posebice je istaknuo da povećanje proračuna sadrži i dio koji se odnosi na pridruženo članstvo Hrvatske u najvećem istraživačkom laboratoriju na svijetu - CERN-u, a siguran je kako će suradnja s CERN-om pružiti nove mogućnosti za hrvatske znanstvenike i nastavnike, ali i za hrvatsku inovativnu industriju.

Smatra i kako je jako važna popularizacija znanosti za što zaslužni također dobivaju Državne nagrade za znanost.

znanost_nagrade12-121218.jpg 

Nagrade za životno djelo, godišnje nagrade, nagrade za promidžbu znanosti i znanstvene novake

Nagradu za životno djelo u području prirodnih znanosti dobio je prof. dr. sc. Janko Herak, umirovljeni redoviti profesor Farmaceutsko-biokemijskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Laureatkinja Nagrade za životno djelo u području tehničkih znanosti je prof. dr. sc. Helena Jasna Mencer, profesorica emerita Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. Za područje biomedicine i zdravstva Nagrada za životno djelo pripala je dr. sc. Veri Garaj-Vrhovac, umirovljenoj znanstvenoj savjetnici Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada u Zagrebu.

Laureat Nagrade za životno djelo u području biotehničkih znanosti je dr. sc. Josip Kovačević, umirovljeni znanstveni savjetnik Instituta za poljoprivredu u Osijeku. Za područje društvenih znanosti Nagradu za životno djelo dobio je prof. dr. sc. Vjeran Katunarić, redoviti profesor u trajnom zvanju Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru. Redoviti profesor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Emilio Marin laureat je Nagrade za životno djelo u području humanističkih znanosti.

Godišnje nagrade za znanost također su dodijeljene u svih šest područja znanosti, pa su tako te nagrade za područje prirodnih znanosti primili Dominik Cinčić, Igor Pažanin i Vernesa Smolčić, a za tehničke znanosti Bojan Baletić, Igor Kuzle i Bruno Zelić.

Za područje biomedicine i zdravstva godišnje nagrade primili su Marko Samardžija i Relja Beck, za područje biotehničkih znanosti Zvonko Antunović, Blaženka Kos i Maja Molnar, za područje društvenih znanosti zajedno Davor Boban i Tihomir Cipek, Asmir Gračanin i Krešimir Petković, a za područje humanističkih znanosti Filip Grgić i Ivica Lučić.

znanost_nagrade14-121218.jpg 

Godišnju nagradu za popularizaciju i promidžbu znanosti primili su za područje tehničkih znanosti Sven Maričić, Tena Perišin, Milica Lukić i Vera Blažević Krezić.

Godišnjom nagradom za znanstvene novake nagrađeni su Davor Dragičević, Ivo Marinić-Kragić, Ilija Brizić, Igor Bogunović, Dario Novak i Marko Jurjako.

U ime svih nagrađenih zahvalila je laureatkinja Državne nagrade za životno djelo dr. sc. Vera Garaj-Vrhovac koja je posvjedočila da joj nije pripala laka zadaća, ali kako je nedvojbeno da je svima nagrađenima zajedničko da su kroz godine rada unutar znanstvenih disciplina kojima pripadaju slijedili svoje snove, sazrijevali u razmišljanjima, usvajali i proširivali znanja i vještine te ostvarivali zacrtane ciljeve koji su, kroz svakodnevne aktivnosti, na specifičan način doveli do ovoga postignuća.

znanost_nagrade4-121218.jpg 

Smatra kako će se svi nagrađeni složiti s njezinim stajalištem da uspjeh nije došao slučajno nego je zahtijevao brojna odricanja i prilagođavanja različitim izazovima vremena i okolnostima koje im ponekad i nisu išle na ruku.

Ipak, zaključila je, "postignuća nagrađenih dokaz su da je u malim državama moguća kvalitetna i svjetski prepoznatljiva znanost".

Kategorije: Hrvaška

Mađarski parlament usvojio tzv.'robovlasnički zakon'

Sre, 12/12/2018 - 19:09

Mađarski parlament usvojio je u srijedu kontroverzni zakon o fleksibilnijem radnom vremenu, u jako napetom ozračju zbog nezapamćenog protivljenja oporbe koja tvrdi da je riječ o "robovlasničkom zakonu".

Zakon, koji znatno povećava broj prekovremenih sati koje poslodavci mogu zatražiti, usvojen je sa 130 glasova "za" prema 52 "protiv" i jednim suzdržanim.

Cijelo jutro zastupnici oporbe pokušavali su spriječiti glasanje, u rijetkom iskazu jedinstva prema zastupnicima konzervativne stranke premijera Viktora Orbana.

Sabornicom su nekoliko sati odjekivali povici, zvižduci i čak zvukovi sirene, što je Orban, koji je također sudjelovao u raspravi, stoički promatrao.

Orbanova stranka Fidesz ima u parlamentu dvotrećinsku većinu.

Broj maksimalno dopuštenih prekovremenih radnih sati povećat će se po novom zakonu s 250 na 400 na godinu, što je izazvalo velike prosvjede u zemlji.

Protivnici zakona ističu da je on rezultat pritiska njemačkih proizvođača automobila, stupa mađarskog gospodarstva, zbog manjka radne snage u zemlji.

Orban je izrazio zadovoljstvo dobnošenjem zakona, ocijenivši da je riječ o "važnom i dobrom zakonu" te istaknuo da će zakon koristiti radnicima, prenosi MTI.

"Vlada je na strani radnika", rekao je Orban i dodao da će izmjena zakona omogućiti onima koji to žele da povećaju svoje prihode.

Mađarski parlament u srijedu je usvojio i zakon, također jako kritiziran, kojim se uvode novi upravni sudovi.

Helsinški odbor ocijenio je da je riječ o "novoj ozbiljnoj prijetnji vladavini prava u Mađarskoj".

Kritičari upozoravaju da će ministar pravosuđa po novom zakonu imati dominantu ulogu u izboru i nominaciji sudaca budućeg Visokog upravnog suda.

Kategorije: Hrvaška

Hrvatski europarlamentarci upozoravaju na radikalizaciju useljenika

Sre, 12/12/2018 - 19:08

Hrvatski parlamentarci koji su se zatekli u Strasbourgu u vrijeme napada na Božićni sajam u srijedu su ga jednodušno osudili, a većina je upozorila da taj čin ne treba stavljati u kontekst s pitanjem migracija, posebice ne s Globalnim kompaktom o migracijama, tzv. Marakeškim sporazumom.

Hrvatska europarlamentarka Dubravka Šuica podsjetila je da Europski parlament u utorak raspravljao o zaključcima parlamentranog odbora za terorizam, a da se navečer dogodio napad.

"Europa će morati primijeniti sve mjere u borbi protiv radikalizma", rekla je za Hinu.

Također napominje da je "osumnjičenik rođen u Francuskoj i tu je odgojen, ali očito nije integriran", istaknula je.

Željana Zovko je za Hinu rekla da joj ovaj napad nije prvo takvo iskustvo.

"Dugo godina sam stalno u nekim krizama, od rata, terorizma i nekih prijetnji tako da sam imala slične situacije kad sam bila zatočena u parlamentu u Sarajevu 2014. godine. Okupila sam svoje osoblje, asistente i stažiste i bila s njima dok nam nisu javili da možemo sigurno napustiti parlament, znači do tri sata ujutro."

Zovko, koja je ovaj tjedan bila u Marakešu u izaslanstvu Europske unije na globalnom skupu o migracijama, rekla je da su "upozoravali da se moramo boriti s terorizmom, a moramo se boriti u cilju kontroliranih migracija i sigurnosti granica".

"I u tom cilju radimo s trećim zemljama kako bi one prihvatile okvirni sporazum u kojemu su navedene mjere da se uvede neki red i kontrola nad migracijama koje se dešavaju i dešavat će se i u budućnosti, kao i terorizam", rekla je Zovko.

"Od medija tražimo da pružaju korektnu sliku i da ne idu na ruku onima koji šire strahove i dezinformacije" rekla je Zovko te dodala da je žalosti što se "neke tragične situacije koriste za populističke izjave i skupljanje jeftinih bodova".

To smo, nastavila je Zovko, viđali tijekom konflikata, ali ovo je vrijeme kada se to ne može dopustiti.

"Mediji, kao i političari, imaju ulogu da smiruju javnost. Stampedo i panika može donijeti samo još više žrtava. Mi u ovaj kaos moramo unijeti neki red", istaknula je Zovko.

Zastupnicu Ružu Tomašić vijest o napadu je zatekla na putu u hotel po izlasku iz zgrade parlamenta. Odgovarajući na pitanje hrvatskih novinara očekuje li nakon novog napada promjene u politikama EU spram terorističkih prijetnji Tomašić je ocijenila da ih ne treba očekivati.

"Oni će malo pričati i čekati da se to zaboravi jer to godinama rade", rekla je.

Tomašić drži da je jedan od izvora problema nekontrolirana imigracija te izostanak odgovarajućih politika integracije useljenika.

"Oni su prepušteni sami sebi i naravno da lako padnu pod utjecaj islamista. Kada dođu u vašu državu trebate im pomoći da s uklope i ne možete ih prepustiti samima sebi. Oni žive u svojim četvrtima i nemaju dodira s nama (...), a ako mi ne pokazujemo nikakav interes za te ljude naravno da će se okrenuti onima koji pokazuju" i koji ih pune mržnjom prema nama, dodala je.

"Ne možete s jedne strane govoriti da se borite protiv terorizma, a s druge puštate u državu sve i svakoga i nemate pojma tko je tko", ustvrdila je Tomašić komentirajući inicijative institucija EU u borbi protiv terorizma. "Svi se zovu Muhamed Ali, a rođeni su 1. 1.", primijetila je.

"Dobro razumijem da ljudima treba pomoći, i mi smo prošli kroz domovinski rat i imali naše izbjeglice, ali su svi imali uredne papire i znalo se tko je odakle došao", dodala je.

Ivan Jakovčić kaže da je riječ o napadu na slobodu, Francusku i liberalno društvo te se zbog svih građana treba boriti protiv terorizma jer terorizam danas najviše ubija demokratske slobodarske vrijednosti koje je Europska unija stvorila i na kojima počiva.

"Naravno da će oni koji su slični teroristima, no koji na sreću ne ubijaju, ali čija je ideologija nekada ubijala, biti protiv Marakeša i takvih dogovora. Znamo što su te desničarske, nacističke, fašističke ideologije donosile svijetu i zato je jedan globalan dogovor oko problema migranata iznimno važan", rekao je za Hinu.

"Uostalom, ovaj događaj nema veze s migrantima. Čovjek je Francuz, rođen u Strasbourgu, ideološki naravno odgojen na katastrofalan i tužan način, ali nema veze s migrantima. Nadam se da će Marakeš biti jasan pokazatelj da velika većina naroda i država na svijetu podržava dogovor o migrantima", rekao je Jakovčić.

Francuska policija identificirala je osumnjičenog  za napad na Božićni sajam kao 29-godišnjeg Cherifa Chekatta. Prema posljednjim informacijama, ubio je troje ljudi, 12 je ranjeno, među kojima je šest u teškom stanju.

Na konferenciji koja se 10. i 11. prosinca održala pod okriljem Opće skupštine Ujedinjenih naroda i Kraljevine Maroko Hrvatska je bila među 164 zemlje koje su potpisale dokument o sigurnim, uređenim i regularnim migracijama, a manji dio, među kojima SAD, Australija, Izrael, Švicarska te članice EU-a -  Austrija, Bugarska, Mađarska, Češka, Poljska i Slovačka, odbile su pristupiti tom sporazumu.

Kategorije: Hrvaška

Ima opasnu bolest, ali kad stane na pozornicu, Agata (7) je zvijezda

Sre, 12/12/2018 - 18:30

- Što reći, trenutačno se osjećam kao da bih mogla nositi čitavu kuglu zemaljsku na jednoj ruci - rekla nam je profesorica violine Renata Novoselec neposredno nakon jučerašnjeg koncerta “Violinmusic4all” u Muzeju Mimara.

Na koncertu su nastupili izvođači i izvođačice s kojima je predano radila posljednjih mjeseci. Riječ je o gluhim i nagluhim osobama, kao i o osobama s invaliditetom, a Novoselec je kroz višegodišnji rad razvila posebnu metodu učenja i sviranja violine, koja gluhim osobama približava glazbu i osjećaj zvuka.

Prolaze ih trnci

- Violina je zahvalan instrument za njih, jer osjećaju njezine vibracije na ključnoj kosti i na ramenu. Njezin zvuk trese kosti, krv, kožu, i tako oni osjećaju glazbu. Govore mi kako osjećaju trnce dok sviraju. Ovdje je danas bio i jedan maestro iz Kuvajta, violinisti su ga oduševili i kaže mi kako nije mogao vjerovati što čuje - prenijela nam je dojmove s koncerta Novoselec.

- Glazba je univerzalna, pripada svima. O tome sam razmišljala dok sam razvijala svoju metodu učenja - ističe Novoselec, koja ne otkriva mnogo o ovoj ekskluzivnoj metodi učenja koju je, kaže, “iščupala iz srca”, a sada s njome želi osvojiti svijet te približiti glazbu onima koji o tome nisu mogli ni sanjati.

k1.jpg 

- Ja nisam imao tremu, iako mi je lakše nastupati s bendom, jer ovako sam samo ja u krupnom planu. Zato mi je bilo malo napeto, ali pozitivno napeto. Tek sam prije mjesec dana počeo učiti violinu i njezini tonovi me hipnotiziraju. Osjećam vibracije na ramenu, tako sviram - pojasnio nam je jedan od izvođača, Angelo Naumovski, kojega bi se šira javnost mogla sjećati iz nastupa na “Supertalentu”, kada je sa svojim bendom Deaf Band Dlan napravio spektakl i oduševio žiri.

- Ja osjećam glazbu kroz prste i kroz vrat. Čak mi je ljepše osjetiti glazbu kada skinem slušni aparat. Kroz vibracije mogu svirati i bas gitaru, kao i bubanj, ali treba ga jako udarati. Ja sam učiteljica u vrtiću, radim s djecom s posebnim potrebama i želim svirati i s njima te ih naučiti da uživaju u glazbi - rekla nam je izvođačica Lemary Vuletić (27). U Mimari su nastupali i Martina Marić (25), Antonia Čerkuć (26), Agata Ribić (7), Đurđica Šakić (41) te Nedeljko Feljan (49). Publiku je posebno oduševila najmlađa članica ansambla, Agata Ribić, koja ima nasljednu metaboličku bolest, fenilketonuriju, zbog koje mora jako paziti na prehranu. Ona čuje i nema mentalnih oštećenja, a violinu uči svirati u terapijske svrhe. Naime, tijekom vježbanja je glazba toliko obuzme da zaboravi na sve druge probleme.

k2.jpg 

Cijeli svijet

Sljedeći korak entuzijastične ekipe koja se okupila oko umjetničko-glazbeno-istraživačkog projekta Renate Novoselec jest postaviti temelje Instituta Violinmusic4all, koji će okupljati ljude iz cijeloga svijeta; gluhe i nagluhe, slijepe i slabovidne, te one s intelektualnim teškoćama i invaliditetom. Ideju Renate Novoselec i Europskog art centra Jastrebarskog prepoznala je i Iva Šalamon Reškovac iz tvrtke Art hill, Damir Jelinić te Ivana Stavljenić iz tvrtke Green and more. Oni su ujedno i začetnici Instituta Violinmusic4all.

k3.jpg 

- Polaznike će u najvišim umjetničkim nastojanjima i dosezima povezivati i ujediniti glazba, a program Instituta će za sve njih biti doživotno besplatan, i to uz podršku pokrovitelja i sponzora te sredstava iz fondova EU. Ideja je da se gluhe i nagluhe violiniste također uči i metodama sviranja violine, tako da oni mogu prenositi svoje znanje drugim osobama koje ne čuju - rekla je Ivana Stavljenić, voditeljica brand strategije.

Kategorije: Hrvaška

Pacijent koji je umro i čija je supruga dala mito doktoru nije bio savjesno liječen

Sre, 12/12/2018 - 18:00

Primanje mita u splitskom KBC-u kako bi se ubrzala operacija nije jedina šteta koja je počinjena nad pacijentom. Naime, zdravstveno-inspekcijski nadzor koji je provelo Ministarstvo zdravstva naišao je i na nepravilnosti vezane uz liječenje.

S obzirom na neadekvatno liječenje, iz resornog ministarstva naveli su da će, u skladu s odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, cjeloviti predmet proslijediti na daljnje postupanje Državnom odvjetništvu.

Učinjene pogreške

“U predmetu tijeka liječenja bolesnika I. A. obavljeni su zdravstveno-inspekcijski nadzori u KBC-u Split, ordinaciji izabranog liječnika te Zavodu za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije.

Na temelju dostupne medicinske dokumentacije i izjava liječnika koji su sudjelovali u liječenju bolesnika I. A., Stručno povjerenstvo smatra da su učinjeni propusti u liječenju bolesnika, uz napomenu da se radilo o rijetkom kliničkom entitetu te učinjeni protokol dijagnostike i liječenja treba gledati kroz tu prizmu”, stoji u priopćenju Ministarstva zdravstva.

Što to točno znači?

Kako neslužbeno doznajemo, nadzor Stručnog povjerenstva Ministarstva zdravstva u KBC-u Split nije prošao bez repova, slikovito govoreći, “proliveno je mnogo žuči” kako bi se točno utvrdilo u kojem je dijelu medicinske obrade učinjen propust.

Tako su, prema našim izvorima, krivnju za propuste u liječenju Ivice Adžaipa ponajviše htjeli svaliti na dijagnostiku, odnosno dijagnostičke postupke koji su za preminulog pacijenta rađeni tijekom boravka u bolnici. U tome je, navodno, prednjačio liječnik iz Zagreba, kardiolog koji je tvrdio da radiološki nalazi, preciznije prvi MSCT koji je napravljen nad Ivicom Adžaipom, nisu korektno očitani te je, prema njegovu mišljenju, učinjen propust.

Neovisni radiolozi

No, s time u splitskoj bolnici nisu složili i zatraženo je mišljenje neovisnih radiologa iz Zagreba, koji su utvrdili da je MSCT nalaz bio korektno očitan i da u tom segmentu liječenja nije bilo nikakvih propusta.

Svakako bode oči da radiološke nalaze “nadzire” kardiolog, koji bi zasigurno bio vještiji i bolji “tumač” rada kardiologa ili kardiokirurga, a nadzor radiologa svakako bi morao provoditi radiolog.

Nadalje, kako doznajemo, pacijentu Ivici Adžaipu, koji je primljen na liječenje u KBC Split, odmah su nakon primitka u bolnicu napravljeni UZV srca, rengen pluća i MSCT aorte te se sve radilo prema zakonu struke i medicinskim uzusima.

Drugi protokol

Kardiolog iz Stručnog povjerenstva Ministarstva zdravstva prigovarao je da se na prvom MSCT-u kod Ivice Adžaipa vidio taj problem (rijetki klinički entitet), a da u čitanju nalaza nije uočen.

No, u splitskoj su bolnici ostali pri svojem stajalištu, a da se na prvom MSCT-u zaista taj rijetki zdravstveni problem nije vidio, potvrdili su zagrebački radiolozi. On se vidio tek na drugom MSCT-u, koji je učinjen za 20-ak dana, a obavljen je prema drugom protokolu snimanja.

Kako neslužbeno doznajemo, taj rijetki klinički entitet (fistula), koji je uočen drugim snimanjem, 20 dana nakon prvog, mogao je, kako nas uvjeravaju iz stručnih krugova, izrasti u periodu između prvog i drugog snimanja.

Čitateljima moramo, koliko je to laički moguće, pojasniti o kakvom se to “rijetkom kliničkom entitetu” kod Ivice Adžaipa radilo.

Kako doznajemo od uglednog splitskog liječnika, nesretni Ivica Adžaip imao je patološki spoj (fistulu) između velikih krvnih žila u neposrednoj blizini srca, a takav “rijetki klinički entitet” povezan je s visokom smrtnošću. On je imao ozbiljnu srčanu manu, a njegovo zdravstveno stanje otežavala je činjenica da mu je već jednom, prije podosta godina, operirano srce, kad mu je postavljena umjetna valvula (zalistak).

Cijeli slučaj pojavio se u javnosti kada je Ljubica Adžaip u emisiji “Provjereno” opisala kako je liječniku dala mito da joj spasi supruga, koji je svejedno preminuo. Osim liječnika, pod policijskom istragom je i supruga preminulog Ivice.

Kazna

Nakon policijskog postupanja, a na kraju i inspekcijskog nadzora Ministarstva zdravstva, čini se da je nesretni Ivica ipak neadekvatno liječen. O tome hoće li netko za to odgovarati, tek se treba vidjeti.

Naime, kako doznajemo, slučaj je u procesu, a Hrvatska liječnička komora još nije pokrenula disciplinski postupak. Što se tiče kazne koju može odrediti HLK, to može biti i trajno oduzimanje licence, što znači da liječnik tako ostaje doživotno bez posla u struci.

Pomoćnik ministra prof. dr. Vili Beroš kaže da je javnost izviještena o zaključku inspekcije.

- Dalje ćemo postupiti sukladno Zakonu. Ministarstvo zdravstva odgovorno je za funkcioniranje sustava te ćemo u tom smjeru transparentno djelovati, kako u ovom, tako i u svim drugim slučajevima - kaže prof. Beroš.

Kategorije: Hrvaška

PREDSJEDNICA O PROBLEMIMA S KUPOVINOM BORBENIH AVIONA 'Ni Netanyahu ni Trump mi nisu spominjali nikakve probleme, a pričala sam s obojicom u Parizu'

Sre, 12/12/2018 - 17:51

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović komentirala je probleme koji su nastali u vezi s kupovinom 12 zrakoplova F-16 Barak, piše RTL.

Predsjednica je rekla da je o svemu razgovarala s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom te da joj u Parizu ni on, ni američki predsjednik Donald Trump nisu spominjali nikakve informacije vezane uz prodaju aviona.

- Nisam znala da postoje problemi kada je riječ o dozvoli za prodaju zrakoplova, tzv. TPT-em. Podsjetila sam Trumpa i Netanyahua da mi to čekamo. Tada se nisu očitovali ni o čemu, ni sam premijer nije znao da postoje neki problemi, o tome sam saznala desetak dana kasnije. Riječ je o nečemu na što ne možemo utjecati jer je riječ o tehničkim pregovorima između Izraela i SAD-a, kazala je.

- Inzistiram da Hrvatska dobije što smo dogovorili i po cijeni koja je dogovorena. Koliko sam čula od veleposlanika Roberta Kohorsta je da bi ovaj postupak mogao potrajati još nekoliko tjedana, kazala je predsjednica.

Rekla je i da su na sjednici Vijeća za obranu razmotrene sve ponude aviona te da je izraelska bila najbolja.

- Vijeće je dalo preporuku Vladi da se krene u postupak. U međuvremenu postupak je vodilo ministarstvo i ljudi zaduženi za to, ja sam tu i tamo bila izvješćivana o nekim elementima, uključujući od strane Amerikanaca da oni žele da svi budemo sigurni da hrvatska neće na ovaj ili onaj način platiti dodatne novce za cijeli posao sa zrakoplovima, kazala je predsjednica.

Predsjednica se osvrnula i na remont MiG-ova iz 2013.

- Ja bih osobno voljela da se moglo kupiti nove zrakoplove, no moramo biti odgovorni. Moramo kupiti ono što je u skladu s našim mogućnostima i državnim interesima, kazala je predsjednica.

Kategorije: Hrvaška

'POLICAJAC JE TETURAO I PLAKAO, BIO JE U ŠOKU, A PREDRAGA NISMO NI PREPOZNALI' Otkrivamo detalje teške nesreće koju je skrivio policijski službenik

Sre, 12/12/2018 - 17:45

Svatko od njih krenuo je na posao - Predrag M. (36) iz kordunskog sela Dunjak prema Kupljenskom, gdje se proizvodi plastična ambalaža, a 29-godišnji policajac prema graničnom prijelazu Cetingrad, gdje radi na granici. Nažalost, nijedan nije došao na cilj, putovanje je obojici završilo istoga trenutka, u 13.50 sati, na istome mjestu - u Johovu, samo tri kilometra od Predragove kuće.

Samo 100 metara nakon što je policajac u službenome Mitsubishi Outlanderu sišao s državne ceste koja vodi prema Maljevcu, na županijsku koja skreće ka Cetingradu u prvom desnom oštrom zavoju otišao je previše ulijevo. U tom je trenutku Predrag svojom Škodom vozio sredinom svoje "zamišljene" strane ceste, zamišljene zato što sredinom prometnice nije bila povučena bijela crta koja bi na tom dijelu zasigurno bila puna. Sraz je bio neizbježan, a udar silovit. Iz karlovačke policije su potvrdili kako za nesreću odgovornim smatraju svojeg djelatnika.

- Službenim policijskim vozilom i tijekom službe upravljao je 29-godišnji policijski službenik. Vozilo nije držao što više desnom rubu kolnika i na tolikoj udaljenosti da s obzirom na blizinu kretanja vozila, uvjete prometa te stanje i osobine ceste ne ugrožava druge sudionike u prometu i ne izlaže sebe opasnosti, zbog čega je udario u osobno vozilo karlovačkih registarskih oznaka kojim je iz suprotnog smjera upravljao 36-godišnjak - rekli su u karlovačkoj policiji.

Nesreća kod Karlovca 

Nakon direktnog sudara vozila su se na cesti zarotirala, Mitsubishi je ostao na prometnici, dok je drugo vozilo odbačeno u jarak. Prva kuća u kojoj netko živi bila je udaljena stotinjak metara. Čim je čuo škripanje i udar, domaćin je znao da se dogodilo nešto jako loše te je pohitao prema kobnom zavoju.

- Moja supruga je vidjela policajca, prošao je kraj naše kuće, ne može reći da je jurio. Ma strašno, što reći, nikad nisam vidio takvo što. Policajac je bio u potpunom šoku, šetao je uokolo i telefonirao plačući. Pokušali smo ga smiriti, donijeli mu vode da se malo pribere, ali bio je neutješan. Predrag je ostao u autu, bio je pri svijesti, ali nije mogao micati nogama. Ja ga nisam odmah prepoznao, iako ga inače znam, ali je naišao njegov prijatelj koji je s njim prozborio nekoliko riječi - prepričao nam je svjedok događaja.

Kaže da su se bojali pomaknuti ozlijeđenoga, jer nisu znali koliko su mu teške ozljede, kako mu ne bi nanijeli još više štete. Poslije su shvatili da ne bi mogli ni da su htjeli jer su to na kraju učinili vatrogasci. Policajac je prošao samo s lakšim ozljedama, a Predragove su teške, toliko da se liječnici u Općoj bolnici Karlovac bore za njegov život. Mještanin Johova otkrio nam je detalj koji je možda bio ključan u spašavanju Predragova života.

- Samo nekoliko minuta nakon sudara sasvim slučajno naišlo je jedno sanitetsko vozilo, ja sada ne znam jesu li to bile patronažne sestre, no u svakom slučaju one su stale i dale prvu pomoć Predragu. Rekle su da su napravile sve što su mogle, a onda je došla i Hitna medicinska pomoć koja je Predraga preuzela, nakon što su ga izvukli vatrogasci, i odvezla u bolnicu - ispričao nam je mještanin.

Na mjestu događaja i dan nakon tragedije tragovi su itekako vidljivi. Po njima bi se dalo zaključiti da je lošije prošla Škoda. Tamo su još uvijek dvoja vrata i vjetrobransko staklo s tog vozila, a s policijskog je ostao lijevi blatobran. Karlovačka policija svojeg je kolegu kazneno prijavila Državnom odvjetništvu zbog izazivanja prometne nesreće, a svi detalji bit će poznati nakon istrage koja je u tijeku.

Je li na nesreću utjecala samo policajčeva neopreznost ili možda i prebrza vožnja, odnosno sunce koje ga je moguće zaslijepilo, utvrdit će se policijskom istragom.

Kategorije: Hrvaška

BANDIĆ SMIJENIO HASANBEGOVIĆA, ESIH I LEDERER Razriješio ih funkcija nakon što je postalo jasno da je ostao bez njihove podrške za proračun

Sre, 12/12/2018 - 17:41

Zlatko Hasanbegović, Bruna Esih i Ana Lederer više neće biti članovi upravnih vijeća određenih kulturnih institucija.

Smijenio ih je gradonačelnik Milan Bandić, što se moglo i očekivati nakon što je postalo jasno da Neovisni neće podržati zagrebački gradski proračun i da su samoinicijativno prekinuli suradnju s HDZ- om i Bandićem u Gradskoj skupštini.

Hasanbegović je tako smijenjen s mjesta člana Upravnog vijeća Muzeja grada Zagreba, Lederer iz vijeća Muzeja za umjetnost i obrt te Umjetničkog paviljona, dok je Bruna Esih bila članica upravnog vijeća KD Vatroslav Lisinski.

Lederer i dalje ostaje gradska pročelnica za kulturu, na to mjesto imenovana je nakon javnog natječaja, i Bandić će, ako je bude želio smijeniti, morati pokrenuti proceduralni postupak.

Kategorije: Hrvaška

POLICIJA JOŠ TRAŽI LJUDE KOJI SU IZVRIJEĐALI I FIZIČKI NAPALI VETERANA KOJI JE VIKAO DA JE TUĐMAN ZLOČINAC Kažu da se Erceg ponašao naročito drsko

Sre, 12/12/2018 - 17:38

Zagrebačka policija još uvijek traga za napadačima na privedenog 59-godišnjaka koji je u ponedjeljak na svečanosti otkrivanja spomenika prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu, kako je ocijenila policija, vikom i galamom remetio javni red i mir ponašajući se na naročito drzak i nepristojan način.

"Muškarac koji je vikom i galamom remetio javni red i mir ponašajući se na naročito drzak i nepristojan način svojim je ponašanjem ispunio obilježja prekršaja protiv javnog reda i mira da bi ga potom jedna zasad nepoznata osoba udarila, a druga nepoznata osoba vrijeđala vičući", odgovorila je Hini zagrebačka policija.

Mediji su objavili da je muškarac povikao Tuđman je zločinac.

U tom su ga trenutku iz mase okupljenih izveli pripadnici zaštitarske tvrtke te ga predali policijskim službenicima. No, 59-godišnjak je nastavio vikom remetiti javni red i mir, te se oglušio na zakonite naredbe i upozorenja policijskih službenika pružajući aktivni otpor pa su policijski službenici bili prisiljeni prema njemu uporabiti tjelesnu snagu u najblažem mogućem obliku.

S obzirom da mu je u jednom trenutku pozlilo, na mjesto događaja je odmah pozvana Hitna medicinska pomoć te mu je liječnička pomoć pružena u KBC Zagreb gdje je bio i zadržan do utorka, da bi ga potom preuzeli policijski službenici te ga priveli u službene prostorije radi dovršetka kriminalističkog istraživanja.

Policija je utvrdila da je uporaba sredstava prisile prema dosad prikupljenim obavijestima bila opravdana i zakonita, te je utvrđeno da 59-godišnjak tijekom iste nije ozlijeđen.

Osumnjičeni 59-godišnjak potom je isti dan, kao uhićenik, uz optužni prijedlog priveden u prostorije Prekršajnog suda u Zagrebu, gdje mu je tijekom ispitivanja ponovno pozlilo te ga je ekipa Hitne medicinske pomoći ponovno odvezla na pružanje liječničke pomoći i pregled u KBC Zagreb.

Zagrebačka policija napominje da je u tijeku kriminalističko istraživanje, s ciljem pronalaska zasad još nepoznatih osoba koje su udarile i verbalno napale 59-godišnjaka pa će nakon utvrđivanja njihova identiteta pokrenuti odgovarajuće postupke.

Policija nije objavila identitet osumnjičenog 59-godišnjak, ne mediji su objavili da je riječ o splitskom ratnom veteranu i aktivisti Zoranu Ercegu koji je povikao "Tuđman zločinac".

Zagrebačka policija izvijestila je i da je za vrijeme svečanosti otkrivanja spomenika, oko 14.55 sati, evidentirano i remećenje javnog reda i mira koje je počinio 61-godišnjak protiv kojeg je pokrenut prekršajni postupak zbog remećenja javnog reda i mira.

Kategorije: Hrvaška