Jutarnji list

Syndicate content
RSS latest articles feed for: jutarnjiList, and section: Front Page.
Updated: 18 min 9 sek od tega

NIJE JOJ PRVI PUT Psihologinja iz Novoga Marofa otvorila pitanje za pola milijuna kuna na kvizu HRT-a, a kući odnijela 125.000

Ned, 19/11/2017 - 21:27

U petnaestome ovosezonskom izdanju HRT-ova kviza Šifra, prikazanome večeras na Prvome programu Hrvatske televizije, psihologinja Miljenka Ivec iz Novoga Marofa uspjela je ponoviti nedavni pothvat studenta Tvrtka Pleića iz Donjega Miholjca i otvoriti pitanje za pola milijuna kuna.

U razmjerno kratku vremenu uspjela je, uz malo sreće, ponuditi točne odgovore na svih petnaest postavljenih pitanja i doći do polumilijunskoga zadatka. Odustala je na vrijeme i kući odnijela 125 tisuća kuna. Natjecateljicu Miljenku Ivec šire gledateljstvo pamti i po uspješnim nastupima u popularnim HRT-ovim kvizovima Najslabija karika i 1 protiv 100. Već je u kvizu 1 protiv 100 uspjela osvojiti više od 200 tisuća kuna i time se svrstati među najuspješnije sudionike kvizova na Hrvatskoj radioteleviziji.

Joško Lokas i Miljenka Ivec_01.jpg 

Posljednja su tri tjedna izrazito plodonosna za natjecatelje koji sudjeluju u HRT-ovim kvizovima. Uz prije spomenutoga Tvrtka Pleića koji je nedavno u kvizu Šifra osvojio 125 tisuća kuna, podsjetimo i na pravi mali podvig u nastavku HRT-ova kviza Potjera koji su gledatelji mogli pogledati u četvrtak 16. studenoga, kad je tročlana momčad predvođena sjajnim Fabijanom Čorkom, studentom Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, uspjela pobjeći lovcu i kući odnijeti zasluženih 240 tisuća kuna.

Miljenka Ivec_02.jpg 

‘Svi ovi uspjesi naših natjecatelja pokazatelj su budućim natjecateljima da s pravim igračkim stavom, uz malu dozu sreće, ništa nije nemoguće. Stoga pozivam sve zainteresirane da se s pozicija u foteljama ispred malih ekrana prebace na natjecateljska mjesta u studiju i provjere svoje znanje na terenu’, poručio je urednik HRT-ovih kvizova Šifra i Potjera Igor Grković. Snimku večerašnje emisije moguće je pogledati s pomoću multimedijske usluge HRTi.

Kategorije: Hrvaška

NIJE JOJ PRVI PUT Psihologinja iz Novoga Marofa otvorila pitanje za pola milijuna kuna na kvizu HRT-a, a kući odnijela 125.000

Ned, 19/11/2017 - 21:27

U petnaestome ovosezonskom izdanju HRT-ova kviza Šifra, prikazanome večeras na Prvome programu Hrvatske televizije, psihologinja Miljenka Ivec iz Novoga Marofa uspjela je ponoviti nedavni pothvat studenta Tvrtka Pleića iz Donjega Miholjca i otvoriti pitanje za pola milijuna kuna.

U razmjerno kratku vremenu uspjela je, uz malo sreće, ponuditi točne odgovore na svih petnaest postavljenih pitanja i doći do polumilijunskoga zadatka. Odustala je na vrijeme i kući odnijela 125 tisuća kuna. Natjecateljicu Miljenku Ivec šire gledateljstvo pamti i po uspješnim nastupima u popularnim HRT-ovim kvizovima Najslabija karika i 1 protiv 100. Već je u kvizu 1 protiv 100 uspjela osvojiti više od 200 tisuća kuna i time se svrstati među najuspješnije sudionike kvizova na Hrvatskoj radioteleviziji.

Joško Lokas i Miljenka Ivec_01.jpg 

Posljednja su tri tjedna izrazito plodonosna za natjecatelje koji sudjeluju u HRT-ovim kvizovima. Uz prije spomenutoga Tvrtka Pleića koji je nedavno u kvizu Šifra osvojio 125 tisuća kuna, podsjetimo i na pravi mali podvig u nastavku HRT-ova kviza Potjera koji su gledatelji mogli pogledati u četvrtak 16. studenoga, kad je tročlana momčad predvođena sjajnim Fabijanom Čorkom, studentom Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, uspjela pobjeći lovcu i kući odnijeti zasluženih 240 tisuća kuna.

Miljenka Ivec_02.jpg 

‘Svi ovi uspjesi naših natjecatelja pokazatelj su budućim natjecateljima da s pravim igračkim stavom, uz malu dozu sreće, ništa nije nemoguće. Stoga pozivam sve zainteresirane da se s pozicija u foteljama ispred malih ekrana prebace na natjecateljska mjesta u studiju i provjere svoje znanje na terenu’, poručio je urednik HRT-ovih kvizova Šifra i Potjera Igor Grković. Snimku večerašnje emisije moguće je pogledati s pomoću multimedijske usluge HRTi.

Kategorije: Hrvaška

TREĆA VELIKA POBJEDA U MJESEC DANA U HRT-OVIM KVIZOVIMA Psihologinja iz Novoga Marofa otvorila pitanje za pola milijuna kuna, a kući odnijela 125.000

Ned, 19/11/2017 - 21:27

U petnaestome ovosezonskom izdanju HRT-ova kviza Šifra, prikazanome večeras na Prvome programu Hrvatske televizije, psihologinja Miljenka Ivec iz Novoga Marofa uspjela je ponoviti nedavni pothvat studenta Tvrtka Pleića iz Donjega Miholjca i otvoriti pitanje za pola milijuna kuna.

U razmjerno kratku vremenu uspjela je, uz malo sreće, ponuditi točne odgovore na svih petnaest postavljenih pitanja i doći do polumilijunskoga zadatka. Odustala je na vrijeme i kući odnijela 125 tisuća kuna. Natjecateljicu Miljenku Ivec šire gledateljstvo pamti i po uspješnim nastupima u popularnim HRT-ovim kvizovima Najslabija karika i 1 protiv 100. Već je u kvizu 1 protiv 100 uspjela osvojiti više od 200 tisuća kuna i time se svrstati među najuspješnije sudionike kvizova na Hrvatskoj radioteleviziji.

Joško Lokas i Miljenka Ivec_01.jpg 

Posljednja su tri tjedna izrazito plodonosna za natjecatelje koji sudjeluju u HRT-ovim kvizovima. Uz prije spomenutoga Tvrtka Pleića koji je nedavno u kvizu Šifra osvojio 125 tisuća kuna, podsjetimo i na pravi mali podvig u nastavku HRT-ova kviza Potjera koji su gledatelji mogli pogledati u četvrtak 16. studenoga, kad je tročlana momčad predvođena sjajnim Fabijanom Čorkom, studentom Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, uspjela pobjeći lovcu i kući odnijeti zasluženih 240 tisuća kuna.

Miljenka Ivec_02.jpg 

‘Svi ovi uspjesi naših natjecatelja pokazatelj su budućim natjecateljima da s pravim igračkim stavom, uz malu dozu sreće, ništa nije nemoguće. Stoga pozivam sve zainteresirane da se s pozicija u foteljama ispred malih ekrana prebace na natjecateljska mjesta u studiju i provjere svoje znanje na terenu’, poručio je urednik HRT-ovih kvizova Šifra i Potjera Igor Grković. Snimku večerašnje emisije moguće je pogledati s pomoću multimedijske usluge HRTi.

Kategorije: Hrvaška

DUGOVJEČNI DIKTATOR ŠOKIRAO NACIJU 'Ostajem predsjednik!'

Ned, 19/11/2017 - 21:15

Dugovječni predsjednik Zimbabvea Robert Mugabe u nedjelju nije ispunio očekivanja da će podnijeti ostavku, obećavši da će idućeg mjeseca predsjedavati kongresom svoje stranke ZANU-PF iako ga je ona nekoliko sati ranije uklonila s funkcije čelnika.

ZANU-PF je 93-godišnjem Mugabeu dao manje od 24 sata da siđe s funkcije, a u protivnom će biti srušen s vlasti, što je pokušaj da se njegova 37-godišnja vladavina okonča na miran način nakon što je u toj afričkoj državi praktički izveden vojni puč.

Mugabe je u obraćanju na državnoj televiziji rekao da prihvaća kritike na svoj račun iz redova ZANU-PF-a, vojske i javnosti, no nije komentirao mogućnost da stupi s dužnosti.

Čelnik veterana Zimbabvea Chris Mutsvangwa koji vodi kampanju za zbacivanje Mugabea za Reuters je otkrio kako planovi o rušenju dugovječnog predsjednika s vlasti idu po planu, a da će stanovnici Hararea u srijedu izaći na ulice.

Kategorije: Hrvaška

Upečatljiv stan u kojem vladaju uzorci

Ned, 19/11/2017 - 21:10

Ovaj zanimljivi projekt uređenja stana potpisuje dizajner Nguyễn Thanh Tùng koji je zamislio interijer koji doista ne može proći nezamijećeno!

161117-stan s uzorcima.jpg

Iako je samo uređenje osmišljeno u neutralnoj paleti s bijelom i sivom kao osnovnim bojama koje prevladavaju te toplom smeđom i izražajnom crnom koje daju protutežu svjetlini cijelog prostora, ovaj je interijer izrazito dinamičan. Tu kvalitetu u njega unose teksture koje se javljaju u obliku drvenih elemenata, pletenih stolica i velike visilice iznad blagovaonskog stola, ali i uzoraka koji se u prostoru javljaju u obliku tkanina i izrezbarenih panela.

161117-stan s uzorcima 4.jpg
161117-stan s uzorcima 7.jpg
161117-stan s uzorcima 6.jpg

Kuhinja s izlazom na balkon usklađena je s ostatkom interijera pa je tako zamišljena kao kombinacija bijelih kuhinjskih elemenata i radne površine od drva. I pod i kuhinjska pozadina također su bijele boje, s kuhinjskom pozadinom koja se posebno ističe budući da je riječ o bijelo obojenoj opeci. Crna boja korištena je za detalje u cijelom stanu, a posebno dolazi do izražaja upravo u kuhinji gdje je odabrana kao boja hladnjaka, ali i elegantnih visilica.

161117-stan s uzorcima 5.jpg

Od ostatka prostora kuhinja je odvojena malim drvenim šankom koji služi za doručkovanje i druženje uz čašu kave ili nečeg malo jačeg.

161117-stan s uzorcima 3.jpg
161117-stan s uzorcima 2.jpg

Dnevni boravak i blagovaonica dijele isti prostor, a razlikuju se po tome što je blagovaonica uređena kao topla zona prepuna smeđe boje i prirodnih tekstura, dok je boravak svijetla oaza u kojoj vladaju uzorci.

161117-stan s uzorcima 8.jpg
161117-stan s uzorcima 9.jpg

Spavaća soba spoj je oba svijeta, s rustikalnim drvenim zaglavljem koji dominira u prostoriji u kojoj se ponavljaju elementi rezbarenih panela i tkanina s uzorcima. Dojmljiv prostor!

Obrazac za fotografije čitatelja - 2

Izvor: Behance

Kategorije: Hrvaška

Od stare krpe do divne dekoracije za stol

Ned, 19/11/2017 - 21:05

Iskoristite neku krpu koja vam više nije lijepa te je otiscima boje s lišća brzo pretvorite u predivan ukras za stol, poručuje kreativka Ina Štukar Marković iz brenda My Green Home, koja vam u koracima pokazuje kako to lako učiniti, čak i ako ste totalni antitalent za "uradi sam" kućne projekte. Što sve radi Ina, pratite na njezinu Facebooku: My Green Home

greenhouse_stukar13-140917.jpg 

Potreban pribor:  stara krpa, svježe lišće po izboru, boja za tkaninu, kist, kuhinjski valjak.

korak1.jpg 

1. U prirodi pronađite lišće koje vam se jako sviđa i uzmite za doma nekoliko grančica s lišćem. Donju stranu lista obojite bojom za tkaninu.

koooorak2.jpg 

2. Okrenite list i obojeni dio pritisnite na staru krpu, prekrite drugom krpicom te nekoliko puta prijeđite valjkom kako biste bili sigurni da se sva boja s lista prenijela na tkaninu.

korak3.jpg 

3. List lagano skinite s tkanine i ponovite postupak onoliko puta koliko "printa" želite. Zabavite se!

greenhouse_stukar17-140917.jpg 

4. Pričekajte da se boja osuši i uživajte u svojoj novoj dekoraciji za stol. I to je to!

finalno.jpg 

Foto: Tomislav Krišto/Hanza Media

Kategorije: Hrvaška

LONDON: UTOČIŠTE PROGNANIH, LOPOVA I PUSTOLOVA Glavni grad Engleske omiljeni je azil za ljude s viškom sredstava koji se sklanjaju od pravosuđa

Ned, 19/11/2017 - 21:01

Ima nešto u podrumskim prostorijama. Osobito ako su uronjene u topla svjetla, birane tapete i meke sagove, ako odzvanjaju spretnim pokretima barmena i zadovoljnim žamorom stalnih gostiju. Osim što je uvjerljivo najskuplji kineski restoran u Londonu, China Tang mjesto je s impresivnom galerijom često viđenih lica. Ovdje večeraju Beckhamovi i Lampardovi, a među redovitim gostima su i članovi kraljevskih obitelji Bliskog istoka. To i ne čudi. Utemeljitelj restorana smještenog u podrumu jednog od najluksuznijih londonskih hotela The Dorchester je Sir David Tang koji je do svoje smrti prije nekoliko mjeseci bio poznat kao čovjek s najimpresivnijom listom kontakata u gradu. Za stolovima svoga restorana redovito je ugošćavao rock-zvijezde i nogometaše, supermodele i političare, a ljude poput Micka Jaggera, Hugha Granta, Kate Moss i Margaret Thatcher ubrajao je među svoje bliske prijatelje. Ponekad su i “obični” gosti imali sreće susresti se sa Sir Davidom i njegovim osebujnim smislom za humor. “Fuck off, I have enough friends” (Odj…, imam dovoljno prijatelja), napis je na majici kojom bi katkad dočekivao goste.

U ovakvom ozračju luksuznog londonskog podzemlja razgovaram s Neilom Barnettom, bivšim novinarom dnevnog tiska, a danas vlasnikom agencije Istok za privatne korporativne istrage. Na dobrom smo mjestu; stolovi oko nas ispunjeni su bogatašima iz svih dijelova svijeta. Iako se stapaju u londonsku atmosferu, u matičnim zemljama mnogi od njih su dobro poznata lica. Čim stižemo maître d’ nas poslužuje Toljevim Svetim Rokom, nastojeći nas poznatim okusom plavca približiti Hrvatskoj. Što je ironično, s obzirom na to da su sve oči Hrvatske uperene u London gdje je tih dana Ivica Todorić izjavio “Ja sam građanin Engleske”.

Dobar za Marxa, pa i za Todorića

Barnett, koji se godinama bavi istragama slučajeva koji nisu puno drugačiji od aktualnog sukoba između hrvatske Vlade i Ivice Todorića, nije osobito iznenađen što je Todorić u ovim ključnim trenucima odabrao baš London za svoj novi dom. “Smatram da je London vrlo popularan izbor za ljude u njegovoj situaciji. Činjenica je da London pruža utočište ljudima koji se iz jednog ili drugog razloga ne osjećaju dobrodošlima u vlastitoj zemlji”, govori Barnett.

Uloga takvog domaćina za London nije nova, govori Barnett navodeći primjer Karla Marxa kojeg su Britanci primili k sebi time razljutivši njemačke vlasti. Sažeto pravilo bilo je i ostalo: dobrodošao je svatko tko ne remeti mir, ne krši britanske zakone i poštuje lokalna pravila ponašanja. “London je svjetski azil, sklonište proganjanih iz svih zemalja svijeta”, rekao je škotski pisac Samuel Smiles. Ipak, iako fundamentalna ideja takve politike počiva na dubokom sentimentu demokracije i slobode, njezina moderna verzija manje je romantična, upozorava Barnett tvrdeći: “Bogati ljudi iz cijelog svijeta, bez obzira na to dolaze li s mračne strane zakona ili ne, pogotovo ako dolaze iz bivših zemalja SSSR-a i, dijelom, s Balkana posljednjih dvadesetak godina nastanjuju se u Londonu. To je potpomognuto činjenicom da je kod britanske vlade želja za kapitalom nadjačala želju da njegovi vlasnici budu potpuno čisti pred zakonom zemalja iz kojih dolaze”, govori Barnett. Ono što je započelo kao politika otvorenih vrata posljednjih se godina pretvorilo u politiku zatvaranja očiju pred porijeklom novca bogatih došljaka.

U središtu odluke Ivice Todorića da se u aktualnoj situaciji smjesti u London je, dakako, britansko pravosuđe i njegova reputacija nezavisnosti i izvrsnosti. “Kalibar i integritet engleskih sudova poštuje se diljem svijeta i ovdje se može očekivati dosljednost zakonskih odluka, što omogućava više sigurnosti nego u drugim zemljama. Suci i odvjetnici imaju reputaciju najboljih na svijetu. Struktura i stabilnost engleskog pravosudnog sustava, njegova reputacija nepripadnosti i pravednosti, sloboda od korupcije, čine ga najboljim na svijetu”, objašnjava glasilo britanskih odvjetnika The Law Society Gazette. Nadalje, napominju, britanski je sustav transparentan i jednostavno razumljiv strancima, a činjenica da se saslušanja odvijaju javno ima svrsishodnu ulogu PR alata kojima središnji akteri mogu javnosti poručiti poruku koju žele. Umjesto da su čekali Todorića ispred sudnice, domaći novinari mogli su se ugodno smjestiti u nju i saslušanje pratiti uživo, što im omogućuju britanski sudovi. “Još jedan atraktivni aspekt britanskog sustava je raznolikost i fleksibilnost u slučajevima poslovnih sporova, što se može zahvaliti i činjenici da je London već stoljećima centar poslovanja. Mi smo lideri u svijetu i bavili smo se svim vrstama kompleksnih komercijalnih problema. Engleski sudovi razlikuju se, primjerice, od sudova u Rusiji gdje, nakon godina komunizma, vlasti imaju manje iskustva u nijansama poslovnog svijeta, principa ugovora i anatomije komercijalnih transakcija općenito”, stoji u glasilu. Ne čudi, stoga, da se na jednom od londonskih sudova više od 60% slučajeva odnosi na osobe iz Rusije ili drugih zemalja istočne Europe, iako slučajevi i osobe koje su u njih uključene nemaju baš nikakve veze s Engleskom, kao što je i slučaj s gospodinom Todorićem.

Reputacija pravosuđa

Engleski pragmatizam učinio je da je britansko pravosuđe i njegova reputacija izvrsnosti u međuvremenu postao unosan biznis koji uključuje ne samo vrsne odvjetničke timove nego i financijske stručnjake i eksperte za odnose s javnošću specijalizirane isključivo za “pranje reputacije”. Jedna od njih je Lucy Heather koja je godinama radila za možda najzvučnije ime britanske PR industrije Maxa Clifforda, a danas vodi vlastitu tvrtku za reputacijski menadžment LHJ Media. “Ako osoba želi zadržati anonimnost u Londonu i za to ima novca, na pravom je mjestu. Ovo je mjesto s najboljim PR-ovcima na svijetu koji imaju vrlo blizak odnos s medijima i mogu postići naoko nemoguće”, govori. Godinama je radila s klijentima koji su imali jedan zahtjev: da se njihovo ime ne pojavljuje u novinama. Neki od njih, koji su u vlastitim domovinama bili neželjeno prepoznatljivi, u Londonu su mogli započeti posve novi život. To dolazi uz cijenu od, kaže Heather, 100.000 funti godišnje samo kako bi ih se držalo izvan fokusa britanskog tiska.

Grad kameleon

Čak i ako dolazi s cijenom, anonimnost je još jedna od velikih pogodnosti Londona. Ako vam se i čini da je Ivica Todorić sa svojom obitelji središnja tema domaćeg tiska baš svaki dan, budite sigurni da u Londonu to nije tako. Njegov dolazak u London, kao i predaja policiji i prvo saslušanje na sudu, jedva da su zabilježeni. “Slučaj Ivice Todorića u Londonu zanima samo one koji su direktno ili indirektno zainteresirani za Hrvatsku. Nitko od mojih vrlo dobro informiranih prijatelja u Londonu ne zna tko je Ivica Todorić niti ga zanima. To je nešto što mu sigurno odgovara”, tvrdi Barnett.

Posljednjih godinu i pol riječ koja se često ponavlja u britanskoj svakodnevici jest egzodus. Na tu površinom neveliku otočnu državu izvana se gleda kao na politički fenomen koji samo što nije posve promijenio svoj oblik. Nestat će City jer svakih nekoliko tjedana neka od banaka prijeti odlaskom iz financijskog središta Londona. Otići će francuski bankari i poljski vodoinstalateri. Zatvorit će se europski restorani jer njihovi se vlasnici ne osjećaju dobrodošlima. Brexitovci se na takva predviđanja samo smiju. Retorika obiju strana referendumskog spektra sadrži dio istine - dio bankara doista se iseljava iz Londona, a neki restorani zatvaraju se zbog smanjene opće potrošnje građana.

No svaki spomen egzodusa pobija neobvezna šetnja londonskim Mayfairom. Jedno od najljepših gradskih predgrađa živahnije je nego ikad. Božićne lampice već gore nad kaputima od kašmira u izlozima butika visoke mode na Bond Streetu. Ista kolona sastavljena od Rolls Royceva, Bentleyja, Porschea i Ferrarija elegantno se vuče ulicama, prekinuta tek pokojim crnim taksijem. London je u svom “business as usual” ritmu. Jedan zastupnik u parlamentu iz redova torijevaca, veliki podržavatelj Brexita, nedavno mi je rekao da “britanska ekonomija ne može propasti dok god je Londona”. Pogled na Mayfair potkrepljuje takav stav. Nedostaje mu samo dodatak “…dok je Londona i njegovih inozemnih stanovnika.”

Neočekivano za grad takve veličine, London je prilagodljiv poput kameleona. Godinama se činilo da diše za bankare iz Cityja za koje su nicale poslovne zgrade i stambeni kompleksi, kojima su se punili skupi restorani i dekadentni klubovi. Zajedno s bogatim došljacima s Istoka kojima odgovara relativna sigurnost koju pruža London i mogućnost investicija bez previše pitanja, učinili su da je London danas grad krojen prema potrebama najbogatijih ljudi na svijetu. Malo je ljudi koji to bolje znaju od Aline Blinove čija se agencija RuStyle bavi aklimatizacijom bogatih ljudi, uglavnom iz zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza, na život u London.

Alina za svoje klijente sređuje čitav londonski paket - pomaže im u pronalaženju adekvatne nekretnine u najljepšim dijelovima grada, upisima u privatne škole za njihove najmlađe, savjetuje im gdje kupovati, upoznaje ih sa svakim tko je netko na društvenoj sceni grada i njihovim imenima puni liste rezervacija restorana i gradskih zabava na kojima se valja pojaviti. Alinu otvoreno podrugljiv stav lokalnog stanovništva ne vrijeđa jer, kaže, istina je da su Britanci spremni otvoriti sva vrata za one koji to mogu platiti.

Barnett takvoj tvrdnji dodaje opasku da bi britanska krilatica mogla biti: “Nijedan novac nije prljav novac. Ako tvoj novac nije nužno čist i odlučuješ ga staviti u Britaniji - možeš se opustiti”.

Imućni došljaci

To, između redaka, jamči i britanska vlada; premijer John Major devedesetih je uveo takozvanu vizu za investitore kojom se za milijun funti moglo nastaniti u Ujedinjenom Kraljevstvu, što je kasnije povećano na dva milijuna funti, zbog čega lokalno stanovništvo indirektno krivi bogate strance za visoke cijene nekretnina u dijelovima grada koji su naseljeni stranim investitorima.

U prijelaznom razdoblju referendumske neizvjesnosti londonski kameleon još se nije opredijelio za svoje nove boje. Ako City, financijska žila kucavica grada, izgubi svoj momentum, nije isključeno da će se neko vrijeme posvetiti imućnim došljacima, bilo da u Londonu traže shopping ili utočište, pravdu ili novi život.

Kategorije: Hrvaška

GLOBAL CHILDREN'S DESIGNATHON Inovacija je sve

Ned, 19/11/2017 - 20:43

Dizajn centar Zagreb drugu je godinu zaredom organizirao radionicu Global Children’S Designathon za djecu u dobi od 7 do 12 godina.

Uz stručno mentorstvo trideset i troje djece je prošli tjedan, u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti, zajedno s još 500-tinjak vršnjaka diljem svijeta, kreiralo inovativna rješenja za štednju pitke vode, njezino zagađenje ili nestašicu. Primjena design thinkinga koju koristi Designathon trebala bi biti dio obrazovanja od 1. razreda osnovne škole jer ova metoda, među ostalim, dokazuje da djeca mogu mnogo više nego što mi to odrasli mislimo.

GCD_ZG_2017-44.jpg

GCD_ZG_2017-34.jpg

GCD_ZG_2017-60.jpg 

Uz pomoć metode design thinkinga djeca su kreirala prototipove proizvoda kao ilustraciju njihova kreativnog razmišljanja na zadanu problematiku vode. Jedna se vrsta prototipova bavila uređajima koji pročišćuju vodu, poput robota koji plutaju morem ili vodama tekućicama na transporterima koji se pokreću na solarni pogon, dok im on ujedno pruža energiju za prikupljanje smeća i čišćenje vode.

GCD_ZG_2017-69.jpg 

Za slučaj nestašice vode djeca su kreirala prototip koji na principu vakuuma ispumpava vodu u uvjetima njezine nestašice na površini, a nekoliko je rješenja razvijeno za ispumpavanje vode kao posljedice velikih poplava.

Radionica Global Children’S Designathon za djecu 

Foto: Marija Gašparović

Kategorije: Hrvaška

Naučite uspješno izraditi najslađeg božićnog anđela

Ned, 19/11/2017 - 19:57

Zadarska umjetnica Mirela Maurin i ove godine u Zagrebu održava božićne radionice na kojima će svi sudionici moći iz prve ruke vidjeti i naučiti sve tajne izrade savršenih blagdanskih dekoracija od paste al mais.

- Ri­ječ je o smje­si od ku­ku­ru­znog škro­ba ko­ju je vr­lo je­dno­sta­vno na­pra­vi­ti. Za ra­zli­ku od sol­ne smje­se ili fi­mo ma­se, ko­je se ugla­vnom ko­ri­ste za izradu ra­znih fi­gu­ri­ca, pa­sta al ma­is ne mo­ra se pe­ći, izni­mno je gla­tka i otpor­na na vla­gu ta­ko da se ne mo­ra­te bo­ja­ti da će s vre­me­nom pro­pa­sti. Uz to, sa­stoj­ci ko­ji se ko­ri­ste ni­su sku­pi pa si sva­tko mo­že priuštiti uži­va­nje u ovom ho­bi­ju - obja­šnjava Mi­re­la Ma­u­rin.

andjeli-mirela-maurin-231111-7 

Kreativne radionice Mirele Maurin o izradi unikatnih i lijepih božićnih anđela na drvenoj podlozi održat će se od 28. do 30. studenoga od 19 do 21 sat na adresi Albrechtova 24 u Zagrebu u prostoru tvrtke IDIOMA.

004.jpg 

Prijavite se na broj 091/597-9368 i ne propustite priliku naučiti izraditi genijalan božićni ukras. Sve materijale za izradu dobivate na radionici, a ono što izradite - nosite doma. Cijena radionice je 100 kn.

Što i kako radi točno Mirela Maurin pogledajte na njezinoj web stranici www.mirelamaurin.com.

Foto: Berislava Picek/Hanza Media, Mirela Maurin

Kategorije: Hrvaška

60 GODINA OSVAJANJA SVEMIRA Nekad su se u svemirskoj utrci nadmetale tadašnje svjetske velesile, SSSR i SAD, a danas - privatne svemirske kompanije

Ned, 19/11/2017 - 19:50

Kad su 4. listopada 1957. godine Sovjeti lansirali prvi umjetni satelit Sputnjik 1, čovječanstvo je ušlo u svemirsku eru. Lansiranje Sputnjika, za koje su u SAD-u saznali preko sovjetske agencije Tass, bilo je golemo razočaranje za američku naciju, uvjerenu u tehnološku superiornost nad SSSR-om. No ubrzo je uslijedio novi udarac jer je mjesec dana kasnije lanisiran i Sputnjik 2 u kojem je bila moskovska kujica lutalica Lajka, prvo živo biće poslano sa Zemlje u svemir. Dok je Lajka polako ugibala u mukama, što je godinama bila tajna, Amerikanci kao da su, prema priznanju predsjednika Dwighta Eisenhowera, ponovno proživljavali “šok Pearl Harbora”.  I na odgovor se nije moralo predugo čekati: 31. siječnja 1958. lansiran je prvi američki satelit Explorer 1, a u jesen iste godine utemeljena je NASA.

Prvi ljudi u svemiru

Američka je svemirska agencija startala s više ambicioznih projekata, a jedan od glavnih ciljeva bio je uputiti prvog Amerikanca u svemir. No Sovjeti su opet bili brži pa je tako prvi čovjek u svemiru bio kozmonaut Jurij Gagarin koji je u putanju oko Zemlje poletio 12. travnja 1961. godine.

Prvi pak Amerikanac bio je Alan Shepard kojeg je NASA u svemir poslala 5. svibnja 1961. Bio je to kratki, podorbitalni let od samo 15 minuta. I prva žena u svemiru bila je Ruskinja, kozmonautkinja Valentina Terješkova, lansirana 16. lipnja 1963. godine u svemirskom brodu Vostok 6. Dvadeset godina nakon Terješkove u Space Shuttleu Challenger u svemir je poletjela i prva Amerikanka, Sally Ride.

Prvi ljudi na Mjesecu

“Ovo je mali korak za čovjeka, a veliki za čovječanstvo”, rekao je tu slavnu rečenicu Neil Armstrong, NASA-in astronaut u misiji Apollo 11, kada je 21. srpnja u 3.56 sati prema našem vremenu napravio prvi korak na Mjesečevoj površini.

Taj je trenutak uživo putem TV ekrana gledalo oko milijardu ljudi, koji su pratili prijenos što ga je vodio legendarni CBS-jev voditelj Walter Cronkite (93). Na našoj televiziji čovjekovo spuštanje na Mjesec komentirao je pokojni dr. Josip Kotnik. Ubrzo se Armstrongu pridružio njegov kolega Edwin Buz Aldrin pa su njih dvojica prošetali površinom Mjeseca.

 Prvi ljudi na Mjesecu ostavili su trag: znanstvene instrumente, američku zastavu te nekoliko oznaka, među kojima je najpoznatija ploča na kojoj piše: “Ovdje je čovjek s planeta Zemlje napravio prvi korak na Mjesecu u srpnju 1969. Došli smo u miru, u ime cjelokupnog čovječanstva”. Tijekom projekta Apollo, koji je skončao budžetskom smrću 1972., na Mjesecu je boravilo 12 astronauta koji su na Zemlju donijeli ukupno 380 kilograma kamenja za istraživanje.

Svemirske nesreće

Tijekom misije Apollo 13 NASA se 1970. godine zamalo suočila s katastrofom jer je eksplodirao spremnik s tekućim kisikom pa su trojica astronauta jedva spašena. Da je čovjekov let u svemir opasan, pokazalo se još 1967. godine, tijekom probnog leta Apolla, kada su u požaru izgorjela tri astronauta. No prave su katastrofe tek uslijedile u eri programa Space Shuttle koji je naslijedio Apollo, a zamišljen je kao klasa velikih i skupih svemirskih brodova za višestruke letove. Eksplozija Challengera 1986., odmah nakon polijetanja, odnijela je živote sedmero astronauta, kao i havarija Columbije koja je 2003. eksplodirala pri ulasku u atmosferu.

Privatne svemirske kompanije

Otkako je administracija bivšega američkog predsjednika Baracka Obame 2010. godine shvatila da NASA ne mora rasipati goleme količine novca poreznih obveznika na razvoj skupih raketa i letjelica kad za to može koristiti usluge privatnih kompanija, počela je nova svemirska utrka. Za razliku od svemirske utrke šezdesetih godina, u čijoj je pozadini bila bitka za vojnu nadmoć na Zemlji između dviju velesila, SAD-a i SSSR-a, u sadašnjem nadmetanju ističu se privatne kompanije koje bi po mišljenju mnogih analitičara mogle revolucionarizirati čovjekovo osvajanje svemira. Broj privatnih svemirskih kompanija u stalnom je porastu. Prema NewSpace Globalu diljem svijeta djeluje oko 1000 svemirskih kompanija, čiji je globalni opseg 2014. godine dosegnuo 330 milijarda dolara.

Najpoznatije privatne svemirske kompanije su: SpaceX, Blue Origin, Virgin Galactic, Orbital ATK, Sierra Nevada Corporation...

A sad na Mars

Elon Musk, vlasnik kompanije Space X, prošle je godine predstavio svoj plan za osvajanje Marsa.

Ukratko, Elon Musk tvrdi da je već tijekom idućeg desetljeća moguće slanje prvih ljudi na Mars, dok bi u idućih 40 do 100 godina na tome planetu bilo moguće uspostaviti samoodržavajuću koloniju od oko milijun ljudi. “Povijest se račva u dva smjera. Jedan je put da zauvijek ostanemo na Zemlji, gdje ćemo naposljetku izumrijeti. Nemam neko neposredno proročanstvo sudnjeg dana, ali naposljetku, kako nas povijest uči, takav će se događaj zbiti. Alternativa je da postanemo civilizacija koja putuje svemirom i multiplanetarna vrsta, što je, nadam se da se slažete, pravi put”, napisao je Musk u svom eseju “Making Humans a Multi-Planetary Species”.

KAKO JE SVEMIRSKA ERA IZMIJENILA NAŠ ŽIVOT 

Kategorije: Hrvaška

PODIGNUTA KAZNENA PRIJAVA Vozačica koja je pregazila dijete puštena na slobodu: 'Dosad nije bila problematičan vozač'

Ned, 19/11/2017 - 19:36

Zbog sumnje da je počinila kazneno djelo prouzročenja prometne nesreće sa smrtnom posljedicom, protiv Štefanije Lindić, 74-godišnje vozačice Smarta, kojim je u subotu predvečer u centru Samobora pregazila šestogodišnje dijete, policija je jučer Općinskom državnom odvjetništvu u Novom Zagrebu podnijela kaznenu prijavu.

Nakon noći provedene u policiji na kriminalističkoj obradi vozačica je, kako doznajemo, puštena da se brani sa slobode, a puštanje je usuglašeno i s nadležnim Državnim odvjetništvom, koje će protiv nje pokrenuti kazneni postupak. Također, zakon propisuje da se za osobe starije od 70 godina pritvor određuje samo iznimno.

Kako je policija priopćila jučer ujutro, očevidom je utvrđeno da je u subotu oko 18 sati 73-godišnja vozačica zbog neprilagođene brzine na obilježenom pješačkom prijelazu naletjela na dvoje djece pješaka koji su bili u pratnji jednog roditelja. “Pješaci su vozilom Hitne pomoći prevezeni u Kliniku za dječje bolesti u Zagrebu, gdje je jedno dijete oko 19 sati preminulo od zadobivenih ozljeda, dok su za drugo utvrđene lakše ozlijede”, priopćeno je iz zagrebačke policije. Kako se pak neslužbeno doznaje, nakon nesreće od vozačice je uzet uzorak krvi i urina radi detaljne analize, no prema preliminarnom alkotestiranju koje je odmah provela policija, 74-godišnja vozačica Štefanija Lindić iz samoborskog naselja Vrhovčak nije bila pod utjecajem alkohola.

- Ova prometna tragedija potvrđuje koliko su nužne češće i temeljitije zdravstvene kontrole za vozače starije od 65 godina, koje 1. siječnja 2018. donosi izmijenjeni Pravilnik o zdravstvenim pregledima vozača te koliko policija treba učinkovitije kontrolirati vozače - rekao je za Jutarnji prometni stručnjak dr. Željko Marušić.

Naime, prema izjavama očevidaca, vozačica nije niti uspjela kočiti, nego je nesretnu djecu pokupila vozeći brzinom od oko 40 km/h te se zaustavila desetak metara dalje. Kako je do tragedije došlo, još se ne zna s obzirom na to da Š. Lindić dosad nije bila problematičan vozač.

Kategorije: Hrvaška

DRAGAN BJELOGRLIĆ NEGIRA GLASINE O SVOM TV PROJEKTU 'Nisam zabranio da se moja serija prikazuje u Hrvatskoj, ali neće je biti dok netko ne plati'

Ned, 19/11/2017 - 19:15

Unatoč medijskim napisima da je srpski redatelj, producent i glumac Dragan Bjelogrlić zabranio da se njegova televizijska serija “Senke nad Balkanom” emitira u Hrvatskoj, on sam za Nedjeljni Jutarnji kaže da to nema veze s istinom. Upravo pregovara o otkupu ovog dramskog trilera koji je već oduševio publiku u regiji, ali sve dok se obje strane ne dogovore, hrvatski kabelski operateri nedjeljom između 20 i 21 sat morat će zatamniti program.

- Ni jedna od hrvatskih televizija do sada nije pokazala interes za emitiranje serije. To samo po sebi i nije neka vijest, ali kako se serija emitira u cijeloj regiji, novinari su se počeli zanimati zašto se ne emitira samo u Hrvatskoj. Kada se tome doda tab­loidni spin, eto izmišljene afere - kaže Bjelogrlić.

Dakle, niste zabranili seriju, nego upozorili da onaj tko ne plati ne može gledati seriju?

- Za početak: kako ja mogu zabraniti emitiranje serije bilo gdje!? Radi se o tome da za seriju postoji dosta velik interes stranih kompanija za svjetska prava. Ti pregovori su u tijeku. Svi oni inzistiraju na tome da se serija preko kabelskih operatera ne emitira izvan područja za koja su kupljena prava. To su pravila koja vrijede svuda u svijetu i ne vidim što je tu problematično. Zbog toga je signal RTS-a ‘zamračen’ na svim teritorijima izvan Srbije za koja nisu kupljena prava, pa i za Hrvatsku.

U koje ste sve zemlje prodali seriju?

- Serija se trenutno emitira, uz Srbiju, u Makedoniji, BiH i Crnoj Gori. U prosincu počinje emitiranje u Sloveniji, a poslije nove godine u Bugarskoj i Rusiji. U tijeku su pregovori s još nekim državama, a kako rekoh, nekoliko svjetskih distributera zainteresirano je za svjetska prava. Vidjet ćemo.

S kim ste od hrvatskih televizija surađivali na bivšim projektima?

- Obje moje prethodne serije prikazivane su Hrvatskoj. Jedna na Novoj TV, druga na RTL-u. Koliko znam, obje su bile prilično popularne. Posebno ‘Rode’. Malo je čudno da nitko nije pokazao interes pogledati seriju, ali ne želim više o tome. Drago mi je da se u Hrvatskoj priča i piše o seriji, da očigledno postoji interes publike i naravno da bi mi bilo drago da dopre do hrvatske publike.

Mislite li da ‘Senke Balkana’ imaju veći potencijal za prodaju u zemlje regije od ‘Vratiće se rode’ i ‘Montevideo, bog te video’?

- Što se tiče potencijala ‘Senki’, već dosadašnji interes i prodaja pokazuju da je to definitivno serija s najvećim internacionalnim potencijalom od svih koje sam dosad radio.

Mislite li da bi način na koji ste prikazali Antu Pavelića, te 1928. mladog odvjetnika, na bilo koji način mogao biti sporan ili kontroverzan za hrvatske gledatelje?

- Ma, taman posla. Ante Pavelić je bio odvjetnik organizacije VMRO. U seriji je jedan od glavnih junaka vođa VMRO-a koji sjedi u beogradskom zatvoru. Sprema mu se suđenje i on angažira, u našoj priči, za odvjetnika Antu Pavelića. Cijela je serija rađena mehanizmom miješanja povijesnih činjenica i fikcije. Tako je i s likom Pavelića.

Je li njegov lik po bilo čemu sporan za gledatelje u Srbiji ili u drugim zemljama regije?

- Ne. Serija uz puno izmišljenih likova obiluje kontroverznim povijesnim ličnostima kao što su Mustafa Golubić, general Petar Živković, ruski general Vrangel, princ Đorđe Karađorđević (koji je trebao biti kralj, ali je proglašen ludim)... Među njima je i Ante Pavelić.

Senke 

Kako ste zadovoljni Bojanom Navojcem koji glumi Antu Pavelića?

- Bojan je napravio zaista odličnu kreaciju. Uopće se nismo opterećivali povijesnim kontekstom, nego izgrađivali karakter. Odličan je, zaista.

Glumi li u seriji još koji hrvatski glumac?

- U seriji igra i Goran Bogdan. On igra Mustafu Golubića, jednu od glavnih uloga, špijuna, svojevrsnog regionalnog Jamesa Bonda.

Zašto vam je bio zanimljiv povratak na početak prošlog stoljeća?

- Tridesete godine prošlog stoljeća bile su veoma intenzivne i burne u cijelom svijetu, posebno na Balkanu. Posljedice velikog rata, pojava fašizma, rast komunizma, uspostavljanje novih odnosa i utjecaja. Na Balkanu je stvorena nova mlada država Južnih Slavena, velika ideja i velika iluzija s puno vanjskih i unutarnjih neprijatelja, ispunjena iracionalnom mržnjom bliskih naroda i na stalnom udaru različitih svjetskih interesa. Kada se tome dodaju putevi opijuma koji su se upravo tu križali, mislim da je jasno koliko je to inspirirajuće i zanimljivo.

Što su danas sjenke nad Balkanom?

- Vrlo slične onima iz serije. Sjenke se nisu nadvile nad Balkanom 1941. ili 1991., nego mnogo, mnogo prije. I još su tu.

Kategorije: Hrvaška

KOLIKO SE HRVATSKA PROMIJENILA Depresivan skor prve četiri godine članstva Hrvatske u EU

Ned, 19/11/2017 - 18:51

Prve četiri godine članstva u Europskoj uniji Republika Hrvatska nije niti približno iskoristila u pogledu razvoja, zaključak je tima istraživača iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) u studiji “Analitička podloga za izvješća o napretku provedbe sporazuma o partnerstvu između Republike Hrvatske i Europske komisije” napravljenoj za potrebe Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Ovo je prva dubinska analiza o tome koliko su se stvari promijenile od 1. srpnja 2013. do danas, a u izradi je angažirana multidisciplinarna skupina stručnjaka na čelu s dr. Jakšom Puljizom, voditeljem Odjela za europske integracije u IRMO-u.

Ukratko, status Republike Hrvatske analizira se kroz četrnaest tematskih područja na način da se ocjenjivao njezin relativni položaj u odnosu na prosjek Europske unije u razdoblju nakon pristupanja. Zaključak je, nažalost, prilično depresivan, a to će potvrditi Puljiz, koji ima bogato iskustvo u državnoj administraciji jer je četiri godine bio zamjenik Branka Grčića, SDP-ova ministra europskih fondova, a zatim jedan od najbližih suradnika kratkotrajnog premijera Tihomira Oreškovića:

 

Gubimo korak

“Rezultati analize pokazuju da Hrvatska ne uspijeva, ni pored određenih pozitivnih promjena u pojedinim područjima, poboljšati svoj relativan položaj u odnosu na druge zemlje članice. Razlozi zašto smo u većini područja na samom dnu ljestvice mogu se najjednostavnije objasniti činjenicom da je dinamika napretka drugih zemalja članica brža nego kod nas. Hrvatska se presporo mijenja i zato gubi korak s drugim članicama. Sama činjenica da smo postali zemlja članica EU nije dovoljna da sama po sebi pokrene pozitivne promjene, nego je potrebno daleko više napora u provedbi pojedinih javnih politika kako bismo smanjili naše zaostajanje za drugima. A taj napor podrazumijeva kontinuiranu i konzistentnu provedbu mjera kojima unapređujemo pojedino područje, od istraživanja i razvoja do zaštite okoliša, prometa i drugih područja javnih politika. Za takvo što je, među ostalim, važno imati i odgovarajući institucionalni kapacitet, a koji očito izostaje. Imamo institucije po nazivu, ali ne i po sposobnosti kvalitetne vladavine”, glasi objašnjenje Jakše Puljiza.

Svima je poznato da je stanje u području demografskog razvoja izrazito loše, a to potvrđuju i rezultati analize. Puljiz dodaje i da je zabrinjavajuća situacija u području inovativnosti, gdje uz ionako nisku dosegnutu razinu bilježimo pogoršanje vrijednosti za niz pokazatelja, od inovativnosti malih i srednjih poduzeća do izvoza proizvoda srednje i visoke razine tehnologije. Vrlo je loša situacija i u području gospodarenja otpadom i kvaliteti vodoopskrbe, željezničkom prijevozu i dostupnosti širokopojasnog interneta velikih brzina, zatim u kvaliteti vladavine prava i regulatornoj kvaliteti, zapošljivosti mladih, razini materijalne deprivacije stanovništva te internacionaliziranosti visokog obrazovanja. Nasuprot ovome, najbolje rezultate u odnosu na prosjek EU Hrvatska bilježi u pogledu problema ranog napuštanja školovanja, broja liječnika po stanovniku, kvalitete cestovne infrastrukture te udjelu obnovljivih izvora energije u neposrednoj potrošnji.

Prvo područje u analizi obuhvaća “Istraživanje, razvoj i inovacije”, i već ovdje slijedi pesimistički zaključak da nisu ostvareni veći pomaci nakon ulaska u Europsku uniju. Hrvatska i dalje znatno zaostaje za prosjekom Europske unije kad je riječ o izdvajanjima za istraživanje i razvoj (I&R) koji je u BDP-u u 2015. godini bio 0,75%, što je gotovo trostruko ispod prosjeka EU od 2,03 posto. Još veći je nesrazmjer Hrvatske i prosjeka EU u podacima o zaposlenosti istraživača u poslovnom sektoru, u kojem zaposlenost istraživača u Hrvatskoj iznosi 0,06% radne snage, a u Europskoj uniji 0,37%, odnosno šest puta više. I broj patentnih prijava Europskom uredu za patente (EPO) za Hrvatsku jako je nepovoljan jer je na razini 3,43 prijave na milijun stanovnika, dok je europski prosjek tog pokazatelja 112.

 

Više za istraživanje

Što treba napraviti da se promijeni ovako loša situacija? U IRMO-ovoj analizi precizirani su odgovori: u kratkom roku treba povećati udjel izdataka za I&R u BDP-u sa 0,75% u 2015. na više od 1%, zatim snažnije poticati istraživanje i razvoj u prirodnim znanostima, inženjerstvu i tehnologiji. Usto, nužno je u razumnom roku potaknuti projekte kojima bi se udvostručila zaposlenost u I&R u poslovnom sektoru, kako bi se približili barem razini od 50% u odnosu na prosjek EU te jače stimulirati usmjerenost područja i sadržaja istraživačkih i razvojnih aktivnosti na povećanje tehnološkog sadržaja proizvodnje i usluga, a posebno onih financiranih putem javnih izvora.

Sektor “Mala i srednja poduzeća” (MSP) ključan je generator stvaranja novih radnih mjesta, a u proteklom razdoblju snažno je pridonio rastu izvoza, detektira studija IRMO-a. Ali i ovaj je sektor suočen s nizom problema jer nakon ulaska u EU, mala i srednja poduzeća u Hrvatskoj i dalje su suočena s nizom problema, od nedovoljno poticajnog poslovnog okruženja do neadekvatnih usluga poslovne podrške, osobito onih s većom dodanom vrijednosti. Hrvatska je na pretposljednjem mjestu u EU po pokazatelju sudjelovanja “odraslih” MSP-ova, tj. onih koji posluju dulje od 42 mjeseca, a udio visokotehnološkog izvoza u ukupnom izvozu Hrvatske značajno ispod prosjeka EU. Osim toga, Hrvatska ima samo oko 38% poduzeća koja bilježe neki oblik inovacijske aktivnosti naspram prosječno 49% u EU.

 

Ubrzana realizacija

Istraživanje stručnjaka u IRMO-u pokazalo je da je prema složenom Indeksu digitalnoga gospodarstva i društva 2017. (Digital Economy and Society Index, DESI 2017), kojim se mjeri digitalni napredak, Hrvatska u 2016. godini zauzela 24. mjesto od 28 zemalja članica EU, “što oslikava nužnost ubrzanja mjera poticanja razvoja informacijske i komunikacijske infrastrukture te uspješnosti njezina korištenja”. Za suvremeno korištenje internetom više nije dovoljan samo osnovni širokopojasni pristup, nego je ključna brzina prijenosa podataka, a Hrvatska i dalje bitno kasni s uvođenjem nove generacije mreža velikih brzina, zbog čega treba provesti Strategije razvoja širokopojasnog pristupa, s posebnim naglaskom na ubrzanju izgradnje infrastrukture komunikacijskih mreža velikih brzina.

sabor3-120614.jpg 

Na području “Energije i energetske učinkovitosti” Hrvatska bilježi visok stupanj ostvarenja ključnih strateških ciljeva iz strategije EU 2020., međutim “u području energetske sigurnosti poseban izazov predstavlja kontinuirano smanjenje domaćih zaliha plina i nafte, ograničeni izvori dobave plina, nedovoljno kvalitetni skladišni kapaciteti u području plina te vrlo nestabilne hidrološke prilike koje znatno utječu na proizvodnju u domaćim hidroelektranama”.

Neka od rješenja su ubrzana realizacija projekata koji pridonose smanjenju energetske ovisnosti, kao i povećanju stupnja diversificiranosti izvora energije. Potrebni su veći napori ključnih dionika u pogledu iskorištavanja sredstava iz Instrumenta za povezivanje Europe za potrebe realizacije ključnih energetskih projekata kao što je LNG terminal na Krku i drugih povezanih projekata, smatraju autori Analize.

U poglavlju “Klimatske promjene” zaključuje se da se Hrvatska nalazi u grupi zemalja za koje se procjenjuje da “imaju visok stupanj osjetljivosti na klimatske promjene, ali i dalje nedostaje sustavan pristup u suočavanju s ovim problemom”. Posebno je zbog klimatskih promjena ranjivo osam “resursnih” sektora - hidrologija, upravljanje vodnim i morskim resursima; poljoprivreda; šumarstvo; ribarstvo; prirodni ekosustavi i bioraznolikost; energetika; turizam; zdravstvo i dva “transverzalna” sektora - prostorno planiranje i upravljanje obalnim područjem te upravljanje rizicima.

Jedna od najtežih situacija vlada u području “Zaštita okoliša”. “Republika Hrvatska i dalje je suočena sa značajnim izazovima u području gospodarenja otpadom te u vodnom sektoru, a pored toga bilježi se i niz poteškoća u određenim segmentima sustava zaštite prirode”, upozorava se u Analizi. Tu su još povećano zaostajanje za EU u pogledu količine otpada po stanovniku koji se odlaže na odlagalištima te u pogledu količine komunalnog otpada koji se kompostira, povećani gubici vode u javnoj vodoopskrbi, i povećano zaostajanje u pogledu pokrivenosti stanovništva uređajima za pročišćavanje otpadnih voda. Ipak ima i pozitivnih promjena kao što je blago smanjenje količine proizvedenog komunalnog otpada kao i povećanje broja saniranih odlagališta otpada.

 

Loša željeznica

I u “Prometnoj infrastrukturi” Hrvatska zaostaje za prosjekom EU, pri čemu se ocjena o razini zaostajanja dodatno pogoršala u razdoblju od 2013. do 2016. A najlošija je situacija u pogledu željezničke infrastrukture koja “nije u stanju ponuditi odgovarajuću razinu usluga kad je u pitanju prijevoz roba i putnika”. Prema podacima izvješća Europske komisije, Transport Scoreboard, s obzirom na stupanj dovršenosti gradnje TEN-T osnovne željezničke mreže, Hrvatska je među najlošijim zemljama u EU, sa samo 5% dovršenosti u 2014. Napokon, Hrvatska i dalje ima visoku smrtnost u prometnim nesrećama u usporedbi s EU i u 2015. bilo je 82 poginulih na milijun stanovnika, u usporedbi s prosjekom EU od 52 poginula.

Zato su određena poboljšanja zabilježena u području “Tržište rada”, iako se Hrvatska u usporedbi s prosjekom EU i dalje nalazi u nepovoljnijem položaju. Stopa nezaposlenosti smanjila se sa 17,4% u 2013. na 13,3% u 2016. godini, što je i dalje iznad prosjeka EU od 8,5%. Negativnosti su smanjenje udjela samozaposlenih osoba u ukupnom broju zaposlenih osoba u odnosu na EU, značajno povećanje udjela zaposlenih na određeno vrijeme u odnosu na EU te značajno povećanje odlazaka kvalificirane radne snage u inozemstvo.

Barem postoje dva pozitivna pokazatelja - smanjenje stope nezaposlenosti i povećanje stope zaposlenosti, kao i povećanje zaposlenosti osoba s invaliditetom.

I “Socijalna uključenost, siromaštvo i zdravstvena skrb” je područje koje ukazuje na vrlo nepovoljnu situaciju u Hrvatskoj, iako ima pozitivnih trendova. Prema podacima Eurostata, 29,1 posto osoba je u 2015. živjelo u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, što je 1,250.000 od ukupno 4,28 milijuna stanovnika i Hrvatska se ovdje nalazi daleko iznad prosjeka EU koji je u 2015. iznosio 23,7%. Romi predstavljaju skupinu stanovništva među najugroženijima po pitanju socijalne isključenosti jer ih 76 posto živi u apsolutnom siromaštvu. Jedan od zaključaka glasi da “u nastojanjima za poboljšanjem položaja Roma velik problem predstavlja nepostojanje etnički disagregiranih statističkih podataka koji bi pružili jasnu sliku trendova vezano za ovu populaciju”.

 

Obrazovni rashodi

Hrvatska i dalje bilježi relativno lošije glavne javno-zdravstvene pokazatelje u usporedbi s prosjekom EU. U 2015. godini, očekivano trajanje života pri rođenju u Hrvatskoj za oba spola iznosilo je 77,5 godina, dok je prosjek na razini EU iznosio 80,6 godina. Isto tako, zaostajanje za prosjekom EU u pogledu stope smrtnosti od najzastupljenijih bolesti u razdoblju od 2010. do 2014. u većini slučajeva se zadržalo na istoj razini, a u nekim se slučajevima čak i značajno pogoršalo.

U području “Obrazovanje” Hrvatska također zaostaje za prosjekom EU bilježeći pritom kontinuiran blagi negativan trend kod većine pokazatelja u razdoblju od 2013. do 2016. godine. Rashodi za obrazovanje u BDP-u smanjili su se sa 4,9% u 2012. na 4,7% u 2015., što je ispod prosjeka EU koji je u 2015. iznosio 4,9 posto, a ovakva razina ulaganja smješta Hrvatsku među posljednjih 10 zemalja članica EU. Druge razloge treba prvenstveno tražiti u neprovođenju strukturnih promjena unutar obrazovnog sustava, kojima bi se povećala kvaliteta ishoda učenja, odnosno ostvario što veći stupanj usklađenosti obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada. IRMO-ova analiza predlaže intenziviranje rada na provedbi Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, a posebno u dijelu koji se odnosi na provedbu kurikularne reforme kao temeljnog okvira za daljnje osuvremenjivanje odgojno-obrazovnih programa osnovnog i srednjoškolskog sustava obrazovanja.

Jakša Puljiz kaže da se ovdje ne radi o političkom stajalištu autora analize: “Ovo je stručna analiza koja je imala za cilj pokazati kako Hrvatska stoji nakon pristupanja u EU u četrnaest tematskih područja. Vjerujem da su svi relevantni dionici u Hrvatskoj složni da provedbu kurikularne reforme treba ubrzati i tako osigurati pretpostavke da smanjimo zaostajanje za EU kad je riječ o kvaliteti obrazovnog sustava”.

Uostalom, problemi su i u sektoru “Javna uprava i pravosuđe”, gdje Hrvatska u razdoblju od 2010. do 2015., kako se navodi, “ukupno gledajući nije napravila gotovo nikakav pomak u odnosu na druge države članice EU u pogledu povećanja učinkovitosti vladavine, regulatorne kvalitete, i vladavine prava, a nakon nekoliko godina blagog rasta u 2015. godini zabilježila je i pad”. Zaključuje se da je ključno za ostvarenje napretka u području javne uprave i pravosuđa “osiguranje političke podrške reformskim procesima, a iako su u prethodnim godinama napravljeni brojni mali koraci cjelovita reforma javne uprave, osim na deklaratornoj razini, u Hrvatskoj sve donedavno nije bila prepoznata kao jedan od političkih prioriteta”.

Sektor “Poljoprivreda” ocijenjen je kao “jedan od najranjivijih gospodarskih sektora u Hrvatskoj, posebice u odnosu na vrlo jaku konkurenciju iz ostalih država članica EU koja snažno djeluje posebno nakon pristupanja Europskoj uniji”. Ipak, određeni pokazatelji daju razloga za optimizam, prije svega oni koji ukazuju na porast izvoza.

U području “Ribarstvo”, Hrvatska se i dalje susreće s nizom izazova u postizanju dugoročno održivog ribarstva, a koje je ugroženo prekomjernim iskorištavanjem ribljeg fonda. Znanstvene procjene govore da su najvažniji vrste gospodarskog ribolova na Jadranu u prelovu te je neophodno poduzeti mjere za smanjenje razine iskorištavanja, u prvom redu razine ribolovne smrtnosti.

Čini se da je najgore u posljednjem području, a to je “Demografija”. Prema osnovnim demografskim pokazateljima iz 2015. godine, Hrvatska je danas među pet demografski najugroženijih zemalja Europske unije. Negativna vanjska migracijska bilanca zadržat će se po procjeni i u sljedećih pet godina na apsolutnoj razini oko 70.000 osoba godišnje, dok će useljavanje ili povratak u Hrvatsku biti na godišnjoj razini od 12 do 13 tisuća osoba. Izrazito negativna demografska kretanja izravno će ugrožavati osnovne sustave u zemlji i ukupni gospodarski razvitak, glasi zaključak.

 

Puno dulji rokovi

Za Jakšu Puljiza rezultati ne predstavljaju iznenađenje, a drži da će se vidljiviji pomaci ostvariti za jedno desetljeće:

“Tek kada dođete u priliku raditi unutar državne administracije postanete svjesni svih slabosti sustava, a njih doista ima jako puno. Međutim, Hrvatska nije po tome nipošto specifična, i druge zemlje članice se bore sa sličnim problemima, a najveći razliku između uspješnijih i manje uspješnih članica u dostizanju zajedničkih europskih ciljeva čini se da stvara upravo razlika u kvaliteti institucija, što potvrđuju i brojna istraživanja. Hrvatska treba težiti da u svakom području pokuša ostvariti priključak barem s prosjekom EU u idućih deset godina. To bi pogotovo trebao biti cilj u onim područjima koja ne podrazumijevaju značajna financijska ulaganja, kao što je kvaliteta rada pravosuđa, poboljšanje kvalitete zakonodavstva ili obrazovnih programa. U područjima koja traže značajna financijska ulaganja poput željezničke infrastrukture bit će potrebni puno dulji rokovi za dostizanje europskih standarda”, smatra Jakša Puljiz.

Kategorije: Hrvaška

KRAJ VELIKE LJUBAVI Jerko i Iva Lerko nisu uspjeli spasiti brak, a navodno je tome kumovala lijepa studentica stomatologije

Ned, 19/11/2017 - 18:43

Da ljubavni plamen između Ive i Jerka Leke, nogometnog trenera i bivšeg nogometnog reprezentativca, samo tinja, postalo je jasno početkom ove godine kad se po zagrebačkim kuloarima počelo šuškati da se par rastaje.

Sada se pak čini da je plamen potpuno dogorio, a navodno je tome kumovala lijepa studentica stomatologije iz Slavonskog Broda.

Bivša manekenka, 28-godišnja Iva Šarić, koja je svojevremeno ostvarila zavidnu karijeru noseći revije po inozemstvu i majka Lekine dvoje djece, petogodišnjeg Carlosa i trogodišnjeg Leona, dugo se trudila spasiti petogodišnji brak kako djeca ne bi patila. Demantirala je prijateljicama glasine o razvodu, govorivši kako ona i Jerko imaju nesuglasice koje će zasigurno riješiti. Htjela je sačuvati obitelj i bila je spremna izgladiti razmirice s bivšim nogometašem zbog sinova. No, prekipjelo joj je, navodno, kada je posumnjala u Lekinu vjernost. Jerko se morao iseliti iz njihova zagrebačkog stana u kojem su živjeli sa sinovima.

Iva i Jerko posljednjih mjeseci teško su nalazili zajednički jezik, a krizu u braku nikada nisu javno komentirali. Jerko je ranije rekao da obiteljske probleme zbog dobrobiti djece nikako ne želi iznositi u javnost.

Iva i Jerko Leko 

Obitelj je bila važnija od bilo kakvih sumnji, pa su se Iva i Jerko pokušavali pomiriti nakon nekoliko mjeseci razdvojenog života, za vrijeme kojih je Jerko redovito viđao sinove. Iza njih su godine poznanstva i velika romansa, stoga su odlučili spasiti brak ako je još štogod ostalo od velike ljubavi na prvi pogled koja seže u 2008. godinu, otkada su Iva i Jerko u vezi.

No, čini se da su problemi bili preveliki. Početkom studenog Leko je sam otputovao u Dubai kako bi posjetio svoju sestru Jelenu, koja ondje živi već dvije godine. To je bio i novi povod.

Jerko i Jelena Leko 

“Malo odmora prije zime... Poziv seke se ne odbija”, napisao je 36-godišnji Jerko uz svoju fotografiju s plaže koju je objavio na Instagramu. I po povratku u Hrvatsku nastavio se zabavljati izvan kruga obitelji. U posljednje vrijeme, kako navode portali, najdraže mu je društvo 22-godišnje Glorije Vlajnić, atraktivne studentice i strastvene ljubiteljice sporta koja na zagrebačkom Stomatološkom fakultetu voli zaigrati odbojku s kolegama

Jerko Leko sa sinovima 

Kategorije: Hrvaška

Kombiniranjem posuđa do atraktivnog stola

Ned, 19/11/2017 - 18:30

Nitko nema vremena za savršeno posložene stolove s besprijekornim porculanskim servisima, a uzmemo li u obzir da se život događa, tanjuri i čaše slučajno razbijaju, pribor za jelo gubi u selidbama i slično, sasvim je razumljivo da ćete za svoje veselo okupljanje kombinirati različite stilove tanjura, zdjelica i čaša kako biste ugostili svoje prijatelje i članove obitelji! Kako bi vaš stol izgledao atraktivno, zabavno i zanimljivo bez ustručavanja i uz pomoć nekoliko jednostavnih pravila spojite naizgled nespojivo!

16117-mix and match 13.jpg
16117-mix and match 2.jpg
16117-mix and match 7.jpg

Definirajte paletu boja

Odaberite dvije ili tri boje koje će vam biti misao vodilja prilikom uređenja stola, a kada nabavljate nove komade za svoju kolekciju imajte to na umu jer ćete ih kasnije puno lakše kombinirati s ostalim stvarima koje već posjedujete. Počnite svoje kombiniranje s osnovnim komadom jednostavnog uzorka ili pak nenametljivog dizajna, a potom nadograđujte s različitim vrstama dekorativnih detalja, uzorcima, teksturama i oblicima kako biste iznenadili i oduševili svoje goste.

16117-mix and match 4.jpg
16117-mix and match 3.jpg

Unesite malo boje s manjim tanjurićima ili zdjelicama

Manji komadi najčešće su puno jeftiniji od velikih i možete se uvijek dobro zabaviti dok birate šarolike primjerke koji će unositi vedrinu u vašu kompoziciju, neovisno o osnovnoj paleti koju ste odabrali za svoj stol.

16117-mix and match 9.jpg
16117-mix and match 11.jpg

Pomiješajte bez ustručavanja metale

Promatrajte pribor za jelo poput nakita i isti princip kombiniranja primijenite na žlice, vilice i noževe! Naizmjence koristite sjajni pribor i onaj s mat površinama, a zanimljivost na vaš stol unijet će i razlika u obliku i veličini pojedinačnih komada.

16117-mix and match 14.jpg
16117-mix and match 12.jpg

Ispričajte priču pomoću posuđa

Pristupite nabavci posuđa kao potrazi za blagom i birajte komade s pričom koja će zaintrigirati vaše goste. Bakini stari tanjuri, primjerci s putovanja, zdjelice koje ste pronašli na buvljaku i slično unijet će novu dimenziju na vaš stol i postati odlična tema za razgovor, a pomoći će vam odrediti atmosferu u vašem domu.

16117-mix and match 18.jpg
16117-mix and match 6.jpg

Zadržite neku konstantu

Kada se na vašem stolu nalazi puno raznolikih detalja, korisno je imati jedan element koji se ponavlja za svakim mjestom kako biste vizualno objedinili prizor. To mogu biti usklađene čaše, ubrusi ili pak način na koji ih slažete i ukrašavate! Cvijeće, podmetači, nadstolnjak i slični elementi stvorit će koheziju u ovom organiziranom kaosu.

16117-mix and match 8.jpg
16117-mix and match 5.jpg

Poigrajte se uzorcima i teksturama

Teksture i uzorci mogu doista zadiviti i učiniti vaš stol predivnim i dinamičnim prizorom pa se obavezno poigrajte! Obične bijele tanjure možete i sami ukrasiti, a ako nemate upečatljive komade uvijek se možete poslužiti ubrusima s veselim, modernim, geometrijskim ili razigranim uzorcima. Kombinirajte drvene podmetače ili tanjure s keramikom u boji, mramorne daskice s prozirnim staklom i dajte mašti na volju.

16117-mix and match 17.jpg
16117-mix and match 15.png

Unesite svježinu na svoj stol biljkama i cvijećem

Nemojte zaboraviti svoj stol ukrasiti biljkama, svježim cvijećem, grančicama i sličnim detaljima iz prirode. Ljetno cvijeće, jesensko raznobojno lišće, zimske voćke i proljetne mladice unijeti će dašak prirodne ljepote na vaš stol.

16117-mix and match.jpg
16117-mix and match 16.jpg 

Izvor: Swoon Worthy

Naslovna fotografija: Pinterest

Kategorije: Hrvaška

FOTO: ČAROBAN ZALAZAK SUNCA U DUGOM RATU ISPRATIO RIBARE U LOV Uživajte u jedinstvenim prizorima u našoj galeriji

Ned, 19/11/2017 - 18:28

Slab vjetar i temperature od oko 12 stupnjeva Celzijevih na jugu Dalmacije izmamili su u lov ribare koji su odlučili iskoristiti lijepo vrijeme i mirno more.

Fotoreporter Cropixa Ante Čizmić ovjekovječio je kamerom čarobne trenutke u predvečerje u Dugom Ratu. Sunce je zalazeći obojalo prizor u zlatnu boju, a osim malih brodica nije nedostajalo ni galebova koji su se odmah skupili oko potencijalne besplatne večere.

Uživajte u jedinstvenim prizorima u našoj galeriji:

Čaroban zalazak sunca u Dugom ratu ispratio ribare 

Kategorije: Hrvaška

FOTO: ČAROBAN ZALAZAK SUNCA U DUGOM RATU ISPRATIO RIBARE U LOV U predvečerje su odlučili iskoristiti lijepo vrijeme i mirno more

Ned, 19/11/2017 - 18:28

Slab vjetar i temperature od oko 12 stupnjeva Celzijevih na jugu Dalmacije izmamili su u lov ribare koji su odlučili iskoristiti lijepo vrijeme i mirno more.

Fotoreporter Hanza Medije Ante Čizmić ovjekovječio je kamerom čarobne trenutke u predvečerje u Dugom Ratu. Sunce je zalazeći obojalo prizor u zlatnu boju, a osim malih brodica nije nedostajalo ni galebova koji su se odmah skupili oko potencijalne besplatne večere.

Uživajte u jedinstvenim prizorima u našoj galeriji:

Čaroban zalazak sunca u Dugom ratu ispratio ribare 

Kategorije: Hrvaška

FOTO: PRVE OVOGODIŠNJE ZIMSKE RADOSTI NA SLJEMENU 'Čim je snijeg počeo padati, počeli su nam i preko tjedna dolaziti izletnici'

Ned, 19/11/2017 - 18:28

Snijeg koji je zabijelio Medvednicu na Sljeme je proteklih dana privukao najviše obitelji s malom djecom. Tako je bilo i danas - mališanima nije smetalo što snijega nema baš previše, nego su se s radošću bacili na sanjke, kojima su se spuštali niz Činovničku livadu. Drugi su se pak grudali, dok su neki žalosno roditelje pitali zašto ne mogu raditi snjegovića. Uživanje u snijegu dodatno je uljepšalo sunce, tako da je boravak na otvorenom bio ugodan.

- Na internetu smo vidjeli da ima snijega, pa smo došli. Plan je bio da se grudamo dok nam ne postane hladno, a onda ćemo jesti. Nedjelja je idealan dan da ga provedemo zajedno, na otvorenom. Djeca su jedva čekala da dođemo jer obožavaju snijeg. Dobro, Pavao i Sofia ga obožavaju, oni su ga već vidjeli, a Mariji, koja je stara samo godinu i pol, ovo je prvi izlazak na snijeg i ne sviđa joj je baš previše - kažu nam uglas članovi obitelji Mišin, čija se najmlađa članica doista mršti gledajući snijeg ispod svojih nogu.

Za vrijeme našeg boravka na Sljemenu, deseci mališana uživali su u snježnim radostima pod budnim okom svojih roditelja. Nije bila gužva, no svi s kojima smo razgovarali rekli su nam da su odabrali današnji dan za izlet upravo zbog snijega, kojeg u gradu nema. Premda nije bila neka navala, kažu nam ugostitelji, ipak je snijeg povećao broj gostiju.

- Vikendi su uvijek isti, tako da je današnji dan uobičajeno dobar, no čim je snijeg počeo padati, počeli su nam i preko tjedna dolaziti izletnici. Očekujemo da će se broj gostiju povećati s novim padalinama, naravno - kaže nam Darko Sobota iz "Vidikovca Sljeme".

U galeriji pogledajte prve ovogodišnje zimske radosti na Sljemenu!

Prve zimske radosti na Sljemenu 

Kategorije: Hrvaška

EUROPSKA DRŽAVA POMIČE GRANICE Nekažnjivi spolni odnosi već s djecom od 13 godina? Evo kakva je situacija u Hrvatskoj

Ned, 19/11/2017 - 18:02

Odluka francuskog suda u rujnu ove godine kojom je 30-godišnjak oslobođen optužbe za silovanje 11-godišnje djevojčice, izazvala je burne reakcije javnosti, a odvela je državu i zakonodavstvo u posve suprotnom smjeru od očekivanog. Unatoč brojnim negativnim reakcijama, ne samo javnosti već i stručnjaka, Francuska razmatra promjenu zakona koji određuje dobnu granicu pristanka na spolni odnos. Nova dobna granica bila bi 13 godina.

Dosad su prema francuskom zakonu tužitelji morali dokazivati da spolni odnos nije bio dogovoran premda je granica pristanka 15 godina. Sud je ipak mogao na temelju dokaza donijeti odluku u korist tuženog kao što se dogodilo u rujnu. Francuski su tužitelji presudili da je 11-godišnjakinja svjesno pristala na spolni odnos jer nisu mogli pronaći dokaze da je bilo ‘nasilja, prisile, prijetnje ili iznenađenja’.

Francusko Ministarstvo pravosuđa razmatra prijedlog da se zakonska dobna granica za dozvoljene spolne odnose spusti sa sadašnjih 15 na samo 13 godina, što bi u ovom trenutku bilo najniže u EU-u, piše Novi list. Svi slučajevi u koji su upletene mlađe osobe od 15 godina bilo bi automatski promatrano kao silovanje.

Razlike u Europi

U Hrvatskoj je dobna granica za pristanak na spolni odnos 15 godina (do 2013. bila je 14 godina). Kazna za nedozvoljeni sponi odnos je od jedne do deset godina zatvora. No dok se očito smatra da je sa 15 godina dijete dovoljno zrelo da bude u vezi koja uključuje i spolno općenje sa 35-godišnjim partnerom ili partnericom, istovremeno, da bi ušli i u brak, to dijete po zakonu mora imati najmanje 16 godina. Kontradiktorna je i odredba da dijete mlađe od 16 godina ne smije biti zateknuto izvan kuće između 23 i 5 sati bez pratnje odrasle osobe.

Dobna granica od 15 godina u Hrvatskoj podudara se s većinom europskih država, no ima i onih s nišim ili višim granicama. Tako je primjerice u Finskoj, Armeniji i Belgiji granica 16, u Irskoj i na Cipru 17, a u Turskoj, na Malti i u Vatikanu 18 godina. U nama susjednim zemljama, Slovenci imaju granicu od 15 godina, Srbi i Bosanci od 14, koliko i Talijani. U većini država pa tako i u Hrvatskoj, spolni odnos s mlađima od zacrtanih granica nije kažnjiv ako razlika među partnerima nije veća od nekoliko godina, u Hrvatskoj je riječ o tri godine.

Emocionalna zrelost

No, stručnjaci upozoravaju da neovisno o tome što djeca danas dolaze lakše i brže do informacija, njihovo emocionalno sazrijevanje ne odvija se ništa brže od onog njihovih roditelja ili baka i djedova.

‘Ma koliko zrelo i kvalitetno odgajani, do 13. godine, kako sad predlaže Francuska, nismo dovoljno emocionalno zreli za seksualni život. Zakon je propisao dobne granice, ali ne kaže kako se nositi s posljedicama nepromišljenih seksualnih odnosa. Što znamo o sebi i o drugima i s 14, 15 godina? Koliko smo svjesni posljedica svojih izbora? Koliko znamo o seksualnosti muškaraca i seksualnosti žena? Nedovoljno. Djevojčice ulaze u seksualne odnose zbog različitih razloga, primjerice jer se boje da će ih dečko u kojeg su zaljubljene ostaviti; da će ih društvo ismijavati jer još nisu imale seksualni odnos; jer se nadaju da će ih dečko tako više voljeti; jer misle da je to 'fora'; jer vjeruju da će uživati u seksu; jer svi, na kraju krajeva, o tome pričaju’, rekla je za Novi list Nataša Barolin Belić, seksualna terapeutkinja i savjetnica za partnerske/bračne odnose, dodajući kako niti jedan od navedenih razloga nije dovoljno zreo niti pravi razlog da se uđe u seksualni odnos.

Kaže da mnogi mladi ljudi u seksualne odnose ulaze samo iz želje da što prije postanu odrasli ili da budu ‘cool’, a zapravo su posve nepripremljeni i nezreli.

‘Svakako treba progovoriti i o nepostojanju seksualnog odgoja u školama, kroz koji bi mladi ljudi mogli čuti, naučiti i imati prilike pitati ono što ih zanima o seksualnosti i opasnostima koje seksualni život nosi sa sobom. Dok god se ne uvede kvalitetan program seksualnog odgoja, mladi će svoju radoznalost zadovoljavati na neadekvatan način, izvan edukacijskih prostora, i tako biti i laki plijen onima koji im ne žele dobro, već gledaju kako utažiti svoju pohotu na njima’, zaključuje terapeutkinja.

Finska, koja ima najnižu stopu spolnih bolesti i maloljetničkih trudnoća u Europi, od polovine prošlog stoljeća u svim svojim školama ima uveden i spolni odgoj. Prema njihovim anketama djevojke ulaze rano u spolne odnose, već sa 15, dok su djevojke u Hrvatskoj nešto suzdržanije prema istraživanjima i u seksualne se kontakte upuštaju od 16. Ili 17. godine.

Kategorije: Hrvaška

VREMEPLOV: VOLKSWAGEN SCIROCCO Bio je sportskiji Golf Jedinica koju i danas pamte generacije vozača

Ned, 19/11/2017 - 17:47

Mlađe generacije danas će si to teško moći i zamisliti, no početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća koncern Volkswagen bio je na doslovno na rubu propasti, sa zastarjelom gamom i sve slabijom prodajom Bube i njenih derivata. Štoviše, bio je u tako lošem stanju da su mnogi smatrali čak i da neće preživjeti desetljeće. No, tad su, usred jedne od najvećih kriza u povijesti svjetske autoindustrije, izazvane naftnom krizom, novi vjetar u leđa tvrtki dali modeli nazvani po vjetrovima i morskim strujama koji će iz temelja promijeniti imidž tvrtke i postaviti temelje njezine današnje tržišne dominacije. Riječ je, dakako, o neuništivim modelima Golf, Passat i Polo, ali i ovih dana već po drugi put, a sad vjerojatno i zauvijek umirovljenom Sciroccu, imenovanom po toplom mediteranskom vjetru koji se i u nas isto tako zove - široko (ili širok, šilok), premda ga zapravo puno češće zovemo jugo.

VREMEPLOV: VW SCIROCCO Bio je sportskiji Golf Jedinica koju i danas pamte generacije vozača 

Foto: VW, Getty

A ako je vjerovati zgodnoj legendi, Scirocco zapravo uopće nije postojao u Volkswagenovim planovima, bar ne sve dok talijanski maestro Giorgetto Giugiaro nije radeći na potencijalnom nasljedniku legendarne Bube uočio priliku za izradu coupé varijante koja će zamijeniti ne manje kultni Karmann Ghia 2+2 coupé. Po toj priči Giugiaro je iznenadio šefove Volkswagena već gotovim konceptom coupéa, kojeg su oni potom objeručke prihvatili, te prvotno ime Scirocco dali Golfu, dok se novi coupé trebao zvati Scirocco Coupé.

4c648f62da2d0787625d31433d6b1f24--vw-scirocco-car-and-driver.jpg 

No, nasljednik Ghije ubrzo je ipak dobio vlastito ime, a zanimljivo je i da je, baš kao i prethodnik, bio sklapan isključivo u Karmannovom pogonu u Osnabrücku. No, premda je u njemu Golfova mehanika bila prilagođena za sportsku vožnju u ulaznoj verziji dobio je tek skromni 1,1-litarski motor koji je razvijao 50 KS. No, jači modeli (s motorima 1.3, 1.5, 1.6 i 1.7 (u SAD i 1.8) ipak su bili iznenađujuće blizu konkurenciji utjelovljenoj u Fordu Capri i Opelu Manta.

DB2007AU00444_MEDIUM.JPG.jpg 

Pa je i premda ne baš cjenovno najpovoljniji u klasi zabilježio i dobar tržišni uspjeh. No, ubrzo mu je najveći problem postala neočekivana i ne baš posve planirana konkurencija iz vlastite kuće - za manji novac dostupni kvalitetniji i brži Golf GTI, koji se, premda je prvotno trebao biti proizveden u maloj ograničenoj seriji, brzo prometnuo u veliku svjetsku uspješnicu. No, Scirocco je ipak do kraja proizvodnje u svoje dvije generacije (druga je smijenila prvu u travnju 1981.) nabrojao lijepih 795.650 sklopljenih primjeraka, dok je 1988. godine predstavljeni model Corrado, na čiji je račun Scirocco 1992. i umirovljen, potrajao tek tri godine duže, prodavši u osam godina postojanja manje od sto tisuća primjeraka. No, punih šesnaest godina nakon prvog umirovljenja Scirocco je ipak uskrsnuo. Ponovno, dakako, kreiran na platformi Golfa, ovog puta njegove pete generacije. Nažalost, bio je manje žestok no što se to po konceptu IROC dalo naslutiti, kao da ga je na putu do serijskog izdanja u skladu s imenom gadno opalila južina pa je na cestu stizao tek s benzinskim motorima 1.4 i 2.0 sa 122, 160 i 200 KS (tek kasnije i sa 265 KS te 296 KS u R izvedbi), pa čak i s dizelašima (2.0 sa 140 i 170, a potkraj i 177 KS).

giorgettogiugiaro.jpg 

A publika je očekivala nešto poput Audija TT RS s VW značkom... Tu negdje vjerojatno se krije i stvarni razlog zašto je moćni koncern Volkswagen, u doba kad još jako pati od posljedica skandala Dieselgate, umjesto da mu podari ne tako davno najavljivanu četvrtu generaciju, Sciroccu ovih dana ipak odlučio dodijeliti tužni kraj i zauvijek ga poslati u ropotarnicu povijesti. Jer unatoč svim uspjesima kroz pune 44 godine svoje povijesti, pa čak i pokojim sportskim, na koncu ipak možemo jasno reći da Scirocco jednostavno nikad nije u potpunosti ispunio ono što se od njega zapravo očekivalo...

DB2007AU00357_MEDIUM.JPG.jpg 

Ukratko

Prvom izdanju Scirocca nisu bili strani ni sportski uspjesi - nabrijana trkaća verzija sa 170 KS je 1976. među ostalima osvojila i Trans Am prvenstvo kategorije 1 (klase u kojoj se natječu auti s motorima zapremnine do dvije litre). Scirocco je napravljen na osnovi Golfa, kao njegova ušminkanija te niža, agresivnija i sportskija izvedba, a zanimljivo je i da je javnosti predstavljen čak pola godine prije njega

Premda je ukinut, Scirocco bio projekt odrađen gotovo bez mane, što bi doktori rekli - operacija uspjela, pacijent umro, odnosno da nije ukinut zbog nekvalitete pokazuje i podatak da je izvedba 16V iz 1986. do stotke stizala za samo 8,1 sekundu, brže i od Porschea 944. Stari Scirocco dizajnirao je Giorgetto Giugiaro, posve u duhu vremena, dok su bitno zaobljeniji novi, također u "talijanskom stilu" oblikovali Walter de Silva i Marc Lichte

DB2007AU00350_MEDIUM.JPG.jpg 

Novi Scirocco nastao je iz koncepta IROC kojeg je Wolfgang Bernhard naveliko promovirao u SAD, no Martin Winterkorn odlučio ga je tamo ipak ne prodavati. Scirocco je u zadnjoj generaciji sklapan u portugalskoj Pameli i u samo dvije godine probio granicu od 100.000 primjeraka, a 2013. je, ako se uračunaju i 795.650 primjeraka prve i druge generacije, nabrojao milijun sklopljenih primjeraka te do zaključenja proizvodnje stigao do sveukupno više od 1,1 milijuna...

Ključne godine

1973.

Prvo izdanje Scirocca, sklopljeno na bazi prve generacije Golfa, lansirano je kao globalni model i to usred naftne krize samo s benzinskim motorima (snage od 50 do 110 KS), a u devet godina proizvodnje sklopljeno je 504.153 primjeraka.

1981.

Drugu generaciju Scirocca obilježili su agresivniji dizajn, jači motori (1.3 do 1.8, sa 60 do 139 KS), bogatija oprema i više izvedbi, no tržišno je slabije prošla od prve, do kraja proizvodnje nabrojavši točno 291.497 primjeraka.

2008.

Točno 35 godine nakon premijere originalnog modela, 27 godina nakon prezentacije druge generacije i 16 po gašenju njezine proizvodnje, VW je ponovo prikazao svoje viđenje pristupačnog sportskog modela stvorenog na bazi svemoćnog Golfa...

2017.

Treću generaciju Scirocca magazin Top Gear odmah je 2008. proglasio autom godine, no ni to, kao ni facelift iz 2014. mu nije pomoglo da potraje duže od ovog listopada, kad je VW i službeno objavio da za njega više ne prima narudžbe...

Kategorije: Hrvaška