Jutarnji list

Syndicate content
RSS latest articles feed for: jutarnjiList, and section: Front Page.
Updated: 25 min 12 sek od tega

'PRIMITIVCI NA BALKANU MISLE DA JE KOMPLIMENT KAD VULGARNO DOBACUJU ŽENAMA' Vlatka Pokos opisala koliko su Kanađani kulturniji od Hrvata

Sre, 15/11/2017 - 11:59

Pjevačica i voditeljica Vlatka Pokos napokon uživa u anonimnosti otkad se preselila u Kanadu, ali ovih dana i ona je na društvenoj mreži komentirala brojne seksualne skandale koji potresaju Hollywood.

Iako joj profil na Instagramu nije javan, njezina objava i poruka potpore svim žrtvama nasilja brzo se proširila medijima u regiji. Evo što je Vlatka napisala:

- Pridružujem se milijunima žena diljem svijeta koje su doživjele i doživljavaju seksualno nasilje i uznemiravanje. Mislim da ne postoji žena koja se tijekom života nije susrela s tim.

Nažalost, i u puno razvijenim društvima, to je nešto 'normalno' i 'prihvatljivo'. Žrtve bi trebale šutjeti, čak se i krivnja svaljuje na njih. Seksualno zlostavljanje događa se posvuda, ne samo u show businessu. Na Balkanu, primitivci misle da je vulgarno dobacivanje kompliment! U Kanadi, muškarci se prema ženama odnose s poštovanjem. To je ovdje dio kulture. Žene ovdje podržavaju žene, za razliku od Hrvatske - napisala je Pokos.

Kategorije: Hrvaška

Dr. Vilena Vrbanović Mijatović odgovara na pitanja vezana uz moderne anestezije

Sre, 15/11/2017 - 11:53

Ako imate neke zdravstvene tegobe, a nemate vremena za posjet liječniku, zovite na telefon 01 610 33 40.  

Liječnik specijalist svaki radni dan od 15 do 17 sati odgovara na vaša pitanja.  

Danas je dežurna dr. Vilena Vrbanović Mijatović, anesteziolog, KBC Rebro, Zagreb, a odgovarat će na pitanja vezana uz moderne anestezije.

Kategorije: Hrvaška

PREDSJEDNICA PRUŽA RUKU POMIRENJA PREMIJERU, HOĆE LI JE ON PRIHVATITI? Nakon konferencije Hanza Medije ublažila kritiku Vlade

Sre, 15/11/2017 - 11:52

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, koja je prisustvovala konferenciji 'Požari u Hrvatskoj: Obrana i prevencija', osim što se uvodno obratila skupu i naglasila kako je riječ o važnoj konferenciji te zahvallila svim vatrogascima, policajcima i svima koji su doprinijeli da ovo ljeto nije bilo žrtava u požarima, prije odlaska s konferencije dala je izjavu za medije. U uvodu je predsjednica još jednom naglasila važnost svijesti o opasnostima od požara pa je apelirala:

'Bitno je da kad građani spaljuju korov i čiste poljoprivredno zemlijšte, to ne rade sami već uz kontrolu vatrogasaca. Svatko može počistiti prostor ispred vlastite kuće kako se požar ne bi približio njegovoj kući. Nadalje treba izgraditi sustav zapovijedanja i treba što je moguće više koristiti moderne tehnologije. Ljetos sam vidjela na terenu da su neki vatrogasni zapovjednici vrlo uspješno koristili kompjutorske programe prilikom predikcije širenja požara i mislim da je dobro da podijele to iskustvo i da se izgradi odgovarajući softver za računalni sustav koji bi pomogao svim našim jedinicama vatrogasne zaštite.'

Nedavno ste u intervjuu najavili da razmišljate o zajedničkom sazivanju sjednice Vlade po pitanju demografije i Vijeća za nacionalnu sigurnost o pitanju Agrokora. Jeste li razgovarali s premijerom o tome?

'Ne bih sad o detaljima, svakako treba razgovarati, mislim da ne treba nikome ništa nametati, ali svakako mislim da je iznimno bitno da se rasprave ta dva pitanja kako je predviđeno. Demografija je pitanje svih pitanja razvoja Hrvatske, jer ako ostanemo bez radne snage neće nas imati tko hraniti, neće biti ljudi koji će proizvoditi dohodak neophodan za socijalna davanja i sve ostalo.

Mislim da su mjere ministrice Murganić dobar početak, ali tu postoji još široki raspon mjera. Čestitam ministrici što je to učinila i željela bih je pohvaliti. Naravno, ne mogu se mjere donijeti preko noći, one su i dugoročni program, ali svakako trebamo požuriti i proširenje te rasprave ne samo na članove Vijeća, koji postoje pri Vladi, već i na mlade, na poduzetnike i na sve ostale zato što demografija ovisi o nizu čimbenika. Mislim da je u interesu svakoga jer o tome doista moramo detaljnije raspraviti i podijeliti iskustva.'

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović odgovorila je i na novinarska pitanja o kritičnosti prema Vladi, mjerama za poboljšanje demografske politike ministrice Murganić, a upitana je i o arbitražnoj presudi INA-MOL i najnovijem slučaju uhićenja sutkinje zagrebačkog Trgovačkog suda.

'Pretpostavljam da mislite na moj govor u Opatiji na 25. Savjetovanju hrvatskih ekonomista. Kao što sam i u samom govoru naglasila, govor je presjek stanja u posljednjih 25 godina za koji ne može biti odgovorna jedna vlada, pogotovo koja je na vlasti tek oko godinu dana. Odgovorni smo svi pomalo, uključujući i mene jer sam jedno vrijeme bila ministrica vanjskih poslova. Nismo učinili dovoljno. Hrvatska nazaduje, drugi nas prestižu jer očito koriste snažnije reforme, pa mislim da treba se ugledati u ta iskustva i nastaviti daljnji rad. Moja je želja bila i vezana za demografiju, drago mi je da je u konačnici ona ušla u uho ljudima, ali nezadovoljna sam time da se ona koristi za pokušaj pozicioniranja u političkom prostoru jer tome nije tako. Ja jednostavno želim da se pokrene konstruktivna rasprava u kojoj će sudjelovati i Vlada i oporba i svi mi koji ćemo dati konstruktivne prijedloge za rješavanje problema. Držim da nema vremena za čekanje i da moramo početi raditi na reformama kojima trebamo dati pravi sadržaj i smisao.

Što se tiče pravosuđa, ne bih mogla komentirati arbitražnu presudu jer sve što sada kažem moglo bi se iskoristiti u arbitraži koja je pred sudom u Washingtonu. Obeshrabruje činjenica da još uvijek ima korupcije u hrvatskom pravosuđu, nažalost ima je i drugdje u državnoj upravi. Držim da je jedan od temeljnih uvjeta za rješavanje korupcije u Hrvatskoj uvođenje e-sustava, e-government koji će omogućiti da se vrlo zorno prati koji je predmet koliko stajao i kod koga. Imate kompjutorske sustave koji uspoređuju pojedine predmete i detektiraju koruptivne elemente.'

Posljednje pitanje presjednici bilo je vezano uz eventualnu kandidaturu za još jedan mandat. 

'Kao što sam rekla, tek sam negdje malo preko polovice mandata i usredotočena sam na svoj rad. Mislim da bi bilo neodgovorno u ovom trenutku razmišljati o drugom mandatu. Ponavljam da državnici rade za buduće generacije, a političari rade za sljedeće izbore. Puno je još posla preda mnom i o tome ćemo razgovarati kad dođe vrijeme.'

Kategorije: Hrvaška

I NATALI DIZDAR NAPUŠTA HRVATSKU? Njezin brat Filip slučajno otkrio planove nakon povratka iz SAD-a: 'Nije ni nama toliko loše koliko mislimo'

Sre, 15/11/2017 - 11:39

Talentirani i svestrani Filip Dizdar vratio se u Hrvatsku nakon višemjesečnog boravka u Americi gdje je na Njujorškoj filmskoj akademiji završio pisanje scenarija. Kaže da je oduševljen životom u New Yorku, no život je toliko užurban i maksimalno podređen ganjanju karijere da i život u Hrvatskoj ima svojih prednosti. Ipak, možda bi i njegova sestra Natali uskoro sreću mogla potražiti vani...

‘Oduševljen sam. New York kao grad mi je odličan. Ne znam da li bi se istog trena vratio živjeti tamo, ali jednog dana ga ostavljam kao opciju definitivno. Super je tamo ako si mlad, ako voliš raditi i ako želiš uspjeti. Mislim da ima puno više prilika nego ovdje. Ali nije ni nama toliko loše koliko mislimo’, rekao je Dizdar za Showbuzz.hr.

Smatra da mi imamo puno kvalitetniji život dok je ondje sve podređeno poslu. Živio je s četiri cimerice i gotovo ih nikad nije viđao jer su neprestano radile. Također je uočio veliu razliku između Amerikanaca i Hrvata, odnosno Europljana. Naime, Amerikanci su osjetljivi na humor i treba paziti kakve šale osoba izgovara.

‘U Hrvatskoj smo poprilično slobodniji što se tiče humora. Tamo se ljudi često znaju vrlo lako uvrijediti na humor. Uvrijedio sam ih i to više puta. Ne želim sad reći uvredu, ali nije to bilo ništa strašno. Jako su osjetljivi i moraš biti jako politički korektan i paziti kako s kim pričaš. Kad bi se mi Europljani skupili, svi smo uvijek komentirali kako nam Amerikanci idu na živce jer se lako uvrijede’, otkrio je Dizdar koji bi se zbog posla odmah vratio natrag.

Sasvim slučajno spomenuo je da i Natali razmišlja o odlasku: ‘Moji su oduvijek bili prava podrška. I Natali razmišlja o odlasku u Ameriku. Gore ima puno više prilika i sve je dinamičnije, a mene trenutno tu još jako puno stvari veže.’ Filip nije htio precizirati je li to što ga veže ljubav, piše Dnevnik.hr.

Dizdar je režirao kratke filmove, bavio se fotografijom, radio je covere albuma, jumbo plakate za razne izvođače, producirao je i režirao niz glazbenih spotova i reklama. Osim toga, vodi program Video produkcije na MPA akademiji.

Kategorije: Hrvaška

Uhićeni zbog pogodovanja u stečajnim postupcima u srijedu na ispitivanju u Uskoku

Sre, 15/11/2017 - 11:27

Uhićeni u akciji Uskoka i policije zbog navodnih pogodovanja u stečajnim postupcima, među kojima su sutkinja zagrebačkog Trgovačkog suda Vesna Malenica i stečajni upravitelj Pero Hrkać, trebali bi u srijedu biti ispitani u Uskoku nakon čega će biti poznato hoće li se za njih zatražiti određivanje istražnog zatvora.

Uz sutkinju i stečajnog upravitelja, uhićeni su i Miroslav Mitak te Josip Debić, dok se osumnjičeni Milan Lučić, kojeg se tereti za pomaganje u zlouporabama, nalazi u Austriji.

Lučićev branitelj Mate Matić izjavio je za Hinu da njegov klijent nije najboljeg zdravstvenog stanja, ali će u okviru svojih mogućnosti poštivati sve zakonske obveze.

Prema neslužbenim podacima, uhićeni osumnjičenici su u srijedu ujutro još bili u nadležnosti policije s obzirom da još treba obaviti neke pretrage, a tijekom dana, najvjerojatnije tijekom popodneva, bit će dovedeni na ispitivanje u Uskok, koji će nakon toga odlučiti hoće li protiv osumnjičenika pokrenuti istragu i zatražiti određivanje istražnog zatvora o čemu će odlučivati zagrebački Županijski sud.

Policija je u utorak izvijestila kako u suradnji s Uskokom "provodi kriminalističko istraživanje nad nekoliko osoba zbog sumnje u počinjenje kaznenih djela iz domene gospodarskog kriminaliteta s elementima koruptivnosti".

- U tijeku je provođenje dokaznih radnji i nastavak kriminalističkog istraživanja nad petero osumnjičenih osoba koje su uhićene. Vezano uz upite medija, možemo potvrditi da se među uhićenima nalazi i dužnosnik Trgovačkog suda - stoji u policijskom priopćenju.

Akcija uhićenja je prema neslužbenim podacima bila planirana za srijedu ujutro, no zbog curenja podataka realizirana je kasno u utorak. Mediji su saznali kako se nešto sprema nakon što je procurila informacija da je Državno sudbeno vijeće (DSV) u utorak na zahtjev Uskoka ukinulo imunitet jednoj trgovačkoj sutkinji.

Predsjednik DSV-a Željko Šarić kazao je ranije kako o sjednici koja nije bila javna ne može govoriti, ali je potvrdio da je održana sjednica tijela zaduženog, među ostalim, i za skidanje imuniteta sucima.

Prema pisanju medija, Malenica i Hrkać zlorabili su svoje funkcije kako bi pogodovali strankama u stečajnim postupcima. Telegram navodi kako se "ime sutkinje Vesne Malenice već 15 godina vezuje uz sumnje zbog raznih malverzacija i pogodovanja strankama u procesu te su protiv nje mahom predstavnici dužnika podnosili kaznene prijave".

Jutarnji list, pak, piše kako se u slučaju spominje i stečaj Glumina banke te da se jedna od inkriminacija odnosi na postupke Milana Lučića, koji je preko druge tvrtke navodno došao do vrijedne nekretnine Amfora Marisa iz stečajne mase.

Kategorije: Hrvaška

Što je ostalo od interijera jednog od najvećih hrvatskih arhitekata i umjetnika Vjenceslava Richtera

Sre, 15/11/2017 - 11:25

U svjetlu nadolazećih obnova Kazališne kavane i kavane Corso, zanimljivo je prisjećanje na njihove adaptacije koje su izvedene 70-ih godina, a koje su izazvale kontroverze iako ih je proveo tada uvaženi arhitekt Vjenceslav Richter.

Za obnovu poznatih zagrebačkih kavana tada je bio angažiran taj predstavnik EXAT-a. Tako nešto je iz današnje perspektive nezamislivo, da bi Grad angažirao nekog tako avangardnog arhitekta. Richterovo preuređenje ovih kavana izazvalo je kritike koje su obilježile sedamdesete godine, i to ponajviše od zagovaratelja tradicije na čelu sa Zvonimirom Milčecom.

prodavaonica Jugoton, 1964. Arhiv Zbirke Rihter,.jpg 

U sklopu retrospektivne izložbe Vjenceslava Richtera “Buntovnik s vizijom” u Muzeju suvremene umjetnosti danas će Vanja Brdar Mustapić (voditeljica Zbirke namještaja u Muzeju za umjetnost i obrt) u 17 sati održati predavanje “Što je danas preostalo od Richerovih interijera?”.

Richter je u Zagrebu uredio mnoge poznate javne interijere 

RITZ BAR

Richter je u Zagrebu uredio još mnoge poznate javne interijere koje sa sjetom danas pamte generecije rođene 60-ih, 70-ih i ranih 80-ih godina. To su još prostori knjižare Naprijed i Znanje, prodavaonica Jugoton, knjižnica i čitaonica Bogdan Ogrizović, Galerija Forum, KIC, trgovina Astra. Prvo Richterovo preuređenje takvog interijera bio je Ritz bar 1953. godine.

Ritz bar, 1953. Arhiv Zbirke Rihter, foto Petar Čorković.jpg

- Važan dio raznovrsnog praktičnog i teorijskog rada arhitekta Vjenceslava Richtera čini i unutrašnje uređenje, uključujući dizajn opreme, u prvom redu namještaja i rasvjetnih tijela. Taj segment njegova opusa vezan je dijelom za arhitektonske projekte u kojima je sudjelovao samostalno ili u suradnji s drugim autorima, ali i za preuređenje postojećih interijera - kaže Vanja Brdar Mustapić.

Kazališna kavana, 1970. Čovjek i prostor, 1970. br. 211.jpg 

Među njegovim brojnim interijerima, preuređenje zagrebačkih kavana doživjelo je, dodaje V. Brdar Mustapić, najviše polemika i kritika: u egzatovskim godinama i preuređenje Ritz bara bilo je popraćeno poznatom polemikom oko apstraktne umjetnosti. Zapravo se polemiziralo o muralu Ede Murtića, lirske apstrakcije, koji su mnogi držali neprimjerenim uređenju tog bara.

kavana Corso, 1979. foto iz 1990-ih Dokumentacija Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode.jpg

kavana Corso, 1979. foto iz 1990-ih Dokumentacija Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode (2).jpg

kavana Corso, 1979. foto iz 1990-ih Dokumentacija Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode (3).jpg 

Corso je 1979. godine preuređenjem dobio dio koji je bio kavana, dok je dio postao snack bar, u duhu novog doba kada su se uređivali snack barovi sa šankom i visokim barskim stolicama, mjesta za konzumaciju s nogu. Trend je bio uređenje tamnim drvom u kombinaciji s narančastim detaljima. Kavana je dobila strop od drvenih lamela u skulpturalnim formama. Preuređena je opet 90-ih godina.

naslonjač, 11. triennale u milanu - dio jugoslavenskog stambenog prostora-srebrna medalja, 1957., muo, foto srećko budek.jpg

ODMAK OD SOCREALIZMA

Po nekim kritičarima, gore je bilo Richterovo ranije preuređenje Kazališne kavane iz 1970. godine u kojoj je nastala dominantna bjelina, sjedišta su bila kao kupei, odnosno separei. Sve su to bili skupi materijali u izvedbi, ali se osjećao nedostatak prisnosti. Uređena je space-age stilom, omekšanih uglova, svaki dio činio je cjelinu. Tada nije izvedena staklena terasa koju je Richter također projektirao.

knjižara Naprijed, 1958. Arhiv Zbirke Rihter, foto Marijan Szabo.jpg 

Uređenje knjižare Naprijed na početku Ilice izvedeno je 1958. godine. Na galeriji je bio prostor za izložbu reprodukcija slika, a dolje su se prodavale knjige samo s polja likovne umjetnosti, na niskim stolićima od kovanog željeza. Prodavaonica Jugotona u Gundulićevoj ulici imala je glavni naglasak uređenja na razlomljenim plohama s rasvjetom.

- Ti su prostori danas uglavnom sačuvani u smislu gabarita i koncepta prostora, u smislu galerija, ali ne više od toga. Većina je bila s otvorenim izlogom, pažljive usklađenosti likovnih komponenti i funkcionalne rasvjete. Uravnoteženost horizontala i vertikala - opisuje Vanja Brdar Mustapić.

Knjižnica i čitaonica Bogdan Ogrizović, 1961. Arhiv Zbirke Rihter, foto Petar Čorković.jpg 

Naglašava dalje kako je njegov rad bio totalni odmak od socrealizma, njegova suprotnost.

- Richter je radikalno provodio arhitektonski zadatak, bio je sklon eksperimentu. Proveo je ove realizacije interijera u kontekstu njegove dosljedne primjene principa sinteze, njegova vlastita izričaja, ali i karakteristika koje su slijedile stilske promjene kroz desetljeća. To je temelj za potvrdu pozitivno ocijenjenih radova, a također za objektivno sagledavanje kritiziranih preuređenja - kaže Vanja Brdar Mustapić.

Na predavanju u MSU bit će postavljeno i ključno pitanje: jesmo li dovoljno osviješteni o baštinskoj dimenziji suvremene dizajnersko-interijerske produkcije.

Foto: Arhiv Zbirke Rihter, Dokumentacija Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode

Kategorije: Hrvaška

VIDEO: Gregurić: 'Slažem se da je u pretvorbi i privatizaciji bilo malverzacija, ali nemojte to meni tovariti na leđa'

Sre, 15/11/2017 - 11:03

NOVO 15.15 - Miljenić: Ne vjerujem Gregurićevu iskazu

Predsjednik saborskog istražnog povjerenstva za Agrokor Orsat Miljenić (SDP) poručio je u srijedu kako ne vjeruje iskazu bivšeg premijera Franje Gregurića jer prema njegovu svjedočenju, kaže, ispada da osoba koja je bila premijer, saborski zastupnik, potpredsjednik tada vladajuće stranke i savjetnik predsjednika Republike zapravo nema pojma ni o jednoj privatizaciji.

 “Prema tom iskazu privatizacije su se događale negdje drugdje. Mislim da je u ovoj zemlji jedan od generalnih problema što se na pitanja odgovara 'ne znam ništa', 'to se događalo negdje drugdje'. Meni je to potpuno nelogično. Ne vjerujem Gregurićevom iskazu", izjavio je Miljenić novinarima nakon sjednice povjerenstva,

Dodao je kako je iz svih prethodnih iskaza svjedoka jasno da se nijedan proces velike privatizacije nije mogao dogoditi bez odluke tada najveće stranke - HDZ-a. To se vodilo na Pantovčaku pa mi je nemoguće da svjedok nije znao ništa o tome, kazao je Miljenić.

Najavio je i da će, bude li potrebe, Gregurića zvati da dodatno svjedoči, primjerice ako izađu neki detalji sa sastanaka na kojima je on eventualno bio, a tvrdio je da nije. "Ako on koji je bio na tolikim funkcijama nije bio upućen ni u što, onda je postojao neki paralelni skriveni svijet koji je donosio odluke", rekao je.

Zapitao se s kim su se onda ministri u Vladi konzultirali ako Gregurić kaže da su oni donosili odluke, a s obzirom da na suprotne iskaze, Miljenić je rekao kako nije isključena mogućnost da povjerenstvo sučeli Gregurića i Josipa Manolića, također bivšeg predsjednika Vlade. "Nema problema da se svjedoci koji različito iskazuju sučele", istaknuo je.

Upitan hoće li povjerenstvo nastaviti s radom s obzirom da se očekuje da će istraga DORH-a u slučaju Agrokor za osam dana biti pravomoćna, Miljenić je odgovorio kako ne zna kada će doći do pravomoćnosti, ali ga ne bi čudilo da bude i prije. “Međutim, nema poveznice između rada povjerenstva i istrage DORH-a. Rješenje o istrazi bit će javno i onda povjerenstvo neće ulaziti u taj segment. Naravno, većina uvijek može odlučiti drukčije, ali zakon je jasan”, ocijenio je Miljenić.

-------------------

U gotovo dvosatnom svjedočenju pred saborskim istražnim povjerenstvom za Agrokor bivši predsjednik Vlade nacionalnog jedinstva Franjo Gregurić u srijedu se složio da je bilo malverzacija u pretvorbi i privatizaciji, ali je istražiteljima poručio da to ne mogu njemu svaliti na leđa.

Ovdje sjednicu možete pratiti uživo!

Live Istražno

"Istina je da me prati istočni grijeh zbog privatizacije, ali nema nijednog argumenta koji bi to dokazao", rekao je Gregurić poručivši da pitanja o pretvorbi i privatizaciji treba postaviti institucijama koje su morale regulirati financijske tijekove. Glavni nazivnik burnog ispitivanja i Gregurićeva svjedočenja njegovi su odgovori da se on kao predsjednik Vlade u ratno vrijeme 1991. i 1992. nije bavio pretvorbom i privatizacijom, već je fokus bio na naporima da Hrvatska dobije samostalnost i međunarodno priznanje, naoružavanju vojske i zbrinjavanju prognanika i izbjeglica.

Nije sudjelovao u bilo kojoj privatizaciji

U više je navrata kazao da nikada nije sudjelovao ni na kakvom sastanku na kojem bi se govorilo o privatizaciji, pa tako ni poduzeća u sklopu koncerna Agrokor, nije bio dio nijedne poslovne akvizicije Ivice Todorića, nije sudjelovao u bilo kojoj privatizaciji, niti je bio u nadzornom odboru bilo koje tvrtke iz koncerna. Nije odgovorio na pitanje Nikole Grmoje (Most) kako je bilo moguće da su neki dobivali milijunske kredite, a nitko nije odgovarao za njihovo nenamjensko trošenje, već ga je uputio na "organe nadležne za kontrolu i njihova izvješća i poslovne banke koje su te kredite odobravale".

Gregurić je rekao da se Todorićev koncern razvijao nakon njegova premijerskog mandata te poručio kako je i on "razočaran ovime što se dogodilo, ali u nekim poduzećima, poput mesne industrije, stanje bi bilo puno lošije da ih Todorić nije preuzeo". Na Grmojino inzistiranje kako nije bilo moguće da kao savjetnik predsjednika Franje Tuđmana za gospodarstvo do kraja 1995. godine nije ništa znao o privatizaciji, Gregurić je odgovorio kako je bio usmjeren na razvoj gospodarske suradnje Hrvatske i BiH i nije imao veze s privatizacijskim procesima u zemlji.

Na pitanje Gordana Marasa (SDP) je li svjestan da se 90-ih formirao crony (ortački) kapitalizam, koji je sada kulminirao slomom Agrokora, Gregurić je odgovorio kako je cilj bio prijeći na tržišni kapitalizam i proći kroz proces sa što manje ožiljaka. Vjerojatno jest bilo propusta, ali ne tolikih da bi ugrozili temeljne ciljeve, dodao je.

Model ortačke ekonomije uspostavio se nakon njegova mandata

Marasovu ocjenu kako nije bilo slučajno to što su banke najviše novca davale Todoriću, Kutli i Guciću, Gregurić je popratio riječima da 1991. i 1992. nije bilo vremena za razmišljanje kojim putem krenuti u privatizaciju, niti je tada bilo govora o stvaranju Todorićeva carstva, ali je točno da je bilo ljudi koji su iskoristili taj proces. Ustvrdio je da se model ortačke ekonomije uspostavio nakon njegova mandata, počevši s vaučerskom privatizacijom. "Svi želite Vladi, koja je bila kvalitetna, natovariti na leđa ono što se dogodilo poslije nje", poručio je Gregurić.

Također je ocijenio da su potezi i politika aktualnog premijera Andreja Plenkovića u vezi Agrokora nepotrebni, jer je u tim osjetljivim odnosima, u kojima sudjeluje i Rusija, trebao tražiti način kako da kvalitetnije surađuje u interesu Hrvatske. Sberbank je dala kredit koji nije mali, što će sigurno ostaviti traga na odnose, zbog čega treba pregovarati, kaže Gregurić.

Odgovarajući Stjepanu Čuraju (HNS) Gregurić je kazao da nema nikakvih saznanja o bilo kakvim nezakonitostima ili političkim pogodovanjima u pretvorbi i privatizaciji.

Tuđman nikada nije dao izjavu o 200 bogatih obitelji

Na pitanje Ante Babića (HDZ) rekao je da Franjo Tuđman, za njegova mandata, nikada nije govorio da neko poduzeće treba nekome dati, niti se na političkim skupovima HDZ-a govorilo da nekome treba pogodovati u privatizaciji. Ustvrdio je i da Tuđman nikada nije dao izjavu o 200 bogatih obitelji u Hrvatskoj. Babiću je rekao da privatizacija tvrtki iz koncerna Agrokor nije bila najsretnije koncipirana u vrijeme rata, te da je nakon njega trebalo ozbiljnije voditi i urediti taj proces.

Predsjedniku povjerenstva Orsatu Miljeniću (SDP) na pitanje je li bilo moguće da koncern Agrokor nastane bez sprege s politikom, Gregurić je odgovorio kako su u upravnim vijećima sudjelovali ministri koji su donosili konačne odluke, a ne zna jesu li oni bili u sprezi. No, vjerojatno je moglo biti "blagonaklonog stava", kaže.

U biranju ljudi koji su sudjelovali u upravnim i nadzornim tijelima, poput Slavka Canjuge, Ivića Pašalića ili Ivana Milasa, tvrdi Gregurić, nije sudjelovao, no potvrdio je da "ima nelogičnosti što na te dužnosti nisu birani ekonomisti".

Kategorije: Hrvaška

VIDEO: PRATITE UŽIVO ISKAZE SVJEDOKA Gregurić: 'Slažem se da je u pretvorbi i privatizaciji bilo malverzacija, ali nemojte to meni tovariti na leđa'

Sre, 15/11/2017 - 11:03

U srijedu se održava sjednica saborskog Istražnoga povjerenstva za Agrokor.  Trebali su se saslušati svjedoci bivši premijeri Franjo Gregurić (u 10 sati) i Zlatko Mateša (u 13 sati), no na početku sjednice predsjednik Povjerenstva Orsat Miljenić (SDP) kazao je da Mateša danas neće doći jer je na službenom putu.

Ovdje sjednicu možete pratiti uživo!

Live Istražno

Mostov Nikola Grmoja Gregurića je pitao kad je ušao u HDZ, na što ga je HDZ-ov Milijan Brkić kritizirao jer se pita "zašto je to pitanje važno". Povjerenstvo nije formirano da bi istražilo aktivnosti političke stranke, upozorio je Brkić te je Grmoju opomenuo da se drži poslovnika i da raspravlja o Agrokoru. Miljenić podsjetio da se istražuje političku sliku u kojoj je izrastao koncern, no zamolio je Grmoju da preformulira pitanje.

- Svi procesi su dobili zeleno svjetlo Fonda za privatizaciju, ali druga je stvar što se nisu uvijek pojavili pravi poslovni ljudi. Vi na Trgovačkom sudu možete vidjeti za svaku tvrtku kada je i za koliko novca kupljena. Ako postoji moja politička odgovornost onda je ona za vođenje ratne vlad - rekao je Gregurić, izvještava N1.

Kako to da su neki izabrani da bi dobili kredite koji su bili nenamjenski potrošeni, kako to da su neki u samo tri četiri godine postali vlasnici tolikih tvrtki, je li svatko mogao dobiti takve kredite, kako su birani oni koji će dobiti povoljne kredite i je li tu bilo pogodovanja, zanimalo je Grmoju.

- Slažem se da je u pretvorbi i privatizaciji bilo malverzacija, ali nemojte to meni tovariti na leđa. U moje doba ni jedna privatizacija nije provedena. Mene prati istočni grijeh oko privatizacije, ali nema ni jednog argumenta koji bi pokazali da sam ja kriv, ustvrdio je Gregurić dodavši da sada ispada da je on bio svemoguć.

- Financijske tokove nije mogao kontrolirati Franjo Gregurić nego banke. Koga da ja imenujem? Imate podatke sa sjednica Sabora, poručio je Gregurić nakon što je Grmoja od njega zatražio da navede imena ljudi koji su pomagali Ivici Todoriću da dođe do tvrtki.

SDP-ov Gordan Maras je pitao je li HDZ imao dvije grupacije unutar sebe, koje su različito gledale na privatizaciju.

- U vrijeme pokojnog predsjedika Tuđmana bilo je različitih struja, nismo mi jedinstveno mislili. Međutim, nije bilo razlike između one "krajnje desne struje" i one "liberalnije". U svom radu smo s poštovanjem cijenili posao - kazao je Gregurić.

Rekao je da su svi dobro surađivali, i da je postojao minimalni konsenzus oko nekih pitanja.  Na pitanje člana povjerenstva o tome ima li bilo kakva saznanja o mogućim pogodovanjima Agrokoru, rekao je da ne zna. - Nisam sudjelovao u niti jednom razgovoru ili pregovoru - kazao je.

Uskoro opširnije...

Kategorije: Hrvaška

FOTO, VIDEO: KONFERENCIJA JUTARNJEG O POŽARIMA Predsjednica: Možemo biti ponosni na naš sustav; Krstičević: Treba nam jedinstveno zapovjedno mjesto

Sre, 15/11/2017 - 10:55

U tijeku je velika konferencija Jutarnjeg lista “Požari u Hrvatskoj: Obrana i prevencija”, koja se održava u zagrebačkoj Laubi, uz suorganizaciju Hrvatskih šuma.

Nakon najintenzivnije i najgore protupožarne sezone od hrvatske samostalnosti, u kojoj je sudjelovalo oko 9700 vatrogasaca, 12 protupožarnih aviona, dva transportna helikoptera, 1390 vojnika, pripadnici HGSS-a i policije, Jutarnji list organizirao je konferenciju kako bi potaknuo dijalog oko onoga što je bilo i pokušati dati odgovore na ono što nas čeka u budućnosti.

Konferencija Jutarnjeg lista: 'Požari u Hrvatskoj: obrana i prevencija' 

Nažalost, zbog klimatskih promjena, ali i drugih aspekata, procjene su da nas sljedećih godina čekaju iste ili još žešće borbe s požarima. Kako će u budućnosti biti organizirane vatrogasne postrojbe? Hoće li se i na koji način poboljšati preventiva požara? Kako će se sanirati opožarena područja? ... samo su neka od pitanja na koja će ova konferencija nastojati dati odgovore.

Na konferenciji sudjeluje više od 300 sudionika, među kojima je veliki broj visokih državnih, lokalnih i vatrogasnih dužnosnika, ali i vatrogasci i piloti kanadera koji su se na terenu suočavali sa svim problemima. Neki od današnjih panelista i govornika su Kolinda Grabar Kitarović, predsjednica RH, Tomislav Tolušić, ministar poljoprivrede, Davor Božinović, ministar unutarnjih poslova, Damir Krstičević, ministar obrane, Ante Sanader, predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice, Krunoslav Jakupčić, direktor Hrvatskih šuma te mnogi drugi.

Konferencija o požarima

Sudionike je pozdravio Goran Ogurlić, glavni urednik Jutarnjeg lista, koji je pohvalio predanost vatrogasaca ove sezone, no istaknuo kako je ista ukazala na brojne nedostatke koje je potrebno otkloniti. Upravo ova konferencija tijekom brojnih predavanja i panela dat će odgovore na ključna pitanja.

- Posebice smo ponosni što ćemo čuti francusko iskustvo oko sustava gašenja požara. Siguran sam da ćemo s današnje konferencije izaći s puno novih iskustava i znanja po pitanju ove teme - zaključio je Ogurlić.

Krunoslav Jakupčić, predsjednik uprave Hrvatskih šuma, istaknuo je kako će ova konferencija pružiti sinergiju s jasnim ciljem – obnove opožarenih područja i prevencije budućih požara. Ukupno 328 šumskih požara bilo je do današnjeg dana u Hrvatskoj, najviše na području Dalmacije, otkrio je Jakupčić.

Svoj govor završio je s naknadom za općekorisne funkcije šuma te istaknuo kako se one odnose na 0,0265 % od ukupnih prihoda. Ta sredstva, oko 100-njak milijuna kuna godišnje, odnosi na razminiranje, zaštitu šuma od požara itd. Ako bi pojasnili čemu ona služi, pravni i fizički subjekti bi bili ponosni da ulažu u takve aktivnosti, rekao je Jakupčić, te pozvao da naknada i dalje ostane prisutna.

Predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice Ante Sanader, govorio je o problemima infrastrukture, opreme i zaštite okoliša vezanih za požare.

- U Hrvatskoj imamo oko 2.500 profesionalnih vatrogasaca. Sustav vatrogasaca je uvijek funkcionirao i uvijek se znala svaki korak i nadležnost vatrogasaca. Godišnje se dogodi 30.000 intervencija vatrogasaca, no javnost zna za njih 1%. Danas smo tu kako bismo pokazali širinu naših akcija – kazao je Sanader.

Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, kazao je kako šume čine 40% ukupne kopnene površinu te da velik broj ljudi živi upravo od njih.

- Čak 327 požara govori o velikoj opasnosti koje su pred nama, no, srećom, nijedan ljudski život nije izgubljen. To pokazuje da sustav nije loš, no stvari mogu biti bolje – rekao je ministar poljoprivrede.

konferencija_pozari29-151117.jpg 

Tolušić se upitao kako u Istri ima manje požara, gdje također postoje visoke vrućine, dok je Dalmacije području gdje su požari najčešći. Za to je potreban videonadzor kakav postoji na istarskom području, kazao je.

Tolušić je podsjetio što sve Ministarstvo poljoprivrede čini za sanaciju i prevenciju požara. Kao prvo, to je sanacija uništenog poljoprivrednog potencijala. Zatim, financiranje opreme za nadzor i gašenje požara. To se odnosi na navedeni videonadzor šuma, financiranje vatrogasne opreme te bespilotnih letjelica. Kao zadnje, Tolušić je naveo napore Ministarstva pri obnovi zapuštenog poljoprivrednog zemljišta.

Na njega se nadovezao Davor Božinović, ministar unutarnjih poslova, koji je . govorio o klimatskim promjenama i istaknuo važnost prevencije štete od prirodnih katastrofa.

- Požari na otvorenom, na priobalnim područjima, poput onog u Splitu, ukazao je da postoje određene manjkavosti koje se moraju otkloniti. HGSS, vatrogasci, lokalno stanovništvo učinili su čudo i smanjili su materijalne štete. Postalo je očigledno da sustav zaštite od požara disperziran i ne funkcionira najbolje u slučaju velikih katastrofa. Vlada je 7,6 milijuna kuna za nagrade i nabavu opreme vatrogascima. Uz to, MUP se izborio da se iz EU fondova 30 milijuna eura namijeni vatrogascima. Također, rebalansom proračunom za ovu godinu sredstva za zaštitu povećali su se za 5 milijuna kuna – rekao je Božinović.

Započet je proces raščlambe protupožarne sezone koja će utjecati na smanjenje improvizacije u kriznim situacijama. U MUP-u su krenuli i sa serijom razgovora s ljudima hrvatskog vatrogasaca, kako bi se pridonijeli organizaciji, opremanju i funkcioniranju protupožarnog sustava, kako bi bili spremni za sljedeću sezonu, jer ipak se radi o pitanju nacionalne sigurnosti, kazao je ministar unutarnjih poslova. Naime, jedan od ciljeva stategije nacionalne sigurnosti je zaštititi Hrvatsku od požara, posebice u vrijeme turističke sezone.

Nabrojao je kako je potrebno razjasniti tko će donositi zakonodavne akte, kao i dovršiti reforme do kraj, a nužno je i podići razinu inspekcijskih služba: - Ne treba zatvarati oči da su određene promjene potrebne - zaključio je Božinović.

Krstičević: Naš je zadatak da sustav dovedemo do savršenstva!

U svom govoru Damir Krstičević, potpredsjednik Vlade i ministar obrane, zahvalio je svima na angažman ove sezone te pozvao sve sudionike da pljeskom daju počast onima koji su to zaslužni. Dvoranom se tom prigodom zaorio gromoglasan aplauz: - Sigurnost je važna pretpostavka gospodarske stabilnosti i prosperiteta – rekao je Krstičević.

konferencija_pozari25-151117.jpg 

Podsjetio je kako je ova sezona bila najgora, no utvrdio kako je država napravila najbolje što može po tom pitanju. Ipak, treba težiti ka još bolje, rekao je ministar obrane: - Naša zadaća u predstojećem razdoblju je da sustav dovedemo do savršenstva – rekao je Krstičević.

Do sada smo kroz radionice uočili puno problema, pronašli rješenja za njih, ali i naišli na puno pozitivnih stvari. Raditi ćemo još i na kriznom komuniciranju, raspodjeli troškova te sistematizaciji aktivnosti kroz akcijski plan.

- Svjesni smo kako moramo graditi moderni protupožarni sustav s jasnim sustavom zapovjedanja. Ta izgradnja nije laka i nikada ne pristaje, no sigurnost Hrvatske je naš najveći prioritet – rekao je Krstičević na kraju.

Grabar Kitarović: Kako poboljšati sustav zaštite od požara

Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović također je uputila zahvalu svim pripadnicima službi koji su izdržali tešku požarnu sezonu: - Pogledamo li posljedice požara u Španjolskoj i Portugalu možemo biti ponosni na naš protupožarni sustav. Ostalo je malo vremena do sljedeće sezone tako da se moramo što prije krenuti s potrebnim aktivnostima, što se posebice odnosi na koordinaciju svih sudionika i nabavku vatrogasne opreme – kazala je Grabar-Kitarović.

konferencija_pozari23-151117.jpg 

Navela je nekoliko prijedloga Vijeća domovinske sigurnosti, koji radi na sustavu bolje obrane i prevencije požara, poput izrade jasne strategije protupožarnog sustava, reguliranja rukovođenja aktivnosti, uvođenja modernih tehnologija (poput videonadzora i dronova) te nastavak školovanja vatrogasca.

Sutlar: Opožarene površine veće od cijele Međimurske županije

Željko Sutlar, zamjenik glavnog vatrogasnog zapovjednik RH, dao je pregled protupožarne sezone. Citirao je Strategiju nacionalne sigurnosti koja kaže: „Od prirodnih nesreća, Republika Hrvatska posebno je osjetljiva na potrese, poplave i požare otvorenog prostora.“

Pojasnio je kako je Glavni vatrogasni zapovjednik RH na čelu Sektora za vatrogastvo (ustrojstvena jedinica Državne uprave za zaštitu i spašavanje), te je odgovoran za organiziranost, osposobljenost i intervencijsku spremnost vatrogastva u RH, dok je Hrvatska vatrogasna zajednica stručna, humanitarna i nestranačka udruga udruženih udruga.

- Ukupno postoji 1.808 DVD-a s 32.084 dobrovoljna vatrogasca te 2.769 zaposlenih vatrogasaca. Najviše vatrogasnih postrojbi ima u Gradu Zagrebu - njih 58, dok u 48 jedinica lokalne samouprave nema vatrogasne postrojbe – otkrio je Sutlar.

Pojasnio je i kako obnova uništenih površina zahtijeva velike ljudske napore, značajna financijska sredstva i dugo vrijeme za uspostavljanje prvobitnih uvjeta. Svi vatrogasci koji su angažirani na gašenju požara ove sezone završili su dodatni program osposobljavanja za gašenje šumskih požara, rekao je zamjenik glavnog vatrogasnog zapovjednika. Sveukupno je, uz domicilne snage, tijekom ove sezone bilo je dodatno angažirano oko 3.500 gasitelja, rekao je Sutlar.

 - Od 1. lipnja do 10. rujna zračne snage 93. zrakoplovne baze HRZ i PZO-a sudjelovale su u gašenju 305 požara. Do 30. rujna ostvarena su 2.743 sata naleta, izbačena je 81.141 tona vode te je prevezeno 188 tona tereta – naveo je Sutlar. Istaknuo je kako je Svjetska meteorološka organizacija (WMO) otkrila kako je vrlo vjerojatno da će 2017. biti jedna od najtoplijih godina u povijesti mjerenja.

Dao i nekoliko zaključnih pregleda ove sezone: plan angažiranja vatrogasnih i ostalih snaga odrađen je sukladno planiranom, utrošeno je više financijskih sredstava od planiranih, najveći požari zabilježeni su na području Splitsko-dalmatinske županije, najopterećenija područja bila su Šibensko-kninska, Zadarska i Splitsko-dalmatinska županija, a najviše opožarenih površina evidentirano je u Zadarskoj županiji.

 - Ukupno opožarene površine (859,91 km) na priobalju (do 1. 9.) nešto su veće od površine Međimurske županije (729 km), no bez obzira na brojnost, veličinu i intenzitet požara na priobalju nije bilo znatnijih šteta na stambenim i turističkim objektima - rekao je Sutlar.

Uz to, u borbi protiv ovogodišnjih požara prvenstveno su štićeni ljudski životi i imovina, nije zabilježen značajni broj evakuacija stanovništva i turista te RH nije tražila međunarodnu pomoć za borbu s požarima: - Kako bi sljedeća sezona bila što učinkovitija, analizira se i ulaže u sustav zaštite od požara i vatrogasnu službu, a glavni cilj je plansko oblikovanje modernoga i racionalnoga sustava čiji značajni resursi i moduli služe kao temeljna potpora cjelokupnom sustavu civilne zaštite te pridonose cjelokupnom sustavu nacionalne sigurnosti – rekao je Sutlar.

Pukovnik Turković: Što kanaderi mogu, a što ne!

Pukovnik Davor Turković, načelnik stožera 93. zrakoplovne baze, održao je zanimljivu prezentaciju na temu: Što kanaderi mogu, a što ne?

- Kanader je međunarodni kolokvijalni izraz koji se odnosi na protupožarni avion tvorničke oznake CL 415, koji je kroz povijest mijenjao svoj naziv - pojasnio je na početku Turković. Radi se o amfibijskom zrakoplovu konstruiranom kao 'vodeni bombarder' za gašenje požara iz zraka.

konferencija_pozari22-151117.jpg 

Prema podacima iz kolovoza 2016., u svijetu postoji 167 kanadera diljem svijeta, Kanada ih ima 60, SAD 7, Francuska 12, Španjolska 24, Maroko 3, Italija 19, Grčka 21, Turska 10, Malezija 2, J. Koreja 1. Hrvatska, pak, u svojoj floti ima 6 kanadera, kazao je Turković te su svi avioni kupljeni kao novi.

Pukovnik je, pritom, pojasnio kako nema propisanog 'životnog vijeka' u smislu godina ili konačnog broja sati za avion te da se njegov vijek trajanja produžava remontom. Nabavljanje nove flote za RH, kazao je, zbog toga nije prioritet. U jednom kanaderu, Turković je slikovito prikazao, lete 2 pilota i 1 tehničar letač. Maksimalna težina iznosi 21,3 tonu, ima 2 motora s po 2380 KS, 2 spremnika dovoljna za 6.000 litara vode, 4 otvora za izbacivanje vode te 2 crpke za vodu koje rade na principu dinamičkog tlaka.

- Od Zemunika do Savudrije treba mu 45 minuta, a do Prevlake sat leta – kazao je Turković, dodajući da mu nakon uzimanja vode treba oko 6 minuta da 'preskoči Velebit'. Nadalje, bez tereta, s jednim punjenjem goriva može dohvatiti Lisabon ili Ankaru. S obzirom na potrošnju goriva od 860 L/h, misija gašenja s jednim tankom može trajati oko 3,5 sati, pojasnio je Turković.

Zanimljiva informacija jest i da je količina vode od 6.000 litara, koliko kanader prima, dovoljna za gašenje 2-3 drveta borove šume ili 130 metara trave zahvaćene požarom. Kanader može uzimati vodu na moru i jezerima većim od 1400 x 200 metara, uz uvjet da je dubina vode veća od 2 metra: - Taktika uzimanja vode izgleda tako da kanader prvih 15 metara prilazi vodenoj površini, u sljedećih 410 metara je uzima (što traje oko 12 sekundi), a potom se sljedećih 15 metara penje na željenu visinu – opisao je pukovnik.

Bacanje vode, pak, događa se u obliku „vodene bombe“, „vodenog tepiha“, ili „vodene crte“: - Vojnim zrakoplovima požar se gasi do trenutka kada požarište bude bez otvorenog plamena, požar prestane napredovati, a zemaljske snage gasitelja mogu pristupiti požarištu - kazao je Turković.

Zapovjednik vojnog zrakoplova može prekinuti gašenje požara ukoliko procijeni da je ugrožena sigurnost letenja, sigurnost zrakoplova ili posade, odnosno ako uvjeti na požarištu ne dozvoljavaju provedbu zadaća gašenja požara iz zraka. Postoje određena ograničenja za kanaderima, pa im tako nije dopušteno gašenje požara iznad miniranog ili minski sumnjivog područja, gašenje požara otvorenog prostora te industrijskih objekata i postrojenja, vozila i plovnih objekata ako je zbog gorivog materijala i karakteristika požarišta ugrožena sigurnost zrakoplova i/ili posade.

- Vojnim zrakoplovima požari otvorenog prostora gase se u periodu između pola sata nakon izlaska Sunca do pola sata prije zalaska Sunca – rekao je Turković. Uz to, ukoliko su uvjeti unutar granica meteo minimuma za zrakoplov, a preko granica meteo minimuma za posadu, posada je dužna prekinuti rad na požaru.

Nažalost, zbog toga što se održavanje izvodi u jedinom postojećem hangaru, u slučaju istovremenih kvarova na više aviona dolazi do velikih problema u raspoloživosti aviona. Pukovnik Turković naglasio je kako kanaderi ne mogu gasiti požare noću (zahtjeva novu tehnologiju), ne mogu gasiti požare u području jake turbulencije, ugasiti požare bez nastupa zemaljskih snaga te gasiti požare tamo gdje nisu isključeni dalekovodi.

Kako je otkrio, najveći broj odustajanja gašenja požara iz zraka vezan je za mikrolokalitete (Žrnovnica, Klis, Makarska, Tučepi...): - Na tim prostorima borba protiv požara mora se usmjeriti na preventivna djelovanja, povećanje broja i bolje opremanje lokalnih vatrogasnih postrojbi te stalni nadzor u svrhu pravovremenog reagiranja – upozorio je Turković.

Najmanji broj odustajanja gašenja požara iz zraka, čak i pri brzinama vjetra većima od 35 kts, vezan je za zaravnjene dijelove zadarskog i šibenskog zaleđa. Ovo područje svake godine bilježi najveći broj požara otvorenog prostora. Naime, zbog blizine Zemunika ovi lokaliteti imaju komparativnu prednost u smislu upotrebe zrakoplova.

Za kraj, istaknuo je da je potrebno podignuti svjesnost o situaciji, poboljšati predviđanje, pravovremenost i ofenzivnost, koncentrirati snage, ujediniti zapovijedanje, vodeći se načelom ekonomičnosti.

Mate Botica: Sustav nadzora bio bi od iznimnog značenja za sve postrojbe

Mate Botica, direktor tvrtke Odašiljači i veze, pak, govorio je o njihovom rješenju integriranog protupožarnog video nadzora.

- Radi se o sustavu nastao u suradnji s Fakultetom elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje iz Splita koji na inteligentan način povezuje snimke na dominantim lokacijama unutar ugroženih područja te alarmira službe – rekao je Botica.

pozari_konferencija82-151117.jpg 

Ovakav sustav nadzora i ranog upozorenja bio bi od iznimnog značenja za sve intervencijske postrojbe u borbi protiv požara te za Hrvatske šume, rekao je Botica.

Naime, Odašiljači i veze upravljaju infrastrukturom na lokacijama kao što su Učka, Lička Plješivica, Srđ...

- Na svim odašiljačima instalirane su panoramske kamere čiji je domet desetak kilometara od njezine lokacije po horizontu, a pokriva se područje od 360 stupnjeva. Kamere su ove godine instalirane na 25 lokacija te se koriste za informacije o vremenskim prilikama u stvarnom vremenu za potrebe općeg zrakoplovstva – pojasnio je Botica.

Naime, sustav funkcionira tako da algoritmi digitalno obrađuju sliku s kamera te prepoznaju dim na bilo kojoj visini. Sustav se sastoji i od komunikacijske mreže CRONECT s ciljem pružanja neograničene komunikacije profesionalnim službama Hrvatske. CRONECT pokriva više od 70 posto hrvatskog teritorija, a u konačnici je planirano pokrivanje više od 98 posto teritorija.

- Ovaj integrirani protupožarni videokomunikacijski nadzor pokazao se iznimno učinkovit 21.  kolovoza ove godine kada je veliki požar zaprijetio vrhu Promine – rekao je Botica.

Francuski vatrogasni zapovjednik Frerson: Naš pristup temelji se na prevenciji i predviđanju

Na konferenciju u Zagreb stigao je Christophe Frerson, vatrogasni zapovjednik i savjetnik francuske vlade. Frerson je, naime, prezentirao na koji se način Francuska bori s požarima.

- Polovica kriza u Francuskoj događa se u južnom dijelu zemlje. Naš sustav podijeljen je u tri velike regije te 21 odjela, uz dva dodatna u požarnoj sezoni – rekao je Frerson.

Veliki požari u Francuskoj, kazao je, zahtjeva ljudstvo koje se broji u tisućama, stotinama vozila te desecima zrakoplovnih vozila.

Još od 90-ih francuska strategija temelji se na dva temeljna principa: globalnog pristupa prevenciji te predviđanju požara. Pritom, paze na suzbijanje požara u ranim fazama te izbjegavanja katastrofalnih razvoja situacije, kao i na rehabilitaciju područja stradalih u požarima.

Sustav DFCI (Defend Forest Against Fire) sastoji se od edukacije građana oko zašitite njihovih domova te pripreme u slučaju istog. Kako je istaknuo francuski zapovjednik, Francuska se posebice adresirala na traženje uzorka požara, koji su otkriveni u iznosu od 70% i na taj način gradila buduću prevenciju.

Upostavljena je trajna suradnja s nadležnim ministarstvom te se francuska agencija nadležna za prevenciju požara sastaje dva puta dnevno oko važnih pitanja.

Primjerice, u Francuskom je turistima na potencijalno ugroženihpodručjima šumskog područja zabranjen ulazak. Također, koriste moderne tehnologije u prevenciji požara, poput virtualne realnosti, istaknuo je Frerson. Taktika francuskih postrojbi jest da reagiraju na požare u roku od 10 minuta, a da požar, pak, zaustave u prvih 30 minuta dolaska na teren.

Godišnje francuski građanin daje 80 eura za financiranje cjelokupnog protupožarnog sustava, a same građane nastoji se uključiti da preko društvenih mreža budu aktivni u vrijeme krize, kao i educirati o kulturi zaštite okoliša.

Panel-diskusija na temu: Što smo naučili od požara u ljeto 2017.?

Na panel-raspravi na temu lekcija naučenih na požarima koji su obilježili ovo ljeto, Damir Krstičević, potpredsjednik Vlade i ministar obrane, istaknuo je kako je ova sezona pokazala kako je potrebna sinergija i uvezivanja svih sudionika protupožarnog sustava.

- Glavna lekcija je da se treba formirati jedinstveno operativno zapovjedništvo u Divuljama koje će imati strukturu da samo donosi odluke te kroz tehnologije ima uvid na situaciju u terenu - poručio je Krstičević.

Naglasio je kako je oko takve odluke priča je vrlo jednostavna.

- Da nije bilo sinergije ne bismo preživjeli Domovinski rat. Vatrogasci moraju preuzeti odgovornost i imati jedinstveni plan zapovjedanja, a naša je zadaća pomoći njihovim snagama - rekao je Krstičević.

Svjesni smo da se sigurnosna paradigma promijenila te da će požara i poplava biti više, rekao je Krstičević.

- Moramo biti brži, bolji i spremniji od onih koji nam predstavljaju prijetnju. Moramo učiniti puno promjena. Nakon ove konferencije puno toga neće biti isto - rekao je Krstičević.

Ante Sanader, predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice, rekao je kako je potrebno jedinstveno vatrogasno zapovjedništvo na čelu s glavnim zapovjednikom.

- No, ne možete u kratkom roku stvoriti takav sistem - rekao je Sanader, dodajući kako je vatrogastvo dovoljno jako i stručno da samo odlučuje o zakonima i financiranju.

Sanader je pritom istaknuo kako su vatrogasci godinama gurani na marginu, kako po pitanju mirovina, plaća, tako i po pitanju osiguravanja adekvatne opreme.

Ministar unutarnjih poslova, Davor Božinović, budućnost vatrogasne zajednice vidi unutar državnog sustava, koje je danas pod Državnom upravom za zaštitu i spašavanje.

- Tu je ključnu imao MUP koji se zalagao za povlačenje sredstvava iz EU i prijedlog zakona - rekao je Božinović.

Dotaknuo se problema potpaljivanja požara od strane piromana.

- Policija je ove godine bila daleko učinovitija nego prijašnjih godina. Proveli smo 75 kriminalističkih istraga, te se otkrilo kako su 13 od 30 okrivljenika namjerno potpalili požar - kazao je Božinović.

Tomislav Tolušić, ministar poljoprivrede, rekao je da je dio uzroka nalazi u zapuštenim poljoprivrednim zemljištima, koja će se novim Zakonom moći dati u zakup. Složio se s Krstičevićem kako je potrebna jedna odgovorna osoba u sustavu.

- Država sufinancira 70% polica osiguranja, ako se ispune uvjeti – podsjetio je Tolušić.

pozari_konferencija95-151117.jpg 

Uz to, istaknuo je kako se neobrađena područja mora prijavljivati poljoprivrednim inspektorima, a ne samo donositi zakone.

Damir Vanđelić, predsjednik Uprave Croatia osiguranja, rekao je kako je nakon požara potrebno obnoviti imovinu, za što mogu pomoći sklopljene police osiguranja.

- Preventiva i osiguranje imovine, ključ su za smanjenje šteta i negativnih posljedica požara i elementarnih nepogoda kojih je sve više. Od posebne je važnosti podizati razinu svijesti građana o nužnosti osiguranja imovine. Što je veća zastupljenost osiguranja to je manja eventualna obveza države u nadoknadi štete i ekonomske pomoći pojedincima i poduzećima - kaže Vanđelić.

Niska razina osiguranja u RH

- Osiguranje od požara i elementarnih šteta u 2016. godini sudjelovalo je sa samo 6,57% u ukupno zaračunatoj bruto premiji u RH. Prosječna premija osiguranja imovine po stanovniku u Europskoj uniji iznosi 150 eura, u susjednoj Sloveniji oko 140 eura, dok u RH ta brojka iznosi 40-ak eura. Studije pokazuju: u zemljama gdje je visoki postotak osigurane imovine, utjecaj katastrofa na BDP je manji i oporavak je puno brži. Croatia osiguranje u svojim začecima prije 130 godina ima upravo vatrogastvo i potrebu osiguranja protiv požara. Croatia je i danas prvi partner zajednici, ulaže u vatrogastvo oko 5 mil kn godišnje (zakonska obveza), prva pomaže kad je najpotrebnije (požari Dalmacija 2017.), i kontinuirano podržava zajednicu kroz donacije i sponzorstva - poručuje Vanđelić.

Voditeljica Službe za agrometeorologiju pri DHMZ-u, Višnjica Vučetić, kazala je kako DHMZ već 30 godina surađuje s Vladom po pitanju prognoza vremenskih neprilika.

Vučetić na karti je prikazala kako je po pitanju meteroloških opasnosti 2017. bila najgora.

- Bilo je izrazito vruće i suho, što je rezultiralo velikim požarima te toplinskim stresom. Naime, 10 uzastopnih dana temperatura je bila veća od 30 stupnjeva – kazala je Vučetić.

Voditeljica iz DHMZ-a upozorila je na klimatske promjene koje su pred nama.

- Nažalost očekujemo još drastičnije mjere – zaključila je Vučetić.

pozari-markica1.jpg 

Kategorije: Hrvaška

KONFERENCIJA JUTARNJEG: POŽARI U HRVATSKOJ, PREVENCIJA I OBRANA Predsjednica: Možemo biti ponosni na naš protupožarni sustav

Sre, 15/11/2017 - 10:55

U tijeku je velika konferencija Jutarnjeg lista “Požari u Hrvatskoj: Obrana i prevencija”, koja se održava u zagrebačkoj Laubi, uz suorganizaciju Hrvatskih šuma.

Nakon najintenzivnije i najgore protupožarne sezone od hrvatske samostalnosti, u kojoj je sudjelovalo oko 9700 vatrogasaca, 12 protupožarnih aviona, dva transportna helikoptera, 1390 vojnika, pripadnici HGSS-a i policije, Jutarnji list organizirao je konferenciju kako bi potaknuo dijalog oko onoga što je bilo i pokušati dati odgovore na ono što nas čeka u budućnosti.

Konferencija za medije 'Požari u Hrvatskoj: obrana i prevencija' 

 

Nažalost, zbog klimatskih promjena, ali i drugih aspekata, procjene su da nas sljedećih godina čekaju iste ili još žešće borbe s požarima. Kako će u budućnosti biti organizirane vatrogasne postrojbe? Hoće li se i na koji način poboljšati preventiva požara? Kako će se sanirati opožarena područja? ... samo su neka od pitanja na koja će ova konferencija nastojati dati odgovore.

Na konferenciji sudjeluje više od 300 sudionika, među kojima je veliki broj visokih državnih, lokalnih i vatrogasnih dužnosnika, ali i vatrogasci i piloti kanadera koji su se na terenu suočavali sa svim problemima. Neki od današnjih panelista i govornika su Kolinda Grabar Kitarović, predsjednica RH, Tomislav Tolušić, ministar poljoprivrede, Davor Božinović, ministar unutarnjih poslova, Damir Krstičević, ministar obrane, Ante Sanader, predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice, Krunoslav Jakupčić, direktor Hrvatskih šuma te mnogi drugi.

Sudionike je pozdravio Goran Ogurlić, glavni urednik Jutarnjeg lista, koji je pohvalio predanost vatrogasaca ove sezone, no istaknuo kako je ista ukazala na brojne nedostatke koje je potrebno otkloniti. Upravo ova konferencija tijekom brojnih predavanja i panela dat će odgovore na ključna pitanja.

- Posebice smo ponosni što ćemo čuti francusko iskustvo oko sustava gašenja požara. Siguran sam da ćemo s današnje konferencije izaći s puno novih iskustava i znanja po pitanju ove teme - zaključio je Ogurlić.

Krunoslav Jakupčić, predsjednik uprave Hrvatskih šuma, istaknuo je kako će ova konferencija pružiti sinergiju s jasnim ciljem – obnove opožarenih područja i prevencije budućih požara. Ukupno 328 šumskih požara bilo je do današnjeg dana u Hrvatskoj, najviše na području Dalmacije, otkrio je Jakupčić.

Svoj govor završio je s naknadom za općekorisne funkcije šuma te istaknuo kako se one odnose na 0,0265 % od ukupnih prihoda. Ta sredstva, oko 100-njak milijuna kuna godišnje, odnosi na razminiranje, zaštitu šuma od požara itd. Ako bi pojasnili čemu ona služi, pravni i fizički subjekti bi bili ponosni da ulažu u takve aktivnosti, rekao je Jakupčić, te pozvao da naknada i dalje ostane prisutna.

Predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice Ante Sanader, govorio je o problemima infrastrukture, opreme i zaštite okoliša vezanih za požare.

- U Hrvatskoj imamo oko 2.500 profesionalnih vatrogasaca. Sustav vatrogasaca je uvijek funkcionirao i uvijek se znala svaki korak i nadležnost vatrogasaca. Godišnje se dogodi 30.000 intervencija vatrogasaca, no javnost zna za njih 1%. Danas smo tu kako bismo pokazali širinu naših akcija – kazao je Sanader.

Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, kazao je kako šume čine 40% ukupne kopnene površinu te da velik broj ljudi živi upravo od njih.

- Čak 327 požara govori o velikoj opasnosti koje su pred nama, no, srećom, nijedan ljudski život nije izgubljen. To pokazuje da sustav nije loš, no stvari mogu biti bolje – rekao je ministar poljoprivrede.

konferencija_pozari29-151117.jpg 

Tolušić se upitao kako u Istri ima manje požara, gdje također postoje visoke vrućine, dok je Dalmacije području gdje su požari najčešći. Za to je potreban videonadzor kakav postoji na istarskom području, kazao je.

Tolušić je podsjetio što sve Ministarstvo poljoprivrede čini za sanaciju i prevenciju požara. Kao prvo, to je sanacija uništenog poljoprivrednog potencijala. Zatim, financiranje opreme za nadzor i gašenje požara. To se odnosi na navedeni videonadzor šuma, financiranje vatrogasne opreme te bespilotnih letjelica. Kao zadnje, Tolušić je naveo napore Ministarstva pri obnovi zapuštenog poljoprivrednog zemljišta.

Na njega se nadovezao Davor Božinović, ministar unutarnjih poslova, koji je . govorio o klimatskim promjenama i istaknuo važnost prevencije štete od prirodnih katastrofa.

- Požari na otvorenom, na priobalnim područjima, poput onog u Splitu, ukazao je da postoje određene manjkavosti koje se moraju otkloniti. HGSS, vatrogasci, lokalno stanovništvo učinili su čudo i smanjili su materijalne štete. Postalo je očigledno da sustav zaštite od požara disperziran i ne funkcionira najbolje u slučaju velikih katastrofa. Vlada je 7,6 milijuna kuna za nagrade i nabavu opreme vatrogascima. Uz to, MUP se izborio da se iz EU fondova 30 milijuna eura namijeni vatrogascima. Također, rebalansom proračunom za ovu godinu sredstva za zaštitu povećali su se za 5 milijuna kuna – rekao je Božinović.

Započet je proces raščlambe protupožarne sezone koja će utjecati na smanjenje improvizacije u kriznim situacijama. U MUP-u su krenuli i sa serijom razgovora s ljudima hrvatskog vatrogasaca, kako bi se pridonijeli organizaciji, opremanju i funkcioniranju protupožarnog sustava, kako bi bili spremni za sljedeću sezonu, jer ipak se radi o pitanju nacionalne sigurnosti, kazao je ministar unutarnjih poslova. Naime, jedan od ciljeva stategije nacionalne sigurnosti je zaštititi Hrvatsku od požara, posebice u vrijeme turističke sezone.

Nabrojao je kako je potrebno razjasniti tko će donositi zakonodavne akte, kao i dovršiti reforme do kraj, a nužno je i podići razinu inspekcijskih služba: - Ne treba zatvarati oči da su određene promjene potrebne - zaključio je Božinović.

Krstičević: Naš je zadatak da sustav dovedemo do savršenstva!

U svom govoru Damir Krstičević, potpredsjednik Vlade i ministar obrane, zahvalio je svima na angažman ove sezone te pozvao sve sudionike da pljeskom daju počast onima koji su to zaslužni. Dvoranom se tom prigodom zaorio gromoglasan aplauz: - Sigurnost je važna pretpostavka gospodarske stabilnosti i prosperiteta – rekao je Krstičević.

konferencija_pozari25-151117.jpg 

Podsjetio je kako je ova sezona bila najgora, no utvrdio kako je država napravila najbolje što može po tom pitanju. Ipak, treba težiti ka još bolje, rekao je ministar obrane: - Naša zadaća u predstojećem razdoblju je da sustav dovedemo do savršenstva – rekao je Krstičević.

Do sada smo kroz radionice uočili puno problema, pronašli rješenja za njih, ali i naišli na puno pozitivnih stvari. Raditi ćemo još i na kriznom komuniciranju, raspodjeli troškova te sistematizaciji aktivnosti kroz akcijski plan.

- Svjesni smo kako moramo graditi moderni protupožarni sustav s jasnim sustavom zapovjedanja. Ta izgradnja nije laka i nikada ne pristaje, no sigurnost Hrvatske je naš najveći prioritet – rekao je Krstičević na kraju.

Grabar Kitarović: Kako poboljšati sustav zaštite od požara

Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović također je uputila zahvalu svim pripadnicima službi koji su izdržali tešku požarnu sezonu: - Pogledamo li posljedice požara u Španjolskoj i Portugalu možemo biti ponosni na naš protupožarni sustav. Ostalo je malo vremena do sljedeće sezone tako da se moramo što prije krenuti s potrebnim aktivnostima, što se posebice odnosi na koordinaciju svih sudionika i nabavku vatrogasne opreme – kazala je Grabar-Kitarović.

konferencija_pozari23-151117.jpg 

Navela je nekoliko prijedloga Vijeća domovinske sigurnosti, koji radi na sustavu bolje obrane i prevencije požara, poput izrade jasne strategije protupožarnog sustava, reguliranja rukovođenja aktivnosti, uvođenja modernih tehnologija (poput videonadzora i dronova) te nastavak školovanja vatrogasca.

Sutlar: Opožarene površine veće od cijele Međimurske županije

Željko Sutlar, zamjenik glavnog vatrogasnog zapovjednik RH, dao je pregled protupožarne sezone. Citirao je Strategiju nacionalne sigurnosti koja kaže: „Od prirodnih nesreća, Republika Hrvatska posebno je osjetljiva na potrese, poplave i požare otvorenog prostora.“

Pojasnio je kako je Glavni vatrogasni zapovjednik RH na čelu Sektora za vatrogastvo (ustrojstvena jedinica Državne uprave za zaštitu i spašavanje), te je odgovoran za organiziranost, osposobljenost i intervencijsku spremnost vatrogastva u RH, dok je Hrvatska vatrogasna zajednica stručna, humanitarna i nestranačka udruga udruženih udruga.

- Ukupno postoji 1.808 DVD-a s 32.084 dobrovoljna vatrogasca te 2.769 zaposlenih vatrogasaca. Najviše vatrogasnih postrojbi ima u Gradu Zagrebu - njih 58, dok u 48 jedinica lokalne samouprave nema vatrogasne postrojbe – otkrio je Sutlar.

Pojasnio je i kako obnova uništenih površina zahtijeva velike ljudske napore, značajna financijska sredstva i dugo vrijeme za uspostavljanje prvobitnih uvjeta. Svi vatrogasci koji su angažirani na gašenju požara ove sezone završili su dodatni program osposobljavanja za gašenje šumskih požara, rekao je zamjenik glavnog vatrogasnog zapovjednika. Sveukupno je, uz domicilne snage, tijekom ove sezone bilo je dodatno angažirano oko 3.500 gasitelja, rekao je Sutlar.

 - Od 1. lipnja do 10. rujna zračne snage 93. zrakoplovne baze HRZ i PZO-a sudjelovale su u gašenju 305 požara. Do 30. rujna ostvarena su 2.743 sata naleta, izbačena je 81.141 tona vode te je prevezeno 188 tona tereta – naveo je Sutlar. Istaknuo je kako je Svjetska meteorološka organizacija (WMO) otkrila kako je vrlo vjerojatno da će 2017. biti jedna od najtoplijih godina u povijesti mjerenja.

Dao i nekoliko zaključnih pregleda ove sezone: plan angažiranja vatrogasnih i ostalih snaga odrađen je sukladno planiranom, utrošeno je više financijskih sredstava od planiranih, najveći požari zabilježeni su na području Splitsko-dalmatinske županije, najopterećenija područja bila su Šibensko-kninska, Zadarska i Splitsko-dalmatinska županija, a najviše opožarenih površina evidentirano je u Zadarskoj županiji.

 - Ukupno opožarene površine (859,91 km) na priobalju (do 1. 9.) nešto su veće od površine Međimurske županije (729 km), no bez obzira na brojnost, veličinu i intenzitet požara na priobalju nije bilo znatnijih šteta na stambenim i turističkim objektima - rekao je Sutlar.

Uz to, u borbi protiv ovogodišnjih požara prvenstveno su štićeni ljudski životi i imovina, nije zabilježen značajni broj evakuacija stanovništva i turista te RH nije tražila međunarodnu pomoć za borbu s požarima: - Kako bi sljedeća sezona bila što učinkovitija, analizira se i ulaže u sustav zaštite od požara i vatrogasnu službu, a glavni cilj je plansko oblikovanje modernoga i racionalnoga sustava čiji značajni resursi i moduli služe kao temeljna potpora cjelokupnom sustavu civilne zaštite te pridonose cjelokupnom sustavu nacionalne sigurnosti – rekao je Sutlar.

Pukovnik Turković: Što kanaderi mogu, a što ne!

Pukovnik Davor Turković, načelnik stožera 93. zrakoplovne baze, održao je zanimljivu prezentaciju na temu: Što kanaderi mogu, a što ne?

- Kanader je međunarodni kolokvijalni izraz koji se odnosi na protupožarni avion tvorničke oznake CL 415, koji je kroz povijest mijenjao svoj naziv - pojasnio je na početku Turković. Radi se o amfibijskom zrakoplovu konstruiranom kao 'vodeni bombarder' za gašenje požara iz zraka.

konferencija_pozari22-151117.jpg 

Prema podacima iz kolovoza 2016., u svijetu postoji 167 kanadera diljem svijeta, Kanada ih ima 60, SAD 7, Francuska 12, Španjolska 24, Maroko 3, Italija 19, Grčka 21, Turska 10, Malezija 2, J. Koreja 1. Hrvatska, pak, u svojoj floti ima 6 kanadera, kazao je Turković te su svi avioni kupljeni kao novi.

Pukovnik je, pritom, pojasnio kako nema propisanog 'životnog vijeka' u smislu godina ili konačnog broja sati za avion te da se njegov vijek trajanja produžava remontom. Nabavljanje nove flote za RH, kazao je, zbog toga nije prioritet. U jednom kanaderu, Turković je slikovito prikazao, lete 2 pilota i 1 tehničar letač. Maksimalna težina iznosi 21,3 tonu, ima 2 motora s po 2380 KS, 2 spremnika dovoljna za 6.000 litara vode, 4 otvora za izbacivanje vode te 2 crpke za vodu koje rade na principu dinamičkog tlaka.

- Od Zemunika do Savudrije treba mu 45 minuta, a do Prevlake sat leta – kazao je Turković, dodajući da mu nakon uzimanja vode treba oko 6 minuta da 'preskoči Velebit'. Nadalje, bez tereta, s jednim punjenjem goriva može dohvatiti Lisabon ili Ankaru. S obzirom na potrošnju goriva od 860 L/h, misija gašenja s jednim tankom može trajati oko 3,5 sati, pojasnio je Turković.

Zanimljiva informacija jest i da je količina vode od 6.000 litara, koliko kanader prima, dovoljna za gašenje 2-3 drveta borove šume ili 130 metara trave zahvaćene požarom. Kanader može uzimati vodu na moru i jezerima većim od 1400 x 200 metara, uz uvjet da je dubina vode veća od 2 metra: - Taktika uzimanja vode izgleda tako da kanader prvih 15 metara prilazi vodenoj površini, u sljedećih 410 metara je uzima (što traje oko 12 sekundi), a potom se sljedećih 15 metara penje na željenu visinu – opisao je pukovnik.

Bacanje vode, pak, događa se u obliku „vodene bombe“, „vodenog tepiha“, ili „vodene crte“: - Vojnim zrakoplovima požar se gasi do trenutka kada požarište bude bez otvorenog plamena, požar prestane napredovati, a zemaljske snage gasitelja mogu pristupiti požarištu - kazao je Turković.

Zapovjednik vojnog zrakoplova može prekinuti gašenje požara ukoliko procijeni da je ugrožena sigurnost letenja, sigurnost zrakoplova ili posade, odnosno ako uvjeti na požarištu ne dozvoljavaju provedbu zadaća gašenja požara iz zraka. Postoje određena ograničenja za kanaderima, pa im tako nije dopušteno gašenje požara iznad miniranog ili minski sumnjivog područja, gašenje požara otvorenog prostora te industrijskih objekata i postrojenja, vozila i plovnih objekata ako je zbog gorivog materijala i karakteristika požarišta ugrožena sigurnost zrakoplova i/ili posade.

- Vojnim zrakoplovima požari otvorenog prostora gase se u periodu između pola sata nakon izlaska Sunca do pola sata prije zalaska Sunca – rekao je Turković. Uz to, ukoliko su uvjeti unutar granica meteo minimuma za zrakoplov, a preko granica meteo minimuma za posadu, posada je dužna prekinuti rad na požaru.

Nažalost, zbog toga što se održavanje izvodi u jedinom postojećem hangaru, u slučaju istovremenih kvarova na više aviona dolazi do velikih problema u raspoloživosti aviona. Pukovnik Turković naglasio je kako kanaderi ne mogu gasiti požare noću (zahtjeva novu tehnologiju), ne mogu gasiti požare u području jake turbulencije, ugasiti požare bez nastupa zemaljskih snaga te gasiti požare tamo gdje nisu isključeni dalekovodi.

Kako je otkrio, najveći broj odustajanja gašenja požara iz zraka vezan je za mikrolokalitete (Žrnovnica, Klis, Makarska, Tučepi...): - Na tim prostorima borba protiv požara mora se usmjeriti na preventivna djelovanja, povećanje broja i bolje opremanje lokalnih vatrogasnih postrojbi te stalni nadzor u svrhu pravovremenog reagiranja – upozorio je Turković.

Najmanji broj odustajanja gašenja požara iz zraka, čak i pri brzinama vjetra većima od 35 kts, vezan je za zaravnjene dijelove zadarskog i šibenskog zaleđa. Ovo područje svake godine bilježi najveći broj požara otvorenog prostora. Naime, zbog blizine Zemunika ovi lokaliteti imaju komparativnu prednost u smislu upotrebe zrakoplova.

Za kraj, istaknuo je da je potrebno podignuti svjesnost o situaciji, poboljšati predviđanje, pravovremenost i ofenzivnost, koncentrirati snage, ujediniti zapovijedanje, vodeći se načelom ekonomičnosti.

Mate Botica: Sustav nadzora bio bi od iznimnog značenja za sve postrojbe

Mate Botica, direktor tvrtke Odašiljači i veze, pak, govorio je o njihovom rješenju integriranog protupožarnog video nadzora.

- Radi se o sustavu nastao u suradnji s Fakultetom elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje iz Splita koji na inteligentan način povezuje snimke na dominantim lokacijama unutar ugroženih područja te alarmira službe – rekao je Botica.

pozari_konferencija82-151117.jpg 

Ovakav sustav nadzora i ranog upozorenja bio bi od iznimnog značenja za sve intervencijske postrojbe u borbi protiv požara te za Hrvatske šume, rekao je Botica.

Naime, Odašiljači i veze upravljaju infrastrukturom na lokacijama kao što su Učka, Lička Plješivica, Srđ...

- Na svim odašiljačima instalirane su panoramske kamere čiji je domet desetak kilometara od njezine lokacije po horizontu, a pokriva se područje od 360 stupnjeva. Kamere su ove godine instalirane na 25 lokacija te se koriste za informacije o vremenskim prilikama u stvarnom vremenu za potrebe općeg zrakoplovstva – pojasnio je Botica.

Naime, sustav funkcionira tako da algoritmi digitalno obrađuju sliku s kamera te prepoznaju dim na bilo kojoj visini. Sustav se sastoji i od komunikacijske mreže CRONECT s ciljem pružanja neograničene komunikacije profesionalnim službama Hrvatske. CRONECT pokriva više od 70 posto hrvatskog teritorija, a u konačnici je planirano pokrivanje više od 98 posto teritorija.

- Ovaj integrirani protupožarni videokomunikacijski nadzor pokazao se iznimno učinkovit 21.  kolovoza ove godine kada je veliki požar zaprijetio vrhu Promine – rekao je Botica.

Francuski vatrogasni zapovjednik Frerson: Naš pristup temelji se na prevenciji i predviđanju

Na konferenciju u Zagreb stigao je Christophe Frerson, vatrogasni zapovjednik i savjetnik francuske vlade. Frerson je, naime, prezentirao na koji se način Francuska bori s požarima.

- Polovica kriza u Francuskoj događa se u južnom dijelu zemlje. Naš sustav podijeljen je u tri velike regije te 21 odjela, uz dva dodatna u požarnoj sezoni – rekao je Frerson.

Veliki požari u Francuskoj, kazao je, zahtjeva ljudstvo koje se broji u tisućama, stotinama vozila te desecima zrakoplovnih vozila.

Još od 90-ih francuska strategija temelji se na dva temeljna principa: globalnog pristupa prevenciji te predviđanju požara. Pritom, paze na suzbijanje požara u ranim fazama te izbjegavanja katastrofalnih razvoja situacije, kao i na rehabilitaciju područja stradalih u požarima.

Sustav DFCI (Defend Forest Against Fire) sastoji se od edukacije građana oko zašitite njihovih domova te pripreme u slučaju istog. Kako je istaknuo francuski zapovjednik, Francuska se posebice adresirala na traženje uzorka požara, koji su otkriveni u iznosu od 70% i na taj način gradila buduću prevenciju.

Upostavljena je trajna suradnja s nadležnim ministarstvom te se francuska agencija nadležna za prevenciju požara sastaje dva puta dnevno oko važnih pitanja.

Primjerice, u Francuskom je turistima na potencijalno ugroženihpodručjima šumskog područja zabranjen ulazak. Također, koriste moderne tehnologije u prevenciji požara, poput virtualne realnosti, istaknuo je Frerson. Taktika francuskih postrojbi jest da reagiraju na požare u roku od 10 minuta, a da požar, pak, zaustave u prvih 30 minuta dolaska na teren.

Godišnje francuski građanin daje 80 eura za financiranje cjelokupnog protupožarnog sustava, a same građane nastoji se uključiti da preko društvenih mreža budu aktivni u vrijeme krize, kao i educirati o kulturi zaštite okoliša.

Panel-diskusija na temu: Što smo naučili od požara u ljeto 2017.?

Na panel-raspravi na temu lekcija naučenih na požarima koji su obilježili ovo ljeto, Damir Krstičević, potpredsjednik Vlade i ministar obrane, istaknuo je kako je ova sezona pokazala kako je potrebna sinergija i uvezivanja svih sudionika protupožarnog sustava.

- Glavna lekcija je da se treba formirati jedinstveno operativno zapovjedništvo u Divuljama koje će imati strukturu da samo donosi odluke te kroz tehnologije ima uvid na situaciju u terenu - poručio je Krstičević.

Naglasio je kako je oko takve odluke priča je vrlo jednostavna.

- Da nije bilo sinergije ne bismo preživjeli Domovinski rat. Vatrogasci moraju preuzeti odgovornost i imati jedinstveni plan zapovjedanja, a naša je zadaća pomoći njihovim snagama - rekao je Krstičević.

Svjesni smo da se sigurnosna paradigma promijenila te da će požara i poplava biti više, rekao je Krstičević.

- Moramo biti brži, bolji i spremniji od onih koji nam predstavljaju prijetnju. Moramo učiniti puno promjena. Nakon ove konferencije puno toga neće biti isto - rekao je Krstičević.

Ante Sanader, predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice, rekao je kako je potrebno jedinstveno vatrogasno zapovjedništvo na čelu s glavnim zapovjednikom.

- No, ne možete u kratkom roku stvoriti takav sistem - rekao je Sanader, dodajući kako je vatrogastvo dovoljno jako i stručno da samo odlučuje o zakonima i financiranju.

Sanader je pritom istaknuo kako su vatrogasci godinama gurani na marginu, kako po pitanju mirovina, plaća, tako i po pitanju osiguravanja adekvatne opreme.

Ministar unutarnjih poslova, Davor Božinović, budućnost vatrogasne zajednice vidi unutar državnog sustava, koje je danas pod Državnom upravom za zaštitu i spašavanje.

- Tu je ključnu imao MUP koji se zalagao za povlačenje sredstvava iz EU i prijedlog zakona - rekao je Božinović.

Dotaknuo se problema potpaljivanja požara od strane piromana.

- Policija je ove godine bila daleko učinovitija nego prijašnjih godina. Proveli smo 75 kriminalističkih istraga, te se otkrilo kako su 13 od 30 okrivljenika namjerno potpalili požar - kazao je Božinović.

Tomislav Tolušić, ministar poljoprivrede, rekao je da je dio uzroka nalazi u zapuštenim poljoprivrednim zemljištima, koja će se novim Zakonom moći dati u zakup. Složio se s Krstičevićem kako je potrebna jedna odgovorna osoba u sustavu.

- Država sufinancira 70% polica osiguranja, ako se ispune uvjeti – podsjetio je Tolušić.

pozari_konferencija95-151117.jpg 

Uz to, istaknuo je kako se neobrađena područja mora prijavljivati poljoprivrednim inspektorima, a ne samo donositi zakone.

Damir Vanđelić, predsjednik Uprave Croatia osiguranja, rekao je kako je nakon požara potrebno obnoviti imovinu, za što mogu pomoći sklopljene police osiguranja.

- Police su pritom vrlo povoljne – rekao je Vanđelić.

Voditeljica Službe za agrometeorologiju pri DHMZ-u, Višnjica Vučetić, kazala je kako DHMZ već 30 godina surađuje s Vladom po pitanju prognoza vremenskih neprilika.

Vučetić na karti je prikazala kako je po pitanju meteroloških opasnosti 2017. bila najgora.

- Bilo je izrazito vruće i suho, što je rezultiralo velikim požarima te toplinskim stresom. Naime, 10 uzastopnih dana temperatura je bila veća od 30 stupnjeva – kazala je Vučetić.

Voditeljica iz DHMZ-a upozorila je na klimatske promjene koje su pred nama.

- Nažalost očekujemo još drastičnije mjere – zaključila je Vučetić.

pozari-markica1.jpg 

Kategorije: Hrvaška

KONFERENCIJA JUTARNJEG: POŽARI U HRVATSKOJ, PREVENCIJA I OBRANA Zašto u Istri ima manje požara nego u Dalmaciji i kako se s požarima nosi Francuska?

Sre, 15/11/2017 - 10:55

U tijeku je velika konferencija Jutarnjeg lista “Požari u Hrvatskoj: Obrana i prevencija”, koja se održava u zagrebačkoj Laubi, uz suorganizaciju Hrvatskih šuma.

Konferencija za medije 'Požari u Hrvatskoj: obrana i prevencija' 

Nakon najintenzivnije i najgore protupožarne sezone od hrvatske samostalnosti, u kojoj je sudjelovalo oko 9700 vatrogasaca, 12 protupožarnih aviona, dva transportna helikoptera, 1390 vojnika, pripadnici HGSS-a i policije, Jutarnji list organizirao je konferenciju kako bi potaknuo dijalog oko onoga što je bilo i pokušati dati odgovore na ono što nas čeka u budućnosti.

Nažalost, zbog klimatskih promjena, ali i drugih aspekata, procjene su da nas sljedećih godina čekaju iste ili još žešće borbe s požarima. Kako će u budućnosti biti organizirane vatrogasne postrojbe? Hoće li se i na koji način poboljšati preventiva požara? Kako će se sanirati opožarena područja? ... samo su neka od pitanja na koja će ova konferencija nastojati dati odgovore.

Na konferenciji sudjeluje više od 300 sudionika, među kojima je veliki broj visokih državnih, lokalnih i vatrogasnih dužnosnika, ali i vatrogasci i piloti kanadera koji su se na terenu suočavali sa svim problemima. Neki od današnjih panelista i govornika su Kolinda Grabar Kitarović, predsjednica RH, Tomislav Tolušić, ministar poljoprivrede, Davor Božinović, ministar unutarnjih poslova, Damir Krstičević, ministar obrane, Ante Sanader, predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice, Krunoslav Jakupčić, direktor Hrvatskih šuma te mnogi drugi.

Sudionike je pozdravio Goran Ogurlić, glavni urednik Jutarnjeg lista, koji je pohvalio predanost vatrogasaca ove sezone, no istaknuo kako je ista ukazala na brojne nedostatke koje je potrebno otkloniti. Upravo ova konferencija tijekom brojnih predavanja i panela dat će odgovore na ključna pitanja.

- Posebice smo ponosni što ćemo čuti francusko iskustvo oko sustava gašenja požara. Siguran sam da ćemo s današnje konferencije izaći s puno novih iskustava i znanja po pitanju ove teme - zaključio je Ogurlić.

Krunoslav Jakupčić, predsjednik uprave Hrvatskih šuma, istaknuo je kako će ova konferencija pružiti sinergiju s jasnim ciljem – obnove opožarenih područja i prevencije budućih požara. Ukupno 328 šumskih požara bilo je do današnjeg dana u Hrvatskoj, najviše na području Dalmacije, otkrio je Jakupčić.

Svoj govor završio je s naknadom za općekorisne funkcije šuma te istaknuo kako se one odnose na 0,0265 % od ukupnih prihoda. Ta sredstva, oko 100-njak milijuna kuna godišnje, odnosi na razminiranje, zaštitu šuma od požara itd. Ako bi pojasnili čemu ona služi, pravni i fizički subjekti bi bili ponosni da ulažu u takve aktivnosti, rekao je Jakupčić, te pozvao da naknada i dalje ostane prisutna.

Predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice Ante Sanader, govorio je o problemima infrastrukture, opreme i zaštite okoliša vezanih za požare.

- U Hrvatskoj imamo oko 2.500 profesionalnih vatrogasaca. Sustav vatrogasaca je uvijek funkcionirao i uvijek se znala svaki korak i nadležnost vatrogasaca. Godišnje se dogodi 30.000 intervencija vatrogasaca, no javnost zna za njih 1%. Danas smo tu kako bismo pokazali širinu naših akcija – kazao je Sanader.

Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, kazao je kako šume čine 40% ukupne kopnene površinu te da velik broj ljudi živi upravo od njih.

- Čak 327 požara govori o velikoj opasnosti koje su pred nama, no, srećom, nijedan ljudski život nije izgubljen. To pokazuje da sustav nije loš, no stvari mogu biti bolje – rekao je ministar poljoprivrede.

Tolušić se upitao kako u Istri ima manje požara, gdje također postoje visoke vrućine, dok je Dalmacije području gdje su požari najčešći. Za to je potreban videonadzor kakav postoji na istarskom području, kazao je.

Tolušić je podsjetio što sve Ministarstvo poljoprivrede čini za sanaciju i prevenciju požara. Kao prvo, to je sanacija uništenog poljoprivrednog potencijala. Zatim, financiranje opreme za nadzor i gašenje požara. To se odnosi na navedeni videonadzor šuma, financiranje vatrogasne opreme te bespilotnih letjelica. Kao zadnje, Tolušić je naveo napore Ministarstva pri obnovi zapuštenog poljoprivrednog zemljišta.

Na njega se nadovezao Davor Božinović, ministar unutarnjih poslova, koji je . govorio o klimatskim promjenama i istaknuo važnost prevencije štete od prirodnih katastrofa.

- Požari na otvorenom, na priobalnim područjima, poput onog u Splitu, ukazao je da postoje određene manjkavosti koje se moraju otkloniti. HGSS, vatrogasci, lokalno stanovništvo učinili su čudo i smanjili su materijalne štete. Postalo je očigledno da sustav zaštite od požara disperziran i ne funkcionira najbolje u slučaju velikih katastrofa. Vlada je 7,6 milijuna kuna za nagrade i nabavu opreme vatrogascima. Uz to, MUP se izborio da se iz EU fondova 30 milijuna eura namijeni vatrogascima. Također, rebalansom proračunom za ovu godinu sredstva za zaštitu povećali su se za 5 milijuna kuna – rekao je Božinović.

Započet je proces raščlambe protupožarne sezone koja će utjecati na smanjenje improvizacije u kriznim situacijama. U MUP-u su krenuli i sa serijom razgovora s ljudima hrvatskog vatrogasaca, kako bi se pridonijeli organizaciji, opremanju i funkcioniranju protupožarnog sustava, kako bi bili spremni za sljedeću sezonu, jer ipak se radi o pitanju nacionalne sigurnosti, kazao je ministar unutarnjih poslova. Naime, jedan od ciljeva stategije nacionalne sigurnosti je zaštititi Hrvatsku od požara, posebice u vrijeme turističke sezone.

Nabrojao je kako je potrebno razjasniti tko će donositi zakonodavne akte, kao i dovršiti reforme do kraj, a nužno je i podići razinu inspekcijskih služba.

- Ne treba zatvarati oči da su određene promjene potrebne - zaključio je Božinović.

U svom govoru Damir Krstičević, potpredsjednik Vlade i ministar obrane, zahvalio je svima na angažman ove sezone te pozvao sve sudionike da pljeskom daju počast onima koji su to zaslužni. Dvoranom se tom prigodom zaorio gromoglasan aplauz: - Sigurnost je važna pretpostavka gospodarske stabilnosti i prosperiteta – rekao je Krstičević.

Podsjetio je kako je ova sezona bila najgora, no utvrdio kako je država napravila najbolje što može po tom pitanju. Ipak, treba težiti ka još bolje, rekao je ministar obrane: - Naša zadaća u predstojećem razdoblju je da sustav dovedemo do savršenstva – rekao je Krstičević.

Do sada smo kroz radionice uočili puno problema, pronašli rješenja za njih, ali i naišli na puno pozitivnih stvari. Raditi ćemo još i na kriznom komuniciranju, raspodjeli troškova te sistematizaciji aktivnosti kroz akcijski plan.

- Svjesni smo kako moramo graditi moderni protupožarni sustav s jasnim sustavom zapovjedanja. Ta izgradnja nije laka i nikada ne pristaje, no sigurnost Hrvatske je naš najveći prioritet – rekao je Krstičević na kraju.

Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović također je uputila zahvalu svim pripadnicima službi koji su izdržali tešku požarnu sezonu: - Pogledamo li posljedice požara u Španjolskoj i Portugalu možemo biti ponosni na naš protupožarni sustav. Ostalo je malo vremena do sljedeće sezone tako da se moramo što prije krenuti s potrebnim aktivnostima, što se posebice odnosi na koordinaciju svih sudionika i nabavku vatrogasne opreme – kazala je Grabar-Kitarović.

Navela je nekoliko prijedloga Vijeća domovinske sigurnosti, koji radi na sustavu bolje obrane i prevencije požara, poput izrade jasne strategije protupožarnog sustava, reguliranja rukovođenja aktivnosti, uvođenja modernih tehnologija (poput videonadzora i dronova) te nastavak školovanja vatrogasca.

 

pozari-markica1.jpg 

Kategorije: Hrvaška

KONFERENCIJA JUTARNJEG LISTA: POŽARI U HRVATSKOJ, PREVENCIJA I OBRANA Zašto u Istri ima manje požara u Dalmaciji i kako se s požarima nosi Francuska?

Sre, 15/11/2017 - 10:55

U tijeku je velika konferencija Jutarnjeg lista “Požari u Hrvatskoj: Obrana i prevencija”, koja se održava u zagrebačkoj Laubi, uz suorganizaciju Hrvatskih šuma.

Nakon najintenzivnije i najgore protupožarne sezone od hrvatske samostalnosti, u kojoj je sudjelovalo oko 9700 vatrogasaca, 12 protupožarnih aviona, dva transportna helikoptera, 1390 vojnika, pripadnici HGSS-a i policije, Jutarnji list organizirao je konferenciju kako bi potaknuo dijalog oko onoga što je bilo i pokušati dati odgovore na ono što nas čeka u budućnosti.

Nažalost, zbog klimatskih promjena, ali i drugih aspekata, procjene su da nas sljedećih godina čekaju iste ili još žešće borbe s požarima. Kako će u budućnosti biti organizirane vatrogasne postrojbe? Hoće li se i na koji način poboljšati preventiva požara? Kako će se sanirati opožarena područja? ... samo su neka od pitanja na koja će ova konferencija nastojati dati odgovore.

Na konferenciji sudjeluje više od 300 sudionika, među kojima je veliki broj visokih državnih, lokalnih i vatrogasnih dužnosnika, ali i vatrogasci i piloti kanadera koji su se na terenu suočavali sa svim problemima. Neki od današnjih panelista i govornika su Kolinda Grabar Kitarović, predsjednica RH, Tomislav Tolušić, ministar poljoprivrede, Davor Božinović, ministar unutarnjih poslova, Damir Krstičević, ministar obrane, Ante Sanader, predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice, Krunoslav Jakupčić, direktor Hrvatskih šuma te mnogi drugi.

Sudionike je pozdravio Goran Ogurlić, glavni urednik Jutarnjeg lista, koji je pohvalio predanost vatrogasaca ove sezone, no istaknuo kako je ista ukazala na brojne nedostatke koje je potrebno otkloniti. Upravo ova konferencija tijekom brojnih predavanja i panela dat će odgovore na ključna pitanja.

- Posebice smo ponosni što ćemo čuti francusko iskustvo oko sustava gašenja požara. Siguran sam da ćemo s današnje konferencije izaći s puno iskustva i znanja po pitanju ove teme - zaključio je Ogurlić.

Krunoslav Jakupčić, predsjednik uprave Hrvatskih šuma, istaknuo je kako će ova konferencija pružiti sinergiju s jasnim ciljem – obnove opožarenih područja i prevencije budućih požara. Ukupno  328 šumskih požara bilo je do današnjeg dana u Hrvatskoj, najviše na području Dalmacije, otkrio je Jakupčić.

Svoj govor završio je s naknadom za općekorisne funkcije šuma te istaknuo kako se one odnose na 0,0265 % od ukupnih prihoda. Ta sredstva, oko 100-njak milijuna kuna godišnje, odnosi na razminiranje, zaštitu šuma od požara itd. Ako bi pojasnili čemu ona služi, pravni i fizički subjekti bi bili ponosni da ulažu u takve aktivnosti, rekao je Jakupčić, te pozvao da naknada i dalje ostane prisutna.

Predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice Ante Sanader, govorio je o problemima infrastrukture, opreme i zaštite okoliša vezanih za požare.

- U Hrvatskoj imamo oko 2.500 profesionalnih vatrogasaca. Sustav vatrogasaca je uvijek funkcionirao i uvijek se znala svaki korak i nadležnost vatrogasaca. Godišnje se dogodi 30.000 intervencija vatrogasaca, no javnost zna za njih 1%. Danas smo tu kako bismo pokazali širinu naših akcija – kazao je Sanader.

Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, kazao je kako šume čine 40% ukupne kopnene površinu te da velik broj ljudi živi upravo od njih.

- Čak 327 požara govori o velikoj opasnosti koje su pred nama, no, srećom, nijedan ljudski život nije izgubljen. To pokazuje da sustav nije loš, no stvari mogu biti bolje – rekao je ministar poljoprivrede.

Tolušić se upitao kako u Istri ima manje požara, gdje također postoje visoke vrućine, dok je Dalmacije području gdje su požari najčešći. Za to je potreban videonadzor kakav postoji na istarskom području, kazao je.

Tolušić je podsjetio što sve Ministarstvo poljoprivrede čini za sanaciju i prevenciju požara. Kao prvo, to je sanacija uništenog poljoprivrednog potencijala. Zatim, financiranje opreme za nadzor i gašenje požara. To se odnosi na navedeni videonadzor šuma, financiranje vatrogasne opreme te bespilotnih letjelica. Kao zadnje, Tolušić je naveo napore Ministarstva pri obnovi zapuštenog poljoprivrednog zemljišta.

Na njega se nadovezao Davor Božinović, ministar unutarnjih poslova, koji je . govorio o klimatskim promjenama i istaknuo važnost prevencije štete od prirodnih katastrofa.

- Požari na otvorenom, na priobalnim područjima, poput onog u Splitu, ukazao je da postoje određene manjkavosti koje se moraju otkloniti. HGSS, vatrogasci, lokalno stanovništvo učinili su čudo i smanjili su materijalne štete. Postalo je očigledno da sustav zaštite od požara disperziran i ne funkcionira najbolje u slučaju velikih katastrofa. Vlada je 7,6 milijuna kuna za nagrade i nabavu opreme vatrogascima. Uz to, MUP se izborio da se iz EU fondova 30 milijuna eura namijeni vatrogascima. Također, rebalansom proračunom za ovu godinu sredstva za zaštitu povećali su se za 5 milijuna kuna – rekao je Božinović.

Započet je proces raščlambe protupožarne sezone koja će utjecati na smanjenje improvizacije u kriznim situacijama. U MUP-u su krenuli i sa serijom razgovora s ljudima hrvatskog vatrogasaca, kako bi se pridonijeli organizaciji, opremanju i funkcioniranju protupožarnog sustava, kako bi bili spremni za sljedeću sezonu, jer ipak se radi o pitanju nacionalne sigurnosti, kazao je ministar unutarnjih poslova. Naime, jedan od ciljeva stategije nacionalne sigurnosti je zaštititi Hrvatsku od požara, posebice u vrijeme turističke sezone.

Nabrojao je kako je potrebno razjasniti tko će donositi zakonodavne akte, kao i dovršiti reforme do kraj, a nužno je i podići razinu inspekcijskih služba.

- Ne treba zatvarati oči da su određene promjene potrebne - zaključio je Božinović.

pozari-markica1.jpg 

Kategorije: Hrvaška

VELIKA ISPORUKA ZA SJEVERNJAKE Kreće brod natovaren sa šest plovila koja su po narudžbi Norvežana izgradili domaći škverovi

Sre, 15/11/2017 - 10:54
Počele su pripreme za veliku isporuku brodova u Norvešku: šest brodova različitih dimenzija, dizajna i tehničkih karakteristika ukrcat će se na jedan brod i isporučiti naručiteljima sa sjevera Europe. Sagradili su ih Tehnomont, NCP i škver Oštro, a prema riječima Ane Zajc, više savjetnice tvrtke CroNoMar, prvi je put brod koji prevozi brodove sagrađene u hrvatskim brodogradilištima u cijelosti popunjen.
 

Šest milijuna eura

Ukupna vrijednost brodova za isporuku je oko šest milijuna eura. Ukrcaj počinje u petak trima brodovima iz šibenskog NCP-a, nakon kojih će se ukrcati dva iz škvera Oštro u Splitsko-dalmatinskoj županiji te jedan iz pulskog Tehnomonta.

Time će se ostvariti impresivan rezultat: ukupno 179 brodova koje su proizvele hrvatske tvrtke u sektoru male brodogradnje za norveško tržište. Od toga su 173 katamarana isporučena iz NCP-a, četiri iz Tehnomonta i prvi put dva broda iz Oštrog. Plan je da se do kraja godine isporuče još tri radna katamarana iz NCP-a. Time će vrijednost brodova isporučenih posredstvom CroNoMara ove godine premašiti 180 milijuna kuna.

20171108_105210.jpg 

Sljedeći ukrcaj koji stoji u planu su isporuke uoči Božića. S njima, šibenski će NCP, o čijoj bi se sudbini trebalo odlučivati sutra, u 2017. sagraditi ukupno 17 brodova. Sutra je, naime, ročište na kojem bi vjerovnici trebali donijeti odluku o sudbini tog brodogradilišta.

- Cijelo vrijeme, bez obzira na probleme kroz koje NCP prolazi, nije bilo zastoja u proizvodnji. Vjerujemo da će tako biti i dalje, i s ugovorenim gradnjama i s onima koje nam predstoje. U interesu nam je da proizvodnja ostane u NCP-u te da potpisujemo nove ugovore.

Pojačan interes

Kapaciteti NCP-a su popunjeni do kolovoza 2019. U ovom trenutku postoji interes norveških naručitelja za gradnju još pet brodova, zapravo, čak je i pojačan. Samo na našim projektima, u NCP-u radi 60 zaposlenika. Jednako toliko je i kooperanata. Tehnomont je popunio knjigu narudžbi također do 2019. Oštro sada gradi dva broda, a uz dva već ugovorena, još bi dva trebalo ugovoriti početkom iduće godine - pojašnjava Ana Zajc. CroNoMar intenzivno traži nove partnere u Dalmaciji i za gradnju brodova i za proizvodnju opreme. 

Kategorije: Hrvaška

MARIĆ OPTUŽIO UPRAVU ĐURE ĐAKOVIĆA ZA LOŠ POSAO 'Nije im uspjela dokapitalizacija jer su je loše vodili. Dokapitalizacija Petrokemije će uspjeti!'

Sre, 15/11/2017 - 10:51

ZAGREB - Dokapitalizacija Đure Đaković Grupe nije uspjela jer je Uprava tog društva loše vodila taj proces, dok će dokapitalizacija Petrokemije sigurno uspjeti i donijeti tom društvu najmanje 400 milijuna kuna novog kapitala, rekao je u srijedu ministar državne imovine Goran Marić u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada". 

Na pitanje zašto nije uspjela dokapitalizacija Đure Đakovića, Marić je kazao da je Uprava društva proces dokapitalizacije vodila na vrlo čudan način.

"Uprava nije koordinirala ni resorno ministarstvo ni Ministarstvo državne imovine, ponašala se otuđeno od države iako je to u većinskom državnom vlasništvu. Znao sam da dokapitalizacija Đure Đakovića neće biti uspješna, znao sam domete Uprave te tvrtke", tvrdi Marić.

Glavna skupština Đuro Đaković Grupe je 22. rujna donijela odluku o dokapitalizaciji u iznosu od 250 milijuna kuna, čime bi se temeljni kapital povećao s 203,06 na 453,06 milijuna kuna, nakon što je sredinom rujna kompanija izvijestila da je zaprimila obvezujuću ponudu tvrtke Crni čelik d.o.o., iza koje stoje inozemni investitori iz Kanade i Kuvajta, za dokapitalizaciju od 250 milijuna kuna te preuzimanje većinskog vlasničkog paketa u tvrtki.

Međutim, Uprava Đakovića krajem listopada obustavila je postupak povećanja temeljnog kapitala, jer je u predviđenom roku za upis novih dionica upisano manje od 12,5 milijuna dionica pa nije postignut prag uspješnosti izdanja.

S druge strane, Marić ističe da se dokapitalizacija Petrokemije radi na ozbiljniji način, odnosno da će 11. prosinca ove godine biti  skupština dioničara te da će minimalni iznos dokapitalizacije biti  400 milijuna kuna.

Uprava Petrokemije sazvala je za 11. prosinca izvanrednu glavnu skupštinu na kojoj će dioničarima predložiti povećanje temeljnog kapitala za 450 milijuna kuna, izdavanjem 45 milijuna redovnih dionica, pri čemu je minimalni iznos koji pojedini ulagatelj može uplatiti 780.000 kuna.

"Nadam se i vjerujem da će taj proces biti uspješno okončan, jer je 10-ak institucionalnih ulagača iskazalo interes. Na kraju očekujemo četiri, pet institucionalnih ulagača s minimalno 400 milijuna kuna ulaganja u Petrokemiju", rekao je Marić.

Ponovio je kako Ministarstvo državne imovine više ne rasprodaje državnu imovinu ciljanom kupcu, već je priprema za najučinkovitiju i ekonomski najopravdaniju prodaju na tržištu.

"Više se ne cilja prodaja trgovačkih društava unaprijed poznatom kupcu. Osobno sam zaustavio prodaju Cluba Adriatic prije 7 ili 8 mjeseci jer je ta prodaja predviđala da se Club proda bez ijedne kune državnom proračunu, a uz isplatu 30 posto potraživanja svim vjerovnicima. Takav način prodaje bio je štetan, Hrvatska ne bi dobila ništa, a vjerovnici bi dizali tužbe  i nastali bi sudski sporovi", naglasio je ministar Marić.

Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) izvijestio je početkom studenoga da je za kupnju Cluba Adriatic zaprimio 15 pisama namjere, a za tri poslovna udjela odnosno stopostotni udio u temeljnom kapitalu te državne turističke tvrtke u drugom će se krugu privatizacije tražiti 47,59 milijuna kuna, uz obvezu zainteresiranih da osiguraju novac za pomirenje svih obveza iz predstečajne nagodbe.

Po Marićevim riječima, nakon dobro pripremljene prodaje i izvršene procjene vrijednosti Cluba Adriatic, pokazalo se da će isplata svim vjerovnicima bit isplaćena  u 100 postotnom iznosu, što znači da će im biti isplaćeno 125 milijuna kuna, dok će početna cijena za uplatu u državni proračun biti  47 milijuna kuna. Club će se tako minimalno prodati za 175 milijuna kuna umjesto za 30 milijuna kuna, napomenuo je Marić.

A CERP je do 13. studenoga prikupljao i pisma namjere investitora zainteresiranih za kupnju većinskih državnih udjela u tri turističke tvrtke - 68,94 posto dionica dubrovačkog Hotela Maestral, 55,48 posto dionica Hotela Makarska te 70,74 posto dionica crikveničkog Jadrana.

"Jadran Crikvenica, Hoteli Makarska i dubrovački Maestral, da smo ih prodali po načinu kako se dosad prodavalo, bili bi prodani za 150 do 170 milijuna kuna. Sada, nakon pripreme za tržište, minimalna cijena koju ćemo postići je 450 do 500 milijuna kuna. Natječaji za te tvrtke su objavljeni, već dosad smo zaprimili 88 ozbiljnih ponuda. A na 10 hotelskih društava, kako se prodavalo prije, uprihodovano je 27 milijuna kuna", izjavio je Marić.

Marić je naglasio da se država dosad loše - bizantinski - odnosila prema svojoj imovini, a posljedica je uz ostalo 1.185 državnih stanova koji se 25 godina bespravno koriste, 211 poslovnih prostora, 2.000 garaža, deseci kampova i sl. 

Naveo je i da bi zakon o upravljanju državnom imovinom trebao biti usvojen do kraja ove godine, odnosno najkasnije u siječnju 2018.

Kategorije: Hrvaška

'ČITAV ŽIVOT BIO SAM RUŽAN, A SAD ĆU SE TOLIKO HVALITI DA ĆE ME SVI ZAMRZITI' Ovako je omiljeni pjevač reagirao na osvojenu titulu najseksi muškarca

Sre, 15/11/2017 - 10:51

Laskavu titulu najseksepilnijeg muškarca na svijetu ove je godine po izboru časopisa People Magazine ponio američki glumac, tekstopisac, country pjevač i glazbeni producent Blake Shelton.

- Čitav život bio sam ružan, ali ako mogu biti seksi samo godinu dana, rado prihvaćam titulu - izjavio je u utorak 41-godišnji pjevač.

Blake 

Rodom iz Oklahome, Shelton je deset godina bio uspješan country pjevač, a 2011. pružila mu se prilika da kao sudac i mentor talentiranim pjevačima sudjeluje u NBC-jevu reality showu "The Voice".

Za People je u šali izjavio kako se veseli što će sad moći zadirkivati Adama Levinea, kolegu iz "Voicea" i frontmena benda Maroon 5, koji je istu titulu osvojio 2013. godine.

- Ne namjeravam biti skroman poput Hugha Jackmana i njemu sličnih. Ljudi će me zamrziti koliko ću se hvalisati - rekao je kroz smijeh Shelton.

Glazbenik je bio u braku s country pjevačicom Mirandom Lambert, a posljednje dvije godine u ljubavnoj je vezi s pop pjevačicom Gwen Stefani.

Blake je za časopis People Magazine otkrio kako ga je upravo Gwen potaknula da prihvati titulu najseksepilnijeg muškarca na svijetu.

Prije njega ovu titulu s ponosom su nosili Dwayne Johnson, Brad Pitt, George Clooney, Johnny Depp, Harrison Ford, Ryan Reynolds i David Beckham.

Blake1

profimedia-0333588898.jpg 

Kategorije: Hrvaška

ZNATE LI KOLIKO HRVATSKE BLOGERICE ZARAĐUJU MJESEČNO? Napokon se saznalo ono što se godinama vješto skrivalo

Sre, 15/11/2017 - 10:42

Možda vam se čini da od svojih blogova mogu lijepo živjeti samo velike svjetske face, ali to nije tako. I u Lijepoj našoj ima onih koji su svoj profil na društvenim mrežama učinili izvorom prihoda, piše Slobodna Dalmacija.

Iako svoj blog i dalje smatraju samo hobijem, neke naše 'fashionistice' i 'blogerice' od njega mjesečno zarade od 3500 do 5500 kuna. Ova 'plaća' im je pak samo jedan od popratnih 'sadržaja' bloga. Tu su i suradnje s raznim 'brendovima', sponzorstva i pokloni koje im razne tvrtke šalju kako bi se izreklamirali upravo na njihovom blogu.

Podaci o hrvatskoj blogerskoj sceni izneseni su na konferenciji Diablog, a doneseni su nakon temeljitog istraživanja na uzorku od 171 aktivne blogerice. Istraživanje je provela agencija Dialog komunikacije, većinu ispitanika čine žene (90,6 posto) koje žive u središnjoj Hrvatskoj, a imaju između 25 i 35 godina te su visoko obrazovane (42,7) posto.

Ispitanice su navele kako blogove pišu između tri i pet godina (36,6 posto) i kako mjesečno objavljuju dva do tri blog posta (42,1 posto). Najzastupljenije kategorije su ljepota (31 posto), gastro (17 posto), moda (10,5 posto) i putovanja (6,4 posto).

Za kraj istraživanja ispitanice su brendovima poručile kako očekuju više poštovanja prema blogerskoj profesiji, kao i otvaranje prema novim suradnjama i idejama, piše Slobodna.

Kategorije: Hrvaška

EKSPLODIRALA KUĆA U PAKRACU! Vatrogasci su od ranog jutra na terenu, u kući je izbio požar i starija žena je teško ozlijeđena

Sre, 15/11/2017 - 10:38

U srijedu ujutro došlo je do eksplozije, a potom i požara u obiteljskoj kuću u Pakracu.

Kako piše Pakrački list, oko 7,40 sati izbio je požar na obiteljskoj kući u Ulici 30. svibnja. Novinari su od susjeda doznali da se neposredno prije požara čulo nešto poput eksplozije.

Iz unutrašnjosti kuće izlazio je tek neznatni dim, a vidljivog plamena nije bilo. U nesreći je navodno teško ozlijeđena starija žena koja je, prema riječima susjeda, ležala kraj ulaznih stepenica.

Ubrzo su stigli vatrogasci DVD Pakrac s dva interventna vozila, potom i zaposlenici Pakrac-Plina koji su zatvorili dotok plina, policija i hitna pomoć koja je odvezla teško povređenu ženu. Promet ulicom je zatvoren, a više detalja znat će se nakon detaljne obrade, piše Pakrački list.

Kategorije: Hrvaška

Ispravan način kako bojati namještaj iz Ikee

Sre, 15/11/2017 - 10:37

S oduševljenjem uvijek promatramo domišljata rješenja koja namještaj iz Ikee pretvaraju u impresivne personalizirane komade samo pomoću malo boje, a kreativni primjeri na koje nailazimo na društvenim mrežama služe nam kao inspiracija da se i sami prihvatimo kista. No, prije nego li se upustite u bojanje, morate imati nekoliko stvari na umu.

081117-ikea 3.jpg
081117-ikea 9.jpg
081117-ikea 5.jpg

Prva je svakako materijal od kojeg je izrađen namještaj koji ste odabrali za svoj dom. Budući da je većina najpopularnijih komada izrađena od iverice s oblogom od polipropilenske plastike ključno je pripremiti dobro površinu prije nego se bacite na bojanje.

081117-ikea bojanje.jpg

Potreban materijal

specijalizirani primer za laminat
boja po izboru
zaštitni premaz
glatki valjak za bojanje
kadica za bojanje
pokrov za zaštitu poda
maskirna traka
alat za fino brušenje
krpica za uklanjanje prašine

Postupak

Ako je ikako moguće, uvijek bojite namještaj dok je rastavljen jer to omogućava veću preciznost i ubrzava proces bojanja.

081117-ikea bojanje 2.jpg

Bojite li veću površinu morate ju lagano pobrusiti odnosno ukloniti sjaj s površine s finim brusnim papirom prije nego počnete s bojanjem kako bi svi slojevi bolje prianjali. Nemojte zaboraviti oprati i osušiti površinu nakon brušenja te se poslužite krpicom za uklanjanje fine prašine.

081117-ikea bojanje 3.jpg

Vrijeme je za nanošenje primera koji mora biti posebno namijenjen bojanju laminata odnosno sjajnih površina.

081117-ikea bojanje 4.jpg

Prije nego nanesete prvi sloj primera prebrišite dobro još jednom površinu jer čestice prašine lete po zraku. Premažite komade primerom i pustite da se dobro posuši te provjerite da je cijela površina prekrivena i popravite ako niste sve obojili.

081117-ikea bojanje 5.jpg

Nanesite prvi sloj boje. Pripazite da ne nanesete predebeli sloj jer će se dugo sušiti i može izgledati neujednačeno. Radije premažite površinu dodatnim slojem kada se sve dobro osuši. Naravno, za ovaj posao možete koristiti i boju u spreju, no trebat će vam više vremena da postignete ujednačeni izgled površine.

081117-ikea bojanje 6.jpg

Kada se sve potpuno osuši premažite površinu zaštitnim slojem. Ako je riječ o plohi koju nećete puno dirati uvijek možete odabrati jednostavan prozirni akrilni sloj kako biste ju zaštitili, no ako bojite police, vrata, ladice ili nešto što se nalazi na prometnom mjestu u vašem domu odaberite kvalitetniji proizvod za zaštitu. Pustite da se sve dobro osuši prije slaganja namještaja.

081117-ikea 8.jpg

Dodatni trikovi

Ako ikako možete, odaberite primer koji u sebi ima shellac bazu. Takvi premazi imaju grozan miris, ali će rezultat biti čvrsti sloj koji se neće tako lako oštetiti.

Sasvim glatki valjak najbolji je alat za ovaj zadatak, no ako želite još bolju izvedbu nanesite boju pomoću spreja.

Pustite da se obojene površine suše što dulje moguće. Sretno!

081117-ikea.jpg
081117-ikea 7.jpg
081117-ikea 6.jpg
081117-ikea 4.jpg
081117-ikea 2.jpg
081117-ikea 10.jpg 

Izvor: Apartment Therapy

Naslovna fotografija: Damask Love

Kategorije: Hrvaška

OTKRIVENO KOLIKO KOŠTA IZVANREDNA UPRAVA! Ramljak i njegov tim osigurali se od rizika na 100 milijuna eura

Sre, 15/11/2017 - 10:18

Troškovi osiguranja - osiguranje od menadžerske odgovornosti u iznosu od 10,5 milijuna kuna u rujnu, odnosno ukupno 14,9 milijuna kuna od travnja, navodi se u mjesečnom izvješću izvanredne uprave Agrokora koja je pod vodstvom izvanrednog povjerenika Ante Ramljaka odlučila zaštititi, među ostalim, i osobnu imovinu menadžmenta u slučaju sudskih sporova.

Ta polica osiguranja ne odnosi se, naravno, na kaznene postupke nego na potencijalne tužbe koje bi mogle podići treće osobe protiv Agrokorovih menadžera.

Doznajemo da će ukupne uplate za osiguranje menadžera od odgovornosti biti i više jer se radi o izrazito visokim rizicima. Ukupno će se pokirti rizici viši od 100 milijuna eura, a trošak će se preraspodijeliti po Agrokorovim kompanijama.

Esad Čolaković, glavni menadžer udruge Croma, kaže da je takva polica osiguranja profesionalni standard u velikim korporacijama.

- To je polica osiguranja od profesionalnih rizika, odnosno od položajne odgovornosti. Takve police su u pravilu skupe jer i takvi postupci, ako do njih dođe, traju dugo te podrazumijevaju veliki trošak. Takvim policama vrh kompanije također osigurava svoju osobnu imovinu od potencijalnih rizika. Iz podataka o polici dostupnih u izvješću ne možemo više zaključiti o samom sadržaju police - kaže Čolaković.

Iznenadio stručnjake

U izvješću se također navodi popis 141 savjetnika, pa i koliki će biti iznos njihovog troška do okončanja postupka, a koji je, pak, iznenadio financijske stručnjake s kojima smo ovih dana razgovarali.

- Naknada profesionalnim savjetnicima do okončanja postupka izvanredne uprave ovisno o duljini trajanja postupka i uspješnom sklapanju nagodbe procjenjuje se na iznos od oko 58 do 69 milijuna eura - navodi se u mjesečnom izvješću izvanredne uprave Agrokora koja je za taj posao angažirala 141 financijskog, pravnog te savjetnika za restrukturiranje i savjetnike prema pojedinim područjima. Toliki iznos iznenadio je financijskog savjetnika Andreja Grubišića.

- Očekivao sam da će to biti milijunski iznos, ali ne ovoliki. Ispada da su podigli kredit od 480 milijuna eura da bi vratili dugove vjerovnicima, a sad se predviđa da će na savjetnike otići gotovo 14 posto tog novca - kaže financijski savjetnik Grubišić. Izvanredna uprava u izvješću objašnjava kako će “konačni iznos ovisiti o trenutku sklapanja nagodbe, uspješnosti okončanja projekta o kojem ovisi isplata naknade za uspjeh te kompleksnosti područja rada i resursa koji su potrebni da se pojedini zadaci ispune i mogućih promjena u području rada profesionalnih savjetnika tijekom trajanja postupka.

Untitled.png 

Sudski postupci

- Ovaj iznos je nešto manji od jedan posto ukupnog duga Agrokor grupe i značajno je ispod usporedivih situacija u svijetu. U 26 usporedivih situacija, naknade profesionalnim savjetnicima kretale su se u rasponu od 0,8 posto do 19,2 posto ukupnog duga, prosječno 3,3 posto - navodi se u izvješću.

U izvješću su pobrojani i svi sudski postupci koji su u međuvremenu pokrenuti protiv Agrokora. U Hrvatskoj je Trgovački sud drugi put, nakon što je predmet, temeljem uspješne žalbe iz procesnih razloga, vraćen na prvostupanjski sud, odbio prijedlog Sberbank of Russia za izdavanje privremene mjere kojom bi se izvanrednoj upravi zabranilo sklapanje ugovora o financiranju sa statusom najstarije tražbine od 8. lipnja 2017. godine.

- Tijekom ovog razdoblja sudac Paul Matthews QC na Visokom sudu u Londonu donio je presudu kojom je postupak izvanredne uprave nad Agrokorom d.d. priznat, a svi postojeći i daljnji pravni postupci vjerovnika u Engleskoj i Walesu obustavljeni. Četverodnevna rasprava o zahtjevu izvanredne uprave održana je slijedom prigovora Sberbank of Russia. Sudac Matthews je u presudi odbio sve prigovore Sberbanka i uvažio argumente izvanredne uprave - navode u izvješću. U Srbiji je, piše, Trgovački žalbeni sud usvojio žalbu izvanredne uprave u tri predmeta.

- Izvanredna uprava sad poduzima korake za brisanje zaloga upisanog u korist Banca Intesa a.d. Beograd i Sberbanka d.d. Zagreb nad dionicama. Sberbank d.d. Zagreb i Sberbank banka d.d. Ljubljana podnijeli su žalbe u ovršnim postupcima u pogledu udjela Agrokora d.d. u Dijamantu a.d. Zrenjanin, KRON d.o.o. Beograd, M-Profil SPV d.o.o. Beograd i Nova Sloga d.o.o. Trestenik - nabrajaju u izvješću. Nadalje pišu kako sudske odluke u Srbiji “sprječavaju raspolaganje ili opterećenje relevantnih udjela do zaključenja arbitražnih postupaka koje je Sberbank of Russia pokrenuo u Engleskoj i Walesu, pa su obustavljeni do donošenja konačne odluke u postupcima priznavanja”.

Daljnji koraci

- Nakon presude engleskog Visokog suda, izvanredna uprava razmatra daljnje korake u pogledu navedenih odluka o privremenim mjerama. Sberbank of Russia predala je daljnje podneske, a izvanredna uprava odgovore na iste - navode. Postupci se vode i u BiH,  gdje su se neki sudovi proglasili nenadležnima.

Čim su promijenili leasing, podigla se zarada: Konzum u plusu 220 milijuna kuna, no i dalje teško puni skladišta 

Kategorije: Hrvaška

OTKRIVENO KOLIKO KOŠTA IZVANREDNA UPRAVA! Ramljak i njegov tim osigurarali su se od rizika na 100 milijuna eura

Sre, 15/11/2017 - 10:18

Troškovi osiguranja - osiguranje od menadžerske odgovornosti u iznosu od 10,5 milijuna kuna u rujnu, odnosno ukupno 14,9 milijuna kuna od travnja, navodi se u mjesečnom izvješću izvanredne uprave Agrokora koja je pod vodstvom izvanrednog povjerenika Ante Ramljaka odlučila zaštititi, među ostalim, i osobnu imovinu menadžmenta u slučaju sudskih sporova.

Ta polica osiguranja ne odnosi se, naravno, na kaznene postupke nego na potencijalne tužbe koje bi mogle podići treće osobe protiv Agrokorovih menadžera.

Doznajemo da će ukupne uplate za osiguranje menadžera od odgovornosti biti i više jer se radi o izrazito visokim rizicima. Ukupno će se pokirti rizici viši od 100 milijuna eura, a trošak će se preraspodijeliti po Agrokorovim kompanijama.

Esad Čolaković, glavni menadžer udruge Croma, kaže da je takva polica osiguranja profesionalni standard u velikim korporacijama.

- To je polica osiguranja od profesionalnih rizika, odnosno od položajne odgovornosti. Takve police su u pravilu skupe jer i takvi postupci, ako do njih dođe, traju dugo te podrazumijevaju veliki trošak. Takvim policama vrh kompanije također osigurava svoju osobnu imovinu od potencijalnih rizika. Iz podataka o polici dostupnih u izvješću ne možemo više zaključiti o samom sadržaju police - kaže Čolaković.

Iznenadio stručnjake

U izvješću se također navodi popis 141 savjetnika, pa i koliki će biti iznos njihovog troška do okončanja postupka, a koji je, pak, iznenadio financijske stručnjake s kojima smo ovih dana razgovarali.

- Naknada profesionalnim savjetnicima do okončanja postupka izvanredne uprave ovisno o duljini trajanja postupka i uspješnom sklapanju nagodbe procjenjuje se na iznos od oko 58 do 69 milijuna eura - navodi se u mjesečnom izvješću izvanredne uprave Agrokora koja je za taj posao angažirala 141 financijskog, pravnog te savjetnika za restrukturiranje i savjetnike prema pojedinim područjima. Toliki iznos iznenadio je financijskog savjetnika Andreja Grubišića.

- Očekivao sam da će to biti milijunski iznos, ali ne ovoliki. Ispada da su podigli kredit od 480 milijuna eura da bi vratili dugove vjerovnicima, a sad se predviđa da će na savjetnike otići gotovo 14 posto tog novca - kaže financijski savjetnik Grubišić. Izvanredna uprava u izvješću objašnjava kako će “konačni iznos ovisiti o trenutku sklapanja nagodbe, uspješnosti okončanja projekta o kojem ovisi isplata naknade za uspjeh te kompleksnosti područja rada i resursa koji su potrebni da se pojedini zadaci ispune i mogućih promjena u području rada profesionalnih savjetnika tijekom trajanja postupka.

Untitled.png 

Sudski postupci

- Ovaj iznos je nešto manji od jedan posto ukupnog duga Agrokor grupe i značajno je ispod usporedivih situacija u svijetu. U 26 usporedivih situacija, naknade profesionalnim savjetnicima kretale su se u rasponu od 0,8 posto do 19,2 posto ukupnog duga, prosječno 3,3 posto - navodi se u izvješću.

U izvješću su pobrojani i svi sudski postupci koji su u međuvremenu pokrenuti protiv Agrokora. U Hrvatskoj je Trgovački sud drugi put, nakon što je predmet, temeljem uspješne žalbe iz procesnih razloga, vraćen na prvostupanjski sud, odbio prijedlog Sberbank of Russia za izdavanje privremene mjere kojom bi se izvanrednoj upravi zabranilo sklapanje ugovora o financiranju sa statusom najstarije tražbine od 8. lipnja 2017. godine.

- Tijekom ovog razdoblja sudac Paul Matthews QC na Visokom sudu u Londonu donio je presudu kojom je postupak izvanredne uprave nad Agrokorom d.d. priznat, a svi postojeći i daljnji pravni postupci vjerovnika u Engleskoj i Walesu obustavljeni. Četverodnevna rasprava o zahtjevu izvanredne uprave održana je slijedom prigovora Sberbank of Russia. Sudac Matthews je u presudi odbio sve prigovore Sberbanka i uvažio argumente izvanredne uprave - navode u izvješću. U Srbiji je, piše, Trgovački žalbeni sud usvojio žalbu izvanredne uprave u tri predmeta.

- Izvanredna uprava sad poduzima korake za brisanje zaloga upisanog u korist Banca Intesa a.d. Beograd i Sberbanka d.d. Zagreb nad dionicama. Sberbank d.d. Zagreb i Sberbank banka d.d. Ljubljana podnijeli su žalbe u ovršnim postupcima u pogledu udjela Agrokora d.d. u Dijamantu a.d. Zrenjanin, KRON d.o.o. Beograd, M-Profil SPV d.o.o. Beograd i Nova Sloga d.o.o. Trestenik - nabrajaju u izvješću. Nadalje pišu kako sudske odluke u Srbiji “sprječavaju raspolaganje ili opterećenje relevantnih udjela do zaključenja arbitražnih postupaka koje je Sberbank of Russia pokrenuo u Engleskoj i Walesu, pa su obustavljeni do donošenja konačne odluke u postupcima priznavanja”.

Daljnji koraci

- Nakon presude engleskog Visokog suda, izvanredna uprava razmatra daljnje korake u pogledu navedenih odluka o privremenim mjerama. Sberbank of Russia predala je daljnje podneske, a izvanredna uprava odgovore na iste - navode. Postupci se vode i u BiH,  gdje su se neki sudovi proglasili nenadležnima.

Čim su promijenili leasing, podigla se zarada: Konzum u plusu 220 milijuna kuna, no i dalje teško puni skladišta 

Kategorije: Hrvaška