Jutarnji list

Syndicate content
RSS latest articles feed for: jutarnjiList, and section: Front Page.
Updated: 18 min 39 sek od tega

PRIJE 25 GODINA NASLIJEDILA JE 100 MILIJUNA DOLARA, A DANAS NA RAČUNU IMA 14.000 USD! Za financijski sunovrat optužuje bivšeg menadžera

Sob, 24/02/2018 - 21:09

Elvisova kći Lisa Marie Presley 1993. godine naslijedila je cjelokupnu ostavštinu svoga oca. U nekretninama i kešu otprilike 100 milijuna dolara. 25 godina poslije Lisa Marie na računu ima 14.000 dolara.

Ova nevjerojatna priča izašla je u američke medije nakon što je otkriveno da je bogata nasljednica tužila svog bivšeg menadžera Barryja Siegela kojeg je optužila za financijski kolaps. Naime, ona trži da mu je prepustila upravljanje novcem, a da je on groznim investicijama sve spiskao.

S druge strane, Siegel, koji je opalio kontratužbu, tvrdi da je Lisa Marie sama kriva za situaciju u koju se dovela budući da je posljednjih 25 godina živjela 'kao da sutra ne postoji', te da je bankrotirala već 2005. godine.

On tvrdi da je prije 13 godina bio primoran prodati 85 posto dionica tvrtke 'Elvis Presley Enterprises' budući da je Lisa Marie bila u minusu od 20 milijuna dolara.

- Sav novac je ulagala u kompaniju 'Core Entertainment' koja stoji iza Američkog Idola i koja je bankrotirala 2016. godine.

Inače, posrnula kćer Kralja je još uvijek vlasnica imanja Graceland koji je i dalje velika turistička atrakcija.

Kategorije: Hrvaška

DRUŠTVO IZ ISTOČNE EUROPE POKORILO BERLIN Zlatni medvjed ide u Rumunjsku, a Srebrni medvjed u Poljsku

Sob, 24/02/2018 - 20:48

Film „Ne diraj me“ (Touch Me Not) rumunjske redateljice Adine Pinitilie dobitnik je Zlatnog medvjeda na filmskom festivalu u Berlinu koji je završio u subotu navečer.  Isti film je također osvojio i nagradu kritike žirija FIPRESCI.

Srebrenog medvjeda i veliku nagradu žirija osvojila je također redateljica, također iz Istočne Europe: Poljakinja Malgorzata Szumowska za film „Gubica“ koji je prikazan posljednjeg dana festivala, no kojeg se odmah nakon projekcije spominjalo kao mogućeg pobjednika.

Paragvajski film „Nasljednice“ Marcela Martinessija dobio je dvije nagrade službenog žirija: nagradu „Alfred Bauer“ za specijalni umjetnički doprinos, te nagradu za najbolju žensku ulogu glumica Ane Brun. Nagradu za najbolju mušku ulogu ponio je Francuz Anthony Bajon za ulogu u filmu „Molitva“ Cedrica Kahna.

uuu 

Jedan od očekivanih favorita za nagrade- Wes Anderson- za svoj je animirani film snimljen stop-animacijom „Otok pasa“ osvojio nagradu za režiju. Nagradu za scenarij ponijeli su Meksikanci Alonso Ruizpalacios i Manuel Alcala za film „Muzej“, priču o pljački arheološkog muzeja Maja koja se dogodila 70-ih godina. Nagradu za scenografiju i kostim dobio je ruski film „Dovlatov“ Alekseja Germana mlađeg.

Pobjednički film „Touch Me Not“ debitantski je film 38-godišnje Pintilie, inače video umjetnice i dokumentaristice. „Ne diraj me“ je hibrid igranog i dokumentarnog filma u kojem pratimo junakinju (Laura Benson), srednjovječnu ženu koja ima seksualni problem, jer ne trpi fizički kontakt s drugom osobom. Pod patronatom redateljice (koju glumi sama Pintilie), ona započinje niz terapijskih seansi i intervjua koji nas vode kroz svijet taktilnosti.

Šokantni aspekt filma su brojni naturščici, među ostalim transvestit, čovjek s mišićnom atrofijom i čovjek kojem ne raste kosa. Svi oni pred kamerom sudjeluju u terapijskim seansama. Riječ je- ukratko- o atipičnom pobjedničkom filmu na velikom festivalu- filmu praktički bez naracije koji kudikamo više počiva na poetici video-arta i galerijskog videa nego igranog filma.

Kategorije: Hrvaška

KONAČNI ODGOVOR NA PITANJE JE LI PREDSJEDNICA POVUKLA DOBAR POTEZ KADA JE POZVALA VUČIĆA Grabar-Kitarović ima najveću potporu u zadnje dvije godine

Sob, 24/02/2018 - 20:06

Posjet srbijanskog predsjednika Vučića obilježio je mjesec na odlasku, a upravo taj događaj bio je povod brojnim polemikama je li je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović povukla dobar potez kada je prvog čovjeka naše susjedne zemlje pozvala u posjet. Ako je suditi po redovitom istraživanju Crobarometra Dnevnika Nove TV, onda jest. Predsjednica u posljednja dvije godine nikada nije imala bolji rejting.

 

PREDSJEDNICA  NAKON DVIJE GODINE IMA  NAJVEĆU POTPORU ZA SVOJ RAD

Predsjednica Republike trenutačno ima najveću potporu za svoj rad u posljednje dvije godine. Rad joj podupire 56,6 posto, a ne podupire 36,6 posto birača, dok njih 6,7 posto ne zna.

Usprkos političkim strelicama koje često upućuje prema Vladi, njezin rad podupire 88 posto HDZ-ovih birača i većina, točnije 56 posto birača MOSTA te 40 posto birača Živog zida i na kraju, 37 posto birača SDP-a.

KOLIKO SU POPULARNI ILI NEPOPULARNI VODEĆI POLITIČARI

Predsjednica nakon sto je povećala potporu birača za svoj rad, tako je i kod birača povećala pozitivan dojam. U veljači o njoj pozitivan dojam ima 65 posto, a negativan njih 30 posto. I to je njezin najbolji rezultat u godinu dana.

Kod premijera Plenkovića nema bitnih promjena. I dalje više ispitanika o njemu ima negativan dojam, točnije njih 49, a pozitivan 44 posto građana.

Kod ostalih političara, čelnika oporbe, najbolje kod birača stoji Ivan Vilibor Sinčić o kojemu trenutačno pozitivan dojam ima 56 posto ispitanika, a negativan njih 34 posto. I on već iz mjeseca u mjesec prikuplja sve više birača koji o njemu imaju pozitivan dojam i tako već šesti mjesec zaredom.

Božo Petrov trenutačno može računati na 48 posto birača koji o njemu imaju pozitivan dojam te 42 posto njih koji o njemu misle negativno.

I na kraju, lider oporbe Davor Bernardić ima potporu kod samo 32 posto ispitanika, a o njemu negativan dojam ima 51 posto ispitanika.

A TKO SU NAJPOPULARNIJI POLITIČARI KOD VODEĆIH STRANAKA

Kod HDZ-a trenutačno je najpopularnija Kolinda Grabar-Kitarović s potporom od 93 posto ispitanika, a odmah iz nje je Andrej Plenković s potporom od 91 posto, na trećem je mjestu među HDZ-ovcima Milan Bandić o kojemu pozitivan dojam ima 68 posto ispitanika.

SDP-ovim biračima najpopularnija je Anka Mrak Taritaš s potporom od 76 posto. Predsjednik stranke Davor Bernardić na drugom je mjestu s potporom od 70 posto, a na trećem je mjestu Ivan Vilibor Sinčić s potporom od 69 posto.

Kod Živog zida najpopularniji je predsjednik stranke Ivan Vilibor Sinčić s potporom od 90 posto, drugi je među članovima te stranke Božo Petrov s potporom od 59 posto, na trećem je mjestu Kolinda Grabar Kitarović koja uživa potporu 51 posto birača Živog zida.

I na kraju, među MOST-ovim biračima najpopularniji je predsjednik njihove stranke s potporom od 87 posto, odmah iza njega je Predsjednica s potporom od 78 posto birača MOSTA  i na trećem je mjestu Ivan Vilibor Sinčić koji uživa povjerenje 60 posto birača MOSTA.

 

TRI INSTITUCIJE – RASTE IM POVJERENJE KOD GRAĐANA

Sve tri institucije u veljači su povećale svoje ocjene kod birača, odnosno vratile povjerenje. Tako institucija Ureda Predsjednice dobiva ocjenu 3,17 ili „trojka“. Vlada ima ocjenu 2,47 ili „dvojku“ i to joj je najbolja ocjena u 11 mjeseci. I na kraju Hrvatski sabor koji je također popravio ocjenu, sada su na 2,03, što mu je najbolja ocjena u posljednjih 10 mjeseci.

 

NAPOMENA

Istraživanje je provela agencija IPSOS između 1. i 20. u mjesecu na uzorku od 973 punoljetnih građana iz cijele Hrvatske. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/- 3,3%, a za rejtinge stranaka +/-3,6%.

Kategorije: Hrvaška

BESKRAJAN DAN SPLITSKOG POMORCA, A SVE ZBOG TISUĆU FUNTI!? Stipe došao na šalter dignuti svoje novce, a onda je krenula višesatna tortura

Sob, 24/02/2018 - 19:59

Svi koji pročitaju što je Stipe Tešija doživio s britanskom funtom, dobro će razmisliti budu li ikada željeli loviti priliku za zaradu i dobru kamatu štednjom u valutama koje nisu uobičajene na domaćem tržištu, piše Slobodna Dalmacija.

Prije nekoliko godina u Hrvatskoj se, kao o atraktivnim valutama za štednju, govorilo o krunama, i to o švedskoj, danskoj, norveškoj, pa i češkoj kruni. No, te su valute još i egzotične prema britanskoj funti. Funta je, uz euro i švicarski franak, najjača europska valuta. London i Ujedinjeno Kraljevstvo još uvijek su u Europskoj uniji.

Naš Splićanin nije izabrao imati račun u funtama zato što je lovio kamatu, niti ima štednju u funtama. Čovjek je pomorac, a to i vrapci na grani znaju, znači posao koji se plaća u raznim valutama, pa u Addiko banci ima devizni račun na koje mu stižu uplate u funtama. Kad je prvi put želio podignuti funte s tog računa, a bilo je nekidan, naletio je na prepreku koju nije očekivao.

- Htio sam podignuti 1000 britanskih funti sa svog deviznog računa u Addiko banci, u poslovnici u Poljičkoj. Zaposlenica mi je rekla da nemaju taj iznos. Štoviše, rekla je kako u svim poslovnicama Addiko banke u Splitu mogu skupiti nešto više od 600 funti i da će me zvati oko 13.30 sati. Otišao sam doma i nisam mogao vjerovati da se to događa. To je baš za rubriku vjerovali ili ne. Zvao sam Addiko u Zagrebu, i onda je tamošnji zaposlenik, nakon mog izlaganja, također nastavljao s pravdanjem banke u stilu kako je procedura takva i ovakva. Ipak, obećao mi je kako će me sutra u banci čekati iznos koji sam zatražio, da neće biti nikakvih problema – pripovijeda nam Stipe Tešija.

Da se ne mučite traženjem tečajnice, u Hrvatskoj narodnoj banci je srednji tečaj britanske funte 8,4 kune, a to znači da je naš čitatelj tražio 8400 kuna. U funtama koje ima na svom deviznom računu.

Naravno, tu priči nije kraj. Ni telefonskim razgovorima s bankom tog utorka.

Prvi poziv iz splitske poslovnice uslijedio je oko 15 sati. Na stranu što su kasnili sat i pol. Našem su sugovorniku kazali da piše propalo pod zagrebačko obećanje. Jer im zagrebačka poslovnica može poslati minimum, a to je 10.000 funti, a kako njemu treba tisuća, ostaje im 9000 funti za koje u nekakvom dubinskom trezoru moraju plaćati ležanje, pa im se to ne isplati. Jer to ležanje košta banku.

- Banci ne valja ako mora platiti i lipu, a ako je uzima, onda valja. Koji dubinski trezori, koje ležanje, koji minimumi? Di su moje pare koje su na banci? Mene samo to zanima. Ispalo je da imam funte, ali ih nemam kad ih treba podići. Iz poslovnice u Poljičkoj predložili su mi da, ako se slažem, podignem tih 600 i nešto funti ili čekam idući tjedan da bih dobio traženi iznos od 1000 funti – žustro nam kazuje Stipe Tešija.

Ima još. Opet su ga predvečer, oko 18 sati, zvali iz banke. Ovaj put su mu rekli da prekriži ono što su mu par sati ranije rekli da dođe za tjedan dana. Ipak sutra mogu isplatiti njegov novac jer su uspjeli skupiti tih 1000 funti koje nisu imali u 15 sati.

Čini se kao sretan kraj. Ali, kad naš sugovornik povuče crtu, cijeli je dan izgubio na povuci-potegni s bankom, na natezanje i nerviranje koje je bilo nepotrebno. I ne zaboravite, riječ je o računu na koji mu i dalje stižu funte. A nije da mu novac neće trebati.

- Potražnja za funtama nije velika tako da većih iznosa nema nužno u svakom trenutku u svakoj poslovnici. U konkretnom slučaju, radilo se upravo o tome, pa se predmetna poslovnica nakon inicijalnog zahtjeva klijenta organizirala kako bi klijentu što prije osigurala željeni iznos. To se i dogodilo isti dan, pa je klijent u poslijepodnevnim satima kontaktiran da može ujutro preuzeti zatraženi iznos – rekli su za Slobodnu Dalmaciju iz Addiko banke.

Nisu komentirali sve ovo što je njihov klijent prošao od inicijalnog zahtjeva. Njemu je utorak bio zanimljiv dan. Toliko zanimljiv da je odlučio sve ovo podijeliti s nama jer ne može vjerovati da je sve to doživio i čuo. Umjesto da su mu u poslovnici odmah rekli da dođe sutradan, da imaju 600 funti, a da će ostalo imati sutra pa se onda snaći za ostatak, priuštili su mu da dozna kako je teško skupiti i isplatiti njegov novac.

I još će reći da se njega kao klijenta ne tiče sve ono što je čuo od banke, što oči u oči u poslovnici, što preko telefona.

Mogli su ga poštedjeti svih tih informacija i ispasti mnogo poslovniji. Što bi tek bilo da je, recimo, imao devizni račun u jenima?

Kategorije: Hrvaška

Nacionalna država u kojoj svi imaju jednake šanse? Baš i ne.... Imoćani ne plaćaju tunelarinu jer su Hrvati, a Istrani plaćaju jer su Talijani

Sob, 24/02/2018 - 19:46

Razmišljate li katkad što je to nacionalna država? Nacionalna država nekako nam je samorazumljiva, svakodnevno o njoj slušamo na televiziji, u kafićima i frizerajima, pa i sami o njoj možda filozofiramo, a da se vjerojatno nismo ozbiljnije upitali što točno mislimo kad kažemo da je veliki blagoslov imati svoju državu, da su Hrvati napokon, što kažu, svoji na svome. Mnogim je zemljacima to razlog za ponos, ali je, pogledate li bolje, već i u ideji loše, glupo i nepošteno.

Država ne bi smjela za Hrvate biti pravednija ili velikodušnija, omogućavati im bolje obrazovanje ili liječenje nego Srbima, Bošnjacima, Talijanima ili Mađarima jer su u državi svi jednako svoji, Hrvati kao i Mađari. Svi građani imaju jednake šanse, takav je naprosto zakon. Poslodavac u tekst natječaja ne može staviti uvjet da uzima isključivo Hrvate jer je to protuustavno.

Prešutno se ipak drži prirodnim i dopuštenim diskriminirati manjine. Nacionalisti vjeruju kako pripadnici većinskog naroda trebaju biti povlašteni, imati veća prava, i ta su prava i povlastice nekako iznad Ustava budući da Ustav ionako imamo samo za šminku, za pokazivanje u Europi. I to je cijeli smisao onoga što zovemo nacionalna država. Da smo svi jednaki, a zapravo nismo. Naši su bolji od tuđih. Nacionalna država je kontradiktorna i pokvarena, ona je tiha podlost, lukavo namigivanje: svoji smo.

Prije četiri i po godine, u srpnju dvije hiljade trinaeste, kroz Biokovo je, dulje od četiri kilometra između Zagvozda u Imotskoj krajini i Baške Vode u Makarskom primorju, probijen tunel Sveti Ilija. Kad sam prvi put prošao njime, bilo je to nešto najbliže čaroliji od svega što sam u životu iskusio. Odrastao sam dvadesetak kilometara dalje, u Donjem Prološcu, i masiv Biokova bilo je prvo što bih ugledao kada bih ujutro izašao na balaturu. Iza tamnozelenih brda u daljini se dizala čeličnoplava gora s bijelom kapicom snijega na vrhu. Golema. Zastrašujuća. Valjalo se dugo, čitav sat, voziti rasklimanim i prašnjavim kolima Autopoduzeća Imotski da biste došli do mora s druge strane Biokova.

Do Ciste Provo, pa pravcem preko Prpuše, kroz Šestanovac i Zadvarje, bezbrojnim okukama po kamenjaru, između borovih gajeva, osjetljivije bi se dijete ili slabokrvna žena najmanje triput izbljuvali u crnu najlonsku vrećicu prije nego bismo izbili na Dubce i blistava plava površina nam se rastvorila pred očima.

Nasuprot ovoj muci, tunel Sveti Ilija je kao san. Kad sam kod Zagvozda prvi put ušao u prolaz kroz planinu, ja sam bio kao junakinja knjige Lewisa Carrolla, Alisa koja je upala u zečju rupu, i da sam s druge strane vidio bijelog zeca u prugastom prsluku s džepnim satom na lančiću, ja mu se ne bih više začudio nego kad sam manje od minute kasnije ugledao Bašku Vodu. Gotovo sam povikao od čuda. Istina, nije to bilo besplatno, ali ni specijalno skupo.

Stavite li na jednu stranu utrošak vremena i goriva za neugodnu vožnju uokolo Biokova, a na drugu kartu za osvijetljeni i široki prolaz ravno kroz planinu, vrijedilo je platiti dvadesetak kuna. Osim toga, lokalno je stanovništvo moglo uzeti mjesečne karte i voziti se na popust. Napokon, ako je Imoćanima već duša pokazivati kako imaju više od drugih i kurče se da će podići spomenik omiljenom Mercedesu, sramotno i smiješno je cicijašiti se za vrijednost kutije cigareta.

Međutim, ljudi su bili neutješni. Godinama su gorko ridali kako ih je njihova država prevarila i napustila. Ne, ne, braćo i prijatelji, nije to bila Hrvatska za koju su oni nesebično ginuli od Vukovara do Konavala. Zahtijevali su pravdu koju su sanjali hiljadu godina. Jednako kao i oni branitelji iz Knina što ih je prije desetak godina ružno zateklo da moraju plaćati struju i vodu, narod je želio živjeti svoj patriotski ideal: sve džaba! Samo što su pametnjakovićima iz Knina struju i vodu na koncu ipak naplatili, a u Svetom Iliji je hadezeovska državna vlast popustila. Od početka dvije hiljade osamnaeste gladna i gologuza sirotinja imotskog kraja počašćena je besplatnim prolazom kroz Biokovo. Ministar prometa Oleg Butković je tako odlučio, premda se drugdje u Hrvatskoj za jednaku ili sličnu uslugu građanima desetljećima uzima novac i oni se zbog toga nikad nisu bunili. Ni padalo im na pamet nije da se pobune.

Ali, kako se moglo očekivati, nije trebalo dugo da se osvijeste. Vijećnici Skupštine Primorsko-goranske županije u srijedu su jednoglasno, bez razlike jesu li na vlasti ili u opoziciji, od centralne vlasti i javnih poduzeća zatražili da se ukine naplata mosta Krk, tunela Učka, autoceste od Rijeke do Zagreba na dijelu od naplatnih kućica na Grobniku do čvora Bosiljevo za stanovnike i tvrtke Gorskog kotara te da se naplatne kućice na Rupi pomaknu prema slovenskoj granici kako bi se lokalno stanovništvo besplatno vozilo prema Rijeci.

Ovo zvuči gotovo kao vic. Ne možete vjerovati da su se negdje i HDZ i SDP složili s jednom mjerom kojom bi se državi uskratili milijuni, ali zaista, zašto ne? Ako se tunelom između Zagvozda i Baške Vode dosjetljivi voze džaba, zar su stanovnici Istre i Kvarnera magarci da plaćaju prolaz kroz Učku?

Tek je jedan razlog da su jedni privilegirani, a drugi deprivilegirani. Stanovnici Imotske krajine se bez nekog osobitog razloga, nekako po navici, u Hrvatskoj smatraju više svojima na svome. Njima je usluga besplatna jer su Hrvati, a Istrani plaćaju zato što su oni, prči ih, Talijani. U takozvanoj nacionalnoj državi nemaju svi jednake šanse, već su jedni bolji od drugih.

Kategorije: Hrvaška

STRMOTA OTVORIO FACEBOOK PROFIL I KONAČNO SE OBRATIO JAVNOSTI 'Tri, četiri, ... krećemo ...'

Sob, 24/02/2018 - 18:36

Marin Strmota, već sada bivši tajnik za demografiju koji je u ponedjeljak podnio ostavku usred press konferencije, konačno se obratio javnosti. Doduše, nije 'progovorio', ali je otvorio Facebook profil i stavio prvu objavu. Čovjek koji se u proslavio u rekordnom roku nakon što je u ponedjeljak izjurio iz prostorija Vlade potpuno je nestao iz javnosti. Sve do danas...

Njegov Facebook profil ukrasio riječima koju je izgovorio na već sada legendarnoj press konferenciji 'Hrvatska izumire i nestaje', a potom je stavio i status:

- Dragi svi, zahvaljujem svima od srca na porukama podrške koje su mi praktički zatrpale sve komunikacijske kanale i dale mi snage da se obratim svima! Tri, četiri, ... krećemo ... Hvala Vam

Strmota 

Kategorije: Hrvaška

ŠOK U VELIKOJ BRITANIJI U 53. godini umrla poznata glumica koja se proslavila u filmskom megahitu 'Ja u ljubav vjerujem'

Sob, 24/02/2018 - 18:13

Poznata britanska glumica Emma Chambers umrla je u 53. godini života, objavio je njezin menadžer. Chambers je u Velikoj Britaniji bila poznata po ulozi u TV seriji 'Vicar of Dibley' koja se na BBC-ju emitirala punih 13 godina, a široj javnosti se predstavila u filmskom megahitu 'Ja u ljubav vjerujem' u kojem je glumila s Julijom Roberts i Hugh Grantom.

U filmu je utjelovila ekscentričnu sestru Hugha Granta...

Njezin agent je rekao da je Chambers umrla prirodnom smrću i da će svima jako nedostajati. Bila je udana za britanskog glumca Iana Dunna.

 

Kategorije: Hrvaška

ŽNJAN POSTAJE NOVA SPLITSKA ZELENA OAZA Pogledajte kako će izgledati nove šetnice, parkovi i zgrade

Sob, 24/02/2018 - 18:11

- Split će projektom uređenja Žnjana dobiti još jedno veliko novo zeleno područje. Sad imamo jedino Marjan koji su nam ostavili u nasljeđe naši stari - kaže Ante Kuzmanić, poznati splitski arhitekt čiji je Arhitektonski biro Ante Kuzmanić osvojio prvo mjesto na javnom natječaju za 'goruću' lokaciju Splita - Žnjan.

Projekt imena Urbana šuma predviđa uređenje Žnjana kao zelenog parka po principu - red plaže širine barem 30 metara, šetnica - lungomare, mnogo zelenila, a unutar zelenila razni sadržaji kao što su sportska igrališta, objekti za razonodu, trim staza, skate park, amfiteatar i drugo. Šest do deset kafića smješteno je 40-ak metara od mora. Predviđeno je i uređenje više od 600 parkirališnih mjesta na rubnom dijelu Žnjana. I još jedan poseban dio sa sportskim terenima.

 

Žnjan_plaza.jpg
Trstenik_01 MALI.jpg

Uoči natječaja građani Splita su putem ankete koja je obuhvatila 6000 ispitanih iznijeli svoje mišljenje kako bi taj prostor voljeli urediti, a njihove su želje, kaže Kuzmanić, uglavnom uvažene.

O koliko je važnom i golemom zahvatu riječ govore podaci kako je ukupna površina obuhvata natječaja veličine 43,6 hektara, od čega je Trstenička uvala 10 hektara, Žnjanski plato 9,6 hektara i zona Duilova 24. Ukupna dužina obale je 4,1 kilometar, od čega je, primjerice, obalna linija Žnjana 2200 metara. Natječaj je bio podijeljen na detaljni dio za Žnjan te anketne dijelove za susjednu Trsteničku uvalu i zonu Duilova.

Žnjan-Duilovo_01.jpg

01_Znjan_05_ambijenti MALI.jpg 

U projektu je predloženo moguće uređenje područja od Žnjana do Duilova, odnosno označena su mjesta potencijalne gradnje, a kako taj dio nije dobar za kupanje, osmišljen je obalni veliki plato - javna površina uz muzej, akvarij i drugi sadržaji.

- Zadovoljstvo je ući u tako veliki javni i komunalni zahvat na tolikoj površini, čime se preuzima odgovornost za budući razvoj istočnog dijela grada - rekao je Kuzmanić.

01_Znjan_04 MALI.jpg
01_Znjan_03_istok MALI.jpg
Žnjan_ante_kuzmanic.jpg

Od proljeća u planu je sadnja zelenila i uređenje infrastrukture, dok bi realizacija projekta mogla biti iduće godine. Plato Žnjana nastao je za posjeta Pape Splitu nasipanjem mora, a još ne tako davno štekati tamošnjih kafića sezali su gotovo do samog mora.

Arhitekti koji su sudjelovali u projektu su Ivan Jurić, Mirjana Radoš, Marin Kaliterna, Luka Mužinić, a suradnici su bili i Marijan Katić te Ivona Maračić.

 

Foto: Jutarnji list/Nekretnine/Hanza Media

Kategorije: Hrvaška

DHMZ IZDAO UPOZORENJE: U UTORAK VELIKA OPASNOST OD HLADNOG VALA U TRI HRVATSKA GRADA! U ostalim većim gradovima izdana je umjerena opasnost

Sob, 24/02/2018 - 17:50

Državni hidrometeorološki zavod u subotu je izdao upozorenje zbog velike opasnosti od hladnog vala za tri hrvatska grada - Gospić, Karlovac i, zanimljivo, Split! Vrhunac sibirskog vala u sva tri grada trebao bi biti u utorak.

Također, umjerena opasnost od hladnog vala oglašena je u utorak za gotovo sve veće hrvatske gradove, a u ponedjeljak za Zagreb, Karlovac, Gospić, Rijeku i Split.

 

Što je hladni val?

 

Hladni valovi, slično kao i topli, djeluju na ljude uzrokujući povećanu smrtnost i pobol. Međutim, dok je utjecaj toplih valova uglavnom koncentriran na 1-2 dana nakon njihove pojave, hladni valovi uzrokuju povećanu smrtnost s odgodom i nakon njihovog završetka. Premda je maksimum smrtnosti kod toplih valova izraženiji nego kod hladnih, ukupno povećanje smrtnosti je nakon hladnih valova veće nego nakon toplih valova.

Stupanj opasnosti od hladnog vala povezan je sa stupnjem povećane smrtnosti, pa se tako umjerena opasnost izdaje za povećanje smrtnosti za pet posto iznad prosjeka, a velika za 7,5 posto veću smrtnost od prosjeka. Može se izdati i vrlo velika opasnost, što znači 10 posto veću smrtnost, no nju DHMZ zasad nije objavio, prenosi dnevnik.hr.

hladni-val.jpg 

 

Stupanj opasnosti od hladnog vala povezan je sa stupnjem povećane smrtnosti, pa se tako umjerena opasnost izdaje za povećanje smrtnosti za pet posto iznad prosjeka, a velika za 7,5 posto veću smrtnost od prosjeka. Može se izdati i vrlo velika opasnost, što znači 10 posto veću smrtnost, no nju DHMZ zasad nije objavio.

 

Kako se zaštititi?

 

- Pratite vremensku prognozu i upozorenja o niskim temperaturama i nepovoljnim vremenskim prilikama te izbjegavajte izlazak, ako to nije prijeko potrebno.

- Odjenite više slojeva tople odjeće, po mogućnosti od materijala koji zadržavaju toplinu (vuna, polipropilen, svila). Vanjski dio odjeće (kaput, jakna) treba biti nepropustan za vjetar i vlagu. Glavu zaštitite kapom koja prekriva oba uha, a ruke zaštite rukavicama. Usta je dobro prekriti šalom zbog sprečavanja direktnog udisanja hladnog zraka (posebno važno za bolesnike s bolestima srca i dišnih puteva). Izuzetno je važna topla, udobna zimska obuća otporna na vlagu.

- Osobama koje boluju od kroničnih bolesti, posebno kardiovaskularnog i respiratornog sustava, preporučuje se izbjegavanje izlaganju niskim temperaturama u ranim jutarnjim i kasnim večernjim satima.

- U slučaju ledene kiše, smrzavanja ili snijega na tlu, budite oprezni radi klizavih pločnika i kolnika te povećane mogućnosti padova i prijeloma kostiju.

- Kod niskih temperatura treba izbjegavati teže fizičke poslove na otvorenom, kao i sve aktivnosti koje uzrokuju ubrzano disanje.

- Pomognite obitelji, prijateljima i susjedima koji većinu vremena provode sami.

- Nemojte zanemarivati osjećaj hladnoće i drhtavicu koji upozoravaju na potrebu utopljavanja i prekid boravka na hladnoći.

- U slučaju da se kod onih osoba koje duže borave na otvorenom (izletnici, planinari, alpinisti, vojnici ) pojave početni simptomi pothlađivanja ili ozeblina (trnjenje i gubitak osjeta prstiju uz blijedu kožu, ponekad i bol), treba odmah potražiti zagrijani prostor, skinuti vlažnu odjeću, pothlađenu osobu postepeno utopljavati zamatanjem u deke, ali nikako ne izlagati direktnom izvoru topline. Preporučuje se dati tople bezalkoholne napitke (čaj, juha) te potražiti stručnu medicinsku pomoć i nazvati:

Hitnu medicinsku službu – 194

Centar za žurne službe - 112

Kategorije: Hrvaška

DHMZ IZDAO UPOZORENJE: U UTORAK VELIKA OPASANOST OD HLADNOG VALA U TRI HRVATSKA GRADA! U ostalim većim gradovima izdana je umjerena opasnost

Sob, 24/02/2018 - 17:50

Državni hidrometeorološki zavod u subotu je izdao upozorenje zbog velike opasnosti od hladnog vala za tri hrvatska grada - Gospić, Karlovac i, zanimljivo, Split! Vrhunac sibirskog vala u sva tri grada trebao bi biti u utorak.

Također, umjerena opasnost od hladnog vala oglašena je u utorak za gotovo sve veće hrvatske gradove, a u ponedjeljak za Zagreb, Karlovac, Gospić, Rijeku i Split.

 

Što je hladni val?

 

Hladni valovi, slično kao i topli, djeluju na ljude uzrokujući povećanu smrtnost i pobol. Međutim, dok je utjecaj toplih valova uglavnom koncentriran na 1-2 dana nakon njihove pojave, hladni valovi uzrokuju povećanu smrtnost s odgodom i nakon njihovog završetka. Premda je maksimum smrtnosti kod toplih valova izraženiji nego kod hladnih, ukupno povećanje smrtnosti je nakon hladnih valova veće nego nakon toplih valova.

Stupanj opasnosti od hladnog vala povezan je sa stupnjem povećane smrtnosti, pa se tako umjerena opasnost izdaje za povećanje smrtnosti za pet posto iznad prosjeka, a velika za 7,5 posto veću smrtnost od prosjeka. Može se izdati i vrlo velika opasnost, što znači 10 posto veću smrtnost, no nju DHMZ zasad nije objavio, prenosi dnevnik.hr.

hladni-val.jpg 

 

Stupanj opasnosti od hladnog vala povezan je sa stupnjem povećane smrtnosti, pa se tako umjerena opasnost izdaje za povećanje smrtnosti za pet posto iznad prosjeka, a velika za 7,5 posto veću smrtnost od prosjeka. Može se izdati i vrlo velika opasnost, što znači 10 posto veću smrtnost, no nju DHMZ zasad nije objavio.

 

Kako se zaštititi?

 

- Pratite vremensku prognozu i upozorenja o niskim temperaturama i nepovoljnim vremenskim prilikama te izbjegavajte izlazak, ako to nije prijeko potrebno.

- Odjenite više slojeva tople odjeće, po mogućnosti od materijala koji zadržavaju toplinu (vuna, polipropilen, svila). Vanjski dio odjeće (kaput, jakna) treba biti nepropustan za vjetar i vlagu. Glavu zaštitite kapom koja prekriva oba uha, a ruke zaštite rukavicama. Usta je dobro prekriti šalom zbog sprečavanja direktnog udisanja hladnog zraka (posebno važno za bolesnike s bolestima srca i dišnih puteva). Izuzetno je važna topla, udobna zimska obuća otporna na vlagu.

- Osobama koje boluju od kroničnih bolesti, posebno kardiovaskularnog i respiratornog sustava, preporučuje se izbjegavanje izlaganju niskim temperaturama u ranim jutarnjim i kasnim večernjim satima.

- U slučaju ledene kiše, smrzavanja ili snijega na tlu, budite oprezni radi klizavih pločnika i kolnika te povećane mogućnosti padova i prijeloma kostiju.

- Kod niskih temperatura treba izbjegavati teže fizičke poslove na otvorenom, kao i sve aktivnosti koje uzrokuju ubrzano disanje.

- Pomognite obitelji, prijateljima i susjedima koji većinu vremena provode sami.

- Nemojte zanemarivati osjećaj hladnoće i drhtavicu koji upozoravaju na potrebu utopljavanja i prekid boravka na hladnoći.

- U slučaju da se kod onih osoba koje duže borave na otvorenom (izletnici, planinari, alpinisti, vojnici ) pojave početni simptomi pothlađivanja ili ozeblina (trnjenje i gubitak osjeta prstiju uz blijedu kožu, ponekad i bol), treba odmah potražiti zagrijani prostor, skinuti vlažnu odjeću, pothlađenu osobu postepeno utopljavati zamatanjem u deke, ali nikako ne izlagati direktnom izvoru topline. Preporučuje se dati tople bezalkoholne napitke (čaj, juha) te potražiti stručnu medicinsku pomoć i nazvati:

Hitnu medicinsku službu – 194

Centar za žurne službe - 112

Kategorije: Hrvaška

Članovi Predsjedništva BiH s papom Franjom u Vatikanu, glavna tema izborni zakon: 'Ispričali smo jednu sinkroniziranu priču'

Sob, 24/02/2018 - 17:24

Papa Franjo primio je u subotu u Vatikanu trojicu članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine i s njima razgovarao o stanju u toj zemlji, priopćeno je tijekom dana iz sjedišta Predsjednoštva BiH u Sarajevu.

 

U priopćenju je navedeno kako su članovi bosanskohercegovačkog državnog vrha Svetog oca izvijestili o političkim odnosima u BiH i reformama čiji je cilj približavanje članstvu u Europskoj uniji u svjetlu nedavno objavljene strategije o proširenju na Zapadni Balkan.

 

Članovi Predsjedništva BiH zahvalili su se papi Franji i Svetoj Stolici na potpori koju su do sada pružali BiH uz nadu da će ta potpora biti nastavljena i ubuduće.

 

U posebnoj izjavi član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović kazao je da je papa posebice inzistirao na tome da se više uradi za ostanak mladih ljudi u BiH i za očuvanje njihova identiteta.

 

Pojasnio je kako su se on te Dragan Čović i Mladen Ivanić odvojeno sastali s državnim tajnikom Svete Stolice kardinalom Pietrom Parolinom s kojim su o stanju u BiH detaljno razgovarali duže od sat vremena.

 

Glavna tema bile su aktivnosti na promjeni izbornog zakona i odnosi među narodima u BiH odnosno, kako je kazao Izetbegović "problem dominacije brojnijih na različitim dijelovima BiH".

 

"Kompleksan je ustroj BiH a mislim da smo nas trojica ispričali jednu sinkroniziranu priču koja je pomogla da se stvori prava slika i da u Vatikanu imaju jasnu predstavu o stanju", kazao je Izetbegović zaključivši kako su razgovori u Vatikanu bili uspješni te kako daju razloga za optimizam.

Kategorije: Hrvaška

UMRLA AMERIČKA TV DIVA Proslavila se u humorističnim serijama koje su se prikazivale u zlatno doba američke televizije

Sob, 24/02/2018 - 17:20

Nanette Fabray, američka glumica najpoznatija po sudjelovanju u humorističnim emisijama sa Sidom Caesarom koji su se prikazivali u zlatno doba američke televizije, pedesetih godina prošlog stoljeća te dobitnica nagrada Emmy i Tony, umrla je u dobi od 97 godina, objavili su američki mediji.

Karijeru je započela još dok je bila dijete. U dobi od šest godina nastupala je u vodvilju, a filmski je debi imala s pet godina.

Ova američka glumica, pjevačica i plesačica u Hollywoodu je prvi put nastupila 1939., a na Broadwayu je nastupala od 1941.

Filmski partneri bili su joj, među ostalima, Fred Astaire i Errol Flynn. Slavu je stekla nastupima u humorističnom tv-serijalu "Caesar's Hour" u kojem je nastupala sa Sidom Caesarom, za što je dvaput nagrađena Emmyjem.

Najbolju je ulogu ostvarila u filmu Vincentea Minellija "The Band Wagon" iz 1956. u kojoj su joj partneri bili Fred Astaire i Jack Buchanan. Film je bio nominiran za tri Oscara.

Nanettein prvi suprug bio je potpredsjednik NBC-ja Dave Tebett, a drugi muž bio je holivudski scenarist Ranald MacDougall s kojim je imala jedno dijete.

Kategorije: Hrvaška

SVI SU SE PITALI GDJE JE NESTAO, A SADA JE KONAČNO STIGAO ODGOVOR 'Umjesto da smo se rukovali, zgrabio me za stražnjicu, a prst je počeo kružiti...'

Sob, 24/02/2018 - 17:13

Američki glumac Brendan Fraser otkrio je u intervjuu za časopis GQ da je bio žrtva zlostavljanja te da smatra da je to doprinijelo stagnaciji njegove karijere.

Kako prenosi USA Today, Zvijezda filma Mumija rekla je da ga je 2003. godine za stražnjicu primio Philip Berk, bivši predsjednik Udruženja stranih novinara u Hollywoodu (HFPA). Navodno se incident dogodio tijekom ljetnog domjenka koji je organizirao HFPA.

"U prostoriji u kojoj smo bili vladala je gužva. Berk je ispružio lijevu ruku kako bismo se rukovali. Međutim, umjesto toga, zgrabio me za stražnjicu, s tim da je jedan od svojih prstiju stavio na moju međicu. Potom je taj prst počeo kružiti", rekao je glumac za GQ te dodao da ga je bilo strah te da ga je bila obuzela panika.

Fraser je naposlijetku uspio ukloniti Berkovu ruku. "Bilo mi je zlo. Osjećao sam se kao malo dijete. Knedla mi je zapela u grlu. Mislio sam da ću zaplakati", dodao je. Glumac je rekao da svojoj tadašnjoj ženi što se dogodilo kada je došao kući s domjenka.

Berk je rekao da je Fraserova verzija potpuna laž.

Fraser je rekao da nije u javnost izašao sa svojom pričom jer se nije htio suočiti sa svojim osjećajima i nije htio da ta priča postane dio njegovog životne priče. Fraserovi su predstavnici u trenutku kada je došlo do napada od HFPA-a zatražili pisanu ispriku koju su oni i dostavili. Berk međutim kaže da on u svojoj isprici nije priznao da je napravio ništa loše.

Časopis People piše da je Berk u svojim memoarima iz 2014. godine hvatanje Fraserove stražnjice okarakterizirao kao šalu.

Fraser kaže da se nakon tog incidenta povukao iz javnosti te da je postao depresivan, dodajući da su ga poslije susreta s Berkom rijetko kada ponovno zvali na dodjele nagrada Zlatni globus.

Glumac je rekao da mu je taj događaj poremetio identitet te da je nakon njega i manje radio. "Osjećao sam kao da mi je nešto oduzeto", rekao je.

Iz HFPA-a su u četvrtak rekli da su protiv seksualnog zlostavljanja i ponašanja koje je opisano u članku. "Tijekom godina smo imali pozitivan odnos s Brendanom, a u članku smo po prvi puta doznali za neke informacije", rekli su iz HFPA-a. "Detaljnije ćemo istražiti incident."

Kategorije: Hrvaška

'BiH NIJE DRŽAVA NEGO TERITORIJ' Milorad Dodik pozvao Srbe da se odreknu države iz koje su potekli

Sob, 24/02/2018 - 16:29

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u subotu je ustvrdio kako Bosna i Hercegovina "nije država nego teritorij" a Srbe podrijetlom iz te zemlje koji žive u inozemstvu pozvao je da ne dopuste da ih se naziva bosanskohecegovačkom nego isključivo srpskom dijasporom.

U govoru kojega je održao pred sudionicima Foruma dijaspore u Banjoj Luci što su ga organizirale entitetske vlasti Dodik je kazao su RS i Srbija "dvije države" srpskog naroda pa Srbi u dijaspori trebaju izbjegavati svako identificiranje s BiH.

"Odbijte to jer nije dio onoga što mi mislimo da je naša integrativna politika. Naša politika je jedinstvena srpska nacionalna dijaspora", kazao je Dodik.

Najavio je kako će RS i Srbija uskoro usvojiti zajedničku deklaraciju čiji je cilj učvrstiti jedinstvo Srba i inzistirati na njihovom posebnom identitetu.

Potvrdio je i kako u Beogradu i Banjoj Luci rade na kreiranju jedinstvenih školskih udžbenika.

Glavni tajnik predsjednika Srbije Nikola Selaković je u ime vlasti u Beogradu najavio kako će se oni sve više koordinirari svoje djelovanje s vlastima RS.

"U posljednje vrijeme smo svjedoci da Srpska i Srbija, ne na dnevnopolitičkom planu, već na strateškom planu, sve više istupaju zajedno, u pitanjima koja su od suštinskog značaja za jedinstvo srpskog naroda", kazao je Selaković pohvalivši Dodika zbog njegovog inzistiranja da Srbi u BiH "nisu nikakvi bosanski, ni hercegovački Srbi nego samo Srbi".

Potvrdio je kako su stručni timovi dovršili "važan strateški akt koji će u formi prvog aneksa Sporazuma o posebnim odnosima Srbije i RS obvezati ih i usmjeriti na strateško djelovanje na zaštiti "kulturnog, duhovnog i nacionalnog identiteta srpskog naroda".

Selaković je dodao kako je Srbija "stekla legitimitet i pravo da za Srbe gdje god oni žive traži ništa manje od onog što Srbija pruža svojim građanima druge nacionalnosti".

Kategorije: Hrvaška

Most predstavio svoj plan za spas Slavonije i Baranje

Sob, 24/02/2018 - 16:02

Most nezavisnih lista ove je subote u Osijeku predstavio svoj paket prijedloga za poboljšanje života hrvatskih građana te zaustavljanje iseljavanja pod nazivom "Pokret ostanka" koji proteklih tjedana predstavljaju po gradovima diljem Hrvatske, a u središtu osječke konvencije bila je poljoprivreda i problemi s kojima se suočavaju tamošnji poljoprivrednici.

Nezavisni saborski zastupnik u Klubu Mosta Tomislav Žagar upozorio je kako su neki od najvećih problema rascjepkanost zemljišta, veliko povećanje uvoza poljoprivrednih proizvoda, pad proizvodnje i težak plasman proizvoda na tržište.

"Da bi se situacija poboljšala treba bolje organizirati raspolaganje i kontrolu zemljišta. Natječaji za zemljište moraju biti transparentni i dostupni svima. Nedopustivo je da netko ima u zakupu 400 hektara zemljišta koje ne obrađuje nego ga daje u podzakup. Nužno je povezivanje i udruživanje poljoprivrednika radi lakšeg plasmana proizvoda na tržište. Treba osigurati i program zajmova za mlade poljoprivrednike kako bi mladi ostajali u svojim mjestima. Također treba ulagati u nove tehnologije uz pomoć sredstava iz Europske unije", rekao je Žagar.

Dok se te stvari ne promjene, i dalje ćemo imati depopulaciju, neujednačen regionalni razvoj, nezaposlenost i iseljavanje mladih sa ruralnih područja, naglasio je Žagar.

Predsjednik stanke Božo Petrov je rekao kako na konvenciji predstavljaju zakonske inicijative kojima je cilj zaustaviti odljev stanovništva i postići da se oni koji su otišli vrate.

"Treba nam učinkovitija javna uprava i transparentnije pravosuđe, a povrh svega toga kvalitetniji okvir za poduzetnike iz razloga što će ljudi ostati u Hrvatskoj ako im ponudite kvalitetnije radno mjesto. Nužne su i jake demografske mjere koje će pomoći obiteljima. To su stvari s kojima se cijela Hrvatska treba baviti", rekao je Petrov.

Petrov o Agrokoru: Među vladajućima postojao razlog za tišinu oko svega

Na pitanje novinara vezano za rad Vlade premijera Andreja Plenkovića i aktualnih događanja oko Agrokora, Petrov je podsjetio kako da je Most još prije godinu dana predlagao drugačiji model refinanciranja i restrukturiranja.

"No, očito je među vladajućima postojao razlog za tišinu oko svega što se događa. Vidimo kako su stvari završile, donijeli su odluku i o lešinarskim fondovima, i o savjetničkim plaćama, a predsjednik Vlade šuti. Smatram da je on najodgovornija osoba jer daje mogućnost ministrima i potpredsjednicima Vlade da djeluju. Nema smisla da šuti dvadeset dana. Ako je pogriješio, onda to treba priznati i objasniti način na koji će se raditi dalje. Mi smo davali prijedlog na tri povjerenika čime se pojačava transparentnost, predlagali smo i model restrukturiranja da se ne stvara neki novi Agrokor kao što se sada događa", rekao je Petrov.

Odgovarajući na pitanje kako komentira činjenicu da je Hrvatskoj ipak podignut kreditni rejting početkom godine, Petrov je odgovorio kako bi se rejting značajno poboljšao da je Vlada bila aktivnija i brže donosila odluke usmjerene prema razvoju poduzetništva i kvalitetnim mjerama u gospodarstvu.

"Ono što se događa sada, taj rast BDP-a više je, nažalost, rezultat onoga što se  događa na europskom tržištu i vanjskih utjecaja. Očekujem da konačno počnemo raditi u interesu Hrvatske i njezinih građana", rekao je Petrov.

Kategorije: Hrvaška

PLENKOVIĆ 'Meni da netko nameće ritam? Nema šanse! Ni u životu ni u politici, a kamoli u vođenju Vlade'

Sob, 24/02/2018 - 15:56

U Virovitici se pod predsjedanjem predsjednika Vlade Andreja Plenkovića održala četvrta sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem. Nakon sjednice premijer je odgovarao na pitanja novinara, a u prvom planu opet su bila ona o Agrokoru, javlja N1.

- Što s tiče povjerenika, predložit ćemo novu izvanrednu upravu, imenovat će je Sud, to sam rekao i jučer u Bruxellesu. Razgovori se vode, diskretni su, kad sve bude potvrđeno, dogovoreno, sve konzultacije obavljene, tada ćemo objaviti našu odluku, rekao je Plenković.

Na pitanje hoće li novi povjerenik biti iz sadašnje izvanredne uprave ili netko izvana premijer je odgovorio: - Neću vam reći. Ni drugim nestrpljivima neću ništa reći.

- Proces traje deset mjeseci, jako puno toga se napravilo. Cijela javnost, komentatori, oporba, mediji... Kreiramo atmosferu kao da će se nešto sada, jučer, prekjučer dogoditi. Neće. Krupan je bio naš angaman prije deset mjeseci, da toga nije bilo, pitanje je kako bi izgledalo hrvatsko gospodarstvo. Ovo je nova situacija, imamo odgovornost da nađemo način da se proces dovrši do kraja s ciljem postizanja nagodbe s kojom će svi dionici, ja bih rekao, biti što manje nezadovoljni, rekao je Plenković.

Na kritike oporbe da presporo donosi odluke, odgovara: - Neka pobijede na izborima pa nek' budu predsjednici Vlade. Ja donosim odluke dinamikom za koju smatram da je najbolja. Meni da netko nameće ritam, nema šanse. Ni u životu ni u politici, a kamoli u vođenju Vlade, rekao je.

Na pitanje hoće li novog povjerenika za Agrokor predstaviti do ponedjeljka u 15 sati, odgovorio je da je taj rok 'tentativan' te da će ime biti objavljeno kad Vlada donese odluku, citirao ga je Dnevnik.hr.

Kategorije: Hrvaška

FOTO: DALMACIJA U IŠČEKIVANJU POLARNOG VRTLOGA IZ SIBIRA Posljednji sati proljetnih temperatura u Splitu, na Bačvicama se igrao i picigin

Sob, 24/02/2018 - 15:43

U iščekivanju zahlađenja koje bi u određenim dijelovima Hrvatske trebalo nastupiti već u subotu navečer, Splićani su odlučili iskoristiti ugodne jutarnje i popodnevne temperature kako bi se na samom početku vikenda proveselili na legendarnoj plaži Bačvice.

Temperatura u gradu pod Marjanom od ranog je jutra u debelom plusu, a u 12 je sati izmjereno čak 14 Celzijevih stupnjeva. Najhrabriji među okupljenima su se okupali u moru te zaigrali picigin dok su oni manje hrabri prošetali gradom i uživali u proljetnoj atmosferi.

Zima je posvuda, samo ne na Bačvicama

Ovo je za Splićane i njihove goste vjerojatno bila posljednja šansa za bezbrižno uživanje na otvorenom. Prema najavama meteorologa, i Split bi u noći s nedjelje na ponedjeljak trebao pogoditi ledeni val. Doduše, temperature neće pasti na vrtoglavo niske razine kao što će to, prema najavama, biti u unutrašnjosti, ali će biti barem nekoliko stupnjeva u minusu, a i najviša dnevna vrijednost tijekom nekoliko dana vjerojatno neće prelaziti nulu.

Na Jadranu će u ponedjeljak mjestimice biti susnježice i snijega, uz mogućnost kiše u južnoj Dalmaciji. Snijega će biti i na kopnu, najčešće u ponedjeljak i utorak. Od utorka sunčanije i uglavnom bez oborine. Od ponedjeljka pa barem do sredine sljedećeg tjedna jutarnje temperature na Jadranu bit će ispod nule, a osjet hladnoće dodatno će pojačavati jaka bura. Izgledno je također da se ponegdje duž obale dnevne temperature neće dizati iznad ništice.

Za ponedjeljak i utorak DHMZ je izdao upozorenja zbog hladnog vala, zasad su na snazi 'umjerena' i 'velika' opasnost, ali nije isključeno da s dodatnim padom temperatura za srijedu i četvrtak ponegdje bude proglašena i maksimalna 'vrlo velika' opasnost.

Kategorije: Hrvaška

FOTO: TEŠKA ŽIVOTNA SITUACIJA GOSPOĐE DANICE POTRESLA POLICAJCE 'Sama sam tu danima, ostala sam bez hrane, uskoro će nestati i drva...'

Sob, 24/02/2018 - 15:11

U snijegom zametenim područjima diljem Hrvatske građanima u nevolji priskočili su i hrvatski policajci. Kako su izvijestili iz MUP-a, trojica policajaca iz postaje Sunja u Sisačko-moslavačkoj županiji probili su se do mjesta Kladari u kojem su zatekli 86-godišnju gospođu Danicu čija ih je situacija potresla.

Pomoćnik načelnika za policiju Policijske postaje Sunja Igor Toplak, kontakt policajac Goran Kukor i policijski službenik Djuro Tuzlak u petak su prilikom provjere stanja i prohodnosti prometnica na lokalnim i nerazvrstanim cestama općine Sunja utvrdili da je cesta prema mjestu Kladari neočišćena.

Potom su se pješice probili prema mjestu gdje žive uglavnom osobe starije životne dobi te su u dotrajaloj i izoliranoj kući zatekli Danicu (86). Gospođa im je rekla da zbog teških vremenskih uvjeta već nekoliko dana nije nikoga vidjela te da od hrane nema gotovo ništa. Uz to, požalila im se će joj vrlo skoro ponestati i drva za ogrijev.

20180223_102302-3faedd5679.jpg 

Potreseni Daničinom pričom, policajci su joj odmah od snijega očistili prilaz kući i cijelu okućnicu, nacijepali joj i donijeli drva za ogrjev te otišli u Sunju i kupili joj najnužnije namirnice te higijenske potrepštine. Toplak je nakon toga sa situacijom u kojoj se nalazi Danica upoznao načelnika Općine Sunja koji se obvezao pomoći Danici i njezinim sumještanima.

20180223_102412-4d1507a135.jpg

20180223_102438-7bd44c087f.jpg

20180223_102554-26640d31c4.jpg

20180223_124436-bf8bb38795.jpg 

Požrtvovni i nesebični policajci iz Sunje međutim nisu jedini koji su tijekom snježnog nevremena koje je zadesilo Hrvatsku pomagali potrebitim građanima.

Policijski službenici postaje Gračac postupali su, kako je u subotu izvijestila zadarska policija, po dojavi da se u kući u Gračacu nalazi sama 71-godišnja gospođa Jela koja je prije nekoliko dana operirana te da je zatrpana snijegom i da ne može izaći iz kuće. Na lice mjesta izašli su policajci koji su očistili prolaz do kuće, ušli u kuću, popričali s gospođom, naložili vatru, stupili u kontakt sa sinom i upoznali ga da je sve u redu i što su sve poduzeli i što će se narednih dana poduzeti.

Untitled.png

Untitled2.png 

Nadalje, u petak je na intervenciju policije iz Gračaca, a uz pomoć nadcestarije Gračac, angažiran radni stroj da se još više očisti prilaz kući kako bi do bake moglo doći medicinsko osoblje jer su zbog snijega bili u nemogućnosti doći do nje. Policijski službenici gospođu su obišli i u subotu ujutro te su joj naložili vatru, još malo očistili oko kuće i popričali s njom kako bi joj brže prošlo vrijeme.

Untitled3.png 

Policijski službenici Postaje granične policije Donji Srb u subotu su ujutro otišli obići baku Savu (84), koja sama živi u zaseoku Gola Brinja kod Brotnja. Starica je jedini stanovnik tog snijegom zametenom zaseoka te zbog snijega nije mogla izaći iz kuće. Policajcima se požalila da joj nedostaju osnovne namirnice, koje su joj policajci donijeli, pješačeći kilometrima od ceste do njene kuće.

Kategorije: Hrvaška

I TRUDNICE MOGU DOBITI OTKAZ AKO JE FIRMA U KRIZI Europski sud donio kontroverznu odluku, pitali smo vodeću stručnjakinju što to znači za Hrvatsku

Sob, 24/02/2018 - 14:52

Sud pravde EU u Luksemburgu donio je odluku prema kojoj je moguće otpuštati trudnice u slučaju da se radi o kolektivnom otpuštanju. U takvim slučajevima poslodavac tek treba radniku dati razložno objašnjenje, kao i objektivne kriterije otpuštanja.

Presuda je uslijedila nakon što se sud pozabavio slučajem španjolske tvrtke Bankia koja je 2013. godine, nakon što je sa sindikatima dogovorila način kolektivnog otpuštanja, otkaz dala i jednoj trudnici. U otkaznom pismu se navodi kako ona radi u području u kojem je nužno otpuštanje većeg broja radnika te da je procjena pokazala kako je na listi onih sa slabijim rezultatima. Otpuštena radnica najprije se obratila lokalnim sudovima, a jedan od njih je zatražio interpretaciju Europskog suda pravde odredbe Direktive 92/85 kojom se zabranjuje otpuštanje trudnica i Direktive 98/59 koja definira kolektivno otpuštanje.

Na koncu, sud kaže da poslodavac može otpustiti trudnu radnicu, ali se od njega očekuje da ponudi pisane razloge za to, kao što su ekonomski ili tehnički, koji su vezani uz organizacije ili proizvodne promjene. Što znači za hrvatsku praksu?

Ivana Grgurev, profesorica radnog i socijalnog prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu, kaže da naš Zakon o radu pruža višu razinu zaštite trudnim radnicama nego što je to predviđeno europskom Direktivom o trudnim radnicama. Prava zajamčena tom direktivom predstavljaju minimum zaštite, a nacionalni zakonodavac je slobodan podići tu razinu te zaštite, što je Hrvatska i učinila.

- Naš se zakonodavac odlučio za gotovo apsolutnu zaštitu trudnica od otkaza. Tek je Zakonom o radu iz 2014. omogućeno poslodavcu da u postupku likvidacije otkaže trudnoj radnici - objašnjava Grgurev. Dodaje kako se u Zakonu o radu u čl. 151. predviđa samo suodlučivanje radničkog vijeća kod uvrštavanja trudnih radnica u kolektivni višak, ne i otkazivanje. Ono je u slučaju trudnice dopušteno “isključivo u postupku likvidacije”.

- Za zaključiti je, da bi, prema Zakonu o radu, bilo moguće radnici otkazati iako je uvrštena u kolektivni višak, u postupku kolektivnog otkazivanja, tek po proteku zakonske zaštite, dakle, 15 dana nakon prestanka trudnoće odnosno 15 dana nakon prestanka korištenja jednog od roditeljskih prava - ističe Grgurev.

Stoga navedena presuda Europskog suda “neće imati utjecaja na našu praksu sve dok se ne promijeni zakonska zaštita”.

Kategorije: Hrvaška

PROVEDENA ANALIZA PAPIRA O NESTALIMA KOJE JE VUČIĆ NEDAVNO DOSTAVIO HRVATSKOJ 'Sve te osobe zapravo su već pronađene, ali cijenimo dobru namjeru'

Sob, 24/02/2018 - 14:44

Iz Ministarstva hrvatskih branitelja u subotu su priopćili da su dokumenti o nestalim osobama koje je srpski predsjednik Aleksandar Vučić donio u Hrvatsku prilikom nedavnog službenog posjeta zapravo papiri o osobama koje su već pronađene. Kao što je poznato, Vučić je tijekom boravka u Zagrebu rekao da je dostavio podatke o tri slučaja.

- Analizirajući informacije o slučajevima nestalih osoba dostavljene prilikom službenog posjeta predsjednika Republike Srbije Republici Hrvatskoj, ocijenjeno je kako su dostavljene u dobroj namjeri, no provjerom je utvrđeno kako se odnose na slučajeve osoba koje su već pronađene, a čiji su osobni podaci vrlo slični osobnim podacima osoba za kojima Uprava za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja još uvijek traga, navodi se u priopćenju Ministarstva.

U Ministarstvu također kažu da je u petak na poziv Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za zatočene i nestale osobe održan sastanak predsjednika Povjerenstva, pomoćnika ministra hrvatskih branitelja Stjepana Sučića i predsjednika Komisije Vlade Republike Srbije za nestale osobe, Veljka Odalovića.

- Na sastanku su raspravljana otvorena pitanja i zahtjevi obje strane, analizirani odnosi tijela nadležnih za traženje nestalih osoba te su dogovorene predstojeće aktivnosti. Glede otvorenih pitanja, koja predstavljaju srž odnosa nadležnih tijela za traženje nestalih, obje strane su suglasne o potrebi intenziviranja rada na njihovome rješavanju, navodi se u priopćenju.

- Radi unaprjeđenja međusobnih odnosa u području traženja nestalih osoba, razmatran je postojeći pravni okvir koji datira iz 1995., odnosno 1996. godine te je usuglašeno stajalište o potrebi donošenja novoga akta prilagođenoga sadašnjem vremenskom i sadržajnom kontekstu. Obje strane su ocijenile kako je u odnosima s javnošću pitanje nestalih osoba potrebno komunicirati kao humanitarno pitanje, uvažavajući ranije usuglašena stajališta o nadležnostima i standardima, dodaje se u priopćenju.

- Također, obje strane su dale potporu projektu „Baza podataka aktivnih slučajeva nestalih osoba“ te raspravljale o potrebi i mogućnosti novog izdanja „Knjige osoba nestalih na području Republike Hrvatske“, kao korisnim instrumentima u traženju nestalih osoba. Dogovoreno je da se idući sastanak održi u Zagrebu do kraja travnja ove godine. U međuvremenu nastavit će se rad na prikupljanju saznanja prema otvorenim pitanjima i zahtjevima te će se prema potrebi, održati tematski, radni sastanci, zaključuje se u priopćenju.

Kategorije: Hrvaška