Jutarnji list

Syndicate content
RSS latest articles feed for: jutarnjiList, and section: Front Page.
Updated: 3 min 43 sek od tega

Najljepši blagdanski ukrasi Ivone Marinić Dragaš

Sre, 22/11/2017 - 17:48

Za sve one koji više cijene jedinstvenu rukotvorinu od masovne proizvodnje, ručno izrađeni vijenci i dekorativne figurice simpatične kreativke Ivone Marinić Dragaš zasigurno će oduševiti, nas definitno jesu!

Već godinama izrađuje nakit u sklopu svoga brenda Labebe Design Nakit, a prije četiri se godine simpatična Splićanka Ivona Marinić Dragaš jednostavno zaljubila u izradu božićnih dekoracija pa je odlučila proširiti svoju ponudu. Tako od listopada do Božića dekorira vijence za vrata, adventske vijence za stol i personalizirane kuglice za bor na kojima mogu pisati ime ili poruka po želji.

22555781_1174077619360395_1721647213043190994_o.jpg

22219670_1159858117449012_1239821353002230472_o.jpg 

23669046_1197044383730385_9191648763795123451_o.jpg 

– Sve je krenulo od jedne vrste bijele vune koju sam otkrila i napravila sebi vijenac. Ove godine sam je se opet sjetila i morala sam nešto od nje napraviti. Još kad sam u jednoj trgovini ugledala preslatke figurice Djeda Božićnjaka, to je bilo to.

23783471_1198044150297075_3883587215854275737_o.jpg

23783589_1198197660281724_5087611571171185088_o.jpg 

Za bazu koristi vijence od stiropora i slame, a za dekoraciju preferira najprije vunu jer joj, kako kaže, daje zimski štih i toplinu. Zatim se igra figuricama, cvjetovima, zvjezdicama, pahuljama, žicom…

23674778_1196503200451170_8194634245949935365_o.jpg 

Za izradu svakog vijenca potrebna su joj dva do tri sata, a najviše vremena oduzima joj namotavanje vune. Dodala je kako personalizirane kuglice ipak imaju nešto dulji staž jer njih radi već treću godinu zaredom.

23632755_1197044523730371_7783451416714756514_o.jpg

23736110_1197045413730282_8032491636172339059_o-2.jpg 

– Prvu sam izradila za svoju kćer koja je poželjela kuglicu sa svojim imenom. Ispala je odlično i uskoro su moji prijatelji i članovi obitelji počeli žicati pokoji komad za sebe – rekla je Ivona koja svoju tehniku izrade ukrasa u šali naziva “snađi se kako znaš”. , a na pitanje je li pohađala kakvu kreativnu radionicu jednostavno odgovara: – Radionica? Ma kakvi! Pa ovo svatko može kod kuće napraviti sam. Uz malo mašte i vremena…

23000047_1180498618718295_8516265187928299930_o.jpg 

Nema tu neke filozofije! Potrebni materijal nabavlja gdje god stigne, a njezine dekoracije i nakit se mogu kupiti u prigodnoj prodaji na raznim sajmovima u sklopu Udruge Šušur čiji je član. Ivona posebno ističe pomoć koju joj pri izradi pružaju njezini mališani te činjenicu da u stvaranju ukrasa i dekoracija zaista uživa, pa nerijetko u poslu dočeka zoru.

Dekoracije Ivone Marinić Dragaš možete naručiti putem Facebook stranice Labebe Design Nakit.

Divni blagdanski ukrasi Ivone Marinić Dragaš 

Foto: Labebe Design Nakit

Kategorije: Hrvaška

ODGOĐENA PRESUDA ŠEFU CROATIA RECORDSA KOJEG JE ZA KLEVETU TUŽIO NIKŠA BRATOŠ Sud naišao na podatke da tuženi direktor ima veću imovinu nego je naveo

Sre, 22/11/2017 - 17:32

Iako je za danas bilo najavljeno izricanje presude prvom čovjeku Croatia Recordsa Želimiru Babogredcu kojeg je Nikša Bratoš, predsjednik Hrvatske glazbene unije, tužio za klevetu, sutkinja Općinskog kaznenog suda je objavu pravorijeka odgodila jer treba dopuniti dokazni postupak oko imovine okrivljenog direktora.

Pripremajući odluku o presudi, sud je naišao na podatke da Babogredac zapravo posjeduje puno veću imovinu od one koju je naveo na ročištu tijekom prvog ispitivanja u svibnju prošle godine, a o čemu bi u slučaju osuđujuće presude, mogla ovisiti i sama visina izrečene novčane kazne.

Pa je tako sud u registru pronašao podatak prema kojem je Babogredac suvlasnik tvrtke koja u svom vlasništvu ima 80 posto dionica Croatia recordsa, koja pak ima temeljni kapital od 22 milijuna kuna. A Babogredac je, pak, sutkinji prilikom davanja generalija rekao, između ostaloga, da mjesečno zarađuje kao direktor 21.000 kuna. S obzirom na velike razlike u onom što je rekao i onog što je sud nedavno otkrio, Babogredac će to morati razjasniti u sudnici sredinom prosinca.

Podsjetimo, povod Bratoševoj privatnoj tužbi za klevetu bio je intervju koji je Babogredac dao Slobodnoj Dalmaciji, a u kojem je između ostaloga Bratoša prozvao kao čovjeka koji sa svojim timom preko HRT-a godinama na muljažama i ucjenama diže ogroman novac.

Kategorije: Hrvaška

ODGOĐENA PRESUDA ŠEFU CROATIA RECORDSA KOJEG JE ZA KLEVETU TUŽIO NIKŠA BRATOŠ Sud naišao na podatke da tuženi direktor ima veću imovinu nego je naveo

Sre, 22/11/2017 - 17:32

Iako je za danas bilo najavljeno izricanje presude prvom čovjeku Croatia Recordsa Želimiru Babogredcu kojeg je Nikša Bratoš, predsjednik Hrvatske glazbene unije, tužio za klevetu, sutkinja Općinskog kaznenog suda je objavu pravorijeka odgodila jer treba dopuniti dokazni postupak oko imovine okrivljenog direktora.

Pripremajući odluku o presudi, sud je naišao na podatke da Babogredac zapravo posjeduje puno veću imovinu od one koju je naveo na ročištu tijekom prvog ispitivanja u svibnju prošle godine, a o čemu bi u slučaju osuđujuće presude, mogla ovisiti i sama visina izrečene novčane kazne.

Pa je tako sud u registru pronašao podatak prema kojem je Babogredac suvlasnik tvrtke koja u svom vlasništvu ima 80 posto dionica Croatia recordsa, koja pak ima temeljni kapital od 22 milijuna kuna. A Babogredac je, pak, sutkinji prilikom davanja generalija rekao, između ostaloga, da mjesečno zarađuje kao direktor 21.000 kuna. S obzirom na velike razlike u onom što je rekao i onog što je sud nedavno otkrio, Babogredac će to morati razjasniti u sudnici sredinom prosinca.

Podsjetimo, povod Bratoševoj privatnoj tužbi za klevetu bio je intervju koji je Babogredac dao Slobodnoj Dalmaciji, a u kojem je između ostaloga Bratoša prozvao kao čovjeka koji sa svojim timom preko HRT-a godinama na muljažama i ucjenama diže ogroman novac.

Kategorije: Hrvaška

JUTARNJI PRVI OBJAVLJUJE ULOMAK KNJIGE PAPE FRANJE POD NASLOVOM 'OČE NAŠ' Govorimo 'Sveti se ime tvoje', a živimo bez vjere

Sre, 22/11/2017 - 17:06

Neobičan papa je Frane (ili Frano, ili Franjo - kad se ime prevodi, svaki uvriježen oblik je dobar). Direktan je. U Isusa naglašava milosrđe kojim ne mijenja zabrane ali oprašta kazne onome tko se kaje iz ljubavi a ne iz straha.

Rođen je u Buenos Airesu 1936, za svećenika zaređen 1969, a za biskupa 1992. Sv. Ivan Pavao II premjestio ga je za nadbiskupa u Buenos Aires 1998 i učinio kardinalom 2001. Slovio je za kandidata i poslije njegove smrti, za papu je izabran nakon odricanja Benedikta XVI 2013. Od tada ga kritiziraju.

Kritiziraju ga zbog stavova koje je iznosio i Pio XI, zbog dosjetaka kakvima se služio sv. Pio X, zbog osuvremenjivanja Crkve kakvoga se latio sv. Ivan XXIII.

Po otvorenosti nema mu premca: prvi je papa koji daje prave intervjue, prvi koji svoju čovječnost javno samokritizira. Za to treba hrabrost.

Olako je tvrditi da je takav kakav je jer je prvi papa prispio iz Latinske Amerike ili prvi papa isusovac. Važnije je što je prvi papa koji je uzeo ime “siromaška iz Assisija”, prvi koji je rekao da želi Crkvu “siromašnu za siromahe”.

155890-199448-Oce_nas_-_knjiga_3D.jpg 

Knjigu je moguće nabaviti u knjižarama Verbum i web knjižari Verbuma, a više o njoj možete saznati na linku ovdje.Ekskluzivni izvadak iz knjige Pape Franje: “Oče naš”

Krenuo sam iz padovanskoga zatvora s pregršt riječi u rukama: riječi Očenaša. Zatvorski pakao naša je periferija, osmijeh pape Franje naša je utjeha. Kada je vlak usporio, dobrodošlica Vječnoga Grada bio je grafit našvrljan na zidu jednoga vijadukta: „Bez temelja, zaboravite na visine.“

Četvrti je kolovoz 2017. Trebam napraviti intervju s Papom (…) o molitvi Očenaš. Kada se u Domu svete Marte dizalo otvorilo, Papa je već bio tu: nikakva radost koja može razveseliti ljudsko srce ne može nadmašiti ovu kada znate da vas netko očekuje. „Sjedi ovdje. Skini jaknu, danas je vruće.“ Pričam mu o sebi, o njima: Enricu, Marziju, svim onim pljačkašima i opljačkanima. Dajem oduška i donosim mu neizrecive osjećaje, ljubav, smijeh i osmijeh mojih zatvorskih žonglera. Kao sin ocu iznosim mu svoju osobnu priču. Opuštena lica, prati me i ohrabruje: „Don Marco, nema veće milosti od stida zbog vlastitih grijeha.“

SVETI SE IME TVOJE

Molitva Očenaš nastavlja se na možda zbunjujuć način. Govori se „sveti se ime tvoje“. A kada čujem riječ „ime“, na pamet mi pada izraz uobičajen u mojemu mjestu: „Stalo mu je do dobra imena“, drži do ugleda svojega imena. Kako Papa tumači posvećivanje Božjega imena koje je već po sebi sveto? Možda je netko tu svetost uzeo, profanirao je, a mi tražimo od Boga da je svojom milošću ponovno očisti?

„Sveti se ime tvoje“ u nama, u meni. Jer toliko puta mi vjernici, mi kršćani, pružamo žalosno, ružno svjedočanstvo. Govorimo da smo kršćani, kažemo da nam je jedan otac, a živimo kao, ne ću reći životinje, ali kao osobe koje ne vjeruju ni u Boga ni u čovjeka, bez vjere; živimo čak čineći zlo, živimo ne u ljubavi nego u mržnji, u nadmetanju, u ratovanju. Zar se sveti ime Božje u kršćanima koji se međusobno bore za prevlast? Zar se sveti u životu onih koji unajmljuju plaćena ubojicu da se riješe neprijatelja? Zar se sveti u životu onih koji se ne brinu za vlastitu djecu? Ne, tu se Božje ime ne sveti.

Iskustvo koje proživljavam u zatvoru podsjeća me na vaše propovijedanje. Poznajem zatvorenika koji svaki put kada uđe u crkvu, zaspi. Jednom sam mu pokušao reći: „Čuj, možda i nije baš lijepa navika spavati u crkvi.“ On mi je uzvratio prekrasnim odgovorom: „Znaš, ja sam ti malo lud i nigdje ne uspijevam zaspati, jedini trenutak kada ne mislim ni na što jest kada sam u crkvi.“ Prisjetio sam se kako ste jednoga dana, odgovarajući dječaku koji je ispovjedio: „Svako malo zaspim na klanjanju“ rekli: „Nije važno, on te svejedno gleda.“ Ovaj me zatvorenik uči što znači „svetiti“ ime, tj. kako se klanjati.

Prepustiti se njegovu gledanju. I ja, kada idem moliti, ponekad zaspim, a sveta Terezija od Djeteta Isusa govorila je da se to i njoj događa, a Gospodinu, Bogu, Ocu sviđa se kada netko zaspi. Kaže Psalam 130. – ili 131., već prema brojenju – onaj kratki: „ja sam se smirio i upokojio dušu svoju; kao dojenče na grudima majke.“ To je jedan od mnogih načina posvećivanja Božjega imena: osjećati se kao djetešce u njegovim rukama.

No Božje je ime Milosrđe.

Jest Milosrđe, to je točno. Sve oprašta, oprašta sve. Jednom je u Buenos Aires stigao kip Gospe Fatimske i za bolesnike je slavljena misa na velikomu stadionu punom ljudi. Ja sam već bio biskup, otišao sam u ispovjedaonicu i ispovijedao sam, ispovijedao, prije i tijekom mise. Na koncu, kada više nije bilo gotovo nikoga, ustao sam i krenuo jer me na drugomu mjestu čekala krizma. Međutim, došla je neka sićušna, skromna gospođa, sva u crnini, kako se odijevaju seljanke na jugu Italije kada su u koroti; ipak, njezine blistave oči osvjetljavale su joj lice. „Želite se ispovjediti,“ rekao sam joj, „ali vi nemate grijeha.“ Gospođa je bila Portugalka i odgovorila mi je: “Svi imamo grijeha...“ „Onda pazite: možda Bog ne oprosti.“ „Bog sve oprašta“, ustvrdila je posve sigurna. „A kako vi to znate?“ „Kada Bog ne bi sve opraštao, svijeta ne bilo“, odgovorila je. Htio sam joj reći: „Ma zar ste vi studirali na Gregoriani!“ To je mudrost jednostavnih koji znaju da imaju oca koji ih uvijek čeka: Bog ne čeka da pokucaš na njegova vrata, nego on kuca na tvoja, da ti uznemiri srce. On tebe prvi čeka. Volim to reći na španjolskome: Bog nas primerea.

Pretječe nas.

Pretječe nas. To je milosrđe.

Jedan svećenik iz moje biskupije, govoreći u zatvoru, ovako je protumačio milosrđe: „Isus nam kaže: ‘Vi ste pogriješili? Nije važno, ja ću platiti’.“ Divan je Bog koji nas pretječe.

© 2017 Libreria Editrice Vaticana, Città del Vaticano

© 2017 Rizzoli Libri S.p.A/Rizzoli, Milano

© za hrvatsko izdanje: Verbum, Split, 2017.

Predstavljanje knjige u Hrvatskoj: Hrvatski prijevod jedini će u Europi biti objavljen na isti dan kad i original u Italiji 

Kategorije: Hrvaška

JUTARNJI PRVI OBJAVLJUJE ULOMAK KNJIGE PAPE FRANJE POD NASLOVOM 'OČE NAŠ' Govorimo 'Sveti se ime tvoje', a živimo bez vjere

Sre, 22/11/2017 - 17:06

Neobičan papa je Frane (ili Frano, ili Franjo - kad se ime prevodi, svaki uvriježen oblik je dobar). Direktan je. U Isusa naglašava milosrđe kojim ne mijenja zabrane ali oprašta kazne onome tko se kaje iz ljubavi a ne iz straha.

Rođen je u Buenos Airesu 1936, za svećenika zaređen 1969, a za biskupa 1992. Sv. Ivan Pavao II premjestio ga je za nadbiskupa u Buenos Aires 1998 i učinio kardinalom 2001. Slovio je za kandidata i poslije njegove smrti, za papu je izabran nakon odricanja Benedikta XVI 2013. Od tada ga kritiziraju.

Kritiziraju ga zbog stavova koje je iznosio i Pio XI, zbog dosjetaka kakvima se služio sv. Pio X, zbog osuvremenjivanja Crkve kakvoga se latio sv. Ivan XXIII.

Po otvorenosti nema mu premca: prvi je papa koji daje prave intervjue, prvi koji svoju čovječnost javno samokritizira. Za to treba hrabrost.

Olako je tvrditi da je takav kakav je jer je prvi papa prispio iz Latinske Amerike ili prvi papa isusovac. Važnije je što je prvi papa koji je uzeo ime “siromaška iz Assisija”, prvi koji je rekao da želi Crkvu “siromašnu za siromahe”.

155890-199448-Oce_nas_-_knjiga_3D.jpg 

Knjigu je moguće nabaviti u knjižarama Verbum i web knjižari Verbuma, a više o njoj možete saznati na linku ovdje.Ekskluzivni izvadak iz knjige Pape Franje: “Oče naš”

Krenuo sam iz padovanskoga zatvora s pregršt riječi u rukama: riječi Očenaša. Zatvorski pakao naša je periferija, osmijeh pape Franje naša je utjeha. Kada je vlak usporio, dobrodošlica Vječnoga Grada bio je grafit našvrljan na zidu jednoga vijadukta: „Bez temelja, zaboravite na visine.“

Četvrti je kolovoz 2017. Trebam napraviti intervju s Papom (…) o molitvi Očenaš. Kada se u Domu svete Marte dizalo otvorilo, Papa je već bio tu: nikakva radost koja može razveseliti ljudsko srce ne može nadmašiti ovu kada znate da vas netko očekuje. „Sjedi ovdje. Skini jaknu, danas je vruće.“ Pričam mu o sebi, o njima: Enricu, Marziju, svim onim pljačkašima i opljačkanima. Dajem oduška i donosim mu neizrecive osjećaje, ljubav, smijeh i osmijeh mojih zatvorskih žonglera. Kao sin ocu iznosim mu svoju osobnu priču. Opuštena lica, prati me i ohrabruje: „Don Marco, nema veće milosti od stida zbog vlastitih grijeha.“

SVETI SE IME TVOJE

Molitva Očenaš nastavlja se na možda zbunjujuć način. Govori se „sveti se ime tvoje“. A kada čujem riječ „ime“, na pamet mi pada izraz uobičajen u mojemu mjestu: „Stalo mu je do dobra imena“, drži do ugleda svojega imena. Kako Papa tumači posvećivanje Božjega imena koje je već po sebi sveto? Možda je netko tu svetost uzeo, profanirao je, a mi tražimo od Boga da je svojom milošću ponovno očisti?

„Sveti se ime tvoje“ u nama, u meni. Jer toliko puta mi vjernici, mi kršćani, pružamo žalosno, ružno svjedočanstvo. Govorimo da smo kršćani, kažemo da nam je jedan otac, a živimo kao, ne ću reći životinje, ali kao osobe koje ne vjeruju ni u Boga ni u čovjeka, bez vjere; živimo čak čineći zlo, živimo ne u ljubavi nego u mržnji, u nadmetanju, u ratovanju. Zar se sveti ime Božje u kršćanima koji se međusobno bore za prevlast? Zar se sveti u životu onih koji unajmljuju plaćena ubojicu da se riješe neprijatelja? Zar se sveti u životu onih koji se ne brinu za vlastitu djecu? Ne, tu se Božje ime ne sveti.

Iskustvo koje proživljavam u zatvoru podsjeća me na vaše propovijedanje. Poznajem zatvorenika koji svaki put kada uđe u crkvu, zaspi. Jednom sam mu pokušao reći: „Čuj, možda i nije baš lijepa navika spavati u crkvi.“ On mi je uzvratio prekrasnim odgovorom: „Znaš, ja sam ti malo lud i nigdje ne uspijevam zaspati, jedini trenutak kada ne mislim ni na što jest kada sam u crkvi.“ Prisjetio sam se kako ste jednoga dana, odgovarajući dječaku koji je ispovjedio: „Svako malo zaspim na klanjanju“ rekli: „Nije važno, on te svejedno gleda.“ Ovaj me zatvorenik uči što znači „svetiti“ ime, tj. kako se klanjati.

Prepustiti se njegovu gledanju. I ja, kada idem moliti, ponekad zaspim, a sveta Terezija od Djeteta Isusa govorila je da se to i njoj događa, a Gospodinu, Bogu, Ocu sviđa se kada netko zaspi. Kaže Psalam 130. – ili 131., već prema brojenju – onaj kratki: „ja sam se smirio i upokojio dušu svoju; kao dojenče na grudima majke.“ To je jedan od mnogih načina posvećivanja Božjega imena: osjećati se kao djetešce u njegovim rukama.

No Božje je ime Milosrđe.

Jest Milosrđe, to je točno. Sve oprašta, oprašta sve. Jednom je u Buenos Aires stigao kip Gospe Fatimske i za bolesnike je slavljena misa na velikomu stadionu punom ljudi. Ja sam već bio biskup, otišao sam u ispovjedaonicu i ispovijedao sam, ispovijedao, prije i tijekom mise. Na koncu, kada više nije bilo gotovo nikoga, ustao sam i krenuo jer me na drugomu mjestu čekala krizma. Međutim, došla je neka sićušna, skromna gospođa, sva u crnini, kako se odijevaju seljanke na jugu Italije kada su u koroti; ipak, njezine blistave oči osvjetljavale su joj lice. „Želite se ispovjediti,“ rekao sam joj, „ali vi nemate grijeha.“ Gospođa je bila Portugalka i odgovorila mi je: “Svi imamo grijeha...“ „Onda pazite: možda Bog ne oprosti.“ „Bog sve oprašta“, ustvrdila je posve sigurna. „A kako vi to znate?“ „Kada Bog ne bi sve opraštao, svijeta ne bilo“, odgovorila je. Htio sam joj reći: „Ma zar ste vi studirali na Gregoriani!“ To je mudrost jednostavnih koji znaju da imaju oca koji ih uvijek čeka: Bog ne čeka da pokucaš na njegova vrata, nego on kuca na tvoja, da ti uznemiri srce. On tebe prvi čeka. Volim to reći na španjolskome: Bog nas primerea.

Pretječe nas.

Pretječe nas. To je milosrđe.

Jedan svećenik iz moje biskupije, govoreći u zatvoru, ovako je protumačio milosrđe: „Isus nam kaže: ‘Vi ste pogriješili? Nije važno, ja ću platiti’.“ Divan je Bog koji nas pretječe.

© 2017 Libreria Editrice Vaticana, Città del Vaticano

© 2017 Rizzoli Libri S.p.A/Rizzoli, Milano

© za hrvatsko izdanje: Verbum, Split, 2017.

Predstavljanje knjige u Hrvatskoj: Hrvatski prijevod jedini će u Europi biti objavljen na isti dan kad i original u Italiji 

Kategorije: Hrvaška

Jedinstvo u EU puca kada se dijeli plijen ili teret

Sre, 22/11/2017 - 17:00

Kada su dogovoreni kriteriji prema kojima će se glasati za novo sjedište dviju agencija Europske unije koje se nakon Brexita moraju seliti iz Londona, da bi pojasnili kompliciran način glasanja, tumačili su to usporedbom s glasanjem za izbor pjesme Eurovizije. U prvom krugu bi svaka država podijelila svoje glasove za tri kandidata, pri čemu bi prvom izboru dali tri glasova, drugom dva i trećem jedan. Nakon toga bi tri najbolja išli u drugi krug, a dva najbolja u finale. U ponedjeljak, kada se u Bruxellesu na Vijeću općih poslova EU glasalo bilo je dramatičnije nego u bilo kojem natjecanju za pjesmu Eurovizije. Da su barem to mogli predvidjeti i izravno prenositi, sigurno bi broj građana koje uopće zanima što se događa u EU bio veći jer bi vidjeli da je i praćenje EU uzbudljivo.

Glasalo se o dvije agencije koje trenutačno imaju sjedište u Londonu, ali, s obzirom na to da agencije Unije ne mogu biti izvan teritorija država članica, mora već sada početi postupak njihova preseljenja. Prva je Europska agencija za lijekove (EMA), gdje radi blizu 1000 dobro plaćenih ljudi i koju godišnje posjećuje više od 35 tisuća znanstvenika, zbog čega ona postaje financijski privlačna svakoj članici. Druga je nešto manja, ali ne i manje važna, Europska agencija za bankovni nadzor (EBA). I za jednu i za drugu u finalu je bilo izjednačeno između dva kandidata. Za EMA-u između Amsterdama i Milana, a za EBA-u između Pariza i Dublina. Na kraju je doista odlučila sreća jer se odlučivalo ždrijebom.

No, ono što je obilježilo to glasanje, i sve što je prethodilo, nije dramatično finale, već još jedna neugodna činjenica da postoji velika podjela unutar EU između istoka i zapada. Ne samo da ni jedan kandidat iz istočne države nije pobijedio, već ni jedan nije ušao ni u drugi krug, dakle među tri najbolja za jednu od dviju agencija. Nove članice, koje zapravo i nisu tako nove jer su, s iznimkom Hrvatske, sve ušle u EU prije više od deset ili više od 13 godina, to su shvatile kao dokaz da nisu ravnopravne te da su i dalje favorizirane stare bogatije države članice.

Istina je da su se neke države prijavile samo da bi se pojavile na sceni i nisu se pretjerano nadale. Izuzetak je bila Bratislava koja je, i zbog blizine Beču, ali i zbog pripreme i dobrih uvjeta, čak i bila među favoritima. Slovaci su prvi krug glasanja, na kojem Bratislava nije prošla ni u drugom krugu, teško prihvatili pa su razočarani i uvrijeđeni odlučili bojkotirati drugi krug glasanja. Zato je i rezultat na kraju bio 13 -13 između Amsterdama i Milana, iako je o tome odlučivalo 27 država članica.

Hrvatska, koja je kandidirala svoj glavni grad Zagreb, razočaranje je izbjegla odustajanjem od kandidature u zadnji čas, bez obzira na višemjesečnu kampanju i uvjeravanja da je Zagreb ozbiljan kandidat za Europsku agenciju za lijekove. Hrvatska je kao argument za povlačenje spomenula da nije bila zadovoljna kako su vrednovani kriteriji za odlučivanje, poglavito kriterij zemljopisne pokrivenosti koje nije uzelo u obzir načelo da se za sjedište novih agencija prednost da onim članicama koje na svom tlu nemaju niti jednu agenciju. Sličnu primjedbu poslije su imale i druge zemlje u kojima još nije ni jedna agencija Unije. Takvih država je trenutačno pet, a među njima i Hrvatska.

Zemljopisni kriterij pri odlučivanju o sjedištu novih agencija, prema kojemu bi prioritet imale države koje nemaju ni jednu agenciju utvrđen je još na summitu 2003. godine. No, ovaj su put stare članice to načelo zaobišle tvrdeći da se radi o premještanju stare, postojeće agencije, a ne odlučivanje o sjedištu nove. Hrvatska je za te kriterije znala od početka te je sama za njih glasala kada su postavljeni. Zato je nejasno zašto nije i prije odustala. Ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović-Burić, koja je imala čast predstavljati Hrvatsku na tom glasanju, u Bruxellesu se novinarima požalila i na različito ocjenjivanje nekih drugih kriterija koji bi mogli Hrvatskoj ići u prilog, poput utjecaja na proračun EU, što uključuje i elemente kao što su troškovi života.

Iz utrke su se povukle i Irska i Malta, ali iz različitih razloga. Irska je procijenila da ima veće šanse ako povuče kandidaturu za jednu agenciju, a zadrži za drugu. I to je umalo upalilo jer je Dublin ušao u finale kao kandidat za sjedište Europske agencije za bankovni nadzor, uvjerljivo pobijedivši i Frankfurt, ali je između tog grada i Pariza odlučio novčić, odnosno sreća. Hrvatska ministrica ipak je pokušala ostaviti dojam da, iako nezadovoljni kriterijima, ne žalimo što smo se kandidirali i da je to dobro iskustvo za ubuduće.

- Odustajanje je zapravo treći korak u nizu kojim smo željeli pokazati da nismo zadovoljni ovakvim pristupom. Ovo je za nas bilo dobro iskustvo za budućnost - sama kandidatura i učenje procedure oko toga. Željeli smo poslati poruku da se ubuduće pri izboru sjedišta agencija treba vratiti na izjavu iz 2003. i prioritetno uzeti one zemlje koje nemaju nijednu agenciju, a takvih je danas pet - rekla je Pejčinović-Burić.

Dakle, Hrvatska se ponašala u duhu Pierre de Coubertinova načela da je važno sudjelovati, a ne samo pobijediti, ali neki nam novinari u Bruxellesu predbacuju da smo se kukavički predali a da se uopće nismo pojavili na terenu.

Bilo je odavno jasno da Hrvatska realno nije imala prevelike šanse za dobivanje sjedišta agencije za lijekove, ne samo zbog nedostataka koje je Europska komisija uočila u našoj prijavi, već i zbog toga što smo najnovija članica, a unutar EU nismo uspjeli stvoriti previše saveznika o bilo kojem pitanju. Zato se stvarao dojam da nismo preozbiljno ni shvatili kandidaturu, za razliku od drugih, te da se Hrvatska sa Zagrebom kandidirala kako bi se pojavila na sceni i bila prepoznatljiva kada se sljedeći put bude nešto dijelilo. Pozivanje na tradiciju (Dubrovnik je još u srednjem vijeku imao ljekarnu) ili izjave gradonačelnika Zagreba da je to grad gdje se stranci najbolje integriraju u Europi malo su koga oduševili. Zastupnica Biljana Borzan, koja je u Europskom parlamentu zadužena za odnose s EMA-om, kritizirala je hrvatske ministre koji nisu imali dovoljno kontakta s agencijom. Rekla je da su naši ministri “odlazili gledati tenis u Wimbledonu, a nisu išli u EMA-u”.

Međutim, teško je vjerovati da bi i odlazak naših ministara u sjedište EMA-e previše toga promijenio. Upravo je među zaposlenicima te agencije u ponedjeljak navečer i bilo najveće oduševljenje kada su saznali da neće u neku državu istočne Europe. Većina njih bi radije dala otkaze nego se odselila u Sofiju, Varšavu ili Bukurešt. Zagreb je stajao manje loše, ali još uvijek u donjem dijelu ljestvice prema željama zaposlenika agencije.

U EU se, kao i prije, odvijala beskrupulozna kampanja lobiranja, pregovaranja i trgovanja iza zatvorenih vrata. Stvarale su se interesne skupine, obećavalo svašta, pa čak i ono što nema veze s ovim agencijama ili uopće s Europskom unijom. Spominjale su se i obećanja baltičkim državama da će im poslati više vojnika u okviru NATO-ovih snaga u tim državama, potpora za neka druga pitanja kada se bude odlučivalo u EU, besplatnih vožnji gradskim prijevozom, školovanje djece i mogućnost zapošljavanja članova obitelji.

No, na kraju je EU doživio prvi neuspjeh u nastojanjima očuvanja jedinstva tijekom Brexita. Odluka o premještaju agencija bila je prva važna tijekom Brexita. I ona je pokazala duboke podjele, iako diplomati upozoravaju da ni istočne države nisu glasale za svoje susjede. Pokazala je da jedinstvo tijekom Brexita može puknuti kad je riječ o podijeli plijena, a plijen su agencije koje se moraju preseliti. Nove podjele mogu se pojaviti i kad se bude dijelio teret, a ne plijen. Kad se bude konačno znalo koliko će Britanci morati uplaćivati u proračun EU i nakon Brexita, ponajprije do isteka sadašnjeg višegodišnjeg financijskog okvira 2014-2020 jer su to obveze na koje je London pristao dok je Ujedinjena Kraljevina bila članica, znat će se i koja će biti rupa u proračunu.

Tada će se ponovno pojaviti pitanje tko će dati više za popunjavanje te rupe, a ona je najmanje 10-ak milijardi eura godišnje. Sigurno će se pojaviti podjela na istok - zapad i oko sredstava za kohezijsku politiku, gdje su istočne države, ali ne samo one, jasni neto dobitnici, a starije bogatije države neto uplatitelji. U svakom slučaju, države koje još nemaju ni jednu agenciju EU, uključujući i Hrvatsku, mogu računati da će negdje u budućnosti i dobiti neku, ali manju i financijski manje privlačnu. Jer kada se dijeli plijen i kada se vidi važnost za svoje gradove, svaka se država, bogata ili manje bogata, velika ili mala, bori za sebe.

Kategorije: Hrvaška

FOTO: POČELA SANACIJA SPLITSKE EKOLOŠKE BOMBE 'Karepovac će nakon svega biti zelena oaza'

Sre, 22/11/2017 - 16:57

Radovi na sanaciji splitskog odlagališta Karepovac službeno su počeli u srijedu, a tim je povodom gradonačelnik Andro Krstulović Opara istaknuo kako je to veliki iskorak za Split jer se time rješava višedesetljetni problem "ekološke bombe" u Splitu.

"Početak prve faze sanacije Karepovca, koja će trajati 30 mjeseci, veliki je iskorak prema budućnosti Splita jer time završavamo opasnu priču s ekološkom bombom u srcu grada. To je važan projekt za Split i 19 gradova i općina s područja Splitsko-dalmatinske županije koji pedesetak godina odlažu otpad na Karepovac," rekao je Krstulović Opara na konferenciji za novinare koja je organizirana na sanacijskom gradilištu odlagališta Karepovac.

karepovac3-221117.jpg 

Izvođači sanacijskih radova su građevinske tvrtke "Trade" iz Splita i "Eurco" iz Vinkovaca za koje je Krstulović-Opara rekao da imaju iskustva u sanacijskim poslovima u Hrvatskoj i susjednim zemljama te da vjeruje kako će i posao na sanaciji Karepovca obaviti "u skladu sa svojom reputacijom."

Sanacija u tri faze; bit će i neugodnih trenutaka

Krstulović Opara je pozvao građane Splita i Solina na strpljenje tijekom sanacije jer će "možda trebati istrpjeti neugodne trenutke".

karepovac27-221117.jpg 

S našim nadzornim inženjerima i dobro opremljenom ekipom koja će voditi radove dogovorili smo da će u trenutku kad emisija neugodnih mirisa bude najveća voditi računa i o klimatskim uvjetima te prilagoditi svoj posao, primjerice u situacijama kada bude bura ili vjetar koji bi mogli raznositi neugodan miris nastojat će učiniti emisiju neugodnih mirisa što manjom, kazao je Krstulović Opara.

karepovac24-221117.jpg 

Izvijestio je da su predviđeni troškovi prve faze sanacije Karepovca oko 84 milijuna kuna s PDV-om, ali da bi taj iznos mogao varirati "gore -dolje" pošto će tijekom sanacijskih radova, zbog njihove složenosti, dolaziti do, kako se izrazio, preprojektiranja.

karepovac20-221117.jpg 

Najavio je kako će se tijekom prve sanacijske faze odlagališta Karepovca istodobno pripremati i natječajna dokumentacija za drugu i treću fazu u kojoj će se najprije u drugoj fazi završiti poslovi na ulazu u odlagalište, a zatim u trećoj fazi pristupiti otplinjavanju odlagališta da bi se već 2021. moglo osmišljavati ozelenjivanje saniranog prostora Karepovca.

karepovac16-221117.jpg 

"Treća faza sanacije Karepovca je izravno povezana s gradnjom regionalnog centra za gospodarenje otpadom Lećevica za koji je nedavno stigla lokacijska dozvola," dodao je Krstulović Opara.

'Zelena oaza'

Direktor splitskog komunalnog poduzeća "Čistoća" Miroslav Delić je istaknuo kako će nakon sanacije Karepovca to odlagalište postati "zelena oaza" poput sličnog primjera u Ljubljani gdje je na prostoru negdašnjeg odlagališta sada golf igralište.

karepovac14-221117.jpg 

Tihomir Barić iz Građanske inicijative Karepovac - drugo lice Splita istaknuo je kako su žitelji nastanjeni u blizini Karepovca u istočnom dijelu Splita sretni što je počela sanacija tog odlagališta.

"Dobit ćemo 'drugi Marjan' u Splitu koji će se moći koristiti za rekreacijske i sportske aktivnosti, a mi u istočnom dijelu grada dobit ćemo kvalitetnije uvjete života," rekao je Barić.

karepovac5-221117.jpg 

Na konferenciji za novinare je također više puta rečeno kako je konačno zatvaranje splitskog odlagališta Karepovac izravno povezano s izgradnjom regionalnog centra za gospodarenje otpadom Lećevica.

Kategorije: Hrvaška

VIDEO: 44 MINUTE ČISTOG PAKLA I NEVIĐENE HRABROSTI Južna Koreja objavila snimku bijega sjevernokorejskog vojnika preko granice

Sre, 22/11/2017 - 16:55

Južnokorejska vojska objavila je sedmominutni video na kojem je zabilježen bijeg sjevernokorejskog graničara u Južnu Koreju. Vojnika koji je zadobio šest prostrijelnih rana uspjeli su do granice dovući vojnici Južne Koreje. Liječnici su se danima borili za njegov život, a sad je objavljeno da se nalazi izvan životne opasnosti i da komunicira s liječnicima. Kako nakon buđenja ne bi doživio šok, na zid sobe zalijepljena mu je zastava Južne Koreje kao dokaz da je uspio prebjeći.

Dramatična snimka počinje u 15 sati i 11 minuta po lokalnom vremenu. Na njoj se prvo vidi vojni terenac kako juri po praznoj cesti i sve više ubrzava dok se približava kontrolnoj točki. Vozilo je projurilo kraj jedne zgrade i krenulo prema mostu koji vodi prema središnjici sjevernkorejske vojske na graničnom prijelazu.

Iz zgrade u tom trenutku izlaze brojni vojnici koji su krenuli prema odbjeglom kolegi. Nažalost po bjegunca, automobilom je udario u kolnik i svoj put prema slobodi morao je nastaviti nogama. U 15 sati i 15 minuta jasno se vide četiri sjevernokorejska vojnika koji jure za bjeguncem. Pucaju po njemu, a jedan vojnik iz nepoznatih razloga pada na tlo. Poslije je utvrđeno da su dva vojnika sa Sjevera nezakonito prešla granicu.

Sljedeći kadar prikazuje scenu koja se dogodila u 15:43 na kojoj se vidi kako teško ranjeni vojnik nepomično leži kraj jednog zida na južnokorejskoj strani. Tu opet dolazi do stanke i 12 minuta poslije tri vojnika Južne Koreje dolaze do ranjenika i premještaju ga na sigurno...

Koreja 

Kategorije: Hrvaška

VIDEO: 44 MINUTE ČISTOG PAKLA I NEVIĐENE HRABROSTI Južna Koreja objavila snimku bijega sjevernokorejskog vojnika preko granice

Sre, 22/11/2017 - 16:55

Južnokorejska vojska objavila je sedmominutni video na kojem je zabilježen bijeg sjevernokorejskog graničara u Južnu Koreju. Vojnika koji je zadobio šest prostrijelnih rana uspjeli su do granice dovući vojnici Južne Koreje. Liječnici su se danima borili za njegov život, a sad je objavljeno da se nalazi izvan životne opasnosti i da komunicira s liječnicima. Kako nakon buđenja ne bi doživio šok, na zid sobe zalijepljena mu je zastava Južne Koreje kao dokaz da je uspio prebjeći.

Dramatična snimka počinje u 15 sati i 11 minuta po lokalnom vremenu. Na njoj se prvo vidi vojni terenac kako juri po praznoj cesti i sve više ubrzava dok se približava kontrolnoj točki. Vozilo je projurilo kraj jedne zgrade i krenulo prema mostu koji vodi prema središnjici sjevernkorejske vojske na graničnom prijelazu.

Iz zgrade u tom trenutku izlaze brojni vojnici koji su krenuli prema odbjeglom kolegi. Nažalost po bjegunca, automobilom je udario u kolnik i svoj put prema slobodi morao je nastaviti nogama. U 15 sati i 15 minuta jasno se vide četiri sjevernokorejska vojnika koji jure za bjeguncem. Pucaju po njemu, a jedan vojnik iz nepoznatih razloga pada na tlo. Poslije je utvrđeno da su dva vojnika sa Sjevera nezakonito prešla granicu.

Sljedeći kadar prikazuje scenu koja se dogodila u 15:43 na kojoj se vidi kako teško ranjeni vojnik nepomično leži kraj jednog zida na južnokorejskoj strani. Tu opet dolazi do stanke i 12 minuta poslije tri vojnika Južne Koreje dolaze do ranjenika i premještaju ga na sigurno...

Koreja 

Kategorije: Hrvaška

Bivši direktor u Viaduktu posvjedočio da je na poslu s HAC-om primio 780.000 kuna provizije

Sre, 22/11/2017 - 16:52

Bivši financijski direktor Viadukta, Ivan Berket, koji je i prije početka suđenja bivšem HDZ-ovu ministru Božidaru Kalmeti i ostalima priznao da je sudjelovao u izvlačenju novca iz cestarskih tvrtki, potvrdio je u srijedu na zagrebačkom Županijskom sudu da je za pet godina suradnje s javnim cestarskim poduzećima njegova provizija zbog potpisivanja fiktivnog ugovora s tvrtkom koja je "koordinirala kooperante" iznosila oko 780.000 kuna.

Berket se na klupi za svjedoke pojavio nakon bivšeg financijskog direktora HAC-a Josipa Sapunara i Igora Premilovca koji su priznali sudjelovanje u izvlačenju novca preko Premilovčevih tvrtki, a Berket je poput njih, nakon priznanja i nagodbe s Uskokom, osuđen na rad za opće dobro i povrat novca.

U detaljnom iskazu kazao je da su na sugestiju naručitelja radova iz HAC-a za "koordinaciju kooperanata" angažirali Premilovčevu tvrtku Pean komunikacije te da je sve počelo kada se Viadukt javio na natječaj za izgradnju prometnice od izlaza s autoceste Zadar 2 do Gaženice.

Berket je posvjedočio da je nakon potpisivanja ugovora vrijednog 445 milijuna kuna bez PDV-a od sada optuženog direkora svoje tvrtke Damira Kezelea doznao da su investitori tražili da se u izgradnji zaposle kooperanti sa zadarskog područja, ali i tvrtka koja će "koordinirati kooperante" koju "treba platiti pet posto".

"To je bio uvjet da dobijemo nalog za rad", kazao je Berket dodajući kako se, unatoč Kezeleovoj najavi da možda neće doći do realizacije tog ugovora, jednog dana pojavila faktura. Kezele mu je potom kazao da račun trebaju platiti jer bez toga ni oni neće naplatiti radove te da je to "poruka od Sapunara".

Berket se prisjetio i da je jednog dana došao na posao gdje je već bio Sapunar koji je čekao Kezelea, a kako mu se žurilo ostavio mu je kuvertu uz molbu da je preda Kezeleu.

"Kezele je poslije došao do mene i pitao jesam li otvarao kuvertu. Rekao sam da nisam, a on mi je kazao da je to čudna igra i da je Sapunar donio novce kao našu nagradu što smo sudjelovali", kazao je Berket koji sa svjedočenjem nastavlja i u četvrtak.

Uskok u optužnici tvrdi da je Kalmeta povezao ljude iz svojeg ministarstva, Hrvatskih cesta (HC) i Hrvatskih autocesta (HAC) te da je sa suradnicima podijelio preko 15 milijuna kuna i 850.000 eura iz tvrtki za održavanje i izgradnju cesta. Osim toga tereti ga se i da je narudžbom promotivnog filma "Prometna renesansa Hrvatske" ministarstvo koje je vodio oštetio za 600.000 kuna.

Kategorije: Hrvaška

Bivši direktor u Viaduktu posvjedočio da je na poslu s HAC-om primio 780.000 kuna provizije

Sre, 22/11/2017 - 16:52

Bivši financijski direktor Viadukta, Ivan Berket, koji je i prije početka suđenja bivšem HDZ-ovu ministru Božidaru Kalmeti i ostalima priznao da je sudjelovao u izvlačenju novca iz cestarskih tvrtki, potvrdio je u srijedu na zagrebačkom Županijskom sudu da je za pet godina suradnje s javnim cestarskim poduzećima njegova provizija zbog potpisivanja fiktivnog ugovora s tvrtkom koja je "koordinirala kooperante" iznosila oko 780.000 kuna.

Berket se na klupi za svjedoke pojavio nakon bivšeg financijskog direktora HAC-a Josipa Sapunara i Igora Premilovca koji su priznali sudjelovanje u izvlačenju novca preko Premilovčevih tvrtki, a Berket je poput njih, nakon priznanja i nagodbe s Uskokom, osuđen na rad za opće dobro i povrat novca.

U detaljnom iskazu kazao je da su na sugestiju naručitelja radova iz HAC-a za "koordinaciju kooperanata" angažirali Premilovčevu tvrtku Pean komunikacije te da je sve počelo kada se Viadukt javio na natječaj za izgradnju prometnice od izlaza s autoceste Zadar 2 do Gaženice.

Berket je posvjedočio da je nakon potpisivanja ugovora vrijednog 445 milijuna kuna bez PDV-a od sada optuženog direkora svoje tvrtke Damira Kezelea doznao da su investitori tražili da se u izgradnji zaposle kooperanti sa zadarskog područja, ali i tvrtka koja će "koordinirati kooperante" koju "treba platiti pet posto".

"To je bio uvjet da dobijemo nalog za rad", kazao je Berket dodajući kako se, unatoč Kezeleovoj najavi da možda neće doći do realizacije tog ugovora, jednog dana pojavila faktura. Kezele mu je potom kazao da račun trebaju platiti jer bez toga ni oni neće naplatiti radove te da je to "poruka od Sapunara".

Berket se prisjetio i da je jednog dana došao na posao gdje je već bio Sapunar koji je čekao Kezelea, a kako mu se žurilo ostavio mu je kuvertu uz molbu da je preda Kezeleu.

"Kezele je poslije došao do mene i pitao jesam li otvarao kuvertu. Rekao sam da nisam, a on mi je kazao da je to čudna igra i da je Sapunar donio novce kao našu nagradu što smo sudjelovali", kazao je Berket koji sa svjedočenjem nastavlja i u četvrtak.

Uskok u optužnici tvrdi da je Kalmeta povezao ljude iz svojeg ministarstva, Hrvatskih cesta (HC) i Hrvatskih autocesta (HAC) te da je sa suradnicima podijelio preko 15 milijuna kuna i 850.000 eura iz tvrtki za održavanje i izgradnju cesta. Osim toga tereti ga se i da je narudžbom promotivnog filma "Prometna renesansa Hrvatske" ministarstvo koje je vodio oštetio za 600.000 kuna.

Kategorije: Hrvaška

ŠEKS NIJE BIRAO RIJEČI ODGOVARAJUĆI NA GRMOJINE OPTUŽBE 'Ili debelo laže ili je neznalica. Njegove su optužbe idiotizam prve vrste'

Sre, 22/11/2017 - 16:50

HDZ-ov veteran i pročelnik stranačkog Savjetodavnog vijeća Vladimir Šeks odbacio je u srijedu optužbe Nikole Grmoje (Most) da je prikrivao kriminal u Agrokoru, ustvrdivši da Grmoja "debelo laže ili se radi o neznalici koja ne zna niti najosnovnije stvari", jer nije bio državni odvjetnik u vrijeme za koje ga Grmoja optužuje.

Grmoja je u srijedu na konferenciji za novinare predstavio dokumente za koje tvrdi da pokazuju odgovornost Vladimira Šeksa i govore u prilog nužnosti nastavka rada istražnog povjerenstva za Agrokor.

Grmoja je novinarima pokazao faksimil kaznene prijave koju je 1992. podigla Narodna banka Hrvatske protiv Zagrebačke banke zbog nenamjenskog trošenja kredita dodijeljenog Agrokoru i činjenice da je iz trezora HNB-a nestalo šest milijuna njemačkih maraka. Pritom je za političku odgovornost prozvao Šeksa ustvrdivši da kao tadašnji državni odvjetnik nije podigao optužni prijedlog u tom slučaju.

Šeks je Hini izjavio da u prijavi koju je Grmoja pokazao medijima stoji da je 6. veljače 1992. godine podignuta kaznena prijava protiv Zagrebačke banke i glavnog direktora Franje Lukovića jer je iz trezora nestalo šest milijuna njemačkih maraka.

U toj prijavi, rekao je Šeks, ne radi se o kaznenoj prijavi već o prijavi za privredne prijestupe. Ta je prijava za privredni prijestup 6. veljače 1992. godine upućena Okružnom javnom tužilaštvu u Zagrebu, ističe Šeks, a on je državnim tužiteljem postao sredinom travnja iste godine.

"Grmoja drsko laže ili je notorna neznalica kada mene optužuje za prikrivanje kriminala u Agrokoru. Ta kaznena prijava nije bila naslovljena na mene već na okružnog javnog tužitelja Tužilaštva u Zagrebu. Ništa nisam prikrivao i nemam nikakve veze s tim jer sam državnim tužiteljem postao sredinom travnja iste godine", rekao je.

Stoga Šeks "idiotizmom prve vrste" naziva Grmojine optužbe da nije podnio optužni prijedlog i da je prikrivao kriminal u Agrokoru.

Podsjetio je kako ga je Grmoja prije desetak dana optužio da je "u ladicu" stavio izvješće Financijske policije za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju od 15. ožujka 1994. godine.

Ustvrdivši kako se i tu radi o Grmojinoj lažnoj tvrdnji, Šeks je rekao kako nije ništa prikrio već je, nakon što je 15. ožujka 1994. od Financijske policije primio Izvješće o uočenim nepravilnostima u kontroli poslovanja Agrokora u vezi nenamjenskih kredita, odmah 22. ožujka 1994. poslao izvješće glavnom državnom odvjetniku Krunoslavu Olujiću, zatraživši pokretanje odgovarajućeg postupka i izvješće o postupkovnim radnjama.

Kako nije dobio odgovor od Olujića, isti dopis ponovio je 9. svibnja 1994. i 14. srpnja iste godine. "U tri navrata od glavnog državnog odvjetnika tražim da me izvijesti što su poduzeli u vezi s kontrolom koju je provela Financijska policija u Zagrebu", naglasio je Šeks.

Smatra da se i u tom slučaju radi o Grmojinoj "krupnoj laži kojom ga želi diskreditirati", te podsjeća kako je na zadnjoj sjednici istražnog povjerenstva za Agrokor bivši ministar financija Zoran Jašić rekao da Šeks, kao potpredsjednik Vlade 1994. godine, nije stavio u ladicu tu prijavu već ju je uputio državnom odvjetništvu.

Kategorije: Hrvaška

ŠEKS NIJE BIRAO RIJEČI ODGOVARAJUĆI NA GRMOJINE OPTUŽBE 'Ili debelo laže ili je neznalica. Njegove su optužbe idiotizam prve vrste'

Sre, 22/11/2017 - 16:50

HDZ-ov veteran i pročelnik stranačkog Savjetodavnog vijeća Vladimir Šeks odbacio je u srijedu optužbe Nikole Grmoje (Most) da je prikrivao kriminal u Agrokoru, ustvrdivši da Grmoja "debelo laže ili se radi o neznalici koja ne zna niti najosnovnije stvari", jer nije bio državni odvjetnik u vrijeme za koje ga Grmoja optužuje.

Grmoja je u srijedu na konferenciji za novinare predstavio dokumente za koje tvrdi da pokazuju odgovornost Vladimira Šeksa i govore u prilog nužnosti nastavka rada istražnog povjerenstva za Agrokor.

Grmoja je novinarima pokazao faksimil kaznene prijave koju je 1992. podigla Narodna banka Hrvatske protiv Zagrebačke banke zbog nenamjenskog trošenja kredita dodijeljenog Agrokoru i činjenice da je iz trezora HNB-a nestalo šest milijuna njemačkih maraka. Pritom je za političku odgovornost prozvao Šeksa ustvrdivši da kao tadašnji državni odvjetnik nije podigao optužni prijedlog u tom slučaju.

Šeks je Hini izjavio da u prijavi koju je Grmoja pokazao medijima stoji da je 6. veljače 1992. godine podignuta kaznena prijava protiv Zagrebačke banke i glavnog direktora Franje Lukovića jer je iz trezora nestalo šest milijuna njemačkih maraka.

U toj prijavi, rekao je Šeks, ne radi se o kaznenoj prijavi već o prijavi za privredne prijestupe. Ta je prijava za privredni prijestup 6. veljače 1992. godine upućena Okružnom javnom tužilaštvu u Zagrebu, ističe Šeks, a on je državnim tužiteljem postao sredinom travnja iste godine.

"Grmoja drsko laže ili je notorna neznalica kada mene optužuje za prikrivanje kriminala u Agrokoru. Ta kaznena prijava nije bila naslovljena na mene već na okružnog javnog tužitelja Tužilaštva u Zagrebu. Ništa nisam prikrivao i nemam nikakve veze s tim jer sam državnim tužiteljem postao sredinom travnja iste godine", rekao je.

Stoga Šeks "idiotizmom prve vrste" naziva Grmojine optužbe da nije podnio optužni prijedlog i da je prikrivao kriminal u Agrokoru.

Podsjetio je kako ga je Grmoja prije desetak dana optužio da je "u ladicu" stavio izvješće Financijske policije za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju od 15. ožujka 1994. godine.

Ustvrdivši kako se i tu radi o Grmojinoj lažnoj tvrdnji, Šeks je rekao kako nije ništa prikrio već je, nakon što je 15. ožujka 1994. od Financijske policije primio Izvješće o uočenim nepravilnostima u kontroli poslovanja Agrokora u vezi nenamjenskih kredita, odmah 22. ožujka 1994. poslao izvješće glavnom državnom odvjetniku Krunoslavu Olujiću, zatraživši pokretanje odgovarajućeg postupka i izvješće o postupkovnim radnjama.

Kako nije dobio odgovor od Olujića, isti dopis ponovio je 9. svibnja 1994. i 14. srpnja iste godine. "U tri navrata od glavnog državnog odvjetnika tražim da me izvijesti što su poduzeli u vezi s kontrolom koju je provela Financijska policija u Zagrebu", naglasio je Šeks.

Smatra da se i u tom slučaju radi o Grmojinoj "krupnoj laži kojom ga želi diskreditirati", te podsjeća kako je na zadnjoj sjednici istražnog povjerenstva za Agrokor bivši ministar financija Zoran Jašić rekao da Šeks, kao potpredsjednik Vlade 1994. godine, nije stavio u ladicu tu prijavu već ju je uputio državnom odvjetništvu.

Kategorije: Hrvaška

ŠEŠELJ I RADIKALI IZVAN SEBE ZBOG PRESUDE MLADIĆU 'On je heroj, Srbima se stavlja žig zločinačkog naroda' DODIK 'Sada je jasno da BiH ne može opstati'

Sre, 22/11/2017 - 16:48

Zastupnici Skupštine Srbije različito su komentirali presudu ratnom zapovjedniku vojske bosanskih Srba Ratku Mladiću, a dominiraju ocjene nacionalnih stranaka, desnog bloka i konzervativaca da je riječ o “političkoj presudi srpskom narodu” sračunatoj da se Srbima “stavi žig zločinačkog naroda”.

Vođa radikala (SRS) Vojislav Šešelj drži da je presuda Ratku Mladiću uperena protiv Srba i Srbije. “Presuda je politička, a uperena je protiv srpskog naroda koji je sudjelovao u ratu, pomalo i protiv Srbije, a najviše protiv Republike Srpske”, rekao je Šešelj beogradskim medijima.

Zamjenik šefa SRS Nemanja Šarović također drži da je presuda Mladiću uperena protiv srpskog naroda te da će “Srbi nositi žig genocidnog naroda”. Šarović kaže kako “genocida apsolutno nije bilo” i da se “ne može svaki zločin nazivati genocidom”.

Vođa oporbenog konzervativnog pokreta Dveri Boško Obradović kaže kako “odbacuje sve presude Haškog tribunala kao antipravne, nepravedne i antisrpske” ta naglašava kako je za njega Ratko Mladić heroj. Obradović je novinarima u Skupštini Srbije za presudu ICTY-a rekao kako je “vrhunac antisrpskog djelovanja tog suda” te da ga on “ne priznaje jer je antisrpski”.

“Što se mene tiče Ratko Mladić i Radovan Karadžić trebaju biti na prvim stranicama udžbenika jer su osnivači Republike Srpske, a presude Haškog tribunala me ne interesiraju”, rekao je Obradović, nazivajujući ICTY “produženom rukom NATO-a”.

Predsjednik Demokratske stranke Srbije (DSS) Miloš Jovanović presudu Mladiću vidi kao “formalno-pravno presudu jednoj osobi”, dok je “politički gledano to presuda srpskom narodu i Republici Srpskoj”.

Jovanović odbacije tezu da je u Srebrenici učinjen genocid, navodeći kako “to nije ispravna kvalifikacija” već “zloupotreba pravne kvalifikacije u političke svrhe” te da se ”zločin u Srebrenici ne može definirati kao genocid”.

Potpredsjednik srbijanske vlade Rasim Ljajić poručio je u povodu izricanja presude Ratku Mladiću da “treba spriječiti novi val etničkih netrpeljivosti”.

Doživotna kazna Mladiću nije iznenađenje ni za Ljajića ”imajući u vidu dosadašnju sudsku praksu u Tribunalu, kao i ranije presude Mladićevim potčinjenima”.

“Bez obzira na to što će u ovom trenu nacionalne tenzije u regiji vjerojatno biti pojačane, pomirenje zasnovano na istini i pravdi imperativ je za sve države i narode regije. Moramo učiniti sve da spriječimo novi val etničkih netrpeljivosti”, rekao je Ljajić.

“Ovom presudom obitelji žrtava vjerojatno će dobiti djelomičnu satisfakciju, ali u javnosti zemalja regije neće prestati rasprave o interpretaciji ove odluke Tribunala, u zavisnosti od etničke prizme iz koje se ona promatra”, prokometirao je Ljajić.

Srpski pokret obnove i Liga socijaldemokrata Vojvodine presudu Mladiću ocjenjuju “jako važnom” jer se “presuda jednom čovjeku ne tumači kao presuda Srbiji i srpskom narodu”.

“Haški sud danas je izrekao presudu generalu Ratku Mladiću, a ne ni Srbiji, ni srpskom narodu. Srbiju i srpski narod ne brane, nego ih sramote i kriminaliziraju svi koji presudu jednom čovjeku proglašavaju presudom srpskom narodu i državi”, navodi se u priopćenju SPO-a.

Lider LSV Nenad Čanak, navodi da presudu Mladiću treba razumjeti “ne samo kao presudu čovjeku odgovornom za najveći ratni zločin u Europi od Drugog svjetskog rata, nego i kao presudu ideologiji i svima koji su te zločine planirali, koordinirali i provodili".

“Istim onima koji su od imena Ratka Mladića napravili ratni poklič huligana i kriminalaca, koji bi takve zločine bili spremni ponoviti. Oni su te planove kovali u Beogradu, a ne na Palama”, navode iz LSV-a, sugerirajući kako tu “zločinačku organizaciju i njihovu krivnju nipošto ne treba dovoditi u vezu s čitavim narodom”, jer bi to bilo nepravedno i neistinito.

Reakcije iz Republike Srpske: Dodik Mladića smatra herojem, poglavar Islamske zajednice poziva Srbe na suočavanje s prošlošću

Gotovo svi srpski dužnosnici u tijelima vlasti u Bosni i Hercegovini i Republici Srpskoj bez obzira na međusobne prijepore u srijedu su bez ikakve rezerve branili Ratka Mladića koji je zbog ratnih zločina osuđen na doživotni zatvor ignorirajući tako pozive da se suoče s činjenicom kako je riječ o individualnoj odgovornosti koja bi trebala poslužiti za konačno utvrđivanje istine o ratu i pomirenje na toj osnovi.

Među onima koji su na to pozvali bio je i poglavar Islamske zajednice u Bosni i Hercegovinu Husein Kavazović, koji je ocijenio kako je presuda Mladiću prilika da se svi, a posebice Srbija ali i dužosnici i među bosanskim Srbima, suoče s prošlošću.

"Jedino istina o onome što se ovdje događalo može biti osnova za povratak pomirenja", izjavio je Kavazović kako ga citira agencija Fena.

Dodao je kako pomirenja neće biti nastavi li se s glorificiranjem zločinaca i politika koje su rezultirale zločinima.

Udruge koje okupljaju bivše pripadnike vojske bosanskih Srba u Istočnom Sarajevu su, nakon izricanja presude Mladiću, pokušale organizirati prosvjedno okupljanje, no na njihov poziv odazvalo se tek pet osoba koje su ulicama prošetale gotovo nezamijećene s ranije pripremljenim transparentima na kojima su bile poruke poput one "Stidi se, Europo" i "Naš heroj".

No, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji je i ranije veličao Mladića, presudu Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY), koju je nazvao "sramotnom", iskoristio je kao povod za nove hvalospjeve sada već osuđenom ratnom zločincu.

"Ova presuda osnažit će stajalište srpskog naroda da je Mladić heroj i patriot", kazao je Dodik na konferenciji za novinstvo u Banjoj Luci, dodajući kako je presuda Mladiću udarac za BiH i novi dokaz da ta država ne može opstati pa se sada valja boriti za "RS i njenu državnost".

Dodao je kako haaške presude "ne mogu utjecati na činjenice", a Mladiću, tvrdi Dodik, može suditi samo povijest, a ne neki sud.

Dodik je izrazio čuđenje što je za ratne zločine u BiH pred ICTY-em do sada osuđeno 90 Srba, dok je za zločine nad Srbima tamo optuženo "samo 9 Bošnjaka i samo 28 Hrvata", što je za Dodika dokaz kako je ICTY nepravedan.

Najavio je kako će stoga zatražiti da se iz školskih udžbenika u RS iz sadržaja izbaci sve što se odnosi na ICTY i  njegov rad.

Iako Dodikov politički protivnik, član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić u sličnom je tonu kazao kako je ovom presudom nastavljena "negativna politika prema Srbima".

"Haški tribunal ostat će upamćen po tome da nije dijelio pravdu, već politiku", kazao je Ivanić ustvrdivši kako će sve to dovesti do novih političkih sukoba.

I Vukota Govedarica, predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS), koja je dio vlasti na razini BiH, a najveća je oporbena stranka na entitetskoj razini, ocijenio je kako presuda Mladiću ne može biti doprinos pomirenju.

"Mladić nije jedini Srbin koji je, na ovakav ili sličan način, postao žrtva Haškog tribunala", zaključio je Govedarica.

Kategorije: Hrvaška

ŠEŠELJ I RADIKALI IZVAN SEBE ZBOG PRESUDE MLADIĆU 'On je heroj, Srbima se stavlja žig zločinačkog naroda' DODIK 'Sada je jasno da BiH ne može opstati'

Sre, 22/11/2017 - 16:48

Zastupnici Skupštine Srbije različito su komentirali presudu ratnom zapovjedniku vojske bosanskih Srba Ratku Mladiću, a dominiraju ocjene nacionalnih stranaka, desnog bloka i konzervativaca da je riječ o “političkoj presudi srpskom narodu” sračunatoj da se Srbima “stavi žig zločinačkog naroda”.

Vođa radikala (SRS) Vojislav Šešelj drži da je presuda Ratku Mladiću uperena protiv Srba i Srbije. “Presuda je politička, a uperena je protiv srpskog naroda koji je sudjelovao u ratu, pomalo i protiv Srbije, a najviše protiv Republike Srpske”, rekao je Šešelj beogradskim medijima.

Zamjenik šefa SRS Nemanja Šarović također drži da je presuda Mladiću uperena protiv srpskog naroda te da će “Srbi nositi žig genocidnog naroda”. Šarović kaže kako “genocida apsolutno nije bilo” i da se “ne može svaki zločin nazivati genocidom”.

Vođa oporbenog konzervativnog pokreta Dveri Boško Obradović kaže kako “odbacuje sve presude Haškog tribunala kao antipravne, nepravedne i antisrpske” ta naglašava kako je za njega Ratko Mladić heroj. Obradović je novinarima u Skupštini Srbije za presudu ICTY-a rekao kako je “vrhunac antisrpskog djelovanja tog suda” te da ga on “ne priznaje jer je antisrpski”.

“Što se mene tiče Ratko Mladić i Radovan Karadžić trebaju biti na prvim stranicama udžbenika jer su osnivači Republike Srpske, a presude Haškog tribunala me ne interesiraju”, rekao je Obradović, nazivajujući ICTY “produženom rukom NATO-a”.

Predsjednik Demokratske stranke Srbije (DSS) Miloš Jovanović presudu Mladiću vidi kao “formalno-pravno presudu jednoj osobi”, dok je “politički gledano to presuda srpskom narodu i Republici Srpskoj”.

Jovanović odbacije tezu da je u Srebrenici učinjen genocid, navodeći kako “to nije ispravna kvalifikacija” već “zloupotreba pravne kvalifikacije u političke svrhe” te da se ”zločin u Srebrenici ne može definirati kao genocid”.

Potpredsjednik srbijanske vlade Rasim Ljajić poručio je u povodu izricanja presude Ratku Mladiću da “treba spriječiti novi val etničkih netrpeljivosti”.

Doživotna kazna Mladiću nije iznenađenje ni za Ljajića ”imajući u vidu dosadašnju sudsku praksu u Tribunalu, kao i ranije presude Mladićevim potčinjenima”.

“Bez obzira na to što će u ovom trenu nacionalne tenzije u regiji vjerojatno biti pojačane, pomirenje zasnovano na istini i pravdi imperativ je za sve države i narode regije. Moramo učiniti sve da spriječimo novi val etničkih netrpeljivosti”, rekao je Ljajić.

“Ovom presudom obitelji žrtava vjerojatno će dobiti djelomičnu satisfakciju, ali u javnosti zemalja regije neće prestati rasprave o interpretaciji ove odluke Tribunala, u zavisnosti od etničke prizme iz koje se ona promatra”, prokometirao je Ljajić.

Srpski pokret obnove i Liga socijaldemokrata Vojvodine presudu Mladiću ocjenjuju “jako važnom” jer se “presuda jednom čovjeku ne tumači kao presuda Srbiji i srpskom narodu”.

“Haški sud danas je izrekao presudu generalu Ratku Mladiću, a ne ni Srbiji, ni srpskom narodu. Srbiju i srpski narod ne brane, nego ih sramote i kriminaliziraju svi koji presudu jednom čovjeku proglašavaju presudom srpskom narodu i državi”, navodi se u priopćenju SPO-a.

Lider LSV Nenad Čanak, navodi da presudu Mladiću treba razumjeti “ne samo kao presudu čovjeku odgovornom za najveći ratni zločin u Europi od Drugog svjetskog rata, nego i kao presudu ideologiji i svima koji su te zločine planirali, koordinirali i provodili".

“Istim onima koji su od imena Ratka Mladića napravili ratni poklič huligana i kriminalaca, koji bi takve zločine bili spremni ponoviti. Oni su te planove kovali u Beogradu, a ne na Palama”, navode iz LSV-a, sugerirajući kako tu “zločinačku organizaciju i njihovu krivnju nipošto ne treba dovoditi u vezu s čitavim narodom”, jer bi to bilo nepravedno i neistinito.

Reakcije iz Republike Srpske: Dodik Mladića smatra herojem, poglavar Islamske zajednice poziva Srbe na suočavanje s prošlošću

Gotovo svi srpski dužnosnici u tijelima vlasti u Bosni i Hercegovini i Republici Srpskoj bez obzira na međusobne prijepore u srijedu su bez ikakve rezerve branili Ratka Mladića koji je zbog ratnih zločina osuđen na doživotni zatvor ignorirajući tako pozive da se suoče s činjenicom kako je riječ o individualnoj odgovornosti koja bi trebala poslužiti za konačno utvrđivanje istine o ratu i pomirenje na toj osnovi.

Među onima koji su na to pozvali bio je i poglavar Islamske zajednice u Bosni i Hercegovinu Husein Kavazović, koji je ocijenio kako je presuda Mladiću prilika da se svi, a posebice Srbija ali i dužosnici i među bosanskim Srbima, suoče s prošlošću.

"Jedino istina o onome što se ovdje događalo može biti osnova za povratak pomirenja", izjavio je Kavazović kako ga citira agencija Fena.

Dodao je kako pomirenja neće biti nastavi li se s glorificiranjem zločinaca i politika koje su rezultirale zločinima.

Udruge koje okupljaju bivše pripadnike vojske bosanskih Srba u Istočnom Sarajevu su, nakon izricanja presude Mladiću, pokušale organizirati prosvjedno okupljanje, no na njihov poziv odazvalo se tek pet osoba koje su ulicama prošetale gotovo nezamijećene s ranije pripremljenim transparentima na kojima su bile poruke poput one "Stidi se, Europo" i "Naš heroj".

No, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji je i ranije veličao Mladića, presudu Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY), koju je nazvao "sramotnom", iskoristio je kao povod za nove hvalospjeve sada već osuđenom ratnom zločincu.

"Ova presuda osnažit će stajalište srpskog naroda da je Mladić heroj i patriot", kazao je Dodik na konferenciji za novinstvo u Banjoj Luci, dodajući kako je presuda Mladiću udarac za BiH i novi dokaz da ta država ne može opstati pa se sada valja boriti za "RS i njenu državnost".

Dodao je kako haaške presude "ne mogu utjecati na činjenice", a Mladiću, tvrdi Dodik, može suditi samo povijest, a ne neki sud.

Dodik je izrazio čuđenje što je za ratne zločine u BiH pred ICTY-em do sada osuđeno 90 Srba, dok je za zločine nad Srbima tamo optuženo "samo 9 Bošnjaka i samo 28 Hrvata", što je za Dodika dokaz kako je ICTY nepravedan.

Najavio je kako će stoga zatražiti da se iz školskih udžbenika u RS iz sadržaja izbaci sve što se odnosi na ICTY i  njegov rad.

Iako Dodikov politički protivnik, član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić u sličnom je tonu kazao kako je ovom presudom nastavljena "negativna politika prema Srbima".

"Haški tribunal ostat će upamćen po tome da nije dijelio pravdu, već politiku", kazao je Ivanić ustvrdivši kako će sve to dovesti do novih političkih sukoba.

I Vukota Govedarica, predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS), koja je dio vlasti na razini BiH, a najveća je oporbena stranka na entitetskoj razini, ocijenio je kako presuda Mladiću ne može biti doprinos pomirenju.

"Mladić nije jedini Srbin koji je, na ovakav ili sličan način, postao žrtva Haškog tribunala", zaključio je Govedarica.

Kategorije: Hrvaška

Lijepi terrazzo podmetači

Sre, 22/11/2017 - 16:46

Popularnost terrazza kao materijala u posljednje je vrijeme sve veća, a njegov povratak u interijere možemo vidjeti ne samo u obliku podnih i zidnih obloga, nego i dizajnerskih uporabnih predmeta! Sviđa li vam se njegov nepredvidiv uzorak, mi vam predlažemo da ga izradite sami i to pomoću gline!  Pronašli smo ovaj genijalni "uradi sam" projekt na blogu Burkatron gdje je Fimo masa korištena za izradu elegantnih podmetača koji bi se odlično uklopili u uređenje vašeg doma.

211117-terrazzo.jpg

Potrebni materijali

bijela Fimo masa 350 g
Fimo masa u različitim bojama za uzorak
valjak za tijesto
daska
skalpel
ravnalo
karton
olovka

Postupak

Na dasci valjkom izvaljajte bijelu Fimo masu do debljine od 5 mm.

211117-terrazzo 2.jpg

Na kartonu iscrtajte oblik šesterokuta i izrežite ga kako bi vam poslužio kao predložak, a možete se poslužiti i metalnim šablonama za kolačiće ako želite izraditi neki drugi oblik.

211117-terrazzo 3.jpg

Pomoću predloška i ravnala izrežite iz Fimo mase šesterokutne podmetače. Uzmite Fimo masu u boji i odrežite sitne i nepravilne komadiće koje potom rasporedite po svakom podmetaču kako biste stvorili terrazzo efekt.

211117-terrazzo 4.jpg

Lagano valjkom prijeđite preko podmetača kako biste utisnuli odrezane komadiće u bijelu podlogu. Jednom kada ste zadovoljni izgledom svojih podmetača ispecite ih u pećnici u skladu s uputama proizvođača te pustite da se polako ohlade.

211117-terrazzo 5.jpg

Na primjeru sa slika prije pečenja probušena je rupa na svakom podmetaču kako bi ih se kasnije moglo objesiti.

Izvor: Burkatron

Kategorije: Hrvaška

Lijepi terrazzo podmetači

Sre, 22/11/2017 - 16:46

Popularnost terrazza kao materijala u posljednje je vrijeme sve veća, a njegov povratak u interijere možemo vidjeti ne samo u obliku podnih i zidnih obloga, nego i dizajnerskih uporabnih predmeta! Sviđa li vam se njegov nepredvidiv uzorak, mi vam predlažemo da ga izradite sami i to pomoću gline!  Pronašli smo ovaj genijalni "uradi sam" projekt na blogu Burkatron gdje je Fimo masa korištena za izradu elegantnih podmetača koji bi se odlično uklopili u uređenje vašeg doma.

211117-terrazzo.jpg

Potrebni materijali

bijela Fimo masa 350 g
Fimo masa u različitim bojama za uzorak
valjak za tijesto
daska
skalpel
ravnalo
karton
olovka

Postupak

Na dasci valjkom izvaljajte bijelu Fimo masu do debljine od 5 mm.

211117-terrazzo 2.jpg

Na kartonu iscrtajte oblik šesterokuta i izrežite ga kako bi vam poslužio kao predložak, a možete se poslužiti i metalnim šablonama za kolačiće ako želite izraditi neki drugi oblik.

211117-terrazzo 3.jpg

Pomoću predloška i ravnala izrežite iz Fimo mase šesterokutne podmetače. Uzmite Fimo masu u boji i odrežite sitne i nepravilne komadiće koje potom rasporedite po svakom podmetaču kako biste stvorili terrazzo efekt.

211117-terrazzo 4.jpg

Lagano valjkom prijeđite preko podmetača kako biste utisnuli odrezane komadiće u bijelu podlogu. Jednom kada ste zadovoljni izgledom svojih podmetača ispecite ih u pećnici u skladu s uputama proizvođača te pustite da se polako ohlade.

211117-terrazzo 5.jpg

Na primjeru sa slika prije pečenja probušena je rupa na svakom podmetaču kako bi ih se kasnije moglo objesiti.

Izvor: Burkatron

Kategorije: Hrvaška

PREDSJEDNICA U RIJECI Govorila o iseljavanju mladih: 'Vani je život komotniji, uređeniji i dobijete više novaca, ali ste uvijek stranac'

Sre, 22/11/2017 - 16:38

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović u srijedu je nazočila svečanom obilježavanju 390. godišnjice osnutka dviju riječkih gimazija, Prve riječke hrvatske gimnazije i Prve sušačke hrvatske gimnazije.

Obje gimnazije sljednice su Isusovačkog kolegija, prve institucionalne obrazovne ustanove u Rijeci, osnovanog 1627. godine.

Problemi obrazovnog sustava

Svečanost Prve riječke hrvatske gimnazije održana je u HNK-u Ivana pl. Zajca, gdje je ravnateljica Jane Sclaunich ustvrdila da je gimnazija spremna na transformaciju obrazovnog sustava kao predvodnica primjene suvremenih obrazovnih metoda u Primorsko-goranskoj županiji.

Bivši učenik gimnazije, primorsko-goranski župan Zlatko Komadina, naveo je da su obje gimnazije zaslužne za stvaranje obrazovanog ljudskog kapitala iz kojeg se gradi Sveučilište u Rijeci i akademska zajednica.

U panel raspravi o stanju i budućnosti obrazovnog sustava u zemlji, predsjednica Grabar-Kitarović, nekadašnja učenica te škole, upozorila je kako je u našem društvu preniska razina kontinuiteta u provedbi većih projekata, poput reforme obrazovanja.

"Vrijeme nas je preteklo, ne uspijevamo uloviti korak s usporedivim zemljama, pa je nužno pojačati napore, prvenstveno na jačanju STEM područja koje nosi dodanu vrijednost i predstavlja budućnost", rekla je.

Ocijenila je tekuća ulaganja u obrazovnu infrastrukturu važnima, ali važno je ulagati i u ljudske resurse. Govoreći o problemu odlaska mladih u inozemstvo, rekla je da podržava mobilnost, jer svatko ima pravo školovati se i raditi nekoliko godina u inozemstvu, ali potom se treba vratiti natrag.

Vani je komotnije, ali uvijek ste stranac

"Vani je život komotniji, uređeniji i dobijete više novaca, ali ste uvijek stranac. U potpunosti sebe ostvariti možete samo u svojoj domovini", kazala je. Iznijela je vlastiti primjer, jer je bila u inozemstvu na visokim pozicijama, ali se nikad u tim državama nije osjećala kao kod kuće.

Kao probleme vezane uz sve masovniji odlazak u inozemstvu navela je otvorena vrata EU, ali i nepovoljnu društvenu klimu, jer mladima nisu bitni samo posao i stan, nego i klima međusobnog uvažavanja i optimizma.

Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Zvonko Kusić problematičnim je ocijenio nemogućnost ostvarenja ozbiljnijih zadataka kroz više mandata vlada, jer se često događa da se cjelokupne strategije mijenjaju s promjenom resornih ministara.

Govoreći o obrazovnom sustavu, Kusić je ustvrdio da su nastavnici potplaćeni, nedovoljno društveno vrednovani i nedovoljno motivirani. "Ni jedna vlada do sada nije stavila obrazovanje na vrh prioriteta", naglasio je.

Primorsko-goranski župan Komadina ustvrdio je da se pri provedbi velikih generacijskih projekata često zastane na polju ideologije, kao zahvalnoj političkoj temi, umjesto da se uspostavi nacionalni konsenzus.

Reforma obrazovanja bez ideologije

Grabar-Kitarović je replicirala navodeći da su ideologije često izgovor za nedjelovanje. "Reforma obrazovanja mora biti posve bez ideologije", poručila je.

Nekadašnji rektor Sveučilišta u Rijeci i sadašnji član povjerenstva za strategiju obrazovanja Pero Lučin ocijenio je da se promjene u Hrvatskoj događaju presporo.

Smanjenje broja srednjoškolaca i općenito mladih postaje pitanje opstanka zemlje i nacionalne sigurnosti, pa treba više ulagati u škole i plaće, naglasio je.

Predsjednica je na svečanosti u Prvoj sušačkoj hrvatskoj gimnaziji, gdje je primila diplomu prve počasne maturantice, uputila poruku učenicima da budu analitični, promišljaju i propituju sve što ih se uči, te da ne uzimaju zdravo za gotovo što im nastavnici kažu.

"Uvijek budite hrabri, idite svojim putem i ne dajte se smesti pri tome. Želim da vaši životi budu poput mog, s usponima i padovima. Bilo mi je nekada teško, posebno na početku, ali mi je svaki pad bio poticaj za korak naprijed", naglasila je.

Grabar-Kitarović također je posjetila Sveučišnu knjižnicu, gdje je otvorena izložba knjiga iz prve knjižnice Isusovačkog kolegija, iz kojeg je Sveučilišna knjižnica proizašla.

Kategorije: Hrvaška

PREDSJEDNICA U RIJECI Govorila o iseljavanju mladih: 'Vani je život komotniji, uređeniji i dobijete više novaca, ali ste uvijek stranac'

Sre, 22/11/2017 - 16:38

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović u srijedu je nazočila svečanom obilježavanju 390. godišnjice osnutka dviju riječkih gimazija, Prve riječke hrvatske gimnazije i Prve sušačke hrvatske gimnazije.

Obje gimnazije sljednice su Isusovačkog kolegija, prve institucionalne obrazovne ustanove u Rijeci, osnovanog 1627. godine.

Problemi obrazovnog sustava

Svečanost Prve riječke hrvatske gimnazije održana je u HNK-u Ivana pl. Zajca, gdje je ravnateljica Jane Sclaunich ustvrdila da je gimnazija spremna na transformaciju obrazovnog sustava kao predvodnica primjene suvremenih obrazovnih metoda u Primorsko-goranskoj županiji.

Bivši učenik gimnazije, primorsko-goranski župan Zlatko Komadina, naveo je da su obje gimnazije zaslužne za stvaranje obrazovanog ljudskog kapitala iz kojeg se gradi Sveučilište u Rijeci i akademska zajednica.

U panel raspravi o stanju i budućnosti obrazovnog sustava u zemlji, predsjednica Grabar-Kitarović, nekadašnja učenica te škole, upozorila je kako je u našem društvu preniska razina kontinuiteta u provedbi većih projekata, poput reforme obrazovanja.

"Vrijeme nas je preteklo, ne uspijevamo uloviti korak s usporedivim zemljama, pa je nužno pojačati napore, prvenstveno na jačanju STEM područja koje nosi dodanu vrijednost i predstavlja budućnost", rekla je.

Ocijenila je tekuća ulaganja u obrazovnu infrastrukturu važnima, ali važno je ulagati i u ljudske resurse. Govoreći o problemu odlaska mladih u inozemstvo, rekla je da podržava mobilnost, jer svatko ima pravo školovati se i raditi nekoliko godina u inozemstvu, ali potom se treba vratiti natrag.

Vani je komotnije, ali uvijek ste stranac

"Vani je život komotniji, uređeniji i dobijete više novaca, ali ste uvijek stranac. U potpunosti sebe ostvariti možete samo u svojoj domovini", kazala je. Iznijela je vlastiti primjer, jer je bila u inozemstvu na visokim pozicijama, ali se nikad u tim državama nije osjećala kao kod kuće.

Kao probleme vezane uz sve masovniji odlazak u inozemstvu navela je otvorena vrata EU, ali i nepovoljnu društvenu klimu, jer mladima nisu bitni samo posao i stan, nego i klima međusobnog uvažavanja i optimizma.

Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Zvonko Kusić problematičnim je ocijenio nemogućnost ostvarenja ozbiljnijih zadataka kroz više mandata vlada, jer se često događa da se cjelokupne strategije mijenjaju s promjenom resornih ministara.

Govoreći o obrazovnom sustavu, Kusić je ustvrdio da su nastavnici potplaćeni, nedovoljno društveno vrednovani i nedovoljno motivirani. "Ni jedna vlada do sada nije stavila obrazovanje na vrh prioriteta", naglasio je.

Primorsko-goranski župan Komadina ustvrdio je da se pri provedbi velikih generacijskih projekata često zastane na polju ideologije, kao zahvalnoj političkoj temi, umjesto da se uspostavi nacionalni konsenzus.

Reforma obrazovanja bez ideologije

Grabar-Kitarović je replicirala navodeći da su ideologije često izgovor za nedjelovanje. "Reforma obrazovanja mora biti posve bez ideologije", poručila je.

Nekadašnji rektor Sveučilišta u Rijeci i sadašnji član povjerenstva za strategiju obrazovanja Pero Lučin ocijenio je da se promjene u Hrvatskoj događaju presporo.

Smanjenje broja srednjoškolaca i općenito mladih postaje pitanje opstanka zemlje i nacionalne sigurnosti, pa treba više ulagati u škole i plaće, naglasio je.

Predsjednica je na svečanosti u Prvoj sušačkoj hrvatskoj gimnaziji, gdje je primila diplomu prve počasne maturantice, uputila poruku učenicima da budu analitični, promišljaju i propituju sve što ih se uči, te da ne uzimaju zdravo za gotovo što im nastavnici kažu.

"Uvijek budite hrabri, idite svojim putem i ne dajte se smesti pri tome. Želim da vaši životi budu poput mog, s usponima i padovima. Bilo mi je nekada teško, posebno na početku, ali mi je svaki pad bio poticaj za korak naprijed", naglasila je.

Grabar-Kitarović također je posjetila Sveučišnu knjižnicu, gdje je otvorena izložba knjiga iz prve knjižnice Isusovačkog kolegija, iz kojeg je Sveučilišna knjižnica proizašla.

Kategorije: Hrvaška

EU "poštuje" presudu ICTY-ja, NATO pozdravlja presudu Mladiću

Sre, 22/11/2017 - 16:38

Europska unija poštuje odluku ICTY-a, kojom je Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor, iako ne komentira pojedinačne presude, dok je NATO pozdravio presudu rekavši da ona pokazuje da je vladavina prava na djelu.

 

 "Presuda u slučaju Ratka Mladića pred Međunarodim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju, koja je danas izrečena, dotiče se nekih od najmračnijih, najtragičnijih događaja u nedavnoj povijesti Bosne i Hercegovine i zapadnog Balkana, uključujući genocid u Srebrenici.

Ispunjenje pravde i borba protiv nekažnjivosti za najstrašnije zločine temeljna je ljudska obveza. Suosjećamo s preživjelima i s onima koji su izgubili svoje voljene", kaže se u izjavi glasnogovornice Federice Mogherini, visoke predstavnice EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku.

 

 "Iako ne komentiramo pojedinačne presude, mi u potpunosti poštujemo odluku ICTY-a i podržavamo njegov rad", kaže se u izjavi.

 

 ICTY je u srijedu u prvostupanjskoj presudi osudio Mladića na doživotni zatvor i proglasio ga krivim za deset od 11 točaka optužnice. Oslobođen je odgovornosti za prvu točku koja ga je teretila za genocid u šest općina istočne BiH jer je vijeće utvrdilo da zločini počinjeni u tim općinama ne predstavljaju genocid.

 

 Proglašen je krivim za genocid u Srebrenici, za progon, istrebljenje, ubojstva, deportacije i nečovječna djela kao zločine protiv čovječnosti te za ubojstva, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje pripadnika UN-a za taoce kao ratne zločine.

 

 Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg pozdravio je presudu protiv Mladića, naglasivši da ona "pokazuje da je vladavina prava na djelu i da su odgovorni za zločine pozvani na odgovornost", kaže se u Stoltenbergovoj izjavi.

 

 "Zapovjednik bosanskih Srba, general Mladić odgovoran je za užasne zločine protiv civila, uključujući ubojstva tisuća bosanskih muškaraca i dječaka u Srebrenici 1995. godine", ističe Stoltenberg, koji dodaje da je NATO pomogao da se okonča "ta mračna stranica povijesti Europe".

 

 Stoltenberg je rekao da je zapadni Balkan od strateške važnosti za NATO-a i da budućnost te regije vidi u euroatlantskoj suradnji i integracijama za one koji to žele.

 

 "Nadam se da će današnja presuda pomaknuti regiju na putu prema miru i pomirenju", rekao je glavni tajnik NATO-a.

Kategorije: Hrvaška