Jutarnji list

Syndicate content
RSS latest articles feed for: jutarnjiList, and section: Front Page.
Updated: 26 min 51 sek od tega

ARAPSKI SAVEZNICI HVALE POTEZ SAUDIJSKE ARABIJE, ČAK I ČESTITAJU!? Zapad suzdržan nakon objave na saudijskoj televiziji, najoštriji su Nizozemci

Sob, 20/10/2018 - 18:05

Egipat, Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE), Bahrein i Jemen u subotu su gotovo identičnim riječima podržali očitovanje Rijada o smrti saudijskog novinara u egzilu Jamala Khashoggija, dok su zapadne zemlje i velike svjetske sile za sada vrlo suzdržane i uglavnom šute.

"Egipat primjećuje da su hrabri, odlučujući potezi i odluke koje je u tom slučaju donio saudijski kralj u skladu sa stajalištem njegovog visočanstva koje poštuje načela prava i učinkovitog pravosuđa", priopćilo je egipatsko ministarstvo vanjskih poslova.

Također izražava sućut Khashoggijevoj obitelji, uz uvjerenje da će istraga pokazati istinu.

UAE je priopćio da "pohvaljuje naputke i odluke saudijskog kralja bin Salmana u slučaju Khashoggi".

Čestitkama se pridružio i Jemen, a Bahrein je također pohvalio odluke saudijskog kralja glede "uspostave pravde". "Saudijska Arabija će ostati država pravde, vrijednosti i načela", stoji u službenom priopćenju Bahreina kojeg prenosi televizijska kuća Al Arabiya.

Velika Britanija je uputila sućut obitelji Jamala Kashoggija i priopćila da razmatra izvješće Saudijske Arapije i "naše sljedeće korake", dok je Nizozemska pozvala na dodatnu istragu o okolnostima smrti novinara.

"Puno toga je još nedorečeno. Što se dogodilo? Kako je umro? Tko je odgovoran? Nadam se i očekujem da ćemo uskoro znati sve relevantne činjenice", kazao je premijer Mark Rutte.

Angela Merkel oglasila se na konferenciji za novinare poslijepodne i samo spomenula da u slučaju Khashoggijeve smrti ništa nije razriješeno i da još uvijek čeka prave odgovore.

Američki predsjednik Donald Trump je kazao da je pojašnjenje Rijada o smrti Khashoggija u konzulatu u Istanbulu "uvjerljivo". Priznanje o njegovoj smrti i okolnostima u kojima je do toga došlo nazvao je "dobrim prvim korakom".

"Saudijska Arabija je sjajan saveznik. Ono što se dogodilo neprihvatljivo je", kazao je Trump te dodao da će razgovarati s prijestolonasljednikom. Također je dodao da se nada da neće biti otkazivanja velikih unosnih ugovora na području obrane.

Jedini je do sada "duboku uznemirenost" potvrdom Rijada o smrti saudijskog novinara Jamal Khashoggija izrazio glavni tajnik UN-a Antonio Guterres.

Amnesty International (AI) je priopćio da se saudijsko objašnjenje u vezi smrti Khashoggija u njihovom konzulatu u Istanbulu čini kao kamuflaža za "okrutno ubojstvo".

"Saudijska Arabija je dotaknula novo dno glede stanja ljudskih prava u zemlji", poručuje AI i poziva Rijad da preda Khashiggijevo tijelo kako bi obdukciju izveli neovisni forenzički stručnjaci.

"Ovo stravično ubojstvo unutar konzulata predstavlja izvansudsku likvidaciju", priopćio je Amnesty.

Kategorije: Hrvaška

DUBRAVKA ŠUICA 'Populizam bih radije nazvala ekstremizmom, a zabrinjavajuće je da gotovo nema razlike u stavovima krajnje ljevice i krajnje desnice'

Sob, 20/10/2018 - 17:58

Populizam bih radije nazvala ekstremizmom, a zabrinjavajuće je da gotovo nema razlike u stavovima krajnje ljevice i krajnje desnice, poručila je u subotu Dubravka Šuica na konferenciji Hrvatske paneuropske unije.

Šuica je na drugom danu trodnevne međunarodne konferencije pod nazivom "Stoljeće nakon Prvog svjetskog rata: povijesno nasljeđe i perspektive Europske unije" naglasila kako je teško pronaći granicu i balans između nacionalnog i europskog.

"Potrebno je imati europski suverenitet, europski identitet, ali istovremeno naravno da moramo zadržati nacionalni identitet i nacionalni suverenitet. Za mene je Europa, Europa nacija, a ne može postati Europa, slična SAD-u", istaknula je Šuica.

Na panelu pod nazivom "Današnja i buduća EU i njezina uloga u svjetskoj politici, gospodarstvu i kulturi", uz Šuicu su govorili: predsjednik Međunarodne Paneuropske unije Alain Terrenoire, voditelj Predstavništva Europske komisije u Republici Hrvatskoj Branko Baričević, glavni tajnik Međunarodne Paneuropske unije Pavo Barišić te predsjednik Paneuropske unije Njemačke i europarlamentarac Bernd Posselt.

Šuica je ustvrdila kako je solidarnost jedna od temeljnih vrijednosti Europske unije.

"Solidarnost, jedan od stupova na kojima je nastala Europska unija, trenutno nije u svim zemljama na cijeni. Tu mislim, otvoreno ću reći, na Mađarsku, Češku, Slovačku, Poljsku .... Tu imamo problema i vrlo sam otvorena. Dakle, ne žele ni pod koju cijenu prihvatiti ono što je svojstveno, zajedničko i imanentno cijeloj Uniji", rekla je Šuica.

Branko Baričević je naveo neravnomjernu raspodjelu dohotka, kao jedan od uzroka rasta populističkih pokreta.

"Populizam je politika koja koristi strah kao kohezijski faktor, za one koje se osjećaju izostavljenima iz napretka", rekao je Baričević.

Bernd Posselt je rekao da je kulturno jedinstvo Europe starije od nacionalnih država te je istaknuo da je Europa "ujedinjena u različitosti".

"Kultura nije dovoljna, ona je osnova svega, ali mora biti transformirana u političku, demokratsku i mirovnu zajednicu", rekao je Posselt te dodao da je isto zastupao i osnivač Paneuropske unije Richard von Coudenhove-Kalergi.

Posselt je istaknuo da Europska unija mora jedinstveno djelovati, kako bi bila ravnopravna s drugim globalnim akterima. U tom je kontekstu, podržao Junckerov prijedlog, prema kojem bi se u Europskom vijeću, o određenim pitanjima, odlučivalo kvalificiranom većinom, a ne kao do sada konsenzualno.

Alain Terrenoire je ustvrdio da Europska unija nema zajedničku energetsku politiku, zbog čega je ovisna o uvozu nafte i plina iz trećih zemalja, pri čemu te zemlje, pogotovo Rusija, iskorištavaju takvu poziciju.

Predsjednik Međunarodne paneuropske unije je rekao da za jedinstvenu vanjsku politiku Europske unije "trebamo znati gdje je Europa".

"Za mene su Albanija, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Kosovo i Srbija dio Europe. Želim da Europska unija jasno kaže da je to tako, odnosno da definira europski prostor kako bi to bilo jasno i ostatku svijeta. Kako bi to bilo jasno Washingtonu, Moskvi ili Pekingu. Možda danas postoje pravila koja nas u određenoj mjeri razjedinjuju, no to je nešto što jednoga dana svakako moramo prevladati", istaknuo je Terrenoire.

Predsjednik Paneuropske unije Bosne i Hercegovine Osman Topčagić je na prethodnom panelu u sklopu konferencije, istaknuo kako je, zbog nedovoljnog angažmana Europske unije, otvoren prostor za utjecaj drugih sila u Bosni i Hercegovini.

"Mediji imaju veoma značajan utjecaj. Mi imamo medij koji je vezan za CNN. Imamo medij koji je vezan za Al Jazeeru, ali zašto mi u regiji nemamo Euronews", rekao je Topčagić.

Topčagić je istaknuo da "sigurno nema boljeg seta vrijednosti od onog koje nudi Europska unija".

Pavo Barišić je istaknuo da je više demokracije, ključno za povjerenje građana u europske institucije.

"Ugovorni koloplet i upravni ustroj Europske unije valja pojednostaviti i učiniti preglednijim, puno pristupačnijim i građanima bližim kako bi se ublažila ograničenja i otuđenost takozvane briselske birokracije ili samodostatne eurokracije", poručio je glavni tajnik Međunarodne Paneuropske unije.

Terrenoire je također govorio o potrebi reforme upravljanja Europskom unijom.

"Mi sada imamo situaciju, u kojoj dolazi do osporavanja i odbijanja sustava. Nije normalno odbijati Europu, zbog sustava kojim se Europom upravlja, taj sustav treba mijenjati. Moj je dojam da ljudi žele nešto jednostavno. Oni žele da se osluškuju njihove potrebe i želje, da putem demokratskog sustava te potrebe i želje budu pretočene u odluke", rekao je Terrenoire, dodavši da suverenitet pripada narodu te da će fenomen odbijanja Europe postati dominantan, ako ne dođe do institucionalne reforme Europske unije.

Kategorije: Hrvaška

Spomenka je prošla pola svijeta, mislila je da se skrasila na Floridi, a onda se naglo predomislila: 'Tamo nismo mogli dobiti ono što imamo u Kninu'

Sob, 20/10/2018 - 17:30

Iz Šibenika si? Znaš Marija Ušića?

E, onog što je piva onu pismu "Hrvatski će opet sin prolaziti kroz svoj Knin!" E, pa možeš mu reć da sad može snimit novu, jel se to reče, remake? Kakvi? Aj zapiši - "Hrvatski će opet sin prolazit kroz svoj Dublin!" - veli meni u u pero zajebant tek što sam u Kninu izvadio notes za radit reportažu pod radnim nazivom - "ajde vidit zašto se Knin iselija?"

Untitled9.jpg 

"Da zašto, da Knin? Iselila se cila Hrvatska, a ne samo Knin. I to zbog iste stvari - ode nema ni perspektive ni posla. A ako ga i ima, onda su plaće puno manje nego vanka. Tamo su duplo veće!" - mudro meni zbori moj sugovornik sa susjednog stola - jasno, kao i većina Hrvata i građana Hrvatske, hrabar je samo anonimno - dok prvi nanovo upada - "Je, je, sve je u Irskoj duplo. Eto, kod nas ode moreš vidit slovo 'U' na zidovima, a tamo kod njih nigdi, samo - U2! Samo, i troškovi života su dupli, a to niko ne spominje!"

Ma problem je atmosfera beznađa

Da Knjinani odlaze, kao što se odlazilo i 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća u Njemačku za poslom, nije potrebno posebno objašnjavati, piše Slobodna Dalmacija.

- Ali nije to jedini razlog. Ono što sam čula od onih koji su otišli je i ta neka demotivirajuća, besperspektivna atmosfera koja je u nas godinama vladala, nedostatak sadržaja koje Knin kao mali grad nema u odnosu na veće sredine. A i trend je da se odlazi. Možda ružno zvuči, ali to je malo postalo i kao neka moda, svatko tko iole drži do sebe, ponavlja kako je stanje loše, da se ništa ne radi, da ničeg nema. Jedan dio ljudi vjerojatno ide i zato što im je otišao dobar dio ekipe s kojom su se družili, s kojom su odgajali djecu - veli nam Romana Marković, koja je, očito, izuzetak koji potvrđuje pravilo.

Untitled5.jpg 

Ona se, naime, vratila iz Zagreba u Knin, kao 28-godišnjakinja, kao diplomirana novinarka s Fakulteta političkih znanosti u lipnju ove godine.

- Ja sam se vratila s ciljem da nešto pokrenem, nisam tip osobe koja će sjediti i čekati da mi netko nešto da, neki posao. Meni je normalno da sam se, nakon što sam vidjela nešto svijeta, bila u Kanadi, Finskoj, skupila nešto iskustva, vratila u Knin s momkom.

On traži posao, planira nešto privatno, čak i nekom poljoprivredom se baviti, a ja sam se uključila u rad udruge Atribut, kojoj sam projekt menadžerica. Pokušavamo spojiti kulturu i turizam, kao brend s kojim će se razvijati... kroz organizaciju koncerata, izložbi, promocije knjiga, događanja. Da otvorimo Knin i Kninjane svijetu i da taj svijet dovedemo ovdje - priča Romana koja je uvjerena da Knin ima budućnost.

Neće svi otići! - uvjerena je, a tvrdi nam da Knin prolazi i kroz jedno ohrabrujuće razdoblje promjena, i na političkoj, i na društvenoj razini. Nevladine udruge, društveno poduzetništvo, civilno društvo, urbana scena nisu nikad bili brojniji i življi, nema dana da nema nekog koncerta, eventa...

Untitled2.jpg 

- Grad nam daje ruku u svemu, bez obzira što nema toliko novca za sve, ali ima dobru volju - zaključuje Romana, s kojom se slaže i Spomenka Martić, koja godinu i pol vodi obrazovno-kulturnu udrugu "Porta".

- Gdje god smo pokucali, svi su nam otvorili vrata. I udruga "Zvonimir", Narodna knjižnica "Knin", s kojom smo proveli uspješan projekt u suradnji s Ministarstvom kulture "Čitamo za djecu". To je od 600 projekata jedan od 28 koje je ministarstvo financiralo lani. Ima nas 12 u Udruzi, evo sad smo pokrenuli plesnu školu, s 50-ero djece i 15 odraslih - priča Spomenka, koja tvrdi da je civilni sektor udruga u Kninu duplo jači nego u Šibeniku.

A mi se vratili u Knin

I ona je s cijelom obitelji - ona, suprug i troje djece - došla u Knin, odakle joj je rodom muž. Živjela je po cijelom svijetu, da bi na koncu shvatila koliko Knin puno pruža obiteljima kao što je njezina, s troje male djece od 4 do 7 godina.

"Da se naša djeca igraju vani slobodno, to u New Yorku, ili Jacksonvilleu na Floridi gdje smo prije bili, nije moguće. Ja sam tamo mogla ostati živjeti, ali sam odustala upravo zbog ogromne stope kriminala, iako je to lijep grad na istočnoj obali, za američke prilike čak i miran. No, u usporedbi s ovim što mi imamo u Kninu na tom polju..."

Eto, tako zbore oni što su bili vanka. Na kraju, i sam gradonačelnik Marko Jelić živio je i radio vanka, u Muenchenu, kao dr. molekularne biologije, i to na elitnoj adresi, na fakultetu Ludwig Maximilian. Odlazio je po mraku iz kuće, u 6.30 ujutro i vraćao se po mraku s posla, navečer, djecu i obitelj ne bi ni vidio.

Untitled10.png 

No, oni što su tu u Kninu i što odlaze, vele: "Što vrijedi vidjeti djecu kad im ne možeš ništa pružiti!"

- Najveći je problem što nema posla. Zato mladost i odlazi. Eto, ja imam kćer koja je trenutno na PMF-u u Zagrebu. Kada se ona upisivala u osnovnu školu prije 17 godina u Kninu, bilo je pet prvih razreda. Znate koliko ih je upisano ove godine u toj osnovnoj školi? Samo dva! I to je u jednom 17, a u drugom 18 đaka. Misli li se vraćat iz Zagreba? A što me pitate kad i sami znate odgovor! - zborio nam je Kninjanin na pustoj, staroj tržnici na ulazu u grad.

Untitled4.jpg 

Na njoj je samo Ljubica Romić, kao zadnja čuvarica Starog grada, i mačka što mirno drijema na zobnici koja joj na katrigi služi umjesto kušina. Na banku joj je razastrta roba - svega ima - a preko ograde vise kalci od pređe, znani i kao seljačke čarape, rešte luka češnjaka. - Svega ima, samo kupaca nema. A ne bi ni ja dolazila da mi nije od svojih jada pobjeći, da ne mislim kako mi je sin, ima evo dvije godine, stradao u saobraćaju, izlazim samo da mi tuga prođe - zdvojna nam je starica.

Pokraj tržnice je i crkva svetog Ante sa samostanom, a ispred nje - masline. S granama punim tamnih plodova. Tko bi rekao da ćemo i to jednog dana vidjeti u Kninu - "Maslina je neobrana". Stvarno se sve izmišalo...

Među onima koji neće otići - a planiraju se i udati, i imati barem dvoje djece - su i marne djelatnice - volonterke kninskog Crvenog križa, tri dvadesetogodišnjakinje Matea Delić, Karmela Zelić i Nikolina Bošnjak. Potonja radi u Crvenom križu, a prve dvije studiraju trgovinsko poslovanje s poduzetništvom na kninskom Veleučilištu. "Bit će bolje!" - uvjereno govore dok provode 46. sabirnu akciju "Solidarnost na djelu". Ne dvoji i za drugog izdvoji - joj je moto.

Untitled6.jpg 

Eto, Crveni križ je kroz program "Zaželi" zaposlio 40 žena u iduća 24 mjeseca, plus šest ljudi u projektnom timu. I to je neki doprinos Crvenog križa neiseljavanju...

Ali brojke su neumoljive. U 2016. se iz Knina iselilo 1200 ljudi, a u 2017. ih je 479. Samo, rekli bi optimisti, jer pokazuje se trend smanjenja.

Nema više tko ni otići

A pesimisti bi rekli da je to zato što nema više tko otići. Dok treći, mogli bismo ih nazvati realisti, tvrde - dobar broj onih koji su mislili otići je otišao. I već se neki vraćaju koji vide da tamo nije onako kako su zamišljali. Što kaže gradonačelnik Marko Jelić?

On kaže da u Europi više nije tolika razlika u životnom standardu koliko je razlika u civilizacijskom pristupu.

- Sustav je tamo uređeniji! I na državnom, lokalnom i regionalnom nivou. Mi još moramo na tome raditi! Knin je stvarno pretrpio ozbiljan udarac što mu je od 2011. do 2016. otišlo 4400 stanovnika. I kad mu još dodate ovih 500-tinjak, to je 4900 ljudi. Ostalo je, dakle, po procjeni, nekih desetak tisuća ljudi, koliko ih trenutno živi u Kninu sa svim naseljima uokolo.

Untitled7.jpg 

Situacija nije dobra, ali neće je popraviti nikakvo politikanstvo, bez konkretnih prijedloga. Cilj je vratiti ljudima nadu, da su oni važni, da oni mijenjaju svijet i da je njihova aktivnost u ovom gradu cijenjena i bitna. Mi imamo 3700 – 3800 zaposlenih, a službeno je bez posla njih oko 870. Od toga je većina starijih, bez kvalifikacija za današnje tržište rada, isto kao što je većina zaposlenih vezana za državu ili ostalim sustavima koji su uz nju zaposleni, dok su u gospodarstvu najznačajniji DIV i "Karl Dietz", "Jako sport" i ostale tvrtke vezane uz obitelj Gojević, pa "Knauf" u kojem, iako je u Biskupiji, radi najviše Kninjana.

Zaposlili smo kroz javne radove više od 250 ljudi, u dva navrata, kroz ovu godinu dana... - nabraja gradonačelnik.

Jeste li primijetili da nitko u Kninu ne spominje Hrvate ni Srbe, ustaše, četnike i partizane? Nitko nigdje.

To i nije tema, barem dok smo se mi šetali po ulicama Zvonimirova grada. Jedina je tema: Nema posla. I: svi odoše.

Lokalni zajebanti tako su nam na koncu rekli da čak i poznata kninska gostionica "Tri lovca" s pečenom janjetinom od 130 i prasetinom od 80 kuna, mijenja ime...

Sad će se, navodno, zvati 'Dva lovca'. Treći je otišao u Irsku. I poveo sa sobom i psa. Kojeg psa? Glupo pitanje, pa irskog setera...

Untitled8.jpg 

Kategorije: Hrvaška

Khashoggi je bio miljenik saudijskog dvora i neslužbeni glasnogovornik kraljevske obitelji, ali događaji 2017. sve su promijenili, morao je pobjeći

Sob, 20/10/2018 - 17:18

Jamal Khashoggi, utjecajni saudijski novinar koji je ubijen u konzulatu Saudijske Arabije u Istanbulu 2. listopada, bio je glasni kritičar svoje vlade na čelu s princom prijestolonasljednikom Mohamedom bin Salmanom, no njegova karijera pokazuje da je osim oštrih kritika na račun bin Salmanove neprijateljske i nehumane politike prema Jemenu i Kataru istovremeno simpatizirao radikalno Muslimansko bratstvo i Hamas, podržavajući njihovu izrazito antisemitsku politiku i vjeru u uništenje Izraela, pišu u subotu strani mediji.

Saudijska Arabija objavila je ranije u subotu da je 60-godišnji Khashoggi umro u tučnjavi u istanbulskom konzulatu i da su zbog njegove smrti odmah smijenjeni Saud al Katani, savjetnik i desna ruke prijestolonasljednika bin Salmana, i zamjenik šefa obavještajne službe Ahmed Asiri.

Priznanje Rijada da je Khashoggi umro u konzulatu stiglo je nakon dva tjedna opovrgavanja da su imali išta s njegovim nestankom i nakon sve glasnijih zahtjeva zapadnih saveznika za objašnjenjem što se dogodilo.

Kako prenosi AFP, bivša Khashoggijeva urednica u Washington Postu Karen Attiah je objašnjenje saudijskog ministarstva vanjskih poslova o njegovoj pogibiji prilikom "šaketanja" sa službenicima ocijenila kao potpunu besmislicu.

I dok je njegov nestanak i potom ubojstvo bacilo novu ružnu sliku na prijestolonasljednika, također je, piše New York Times, usmjerilo pozornost na vrlo zamršene i isprepletene sklonosti i simpatije samog Khaashoggija tijekom njegove duge karijere u kojoj je balansirao između privatne sklonosti prema demokraciji i političkom islamu i dugogodišnjeg služenja kraljevskoj obitelji.

Khashoggi - savjetnik saudijske kraljevske obitelji

Jamal Khashoggi sletio je prošle godine u Washington, ostavivši iza sebe podugački popis loših vijesti kod kuće.

Nakon vrlo uspješne karijere kao savjetnik i neslužbeni glasnogovornik kraljevske obitelji Saudijske Arabije, iz zemlje je pobjegao u rujnu 2017., nekoliko mjeseci nakon što je princ Mohamed, imenovan nasljednikom krune, pohapsio na desetke njegovih prijatelja, uglavnom basnoslovnih milijardera, od biznismena, ostalih prinčeva do klerika.

Od uhapšenih, posebno je bio blizak s milijarderom investitorom, princom Alwaleedom bin Talalom i princom Turkijem al-Faisalom, bivši šefom saudijske obavještajne službe koji ga je angažirao za savjetnika kada je obnašao dužnost veleposlanika u Velikoj Britaniji i SAD-u.

Sve u svemu, njegova karijera mu je omogućila vrlo dobre veze i taj "visoki, druželjubiv i opušteni muškarac je, kako se činilo, znao svakoga tko je imao ikakve veze sa Saudijskom Arabijom posljednja tri desetljeća".

Pobjegavši u SAD, Khashoggi se prometnuo u gorljivog kritičara bin Salmana, sve poznatijem po nadimku MBS, opisujući tada u Washington Postu novu saudijsku eru kao "vladavinu straha, prijetnji, hapšenja i javnog sramoćenja".

Ove je godine u ožujku u Guardianu napisao da MBS "za svoj program reformi u zemlji zaslužuje pohvale, ali da istovremeno taj drzak i oštar mladi inovator nije podržao, a kamoli dozvolio, bilo kakvu javnu raspravu" o zacrtanim promjenama.

Iako je bin Salmana opisivao kao okrutnog autokrata poput Vladimira Putina, promicanje političkog islama zbližilo ga je s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom i s njim je uspostavio vrlo bliske odnose.

Osama, Adnan i Muslimansko bratstvo

Nakon što je godinama bio poznat kao osoba od povjerenja kraljeva i prinčeva koje će kasnije MBS strpati u "pozlaćeni zatvor", a radi se o luksuznom hotelu s pet zvjezdica Ritz-Carltonu, kao novinar, Khashiggi je privukao pažnju međunarodne javnosti intervjuom s Osamom bin Ladenom.

Kao i bin Laden, dolazi iz uvažene nekraljevske obitelji, a njegov djed je bio liječnik koji je brinuo za prvog saudijskog kralja. Njegov ujak Adnan Khashoggi bio je poznati trgovac oružja.

Nakon što su američki komandosi ubili bin Ladena u Pakistanu 2011., Khashoggi je žalovao zbog onoga u što se njegov stari poznanik prometnuo. Na Twitteru je tada napisao da se "slomljenog srca srušio oplakujući Abu Abdullaha" (bin Ladena).

"Bio si lijep i hrabar u onim prelijepim danima u Afganistanu, prije nego si se predao mržnji i strasti", napisao je Khashoggi.

Studirao je u SAD-u na Indiana State University, a po povratku u domovinu počinje pisati za novine na engleskom jeziku. U to vrijeme, navode mediji pozivajući se na njegove kolege, pridružuje se Muslimanskom bratstvu. Iako je, kao već 50-godišnjak, njegov odnos s Muslimanskim bratstvom bio "dvoznačan", ovaj su se tjedan oglasili pripadnici te zabranjene egipatske skupine, objavivši da su "osjećali da je Khashogghi oduvijek bio jedan od njih".

Prema NYT-u, nije bježao od "konzervativne, islamističke i često protuzapadne retorike koju je koristio ili skrivao, zavisno o tome s kim se htio zbližiti".

Iako je njegovim prijateljima teško povjerovati da je ostao sklon ideologiji i ciljevima Muslimanskog bratstva, mediji prenose kako ima obilje dokaza da je to točno.

Iz članka Washnigton Posta se saznaje da je dane prije nestanka proveo s "britansko-palestinskim predavačem i novinarom na satelitskoj TV postaji al-Hiwar" Azzamom Tamimijem.

Ono što ne prenosi Post, ali ističu izraelski i drugi mediji, je da je Khashoggijev prijatelj "neumorni promotor palestinske terorističke organizacije Hamas".

Tamimi je opetovano veličao bombaše samoubojice, a na skupu u Londonu je pozvao na "iskorijenjivanje karcinoma" na Bliskom istoku, tj. Izraela. Tamimi je u intervjuima za BBC 2003. i 2012. izrazio spremnost da umre kao "mučenik" u samoubilačkom napadu na Izraelce.

Za Khashoggija, "borba protiv Izraela", tvrdi Haaretz, je bila ključna okosnica islamističke agende koju je prigrlio.

U jednom od svojih tekstova za Al-Hayat, gdje je prošle godine dobio otkaz, napisao je da je "postojanje Izraela izvan konteksta povijesti i logike (...) nastao je silom, živjet će uz pomoć sile i nestat će of sile".

Sam Khashoggi je kazao da mu je pisanje u tom pan-arapskom listu, čiji je vlasnik princ Khaled bin Sultan al-Saud, zabranjeno zbog toga što je branio Muslimansko bratstvo koje Rijad također smatra terorističkom organizacijom.

Mnogi smatraju da je skončao okrutnom smrću jer je prvenstveno stao na žulj mladom ambicioznom princu, koji je krajem prošle godine bio odlučujući čimbenik u odluci da se ženama dopusti da voze automobile i prisustvuju sportskim i drugim događanjima na stadionima, gradeći tako sliku modernog reformatora.

Tri dana prije smrti, u tekstu u WP-u je pozvao na slobodu izražavanja u cijelom arapskom svijetu, ocjenjujući da se"arapski svijet suočava sa samonametnutom Željeznom zavjesom koju su nametnuli unutarnji čimbenici koji se bore za prevlast". Oni koji su ga pomno pratili reći će da je to u raskoraku s naukom Muslimanskog bratstva.

Kategorije: Hrvaška

FOTO: BIPA FASHION.HR Modni dvojac I-Gle u Studentskom centru predstavio kolekciju jesen-zima od vune, pamuka i svile u zagasitim tonovima

Sob, 20/10/2018 - 16:14

Modna groznica je počela – otvorenjem najvećeg tjedna mode u regiji, Bipa FASHION.HR-a.

Prezentacija nove kolekcije modnog dvojca I-Gle zagrebački Studentski centar, inače kultno mjesto ne samo studentskih nego i širih društvenih sadržaja i značenja, pretvorila je u pistu i kulisu fantastične modne revije.

Nataši Mihaljčišin i Martini Vrdoljak Ranilović, dizajnericama koje stoje iza brenda I-Gle i čvrsto kroče modnim stazama više od dvadeset godina, tako je ponovno pripala čast otvoriti modni događaj sezone, kojeg nisu propustila ni brojna poznata imena: Marijana Batinić, Edvin Liverić, Nenad Korkut, Livio Badurina, Saša Joka, Vedrana Ergić, Ogi Antunac, Zoran Aragović i ostali.

Poznati na BIPA Fashion.hr-u održanom u Studentskom centru 

Dizajnerice koje su za svoj rad početkom ove godine nagrađene nagradom 'Ana Lendvaj' i ove su sezone ljubiteljima njihovog modnog potpisa servirale svoju prepoznatljivu dizajnersku priču.

Inspirirane aktualnim pitanjima koja ih konstantno zaokupljaju, kreirale su svojevrsni 'ženstveni grunge' – kolekciju koja je i ženstvena i opuštena istovremeno.

- Dekonstrukcija je način na koji komuniciramo s modom gotovo od samog našeg modnog početka. Dinamično preslagivanje i propitivanje osnovnih principa koje spajaju i razdvajaju pojmove odijevanja s onima koje nazivamo modnim je dominantna unutarnja tema naše recentne kolekcije - objasnile su Nataša i Martina, dizajnerski duo, koji je za kolekciju jesen-zima kombinirao vunu, pamuk, svilu, pletivo i sintetske tkanine u zagasitim tonovima s bijelim i svjetlucavim detaljima.

Modni dvojac I-Gle na BIPA Fashion.hr 

Poigrale su se i u kombiniranju materijala pa je tako publika svjedočila odličnoj igri jednostavnih i strogih linija te ploha koje nastaju razaranjem i reanimacijom tekstila. Uz asocijaciju na zamišljeni futurizam i boravak u nekoj neizvjesnoj budućnosti, ova je modna priča postavila ljepotu privremenosti i neuhvatljivog, a istovremenog stvaranja i rastvaranja kao sintagmu modnosti suvremene kulturne stvarnosti i nestvarnosti.

Nakon svečanog otvorenja Bipa FASHION.HR-a, u jedinstvenom prostoru SC-a i program 27. izdanja tjedna mode nastavlja se na toj kultnoj lokaciji predstavljanjem novih kolekcija Morane Krklec, branda Unaesthetik i Branke Donassy.

Od 24. do 27. listopada na rasporedu su revije na pisti Paviljona 8 Zagrebačkog velesajma, na kojoj će nastupiti poznata dizajnerska imena: Robert Sever, Ivica Skoko, Ivica Klarić, Marina Design, BiteMyStyle by Zoran Aragović, KLISAB, Ana Maria Ricov, Twins, Jelena Holec, Mateyaneira te po prvi puta, londonska dizajnerica hrvatskog podrijetla Staša Randall sa svojim brandom Staša Design.

Kategorije: Hrvaška

PREDSJEDNICA U ISTRI 'Mirovinska reforma je neophodna, a jako sam zabrinuta za radnike Uljanika. Zašto smo za probleme doznali u posljednji trenutak?'

Sob, 20/10/2018 - 16:14

Komentirajući subotnji prosvjed u Zagrebu protiv mirovinske reforme, predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović je rekla da se Hrvatska mora suočiti s činjenicom da je mirovinska reforma neophodna i istaknula kako to pitanje ovisi o demokratskim trendovima, praćenim pitanjem zdravstvene zaštite i školstva.

Odgovarajući za boravka u Tinjanu na pitanja novinara o prosvjedu i o odlasku u mirovinu sa 67 godina, rekla je da je mirovinska reforma neophodna, međutim smatra da u ovom trenutku "ona nije stvar sama po sebi i ne može se promatrati samo kao jedan silos nego ovisi o puno elemenata, a jedan od elemenata je demografija".

"Ministar Pavić je predstavio mirovinsku reformu u mojem Vijeću za gospodarska pitanja, oni su je pozdravili, i prema onome što ističe Ministarstvo, ona bi u jednom dugoročnom razdoblju morala dovesti do stabilnosti mirovinskog sustava," kazala je Grabar Kitarović.

Ono što je brine, rekla je, jesu trendovi u Hrvatskoj koji su, smatra, zapravo povod prosvjedu sindikata i nezadovoljstvu ljudi zbog mirovinske reforme, a to su demografski trendovi, koje prati zdravstvena zaštita, školstvo.

"Moramo mijenjati uvjete rada za radnike zato što je Hrvatska nažalost među onim državama u Europi koja zbog demografskih trendova s jedne strane ima starenje stanovništva jer nam mladi odlaze, ali s druge strane smanjuje se i očekivani životni vijek, što znači da nešto ne štima u sustavu zdravstvene zaštite, te da nam je očito potrebno staviti naglasak na prevenciju i zbog toga mislim da je to jedan od glavnih uzroka zašto sindikati prosvjeduju kada je riječ o dobnoj granici," rekla je predsjednica.

Prije svega, kazala je, moramo se posvetiti kvalitetnom životu radnika, a drugo pitanje odnosi se na penalizaciju odlaska u prijevremenu mirovinu. "Razumijem primjedbe da često to nije odluka radnika već odluka poslodavca i da su radnici primorani otići u prijevremenu mirovinu i zbog toga penalizacija nije u redu u odnosu na samog radnika. Hrvatska je u dnu Europe kada se govori o postotku razlike između plaće i mirovine, koji je među najnižim u Europi i koji naše umirovljenike stavlja u kategoriju velikog rizika od siromaštva", rekla je hrvatska predsjednica.

Vjeruje da će se pokušati iznaći rješenja koja više idu u smislu stimulacije nego penalizacije. "Znam jako puno umirovljeniika koji bi se vratili na tržište rada. Ova reforma pruža mogućnost do određene mjere, međutim mislim da to treba više liberalizirati i umjesto penalizacije odlaska u prijevremenu mirovinu treba nekako stimulirati što kasniji odlazak u mirovinu odnosno iznaći načine kako to učiniti da ne idemo u drugu krajnost, kao Grčka, koja je nagrađivala radnike koji dolaze na posao na vrijeme", zaključila je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.

Ona drži kako će se mirovinska reforma morati nužno mijenjati i dalje s obzirom na demografske trendove jer se, kako je rekla, "već sada nalazimo na rubu gdje je postotak broja zaposlenih u odnosu na broj nezaposlenih ili ljudi koji nisu aktivni na tržištu rada toliko približio da u budućnosti doista, ukoliko ne poduzmemo odlučne mjere, možemo se suočiti sa krahom mirovinskog sustava da jednostavno nemamo otkuda i iz čega isplaćivati mirovine".

"Bitno je stoga otvaranje kvalitetnih radnih mjesta i održavanje što je moguće veće razlike između broja zaposlenih i onih koji nisu radno aktivni",  poručila je hrvatska predsjednica.  

'Zabrinuta sam zbog radnika Uljanika; kasno saznajemo o takvim strukturnim problemima'

Predsjednica je izjavila i kako je izuzetno zabrinuta stanjem u Uljanik grupi zbog radnika i njihovih obitelji, ali i činjenicom da se u posljednje vrijeme o strukturnim problemima saznaje u posljednji trenutak, kada je kasno poduzeti bilo kakve mjere.

"Izuzetno sam zabrinuta zbog radnika i njihovih obitelji. I ja sam odrasla nedaleko od ovog kraja i znam što brodogradnja znači za Istru i za Hrvatsko primorje. Ono što me posebno zabrinjava u ovom slučaju i općenito u svemu što se događa u Hrvatskoj u posljednje vrijeme je da o takvim strukturnim problemima saznamo u posljednji trenutak, kada je gotovo kasno učiniti bilo što i poduzeti bilo kakve mjere koje bi dovele do dugoročne stabilizacije restrukturacije i brodogradnje ili drugih tvrtki za koje nemamo podatke o poslovanju do krajnjeg časa", kazala je predsjednica Grabar Kitarović dodavši kako "ne zna zašto je to tako te kako se to u Hrvatskoj čim prije mora mijenjati".

Od 1992. godine do danas država je u brodogradnju uložila oko 30 milijardi kuna poticaja koji su očito otišli u krivom pravcu, rekla je.

"O tome moramo dobro razmišljati te u središte svega postaviti čovjeka, dakle radnike koji rade u Uljaniku te razmišljati o restrukturiiranju brodogradnje na način da utvrdimo koliko nam je taj sektor bitan da ga zadržimo ili da ovu kvalitetnu radnu snagu koju imamo usmjerimo na neke druge proizvode koje imaju svoju dodanu vrijednost", naglasila je Grabar-Kitarović dodavši kako očito hrvatska brodogradnja, kako stvari stoje, nije konkurentna u odnosu na svjetsku brodogradnju.

"Prema onome što sam čula do sada, imala sam nadu da ćemo je uspjeti uspješno restrukturirati pogotovo zato što mi je samo vodstvo Uljanika isticalo kao glavne probleme koje imaju upravo nedostatak radne snage te činjenicu da ih država nije dovoljno pratila ili HBOR poticajima nije pratio njihovu proizvodnju", rekla je predsjednica dodavši kako je ona osobno bila svjedokom kako se ugovaralo mnoge poslove. "Posla definitivno ima, ali očito na način na koji se do sada radilo, on se tu ne isplati", kazala je.

"Pitanje je sada da li gledati u pravcu manjih brodova koji zahtijevaju manje uvoza materijala, a koji su više specijalizirani, dakle koji su skuplji proizvodi u odnosu na ono što se sada proizvodi gdje definitivno nismo konkurentni u odnosu na proizvodnju nekim drugim dijelovima svijeta gdje je radna snaga puno jeftinija", rekla je.

Drugo pitanje s kojima će se država morati suočiti je nedostatak radne snage u pojedinim zanimanjima, dodala je. "Morat ćemo početi razmišljati o jednoj kontroliranoj imigraciji radnika koji su u sektorima bitnim za proizvodnju u Hrvatskoj" jer, kako je rekla, "Hrvatska je danas nažalost puna kontradikcija da s jedne strane imamo dosta visoku stopu nezaposlenosti, a s druge strane cijele sektore u kojiima nam nedostaje radna snaga".

'Svi pršuti su izvrsni!' 

Kategorije: Hrvaška

'TO MU JE SJELO KAO KEC NA DESETKU' Globus otkriva kako je Bernardić u teškoj rovovskoj bitki izvojevao pobjedu i osujetio puč koji mu se spremao

Sob, 20/10/2018 - 16:03

Predsjednik SDP-a Davor Bernardić opasno je živio cijelog ljeta. S jedne strane o glavi su mu radili brojni utjecajni SDP-ovci - članovi Predsjedništva i saborski zastupnici, koji su koncem lipnja potpisali pismo i zatražili njegovu hitnu ostavku, a s druge strane su i neki od Bernardićevih najbližih suradnika iz vodstva stranke tijekom ljeta počeli ozbiljno preispitivati njegovu sposobnost da nastavi voditi najveću oporbenu stranku.

Vrhunac snage “pučisti” su postigli početkom rujna kad su se okupili u Kamanju, činilo se tada da je odlazak Bernardića s čela SDP-a samo pitanje trenutka i načina na koji će se ta epizoda točno odigrati. Potom su nekoliko puta s Bernardićem razgovarali i utjecajni članovi stranke koji su tijekom pobune cijelo vrijeme bili uz njega, vršeći pritisak da razmisli o ostavci. No, on im je rekao da milom neće otići i da ga na ostavku mogu natjerati samo silom - preglasavanjem u Predsjedništvu i u Glavnom odboru. Osim toga, Bernardić je svojim bliskim suradnicima i zaprijetio, poručivši im da će se u slučaju novih unutarstranačkih izbora preispitivati i njihove pozicije.

Zatim je došlo do preokreta, dogodila su se dva nepovezana, ali gotovo istovremena događaja u korist predsjednika SDP-a. Pučisti su izgubili dah, a Bernardić je neočekivani poklon dobio i od političkih suparnika iz HDZ-a. Afere s “bušenjem” USKOK-ovih istraga, a potom i pobuna protiv premijera i šefa HDZ-a Andreja Plenkovića, koju su predvodile desne političke, parapolitičke te braniteljske organizacije, fokus su medija i političkih rasprava preselile s pobune u SDP-u na potrese u HDZ-u i oko njega.

Predsjednik SDP-a, to su u razgovoru za Globus priznali i neki od pučista, unatrag nekoliko tjedana izgleda puno samouvjerenije i opuštenije. Kažu čak i da su mu posljednje izjave u kojima je gađao HDZ zbog afera SMS i elitna prostitucija te pozadinu prosvjeda u Vukovaru bile solidne. A to je veliki kompliment, nakon što bi mjesecima prije gotovo svaka izjava ili javni nastup šefa SDP-a instantno izazvali revolt u stranci, a Bernardićeve izjave često su bile predmet sprdnje na društvenim mrežama.

Generalni zaključak koji je proizišao iz naših razgovora s brojnim utjecajnim SDP-ovcima - iz svih struja - glasi: pobuna je krahirala, a Bernardić će, ako se ne dogodi veliki i neočekivani obrat, ostati na čelu SDP-a najmanje do svibnja iduće godine kada će se održati izbori za Europski parlament.

“Ništa se trenutno ne događa zato što su svi izgubili volju. Bernardić je povukao odličan potez kad je ekipi oko sebe rekao: ‘Ako ja moram otići, e onda ćete i svi vi na ponovne izbore za članove Predsjedništva i Glavnog odbora te za potpredsjednike stranke.’ Tu su svi oni povukli ručnu. A što se tiče nas koji smo potpisnici pisma i koji smo se zadnji put u većem broju okupili u Kamanju, čini mi se da su se neke ideje polako iscrpile”, rekao je za Globus utjecajni član SDP-a iz tabora pučista.

Defetistički razmišlja i jedan od kolovođa pučista: “U smislu nekoga razrješenja evidentne pat-pozicije u kojoj se nalazimo i mi i Bernardić i ljudi koji ga još uvijek podupiru, ja više ništa ne očekujem.” Nije optimističan ni kada je riječ o zaključcima skorašnje sjednice Glavnog odbora na kojoj bi se, prema nekim najavama, mogla otvoriti rasprava o poziciji šefa stranke te glasanje o prijedlogu za sazivanje izborne konvencije SDP-a na kojoj bi se opozvao Bernardić i raspisali novi unutarstranački izbori.

“Teško da će na sjednici Glavnog odbora doći do formalne rasprave i glasanja o prijedlogu da se pokrene proces izvanrednih izbora u stranci. Mi nemamo dovoljan broj članova GO-a za izglasavanje takvog prijedloga, a s druge strane ni Bernardić nema podršku potrebnu za naše izbacivanje iz stranke”, kaže jedan od pučista.

Sjednica Glavnog odbora SDP-a još nije službeno zakazana, a prema informacijama kojima raspolažu naši sugovornici najvjerojatnije će biti održana 27. listopada. Optimističniji pobunjenici nadaju se da će najmanje pet-šest županijskih organizacija SDP-a na sjednici GO-a zatražiti raspravu i glasanje o prijedlogu za održavanje konvencije na kojoj bi se opozvao Bernardić i raspisali novi izbori u stranci.

Takav zahtjev nedavno je vodstvu stranke uputila Osječko-baranjska županijska organizacija SDP-a, a naš sugovornik iz redova pučista kaže kako će, uz Krapinsko-zagorski i SDP Zagrebačke županije koje vode suspendirani pučisti Siniša Hajdaš Dončić i Mihael Zmajlović, takav zahtjev uputiti i Splitsko-dalmatinski, Šibensko-kninski i Dubrovačko-neretvanski SDP.

Predsjednik Dubrovačko-neretvanskog SDP-a Krešimir Kuran u razgovoru za Globus rekao je kako je njegova organizacija već donijela zaključke koji idu u tom smjeru, iako nisu decidirano zatražili uvrštenje rasprave o sazivanju stranačke konvencije na dnevni red sjednice Glavnog odbora.

“Nismo decidirano zatražili samu konvenciju, nego smo pozvali članove GO-a da stranačka tijela, ako smatraju da treba ići u tom smjeru, sve poteze vuku sukladno Statutu SDP-a, a ne da se napucavamo po medijima. U zaključku koji smo poslali i Predsjedništvu i GO-u stoji da smo nezadovoljni stanjem u stranci, da Davor Bernardić nije jedini i isključivi krivac, ali da je na njemu najveća odgovornost te da rješenje krize u SDP-u vidimo kroz djelovanje stranačkih tijela. U tom smjeru će raspravljati većina članova Glavnog odbora iz naše županije”, kaže Kuran, koji smatra da se članovi GO-a koji su nezadovoljni šefom stranke zasad ne odlučuju za njegov opoziv jer još uvijek ne vide osobu koja bi uspješno preuzela vodstvo nad SDP-om.

Šibensko-kninska organizacija SDP-a, neslužbeno doznajemo, već je donijela svoje zaključke koje je proslijedila Glavnom odboru i drugim stranačkim tijelima. Iako njihovi zaključci idu u smjeru traženja raspisivanja novih unutarstranačkih izbora, kako neslužbeno doznajemo, šibensko-kninski SDP-ovci ne vjeruju da će se na sjednici Glavnog odbora službeno raspravljati o izbornoj konvenciji, odnosno o opozivu Davora Bernardića.

“Iako su članovi GO-a nezadovoljni, oni kada dođu na sjednicu zašute, boje se da ne budu preglasani. Bernardić u GO-u još uvijek ima većinu, jer, da nema, već bi bio bivši”, kaže naš sugovornik.

I on smatra da se Bernardić oporavio od ljetne ofenzive pobunjenika te da su mu jako pomogle i afere SMS i elitna prostitucija koje su uzdrmale HDZ, kao i desni udar na Plenkovića u Vukovaru.

“To mu je sjelo ko kec na desetku”, zaključuje naš sugovornik.

Kategorije: Hrvaška

DESECI TISUĆA PROEUROPSKIH AKTIVISTA STIGLI U LONDON TRAŽEĆI NOVI REFERENDUM Ankete pokazuju da je većinsko raspoloženje sada u prilog ostanku u EU

Sob, 20/10/2018 - 15:55

Deseci tisuća proeuropskih aktivista stigli su u subotu u središte Londona kako bi se pridružili političarima oba bloka u pozivima na održavanje novog referenduma o izlasku Velike Britanije iz Europske unije.

Marš "Glas naroda" trebao bi završiti u subotu poslijepodne skupom u blizini zgrade parlamenta. Organizatori procjenjuju da bi se pozivu trebalo odazvati više od 100.000 ljudi.

Neki od prosvjednika prešli su put dulji od 1000 kilometara s otočja Orkney na sjeveru Škotske kako bi sudjelovali u maršu.

Londonski gradonačelnik Sadiq Khan jedan je od političara koji sudjeluju u maršu i na Twitteru je napisao da se radi o "povijesnom trenutku naše demokracije".

"Ovo je prvi puta u životu da se bavim politikom", kazao je 69-godišnji prosvjednik iz jugozapadnog dijela Engleske.

Mnogi studenti koji nisu bili dovoljno stari da glasaju na referendumu o brexitu 2016. također sudjleuju u maršu.

Marš "Glas naroda" podupire list Independent čiju je online peticiju za održavanje drugog referenduma potpisalo do sada 900.000 ljudi.

Aktivisti grupe "Glas naroda" upozoravaju da će nastupiti kriza u trenutku kad zastupnici budu glasovali o bilo kakvom sporazumu usuglašenom s Europskom unijom pod vodstvom premijerke Therese May.

Poručuju da zastupnici moraju "odlučiti hoće li naša zemlja biti siromašnija, uništiti naše ključne javne službe i razoriti životne izglede mladih ili svima dozvoliti da se narod izjasni o bilo kakvom sporazumu o brexitu".

May je ovoga tjedna u parlamentu ponovila kako isključuje održavanje novog referenduma o brexitu podsjećaju proeuropske kritičare da je "17,4 milijuna ljudi glasovalo da napusti EU."

U lipnju 2016. s većinom od 52 posto glasova Britanci su izglasali izlazak iz EU. Odziv je bio 72 posto.

Ankete pokazuju da je većinsko raspoloženje sada u prilog ostanku u EU, no zemlja je i dalje duboko podijeljena po tom pitanju.

Kategorije: Hrvaška

Skupina načelnika iz bosanske Posavine kažu da Željko Komšić kod njih nije dobrodošao

Sob, 20/10/2018 - 15:53

Željko Komšić, koji je izabran glasovima Bošnjaka za hrvatskog člana BiH Predsjedništva, nije dobrodošao u općinama Posavske županije, objavili su zajednički tamošnji načelnici, te su mu tako sve sredine od Bosanske Posavine do Središnje Bosne i Hercegovine u kojima žive Hrvati izrazile snažno protivljenje.

"Za nas Željko Komšić nije hrvatski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine kojeg su izabrali Hrvati“, navodi se u zajedničkom očitovanju načelnika općina Odžaka, Orašja i  Domaljevac Šamca. Načelnici Jakov Ivanković, Stanko Vincetić i Mario Jurkić ističu kako su Hrvati birali drugoga kandidata, te da sada Bošnjaci u Predsjedništvu imaju dva predstavnika Željka Komšića i Šefika Džaferovića.

„Smatramo, kao i druge općine s većinskim hrvatskim stanovništvom, da su u Predsjedništvu BiH izabrana dva bošnjačka člana, odnosno da je Komšić izabran bošnjačkim glasovima na poziciju koja pripada Hrvatima“, navode načelnici.

Pojasnili su kako podaci o glasovanju za članove BiH Predsjedništva u toj županiji, a napose u sredinama u kojima su Hrvati ogormna većina govore da je za odlazećeg člana BiH Predsjedništva i kandidata HDZ-a BiH Dragana Čovića u toj županiji glasovalo 85 posto Hrvata.

Posebno su istaknuli mjesne zajednice Bok, Oštra Luka, Kopanice i Matiče u Orašju u kojima je Čović dobio potporu 90 posto hrvatskih birača, dok je za Komšića glasovao zanemariv broj birača.

Ranije je Komšića nepoželjnom osobom proglasilo pet većinskih hrvatskih županija te dvadesetak općina u BiH.

Prošloga tjedna je u Mostaru 10.000 Hrvata prosvjedovalo protiv izbora Željka Komšića za člana Predsjedništva.

U petak je u zapadnom, većinskom hrvatskom dijelu grada osvanuo veliki transparent kojim se Komšić naziva nepoželjnom osobom, dok je u suboti ujutro na Starome mostu, u većinskom bošnjačkome dijelu grada istaknut natpis kojim se pak Komšića poziva na dolazak u grad na Neretvi.

Kategorije: Hrvaška

'MAKEDONSKA ODLUKA OTVARA PUT POVIJESNOM DOGOVORU' Tsipras komentirao prihvaćanje prijedloga o promjeni imena te zemlje

Sob, 20/10/2018 - 15:52

Grčki premijer Alexis Tsipras rekao je u subotu da će prihvaćanje prijedloga o promjeni imena omogućiti povijesni dogovor između dviju zemalja.

"Danas je simboličan i povijesni dan nakon odluke skopljanskog parlamenta koja otvara put primjeni sporazuma", rekao je Tsipras na svečanosti na kojoj je preuzeo dužnost ministra vanjskih poslova.

On je rekao da će primjena sporazuma također dopustiti da se balkanska država priključi međunarodnim organizacijama, ciljajući na Europsku uniju i NATO.

Makedonski parlament u petak je odobrio prijedlog o promjeni imena države, te je spor s Grčkom koji traje više desetljeća korak bliže rješenju.

Predloženo novo ime je 'Sjeverna Makedonija'.

Atena je ustrajala na promjeni imena zbog stajališta da ime 'Makedonija' podrazumijeva teritorijalne zahtjeve prema sjevernoj grčkoj regiji istog imena.

Tsipras je preuzeo ulogu ministra vanjskih poslova nakon Nikosa Kociasa, grčkoga glavnog pregovarača u pregovorima koji su vodili dogovoru, a neočekivano je dao ostavku na svoju dužnost.

Kocias je odstupio nakon spora s ministrom obrane Panosom Kamenosom za vrijeme sjednice vlade u utorak.

Kategorije: Hrvaška

MINISTAR PAVIĆ NAKON PROSVJEDA PROTIV NJEGOVE REFORME 'Bez promjena penzije bi novim umirovljenicima bile niže za 700 kn'

Sob, 20/10/2018 - 15:50

Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić u subotu je u povodu sindikalnog prosvjeda protiv mirovinske reforme poručio da građani ne trebaju brinuti jer mirovine reformom neće biti smanjene, već je ona, istaknuo je, pokrenuta upravo radi povećanja mirovina i održivosti mirovinskog sustava.

Prosvjedi su demokratsko pravo i Vlada ih itekako poštuje, ali, htio bih bih apsolutno umiriti naše građane, sadašnje i buduće umirovljenike, Vlada donosi cjelovitu mirovinsku reformu da bude na boljitak hrvatskih građana, upravo u smjeru da mirovine budu veće, rekao je Pavić u izjavi novinarima u Ministarstvu nakon što je u Zagrebu održan prosvjedni skup protiv najavljene mirovinske reforme pod nazivom "Doživi mirovinu i tebe se tiče".

Sadašnjim umirovljenicima ministar je poručio da je isplata mirovina neupitna te će, istaknuo je, mirovine "samo rasti u sljedećih godinu dana”. "U zadnjih dvije godine mandata vlade Andreja Plenkovića mirovine su rasle 6,39 posto i sljedeće godine očekujemo sličan rast”, dodao je.

Pavić ističe i ciljeve mirovinske reforme - da su mirovine veće, održivost mirovinskog sustava i da nema diskiminacije bilo koje kategorije građana.

"Kada ne bismo išli u ovu reformu, građani koji od sljedeće godine idu u mirovinu imali bi 600 do 700 kuna manju mirovinu nego sadašnji umirovljenici”, rekao je.

Umirovljenici s najnižim mirovinama, njih 248 tisuća, naveo je Pavić, uz usklađivanje za koje očekuje da će biti od 2,5 do 3 posto, od 1. srpnja sljedeće godine mogu očekivati i dodatnih 3 posto povećanja mirovina.

Naglašava i da većina građana neće raditi do 67. godine života, već samo oni koji ne mogu ostvariti 41 godinu staža. "Postoji već pravo dugogodišnjeg osiguranika koje kaže da netko tko navrši 41 godinu staža i ima 60 godina može ići u punu mirovinu”, navodi te kao primjer daje medicinske sestre, konobare i građevinske radnike koji svi rano ulaze na tržište rada.

Studenti, koji studiraju do 24 godine te će imati 41 godinu staža u mirovinu će moći ići sa 65 godina, dodaje. "Prema tome, većina građana ići će u mirovinu između 60 i 65 godina, a samo oni koji ne mogu ostvariti 41 godinu staža ići će u mirovinu sa 67 godina”, napominje Pavić.

Osvrnuo se i na, kako je rekao, broj SDP-ovih saborskih zastupnika na prosvjedu, a znakovitim izdvaja i to da sindikati nisu prosvjedovali 2014. godine, kada je SDP-ova vlada donijela zakon kojim je uvedena odredba o odlasku u mirovinu sa 67 godina života.

"Ne znam je li razlog tome jer su se sindikati obojali SDP-ovom bojom ili je razlog što je SDP u totalnom rasulu i nesposoban organizirati svoje aktivnosti, pa su se, eto, prikrpali sindikatima na prosvjed. Nekako mi se čini da je ovo drugo u pitanju, da je SDP u rasulu. Gospodin Bernardić se očito ne snalazi u svojoj ulozi, što se vidi i po rejtingu i po broju ljudi koji ga napuštaju”, ocijenio je.

A Vlada, zaključio je u izjavi nakon koje nije bilo novinarskih pitanja, donosi cjelovitu mirovinsku reformu da bude na boljitak hrvatskih građana, upravo u smjeru da mirovine budu veće i da hrvatski građani ne trebaju brinuti.

Prosvjed u Zagrebu organizirale su tri sindikalne središnjice - Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) i Matice hrvatskih sindikata (MHS).

Kategorije: Hrvaška

JESEN JE STIGLA, PREDSJEDNICE NAŠA U lipnju joj je HDZ poručio da do jeseni kaže želi li još jedan mandat, a ona se baš sad našla u neugodnom rascjepu

Sob, 20/10/2018 - 15:19

Jesen je kalendarski počela 23. rujna, a završava 21. prosinca. Zašto je to uopće bitno? Zapravo i nije jer se kalendarska konvencija sve manje podudara s meteorološkim situacijama. Ipak, jedan iskričav politički proces trebao je biti vezan baš za dolazak jeseni, to je naime okvirni rok što ga je HDZ bio odredio predsjednici države da se izjasni želi li dogodine izaći na izbore i tražiti još jedan predsjednički mandat.

U lipnju 2018. godine, usred jedne od žešćih razmjena između Vlade i Pantovčaka, javio se uime HDZ-a i premijera Plenkovića istaknuti dužnosnik stranke i Sabora, zastupnik Branko Bačić. Rekao je da je početak jeseni primjeren rok do kada HDZ mora krenuti u pripreme oko predsjedničkih izbora i da vjeruje kako će dotad predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović odlučiti hoće li ići u borbu za drugi mandat kao kandidatkinja HDZ-a.

Bačić je tih napetih dana išao još malo dalje i grublje prema predsjednici: ocijenio je da Grabar-Kitarović teško može pobijediti na izborima ako iza nje ne stane najjača politička stranka, HDZ, te joj je, zacijelo uime premijera Plenkovića, poručio da smanji količinu dnevnih komentara i kritika na račun Vlade i da pokuša imidž popravljati nadovezujući se na navodna Vladina postignuća. Ukratko, predsjednici je poslana javna poruka da počne podržavati Vladu i da se taj novi gard mora stabilizirati do jeseni.

Ne može se reći da predsjednicu ta i slične poruke nisu destabilizirale, ona ih nikako nije mogla u potpunosti ignorirati. Bilo je više nego očito da je Kolinda Grabar-Kitarović brzo korigirala ton u odnosu na Vladu, razumijevajući sugestije poput Bačićevih kao poruku da pravu potporu HDZ-a neće dobiti ne prestane li, i to u potpunosti, s oporbenim djelovanjem u odnosu na Plenkovića i njemu najvažnije ministre.

Otad do danas značajno je otupjela predsjedničina kritičnost, ali se i dalje ne može kao posljedicu ili protuuslugu uočiti povećana uključenost predsjednice u političke planove Plenkovićeva HDZ-a. Moglo bi se reći da se Kolinda Grabar-Kitarović našla u nesretnom rascjepu: ogluši li se o preporuke da se primiri, mogla bi izgubiti vezu s HDZ-om, a utiša li se do razine načelnih, bezopasnih, slabopolemičnih komentara svakodnevice, izgubit će značajan dio potpore iz onog drugog bazena, među glasačima koji podržavaju nju, neovisno o HDZ-u i zapravo u inat Plenkoviću.

To je ono u čemu se predsjednica prilično gubila proteklih mjeseci, što se nije toliko vidjelo dok se suzdržavala naširoko govoriti i istupala uglavnom svečarski ili protokolarno, no čim je, kao ovog četvrtka, napokon progovorila o dnevnopolitičkim stvarima, razina nesigurnosti došla je do punog izražaja.

Predsjednica očito proživljava tešku krizu političkog identiteta, ona prolazi kroz košmar neizvjesnog reizbora i u takvom stanju političkog vitiliga njen intervju za Novu TV jedan je od najlošijih, najneusredotočenijih, najpovršnijih i najnesigurnijih istupa otkad je preuzela predsjedničku dužnost u veljači 2015. godine.

Došla je i ta jesen uoči isteka mandata, može se dakako kupiti još nešto malo vremena, uvijek će Bačić džentlmenski reći kako to niti nije bio rok nego samo realni okvir očekivanja, ali kako god bilo, ubrzano se približava trenutak kad će se predsjednica morati fokusirati i u pogledu agende za eventualni drugi mandat i u odnosu na očekivanja od HDZ-a u mogućoj kampanji. Prije bilo kakvog brendiranja Hrvatske, čemu je ovih dana zbunjeno pristupila, predsjednica će i te kako morati rebrendirati sebe.

Ono što joj nikako ne ide u prilog, to jest bitno joj otežava poziciju i odluku, jest to što se u ključnim mjesecima definiranja njene kandidature usporedo razvija veliki obračun unutar HDZ-a, nakon pokretanja istraga u kojima se ispituje i eventualna umiješanost Milijana Brkića, drugog čovjeka HDZ-a. Nezgodno je za predsjednicu što ta stvar vjerojatno neće biti riješena brzo, nego bi se mogla protegnuti duboko u njenu izbornu godinu, a kroz sve to vrijeme morat će dobro odmjeravati kako će se pozicionirati prema pojedinim centrima moći u HDZ-u.

Logično, Kolinda Grabar-Kitarović mogla je očekivati da će joj i novu, kao i prethodnu kampanju, što se HDZ-a tiče, najviše iznijeti upravo Brkić, no može li istu razinu uključenosti danas-sutra očekivati od Plenkovića, Jandrokovića, Bačića ili Kuščevića, e to je već veliko pitanje. Na predsjedničinu žalost, novi odnosi u HDZ-u nisu proces u kojem će ona moći do kraja ostati neutralna, neovisno o tome što formalno više nije članica HDZ-a. I te kako će se očekivati njena uključenost i pomoć i prema tome će se procjenjivati lojalnost i odmjeravati količina podrške za eventualnu novu kandidaturu.

Plenkovićeva garnitura u HDZ-u i na čelu države u međuvremenu se prilično stabilizirala, svemu usprkos, pa je i izvjesnost bilo kakve brze implozije u HDZ-u, koja bi išla na štetu Plenkovića a onda inercijom predsjednici u prilog, nerealna je u sljedećih nekoliko godišnjih doba presudnih za predsjedničinu odluku i početak kampanje. Dakle, nije vjerojatno da će predsjednica moći kroz kampanju lagano i neometano plivati na struji općeg uvjerenja u neuspjeh Plenkovićeve Vlade. Iako nema niti treba očekivati oduševljenje Vladom, na bliskom horizontu nema niti naznaka da bi ova garnitura mogla stradati već u 2019. godini.

Prema svemu sudeći, Kolinda Grabar-Kitarović morat će pronaći zahtjevnije oblike proizvodnje vidljivosti u politici u sljedećoj godini.

Pred njom je nekoliko osnovnih mogućnosti, a najmanje su tri: (1) u potpunosti odustati od potpore HDZ-a i stati otvoreno uz najnezadovoljnije skupine društva s desnog spektra, (2) utopiti se u prosječnosti HDZ-ove vladavine i tiho sekundirati Plenkoviću što joj umanjuje šanse na izborima ako oporba iznjedri solidnog kandidata i (3) odustati do kandidature i početi se neopterećeno spremati za pokušaj preuzimanja političkog liderstva na desnici, u čemu i dalje ima više izgleda nego bilo tko od ljudi koji se trenutačno guraju za vođe na tom spektru.

Ovotjedni nastup na Novoj TV nije bio dobar ulog ni u jedno, ni u drugo, ni u treće. To je bio nastup pun nervoze i nesigurnosti. Usmjeravanje kritike prema medijima koji tobože ne razumiju da problem nije u korupciji, nego u tome što se na silu ne širi pozitivna atmosfera, komičan je predsjedničin pokušaj transfera negativnih emocija. “Ne smijem na Plenkovića pa ću na medije.”

Prema signalima koje je slala, Kolinda Grabar-Kitarović još nije načisto u vezi s nastavkom političke karijere, stoga je nejasno zašto je uopće pristala na jesenski intervju prije jesenske odluke. Ono što je sigurno jest da se ne želi prebrzo odreći korpusa koji joj je osigurao prvi mandat.

Predsjednica je u TV intervjuu relativizirala značaj afere s Milijanom Brkićem, de facto kritizirala ministra Kuščevića zbog odnosa prema organizatorima građanskih referenduma, pokazala razumijevanje prema Penavi i prosvjedu u Vukovaru, ali je svugdje ipak prije svega pazila na to da previše ne razgnjevi Plenkovića. Takvo doziranje međutim od nje ne očekuju ni potpisnici referenduma, ni prosvjednici iz Vukovara, ni Milijan Brkić.

To je stav s kojim se možda može kupiti vrijeme, ali se teško mogu kupiti glasovi. Jesen je stigla, predsjednice naša.

Kategorije: Hrvaška

ISPOVIJEST VODEĆEG BARITONA HNK 'Od novinara koji prati Modrića i Ćorluku postao sam prvak opere, Nikola Šubić Zrinski, Figaro i Papageno'

Sob, 20/10/2018 - 14:55

Tijesne pokusne sobice opernih solista i prvaka zagrebačkog HNK s pogledom su na Muzej za umjetnost i obrt i nerijetko prolaznici jutrom i ranog popodneva mogu itekako čuti grlene pjevače kako spremaju ulogu.

- Sreća da te sobice nisu niže, inače bi nas ljudi najvjerojatnije gađali - smije se bariton i prvak zagrebačke Opere Ljubomir Puškarić.

Pa koliko je potrebno vremena da se jedna ozbiljna operna uloga uvježba?

Pola godine rada

- Tijekom individualne pripreme uloge, odnosno rada s korepetitorom, možemo pjevati dnevno oko sat i pol, više od toga bi moglo oštetiti glas dugoročno, a vremenski intenzivniji je rad kada dođemo do scenske probe. U normalnim okolnostima jedna uloga se priprema pola godine uoči premijere: od individualnog rada, preko rada s korepetitorom, pa do zajedničkih proba s kolegama i orkestrom, recimo 250 - 300 sati pjevamo prije samog nastupa - objasnio je.

Prvak Puškarić u studenome će prvi put u karijeri zapjevati solističku ulogu u posljednjoj Mozartovoj operi, Papagena u “Čarobnoj fruli”, koju priprema vrhunski tim: maestro Nikša Bareza, redatelj Krešo Dolenčić i koreograf Leo Mujić.

- Ja bih još dodao engleskog kostimografa i scenografa Simona Bejera koji je već radio operu ‘Zaljubljen u tri naranče’, nevjerojatan mladi čovjek. Uglavnom, ‘Frula’ će opet donijeti priču o dobroti, ljubavi, i mudrosti  koja pronalazi put, unatoč svim teškoćama života, s kojima se kroz različite likove gotovo svi u publici mogu poistovjetiti - najavljuje Puškarić koji se proslavio za karijere u Hrvatskoj kao Nikola Šubić Zrinski u Zajčevoj operi, Mlinar u “Eri”, u naslovnoj ulozi u “Don Giovanniju” i “Evgeniju Onjeginu”, kao Figaro u “Seviljskom brijaču”, kao Grof u “Figarovu piru”, Marcello u “La Boheme”, Germont u “Travijati”, Guy de Montfort u “Sicilijanskim večernjima”, Rodrigo u “Don Carlu”, Lescaut u “Manon Lescautu”…

ff3.jpg 

Klub iz Zaprešića

- Mnogo je još uloga koje bih volio raditi, prije svega u operama ‘Faust’ i ‘Lucia di Lammermoor’. Ulazim polako u Verdijev repertoar: ove sezone radimo ‘Trubadura’, a rado bih pjevao i u operama ‘Simone Boccanegra’, ‘Nabucco’, ‘Rigoletto’. Idem u pravcu verdijanskog baritona i vječna je zamka za pjevače da u taj repertoar ne uđu prerano. Verdi, po meni, ima 15-ak stepenica, a ja sam trenutno na trećoj ili četvrtoj. Valja biti oprezan, misliti o očuvanju glasa, pa neke uloge i odbiti ako nisu došle u pravo vrijeme, jer bez dovoljno iskustva glas može stradati - tumači razvoj karijere koja je počela na jedan kuriozitetan način.

Rođen 1981. u Zagrebu, iako iz glazbene obitelji, bratić Berislav Puškarić proslavljeni je bas, isprva se nije bio odlučio za glazbu nego za novinarstvo. Upisao je novinarski fakultet te u redakciji Vjesnika proveo nekoliko godina kao sportski novinar.

- Pratio sam nogometni klub iz Zaprešića u njegovo zlatno doba. Tada su naši reprezentativci, Luka Modrić, Vedran Ćorluka i Eduardo da Silva bili na posudbi u Interu i ja sam ih kao mlade igrače intervjuirao. Da, opera i sportsko novinarstvo su različiti svjetovi, ali ja sam nekoliko godina sa skuterom uspijevao pokriti i jedno i drugo. Eto, kolega tenor Miljenko Đuran bio je nekad bankarski službenik, a danas je etablirano ime. Svjetski bariton Željko Lučić radio je na srpskoj željeznici, odakle je stigao do Metropolitana. I moj otac je trebao biti inženjer građevine, a zaposlio se, nakon studija, u zboru HRT-a - kaže Puškarić.

Rođak Berislav

Radeći još kao sportski novinar, prvo je pjevao u zboru crkve u Palmotićevoj, u Palmi, te je od 2004. do 2008., prije nego što je dobio status solista i prvaka, pjevao u zboru HNK. Tijekom tog razdoblja upisao je i glazbenu školu “Pavao Markovac” (prof. Nataša Šurina), te pohađao privatne satove pjevanja kod Darije Hreljanović i Vitomira Marofa. Kada je 2007. upisao Muzičku akademiju, solo pjevanje u klasi prof. Vlatke Oršanić, definitivno je raskrstio s novinarstvom, a sa zagrebačke Akademije je nakon dva semestra otišao na Sveučilište u Indiani, gdje je diplomirao 2010. Danas, kad bariton Ljubomir i bas Berislav Puškarić pjevaju zajedno u nekoj operi, njihova familija zauzme i čitav red u gledalištu.

tru.jpg 

- Kad smo pjevali u ‘Sicilijanskim večernjima’ 30-ak karata je otišlo na rodbinu - napominje.

Prije nekoliko godina Opera je bila najposjećeniji umjetnički segment HNK, a danas je lošije u nacionalnom kazalištu posjećena nego Balet i Drama.

- Da je opera kao umjetnost ugrožena, to je fama, što potvrđuju razni podaci iz opernih središta kojima stremimo. Opera nije ugrožena, samo treba odabirom repertoara i dugoročnim planiranjem pronalaziti načine da se uklopi u suvremeni trenutak, a da se pritom ne ugrožava bit umjetnosti. Jedno od rješenja za privlačenje publike u teatar su koncerti na otvorenom, kad temperature to dozvoljavaju, da ne ugrozimo glas ili instrumente kolega iz orkestra. U tom smislu ogledan je primjer festival Zagreb Classic. Mi solisti dali smo prijedlog za jednu mobilnu pozornicu koja bi se koristila ispred kazališta, no s novcem je kazalište uvijek kratko, za to je potrebna pomoć gradskih ili državnih institucija - kaže.

Posljednjih godina snimio je nekoliko CD-a: sa Simfonijskim orkestrom HRT- a “Misu Marulianu”, zatim “Zrinjskog”, pa s Filharmonijom ciklus pjesama Krešimira Baranovića, s riječkom operom “Povratak mornara”. Bilježi i nosač zvuka s Bayerische Rundfunk orkestrom (Durufle Requiem) koji predvodi Hrvat Ivan Repušić s kojim će u svibnju 2019. snimiti i “Eru s onoga svijeta”…

Vjenčanja

Od neklasičnog repertoara bježi, lani je tek u HTV-ovoj “A strani” pjevao božićne pjesme.

- Svijet zabavne glazbe… nisam ja za to, a niti imam vremena. Pjevao sam na nekoliko vjenčanja kad bi me netko blizak pozvao, no ni za to nemam mnogo prostora. Pritom ne sudim ljudima koji se bave bilo kojom vrstom glazbe izvan radnog vremena, budući da su primanja u HNK mala, 30 posto manja u odnosu na plaće po gradskim kazalištima. A logično bi bilo da su primanja u glavnom nacionalnom teatru 30 posto veća nego u ostalim teatrima. Opera je skupa umjetnost: kad bi HNK sad, recimo, doveo svjetsku zvijezdu na gostovanje, kojom bi publika bila oduševljena, to bi koštalo najmanje 20 tisuća eura po nastupu, ne računajući troškove boravka pjevača u Zagrebu - objašnjava cifre.

Susreti opernog prvaka i publike u Zagrebu izgledaju danas tako da mu ljudi čestitaju za tjednog posjeta tržnice, fotografiraju se s njim nakon izvedbe “Zrinskog” i “Ere”…

ff2.jpg 

- Operni pjevači danas nisu previše medijski eksponirani i meni je to drago. No, Zagreb pamti i zlatno doba opere kada je 70-ih i 80-ih publika umjetnike čekala na službenom ulazu, što je danas rijetkost. U to vrijeme HNK je na plaći imao i po sedam baseva, a danas je ansambl Opere star, ja sam jedini mlađi od 40 godina. Moje je mišljenje da je to signal za velike promjene - naravno nabolje! Razgovara se s Ministarstvom o promjenama, ali je pitanje kako će to završiti. Svakako bi pjevači, koji su najbolje godine podarili HNK, morali imati dostojan život u starosti - govori o problemima u ansamblu.

Puškarić je obiteljski čovjek, njegova supruga aranžer je cvijeća, a njegovoj djevojčici je pet godina i već je gledala “Eru s onoga svijeta” i “Vješticu Hillary”.

- No, Laura ne voli kad ja kući pjevam, kad si potiho ponavljam ulogu. Uvijek kaže: ‘Tata, nemoj pjevati’. A onda je zafrkavam pa pjevam punim glasom - smije se bariton.

Kategorije: Hrvaška

FOTO: MIRANDO MRSIĆ OSNOVAO NOVU STRANKU Pogledajte tko su mu najbliži suradnici, za što se zalažu i tko je sve pozdravio osnutak 'Demokrata'

Sob, 20/10/2018 - 14:40

Hrvatska od subote ima novu parlamentarnu stranku, Demokrate, za čijeg je predsjednika na osnivačkoj skupštini izabran nezavisni saborski zastupnik Mirando Mrsić, a za potpredsjednike Aleksandar Horvat iz Velike Gorice te Matija Ledić iz Pribislavca.

Demokrati se zalažu za politiku okupljanja, a ne razdvajanja te promjenu Hrvatske koja mora početi od državne i javne uprave, a jedna od glavnih poruka s osnivačke skupštine bila je da je nužno zaustaviti odlazak mladih iz Hrvatske.

Zalažu se za oslobađanje plaćanja poreza na dohodak svih plaća do 20 tisuća kuna, stroži nadzor bankarskog sektora, sprječavanje korištenja GMO-a u poljoprivredi, ukidanje doživotnog izbora sudaca, besplatno osnovno i srednjoškolsko obrazovanje, sprječavanje privatizacije hrvatskog zdravstva i „pokušaja njegove 'amerikanizacije'”, ukidanje županija i uvođenje regija, smanjenje broja saborskih zastupnika na 99 te broja ministarstava za 50 posto, a protive se korištenju nuklearne energije.

Obraćajući se nazočnima na skupštini, Mrsić je ustvrdio da se Hrvatska nalazi u apokaliptičnoj situaciji te da je prva asocijacija na život u Hrvatskoj beznađe, koje se ogleda kroz ekonomsku krizu, iseljavanje i siromaštvo.

"Ovo je i vrijeme u kojem smo svjedoci jačanja brojnih populističkih pokreta koji nude samo laž. Umjesto šarene laže, naša vizija Hrvatske je: nada, perspektiva, rješenja, optimizam, vjera u sebe, u bolji život, u pravdu i sigurnost”, poručio je.

Demokrati će se zalagati, ističe, za Hrvatsku u kojoj je svatko plaćen za svoj rad i od njega može živjeti, ima dostojnu mirovinu, kvalitetnu i jednako dostupnu zdravstvenu zaštitu, jednaku mogućnost za obrazovanje i siguran život u čistom i zdravom okruženju.

"Oduprimo se sirenskom zovu populizma bez rješenja, strančarenju, sitničavosti i nezrelosti koje već dugo truju hrvatsku politiku. Demokrati žele politiku i političare u službi građana. Dosta je da politika bude Holding za neuspješne i nerealizirane”, poručio je Mrsić te pozvao građane da zajedno ostvare viziju bolje Hrvatske u kojoj se cijeni rad i trud, a znanje postaje okosnica našeg razvoja.

Stranka pripada lijevom centru, a njezin predsjednik podcrtava činjenicu da su joj osnivači i članovi uglavnom mladi ljudi. "Oko mene su mladi ljudi koji su budućnost ove zemlje. Mladi ljudi koji svojim znanjem i energijom žele mijenjati društvo. Ljudi koji svakim danom dokazuju da znaju i mogu, vjeruju u sebe i bolju Hrvatsku”, rekao je.

FOTOGALERIJA: Osnivačka skupština stranke Demokrati

Mirando Mrsić osnovao stranku Demokrati 

Jedan od njih je i potpredsjednik stranke Aleksandar Horvat, mladi roditelj, koji je naglasio nužnost vraćanja dostojanstva, kako u politiku, tako i svim građanima koji, naglasio je, trebaju moći živjeti od svoga rada.

"Mladima možemo osigurati kvalitetno obrazovanje i stvoriti uvjete da svoju budućnost grade u Hrvatskoj. Starijima možemo osigurati dostojanstvenu starost”, rekao je.

Odgovornost u politici naglašava i drugi potpredsjednik stranke, Matija Ladić te kaže da će Demokrati nuditi konkretna rješenja umjesto floskula i istrošenih fraza.

"Mnogi mladi odlaze iz Hrvatske, jer su izgubili vjeru u bolju budućnosti i ne osjećaju se sigurno i ugodno u vlastitom domu. Ovaj trenutak vidim kao početak i priliku za sve one koji su do sada šutjeli, trpjeli i svakodnevno doživljavali nepravdu. Vrijeme je da zajedno dignemo svoj glas, ustanemo protiv nepravde i da se izborimo za bolju budućnost”, poručio je.

Kao gosti, osnivanje stranke pozdravili su predsjednica GLAS-a Anka Mrak Taritaš, predsjednik HSU-a Silvano Hrelja, glavni tajnik HSS-a Ilija Ćorić, član Predsjedništva IDS-a Vili Rosanda, glavni tajnik stranke Naprijed Hrvatska Renato Petek te Antun Vujić. Među nazočnima na osnivačkoj skupštini bile su i Mirela Holy, Milanka Opačić te Gordana Sobol.

Kategorije: Hrvaška

VESNA TODORIĆ SE VRATILA U ZAGREB Dok suprug Ivica u Londonu iščekuje odluku o izručenju, ona je viđena u blizini Kulmerovih dvora

Sob, 20/10/2018 - 14:25

Dok Ivica Todorić u Londonu čeka odluku o izručenju Hrvatskoj, koja bi trebala biti donesena idući tjedan, njegova supruga Vesna primijećena je u Zagrebu u Šestinama u blizini njihova dvorca.

Vesna Todorić, javlja RTL, bila je u ležernom izdanju s povećom Gucci torbom pa je za pretpostaviti da je išla u nabavku namirnica.

Inače, u Kulmerovim dvorima još uvijek živi Todorićeva kći, Iva Balent, s obitelji.

Kategorije: Hrvaška

ISPOVIJEST SURFERA KOJEGA JE NAPALA MORSKA NEMAN 'Zgrabila me svojim raljama za ruku i nije puštala! Evo kako sam se spasio od sigurne smrti'

Sob, 20/10/2018 - 14:10

Surfer kojeg je ugrizao morski pas na jednoj nudističkoj plaži u Australiji, uspio se osloboditi stiska zvijeri nakon što ju je nekoliko puta udario šakom.

Paul Kenny (50) je surfao na valovima na plaži Samurai, poznatom naturističkom odredištu nekih 200 kilometara od Sydneyja, kad je naišla zubata životinja, najvjerojatnije pas wobbegong ili morski pas 'bik'.

- Morski pas me ugrizao za ruku i nije puštao. Sve što sam mogao je udarati ga toliko dugo dok napokon nije popustio, rekao je Kenny za australski Daily Telegraph.

- Kad sam se oslobodio, vidio sam leđnu peraju psa. Udaljio sam se što sam prije mogao i zajahao prvi val koji je naišao.

Kad se dočepao plaže, potražio je hitnu pomoć. Liječnici su mu sanirali ranu na desnoj nadlaktici te ga odvezli u bolnicu.

Kenny je rekao da se nešto slično dogodilo legendarnom australskom surferu Micku Fanningu koji je dospio na naslovnice svjetskih medija kad se othrvao napadu morskog psa tijekom natjecanja u surfanju u Južnoj Africi 2015. godine.

- To je baš tipična australska stvar, zar ne?, našalio se Kenny.

Ovaj, najnoviji slučaj napada morskog psa na čovjeka, dogodio se dva mjeseca nakon što su morski psi u dva odvojena incidenta ubili dvoje turista na otoku Whitsunday u australskoj državi Queensland.

Stručnjaci kažu da su napadi sve češći jer su vodeni sportovi i plaže u blizini kojih obitavaju morski psi sve popularniji te zato što se riba kojom se psi hrane sve više približava obali. No, unatoč tome, smrtni slučajevi su i dalje vrlo rijetki.

Kategorije: Hrvaška

OTKRIVAMO NOVI BANDIĆEV PLAN ZA POLITIČKI JURIŠ NAKON PRVE POBJEDE NA SUDU I 10 RUKU U SABORU Ide po još zastupnika, želi svoje ljude u Vladi

Sob, 20/10/2018 - 13:41

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić u drugu polovicu mandata Vlade, koju svesrdno podržava, ulazi samouvjereno.

Županijski sud u Zagrebu oslobodio ga je krivnje u aferi štandovi, dok je tri sata ranije javnosti pokazao akviziciju - pod svoj kišobran doveo je devetog člana, bivšu HNS-ovu zastupnicu Mariju Puh. Ako se zna da je Bandiću blizak i Željko Lacković, jasno je da gradonačelnik Zagreba kontrolira čak 10 zastupnika.

No to nije sve, rekli bi u stranci Rada i solidarnosti. Nakon što im je šef oslobođen u prvoj aferi, u Praškoj ulici na broju 2 mnogo se lakše diše, iako je na leđima još optužnica u aferi Agram.

Bandić i njegovi suradnici o tome intenzivno razmišljaju i zbog toga žele u javnosti još snažnije ostaviti dojam da se u toj aferi progoni čelnika jedne stranke koja sa 10 zastupnika odlučuje o saborskoj većini i Vladi Andreja Plenkovića. I povećati broj onih koji podržavaju Milana Bandića.

Stoga je izgledno da će gradonačelnik i dalje ići oko ostalih stranaka i tražiti one nezadovoljne kako bi ih pridobio na svoju stranu.

“Pa ja imam srce k’o Sljeme i kliker k’o Einstein”, govori Bandić, a taj kliker često ga uputi u Zagrebački holding. Kako je biti zaposlenik Holdinga, novim zaposlenicima mogli bi potvrditi brojni članovi HDZ-a, SDP-a, HNS-a, HSLS-a.

Uz Holding i gradske institucije, Bandić će se još više okretati lokalnim sredinama i tamo grabiti iz bunara stranaka koje se osjećaju zapostavljenima od središnjica.

- HNS je stranka koje, nažalost, neće biti za dvije godine. I to ljudi iz te stranke prepoznaju i nude se na tržištu. No nije HNS jedina takva stranka. Još je takvih i s mnogima, kako na lokalnoj tako i na državnoj razini, vodimo razgovore. Kod Bandića nema ideologije, već samo jesi li spreman raditi - kažu Bandićevi stranački kolege.

A kako privući te lokalne sredine, pitanje je na koje je Bandić odavno pronašao odgovor. Udžbenici, turistička promocija, okićeni Advent, tiskanje knjiga, ZET-ovi autobusi, sve to i mnogo više od toga primili su oni koji su Bandiću otvorili vrata u svoje sredine.

Zagrebački gradonačelnik očekivao je na prošlim parlamentarnim izborima da će njegova stranka osvojiti 4 mandata. Osvojio je dva. Dvije godine poslije Bandić kontolira deset zastupnika. I želi još.

Do kraja mandata Bandić, kažu nam naši sugovornici, jurišat će na još veći broj ljudi koji ga podržavaju kako bi stvorio prave temelje za sljedeće parlamentarne izbore.

U vrijeme kada SDP tone, a slično se koprcaju Most i Živi zid, Bandić na tim izborima svoju stranku vidi kao jedinog koalicijskog partnera HDZ-u, i mogućnost da napokon uđe u izvršnu vlast na nacionalnoj razini.

Kategorije: Hrvaška

U POŽEGI SVEČANO PRISEGNUO 23. NARAŠTAJ ROČNIKA 'Odlukom o služenju vojnog roka pokazali ste da ste spremni doprinositi sigurnosti naše zemlje'

Sob, 20/10/2018 - 13:09

Svečana prisega 23. naraštaja ročnika na dragovoljnom vojnom osposobljavanju održana je u subotu, 20. listopada u Središtu za temeljnu obuku u vojarni 123. brigade HV-a u Požegi, a u trećem ovogodišnjem uputnom roku prisegnulo je 264 ročnika i 60 ročnica, ukupno njih 324, priopćeno je iz Ministarstva obrane (MORH).

Dragovoljno vojno osposobljavanje 23. naraštaja ročnika trajat će do 23. studenog. Tijekom osam tjedana proći će kroz nekoliko faza obuke u vojarni "123. brigada HV" u Požegi, na Logističkom vježbalištu "Glavica" te na strelištu "Novo Selo", a obuka će obuhvatiti niz programskih područja kao što su rukovanje osobnim oružjem, kretanje, komuniciranje, zaštita, reakcije, vojna služba, tjelovježba i psihološka priprava ročnika.

DSC_7327.jpg 

Odlukom potpredsjednika Vlade RH i ministra obrane ove su godine, kao i prošle, na dragovoljno vojno osposobljavanje upućena tri uputna roka, u veljači i svibnju te aktualni u rujnu. Tijekom 2018. godine, zaključno s 30. rujnom, za dragovoljno vojno osposobljavanje prijavilo se 1100 kandidata, od kojih je 207 žena.

DSC_7347.jpg 

Svečanosti su nazočili državni tajnik Ministarstva obrane Tomislav Ivić, kao izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra obrane Damira Krstičevića, zamjenik načelnika Glavnog stožera OSRH general-pukovnik Drago Matanović, izaslanik vrhovne zapovjednice OSRH i predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarović, izaslanstva Ministarstva i OS RH, predstavnici Županije i gradova te crkvene zajednice, kao i udruga proizašlih iz Domovinskog rata te brojni članovi obitelji i prijatelji ročnika.

DSC_7373.jpg 

Čestitajući ročnicima što su postali dio pobjedničke Hrvatske vojske, državni tajnik Tomislav Ivić istaknuo je kako su domoljublje i čovjekoljublje uvjeti za vojnički poziv i u ratu i u miru. „Vi ste svojom odlukom o pristupanju na dragovoljno služenje vojnog roka pokazali da ste spremni doprinositi stabilnosti i sigurnosti naše domovine i pomagati našim građanima. Ukratko, da ste spremni prihvatiti izazov“, rekao je.

DSC_7403.jpg 

Naglasio je da Ministarstvo obrane, uz opremanje i modernizaciju vojske, sustavno i intenzivno radi na poboljšanju životnih i radnih uvjeta za pripadnike Oružanih snaga. „Prepoznate u hrvatskoj javnosti, te aktivnosti pridonijele su i povećanom zanimanju mladih za vojni poziv. Tako su prošle godine prvi put od uvođenja dragovoljnog služenja bila tri uputna roka, kao i ove godine“, rekao je Ivić.

DSC_9118.jpg 

Zamjenik načelnika GS OSRH general-pukovnik Drago Matanović također je čestitao ročnicima na položenoj prisezi. „Hrvatska vojska se razvija prožeta domoljubljem i pobjedničkim duhom kojega smo stekli u Domovinskom ratu te iskustvima iz međunarodnih operacija potpore miru. Nabavom novih sredstava i opreme, sustavnim i stalnim uvježbavanjem razvijamo nove sposobnosti. No, ipak, najviše nas veseli interes vas, mladih ljudi za ulazak u obrambeni sustav jer vi ste zalog za budućnost“, poručio je general Matanović ročnicima.

DSC_9331.jpg 

Od početka uvođenja dragovoljnog vojnog osposobljavanja 2008. godine, zaključno s 22. naraštajem, na obuku dragovoljnog vojnog osposobljavanja upućeno je ukupno 8166 ročnika, od kojih 1017 žena, a obuku je uspješno završilo 7500 ročnika, među kojima je 877 žena.

DSC_9380.jpg 

Kategorije: Hrvaška

Dječji krevetići na platformama

Sob, 20/10/2018 - 13:04

Igračke, slikovnice i knjige, odjeća i sto sitnica koje se uvijek mogu pronaći u dječjim sobicama potrebno je negdje i smjestiti, a da pritom prostor i dalje ostane prozračan, razigran i siguran za naše vesele najmlađe. Pametno osmišljen prostor za odlaganje svih tih stvari ključan je faktor uređenja dječjih sobica koje će nama olakšati održavanje reda u ovim carstvima igre i snova, ali i našoj djeci pomoći da usvoje dobre životne navike.

09117-djeca 6.jpg
loft-bed2.jpg

Čak i u malim prostorima moguće je napraviti puno, pogotovo kada razmišljate u visinu. Uzimajući naravno sve predostrožnosti kako bi namještaj kojim opremate dječju sobu bio siguran, izdržljiv i čvrst, razmotrite dizanje kreveta u visinu i korištenje prostora koji se oslobodio ispod za ugradnju sustava za odlaganje!

09117-djeca.jpg
09117-djeca 8.jpg

Kao što je vidljivo na simpatičnim primjerima na fotografijama to se može izvesti na nekoliko različitih način. Možete izgraditi cijelu platformu koja će biti čvrsta i stabilna te na nju smjestiti krevet, a u nju ormar i ladice za pospremanje igračaka i odjeće. Ispod visoko postavljenog kreveta možete staviti radni stol ili pretvoriti ga u prostor za igru s uredno posloženim igračkama na policama. Mogućnosti je bezbroj, a rezultat su udobne sobe u kojima vlada dobro raspoloženje. Nadahnite se ovim zabavnim primjerima!

09117-djeca 9.jpg
09117-djeca 7.jpg
09117-djeca 4.jpg
09117-djeca 5.jpg
09117-djeca 2.jpg
loftbed-cloud.jpg

Izvor: Apartment Therapy

Kategorije: Hrvaška

'PROSVJED PROTIV MIROVINSKE REFORME JE DEMOKRATSKO PRAVO, ALI UVIJEK PRIJE TREBA DIJALOG' Predrag Štromar komentirao inicijativu sindikata

Sob, 20/10/2018 - 12:50

Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja te zamjenik predsjednika HNS-a Predrag Štromar izjavio je u subotu kako je sindikalni prosvjed protiv mirovinske reforme demokratsko pravo, ali uvijek treba prije koristiti neka druga demokratska prava, prvenstveno dijalog. 

"To je demokratsko pravo, ali ja mislim da uvijek treba prije koristiti neka druga demokratska prava, a to su prvenstveno dijalog. Hrvatska narodna stranka nije bila odmah zadovoljna sa svime što je bilo predloženo u mirovinskoj reformi, posebno što se tiče 2. stupa, međutim, dijalogom smo sve riješili. Drugi mirovinski stup ostaje aktivan, on je pravo svakog onog tko štedi u drugom stupu. Jedan dio sredstava moći će se realizirati odmah nakon ulaska u mirovinu. I mislim da takvim dijalozima možemo dolaziti do kvalitetnijih rješenja nego samim prosvjedima", rekao je novinarima Štromar, komentirajući današnji prosvjeda protiv mirovinske reforme, i što očekuje kako će to sve proći.

Komentirao je novinarsku tvrdnju da je zagrebački gradonačelnik i predsjednik Stranke rada i solidarnosti Milan Bandić jači nego ikad, a vezano za suradnju s bivšom HNS-ovom saborskom zastupnicom Marijom Puh. Upitan strahuje li da će Bandić možda zatražiti rekonstrukciju Vlade, Štromar je odgovorio da se na neki način 'govori i priziva nestabilnost Vlade'.

Štromar: Vlada mora biti stabilna

"Govori se i priziva na neki način nestabilnost Vlade. Nestabilnost Vlade stvara nove uvjete za odlazak mladih izvan države. Stabilnost Vlade upravo kontra toga stvara uvjete da mladi ostanu ovdje. To smo dokazali zadnjih godinu dana stabilnosti Vlade", istaknuo je Štromar.

Naglasio je kako Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja radi na subvencioniranim kreditima, velika je potražnja za njima, svi koji su se javili će dobiti subvencionirane kredite, kupit će stanove, gradit će kuće, ostat će ovdje, djeca se rađaju, već više od 260 djece samo po programu od prošle godine je rođeno do sada.

Štromar je istaknuo i kako je i Europska komisija zaključila da su se konačno počele provoditi reforme u obrazovanju.

"Oni vele nakon dugogodišnjih političkih prijepora. Više prijepora nema, stabilna je Vlada i idemo u reforme. I zato treba biti stabilna Vlada", poručio je potpredsjednik Vlade i ministar Štromar.

Na tvrdnju novinara da ipak puno postoji kritika, pogotovo na Bandića da on zapravo kupuje zastupnike novcem Zagrepčana te upitan što kaže na takve kritike, Štromar je rekao kako ne želi vjerovati, da su to kaznena djela, ali ukoliko se utvrdi da jesu, Državno odvjetništvo mora odraditi svoj posao. 

"Veli se i da su možda to kaznena djela. Ja ne želim vjerovati da su to kaznena djela, ali ukoliko se utvrdi da jesu, mislim da ministarstvo, to jest Državno odvjetništvo mora odraditi svoj posao, kao što je i do sada odrađivalo", kazao je.  

Upitan znači li to da nema straha od rekonstrukcije Vlade, Štromar je odgovorio: "Vlada mora biti stabilna. Ako će Vlada biti stabilna, bit će puno bolji i kvalitetniji uvjeti života u Hrvatskoj".

Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar (HNS) na pitanja novinara odgovarao je na zagrebačkom Arhitektonskom fakultetu nakon što je otvorio konferenciju "Integralni pristup zaštiti, planiranju i upravljanju krajobrazima", održanoj povodom obilježavanja Međunarodnog dana krajobraza Vijeća Europe.

Kategorije: Hrvaška