Jutarnji list

Syndicate content
RSS latest articles feed for: jutarnjiList, and section: Front Page.
Updated: 8 min 46 sek od tega

NEIZVJESNA UTAKMICA DINAMA I SLOBODE Iz Maksimira se brže dolazi do Markova trga ili Pantovčaka, ako već ne možeš do sudaca s kojima si nekad drugovao

Ned, 09/06/2019 - 18:38

Nogomet dobrih tridesetak godina nije svjedočio sličnom emotivnom i humornom skupu na temu slobode poput ovog neki dan u Maksimiru. Iskusniji umjetnici lopte sjetit će se da su sarajevski nadrealisti sredinom osamdesetih njegovali ‘Kutak za poetski trenutak’ u kojem su gostovali nadareni pjesnici liberalnijeg pogleda na svijet kakav je bio i izvjesni Cvrle Jedanaesterac.

“Sada će nam gost, autor velikog ciklusa poema o slobodi, recitirati svoju pjesmu ‘Sloboda, sloboda, sloboda’”, osebujni domaćin emisije Fudo najavio je točku. Društvo se iz zadimljenog separea preselilo za klavir, gdje je pijanist prebirao po tipkama, dok je Cvrle gudio uzvišenim, svečarskim tonom.

“Sloboda... Cakić, Jeličić, Miličić... Verlašević, Alibegović... Hatunić, Nalić, Mulahasanović... Geca, Hukić i...”. Na tom mjestu uslijedi dramska pauza pa efektan završetak, narodski bi se reklo - šećer za kraj.

“Šećerbegović”, potreseno zaključi pjesnik.

Maksimirski nogometni skup sa Zoranom Mamićem i Mirkom Barišićem u glavnim ulogama nije otišao u smjeru nabrajanja povijesnih Dinamovih momčadi koje su “oslobađale” klub svakojakih prokletstava - od 24 godine bez jugoslavenske titule do 49 godina bez proljeća u Europi - ali je sa skečom nadrealista dijelio istu atmosferu burleske i plemenitu ideju slobode. Ovaj put ne tuzlanske Slobode, niti gundulićevske slobode po sebi, kao odgovora tiraniji i stranom zavojevaču, nego slobode za braću Mamić. Riječ je o elementarnoj ljudskoj slobodi, iz naše svakodnevne perspektive zaista ništa posebno. Riječ je o slobodi da se odmakneš od društva koje ti ne odgovara, da se za vrućih dana tuširaš dvaput dnevno, da se rastežeš u parku ili na haklu s društvom umjesto u krugu dvorišta pod nadzorom čuvara. Riječ je o slobodi da putuješ svijetom i trguješ igračima, kad si već gazda velikog kluba, umjesto da zbijen u šest četvornih metara trampiš čokoladice za cigarete.

Nije se o slobodi prilikom “predstavljanja” Zorana Mamića govorilo eksplicitno, ali je njezin zavodljiv miris i nepobjediv duh cijelo vrijeme druženja lebdio maksimirskom press-dvoranom i naočigled omamljivao okupljene. Kameru ne možete prevariti, opijen snagom slobode Damir Krznar sjedio je nepomično kao sfinga, dok je Tomo Butina netremice zurio u jednu točku na zidu, a opću slobodarsku nirvanu prekinula je tek Božica Barišić začuđeno podignuvši obrvu u trenutku kada je Zoran objasnio da se u klub vraća jer su ga “jako željeli predsjednik Barišić i članovi Izvršnog odbora”.

“Hm, zašto bi moj Mirko odjednom jako želio Zorana? Mislim da ćemo o ovome razgovarati kod kuće”, u sebi je prosvjedovala predsjednikova životna družica popravljajući frizuru i nanoseći novi sloj rumenila. Usput je i mnogima od nas čitala misli: zaista, zašto bi Barišić “jako želio” bilo kojeg Mamića u blizini momčadi nakon što je bez njih u posadi klub prošle sezone ostvario najbolje rezultate u novijoj povijesti i vratio nogometnu euforiju u grad?

Motivi Zorana Mamića su jasni. Iako je svoj povratak opisao kao silazak prosvjetitelja među svjetinu - u arapskom svijetu Mamić junior je osvajao trofeje, Butina je naučio kako osnovati modernu vratarsku akademiju, a Krznar je, čujemo, postao “mozak broj jedan” i “monstrum od inteligencije, rada i discipline” - misao vodilja comebacka jest spašavanje slobode i vlastite kože. Dobro, ima nešto i u nadzoru nad transfernom politikom, ali u prvom redu radi se o tome da naš fantom slobode s nepravomoćnom presudom u jednom procesu i potvrđenom, još težom, drugom optužnicom želi boraviti na svježem zraku. Kako to, kako to, pitate se. Odgovor je - lako. Iz epicentra potresa lakše upravljaš kriznom situacijom. Iz Maksimira se brže i jednostavnije dolazi do Markova trga ili Pantovčaka, ako se već ne možeš probiti do sudaca s kojima si nekad drugovao. Zaogrnut autoritetom kluba ovdje se uvijek možeš prikazivati žrtvom političkog progona, što je klub ovog tjedna upravo učinio odaslavši alarmantna pisma Plenkoviću i Kolindi. Drukčije to zvoni kada na sveto pravilo presumpcije nevinosti upozoriš iz plavog salona, s visoke operativne dužnosti u Dinamu, nego kada isto učiniš Skypeom iz hotelske sobe u Dubaiju.

Kakvi motivi, međutim, vode Mirka Barišića da napokon relaksiranu maksimirsku priču vraća nekoliko godina unazad, prema teškim temama koje truju atmosferu, vode u frakcijske podjele na tribinama i redovito ostavljaju nogomet u drugom planu? Ako vjerujete klupskom povjesničaru Frediju Krameru (knjiga ‘Svi Dinamovi predsjednici’), Mirko Barišić “više podsjeća na nekog filozofa ili državnika nego na vrhunskog uspješnog gospodarstvenika”. Možda se baš u tom grmu krije zec? Je li moguće da je najtrofejniji predsjednik plavih u povijesti kluba toliko zaokupljen krupnim metafizičkim pitanjima da ne zna čitati najjednostavnija financijska izvješća? Ona USKOK-ova, primjerice, u kojima piše da mu u blagajni nedostaje nekih 330 milijuna kuna, što je u zbroju iznos tri Mamićeve optužnice, a ujedno i vrijednost jednog zgodnog novog stadiona za 25 tisuća gledatelja...

83-godišnjak koji je u bogatoj karijeri upravljao velikim kompanijama nije, naravno, financijski nepismen. Barišić je samo odlučio da će prema burnim narednim tjednima, prema potencijalnom izručenju Zdravka Mamića i prema novim sudskim ročištima, koračati vodeći se samurajskim kodeksom, slijedeći pravila poput onog da je hrabrost živjeti kad je ispravno živjeti i umrijeti kad je ispravno umrijeti. Barišić je spreman braniti dugogodišnje najbliže suradnike do posljednjeg časa ili do zadnje offshore obale.

Loša je to vijest za Dinamov svakodnevni život jer znači povratak u zonu turbulentnog leta. Očekujte dramolete na tjednoj bazi. Danas S.O.S. apel premijeru i predsjednici, sutra snimke nadzornih kamera o diverzantskim akcijama huligana. Nije vam dosta paraobavještajne magle, naručene SMS prepiske, Varginih jacuzzija plaćenih Dinamovom karticom? Bez brige, vraćaju se na dnevni jelovnik. Sve skupa začinjeno porukama ljubavi iz Međugorja poput ove posljednje s aluzijom na generala Praljka. Sve skupa je poruka klasnim igračima i njihovim agentima da krenu s evakuacijom prema krajevima s umjerenijom nogometnom klimom. Ne znam kako cijelu situaciju doživljava Nenad Bjelica, ali kao inteligentan trener potkovan iskustvima iz različitih zemalja i klubova čisto sumnjam da se veseli superviziji moćnog sportskog direktora, koji mu s prve presice poručuje da je za klub važna ravnoteža ovlasti između trenera i šefa sportskog sektora. Skicirajući planove za proboj u Ligu prvaka nadao se višku kreativne slobode, a umjesto njih stižu utakmice za slobodu...

Kategorije: Hrvaška

VIDEO, FOTO: HRVATI I SLOVENCI UDRUŽILI SNAGE U SAVUDRIJSKOJ VALI Zaronili i vadili kamionske gume, građevinski otpad, plastične boce...

Ned, 09/06/2019 - 18:22

U sklopu velike ekološke akcije 'Čišćenje bez granica' više od dvjesto ronilaca iz Hrvatske i Slovenije očistilo je u nedjelju podmorje na pet lokacija u Savudrijskoj vali, a smeće je uklonjeno s površine veće od pedeset kilometara četvornih.

Sudionici akcije istaknuli su kako otpad u moru nema nacionalnost i kako zemlje trebaju surađivati u brizi za budućnost mora i podmorja.

- Osamdeset posto otpada u moru dolazi s kopna, a osamdeset posto tog otpada u biti je plastika. Sva plastika iz otpada kad-tad postaje mikroplastika koja ulazi u hranidbeni lanac živih organizama u moru, pa i onih na kopnu. Shodno tome nužna je edukacija mladih kako bi se smanjila količina otpada u Jadranskom moru - kazao je dr. sc. Mario Šiljeg, državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike.

Neobičan podvodni ulov ronioca u Savudrijskoj vali potvrdio je njegove riječi. Izlovljeni su, među ostalim, kamionska guma, građevinski otpad te plastične boce i čašice jogurta.

Akcija (foto Marjan Radović) 2.jpg 

- Ovo smo prekrasno more dobili na čuvanje za generacije koje dolaze i zbog toga se prema njemu trebamo odnositi odgovorno. Nažalost, čak sedamdeset i dva posto svih voda u Europi su zagađene mikroplastikom - rekao je Dubravko Ponoš, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Čišćenje Savudrijske vale 

Đenio Zadković, gradonačelnik Pirana, kazao je kako se u akciji Čišćenje bez granica osjeća prijateljski duh ljudi s tamošnjeg područja. Tome je dodao:

- Državne institucije, poduzeća i mi sami trebamo skupiti snage da pronađemo inovativan i efikasan način na koji ćemo održivo živjeti neovisni od plastike.

Mario Šiljeg i Dubravko Ponoš.jpg 

S njim se složio Vili Bassanese, gradonačelnik Umaga, te rekao da granica služi i kako bi spajala, tj. isticala bogatstvo različitosti.

Prijateljstvo susjednih zemalja potvrdili su i Branko Roglić, počasni konzul Slovenije u Hrvatskoj, te Božo Dimnik, počasni konzul Hrvatske u Sloveniji. Dimnik se pritom predstavio i kao najstariji ronilac na Jadranu te upozorio da njegovi posljednji uroni svjedoče o smanjenju ribljeg fonda te devastaciji podmorja koje se teško može oporaviti.

- Glavni je cilj ekološke akcije Čišćenje bez granica, osim samog čišćenja podmorja, povezivanje hrvatskih i slovenskih ronioca te podizanje svijesti djece i mladih o važnosti očuvanja mora i prirode. Zbog toga je s akcijom povezana IV. Međunarodna dječja ronilačka eko patrola. U sklopu nje djeca pod vodstvom instruktora ronjenja pomažu u čišćenju mora uz obalu u kampu Veli Jože - kazala je u Andreja Vedrina, direktorica Promocije ronjenja.

Promocija ronjenja akciju je organizirala uz potporu tvrtke Electrolux koja je dio novca od prodaje svojih usisavača tijekom proljeća usmjerila čišćenju Savudrijske vale.

FOTOGALERIJA: Akcija Čišćenje bez granica u Savudriji

Akcija Čišćenje bez granica u Savudriji 

Suorganizatori su ronilački klub HRVI Nemo-Adriatic, PGD Piran, Zagrebački holding te njegova podružnica Vladimir Nazor.

- Zagrebački holding ponosan je što ima priliku biti suorganizator i jedan od pokretača Međunarodne dječje ronilačke eko patrole. Drago mi je vidjeti najmlađe u ovom broju jer je upravo edukacija od malih nogu jedan od ključnih čimbenika za očuvanje podmorja i našeg bisera Jadranskog mora - poručila je Daniela Franić, članica uprave Zagrebačkog holdinga.

Egon Štibilj, zapovjednik civilne zaštite Pirana, zaključio je: - Svi koji živimo uz more, znamo što nam more daje i ne želimo doživjeti da nam jednoga dana servira smeće koje danas u njega bacamo. Onima koji to čine, želimo poručiti da smeću tamo nije mjesto.

Čišćenje bez granica i IV. Međunarodna dječja ronilačka eko-patrola održavaju se pod počasnim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović i predsjednika Republike Slovenije Boruta Pahora te pod pokroviteljstvom Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Grada Umaga i Grada Pirana.

Projekt podupiru i Ured za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba, Nastavni zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar, Društvo slovensko–hrvatskog prijateljstva te Hrvatsko društvo Istra iz Pirana.

Kako bi sudionici akcije Čišćenje bez granica doživjeli ljepotu Jadrana i važnost njegove zaštite, plovidbe između Savudrije i Pirana darovao im je Edi Germšek, kapetan Eko Maksima, broda koji u slučajevima ekoloških katastrofa može pomoći u čišćenju mora.

Kategorije: Hrvaška

FOTO: HRVATI I SLOVENCI UDRUŽILI SNAGE U SAVUDRIJSKOJ VALI Zaronili i vadili kamionske gume, građevinski otpad, plastične boce...

Ned, 09/06/2019 - 18:22

U sklopu velike ekološke akcije 'Čišćenje bez granica' više od dvjesto ronilaca iz Hrvatske i Slovenije očistilo je u nedjelju podmorje na pet lokacija u Savudrijskoj vali, a smeće je uklonjeno s površine veće od pedeset kilometara četvornih.

Sudionici akcije istaknuli su kako otpad u moru nema nacionalnost i kako zemlje trebaju surađivati u brizi za budućnost mora i podmorja.

- Osamdeset posto otpada u moru dolazi s kopna, a osamdeset posto tog otpada u biti je plastika. Sva plastika iz otpada kad-tad postaje mikroplastika koja ulazi u hranidbeni lanac živih organizama u moru, pa i onih na kopnu. Shodno tome nužna je edukacija mladih kako bi se smanjila količina otpada u Jadranskom moru - kazao je dr. sc. Mario Šiljeg, državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike.

Neobičan podvodni ulov ronioca u Savudrijskoj vali potvrdio je njegove riječi. Izlovljeni su, među ostalim, kamionska guma, građevinski otpad te plastične boce i čašice jogurta.

Akcija (foto Marjan Radović) 2.jpg 

- Ovo smo prekrasno more dobili na čuvanje za generacije koje dolaze i zbog toga se prema njemu trebamo odnositi odgovorno. Nažalost, čak sedamdeset i dva posto svih voda u Europi su zagađene mikroplastikom - rekao je Dubravko Ponoš, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Đenio Zadković, gradonačelnik Pirana, kazao je kako se u akciji Čišćenje bez granica osjeća prijateljski duh ljudi s tamošnjeg područja. Tome je dodao:

- Državne institucije, poduzeća i mi sami trebamo skupiti snage da pronađemo inovativan i efikasan način na koji ćemo održivo živjeti neovisni od plastike.

Mario Šiljeg i Dubravko Ponoš.jpg 

S njim se složio Vili Bassanese, gradonačelnik Umaga, te rekao da granica služi i kako bi spajala, tj. isticala bogatstvo različitosti.

Prijateljstvo susjednih zemalja potvrdili su i Branko Roglić, počasni konzul Slovenije u Hrvatskoj, te Božo Dimnik, počasni konzul Hrvatske u Sloveniji. Dimnik se pritom predstavio i kao najstariji ronilac na Jadranu te upozorio da njegovi posljednji uroni svjedoče o smanjenju ribljeg fonda te devastaciji podmorja koje se teško može oporaviti.

- Glavni je cilj ekološke akcije Čišćenje bez granica, osim samog čišćenja podmorja, povezivanje hrvatskih i slovenskih ronioca te podizanje svijesti djece i mladih o važnosti očuvanja mora i prirode. Zbog toga je s akcijom povezana IV. Međunarodna dječja ronilačka eko patrola. U sklopu nje djeca pod vodstvom instruktora ronjenja pomažu u čišćenju mora uz obalu u kampu Veli Jože - kazala je u Andreja Vedrina, direktorica Promocije ronjenja.

Promocija ronjenja akciju je organizirala uz potporu tvrtke Electrolux koja je dio novca od prodaje svojih usisavača tijekom proljeća usmjerila čišćenju Savudrijske vale.

FOTOGALERIJA: Akcija Čišćenje bez granica u Savudriji

Akcija Čišćenje bez granica u Savudriji 

Suorganizatori su ronilački klub HRVI Nemo-Adriatic, PGD Piran, Zagrebački holding te njegova podružnica Vladimir Nazor.

- Zagrebački holding ponosan je što ima priliku biti suorganizator i jedan od pokretača Međunarodne dječje ronilačke eko patrole. Drago mi je vidjeti najmlađe u ovom broju jer je upravo edukacija od malih nogu jedan od ključnih čimbenika za očuvanje podmorja i našeg bisera Jadranskog mora - poručila je Daniela Franić, članica uprave Zagrebačkog holdinga.

Egon Štibilj, zapovjednik civilne zaštite Pirana, zaključio je: - Svi koji živimo uz more, znamo što nam more daje i ne želimo doživjeti da nam jednoga dana servira smeće koje danas u njega bacamo. Onima koji to čine, želimo poručiti da smeću tamo nije mjesto.

Čišćenje bez granica i IV. Međunarodna dječja ronilačka eko-patrola održavaju se pod počasnim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović i predsjednika Republike Slovenije Boruta Pahora te pod pokroviteljstvom Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Grada Umaga i Grada Pirana.

Projekt podupiru i Ured za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba, Nastavni zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar, Društvo slovensko–hrvatskog prijateljstva te Hrvatsko društvo Istra iz Pirana.

Kako bi sudionici akcije Čišćenje bez granica doživjeli ljepotu Jadrana i važnost njegove zaštite, plovidbe između Savudrije i Pirana darovao im je Edi Germšek, kapetan Eko Maksima, broda koji u slučajevima ekoloških katastrofa može pomoći u čišćenju mora.

Kategorije: Hrvaška

FOTO: POTPUNI RASPAD SISTEMA U NAJSIROMAŠNIJOJ ZEMLJI EUROPE Parlament izglasao bizarnu deklaraciju: 'Mi smo okupirana zemlja'

Ned, 09/06/2019 - 18:13

Moldavski je sud u nedjelju smijenio s dužnosti predsjednika Igora Dodona te je postavio bivšeg premijera Pavela Filipa za prijelaznog predsjednika, navodi se u priopćenju suda.

Sud je objasnio da Dodon nije raspustio parlament, što je morao učiniti sukladno ranijoj odluci Ustavnog suda.

Filipova Demokratska stranka Moldavije je u subotu objavila da će osporiti legitimitet nove vlade imenovane isti dan uz Dodonovu potporu.

Filip je u nedjelju, nakon što ga je sud imenovao prijelaznim predsjednikom, raspisao izvanredne izbore za rujan.

Moldavski parlament je u subotu odobrio sastav koalicijske vlade, sastavljene nakon višemjesečnih pregovora, u kojoj sudjeluju Socijalistička stranka proruskog Igora Dodona i proeuropski savez ACUM, premijerke Maje Sandu.

2019-06-09T091100Z_662795842_RC12E6BCF960_RTRMADP_3_MOLDOVA-POLITICS.jpg 

Predsjednica ACUM-a Maia Sandu, bivša ministrica obrazovanja i savjetnica Svjetske banke, postala je nova premijerka u subotu, obećavši smanjenje utjecaja oligarha u Moldaviji.

Nakon izbora održanih u veljači nije formirana većina u parlamentu.

2019-06-09T075501Z_292112389_RC1C0D0AB880_RTRMADP_3_MOLDOVA-POLITICS.jpg 

Demokrati su optužili Sandu i socijaliste za uzurpaciju vlasti jer je Dodon ignorirao odluku Ustavnog suda, prema kojoj bi se novi izbori trebali održati ako vlada nije formirana do 7. lipnja.

Moldavija, malena zemlja sa 3,3 milijuna stanovnika, stiješnjena između Ukrajine i Rumunjske, teško izlazi iz opetovanih političkih kriza i redovito je na udaru političko-financijskih skandala, napose onog iz 2016. kada je iz triju domaćih banaka nestala milijarda dolara, što je 15 posto moldavskog BDP-a.

Moldavija dobila novu vladu kakva još nije viđena u toj zemlji  

Kategorije: Hrvaška

"PRIČE JEDNE KUHAČE": Kuharica s 30 sjajnih, domaćih i ukusnih recepata

Ned, 09/06/2019 - 18:05

“Što ćemo za ručak?”, jedna je od najčešćih rečenica iza koje slijede razgovori, pregovori, guglanje i na kraju - naručivanje hrane iz dostave! E pa, tako to više ne mora biti. Uz ovu WOW kuharicu s 30 sjajnih, domaćih i ukusnih recepata vi postajete zvijezda kuhinje.

d67a225c4aaf00a65531ed9927a0f14e_470_370_m3.jpg 

Predjelo, glavno jelo, desert, sve se nalazi na ovim cool karticama koje možete magnetom učvrstiti na hladnjak, nositi u torbi, posuditi frendicama ili ljubomorno čuvati za sebe.

785ae5f2cb43a09a197be7cd8669cb05_470_370_m3.jpg 

Svaki (tje)dan - recept jedan. Kuharicu “Priče jedne kuhače” pronađite na www.poklonime.hr po cijeni od 129 kn.

Kategorije: Hrvaška

Baršunasti stolac Franky s “baseball” šavovima

Ned, 09/06/2019 - 17:58

Stolac Franky je tako lijep i elegantan da su mu u Dutchboneu odlučili dodati i verziju u baršunu! Čvrsto crno čelično postolje u savršenom je kontrastu s mekanim i podatnim baršunom. I naravno, ostali su karakteristični ‘baseball’ šavovi po kojima je Franky poznat. Franky Velvet dolazi u četiri prekrasne boje baršuna.

1100371-1-stolac-franky-velvet-orange-dutchbone_5ada369ae736c.jpg

1100371-2-stolac-franky-velvet-orange-dutchbone_5ada369d15406.jpg

1100371-3-stolac-franky-velvet-orange-dutchbone_5ada369e5f995.jpg

1100371-4-stolac-franky-velvet-orange-dutchbone_5ada369f52d8b.jpg 

Cijena mu je 1709 kuna u trgovini Gnijezdo.

Kategorije: Hrvaška

FOTO: NITKO U VODICAMA NIJE BIO NI DO KOLJENA LILLI Splićankin nastup ocijenjen kao 'tri minute čistog seksipila', no nije jedina plijenila pažnju...

Ned, 09/06/2019 - 17:36

Čini se da se CMC festival, polako, ali sigurno, etablirao kao glazbeni događaj na kojem se natjecateljice natječu koja će biti izazovnije, provokativnije, oskudnije odjevena, čiji će dekolte narednog dana osvojiti više naslovnica i pažnje na portalima, piše Šibenski.hr.

Usprkos skandalu kojim je obilježena, zbog incidenta s gospođom u Zagrebu o kojem su svi mediji izvještavali, Splićanka Lidija Bačić se na pozornicu popela u sjajnom raspoloženju i, dakako, očekivano oskudnoj kreaciji.

U haljini koju su činili minijaturni ciklama topić nalik bikiniju i uska narančasta suknja, Lille nije ostavljala puno mašti, pa su neki njezin nastup s pjesmom "Muške suze" ocijenili kao - par minuta čistog seksipila...

cmc_festival17-090619.jpg 

Na seksipil su naveliko igrale i pjevačica Colonije, Ivana Lovrić, s pratećim plesačicama, kao i Slovenka Alya, za koju su se mnogi pitali tko je ona uopće.

cmc_festival14-090619.jpg 

U ružičastoj opravici koja se vrtjela oko nje i na momente pokazivala previše definitivno je bila jedna od komentiranijih pojava na festivalu.

cmc_festival15-080619.jpg 

Pomniji pratitelji glazbenih događanja Alye se mogu sjetiti kao sudionice slovenskog natjecanja za pjesmu Eurovizije, 2015., kad je s Nenom Belanom izvela pjesmu “Misunderstandings”, a iste je godine pjevala na ceremoniji otvaranja Svjetskog rukometnog prvenstva u Kataru.

cmc_festival04-090619.jpg 

Na pozornici CMC festivala predstavila se s pjesmom "Sedam dana na moru“.

cmc_festival09-090619.jpg 

Dinamična u stylingu i nastupu bila je i inače znatno samozatajnija Domenica, koja je svoj singl "Ne vidim, ne čujem" izvela odjevena u atraktivnu srebrnu haljinicu i praćena plesačicama.

cmc_festival13-090619.jpg 

Pjevačkim "uskrsnućem" je apsolutno iznenadila i TV voditeljica Vjekoslava Bach, koja je u 53. godini u prehrabroj odjevnoj kombinaciji izvela pjesmu" da sa mnom ostariš", uz pratnju brata Ane Rucner, piše Šibenski.hr.

Kategorije: Hrvaška

ŽIVOT PIŠE ROMANE Filmska priča o uspjehu Šibenčanke s talijanskom adresom: Od rintanja na tvorničkoj traci do upravljanja luksuznim vilama

Ned, 09/06/2019 - 17:28

Znate kako počinju svi vicevi s plavušama: Lijepa, plava, praznoglava... No, s Majom Gnjidić Verdecchia taj niz staje na ona prva dva pridjeva. Lijepa je, plava je, ali pametna je to glava, neka je bila talijanska Miss mama 2010. godine. Da nije, danas bi, nekih desetak godina poslije, imala krunu i lentu, i par požutjelih novinskih isječaka, koje bi nosila u novčaniku i pokazivala blagajnici na kasi u kvartovskom dućanu. – 'Vidiš, ovo san ti bila ja, dok san bila mlada i lipa!'...

Ne, ne, Maja Gnjidić Verdecchia nije od onih koji žive na staroj, kratkotrajnoj slavi, niti na onom što je bilo jučer, piše Šibenski.hr. Ona ide 300 na sat, i danas umjesto uspomena bivše missice ima svoj vlastiti izbor za miss. Najljepšu mamu Hrvatske, koju ponavlja svake godine. Raširila ju je po cijeloj Hrvatskoj, kroz regionalne izbore, koje vode njezine bivše Miss mamme. A onda veliko finale dovode u Šibenik, u kazalište, ili na trg ispred Katedrale i vijećnice. Za sve Šibenčance - ma gdje bili - najlipše misto na svijetu. Na kojem postanu svjestan značenja riječi koje su još kao djeca čuli, ali im nisu pridavali previše važnosti – "Ako Gospodin kuću ne gradi, uzalud se trude graditelji!".

izbor_miss_mama5-0106119.jpg 

Mislila sam da je sve namješteno

- Kako sam postala Miss Mamma Italiana? Slučajno! Bila sam s obitelji na krstarenju po sredozemlju, ja, muži Luigi, kćer Ariana i sin Ricardo, i jedno sam jutro našla u sobi, odnosno, kabini papir s najavom programa za taj dan. I između ostalog je pozivalo sve da se prijavimo na izbor za Miss Mamma Italiana. I ja sam se otišla prijaviti, iz čiste zabave, misleći da je to neka igra za putnike i putnice, da se zabavimo na brodu. No, kad sam shvatila da to nema veze s brodom, nego zapravo s cijelom Italijom, da je to nešto puno veće, da je tu već 16 mama iz cijele zemlje, htjela sam odustati. Ali, onda su me organizatori uhvatili, pa počeli ohrabrivati da ne odustanem, da mi je to izazov i nešto što ću pamtiti za čitav život, i ja sam ipak pristala. Finale za Miss Mamma Italiana in Crociera bilo je u Dubrovniku. I sve su mame došle specijalno za to natjecanje, uređene, našminkane, ja sam došla s odmora, bez neke posebne odjeće, s broda sam otišla u grad kod frizera, da mi opere kosu i da me počešlja. Bila sam, ili se to barem tako može reći, skoro kao ružno pače među labudovima! - prisjeća se sugovornica. Koja je, kao i svaka prava Dalmatinka, bila uvjerena kako je sve to "unaprid namišteno", da se već sve odavno, otpočetka zna, 'ko će šta bit i dobit, pa sve uvjerenija u to, kad su počeli prozivati pratilje, treće, druge, prve. Nje nije bilo nigdje, već se mislila poput Pepeljuge, nečujno povući s bala, sve dok nisu na koncu pročitali i njeno ime – missica. Među njih 16, ona se kao 17 ubacila na brodu, skoro kao slijepi putnik i – pobijedila!

izbor_miss_mama8-0106119.jpg 

A da priča o Pepeljugi i cipelicama bude potpuna, valja reći kako je Maja svoju radnu knjižicu u Italiji, nakon što ju je još ratnih devedestih tamo odvela ljubav, štambiljala radeći na traci u – tvornici cipela. Počela je stavljajući cipele u kutiju, za Pradu, Zegnu, Dolce Gabbanu... - Pa sam postala poslovođa, odgovorna osoba za ženski dio proizvodnje, a moj dotadašnji kontakt s cipelama je bio samo u dućanu.

- Koliko ima istine u tome da čovjeka možeš ocijeniti prema cipelama?

- Isto koliko i u onima da odijelo čini čovjeka. Nimalo!

Susjeda je 'kriva' za sve

U svakom slučaju, s listom kojeg je pronašla ispod vrata svoje brodske kabine, što ga je gurnuo organizator izbora za miss Paolo Teti, Maja je okrenula i novi list u svom životu. Ušla je u organizaciju izbora za svoju regiju (Marche), gdje u gradiću Moglianu od četiri tisuće ljudi, pa su napravili i pilot projekt u Hrvatskoj, pa je onda krenula i sama.

No, mama i missica, poslovna žena, je i ujedno i turistička menadžerica koja je i za vrijeme razgovora morala odgovarati na upite na engleskom i talijanskom jeziku. Stigli su i gosti – Francuzi! Naime, nakon 13,5 godina tvornice postola, Maja je otišla u privatne vode.

- Taj izbor za miss dao mi je na neki način krila, i ja te 2010. otvaram firmu koja se bavi održavanjem vila sa bazenima strancima koji su u Moglianu kupili kuće. Tada ih je bilo troje – jedna Šveđanka i dvoje Engleza. Šveđanku sam poznavala otprije, jer je bila moja susjeda, i ona me je zapravo uvukla u sve to - priča Maja priču koja podsjeća na ono što se u Šibeniku danas događa. I ovdje počinju dolaziti stranci, koji kupuju šibenske kuće!

Danas održava 14 tih vila u Moglianu, sezona je tamo počela već ima mjesec dana. - Ova vila za koju su gosti danas zvali, u punoj sezoni, košta u najmu šest tisuća eura tjedno. Ta vila ima 14 ležaja, bazen i – ima pogled. Na što? Na brdašca! Jer Mogliano je kao Hrvatsko zagorje, samo su brdašca manja i na svakom ima ili jedna kuća, ili jedno mjesto! Kao Toskana? A ne, mi smo puno bolji od Toskane! - otkriva fetivu Šibenku u sebi. Sve je naše najbolje!

miss_mama12-310519.jpg 

Što bi bilo da imate katedralu, koliko bi koštala vila s tim pogledom?

- Naše goste na interesira katedrala. Da ih interesira, išli bi u Rim, u Firenzu, u Milano. Ovo je seoska idila, za goste koji žele mir, zelenilo, prirodu, da ih nitko ne davi. Interesira ih hrana, gastro – turizam, gostima se s odmorom nudi i autohtona spiza, koju dobiju u paketu dobrodošlice. Šveđani imaju i svoju vinariju, koju su kupili od domaćih, a ja je vodim i proizvodim vino, pa je tu ovčiji sir, salame, maslinovo ulje jedino na svijetu jer je napravljeno od lokalne sorte maslina koje se zovu Piantone di Mogliano i samo ih tamo ima, pa lokalno proizvedenu tjesteninu, delikatese. I to gosti sami kuhaju, ili traže da im organiziram kuhara, uživaju u lokalnoj spizi i specijalitetima, a ovi svi lokalni proizvođači kroz taj turizam prodaju svoje proizvode, imaju sigurno tržište i zapravo izvoze i robu i usluge, imaju i besplatana marketing i reklamu, a sve to na kućnom pragu – obrazalaže Maja na svom konkretnom malom primjeru veliku ekonomiju.

miss_mama05-300315.jpg 

Cijene najma će padati

A taj "welcome pack" izmislila je baš Maja, koja u "svojih" 14 vila – ima ih i van Mogliana – u punoj sezoni brine o smještaju 80 do 130 gostiju po tjednu. I tako kroz tri do četiri mjeseca. Najgori dio posla je taj što je ona tim gostima dostupna 24 sata dnevno. Vlasnici su za to vrijeme u Norveškoj, Švedskoj, Engleskoj. I žive od rente koju im donose te preuređene i obnovljene stare trdicijske kuće od cigle, stancije, vile rustice. Neke su obnovljene tradicionalno, kakve su bile dok su u njima živjeli "paesani", neke su moderno, neke su interpolacije, pa tko što voli, nek izvoli. Kod kupoprodaje sedam od tih 14 vila Maja je bila i posrednik, pa je poslije bilo logično da im poslije vodi i management.

- Spuštate li cijenu kad je godina loša?

- To vlasnik odlučuje, a ne ja! Ima i toga, ove godine je u cijeloj Europi tendencija da dio gostiju ide prema Turskoj i Grčkoj, takav je trend, pa će i nas uhvatiti. Prije dvije godine je apsolutni hit bila Hrvatska!

miss_mama01-300315.jpg 

Šest tisuća eura na tjedan, to zvuči sjajno. Ali, kakve su obveze, davanja vlasnika vile?

- Velike! Ako je vlasniku to druga ili treća kuća, dakle, nije za stanovanje, nego je samo za najam, daće su ogromne, porez, prirez, voda se plaća više, smeće se plaća više. Primjerice, "normalan" stanovnik, koji živi cijelu godinu u kući plaća jedan euro po metru kavdratnom kuće odvoz smeća. To je početna baza, a onda ti još ide 0,50 eura po osobi. A ako iznajmljuješ, onda ti je to četiri puta skuplje! Konkretno, kuća od 300 kvadrata plaća jedno 600 eura godišnje smeća ako je to samo vikendica za iznajmljivanje! I plaća poreza jedno dvije tisuće eura godišnje, na kuću za najam, na tzv. drugu kuću. Na kuću u kojoj živiš, na prvu kuću, ne plaća se nikakav porez, to je Berlusconi donio taj zakon - iznosi naša Šibenka iz prve ruke za Šibenski.hr.

Poučno i za Hrvate

Švedski san i naša java 

Kategorije: Hrvaška

Hrvati i Slovenci zajedno očistili više od pedeset četvornih kilometara podmorja Savudrijske vale

Ned, 09/06/2019 - 17:11

Više od dvjesto ronioca iz Hrvatske i Slovenije očistilo je podmorje na pet lokacija u Savudrijskoj vali. Zahvaljujući velikoj ekološkoj akciji Čišćenje bez granica uz luke Piran i Savudrija čišćeno je podmorje kraj kampa Veli Jože te ono u Zabratiji i Bašaniji. Time je otpad uklonjen s površine veće od pedeset kilometara četvornih.

Sudionici akcije istaknuli su kako otpad u moru nema nacionalnost i kako zemlje trebaju surađivati u brizi za budućnost mora i podmorja.

Akcija (foto Marjan Radović).jpg

„Osamdeset posto otpada u moru dolazi s kopna, a osamdeset posto tog otpada u biti je plastika. Sva plastika iz otpada kad-tad postaje mikroplastika koja ulazi u hranidbeni lanac živih organizama u moru, pa i onih na kopnu. Shodno tome nužna je edukacija mladih kako bi se smanjila količina otpada u Jadranskom moru“, kazao je dr. sc. Mario Šiljeg, državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike.

Akcija 5_4.jpg

Akcija_2.jpg 

Neobičan podvodni ulov ronioca u Savudrijskoj vali potvrdio je njegove riječi. Izlovljeni su, među ostalim, kamionska guma, građevinski otpad te plastične boce i čašice jogurta.

„Ovo smo prekrasno more dobili na čuvanje za generacije koje dolaze i zbog toga se prema njemu trebamo odnositi odgovorno. Nažalost, čak sedamdeset i dva posto svih voda u Europi su zagađene mikroplastikom“, rekao je Dubravko Ponoš, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Akcija 5_1.jpg

Akcija 5_2.jpg 

Đenio Zadković, gradonačelnik Pirana, kazao je kako se u akciji Čišćenje bez granica osjeća prijateljski duh ljudi s tamošnjeg područja. Tome je dodao: „Državne institucije, poduzeća i mi sami trebamo skupiti snage da pronađemo inovativan i efikasan način na koji ćemo održivo živjeti neovisni od plastike.“ S njim se složio Vili Bassanese, gradonačelnik Umaga, te rekao da granica služi i kako bi spajala, tj. isticala bogatstvo različitosti.

Akcija_6.jpg

Prijateljstvo susjednih zemalja potvrdili su i Branko Roglić, počasni konzul Slovenije u Hrvatskoj, te Božo Dimnik, počasni konzul Hrvatske u Sloveniji. Dimnik se pritom predstavio i kao najstariji ronilac na Jadranu te upozorio da njegovi posljednji uroni svjedoče o smanjenju ribljeg fonda te devastaciji podmorja koje se teško može oporaviti.

Daniela Franić.jpg 

„Glavni je cilj ekološke akcije Čišćenje bez granica, osim samog čišćenja podmorja, povezivanje hrvatskih i slovenskih ronioca te podizanje svijesti djece i mladih o važnosti očuvanja mora i prirode. Zbog toga je s akcijom povezana IV. Međunarodna dječja ronilačka eko patrola. U sklopu nje djeca pod vodstvom instruktora ronjenja pomažu u čišćenju mora uz obalu u kampu Veli Jože“, kazala je u Andreja Vedrina, direktorica Promocije ronjenja.

Đenio Zadković.jpg 

Promocija ronjenja akciju je organizirala uz potporu tvrtke Electrolux koja je dio novca od prodaje svojih usisavača tijekom proljeća usmjerila čišćenju Savudrijske vale.

Suorganizatori su ronilački klub HRVI Nemo-Adriatic, PGD Piran, Zagrebački holding te njegova podružnica Vladimir Nazor.

„Zagrebački holding ponosan je što ima priliku biti suorganizator i jedan od pokretača Međunarodne dječje ronilačke eko patrole. Drago mi je vidjeti najmlađe u ovom broju jer je upravo edukacija od malih nogu jedan od ključnih čimbenika za očuvanje podmorja i našeg bisera Jadranskog mora“, poručila je Daniela Franić, članica uprave Zagrebačkog holdinga.

Dimnik, Rogić, Franić, Ponoš, Zadković, Šiljeg, Štibilj, Bassanese i Vedrina.JPG 

Egon Štibilj, zapovjednik civilne zaštite Pirana, zaključio je: „Svi koji živimo uz more, znamo što nam more daje i ne želimo doživjeti da nam jednoga dana servira smeće koje danas u njega bacamo. Onima koji to čine, želimo poručiti da smeću tamo nije mjesto.“

Čišćenje bez granica i IV. Međunarodna dječja ronilačka eko-patrola održavaju se pod počasnim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović i predsjednika Republike Slovenije Boruta Pahora te pod pokroviteljstvom Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Grada Umaga i Grada Pirana.

Dubravko Ponoš.JPG 

Projekt podupiru i Ured za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba, Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, Društvo slovensko–hrvatskog prijateljstva te Hrvatsko društvo „Istra“ iz Pirana.

Mario Šiljeg i Dubravko Ponoš.jpg 

Kako bi sudionici akcije Čišćenje bez granica doživjeli ljepotu Jadrana i važnost njegove zaštite, plovidbe između Savudrije i Pirana darovao im je Edi Germšek, kapetan Eko Maksima, broda koji u slučajevima ekoloških katastrofa može pomoći u čišćenju mora.

Hrvati i Slovenci zajedno očistili podmorje Savudrijske vale 

Foto: Marjan Radović

Kategorije: Hrvaška