Jutarnji list

Syndicate content
RSS latest articles feed for: jutarnjiList, and section: Front Page.
Updated: 17 min 5 sek od tega

GLOBUSOV SPECIJALNI IZVJEŠTAJ O MISIJI POSEBNOG PAPINA IZASLANIKA: MEĐUGORJE U IŠČEKIVANJU NOVOG ČUDA Hoće li Papa priznati prvih 7 Gospinih ukazanja

Pon, 13/08/2018 - 18:00

Sad kada je Međugorje dobilo i svojega posebnog upravitelja, tzv. međugorskog biskupa, kako mnogi tepaju papinu apostolskom vizitatoru za župu Međugorje Henryku Hoseru, gotovo svi se slažu da je za Međugorje počelo jedno sasvim “novo vrijeme” ili “nova epoha” u kojoj, uz ostalo, možemo očekivati i to da mu napokon bude priznat službeni status svetišta (a ne samo “mjesta molitve”, što je, strogo formalno, u ovome trenutku), u istoj onoj mjeri u kojoj je priznat status svetišta i Lourdesu (u Francuskoj), Fatimi (u Portugalu), Loretu (u Italiji), Guadalupeu (u Meksiku) itd.

No, koja je, zapravo, misija nadbiskupa Hosera u župi Međugorje? I što sve ona uključuje? Tu ima nekoliko tumačenja (neka su, možda, malo i zlonamjerna), pa budimo stoga što točniji i precizniji. Hoserova službena funkcija glasi: apostolski vizitator za župu Međugorje na neodređeno vrijeme.

Međutim, oni najupućeniji (među njima je i moj sugovornik, dobar poznavatelj međugorskog fenomena) doznali su da Hoseru u dekretu stoje, zapravo, mnogo šire ovlasti od vizitatorskih, tj. da on ima ovlasti upravitelja. Strogo formalno, njegova je misija pastoral, tj. unapređenje pastoralnih uvjeta u Međugorju. Ali on tu, čini se, ima puno veću ulogu. Moj sugovornik tvrdi:

- Jedan naš svećenik koji je na službi u SAD-u rekao mi je kako mu je nuncij, nakon ustoličenja Hosera u Međugorju, poručio: “Sada su otvorena vrata Međugorja i recite biskupima u SAD-u i vjernicima da dođu u što većem broju!”... U svemu je tome najzanimljivije da je Hoser dobio ovlasti “za župu i za one koji dolaze u Međugorje”. To nadilazi funkciju vizitatora i daje mu upraviteljske ovlasti.

A još prije samo tri godine sve je bilo drukčije. Mnogo drukčije. “U Međugorju su tada strepili od najžešćih sankcija” - pročitao sam u jednome izvješću. A kakve su to sankcije trebale biti? Vrlo brojne i vrlo neugodne za međugorske fratre, ali i za armiju hodočasnika koji onamo svake godine dolaze sa svih kontinenata.

Neke su se čak sankcije - tada, prije tri godine - i obistinile. Prvo, vidiocima je, na zahtjev Kongregacije za nauk vjere u Vatikanu, bio zabranjen svaki javni nastup. Drugo, mjesne su crkve dobile naputak da ne smiju ugošćivati vidioce.

Treće, u Međugorju je bio uklonjen displej s redovitim mjesečnim porukama vidjelici Mariji Pavlović.

Četvrto, radio se pritisak da se ukine emitiranje Radio Mir Međugorja i zatvori službena mrežna stranica svetišta. I tako dalje, za Međugorje su trebali nastupiti crni dani... Ton takvoj kampanji davao je tadašnji prefekt Kongrecije za nauk vjere Gerhard Ludwig Müller, koji je na glasu kao “hladni racionalist” koji jednostavno ne može smisliti međugorski fenomen, a osobito ne Gospina ukazanja u njemu. A onda se dogodio preokret - preokret za koji je najzaslužniji bio papa Franjo, ali, isto tako, i kardinal Camillo Ruini, koji je bio na čelu Komisije za Međugorje.

I što se tada, prije tri godine, dogodilo? Ruinijeva je komisija predložila papi da učini neke “revolucionarne” pomake. Prvo, da ukine zabranu organiziranih hodočašća u Međugorje (tako da svećenici napokon smiju organizirati hodočašća u Međugorje). Drugo, da župa Međugorje prijeđe pod izravan nadzor Svete Stolice i da postane tzv. pontifikalno svetište. A treći, i “najrevolucionarniji”, prijedlog bio je da se priznaju prva ukazanja u Međugorju, njih 7, koja su se dogodila u razdoblju od 24. do 30. lipnja 1981. Od 15 članova Komisije njih 13 dalo je svoj glas za priznanje nadnaravnosti ukazanja u tome razdoblju.

Cijeli članak možete pročitati u tiskanome izdanju novoga broja Globusa.

cover.jpg 

Kategorije: Hrvaška

Izabela Martinović i Žarko Radić: glazbena pustolovina Jastreba i Danijeline mlađe sestre

Pon, 13/08/2018 - 18:00

Ne bojte se, neću pjevati - smijući se kaže Žarko Radić. Slavni glumac, naime, nastupit će 18. kolovoza na 21. Večeri dalmatinskih šansona u Šibeniku, a s Izabelom Martinović izvest će pjesmu “Daj mi znak”, što ju je za njih napisao Marko Tomasović. Splićane Izabelu i Žarka spojila je “riječka veza”. U Rijeci žive članovi glazbene ekipe s kojom Izabela surađuje nakon povratka na glazbenu scenu, a u Rijeci je godinama živio i radio i Žarko, kojem je ovo prvi nastup na festivalu u životu.

- Imam tremu uoči svog festivalskog debija. Dosad sam na festivalima sudjelovao dva puta, kao autor stihova pjesama što su ih u Opatiji svojedobno pjevali neki davni izvođači, ali nikad se nisam uspeo na festivalsku pozornicu. Nasreću, na Večeri dalmatinskih šansona neću pjevati, nego ću zapravo recitirati - otkriva glumac.

Junak djetinjstva

Žarko Radić miljenik je naše publike još od sedamdesetih godina prošlog stoljeća kada se proslavio ulogom Jastreba u “Kapelskim kresovima”. On sam tu ulogu ne smatra svojom najboljom, a kao mladi glumac Jastreba je, prisjeća se, glumio pod opterećenjem jer su ekipu serije činili tada već legendarni Boris Dvornik, Vanja Drach, Pavle Vuisić, Zvonko Lepetić, Karlo Bulić, Nada Gačešić, Božidar Smiljanić, Božidar Orešković...

- Ma, bio je fenomenalan Jastreb. Kao djevojčica gledala sam tu seriju, a u Žarkovoj glumi uživala sam i u serijama ‘Povratak otpisanih’ i ‘Sivi dom’. Gledala sam ga i u valjda svim predstavama splitskog HNK. On je istinski genijalan glumac i velika mi je čast što ćemo podijeliti pozornicu u Šibeniku - kaže Izabela Martinović, koja se ove godine nakon višegodišnje glazbene stanke vratila na scenu. Potkraj lipnja nastupila je na Splitskom festivalu, a njezina pjesma “Opusti se” dobila je veliki pljesak publike na Prokurativama. Sada je na redu osvajanje Šibenika.

l.jpg 

Padobranom

- Pjesma ‘Daj mi znak’ zapravo je autobiografska. Autorica teksta Lara Hajdarpašić prenijela je svoju priču u stihove. Pjesma govori o familiji koja je bila na okupu i koju je jedna osoba ustvari držala i povezivala. Međutim, nažalost, ta je osoba umrla, a obitelj se polako počinje rasipati i više nema te potpore, okupljanja i veze koja ih je držala kao jedno. Pjesma govori o tome što se dogodilo nakon odlaska te osobe, o praznini i teškom pronalaženju puta kako dalje, kako bez potpore i zaštićenosti.

Zapravo je vrlo osobna i nije bilo u planu da se snimi, međutim, kad sam pročitala stihove osjetila sam tu emociju i krenuli smo u realizaciju. Inače, Lara je po mami rodom iz Šibenika i cijela je priča vezana upravo uz taj grad. To mi je prekrasna simbolika i mislim da je stoga pravi razlog da se izvede upravo na šibenskoj Šansoni - objašnjava Izabela.

Kako je u cijelu priču ušao Žarko Radić?

- Padobranom - kroz smijeh govori glumac, a Izabela objašnjava kako je pjesma u startu bila zamišljena s naratorom koji priča svoj dio priče. Lara, koja Žarka poznaje iz Rijeke, odmah je pjevačici predložila da upravo on snimi taj dio songa.

- Savršeno se uklopio u cijelu priču, po svemu je odgovarao i što je najbolje, odmah je pristao te je zaista ispalo odlično. Kad smo snimili, oduševljenje je bilo još veće. Inače, glazbu za ‘Daj mi znak’ napravio je Marko Tomasović, a sve je prekrasno upakirao i aranžirao Aleksandar Valenčić koji je ujedno i naš producent - kaže Izabela, koja je Žarka upoznala na fotografskom snimanju za Studio.

- Žarko je rekao da ima tremu uoči festivalskog nastupa, a ja sam imala malu tremu uoči našeg upoznavanja. Međutim, pet minuta nakon što smo jedno drugom stisnuli ruku, treme je nestalo i razgovarali smo kao da se već sto godina poznajemo - otkriva pjevačica.

- Kako i ne bi, kad je Izabela krasna mlada dama i sjajna pjevačica. Pratim njen rad još otkako je pjevala u grupi Stijene i sa zadovoljstvom sam pristao na zajednički nastup - komplimentira Žarko, koji, baš kao i Izabela, pjesme koje će slušati bira po osjećaju.

- Pjesma koju ću otpjevati mora mi se svidjeti na prvu, mora me zaintrigirati... Tako je bilo dosad sa svim pjesmama koje sam snimila, tako da nemam pjesme iza koje ne stojim kao izvođač. Cilj mi je svakako tu emociju koju sam osjetila i prenijeti na slušatelje i publiku - kaže Izabela, koja baš kao ni Žarko još ne zna u kojoj će kreaciji nastupiti u Šibeniku. Međutim, dok se glumac tim dijelom nastupa previše ne opterećuje, Izabela je u vezi s tim malo napeta.

- Odlučit ću u posljednji trenutak. Tako je bilo i uoči nastupa u Splitu. Do zadnjeg trena nisam znala u čemu ću nastupiti, a mislim da bi me mama bila istukla da je to znala (smijeh). Što se moje odjeće za nastup u Šibeniku tiče, imam neku ideju. Radim sa svojim timom na tome, ali sigurno je da ću nastupiti u haljini jer garderobu biram po pjesmi i po ugođaju koji bih htjela prenijeti na publiku - govori Izabela, koja se ovog ljeta na scenu vraća nakon duge stanke. Zbog čega se to dogodilo?

- Stanka se dogodila prirodno. Svatko u životu prolazi kroz nekoliko faza i pita se je li neki put pravi za nas. Tada trenutno nisam imala nikakav plan ni suradnike, pa je pauza došla sama od sebe, s tim da nisam htjela svaštariti i snimati samo da nešto snimim. Ja se ponašam po principu da sve mora imati smisla i nekog razloga. Stoga sam napravila mali odmak. Ali život me opet vratio na scenu i sada se posložilo sve baš onako kako ja vidim sebe u glazbi.

U razdoblju dok nisam javno pjevala prvo sam se bavila poslom u jednoj privatnoj tvrtki, zatim sam u Njemačkoj bila kod prijateljice kao baby sitter i polako sam se ondje opet vratila pjevanju koje je počelo kroz crkveni zbor, zatim svirke za naše drage ljude u Njemačkoj i malo-pomalo, eto me opet u glazbi. Iako je glazba sve ovo vrijeme bila prisutna u mom životu na razne načine jer bez glazbe ne mogu živjeti - kaže Izabela, dok je Žarko s odobravanjem sluša jer ni on ne može živjeti bez glume.

Zvijezda serija “Kapelski kresovi”, “Sivi dom”, “Loza”, “Villa Maria”, kazališnih predstava “Baba Jaga je snijela jaje”, “Diskretni šarm buržoazije”, “Opera za tri groša”, “Amerikanska jahta u splitskoj luci”... desetak je godina živio u Kanadi, a u tom razdoblju svog života nije se bavio glumom, nego je otvorio malu tvornicu namještaja. Proizvodio je stolce i ormare, a onda je, nakon osam godina, ljubav prema glumi ipak prevagnula pa se vratio u Hrvatsku i ponovo se počeo baviti pozivom u kojem je među najboljima. Uskoro ćemo ga ponovno gledati i na televiziji.

Snima seriju

- Ne smijem puno pričati o tome, ali istina je da snimam jednu novu domaću seriju koja će se najesen prikazivati na jednoj našoj televiziji - kaže glumac.

Kakvi su Izabelini daljnji planovi, planira li možda, nakon Žarka, snimiti duet sa sestrom Danijelom?

- Pa meni bi bilo iznimno drago da se to realizira. Nekad davno razmišljale smo o tome, ali nije pao dogovor tko će napisati pjesmu. Mislim da bi zaista bilo lijepo da se to ostvari, a ja ću probati nagovoriti Grašu da nešto sklada za nas - kroz smijeh govori Izabela i nastavlja:

- Ovog ljeta neće biti vremena za odmor. Imam dosta dogovorenih svirki s bendom s kojim nastupam. Naravno, uspijem se malo i odmoriti preko dana, ali odmor je isključivo uz dobru knjigu i CD jer nisam baš luda za kupanjem iako sam Dalmatinka. Nakon ljeta sa svojom malom i vrijednom ekipom krećem u nove radne pobjede - kaže pjevačica.

Kategorije: Hrvaška

USPANIČENI ERDOGAN ZA VALUTNI SLOM OPTUŽIO EKONOMSKE TERORISTE, SPOMINJE I ORUŽANI SUKOB 'Tajna uspjeha država leži u njihovoj spremnosti za rat...'

Pon, 13/08/2018 - 17:44

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan u ponedjeljak je rekao da je turska ekonomija trenutno pod opsadom, no počiva na čvrstim temeljima zbog kojih će nastaviti biti snažna.

U gotovo polusatnom govoru pred turskim veleposlanicima u Ankari Erdogan je rekao da je tursko gospodarstvo izloženo proračunatom napadu izvana, prenosi turska televizija TRT.

Turska lira je u ponedjeljak ujutro na početku trgovanja na azijsko-pacifičkim tržištima potonula na novu najnižu razinu u povijesti, više od 7 lira za dolar, nakon što je u petak izgubila 18 posto svoje vrijednosti, što je najveći dnevni pad od financijske krize u toj državi 2001. godine. No, nakon poteza središnje banke i najava ministra financija Berata Albayraka, ojačala je na 6,4 lire za dolar.

Ministar Albayrak, Erdoganov zet, u nedjelju je najavio izradu akcijskog plana koji je ta država počela provoditi u ponedjeljak ujutro kako bi umirila ulagače.

"Svi vide da događaji vezani uz tečaj nemaju ekonomski temelj i imaju karakteristike napada na našu državu", poručio je Erdogan veleposlanicima i dodao da će tursko gospodarstvo usprkos tome ostati snažno.

Otkrio je da tursko pravosuđe trenutno procesuira "ekonomske teroriste" koji blate tursku ekonomiju. Tursko ministarstvo unutarnjih poslova istražuje više od tri stotine korisničkih računa na društvenim mrežama, objavila je televizija TRT.

"Očito je da su napadi počeli s incidentima oko Gezija (zeleni park na trgu Taksim u Istanbulu), a nastavili  se između 17. i 25. prosinca i dosegnuli novu razinu pokušajem puča 15. srpnja. Oni će se nastaviti", rekao je Erdogan, referirajući se na prosvjede protiv gradnje u sjedištu Istanbula, navodnog pokušaja pokreta Fethullaha Gulena iz 2013. da sruši vladu preko pravosuđa, te neuspjelog puča iz 2016. za koji turske vlasti također optužuju tog klerika.

Erdogan je naglasio da snažna država mora biti pripremljena za bilo kakav iznenadan događaj kako bi osigurala trajni mir, prenosi dpa.

"Tajna uspjeha država leži u njihovoj spremnosti za rat, u svakom trenutku, ako žele mir. Mi smo spremni, sa svime što imamo", poručio je turski čelnik.

Nedavne američke poteze protiv Turske nazvao je nožem u leđa Ankari, prenosi Reuters.

Odnosi između dva saveznika unutar NATO-a pali su na najniže grane unazad više desetljeća zadnjih tjedana, a primjer je afera pritvaranja američkog pastora Andrewa Brunsona koje je bilo uvod u uvođenje američkih sankcija.

U okviru pooštravanja mjera, američki predsjednik Donald Trump odlučio je u petak udvostručiti carinske namete na turski čelik i aluminij, ubrzavši tako pad turske valute.

Ne spomenuvši direktno SAD, no očigledno aludirajući na tu državu, Erdogan je u govoru rekao da "nasilnici u globalnom sustavu ne mogu grubo i besramno" prisvojiti tursku imovinu koja je "plaćena krvlju" i da će takvo ponašanje uništiti povjerenje među nacijama.

"S jedne strane ste strateški partneri, a s druge radite nešto protiv njih", naglasio je Erdogan.

Nakon vijesti na društvenim mrežama da je američko veleposlanstvo objavilo da će Brunson biti pušten iz kućnog pritvora 15. kolovoza ta je institucija to odbacila.

Kategorije: Hrvaška

NEVJEROJATNO OTKRIĆE NA 57. GODIŠNJICU POČETKA GRADNJE BERLINSKOG ZIDA Pronađen dosad nepoznati njegov dio: 'Čini se da je bio prekriven grmljem'

Pon, 13/08/2018 - 17:28

Pronađen je dosad nepoznati dio Berlinskog zida, objavio je lokalni političar u ponedjeljak, na 57. godišnjicu početka gradnje barijere između Zapadnog i Istočnog Berlina na koju je odana počast žrtvama koje su preko nje pokušali prebjeći iz komunističke zemlje.

"Potpuno sam iznenađen što još ima neotkrivenih dijelova", rekao je Ephraim Gothe, član vijeća berlinske gradske četvrti Mitte.

Dio zida otkriven je u lipnju, a taj 20 metara dugačak komad betona lociran je sjeverozapadno od centra Berlina, u blizini zgrade Federalne obavještajne službe, rekao je Goethe. Smatra se da je dio vanjskog sloja zida, dodatni obrambeni dio, izgrađen ispred glavnog zida. Goethe je u šetnji s prijateljima po susjedstvu naletio na povijesno otkriće, koje je, čini se, bilo prekriveno grmljem.

Fondacija Berlinskog zida, koja upravlja povijesnim nasljeđem zida, potvrdila je otkriće. Upućen je zahtjev za registracijom novootkrivenog betonskog dijela, dodao je Goethe.

U ponedjeljak je berlinski gradonačelnik Michael Mueller, zajedno s drugim visokim dužnosnicima, položio vijence na spomen području tijekom komemoracije žrtvama Berlinskog zida, kojih je potvrđeno 140.

Izgradnja Berlinskog zida koji je razdvajao grad više od 28 godina i u konačnici dosegnuo 155 kilometara, počela je 13. kolovoza 1961. godine. Podjela je završena padom Berlinskog zida, 9. studenog 1989. godine.

Kategorije: Hrvaška

U Afganistanu 130 ubijenih nakon četiri dana napada talibana

Pon, 13/08/2018 - 17:18

Žestoke bitke u afganistanskoj regiji Gazni uzele su najmanje 130 života u posljednja četiri dana otkako se talibani bore za kontrolu tog strateški važnog područja, objavilo je tamošnje ministarstvo obrane u ponedjeljak.

Skoro stotinjak pripadnika afganistanskih snaga sigurnosti i oko 30 civila ubijeno je, rekao je ministar obrane Tarik Šah Bahrami.

Oko 50 članova specijalnih postrojbi koji su smatrani nestalima u protekla dva dana, sada su na sigurnome u susjednoj pokrajini, dodao je Bahrami.

Prema ministarstvu, talibani su izgubili 200 boraca u protekla četiri dana, a još je 150 ozlijeđenih. Talibani napadaju razne dijelove regije Gazni već nekoliko tjedana, a sve je kulminiralo u petak kada su militanti napali grad Gazni iz nekoliko smjerova. Gazni je na autocesti koja spaja dva najveća grada, glavni grad Kabul i Kandahar na jugu i ako bi ga pobunjenici osvojili bio bi to najveći poraz za afganistansku vladu.

Zastupnik iz Gaznija, Šaman Šah Etimadi, rekao je da talibani odlaze iz grada svojom voljom, "ali su ostavili grad u plamenu. Uništili su puno kuća i javnih zgrada. Gazni je od sada ranjeni grad''.

Sasvim suprotno ustvrdio je talibanski glasnogovornik Zabiulah Mudžahid poručivši da se ne povlače ''nego zapravo sužavaju opsadu nad afganistanskim vojnicima u gradu''. Etimadi je rekao da su predstavnici grada Gaznija više od 20 puta proteklih pet mjeseci upozorili vladu na alarmantno stanje, ali su dobili samo ''prazna obećanja sigurnosnih službi"'.

Ministar obrane obećao je "'važne promjene koje će stupiti na snagu u sljedeća 24 sata, otkako je počela velika operacija uspostave sigurnosti iz četiri smjera''. Otprilike tisuću komandosa biti će razmiješteno u regiji s punom zračnom podrškom od Sjedinjenih Država, napominje dužnosnik.

Drugi član parlamenta za Gazni rekao je da su afganistanske snage izgubile 4 helikoptera u četverodnevnoj bitci, vrijednih na desetke milijuna dolara. Na tisuće ljudi bilo je prisiljeno napustiti svoje domove.

Kategorije: Hrvaška

Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi: Sanacijska uprava SC-a krši zakon i kolektivni ugovor

Pon, 13/08/2018 - 17:14

Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi ustvrdio je u ponedjeljak da sanacijska uprava Studentskog centra u Zagrebu odlukama o razrješenju troje pomoćnika ravnatelja krši hrvatske zakone i Kolektivni ugovor Studentskog centra, napominjući kako nije točna tvrdnja sanacijskog upravitelja Mirka Bošnjaka da su te odluke donijete temeljem statuta SC-a.

Nije točna tvrdnja Sanacijske uprave da je odluka o razrješenju troje pomoćnika ravnatelja (za Smještaj, Kulturu i Zajedničke službe) donijeta temeljem Statuta SC-a jer su dužnost počeli obnašati 1. kolovoza 2014., pa im je 31. srpnja 2018. istekao mandat, ističe se u priopćenju koje potpisuje sindikalna povjerenica HSDK – podružnica Studentski centar Lada Čikara.

Naime, kako napominje, pomoćnice ravnatelja za Kulturu i Smještaj Nataša Rajković i Ružica Rajšić sa Studentskim centrom sklopile su ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Radna mjesta pomoćnika ravnatelja u novoj sistematizaciji radnih mjesta, donesenoj neposredno prije nego im je uprava ponudila nove ugovore o radu, nisu definirana kao mandatna radna mjesta, dodaje.

Nadalje, pomoćnik ravnatelja za Zajedničke službe Velimir Mrkonjić počeo je raditi 2016. godine, dakle prije dvije a ne, kako navodi sanacijska uprava, prije četiri godine.

U priopćenju se dalje upozorava kako odlukama kojima je Nataša Rajković dan nakon razrješenja 31. srpnja privremeno raspoređena na novo radno mjesto Voditelja multimedijalnog programa, dok je prethodni voditelj tog programa Davorin Šišmanović preraspoređen na njezino radno mjesto, sanacijska uprava krši zakone i Kolektivni ugovor Studentskog centra.

Posebno se pozivaju na članak 41 toga ugovora, u kojemu stoji da je takva preraspodjela moguća samo u izuzetnim slučajevima, te gdje između ostaloga stoji kako odluku o privremenom rasporedu donosi ravnatelj, na prijedlog pomoćnika ravnatelja, a uz suglasnost radnika.

U slučaju Rajković, ne postoji niti jedan od izuzetnih slučajeva navedenih u tom ugovoru, tvrde iz sindikata. "Pomoćnica ravnatelja nije dala prijedlog za privremeni raspored. A naročito ne postoji suglasnost radnice Nataše Rajković", ističu.

"Napominjemo da Nataša Rajković još uvijek ima pravovaljani ugovor o radu na mjesto pomoćnika ravnatelja koji nitko nije otkazao, ali joj je nezakonitim premještajem onemogućeno da radi na tom radnom mjestu", upozoravaju.

"Sanacijska uprava se poziva na 'pravo sanacijskog upravitelja da imenuje svoje prve suradnike'. Sanacijski upravitelj i sanacijska uprava prvenstveno imaju odgovornost i obvezu poštivati zakone ove države, a naročito Zakon o radu i Kolektivni ugovor SC-a, gdje su jasno definirane okolnosti u kojima se radniku može otkazati ugovor o radu na neodređeno i koje su posljedice ako mu se krše radna prava iz ugovora o radu. U ovom slučaju zakoni RH nisu poštivani", smatra Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi.

U priopćenju se također napominje kako Studentski centar od dolaska Mirka Bošnjaka na mjesto sanacijskog upravitelja nema pomoćnika ravnatelja za prehranu. Riječ je o radnom mjestu koje je do 2016. popunjavao Bošnjak. Nadalje, kako nisu imenovani novi pomoćnici ravnatelja za Kulturu, Smještaj, Prehranu i Zajedničke službe u ovom trenutku Studentski centar nema upravu.

Kategorije: Hrvaška

TAKO TO RADE U NORVEŠKOJ Politička odgovornost snosi se i zbog prekršaja kakve bi kod nas smatrali sitnicama: Ministra funkcije koštao mobitel

Pon, 13/08/2018 - 17:08

Norveški ministar ribarstva Per Sandberg podnio je ostavku u ponedjeljak nakon priznanja da je prekršio vladine sigurnosne protokole prilikom odmora u Iranu prošli mjesec.

Sandberg isprva nije obavijestio kolege o tome gdje odlazi na odmor, a sa sobom je nosio službeni vladin mobitel, zbog čega ga je ukorila premijerka Erna Soldberg jer je prekršio propise vlade o putovanjima.

Pedesetosmogodišnji Sandberg, inače čelnik protuuseljeničke stranke Napredak, bio je kritiziran i unutar stranke pošto je u Iran poveo i svoju djevojku, 28-godišnju Bahareh Letnes, inače rođenu u Iranu, koja je norveško državljanstvo dobila prije 10 godina.

Manjinska koalicijska vlada Erne Soldberg, koja uključuje konzervativce, stranku Napredak i liberale, tako je izgubila popularnost kada je javnost doznala za Sandbergov put.

Premijerka je rekla da je od Sandberga odmah zatražila da mobitel preda sigurnosnim službama na provjeru, ali je svejedno bila na meti kritika oporbenih stranaka u parlamentu koje dovode u pitanje sposobnost vlade da se poskrbe za nacionalnu sigurnost.

Vlada traži od ministara da obavijeste premijerkin ured o tome kamo putuju, neovisno o destinaciji. Također im je zabranjena uporaba službenih vladinih mobitela u zemljama s kojima Norveška nema uspostavljenu sigurnosnu suradnju.

Novi ministar ribarstva je Harald Tom Nesvik, također iz stranke Napredak, napominje premijerkin ured.

Norveška je najveći svjetski proizvođač lososa iz uzgoja, a morski su plodovi drugi najveći izvozni proizvod nakon nafte i plina.

Kategorije: Hrvaška

ZA SPAČEKISTE SVIH ZEMALJA SAMOBOR ĆE 2019. GODINE BITI CENTAR SVIJETA Legendarni mali automobil i u Hrvatskoj ima svoje odane obožavatelje

Pon, 13/08/2018 - 17:00

Tomislav Medved kupio je 1998. godine Citroën 2CV, popularno zvan - spaček. Uzeo ga je u Samoboru i odmah krenuo s njim prema Dubrovniku, gdje je tada studirao. Gdje god došao, ljudi su se osvrtali za njim. Djeca su se divila malom automobilu sa smiješnim krovom i izbočenim farovima. Njihovi roditelji su se pak vratili u 70-e, vrijeme kada su nosili dugu kosu, slušali Bijelo dugme i vikali “Vodite ljubav ne rat”.

Oni još stariji sjetili su se kako su nekad u tako malen auto uz ženu i dijete mogli nagurati još i pet vreća cementa. Tomislav je pak razmišljao o svom djetinjstvu. O bakinom bratu iz Slovenije i njegovom žutom spačeku koji je bio ispunjen patkicama. Osjećao se kao da opet ima šest godina i da se vozi s njim po okolnim poljima u okolici Brežica. Taj osjećaj ga je pratio sve do ulaza u Dubrovnik, ili točnije sve dok nije pokušao skrenuti, a volan mu je ostao u rukama.

klub2CV_samobor41-030818.jpg 

- Nazvao sam čovjeka koji mi ga je prodao i on mi se samo nasmijao. Onda mi je rekao da uzmem ključ i pritegnem tri šarafa koja drže volan na mjestu - priča Medved. Tako je napravio, volan je opet bio ispravan, dao je žmigavac i vratio se u promet. Nije ni zakasnio na predavanje.

Ova mala anegdota najbolje opisuje što je zapravo spaček, legendarni automobil koji ove godine slavi 70 godina postojanja. Često je šaren i u nekim nemogućim kombinacijama boja, maksimalna brzina mu je malo iznad 100 kilometara na sat, otvara mu se krov, a ako se pokvari, dijelovi za njega se mogu nabaviti u skoro svakom dijelu svijeta. Ipak, ono što ga čini posebnim su ljudi i priče koje su razvile oko toga francuskog automobila. O tome najbolje znaju članovi “Hrvatskog 2CV Citroën kluba”.

klub2CV_samobor33-030818.jpg 

- Spaček nije poput drugih oldtajmera. Vlasnik jedne dobro očuvane bube ili fićeka neće riskirati vožnju po ulicama pa će ga radije držati uglancanog u garaži. S druge strane, jedan spačekist će sa svojim Citroënom 2CV voziti po blatu i kiši, ići s njim na more ili na roštilj pokraj rijeke, a oni hrabriji i na sam kraj svijeta - kaže Goran Skrbin, predsjednik kluba.

Auto za vječno mlade

Da bi se razumjela ta životna filozofija oko spačeka, potrebno je vratiti se na početak. Prvi serijski spaček sišao je s proizvodne trake 1948. godine, u vrijeme kada se svijet oporavljao od velikog rata. Trebao je to biti narodni auto koji će si moći priuštiti svi, od direktora do poljoprivrednika. Velika konkurencija mu je u to vrijeme bila njemačka VW Buba, koja je još otprije nosila titulu narodnog auta. Ipak, spaček je bio udobniji, a postoji i priča da se njegova udobnost testirala tako što je u njega stavljena kašeta s jajima pa se vozilo po polju. Ako se ni jedno jaje nije razbilo, tek tada je auto prošao testiranje i pušten je u prodaju. Auto se nije proizvodio samo u Francuskoj nego i u drugim svjetskim zemljama poput Argentine, Irana, pa i u Jugoslaviji, u slovenskom Kopru. Uskoro je postao dostupan svima, taj maleni automobil s kojim si mogao ići na more ili prevoziti stvari po polju. S godinama su se počeli proizvoditi brži, veći i bolji auti, zbog čega je spaček pao u drugi plan. Ipak, Citroën nije digao ruke od svog prvog globalno uspješnog proizvoda.

klub2CV-samobor35-030818.jpg 

- Okrenuli su priču i počeli promovirati spačeka kao automobil za mlade. Počeli su ih proizvoditi u žutoj, crvenoj, zelenoj boji, a ujedno su krenuli s prvim ‘raidovima’. To su bile male utrke spačeka gdje nije bio važan poredak, važnije je bilo istražiti što više svijeta. Jedan od prvih ‘raidova’ bio je Pariz - Kabul - Pariz i u to vrijeme to je bilo nešto nestvarno, da u jednom autu prođeš cijelu Europu, zađeš duboko u Aziju i vratiš se natrag - priča Skrbin.

U sedamdesetima je ponovno porasla proizvodnja spačeka koji je doživio rebranding na tržištu automobila. Citroën je umjesto funkcionalnosti i obiteljskog života počeo promicati mladenački način života, a tome su prilagodili i marketinški plan. Na jednom reklamnom plakatu su napisali da je spaček brži od Ferrarija i manjim slovima dodali: “Pri brzini 115 km/h, 2CV će lako preteći Ferrari Mondia, koji vozi 105 km/h”.

klub2CV-samobor38-030818.jpg 

Nije spaček bio jedina izvedenica Citroëna 2CV. Tu je još i serija Furgon, kao najjeftinije dostavno vozilo, te Dyane, “unaprijeđeni” spaček čiji su farovi bili ugrađeni u haubu. Svi oni su u tom razdoblju doživjeli svoj procvat, ali predvodnik je i dalje bio spaček, koji je postao sinonim za nehajni životni stil.

U svakoj je zemlji taj auto imao drugi, pomalo posprdan nadimak. U Njemačkoj su ga zvali patka, u Norveškoj je bio metalni krevet, u Španjolskoj je dobio naziv žaba, a u Iranu juan. U Jugoslaviji se ustalilo ime spaček, što je  od milja ime za “ružno pače”. Taj nasmiješeni auto postao je i simbol opuštenije jugoslavenske mladeži koja je tu ljubav prenosila kasnije i na svoju djecu. Iako je 1990. godine, 27. srpnja u 4 sata popodne, zauvijek zaustavljena proizvodnja - Citroën 2CV je nastavio živjeti.

klub2CV_samobor12-030818.jpg 

Spačekom na utakmicu u Kazahstan

Vratimo se u sadašnjost i među ljude koji su odrasli uz njegovu uspomenu. Neki od njih su danas profesori, drugi ugostitelji, treći grafičari, jedni su iz Zagreba, drugi iz Zagorja, ima ih iz Dalmacije, Slavonije, Istre. I svima je zajedničko jedno - ljubav prema spačeku.

- Praktički sam se rodio u spačeku. Moj otac je za vrijeme studija vozio furgon i na njemu zarađivao tako što je prevozio instrumente bendovima, pa je tako radio i s Indexima. Kad sam se rodio, već smo onda imali spačeka, pa smo otac i ja zajedno šarafili po njemu. Mogli smo ga bez problema rastaviti do kraja i ponovno sastaviti. Takav je to auto, a opet izdržljiv. Jednom smo imali s njime sudar dok smo išli prema Trstu. Nije bilo ništa strašno, pa smo ga popravili na mjestu i nastavili putovanje - prisjeća se Skrbin.

klub2CV_samobor20-030818.jpg 

Naime, onaj avanturizam koji se promovirao još u sedamdesetima opstao je i do danas. Svaki spačekist ima vlastitu avanturu koju može ponosno prepričavati. Blizanci Marko i Darko Zornjak su primjerice sa svojim spačekom bili u Nizozemskoj i Grčkoj, a najveće putovanje trajalo im je 45 dana kada su išli na kvalifikacijsku nogometnu utakmicu Kazahstan - Hrvatska.

- Prešli smo ukupno 15.000 kilometara, a krenuli smo bez ikakvih rezervnih dijelova. Naš spaček je bio 4x4, ali se normalno i nekoliko puta strgao putem. To nam nije predstavljao nikakav problem. Svako selo ima svoga mehaničara koji ima čekić i ključ, a to je dovoljno da se popravi spaček - kaže Marko Zornjak.

On i brat su prije šest godina otvorili 2CV Pub Fontana koji je postao službeno okupljalište i sjedište spačekista u Hrvatskoj. Cijeli kafić je, očekivano, u stilu spačeka. Pivo se toči iz motora spačeka i svagdje se nalaze dijelovi i slike tog auta. Njihov lokal nije poznat samo u Hrvatskoj nego i šire.

- Nedavno su nam bili Finci koji su došli samo da vide pub. Bili su prvo u Poljskoj na susretu spačekista i onda su produžili do Samobora, popili tri bačve piva i drugi dan otišli natrag u Finsku. Takvi smo ti mi spačekisti, što nam znači još par stotina kilometara ako možemo vidjeti i iskusiti nešto novo - veli Marko.

Samoborski Woodstock

Svoju dozu putovanja doživio je i Skrbin, koji je od hrvatskih spačekista otišao najdalje. Sa suprugom je bio u Australiji i u mjesec i pol dana su prošli 14.500 kilometara, dok je s prijateljem Bojanom došao sve do Laponije u Finskoj.

- Htjeli smo doći do najsjevernijeg dijela Europe. Bojan je prije toga s drugim frendom pokušao isto, ali je zapeo 12 kilometara prije odredišta. Odlučili smo odraditi još tih par kilometara. Sjećam se, bilo je toliko hladno, a grijanje nam je riknulo još u Austriji. Išli smo dalje, istraživali, ali na kraju smo i mi stali negdje osam kilometara do granice. Nije nam bilo suđeno, ali unatoč tome bilo je odlično putovanje - veli Skrbin.

Jedan od razloga koji ih tjera na sva ta silna putovanja su i brojni susreti spačekista po svijetu. Naime, spačeki imaju jednu od najvećih i najduljih tradicija okupljanja oldtajmera i na to su jako ponosni. Štoviše, jedan od prvih susreta ikada bio je organiziran u Jugoslaviji 1973. godine u Poreču, ali kako nije bio pod organizacijom Citroëna, nije mogao dobiti titulu prvoga. Ona je dvije godine poslije pripala gradu Pistohieka u Finskoj gdje je održan prvi (službeni) svjetski susret spačekista. Svake dvije godine održavao se u nekoj drugoj zemlji, a iduće godine prvi put dolazi u Hrvatsku. Od 30. srpnja do 4. kolovoza 2019. u Samoboru će se održati 23. svjetsko okupljanje spačekista i prema prvim procjenama bit će oko 4000 automobila i najmanje 10.000 ljudi.

- Hrvatska ima jaku dugu tradiciju spačekista i u ovom trenutku ima sigurno 200-tinjak spačeka od čega je 80-ak registrirano. Kada je jedna Poljska mogla ugostiti svjetski susret, onda možemo i mi - veli Srećko Višek, koji je zadužen za marketing u klubu, i nastavlja:

- Procedura je takva da se zemlja domaćin prijavljuje četiri godine ranije, a mi smo iznijeli jak program ispunjen različitim događajima, bogatom gastroponudom i dobrim koncertima, ma pravi Woodstock. Kandidirali smo se Italija i mi, ali smo pobijedili s više od 80 posto glasova - veli Višek.

Ljubav na kotačima

On i njegova supruga Ines imaju spačeka i jedan furgon koji ima služi kao kuća na kotačima. Nedavno su zajedno s kćerima bili u Gdanjsku u Poljskoj na susretu, a onda su nastavili istraživati i druge gradove. Proveli su 33 noći u tom automobilu u kojemu imaju sve, od ležaja do kuhinje, hladnjaka i WC-a.

- Sve je improvizirano, ali to nam je dovoljno za putovanje i život na putu - kaže Višek.

Na tom susretu su upoznali Kineze koji su sa svojim spačekom krenuli na put oko svijeta. Iako su po planu pita trebali ići u Rusiju, oni su skrenuli prema Hrvatskoj kako bi vidjeli taj Samobor u kojemu će se održati sljedeći svjetski susret.

- Imamo članove iz cijele Hrvatske, ali iz Samobora je to sve krenulo pa je logično da bude ovdje. Iako, lokacija nije toliko presudna jer spačekisti iz drugih zemalja će sigurno nakon susreta otići još par dana na more ili u Slavoniju. Cesta ih vuče da odu dalje, to nam je jednostavno u prirodi - kaže Višek.

Vratimo se za kraj na Tomislava s početka priče. On je u jednom trenutku života morao prodati svoga spačeka. Nije imao novca ni za plin platiti, tako da se morao odreći svoga auta iz djetinjstva.

- Bilo je dosta teško. Svojoj sam kćeri obećao da ću joj za 18. rođendan darovati taj auto, ali situacija je bila takva da smo se morali riješiti skoro svega - priča Tomislav.

Iako je prodao auto, ljubav je ostala. Ostao je u klubu, i dalje je posjećivao susrete, a tu i tamo je znao i provozati nečijeg spačeka. U duši je ostao spačekist i nije dugo trebalo da vrati svoju ljubav na kotačima.

- Kada sam saznao da ćemo ugostiti svjetski susret, u meni se opet probudila ta neopisiva želja. Pa ja sam jedan od organizatora, kako bi to bilo da nemam spačeka, rekao sam si. I 2015. godine sam kupio Dyanu. Jednostavno ne možeš bez tog auta - veli Medved.

Kategorije: Hrvaška

MUŠKARAC U POKUPSKOM UMRO NAKON ŠTO GA JE U VOĆNJAKU UBO STRŠLJEN, U SLAVONIJI NAJEZDA Dnevno u bolnice dolazi troje do četvero ljudi s nekoliko uboda

Pon, 13/08/2018 - 16:58

Situacija nije ni približno ozbiljna i alarmantna kao ona u južnoj Srbiji, no stršljeni su i u nekim dijelovima Slavonije posljednjih dana postali velika opasnost za ljudsku populaciju. To se ponajprije odnosi na područje Požege i Požeško-slavonske županije gdje je unazad mjesec dana povećan broj liječničkih intervencija zbog napada stršljena na ljude.

- Na našem Odjelu za hitnu medicinu unazad mjesec dana bilježimo 3-4 slučaja dnevno, kad je riječ o ubodima stršljena. Ljudi dolaze sa značajnim osipima po tijelu, pri čemu su i lošijeg općeg stanja, ali nije bilo niti jednog slučaja da je nekome život bio ugrožen - izvijestio nas je prof. dr. sc. Željko Glavić, ravnatelj Opće županijske bolnice u Požegi.

Simptomi

Valja napomenuti da je ovo samo broj intervencija u požeškoj bolnici, pa je broj onih koji su u tom kraju pretrpjeli napade i ubode stršljena vjerojatno i veći od 40-ak koliko ih je pomoć potražilo u samoj bolnici. Naime, određeni broj ljudi, s blažim simptomima pomoć je vjerojatno potražio u domovima zdravlja, a prema iskustvima ljudi zdravstvene struke, velik je broj i onih koji posegnu za samopomoći u kućnoj ljekarni ako nemaju ozbiljnije simptome i posljedice uboda.

Ipak, ubod stršljena za neke ljude može biti smrtonosan, osobito ako ne znaju da su alergični na njegov otrov. U posljednjih osam godina na području Đakova, Koprivnice i Samobora od posljedica uboda stršljena preminula su trojica muškarca za koje je njihov otrov bio koban. Svi ti napadi dogodili su se u ljetnim mjesecima.

Prošle godine, pak, upravo u ovo vrijeme, zahvaljujući brzoj intervenciji odgovornih ljudi na RC Copacabana Osijek i osječkog pčelara Ivice Mišina, spriječena je potencijalna veća invazija stršljena na kupače na bazenima popularne osječke Kopike, gdje su stršljeni načinili nekoliko gnijezda u okolnim stablima. Mišin ih je uspio sve ukloniti. U Osijeku ove godine za sada nije bilo većih problema sa stršljenima.

Prevencija

- Unazad mjesec dana javilo nam se 10 ljudi zbog uboda stršljena, pri čemu su neki imali po 3-4 uboda na različitim dijelovima tijela, od glave i vrata do leđa i ruku. Međutim, nije to bilo dramatično niti je bilo anafilaktičkih reakcija - kazala je dr. Vedrana Baraban, liječnica na Objedinjenom hitnom bolničkom prijemu KBC-a Osijek, dodavši da je kod ljudi potrebno potaknuti samosvijest o prevenciji, ali i samopomoći.

Prof. dr. sc. Jasminka Milas-Ahić, klinički imunolog i alergolog iz KBC-a Osijek dodaje da ni na njihovu Odjelu nema povećanog broja pacijenata iz ovih razloga, no poručuje da je - za atopičare, odnosno osobe sklone alergijskom tipu reagiranja, baš što se tiče opnokrilaca poput pčela, osa, stršljena... poželjno izbjegavanje nošenja odjeće žarkih boja, kao i preširoke odjeće te izbjegavanje stavljanja jakih mirisa.

U Osijeku, kao ni drugdje u Hrvatskoj, ne postoje osobe koje su se specijalizirale za uništavanje gnijezda stršljena. Jedno vrijeme to su radili profesionalni vatrogasci, a sada je sve ostalo samo na pčelarima koji to rade samoinicijativno. Nedavno je Grad Osijek tako pomogao sa sprejevima i drugim materijalima ljudima iz Udruge pčelara Radilica. Pojavile su se informacije o dva opasna gnijezda, pa se očekuje da pčelari to riješe.

Smrtni slučaj u Pokupskom 

Kategorije: Hrvaška

ZAGREBAČKI ŽUPAN O TRAGEDIJI U ZAPREŠIĆU 'Dugo sam upozoravao na nedostatak timova hitne medicinske pomoći'

Pon, 13/08/2018 - 16:43

Župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić, povodom jučerašnje smrti mladića u Zaprešiću, u ponedjeljak je priopćio da se dogodila tragedija na koju je dugo upozoravao  zbog nedostatnog broja timova hitne medicinske pomoći za gotovo 320.000 stanovnika Zagrebačke županije.

Mrežu hitne medicinske pomoći donosi ministar zdravstva na temelju prijedloga Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu i temeljem tih odluka provode ih županije, rekao je.

Niz godina upozoravao sam i apelirao na resorno ministarstvo da raspodjelom 30 T1 timova hitne medicinske pomoći (liječnik, medicinska sestra, vozač)  nije moguće osigurati dostupnost i kvalitetu hitne medicinske pomoći na području Zagrebačke županije, s obzirom na naš geografski položaj, važne cestovne koridore, međunarodnu zračnu luku i ono najvažnije – činjenicu da na našem području nemamo bolnicu, ističe župan Kožić povodom smrti 18-godišnjeg mladića u Zaprešiću.

"Svjesni neodrživosti ustrojstva s 30 T1 timova, Županijska skupština i ja kao župan tražili smo 20 dodatnih T1 timova hitne medicinske pomoći. Naš zahtjev nije usvojen u potpunosti jer smo 2016. dobili samo dodatnih 15 T1 timova hitne medicinske pomoći i nažalost dogodila se tragedija, na koju sam upozoravao", kaže Kožić u čijoj je nadležnosti županijski Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije.

Prema informacijama koje je dobio od ravnatelja Zavoda Davorina Gajnika, djelatnici Zavoda reagirali su sukladno pravilima struke, međutim to i dalje ne umanjuje činjenicu da je kako Zagrebačkoj tako i drugim županijama potreban kvalitetniji ustroj hitne medicinske pomoći.

Kožić navodi i kako se iskreno nada, zajedno sa svim stanovnicima Zagrebačke županije, da će se donijeti nova mreža hitne medicinske pomoći kako bi se u što većoj mjeri izbjegli ovakvi nemili događaji i spasili ljudski životi.

Kategorije: Hrvaška

IZNENAĐENI? Od Lade do Renaulta, ovo je pet automobila na čijem je razvoju sudjelovao Porsche!

Pon, 13/08/2018 - 16:43

Iako su proizvođači međusobna konkurencija, česti su slučajevi u kojima surađuju i dijele tehnologiju, najčešće s ciljem smanjivanja jediničnih troškova. Iako su neke suradnje dobro poznate, ponekad samo mali broj ljudi (najčešće upućenih koje zanima automobilska industrija) točno zna tko stoji iza razvoja pojedinih komponenti. Ovo je pet automobila koji su koristili tehnologiju ili komponente Porschea.

AUDI RS2

audi_rs2_17.jpeg 

Jedan od poznatijih modela napravljenih uz pomoć Porschea je Audi RS2 koji je opremljen Porsche Cup alu naplacima, retrovizorima, žmigavcima i maglenkama te Porscheovim kočionim kliještima. Osim toga, ovjes je također razvijen u Stuttgartu. Modifikacije na 2,2-litrenom 5-cilindrašu koje su rezultirale snagom od 315 KS također su napravljene u suradnji s Porscheom. Usto, većina primjeraka proizvedena je u Porscheovom Rossle-Bau tvornici...

Mercedes 500E

mercedes-benz_500_e_3.jpeg 

Drugi na ovoj listi je Mercedes 500E. Iako je danas Porsche marka koja "vrti opasne novce", prije to nije bio slučaj. Tako im je ranih 90-ih trebala suradnja s kojom bi se financijski podigli, a odgovor je došao u obliku suradnje s Mercedesom. Model W124 pojačan je kako bi konkurirao tadašnjem BMW-u M5. Porsche je napravio nekoliko modifikacija kako bi u motorni prostor stao 5,0-litreni V8 iz modela R129 SL. Dijelovi s modela SL našli su svoje mjesto i na ovjesu, a automobil je stoga proširen čime je dobio na vizualnom dojmu. Automobil se također sklapao u tvornici Porschea, neposredno prije Audija RS2.

Renault Clio V6

renault_clio_v6_sport_58.jpeg 

Papreni i za vožnju prilično zahtjevan Clio V6 središnje ugrađeni motor posudio je iz PSA grupe, a facelift verzija dobila je modifikacije koje je odradio upravo - Porsche! Naime, njemački je proizvođač modificirao glave cilindara i bregastu osovinu čime je snaga narasla na 255 KS.

Lada Samara

autowp.ru_lada_samara_night_1.jpeg 

Iznenađeni? Ne, nije greška, Lada Samara također se nalazi na ovom popisu. Vlasnici se tako mogu pohvaliti kako je na razvoju motora njihovog limenog ljubimca radio upravo Porsche koji je imao svoje ruke u dizajniranju motora.. Razlog: Lada Samara T3 paris-Dakar nastupila je s Porscheovim pogonom 4x4 iz modela 959 te 3,6-litrenim boxerom iz modela 911. Nevjerojatno, ali istinito!

Seat Ibiza XSi 1.5 (Mk1)

seat_ibiza_3-door_6.jpg 

Još jedan relativno skroman automobil koji je dobio potpis Porschea prva je generacija legendarne Seat Ibize. I dok je Italdesign potpisao dizajn, Porscheov posao bio je vezan uz razvoj motora. Seat je za to platio Porscheu malu naknadu kako bi na motoru stajao natpis "System Porsche".

seat-ibiza-king-felipe-vi-4.jpg 

Naravno, to je rezultiralo time da su vlasnici naljepnice sa spomenutim natpisom lijepili po karoseriji kako bi svima dali do znanja da je njihovom Seatu radio i veliki Porsche...

Kategorije: Hrvaška

POLICIJA TVRDI DA JE U AUTO U VOJNIĆU PUCALA OPRAVDANO 'Vozač je pokušao pregaziti policajca, riječ je o krijumčaru ljudi, čekalo ga je njih 29'

Pon, 13/08/2018 - 16:29

Automobil njemačkih registracija na koji je pucao policajac u mjestu Živković Kosa kod Vojnića vozili su krijumčari migranata. Upotreba oružja je, prema tvrdnji policije, bila zakonita i opravdana, a otkriveno je da je krijumčare uz cestu čekalo i 29 migranata od kojih su neki u vrlo lošem fizičkom stanju, javlja Radio Mrežnica.

Objavio je to danas načelnik Policijske uprave karlovačke Darko Bratić koji je pojasnio događaj na području općine Vojnić u mjestu Živković o kojem smo ranije izvijestili.

Vojnićki policajci zapazili su oko 10 sati vozilo koje im se učinilo sumnjivo, a dvojbi nije bilo mjesta kad je vozač krenuo na jednog od njih. Udarac vozila je izbjegao skokom u stranu, a onda je zapucao prema vozilu, gađavši u gume, no vozilo je dalje nastavilo u smjeru Karlovca. Automobil je iz nekog razloga stao u karlovčakom predgrađu Mostanju. Dvojica krijumčara pokušala su pobjeći, ali im to ipak nije uspjelo. Uhićeni su.

- U vozilu su bili krijumčari migranata čiji se identitet utvrđuje, rekao je Bratić.

Policajci su oružje uporabili zakonito i opravdano - dodao je Bratić te pojasnio kako je policajac "u smjeru zadnjih guma vozila ispalio dva hica".

Uz krijumčare, uz cestu je u Živković Kosi pronađeno i 29 migranata, među njima i mala djeca, čiji je identitet još uvijek nepoznat, a nekima od njih pružena je i liječnička pomoć.

Podsjetimo, sličan se incident dogodio u Lici krajem svibnja kada je policija također pucala na krijumčara migranata koji se nije želio zaustaviti. Nažalost, tada je u pucnjavi bilo ozlijeđenih. Ranjeno je dvoje djece koja su se nalazila u kombiju.

Kategorije: Hrvaška

Građani karlovačkog Logorišta: Nesnosan smrad uz Poduzetničku zonu Korana

Pon, 13/08/2018 - 16:29

Stanovnici karlovačkog naselja Logorišta, koji žive neposredno uz Poduzetničku zonu “Korana”, požalili su se na nesnosan smrad kojeg trpe već nekoliko mjeseci otkad je otvorena nova tvornica za preradu ribe "Meduza" koji se širi kroz kanalizacijske rešetke na ulici, a ulazi i u kuće kroz sifone u kuhinjama i u kupaonicama.

U ime ogorčenih građana naselja Logorište inspekcijskim se službama Ministarstva zaštite okoliša i energetike obratio inženjer Tihomir Maraković koji u prijavi tvrdi da u proizvodnom procesu "Meduze" vjerojatno koriste štetne supstance i pita ne bi li takva tvornica trebala imati učinkovite mehaničke i biološke separatore otpadnih voda.

Navodi da su krajem srpnja, dan uoči dolaska ministra gospodarstva Darka Horvata, djelatnici Vodovoda i kanalizacije (ViK) isprali kanalizacijski sustav u Logorištu, jer je ministar obišao tvrtke Meduza d.o.o i Tvornicu turbina Karlovac, kao dobre primjere ulaganja u Zoni kojoj je osnivač Karlovačka županija. Tada su i djelatnici ViK-a priznali da se tu zaista radi o smanjenju kvalitete života", jer su se i sami gušili od smrada, ustvrdio je Maraković.

Građani se, osim lošeg utjecaja na zdravlje, žale i neugodan život te podsjećaju da se sličan smrad bio pojavio prije 10 godina u centru Karlovca, nakon gradnje novog kanalizacijskog sustava s pročistačem, kad je rješenje pronađeno u ugradnji sifona, te se građani Logorišta nadaju da će se se slično rješenje naći i za njih.

Gradski vijećnik Davor Petračić, ovlašteni inženjer građevinarstva, certifikator i stalni sudski vještak u kratkom je razgovoru za Hinu rekao da se smrad na Korzu učinkovito riješio ugradnjom sifona u sve šahtove, u kojima sloj vode sprječava izlazak plinova iz kanalizacije.

Petračić, koji je bio projektant vodovoda i kanalizacije i u "Meduzi" kaže da je ondje napravljena separirana oborinska i fekalna odvodnja, spojena  na postojeću separiranu kanalizaciju poslovne zone. Prema tom projektu, tehnološka kanalizacija prolazi kroz hvatač ulja i masti prije nego se pomiješa s fekalnom kanalizacijom zone. Također i sva oborinska kanalizacija, prije nego se priključi na oborinsku odvodnju zone, prolazi kroz separator ulja i masti.

"Iz kanalizacijskih sustava ne smije biti emisije smrada. Iz odvoda oborine možda malo da, što i nije štetno, ali nije normalno da iz kanalizacije izlazi smrad i vlasnik zone to u što skorije vrijeme mora riješiti", rekao je Petračić.

Direktor Poduzetničke zone Željko Fanjak treba, smatraju i Petračić i građani, u najkraćem mogućem roku ustanoviti što tu 'ne štima' kako bi se nedostaci mogli otkloniti. Prst upiru u "Meduzu" budući da problemi traju od ove godine i početka rada tvornice, a takvih problema nisu imali punih 11 godina, e otkako je Poduzetnička zona u funkciji.

Fanjak je susret s građanima najavio za 20. kolovoza.

Kategorije: Hrvaška

GLUMAČKA LEGENDA OPTUŽENA DA JE SIMULIRALA ŠLATANJE I PIPANJE KOLEGICE Glumica tvrdi da ju je dotkanuo po dojci dok su igrali scenu kao otac i kći

Pon, 13/08/2018 - 16:24

Kada je Sydney Daily Telegraph objavio da se australski glumac Geoffrey Rush tijekom rada na predstavi Kralj Lear koju je 2015. godine producirala produkcijska kuća Sydeny Theatre Company ponašao neprimjereno prema kolegici glumici Eryn Jean Norvill, on je odgovorio negiranjem optužbi i tužbom protiv novina i novinara koji je napisao priču.

The Guardian piše da su Sydney Daily Telegraph (u vlasništvu News Corpa) i Telegraphov novinar Jonathon Moran sudu predali dokumente u kojima Norvill opisuje sve što je Rush radio tijekom produkcije Kralja Leara. Novine i novinar će tako uz pomoć izjave koju je glumica prošlog tjedna dala njihovim odvjetnicima na sudu pokušati dokazati da su njihovi napisi bili i jesu istiniti.

U dokumentima koje su priložili spisu predmeta opisano je niz incidenata u kojima se tvrdi da se Rush ponašao kao "perverznjak" i "seksualni predator".

Rush je tijekom probe scene u kojoj Lear tuguje nad svojom kćerkom Kordelijom (nju je igrala Norvill) pred članovima glumačkog ansambla i pratećeg osoblja simulirao kako dira glumičine grudi. Tu je scenu inače igrao tako da ju je "poput ožalošćenog oca" doticao po "ruci i licu". U spisu stoji da je Rush takvim ponašanjem namjeravao ismijati Norvill dok je ona bila u ranjivoj poziciji te da se upustio u ponašanje "perverznjaka". Uz to, Norvill tvrdi da je Rush jednom i dotkanuo njezinu dojku sa strane.

Navodno je čak i redatelj predstave Neil Armfield Rushu dao uputu da scenu igra više "očinski" jer su njegovi odabiri slali nejasnu i uznemirujuću poruku. Glumca se također tereti da ju je više puta dotaknuo po leđima ispod majice te je prema njoj prostački gestikulirao. Norvill tvrdi da se pred njom oblizivao te da je gestikulirao kao da je dira za grudi i bokove.

Rush je šest mjeseci nakon završetka rada na predstavi glumici navodno poslao poruku u kojoj joj je napisao da o njoj razmišlja više nego što je to društveno prihvatljivo.

Glumčevi su odvjetnici tražili da se taj Norvillina izjava izbaci iz spisa jer nije precizan i jer se nije objašnjeno zašto se razlikuje od tvrdnji iz Telegraphove ranije obrane. Ta je obrana odbačena jer je bila nedostatna te paušalna. Proširenje obrane novim dokumentima uzrokovalo je odgodu suđenja za sedam tjedana. Rush traži odštetu i kaznenu odštetu.

Kategorije: Hrvaška

Evo što sve možete držati u hladnjaku i zašto

Pon, 13/08/2018 - 16:17

Temperatura raste i sve češće čujemo komentare kao što su “Uh, da mi je provesti dan u frižideru”. Dobro, za to nemamo rješenje, ali možemo vam reći što sve možete držati u hladnjaku ili zamrzivaču i zašto. Neki od ovih sjajnih trikova će vas rashladiti, a neki produljiti život vašim dragocjenostima, u svakom slučaju, doznajte razloge zbog kojih ćete već danas spremiti traperice i veste u zamrzivač, a jutra provoditi sa žlicama na glavi!

svijeca

Svijeće

Upalite li svijeću koju ste upravo izvadili iz zamrzivača, gorjet će puno sporije i primjetno manje kapati. Naravno, prije toga mora biti u zamrzivaču najmanje pet do šest sati.

traperice

Traperice

Da, traperice. Kako vijesti do nas očito putuju sporije, kad smo se počeli baviti ovim shvatili smo da očito pola svijeta zamrzava traperice umjesto da ih pere. U čemu je kvaka? Traperice se “troše”, blijede i gube svoj oblik zbog prečestog pranja. Pogotovo ako ste ljubitelj tamnih denim hlača, brzi gubitak boje zbog čestog pranja sigurno vas živcira.

Postupak je jednostavan: hlače dobro iščetkajte, istresite i ispraznite džepove. Složite ih, stavite u plastičnu vrećicu pa u zamrzivač preko noći. Ujutro ih možete normalno navući, a sva prljavština i bakterije nestat će smrzavanjem. U Americi je proveden eksperiment u kojem je jedan mladić nosio traperice 300 dana bez klasičnog pranja, samo ih je zamrzavao. Kada su te hlače usporedili s trapericama opranima u perilici, količina bakterija bila je ista! Što reći nego: štednja vode, struje, deterdženta i neopisivo “cool” osjećaj kada se ujutro morate obući za posao!

kuverta

Zatvorena kuverta

Bilo da ste zalijepili kuvertu bez sadržaja, a zadnja vam je (pa što, svakome se može dogoditi), želite čitati tuđa pisma a da vas ne otkriju (zar netko još šalje pisma?) ili imate neki drugi jako važan razlog zbog kojeg morate neprimjetno odlijepiti kuvertu, rješenje je zamrzivač. Stavite je u zamrzivač i sama će se otvoriti.

dzemperi

Džemperi

Jednostavno je, temperature ispod nule ubijaju larve moljaca. Iako, mislimo da neće biti lako naći mjesto za debelu vestu kraj svijeća, traperica, graška i kuverti, dobro je znati. :)

zdjela

Metalna zdjela i metlice

Evo ma le tajne za savršen šlag ili snijeg od bjelanjaka: stavite metalnu zdjelu u kojoj ćete ga raditi i metlice u zamrzivač na najmanje desetak minuta. Šlag ili snijeg ispast će čvršći nego ikad i to u puno kraćem roku.

cvijecee

Rezano cvijeće

Spremite li preko noći buket u hladnjak, znatno ćete mu produljiti rok trajanja. Kao i druge biljke (voće, povrće...) temperatura u hladnjaku održat će cvijeće svježim puno dulje nego što je uobičajeno.

losionikreme 

Losioni, kreme, gelovi...

Gotovo svu svoju preparativnu kozmetiku možete držati u hladnjaku. Razne kreme dulje zadržavaju svojstva, a i dobar je osjećaj nanijeti hladnu kremu na lice, a još bolji namazati se hladnom kremom za ruke. Osim toga, proizvodi za njegu kože oko očiju bolje će djelovati ako su hladni. Nakon vrućeg dana na suncu proizvodi poslije sunčanja pravi su spas, a još ako su hladni, osjećaj je savršen. Ako imate gel s aloa verom, držite ga u hladnjaku stalno jer pomaže kod sitnih kućnih opeklina, natečenih nogu, umornih stopala... U hladnjaku odredite jednu manju policu samo za kozmetiku, a ako je moguće, neka bude izolirana od hrane.

zlice

Dvije žlice

Ako imate srebrne, koristite njih, a ako nemate, poslužit će i obične metalne. Jutra nakon ludih ljetnih noći mogu biti prilično naporna, a ljudi koji se bave industrijom ljepote zaklinju se da podočnjaci, otok i tragovi umora nestaju pritisnete li hladnu žlicu na područje oko očiju. Pa, ništa nas ne košta probati!

olovka

Olovke za oči

Ako ohladite svoju najdražu olovku za oči, manje će pucati pri šiljenju i bit će preciznija, a boja trajnija. Isto vrijedi i za ruževe, sjajila i tuš za oči. U hladnjak ipak ne stavljajte lakove za nokte i maskare jer će se zgusnuti i teže nanositi.

parfem

Parfem

Najveći neprijatelji parfema su visoke temperature i izloženost svjetlu. Parfemi bi doista trebali stajati na hladnom i mračnom mjestu da ne izgube ili ne promijene mirisne note i ne poprime miris ustajalosti, a nema mjesta koje je hladnije i mračnije od hladnjaka. Ljetni bonus: špricanje omiljenim mirisom kada je hladan, neopisivo je dobar osjećaj!

jastucnica

Jastučnica

Vruće ljetne noći znaju biti nepodnošljive, a mi imamo ludu ideju: uspavajte se hladnom jastučnicom! Stavite jastučnicu u vrećicu sa zatvaračem i u hladnjak ili zamrzivač. Jamčimo najbolji osjećaj na svijetu barem nekoliko minuta. Mi smo u iskušenju, bit ćemo ekstremniji i probati ovaj trik s plahtama i pokrivačima, a vi?

Foto: Shutterstock

Kategorije: Hrvaška

ITALIJA ODBILA PRIHVATITI MIGRANTE S HUMANITARNOG BRODA AQUARIUS Salvini na Twitteru poručio: 'Mogu ići gdje god žele, ali ne i u Italiju'

Pon, 13/08/2018 - 15:36

Humanitarni brod Aquarius, koji je prošlog tjedna u vodama Libije spasio 141 migranta, nema dopuštenje za pristanak u talijanske luke, poručio je u ponedjeljak Rim i pozvao Europsku uniju i Veliku Britaniju da se pobrinu za njih.

Brod Aquarius, kojim upravljaju francusko njemačka dobrotvorna udruga SOS Mediteran i Liječnici bez granica (MSF), spasio je migrante u dvije odvojene operacije i sada se nalazi u međunarodnim vodama između Italije i Malte.

Humanitarni brod Aquarius proveo je devet dana na moru u lipnju pošto ih je nova talijanska populistička vlada prozvala taksi službom i optužila za pomaganje krijumčarima ljudi.

"Mogu ići gdje god žele, ali ne i u Italiju", napisao je talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Salvini na svom profil Twittera i pritom naveo Francusku, Njemačku, Veliku Britaniju i Maltu kao destinacije.

Salvini je dodao da je potrebno zaustaviti trgovinu ljudima i njihovim pomagačima, uz hashtagove #zatvoreneluke i #otvorenasrca.

Glasnogovornik Europske komisije, kojega je kontaktirao Reuters, rekao je da Bruxelles razgovara s nekoliko članica Europske unije i pokušava riješiti incident s Aquariusom.

I malteški koordinacijski centar za spašavanje odbio je prihvatiti brod u subotu, dok glasnogovornik malteške vlade u ponedjeljak nije bio dostupan za komentar.

Većina humanitarnih brodova više ne obilazi obalu Libije zbog pritisaka Malte i Italije, u koju je pristiglo više od 650 tisuća migranata od 2014. godine. No i dalje je otvoren prostor krijumčarima ljudi. Samo je u lipnju i srpnju u blizini Libije poginulo 720 ljudi, u vrijeme kada je zabilježena odsutnost većine humanitarnih brodova, procjenjuju iz međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava Amnesty Internationala.

Kategorije: Hrvaška

NAJJAČI POLITIČKI GLAS HRVATSKIH INTELEKTUALACA U BOSNI I HERCEGOVINI 'Bošnjački unitaristi izveli su udar na državu i Dayton'

Pon, 13/08/2018 - 15:27

Vukoja okvir 

Ivan Vukoja je diplomirani sociolog koji se gotovo dva desetljeća bavi ključnim fenomenima i procesima unutar bosanskohercegovačkog društva i države. Jedan je od osnivača i dugogodišnji glavni urednik mostarskog magazina za političku kulturu i društvena pitanja Status, koji je godinama slovio kao najmjerodavniji časopis, ne samo u BiH, kada su u pitanju problemi složenih, višenacionalnih,(post)konfliktnih i tranzicijskih društava i država, odnosno, načela i modeli harmonizacije i stabilizacije takvih društava.

U Statusu s ponosom ističu kako je rasprava o konceptima i načelima konsocijacijske demokracije upravo kroz Status uvedena u javni, akademski i medijski diskurs BiH.

Prije četiri godine, sa skupinom suradnika iz Statusa, Vukoja je u Mostaru pokrenuo Institut za društveno-politička istraživanja (IDPI). Pored mnoštva analiza te stručno-znanstvenih tekstova objavljenih na web stranici Instituta, IDPI je 2016. godine objavio studiju “BiH – FEDERALIZAM, RAVNOPRAVNOST, ODRŽIVOST (Studija preustroja BiH u cilju osiguravanja institucionalne jednakopravnosti konstitutivnih naroda)”. Vukoja je bio jedan od autora i urednika spomenute studije.

Prije nekoliko mjeseci, IDPI je objavio Prijedlog izmjena izbornog zakonodavstva BiH. U IDPI-ju tvrde kako njihov Prijedlog rješava provedbu odluke Ustavnog suda BiH poznatu kao “slučaj Ljubić”, ali i provedbu odluka Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) u slučajevima “Sejdić-Finci”, “Zornić” i “Pilav”. U stručnoj i političkoj javnosti BiH prevladava mišljenje da se bez provedbe “odluke Ljubić”, odnosno izmjena izbornog zakonodavstva koje ta odluka nalaže, neće moći primijeniti rezultati Općih izbora koji će se u BiH održati 7. listopada 2018. te da bi ta situacija mogla dovesti do najveće krize i blokade institucionalnog i političkog sustava od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma.

O svemu tome, ali i o onome što predstavlja samu bit BiH bez koje nije moguće razumjeti ni njezinu povijest ni sadašnjost, niti osmisliti njenu budućnost, razgovarao sam s prof. Ivanom Vukojom ovih dana u Međugorju.

Koji su bili vaši motivi za pokretanje časopisa Status i što je bila njegova svrha?

- Možda će zvučati malo čudno, ili preuzetno, ali moji motivi su bili državotvorni. Jedna od najtočnijih definicija BiH sadržana je u naslovu knjige Mirjane Kasapović “BiH podijeljeno društvo i nestabilna država”. Moj primarni motiv za pokretanje Statusa i razlog ukupnoga društvenog aktivizma jest doprinos procesu u kojem bi BiH trebala postati integrirano društvo te stabilna i prosperitetna država.

Pitanje koje me početkom 2000-ih zanimalo bilo je tko i kako gradi državu i formatira društvo. Stoga sam, zajedno sa suradnicima i pokrenuo časopis koji smo zamislili kao okvir u kojem bi se društvo i država promišljali i osmišljavali u rasponu od najvišeg teorijskog i konceptualnog registra do konkretnih modela i aranžmana integriranja bosanskohercegovačkog društva te uređenja i izgradnje države BiH.

Kako je tekao taj proces, jeste li bili zadovoljni rezultatima?

- Kao urednik, vrlo brzo sam došao do uvida da se većina autora u Statusu može svrstati u one koji društvo i državu promišljaju iz perspektive konceptualizacije stvarnosti i one koji nastupaju iz perspektive ideologizacije stvarnosti. Najbolji primjer za objašnjenje razlika navedenih perspektiva jest odnos prema činjenici da Bošnjaci, Srbi i Hrvati po Ustavu BiH imaju status konstitutivnih naroda. Konceptualizatori stvarnosti su polazili od te činjenice i nastojali u akademski i javni diskurs uvoditi teorije i koncepte koji se bave problemima složenih, višenacionalnih,(post)konfliktnih i tranzicijskih društava i država, odnosno načelima i modelima harmonizacije i stabilizacije takvih društava.

Nasuprot njima, ideologizatori nisu polazili od društvene stvarnosti i činjenica, nego od teorija i ideologija koje su se uklapale u njihove utopističke vizije Bosne (uglavnom bez Hercegovine) kao svojevrsne građanske Arkadije i koje su smatrale da se nacionalno i građansko, kolektivno i individualno međusobno isključuju, a ne nadopunjuju.

Ustavna činjenica da u BiH žive tri konstitutivna naroda i da im u skladu s tim statusom konstitutivnosti pripadaju i određena prava nikako se nije uklapala u njihovu ideologiziranu stvarnost. Stoga su i ustavne činjenice i društvenu stvarnost uglavnom relativizirali i ignorirali. Svjesno ili ne, akademski ideologizatori su kreirali građanski narativ koji se koristio kao legitimacijski okvir i društveno poželjna maska (veliko)bošnjačkog nacionalizma i unitarizma.

U međuvremenu se taj većinski nacionalizam i unitarizam u tolikoj mjeri razotkrio i razgoropadio da se više gotovo i ne trudi zaogrnuti lažno univerzalističkom građanskom krinkom nego sve češće nastupa s otvorenih velikonacionalističkih i šovinističkih pozicija. Stoga se dio prvobitnih akademskih ideologizatora svjesno povukao s javne scene, a dijelu je naprosto istekao rok javne i društvene upotrebe jer se argumentacijski registar unitarističkih i velikonacionalističkih politika svakim danom sve više srozava.

Kad smo dogovarali ovaj intervju, rekli ste mi kako biste htjeli objasniti bit, ono što je differentia specifica BiH kao društvenog i državnog entiteta. BiH je vrlo kompleksna država i moram priznati da je i meni ponekad jako teško razumjeti što se zapravo događa u BiH, koji su uzroci ovakvoga stanja i kojim smjerom će ići politički procesi u BiH...

- Bit, temeljno načelo BiH kao društva i države jest načelo konstitutivnosti tri naroda: Bošnjaka (prijašnjih Muslimana), Srba i Hrvata. Trokonstitutivnost je ne samo temeljno načelo nego i mjerljiva i provjerljiva povijesna, kulturna, ustavno-pravna, politička i demografska činjenica.

Tijekom cijele moderne povijesti u BiH su postojale tri jasno definirane identitetski utemeljene zajednice koje su činile ogromnu većinu stanovništva zemlje i imale neki oblik i stupanj religijsko-kulturno-političke autonomije. U otomanskom razdoblju bio je to sustav “mileta”. U Austro-Ugarskoj konfesionalni ključ i viralno načelo kod popunjavanja članova Sabora te načelo rotacije i pariteta kod obavljanja funkcija.

Najpoznatija, a ujedno i najpreciznija, formula trokonstitutivnosti navedena je u odluci ZAVNOBiH-a iz 1943. godine u kojoj piše da BiH “nije ni srpska, ni hrvatska ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska”. U SRBiH, u okviru SFRJ, sve su se bitne funkcije usklađivale s načelom nacionalnog ključa. Načela federalizma i konsocijacije bila su uvjet međunarodnog priznanja BiH i temelj Lisabonskog sporazuma, kao i sastavni dio svakog predloženog mirovnog sporazuma - Vance-Owen, Owen-Stoltenberg, Plan Kontaktne skupine - uključujući i Washingtonski i Daytonski sporazum. Povijesni osvrt bio je nužan kako bismo pokazali da načela na kojima je sklopljen i izgrađen Daytonski mirovni sporazum nisu nastala niti izmišljena u Daytonu, nego imaju svoje duboko povijesno, društveno, ustavnopravno i političko utemeljenje.

ivan-vukoja3.jpg 

Ako sam dobro razumio, vi tvrdite da Daytonska struktura BiH nije izraz ustavnopravnog diskontinuiteta BiH, nego izraz svojevrsnog povijesnog i političkog kontinuiteta?

- Da, ali s jednom bitnom novinom. Načelo teritorijalizacije konstitutivnosti u Daytonu prvi put postaje dio Ustava BiH, dio ustavnopravne strukture države. Najkraća definicija daytonske BiH glasi kako je ona “država dva entiteta i tri konstitutivna naroda” - naravno i Ostalih, to jest nacionalnih manjina i nacionalno neopredijeljenih. Stoga se pojavila dilema što je u daytonskoj BiH izvornije - entiteti ili konstitutivni narodi. Ustavni sud BiH je svojom odlukom U-5/98 potvrdio da je načelo konstitutivnosti tri naroda bit, odnosno temeljno ili natkrovljujuće načelo Ustava BiH, a time i cijeloga Daytonskog sporazuma, te da s tim načelom trebaju biti usklađena sva ostala ustavna načela i sve pravne i zakonske norme kroz koje se to načelo operacionalizira i institucionalizira.

Tek kada shvatimo tu bit, možemo razumjeti BiH, odnosno objasniti ključne društvene i političke procese i agende političkog djelovanja.

Koji su to ključni društveni i politički procesi te koje ideologije i politike stoje u njihovoj pozadini?

- Prvo što treba shvatiti jest da u BiH ne vrijede tradicionalne podjele na političku ljevicu i desnicu. Osnovni kriterij političkog pozicioniranja u BiH jest odnos prema ustavnom načelu konstitutivnosti naroda.

Politike i agende koje prihvaćaju i uvažavaju ustavnu normu trokonstitutivnosti jesu federalističke i konsocijacijske politike. Politike koje ne uvažavaju i negiraju načelo konstitutivnosti naroda spadaju u unitarističke politike. Drugi kriterij, koji je neka vrsta derivacije načela konstitutivnosti naroda, jest odnos prema multinacionalnom karakteru države BiH. Federalizam i konsocijacijska/konsenzualna demokracija prihvaćaju i operacionaliziraju višenacionalni karakter države BiH, dok ga unitarizam i separatizam negiraju.

Blaži oblik unitarizma kao negiranja višenacionalnog karaktera BiH možemo nazvati regionalizam, a konfederalizam blaži oblik separatizma. I unitarizam i separatizam državu mogu misliti i graditi samo kao jednonacionalnu državu.

Dakle, svi politički akteri i sve politike u BiH mogu se precizno pozicionirati unutar političkog spektra: unitarizam – regionalizam – konsocijacija – federalizam – konfederalizam – separatizam.

Kako biste onda u okviru tog spektra pozicionirali glavne političke stranke u današnjoj BiH?

- Prije govora o strankama nužno je govoriti o nacionalnim politikama. S obzirom na to da je BiH višenacionalna država s tri konstitutivna naroda ili nacije, logično je da u BiH imamo i tri nacionalne politike.

Bošnjačka nacionalna politika preferira djelovanju u rasponu od unitarizma preko regionalizma do konsocijacije, hrvatska na potezu konsocijacija-federalizam, a srpska u rasponu od federalizma preko konfederalizma do separatizma.

U BiH imamo i politike koje se deklarativno ne izjašnjavaju kao nacionalne, nego kao građanske ili lijevo-liberalne ili socijaldemokratske, ali se u biti također radi o nacionalnim i nacionalističkim, bolje reći velikonacionalističkim politikama koje upražnjavaju najrigidnije oblike unitarizma. Konglomerat unitarističkih politika najkompleksniji je i najvažniji politički fenomen u BiH.

Prije nego što mi počnete objašnjavati unitarizam u BiH, možete li mi malo pojasniti još neka obilježja triju nacionalnih politika?

- Kada se uzmu u obzir konkretne okolnosti u kojima te tri nacionalne politike djeluju i sve to promatra iz genetičko-strukturalističke perspektive, može se reći da su sve tri politike, zapravo, vrlo logične i predvidljive.

Hrvatska nacionalna politika zagovara konsocijacijska i federalistička rješenje zato što Hrvata u BiH ima samo 15,4 posto i zato što nemaju kompaktan nego diskontinuiran i disperziran teritorij na kojem žive. Hrvati u BiH danas naprosto nemaju društvenih ni političkih resursa za vođenje unitarističkih ni separatističkih politika, niti su te politike sredstvo za ostvarivanje njihovih glavnih nacionalnih interesa u BiH.

Srpska nacionalna politika sklona je federalističko-konfederalističkim načelima i ne isključuje separatizam zato što izvorno njezin interes nije bila nezavisnost BiH, nego ostanak cijele BiH u Jugoslaviji, ili barem dijela na kojem Srbi čine većinu. Te ciljeve nisu ostvarili, ali su dobili vlastiti entitet unutar daytonske BiH. Stoga je entitetski (kon)federalizam temeljna agenda njihove nacionalne politike koja na svaki unitaristički i centralistički pritisak reagira prijetnjom entitetskog separatizma.

Premda je i ona logična i predvidljiva, bošnjačka nacionalna politika je kompleksnija i malo ju je teže razumjeti. Pored toga što su konstitutivni narodi u BiH, BiH-Srbi i Hrvati imaju pravo i mogućnost biti i državljani Republike Srbije i Republike Hrvatske.

Za razliku od Hrvata i Srba, jedino državljanstvo koje Bošnjaci kao Bošnjaci mogu imati jest bosanskohercegovačko. Stoga se bošnjačka nacionalna politika i emotivno i egzistencijalno, i identitetski i politički dublje povezuje s BiH nego ostale dvije nacionalne politike. Bošnjačka nacionalna politika Bošnjake smatra temeljnim narodom u BiH i sklona je na BiH gledati kao na svoju nacionalnu državu. Pored toga, Bošnjaci se smatraju i najvećom žrtvom rata 90-ih i očekuju neku vrstu političke zadovoljštine u postratnom razdoblju. Iz prethodno navedenog, u kombinaciji s činjenicama da ih je na posljednjem popisu stanovništva bilo 50,1 posto te da smatraju kako im demografski i migracijski trendovi idu u prilog, sasvim je logično i predvidljivo da je velikonacionalna i unitaristička agenda važna dimenzija bošnjačke nacionalne politike. No, ono što je najteže, a ujedno i najvažnije shvatiti jest priroda i svrha njezina odnosa s konglomeratom unitarističkih politika. Jer, upravo konglomerat unitarističkih načela, agendi i politika daje glavni ton političkom životu u BiH i određuje njegov glavni smjer.

Jednom prilikom definirali ste unitarizam u BiH kao politički konstrukt s bošnjačkom bazom, bosanskom nadgradnjom i građanskom fasadom. Sada spominjete konglomerat unitarističkih načela, agendi i politika - o čemu se tu zapravo radi?

- U situaciji kada se bošnjačka unitaristička politika ne nastoji legitimirati ničim izvan vlastitih nacionalnih interesa ona, kao takva, ima vrlo sužen manevarski politički prostor, teško pronalazi saveznike i zagovaratelje te izaziva snažne otpore i reakcije. Takav unitarizam lako biva prepoznat i kvalificiran kao velikonacionalistička agenda i šovinizam. Zato bošnjački unitarizam sasvim prirodno i logično ulazi u strateško partnerstvo s bosanskim nacionalizmom takozvanih i samoproglašenih građanskih, nadnacionalnih i probosanskih snaga.

S obzirom na to da u BiH po posljednjem popisu ima samo oko 1 posto građana koji se nisu etnonacionalno samoodredili, nego svoj nacionalni identitet vežu isključivo za kategoriju građanina-državljanina BiH, očito je da bi neka autentična, čisto građanska, nadnacionalna opcija koja se ne veže ni za jednu nacionalnu politiku bila sasvim beznačajna politička snaga. Ono što joj daje političku snagu i društvenu težinu jest činjenica da može poslužiti kao korisna nadgradnja i svojevrsna društvena i politička kamuflaža nacionalizmu većinskog/temeljnog naroda i njegovim velikonacionalističkim i unitarističkim politikama.

Ipak, i tu spregu bilo bi relativno lako razotkriti i osuditi. To više što smo primjer takve sprege već imali prilike vidjeti i doživjeti kroz odnos srpskog i jugoslavenskog nacionalizma u bivšoj Jugoslaviji. Ali, kada unitarističkoj bošnjačkoj bazi i bosanskoj nadgradnji dodamo građansku fasadu, stvar postaje mnogo perfidnija! Unitaristički konglomerat usisava građanske ideologizatore društvene i političke stvarnosti te njihova načela, koncepte i modele koristi kao vlastiti legitimacijski narativ i fasadu/kamuflažu velikobošnjačkog nacionalizma i njegova satelita - bosanskog nacionalizma.

Primarna je svrha te kamuflaže dobivanje naklonosti i podrške od onoga što kolokvijalno nazivamo međunarodna zajednica. Bez te naklonosti i podrške konglomerat unitarističkih politika nema ni resursa ni snage ostvariti svoje ciljeve. Za uspjeh bošnjačko-bosanskog unitarizma ključna je, dakle, naklonost i podrška međunarodne zajednice, odnosno medija i nevladinih organizacija koje ta međunarodna zajednica podržava i financira. Tu naklonost i podršku bošnjačko-bosanski unitarizam dobivao je jer se vješto zaogrnuo plaštem koji su skrojili građanski ideologizatori društvene i političke zbilje, a u javnosti stalno obnavljali i reproducirali brojni mediji i NGO aktivisti.

U tom unitarističkom kolopletu aktivno su sudjelovali i ideologizatori i njihovi simpatizeri iz Hrvatske, Srbije i regiona, dijelom zbog vlastitih ideoloških i političkih uvjerenja, dijelom zbog analitičke površnosti i pomodarstva.

Želite reći da je međunarodna zajednica u BiH politički podržavala i indirektno financirala, kako to nazivate, ”konglomerat unitarističkih politika”? Ako to smatrate pogrešnim, što je međunarodna zajednica mogla i trebala napraviti u BiH?

- Da, međunarodna zajednica u velikoj je mjeri aktivno podržavala i (ne)izravno financirala kreatore i izvođače radova unitarističke agende koja je u svojoj najdubljoj biti potpuna negacija konsocijacijskih i federalističkih načela i modela koji su ugrađeni u Daytonski sporazum i Ustav BiH. Bizarna je, ali dokaziva činjenica da su upravo oni koji su predstavljali kreatore Daytonskog sporazuma bili vrlo aktivni u relativiziranju i negiranju temeljnih načela tog sporazuma, a oni čiji je primarni posao trebao biti očuvanje duha i slova Daytona i Ustava BiH kao njegova aneksa to slovo tumačili i mijenjali u suprotnosti s duhom.

Umjesto toga trebali su samo štititi i provoditi ono što je u Daytonu dogovoreno i potpisano. Jednostavno. U tom bi slučaju, u skladu s Daytonom i Ustavom BiH, morali zagovarati i štititi načelo konstitutivnosti i međusobne jednakopravnosti konstitutivnih naroda i time uspostavljen balans političke moći. Takav njihov pristup sigurno bi u mnogo većoj mjeri integrirao društvo i stabilizirao državu.

Zašto je daytonska BiH nefunkcionalna? Je li uzrok tome komplicirana daytonska ustavnopravna struktura, ”daytonska luđačka košulja”, kako je neki nazivaju, ili nešto drugo? Ako se kreatori i čuvari Daytona ne drže onoga što je u njemu napisano, što je onda rješenje; je li Dayton potrošen?

- Kao što sam već rekao, konglomerat unitarističkih načela, agendi i politika daje glavni ton političkom životu u BiH i određuje njegov glavni smjer. Stoga je taj konglomerat politika i najodgovorniji za trenutačno stanje u kojem se BiH nalazi. S obzirom na to da su unitaristički ciljevi i interesi nespojivi i izravno suprotstavljeni temeljnim daytonskim načelima, onda u njima treba tražiti glavne uzroke nefunkcionalnosti i nestabilnosti daytonske BiH, a ne u kompliciranoj ustavnopravnoj strukturi. Konglomerat unitarističkih načela, agendi i politika zapravo nikada nije ni dao šansu Daytonu da zaživi i profunkcionira u punom opsegu. Stoga smatram kako Dayton ne samo da nije potrošen nego da rješenja i akutnih i kroničnih kriza treba tražiti kroz povratak Daytonu i njegovu temeljnom načelu konstitutivnosti i međusobne jednakopravnosti tri konstitutivna naroda!

Ajmo se malo više usmjeriti na konkretne akutne probleme s kojima se BiH trenutno suočava. Ustavni sud BiH je donio “odluku Ljubić”, kojom traži izmjene Izbornog zakona BiH. Što je suština te odluke i što će se dogoditi ako se ona ne provede?

- Meritum je odluke da Dom naroda Parlamenta FBiH nije dom kantona, nego, kao što mu i samo ime kaže, Dom naroda. S obzirom na to da se sastoji od četiri kluba: bošnjačkog, srpskog i hrvatskog te kluba Ostalih, nužno je da svi izaslanici svakoga kluba imaju izborni legitimitet onoga specifičnog demosa koji predstavljaju i čije interese zastupaju, odnosno da bude zadovoljeno načelo legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda i Ostalih. Pored toga, Odluka nalaže i poštovanje načela jednake vrijednosti izbornoga glasa tako da svaki izborni glas unutar svakog od četiri specifična demosa (Bošnjaci, Srbi, Hrvati i Ostali) jednako vrijedi bez obzira na to u kojem kantonu birač živi i glasuje. Ako ne dođe do reforme izbornog zakonodavstva u skladu s “Odlukom Ljubić”, Opći izbori će se moći održati ali se rezultati neće moći u cijelosti provesti jer neće biti moguće formirati federalni Dom naroda, a time ni državni Dom naroda. Bez federalnog Doma naroda neće se moći imenovati predsjednik FBiH, ni Vlada FBiH, niti će Parlament FBiH moći funkcionirati bez gornjega doma. Također, bez državnog Doma naroda neće moći funkcionirati ni Parlamentarna skupština na razini države, niti će Predsjedništvo BiH kao ni Vijeće ministara BiH moći raditi u punom kapacitetu. U spomenutom slučaju jedine razine vlasti koje će imati puni izborni legalitet i legitimitet i funkcionirati u punom kapacitetu bit će Republika Srpska, tj. Narodna skupština i Vijeće naroda RS-a, Predsjednik RS-a i Vlada RS-a, i kantoni unutar FBiH, tj. kantonalne skupštine i vlade kantona.

ivan-vukoja2.jpg 

Kao što smo istaknuli u uvodu ovoga našeg intervjua, IDPI je izradio vlastiti Prijedlog izmjena izbornog zakonodavstva BiH. Kako taj vaš prijedlog rješava provedbu “Odluke Ljubić” i po čemu se on razlikuje od ostalih prijedloga?

- Razlikuje se po tome što ostali prijedlozi uopće ne provode “Odluku Ljubić”, osim prijedloga Hrvatskoga narodnog sabora BiH. Prijedlog HNS-a BiH provodi “Odluku Ljubić” na razini legitimnog predstavljanja, ali nije ponudio dovoljno dobro rješenje za provedbu načela jednake vrijednosti glasa te da svaki birač ima mogućnost biti izabran u Dom naroda.

Prijedlog IDPI-a potpuno provodi “Odluku Ljubić” tako da zadovoljava kriterije i načela legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda i Ostalih, kao i načelo jednake vrijednosti izbornoga glasa te načelo da doslovno svaki birač ima mogućnost biti izabran u Dom naroda Parlamenta FBiH. Pored toga, jedino naš Prijedlog provodi i presude Europskoga suda za ljudska prava u slučajevima Sejdić-Finci, Zornić i Pilav.

Možete li mi, u najkraćem, pojasniti što je sporno u “Odluci Ljubić” i zašto njezina primjena izaziva toliko kontroverzija i protivljenja?

- Kreatorima i provoditeljima unitarističke agende sporno je to što puna provedba “Odluke Ljubić” ukida mogućnost da jedan narod drugom konstitutivnom narodu ili Ostalima bira političke predstavnike. Postojeći, od Ustavnog suda BiH osporeni Izborni zakon, primjerice, omogućava biračima koji su se na posljednjem popisu stanovništva nacionalno samoodredili kao Bošnjaci da izaberu 14 od 17 izaslanika u bošnjački klub Doma naroda FBiH, 12 od 17 izaslanika u srpski klub, 6 od 17 izaslanika u hrvatski klub te 5 od 7 izaslanika u Klub Ostalih.

Kreatori i provoditelji unitarističke agende ne žele se odreći neustavnih privilegija koje biračima Bošnjacima omogućavaju punu kontrolu Doma naroda kroz kontrolni paket - 37 od ukupno 58 izaslanika s uključenom kontrolom minimalno jedne trećine izaslanika u svakom od četiri kluba. A onaj tko ima kontrolni paket može potpuno samostalno imenovati predsjednika i dva dopredsjednika Federacije BiH, kao i svih 16 ministara i premijera Vlade FBiH. Dakle, birači Bošnjaci u FBiH preko svojih izabranih političkih predstavnika imaju mogućnost imenovati Predsjednika i dva dopredsjednika Federacije BiH te formirati Vladu FBiH bez ijednoga izbornog glasa birača koji su se na posljednjem popisu stanovništva izjasnili kao Hrvati, Srbi ili Ostali. Važno je i spomenuti kako ta mogućnost nije postojala u okviru izvornoga Daytonskog sporazuma, nego ju je kasnije nametnuo OHR, Ured visokog predstavnika.

Kako komentirate pokušaj pet sarajevskih stranaka (SDA, SBB, SDP, DF i NS) da u Parlamentu Federacije BiH donesu Zakon o izbornim jedinicama i broju mandata i tako riješe provedbu “Odluke Ljubić”?

- Ustavni sud BiH donio je odluku da Izborni zakon BiH nije u skladu s Ustavom BiH i naložio Parlamentarnoj Skupštini BiH da u roku od šest mjeseci uskladi Izborni zakon BiH s Ustavom BiH. Nakon isteka roka, pet spomenutih stranaka želi taj problem riješiti na entitetskoj razini, u entitetskom parlamentu. Stavljajući entitet iznad države, entitetski parlament iznad državnog parlamenta i zakon na entitetskoj razini iznad državnog zakona, svebošnjačka koalicija pet stranaka je pravno i stvarno izvela entitetski udar na državu, ugrozila ustavnopravni poredak BiH te prekršila Ustav BiH i Daytonski sporazum. U svemu tome imali su podršku određenih krugova međunarodne zajednice u BiH, većine sarajevskih medija te dijelova sarajevske akademske i NGO scene. Svi oni zajedno čine konglomerat unitarističkih načela, agendi i politika o kojima sam vam govorio u prvome dijelu.

Što je s načinom izbora članova Predsjedništva BiH, odnosi li se “Odluka Ljubić” i na Predsjedništvo? Postoji li ponovno mogućnost da Željko Komšić bude izabran za Hrvatskog člana Predsjedništva BiH?

- “Odluka Ljubić” ne odnosi se izrijekom na Predsjedništvo BiH, ali se u njoj izrijekom navodi kako načelo legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda treba vrijediti “na svim administrativno-političkim razinama”. S obzirom na to da se u tročlanom Predsjedništvu BiH radi o predstavljanju tri konstitutivna naroda, naš, IDPI-prijedlog sadrži i nove modele izbora članova Predsjedništva BiH u skladu s “Odlukom Ljubić”. Ti modeli onemogućavaju Željku Komšiću, ili bilo kojemu drugom kandidatu, da glasovima birača koji se na popisu stanovništva nisu izjasnili kao Hrvati bude izabran za Hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Postojeći, osporeni Izborni zakon omogućava da Željko Komšić bude izabran za Hrvatskog člana Predsjedništva BiH čak i u slučaju da svi birači Hrvati koji izađu na Opće izbore u listopadu svoj glas daju Draganu Čoviću, ili bilo kojemu trećem kandidatu.

Kako vidite rasplet trenutačne situacije? Hoće li se izbori održati i provesti ili će doći do potpune blokade političkog i institucionalnog sustava u BiH?

- Teško je reći, jer se u BiH, ponekad, sve opcije čine mogućim, i one najbolje i one najgore. Mislim da će glavne političke stranke, osobito na bošnjačkoj političkoj sceni, sačekati rezultate izravnih izbora – za Predsjedništvo BiH, donje domove i kantonalne skupštine - kako bi onda s novim izbornim kapitalom ušli u nove pregovore o provedbi dijela neizravnih izbora – za domove naroda a posljedično i za federalnu izvršnu vlast. Pritom, najveći problem vidim u mogućnosti da birači Bošnjaci po treći put izaberu Željka Komšića za hrvatskoga člana Predsjedništva BiH! Ako se to ne dogodi, vjerujem kako će na svim stranama nakon izbora biti dovoljno mudrosti i hrabrosti da se rezultati izbora implementiraju u skladu s načelima legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda i Ostalih, kako to i nalaže “Odluka Ljubić”. Nadam se da će što prije biti provedene i presude Europskoga suda za ljudska prava u slučajevima Sejdić-Finci, Zornić i Pilav kako bi se deblokirao i potaknuo euroatlantski put BiH.

Ali, kako sam već rekao, u BiH su moguće sve opcije, pa i one najgore.

Kategorije: Hrvaška

ZAŠTO JE AZIJSKA METROPOLA GRAD KOJI TONE NAJBRŽE NA SVIJETU? 'To nije nikakva šala, dijelovi grada do 2050. bit će potpuno potopljeni'

Pon, 13/08/2018 - 15:26

S obzirom na to da leži na močvarnom području, da 13 rijeka prolazi kroz njega i da ga svaki dan zapljuskuju valovi Javanskog mora, ne treba čuditi da su u glavnom gradu Indonezije Džakartu učestale poplave. No, ovaj se velegrad muči s jednim puno gorim problemom. Naime, on polako, ali sigurno tone i ako se nešto po tom pitanju ne napravi, istraživači kažu da bi dijelovi Džakarte do 2050. godine mogli biti potpuno potopljeni, piše BBC.

"Potencijal da Džakarta završi pod vodom nije nikakva šala", kaže Heri Andreas, znanstvenik Instituta za tehnologiju Bandung koji već 20 godina proučava klizanje tla u glavnom gradu Indonezije. "Naša predviđanja kažu da bi 95 posto sjeverne Džakarte do 2050. godine moglo biti pod vodom."

Sjeverna Džakarta je u 10 godina potonula 2,5 metara i nastavlja tonuti. Neki dijelovi grada tonu i po 25 centimetara na godinu što je dvostruko više od svjetskog prosjeka tonuća obalnih megagradova. Džakarta na godinu potone od jedan do 15 centimetara i trenutno je više od pola grada pod vodom.

Kako to izgleda najbolje se može vidjeti u okrugu Muara Baru na sjeveru grada. Višekatnica u kojoj je jednom bila tvrtka koja se bavila ribarenjem danas je potpuno napuštena. Prizemlje je potonulo i u njemu se nalazi stajaća poplavna voda, a kako je zemlja oko zgrade viša od prizemlja, čineći ga zapravo razizemljem, samo prvi kat zgrade je potencijalno upotrebljiv. Toliko potonule zgrade se rijetko jednostavno ostave na milost i nemilost prirode, no ovoj spasa nema.

Na samo pet minuta udaljenosti od te na propast osuđene zgrade nalazi se otvorena tržnica riba. "Šetnice su poput valova, rastu pa pada, ljudi se vrlo lako mogu spotaknuti i pasti", kaže stanovnik okruga Muara Baru Ridwan. Naime, kako se količina podzemnih voda smanjuje, tlo po kojem mora hodati da bi došao do tržnice miče se i nejednako je. "Svaki godine tlo tone."

Na sjeveru Džakarte, gdje se nalazi i jedna od najprometnijih indonezijskih luka, Tanjung Priok, danas živi 1,8 milijuna ljudi. Jedna od njih je i Fortuna Sophia. I njezina luksuzna vila malo pomalo tome. To se možda ne vidi odmah, međutim ona je novinarima BBC-a pokazala gdje su joj zidovi i potporni stupovi popucali. "Moramo nastavljati popravljati štetu. Majstori kažu da su pukotine nastale od klizanja tla", pojašnjava Sophia.

U četiri godine koliko živi na sjeveru Džakarte doživjela je nekoliko poplava. "Morska voda nam u potpunosti prekrije dvorišni bazen i gat koji imamo pored kuće. Kada vidimo da će se dogoditi poplava, moramo sav namještaj prebaciti na prvi kat", dodaje.

RTR4J17E.jpg 

Drugi dijelovi Džakarte stoje malo bolje. Zapad tone 15 centimetara na godinu, istok 10, središnji dva i južni jedan. Obalni gradovi diljem svijeta pate zbog porasta razine mora, međutim brzina kojom glavni grad Indonezije tone stvarno je alarmantan. Unatoč tome, nećete čuti baš puno negodovanja od građana Džakarte zbog toga. Naime, klizanje tla samo je jedan u nizu infrastrukturnih izazova s kojima se svaki dan suočavaju.

Džakarta tako brzo tone i zbog prekomjernog crpljenja podzemnih voda koje se koriste za piće, kupanje i druge svakodnevne potrebe. Voda u slavinama nije dostupna u svim dijelovima grada pa ljudi u tim dijelovima grada nemaju izbora. Jednostavno moraju posezati za podzemnim rješenjima. No, kada se podzemne vode crpe, tlo iznad njih tone kao da se nazali na balonu koji postepeno gubi zrak. To vodi do klizanja tla.

Situacija u indonežanskoj metropoli je tim gora jer gotovo svatko može sam crpsti podzemne vode. Heri Andreas kaže da ljudi uzimaju više nego što im treba, dok ljudi kažu da nemaju izbora jer vlasti ne ispunjavaju njihove dnevne potrebe za vodom. Stručnjaci kažu da vodoopskrbni sustav u gradu može namiriti svega 40 posto potreba građana. A onda su tu i osobe koje ilegalno crpe vodu iz podzemlja. U svibnju je inspekcija utvrdila da su 33 od 80 zgrada u ulici Jalan Thamrin u centralnoj Džakarti ilegalno crpile vodu. Vlasti su obećale da toj praksi stati na kraj.

Osim toga, vlasti se nadaju i da će morski zid od 32 kilometra Velika Garuda i 17 umjetnih otoka pomoći pri spašavanju Džakarte. Velika Garuda i umjetni otoci izgradit će se duž Džakartanskog zaljeva i koštat će otprilike 40 milijardi dolara. Stručnjaci iz Nizozemske smatraju da će to rješenje neminovno odgoditi za samo 20 do 30 godina te da je riječ o privremenom rješenju. "Zapravo postoji samo jedne rješenje i svi znaju koje je to rješenje", kaže Jan Jaap Brinkman, hidrolog pri Institutu za istraživanje vode Deltares.

Džakarta mora prestati crpsti podzemne vode te se moraju okrenuti drugim načinima dovođena vode u grad. Ako se to ne dogodi, 2050. godine dogodit će se značajna klizanja tla. Guverner grada Anies Baswedan smatra da se problem može riješiti i drukčije te poziva na kopanje rupa dubokih 100 metara i promjera 10 centimetara koje bi dozvolile da se izvađena voda ponovno vrati u tlo. Kritičari kažu da to nije dovoljno budući da se voda u Džakarti crpi i s dubina od više stotina metara. Druga rješenja, poput onog koje je primijenjeno u Tokiju i koje uključuje vraćanje vode upravo tamo odakle je uzeta, jednostavno su preskupa i neprimjenjiva. Naime, da bi se to uopće moglo raditi, Džakarta bi morala očistiti rijeke, brane i jezera kako bi imala gdje čuvati vodu koja bi se uzela iz podzemlja i potom vratila u podzemlje.

"Ovdje je život riskantan", kaže Fortuna. "Ljudi su to jednostavno prihvatili."

Kategorije: Hrvaška

JELA NA BUĐETU: Piadina s halumi sirom i povrćem

Pon, 13/08/2018 - 15:19

• 250 g brašna

• prstohvat praška za pecivo

• 1 žlica svinjske masti

• 2 prstohvata soli

• 50 ml vode

• 5-6 cherry rajčica

• šaka rikule

• 1 svježi krastavac

• maslinovo ulje

• mljevena paprika

• sol

3.jpg 

Od sastojaka zamijesite tijesto koje mora biti glatko i podatno. Napravite dvije kuglice, omotajte ih prozirnom folijom i ostavite stajati barem pola sata. U međuvremenu marinirajte halumi sir s mljevenom paprikom i maslinovim uljem. Očistite povrće i narežite ga. Halumi sir prepržite na rešetki i stavite ga sa strane, na toplo. Štapom (mi smo se poslužili drškom kuhače) izvaljajte tijesto u male piadine. Pecite ih na rešetki ili vrlo vrućoj gril tavi. Dok su još tople, s jedne strane ih pokapajte maslinovim uljem stavite sir pa povrće i presavijte.

Kategorije: Hrvaška