Jutarnji list

Syndicate content
RSS latest articles feed for: jutarnjiList, and section: Front Page.
Updated: 13 min 18 sek od tega

SUMANUTI PODACI O LISTAMA ČEKANJA U HRVATSKOJ Kako je moguće da se na isti zahvat u istom gradu u jednoj bolnici čeka 9, a u drugoj čak 794 dana?!

Čet, 18/01/2018 - 11:43

Siva mrena ili katarakta je zamućenje očne leće. Ona nastaje postupno, poremećajem u strukturi i pigmentaciji leće, najčešće u starijoj životnoj dobi, ali je njezina pojava moguća i u bilo kojem trenutku života. Problem se rješava operacijom. Želite se riješiti mrene? Nema problema. Što radite 22. veljače 2019. godine u osam ujutro? Jer ako se odmah naručite, to je vaš termin za operaciju u KB-u Sveti Duh. U varaždinskoj bolnici na red ćete doći čak 150 dana ranije, ali i tamo ćete na operaciju čekati 648 dana. U Zadru ćete na red doći za 192 dana. No, u zagrebačkom KBC-u termin imate prije Nove godine.

Šarolike liste

Razni problemi sa štitnjačom jedna su od češćih bolesti današnjice. Kako bi se vidjele eventualne promjene na spomenutoj žlijezdi, odlazimo na ultrazvuk. Liječnici kažu da je to odlična dijagnostička metoda koja nam može dati vrijedne informacije o štitnjači. Jednom kad se utvrdi da postoje određeni problemi, potrebno je odlaziti na kontrole, i to svakih 6 do 12 mjeseci. U Puli ste na redu 28. veljače 2018., u Zadru za 265 dana, ali zato u Čakovcu možete već danas odraditi pregled.

Ovakvih primjera je nebrojeno. Liste čekanja za magnetsku rezonancu gušterače idu i do 556 dana u Zadru, u splitskom KBC-u čeka se 436, na Svetom Duhu 398 dana, a u čakovečkom i osječkom KBC-u na redu ste za 27 dana. I za MR dojke je šarolika lista. Od 406 dana u KBC-u Zagreb, 398 dana u KB-u Sveti Duh pa do minimalnih 12 dana u splitskom KBC-u. Iz ovih nekoliko primjera vidljivo je da su liste definitivno preduge, ali i nevjerojatno kaotične. Naime, podatke smo uzeli sa službenih stranica HZZO-a, a one se ažuriraju prilikom svakog upisa bolesnika. Kako bi svi na red došli u što kraćem roku, HZZO upozorava pacijente da se za potreban pregled ili pretragu prijave samo u jednu zdravstvenu ustanovu, ali i da ako su spriječeni doći na pregled, odjave se mailom ili telefonski. No, je li doista moguće da za istu pretragu u nekoj bolnici ne čekate ni dana, a u drugoj ustanovi čekate i po dvije godine?

Pogotovo je nevjerojatno da se to događa u istom gradu. Jer prema podacima ispada da se u npr. holter u KBC-u Zagreb dobije za samo jedan dan, u KB-u Dubrava za 146 dana, a u KB-u Sveti Duh za 234 dana. Stoga je logično da se postavi pitanje jesu li podaci točni ili pojedine bolnice upisuju frizirane podatke.

Jer kako je moguće da liječnici obiteljske medicine ne rasporede pacijente prema javno dostupnim listama čekanja?

Na kraju krajeva, i ako je primjerice lista čekanja u Šibeniku preduga, zašto se pacijenta ne pošalje u Zadar ili Split, koji su realno, dovoljno blizu. Bivši ministar zdravstva Siniša Varga smatra da objavljeni podaci ne odgovaraju stvarnom stanju.

- Trenutno objavljeni podaci, koji očito ne odgovaraju stvarnom stanju na terenu, mogu značiti ili potpunu nebrigu zdravstvene administracije za ovaj uvijek gorući problem ili njihovu aljkavost ili ono najgore - da namjerno ne objavljuju podatke kako bi se prikrilo pravo stanje na terenu i činjenica da su liste čekanja ponovno eksplodirale - smatra Varga. Tvrdi da su za njegova mandata, zahvaljujući “Programu plus”, uspjeli u godinu dana obraditi 150.000 pacijenata više, koji bi, bez tog programa, još bili na nekoj od listi čekanja. Uz to, aktivno su, kaže, nadzirali provođenje programa i kontrolirali da se podaci kvalitetno ažuriraju tako da smo gotovo u svakom trenutku znali kakva je situacija u bolnicama. - Nadam se da će ministar Kujundžić pokušati sanirati štetu koju je napravio njegov prethodnik Nakić i ponovno aktivirati ‘Program plus’ jer se dokazao da koristi pacijentima - zaključuje Varga.

Svjestan problema

Ministar zdravstva Milan Kujundžić svjestan je da su liste čekanja preduge. Da se na isti pregled u jednoj bolnici čeka tjedan dana, a u drugoj, u istom gradu 200 dana smatra u najmanju ruku čudnim. - Činjenica je da se liste moraju urediti i da se vrijeme čekanja mora smanjiti. Napravit će se reda i provjeriti tko koliko radi i zašto netko odradi više posla, a netko manje. Već se na taj način liste skratiti - kaže Kujundžić i odbacuje vraćanje “Programa plus”.

Kategorije: Hrvaška

NERAD U BOLNICAMA: JUTARNJI U POSJEDU DOKUMENATA O UČINKU DOKTORA Na istom odjelu jedan internist u godinu dana obradio 8374, drugi samo 42 pacijenta

Čet, 18/01/2018 - 11:43

Opći kirurg u ambulanti (broj SKZ pacijenata) KBC-a Sestre milosrdnice prošle je godine obradio 2965 pacijenata. To znači da je mjesečno obradio 247, a dnevno 12 pacijenata. Njegovi kolege također su imali posla, pa je jedan obradio 2717, a drugi 2184 pacijenta. Neki su ih odradili i malo manje - 1666, 1497, 730, 471, 484 ili 980 pacijenata godišnje.

S druge strane, kolega opći kirurg s potpuno istim opisom posla tijekom cijele prošle obradio je samo 97 pacijenata. Dakle, njegov je mjesečni učinak osam pacijenata, a prosječni dnevni njih 0,4!

Ovo je samo jedan od primjera koji govore da u bolnicama postoji zamjetan broj liječnika koji ne zarade svoju plaću, i to nauštrb kolega koji se “ubijaju” od posla, a koje smo izvukli iz godišnje statistike o učinku liječnika dobivene u KBC-u Sestre milosrdnice. Podaci koje smo dobili, a koji do sada nisu objavljeni na razini niti jedne bolnice, odnose se na sve zaposlene liječnike specijaliste bolnice u Vinogradskoj tijekom 2016. godine.

Najgore je to da i oni koji rade i oni koji ne rade imaju - ovisno o zvanju, poziciji u bolnici, dežurstvima... - istu plaću.

Neki ne zarade plaću

No, kako ne bi ispalo da je slučaj s opće kirurgije izoliran, tu su i primjeri s drugih odjela. Tako, primjerice, na internoj medicini (ambulanta) imamo liječnika koji je prošle godine obradio 8374 pacijenta, zatim kolege koji su obradili 8219, 6894, odnosno 2851 pacijenta, ali i one koji su u godinu dana obradili 67, 30 ili 42 pacijenta. Jedan gastroenterolog obradio je 1511 pacijenata, a u istom periodu njegov je kolega pregledao njih 60. I na fizikalnoj terapiji je slično te se pregledi kreću od 4800 do samo 175. I na većini odjela je slično.

Uz to što je to nekorektno prema kolegama koji svakodnevno ulažu trud, entuzijazam i znanje, ovaj je nerad, kažu liječnici, bezobrazan i pitaju se kako pojedincima nije neugodno.

O ovoj je temi još u rujnu lani, prije nego što je postao ministar, Milan Kujundžić izjavio da “50% hrvatskih liječnika ne zaradi plaću, niti znaju, niti hoće raditi”. Njegovu izjavu na nož je dočekao predsjednik HLK Trpimir Goluža, koji je tada rekao da su “liječnici stručne i odgovorne osobe koje etično i profesionalno obavljaju svoj poziv, nesebično se dajući svojim pacijentima iako često rade u neodgovarajućim uvjetima, imaju nametnutu protuzakonito visoku radnu satnicu, nisu adekvatno plaćeni te se susreću s brojnim drugim otežavajućim okolnostima svog rada” i pokrenuo disciplinski postupak na Časnom sudu protiv aktualnog ministra.

No, prema podacima kojima raspolažemo, ministar je ipak bio u pravu. Dio liječnika zaista ne zaradi plaću.

Svijest i savjest

Ravnatelj KBC-a Sestre milosrdnice Mario Zovak, koji nam je ustupio podatke, tvrdi da cijeli sustav zdravstva počiva na svijesti i savjesti većine.

- Istina je da dio liječnika ne radi dovoljno, ali ipak smatram da većina svoj posao radi profesionalno. Nažalost, nemamo sustav vrednovanja rada, nemamo sustav stimulacije ili kažnjavanja onih koji ne odrade ono za što su plaćeni - kaže Zovak. Pojašnjava da bi ovakva priča u privatnom sektoru izgledala potpuno drukčije. Naime, Zovak kaže da bi se onda nekome moglo reći “ti si dobar kirurg, ali nisi dovoljno dobar za nas, pa ti nećemo dati da izvodiš teške operacije”, a nekoga tko je izvrstan moglo bi se pohvaliti i platiti mu.

- Naime, nisu svi isti jer tu je riječ o više faktora - talentu, uloženom trudu i ostalom. A varijantu da nagradim izvrsnog kirurga nemam. Nemam mogućnost da ga stimuliram, i to ne samo da ostane nego i da znanje prenosi mlađim kolegama. Nije ni ministru lako jer sve počiva, kao što sam rekao, na svijesti i savjesti pojedinaca koji su, nasreću, u većini, ali mladi koji dolaze puno razmišljaju o svojim pravima, slobodnom vremenu, pauzama za ručak i kavu, što nama starijima nije padalo na pamet jer ovo nije dućan s cipelama - objašnjava Zovak. Smatra također da se svi pozivaju na uspjehe pojedinaca, i to ne zato što ih je sustav nagradio, nego su ti pojedinci poziv birali s razlogom i iz ljubavi i fanatizma. No, upozorava da se sustav ne može dugoročno održavati samo na temelju dobre volje i savjesti.

- Činjenica je da postoje oni koji daju maksimum i oni koji rade malo, ali u struci svi među sobom znamo tko je tko. Ovaj sustav u kojem nema vrednovanja također je jedan od razloga što mladi odlaze. Jer, to je čisti socijalizam - napominje Zovak i dodaje da svi liječnici imaju plaću prema kolektivnom ugovoru.

Vezane ruke

Zato je uvjeren da će njemu i svim drugim ravnateljima ruke biti potpuno vezane dok se cijeli sustav ne promijeni.

Resornog ministra Kujundžića zato podržava i poručuje mu: bit ćemo više nego sretni da nas se uhvati u neradu.

- To će nama kao šefovima pomoći da se poveća učinkovitost - zaključuje Zovak.

Nakon što smo mu predočili podatke, ministar zdravstva Milan Kujundžić rekao je da i on ima takve spoznaje te da je njegova izjava o činjenici da neki liječnici rade previše, a neki premalo, nažalost, točna. Naime, Kujundžić je bio dugogodišnji ravnatelj KB-a Dubrava, tako da je godinama bio suočen s takvim problemima, ali su mu, i svima ostalima, ruke bile vezane i nije mogao napraviti ništa konkretno.

Upravo je zato kao ministar odlučio da se nepravdi stane nakraj.

- Ministarstvo zdravstva počelo je s kontrolom izvršenosti i složenosti posla po pojedinim bolnicama, klinikama, zavodima, kao i pojedinih liječnika. Preliminarni podaci, nažalost, potvrđuju činjenicu da postoje velike razlike, tj. da postoje liječnici koji imaju veliku izvršenost i visoku kvalitetu te oni koji imaju malu izvršenost i vrlo jednostavne postupke - kaže resorni ministar i dodaje da će na tom tragu nastaviti s analizama, a osobno će se kao ministar zauzimati za uvođenje stimulacije za one koji rade više i znaju raditi bolje.

No, tu je i problem onih koji ne rade dovoljno, a za to primaju plaću. Ministar kaže da se i tome mora stati nakraj.

- Tražit ćemo rješenje i za taj problem jer isplaćivati pune plaće onima koji rade malo uistinu je model koji treba razmotriti i donijeti mjere u tom smislu. No, u ovom trenutku još nemamo razvijenu strategiju - kaže Kujundžić i dodaje da će se, uz regulaciju plaća, uvidom u rad liječnika riješiti i spajanje odjela. Naime, obrazlaže da tu ne govorimo o onima koji rade malo, nego o onima koji nemaju dovoljno posla, pa je logično da se spoje s drugom bolnicom, gdje će imati pacijente i moći kvalitetno obavljati posao.

Kategorije: Hrvaška

'EVO, SAD ĆE U SDP-u SVE KRENUTI NA BOLJE' Najveću oporbenu stranku napustila još jedna istaknuta članica i objasnila svoje razloge

Čet, 18/01/2018 - 11:36

Nakon Tihomira Jakovine, bivšeg ministra poljoprivrede, najveću oporbenu stranku je napustila i SDP-ova predsjednica savjeta za kulturu, kazališna redateljica Snježana Banović.

Naime, Banović je jučer na Twitteru komentirala kako među četiri potpredsjednika stranke nema nijedne žene, a onda je i Ana Komparić Devčić zatražila od predsjednika stranke Davora Bernardića da smijeni Banović jer se u toj objavi dotaknula i Borisa Lalovca kojeg je nazvala "dokazanim zlostavljačem žena" te se zapitala koja je razlika između njega i HDZ-ovog Alojza Tomaševića.

'Evo, sad će u SDP-u sve krenuti na bolje. Ovo je ostavka koju sam jutros poslala Davoru Bernardiću i Rajku Ostojiću', napisala je Snježana Banović jutros na Twitteru, a razloge odlaska iznijela je putem portala Forum.tm.

'Poštovane kolegice i kolege, drage članice i članovi Savjeta za kulturu SDP-a,

poštovani g. Bernardiću i g. Ostojiću,

dajem ostavku na mjesto predsjednice Savjeta za kulturu i članice Središnjega savjeta SDP-a, povod čemu je nezadovoljstvo pojedinih članova stranke zbog mojeg prozivanja na Twitteru potpredsjednika Lalovca i same stranke u kojoj ni jedna žena nije zaslužila mjesto potpredsjednice. No, razlozi za moju ostavku mnogo su dublji od rečenice kojom sam izrazila svoje nezadovoljstvo time što netko za koga postoji sumnja u obiteljsko nasilje može uopće obavljati tako visoku stranačku dužnost.

Krajem 2016. prihvatila sam drage volje poziv Rajka Ostojića da oformim Savjet za kulturu od eksperata iz svih djelatnosti u kulturi s kojima sam u nekoliko mjeseci rada, u konstruktivnoj i prijateljskoj atmosferi sastavila Program za kulturu SDP-a. Usto sam sudjelovala na sjednicama Središnjega odbora u koji su uključeni istaknuti stručnjaci iz ostalih područja i koji je po mojem mišljenju vrlo dobro krenuo. Tamo sam naglašavala (o čemu postoje tragovi u zapisnicima i u e-prepisci s članovima Središnjega savjeta) da mislim da SDP ide u krivom smjeru, da nije jasno što je SDP  Savjetima, a što oni SDP-u, da savjetnička tijela ne mogu biti odgovorna za politiku stranke, za njezinu misiju, viziju i njezinu strategiju te da članovi savjeta nisu poslušnici koji žive u oblaku i prave se da je izvan oblaka sve bajno. A nije. I nisu mediji krivi za sve, bit će da ima nešto trulo i u samom SDP-u. U kojem je po jednima Bernardić kriv za sve, po drugima Milanović. No, čini mi se da problem nije tako jednostavan.

Naime, već je predugo na Iblerovu trgu naglasak jedino na pitanju KAKO?, a ne na pitanjima ŠTO?  ZAŠTO? S KIM? Prevladala je u stranci forma nad funkcijom, a to ne može biti dobro ni za jednu organizaciju, osobito ne za onu koja ima za cilj nešto tako ozbiljno kao što je preuzimanje vlasti. Dakle, važnije od istrage nad jednim Twittom o podpredsjedniku stranke jest pitanje što želi i čemu stremi SDP? Uz najbolju volju, ja to do danas ne mogu sasvim razlučiti, osim što mi se čini da se neki članovi stranke bave pogrešnim stvarima, ponajviše onima koje nemaju blage veze s demokracijom, a još manje sa socijaldemokracijom. Umjesto da se okomljuju na razne „objavice“, bolje bi utrošili vrijeme da se late npr. čitanja Godesbergerskog programa. Ako im nije poznato o čemu se radi, a po njihovu stranačkom i inom djelovanju čini mi se da i nije, evo i odgovora: to je ključni programski dokument njemačke socijaldemokracije iz 1959., važan i danas. Zašto uopće spominjem taj dokument? Zato što SDP danas - nema nikakva suvislog programa!

Osim, Programa za KULTURU koji je sastavio naš Savjet još prije šest mjeseci, a čemu sam, kao nestranačka savjetnica, predsjedavala s entuzijazmom i željom za promjenom, ne samo u kulturi, već i u odnosu SDP-a prema toj istoj KULTURI koju ta stranka zanemaruje sve tamo od daleke 2004.

Nadalje, osim što NEMA PROGRAMA, stranka nema ni plana rada na svojoj konsolidaciji, na pravilima za izgradnju poštovanja i povjerenja među članovima i simpatizerima, na pomlađivanju stranke i na brojnim drugim unutarnjim i vanjskim otvorenim pitanjima. Stoga pojedincima jedino preostaje pratiti društvene mreže i na njima tražiti hranu za svoju NEMOĆ. Pa ako im se već ne da čitati naš Program za kulturu, ima jako puno važnog materijala i u jednom drugom starom dokumentu. On se zove Erfurtski program, a nastao je u istoj toj Njemačkoj još davne 1891.

Jer to je otprilike i vrijeme u kojem žive članovi SDP-a koji smatraju da Savjet za kulturu ne može voditi „osoba koja toliko neprimjereno diskreditira jednog od naših potpredsjednika.“ Isti oni članovi koji se - baš poput malih pahulja u velikoj lavini zvanoj „Sunovrat SDP-a u ponor“ - ne osjećaju nimalo odgovornima za takvo stanje.

S nadom u što skorije promjene na bolje, srdačno vas sve pozdravljam i zahvaljujem na suradnji i nadasve na povjerenju koje ste mi pružili.

Snježana Banović

18. siječnja 2018.', napisala je Banović.

banović 

Stigao Bernardićev odgovor

Nakon što je Snježana Banović objavila da podnosi ostavku na mjesto predsjednice Savjeta za kulturu SDP-a, Davor Bernardić, šef stranke u izjavi za N1 kazao je da njezinu ostavku ne prihvaća.

„SDP kao demokratska stranka cijeni drugo i drugačije mišljenje, pa tako i u ovom slučaju mišljenje gđe Banović, koje je ponekad i u nekim svojim dijelovima u suprotnosti s mišljenjem i službenim stavom stranke.

Žao mi je što je gđa. Banović dala ostavku na mjesto predsjednice Savjeta za kulturu SDP-a, i ja osobno ne prihvaćam tu ostavku jer smatram da nam gđa Banović svojim radom, iskustvom, znanjem i idejama itekako može pomoći.

No, odluka je na njoj samoj.

Cijenim također sve konstruktivne prijedloge, inicijative i rješenja koja imaju za cilj dodatno jačanje stranke i društva u cjelini, pa tako i njene prijedloge. Moramo biti svjesni činjenice da ponekad put od ideje do realizacije i nije tako jednostavan, te se rezultati ne mogu očekivati preko noći.

Smatram da je danas stranka na dobrom putu, uz sve teškoće s kojima se susrećemo. To je pokazao i ogulinski sastanak. Kao što je već poznato, SDP je stranka koja ima nultu stopu tolerancije prema nasilju nad ženama. Tako će biti i ubuduće. U slučaju koji se spominjao, nije postojao razlog za takvom ishitrenom, oštrom i nedobronamjernom reakcijom prema g. Lalovcu, jer je protiv njega odbačena prijava za obiteljsko nasilje od strane nadležnih institucija, te je predmet i službeno zatvoren.“, navodi Bernardić u izjavi za N1.

Kategorije: Hrvaška

FOTO: NA POLJSKOM PUTU POKRAJ ČAKOVCA PRONAĐENO TIJELO NEPOZNATE OSOBE Policija provodi očevid, navodno je riječ o muškarcu

Čet, 18/01/2018 - 11:29

PU međimurska objavila je da je danas ujutro u Ksajpi u Šenkovcu pronađen leš nepoznate osobe.

Kako piše portal Emeđimurje, navodno je riječ o muškoj osobi.

senkovec_mrtav3-180118.jpg 

Za sada detalji o razlozima smrti nisu poznati, a policija je na mjestu događaja te provodi očevid.

senkovec_mrtav0-180118.jpg 

Kategorije: Hrvaška

Doc. dr. Ratko Prstačić odgovara na pitanja vezana uz poremećaj govora i glasa

Čet, 18/01/2018 - 11:20

Ako imate neke zdravstvene tegobe, a nemate vremena za posjet liječniku, zovite na telefon 01 610 33 40.  

Liječnik specijalist svaki radni dan od 15 do 17 sati odgovara na vaša pitanja.  

Danas je dežuran doc. dr. Ratko Prstačić, otorinolaringolog iz KBC-a Rebro u Zagrebu, a odgovarat će na pitanja vezana uz poremećaj govora i glasa.

Kategorije: Hrvaška

STANOVNICI MAKSIMIRSKE ŠUME SE NE BOJE ZIME! Bijele pahulje veselo iščekuju lavovi, deve, morski lavovi i crvene pande

Čet, 18/01/2018 - 11:19

Kako bi i djeca upoznala zimsko lice Zoološkog vrta, edukatori su pripremili zanimljive edukativne kutke i radionice. Poseban naglasak pritom stavljaju na stjecanje novih iskustava. Zato će mališani neke manje životinje moći upoznati iz nove perspektive. Dodirivat će zmije, guštere, kornjače i kukce.

Egzoticna zima.jpg 

Svaki vikend ima posebnu temu, a prvi je bučan i zvučan. Kroz program pod nazivom "Zvukom do cilja" posjetitelji će doznati mnogo o glasanju životinja. Neke time privlače partnera, a druge obilježavaju teritorij. Nekima pak zvuk služi za orijentaciju. Kako bismo i tijekom zime uživali u ptičjem pjevu, svi će zainteresirani moći naučiti kako se rade hranilice za ptice.

Egzotična zima 2018_4.JPG 

U paviljonu Tropska kuća posjetitelje uz edukatore očekuju i gostujući predavači – kućni šturci.

Edukativni programi održavaju se subotom i nedjeljom od 11 do 15 sati.

Kategorije: Hrvaška

MARIĆ O NAJAVLJENOM SMANJENJU PDV-a 'Ne bi trebao više ništa reći nakon premijera, osim da. Bit će smanjen prije uvođenja poreza na nekretnine'

Čet, 18/01/2018 - 11:05

vlada 

Ministar financija Zdravko Marić uoči sjednice Vlade u četvrtak je novinarima kazao da ove godine neće biti promjene poreza na dodanu vrijednost (PDV) nego će se to razdoblje iskoristiti za finu i temeljitu analizu i promišljanje.

Na pitanje novinara hoće li biti smanjenja PDV-a nakon što je jučer premijer kratko odgovorio na pitanje postavljeno mu u Saboru o potencijalnom smanjenju PDV-a s "da", ministar financija je u četvrtak odgovorio da "ne bi trebao više ništa reći nakon premijera, osim da".

"Radimo na svemu, krenuli smo već u prvoj godini mandata s poreznim rasterećenjem, što se pokazalo opravdanim i dobrim, s fokusom na izravno oporezivanje dohotka i dobiti, i sigurno da na tim segmentima treba i dalje tražiti mogućnosti i rastrećenja. S obzirom na važnost stope PDV-a, o tom obliku također vodimo brigu i intezivno razgovaramo", istaknuo je Marić.

Naveo je da je za ovu godinu porezna politika definirana i da neće biti promjene PDV-a, nego će se godina iskoristiti za "finu i temeljitu analizu i promišljanje".

Na pitanje hoće li se dogoditi prije smanjenje PDV-a ili porez na nekretnine, odgovorio je da će PDV biti prije, a na upit hoće li to biti za 1 ili koliko posto, kazao je "polako, polako, bit će".

Kategorije: Hrvaška

BIVŠA DIVASICA 'Nakon kontakta s Bogom shvatila sam da mi je karijera neupotrebljiva, tek tada je počeo moj život'

Čet, 18/01/2018 - 10:53

Ivana Husar Mlinac (40), bivša članica popularnog zbora Zvjezdice i benda Divas, koja je ostvarila i uspješnu solo karijeru, danas je posvećena isključivo duhovnoj glazbi i školi pjevanja Husar & Tomčić, koju vodi s opernom mezzosopranisticom Martinom Tomčić (42).

Talentirana glazbenica u intervjuu za Studentski katolički centar otkrila je da se osjeća kao da se rodila s nekom prirodnom inspiracijom, a nadahnuće pronalazi u svemu što je okružuje - od običnog bijelog zida do prodavačice u dućanu.

- Moj život počeo je tek nakon što sam doživjela jedan jako lijep kontakt s Bogom. Osnovala sam obitelj, dobila prvo dijete i shvatila da moja pjevačka karijera kao takva više nije upotrebljiva - objasnila je Ivana.

Život joj se, kaže, promijenio u trenutku kad se odlučila prepustiti i predati Bogu.

- Nikad mu nisam predavala male stvari, jednostavno sam odlučila prepustiti mu one velike - znala sam da to nikako ne mogu izvesti sama. Tu je Božja intervencija bila i više nego velika, bila je najbitnija!

Dodala je kako joj pjevanje nimalo ne nedostaje jer je ono, kaže, sve manje veseli i inspirira. Mladima je za kraj poručila:

- U svim svojim neuspjesima zapamtite da Bog nikad ne kaže 'ne', već 'ne sada' ili 'imam bolju ideju za tebe'... Zato ne brinite - radite, gradite, trudite se i prepustite mu velike stvari - zaključila je Husar Mlinac u razgovoru za Skac.hr.

Kategorije: Hrvaška

PEVEC I MAGMA, DVIJE SLIČNE PRIČE S DVA POTPUNO RAZLIČITA ISHODA Zašto je prva tvrtka stečaj preživjela, a druga doživjela potpuni krah?

Čet, 18/01/2018 - 10:48

Za postupak izvanredne uprave u Agrokoru postoje samo dva scenarija: može završiti ili nagodbom vjerovnika ili stečajem. Stoga je, dok traju pregovori o nagodbi vjerovnika Agrokora, zanimljivo pogledati kako su različite grupe vjerovnika prošle u nekim drugim insolvencijskim postupcima koji su tijekom proteklog desetljeća provedeni u Hrvatskoj.

Velika analiza značajnih predstečajnih nagodbi (IGH instituta, Metroneta, Optima Telekoma, Keruma, Dalekovoda i Nexe grupe), koju je Jutarnji list objavio u ponedjeljak, pokazala je da je prosječna naplata dobavljača bila 44 posto, dok se država naplatila po stopi od 64 posto. Sada, pak, analiziramo kako su izgledali poznati slučajevi stečajeva maloprodajnih lanaca - Peveca i Magme - i kako su u tim slučajevima prošli vjerovnici. Dvije su to slične priče, ali s dva vrlo različita ishoda. Jedna se tvrtka preustrojila kroz stečaj, a druga je doživjela totalni krah.

Više tvrtki

Ono što im je zajedničko jest to da u oba slučaja dobavljačima nisu plaćeni dugovi, odnosno u Pevecu su ušli u vlasničku strukturu, dok u Magmi nije realizirana nikakva vrijednost za vjerovnike. U procesu izvanredne uprave u Agrokoru, pak, i prije postizanja nagodbe mali dobavljači isplaćeni su u stopostotnom iznosu starog duga, srednji i veliki prosječno do razine od 40 posto starog duga, kada se uključi i iznos iz trgovinskog kredita za dobavljače s refinanciranjem čije je dogovaranje pred završetkom, odnosno 50 posto kada se u to uključi granični dug.

U usporedbi Peveca s Agrokorom, može se uočiti nekoliko zanimljivosti. Pevec je poslovao kroz 11 različitih tvrtki, a stečaj s preustrojem proveden je u društvima Pevec Bjelovar i Pevec Zagreb te spojen u jedinstveni postupak. Sustav Agrokora, pak, ima više od 160 tvrtki, od kojih je 77 pod postupkom izvanredne uprave (spojeno u jedinstven postupak). Nadalje, vjerovnici Peveca prijavili su 2,7 milijardi kuna tražbina, a vjerovnici Agrokora čak 57 milijardi kuna; stečaj Peveca je trajao oko dvije i pol godine, dok postupak izvanredne uprave u Agrokoru mora biti zaključen nagodbom u roku od najdulje 15 mjeseci. A put prema krahu bio je sličan.

Naime, prije pokretanja stečajnih postupaka Pevec Grupa je bila najveći maloprodajni lanac na “uradi sam” tržišnom segmentu. Poslovala je u segmentima maloprodaje, graditeljstva, transporta i ugostiteljstva, koja su bila u 100-postotnom vlasništvu obitelji Pevec. Dominantni i jedini perspektivni segment poslovanja bila je maloprodaja na području Hrvatske, dok su ostali segmenti te dio maloprodaje izvan Hrvatske iscrpljivali likvidnost iz Grupe.

Poslovanje je bilo isprepleteno intragrupnim transakcijama koje su otežavale praćenje profitabilnosti pojedinih segmenata te posljedično uzrokovale niz neracionalnih ekonomskih odluka, poglavito vezano uz ekspanziju te agresivno širenje prodajnih kapaciteta. Takve odluke dovele su do ulaganja u neprofitabilne djelatnosti, istovremeno generirajući prezaduženost, povećanje troškova, nedovoljno fokusiran asortimanom te nepotrebno velik broj dobavljača. S dolaskom ekonomske krize i padom prodaje sve to je dovelo do nelikvidnosti Grupe i, u konačnici, do stečaja.

Nakon otvaranja stečaja krenulo se u restrukturiranje u okviru stečajnog postupka s preustrojem. Cilj je bio postizanje konsenzusa među vjerovnicima oko plana namirenja duga s ciljem nastavka poslovanja u restrukturiranom formatu. Plan restrukturiranja je pripremljen za segment maloprodaje u cjelini, jer je bio jedini perspektivni segment, dok su ostali segmenti poslovanja, koji su bili neprofitabilni, bili predmet zasebnih stečajnih postupaka i/ili likvidacija.

Tijekom stečajnog postupka Pevec Maloprodaja nastavila je poslovati. Sva potraživanja stečajnih vjerovnika su na dan otvaranja stečaja u cijelosti zamrznuta te je Grupa plaćala jedino tekuće obveze.

Opskrba robom

Zbog otežane likvidnosti, kako Peveca, tako i njegovih dobavljača, značajni su napori prvenstveno trebali biti uloženi u postizanje dogovora s dobavljačima oko opskrbe robom, a sve kako bi se uspjelo ponovno pokrenuti poslovanjae. Paralelno s time, rađene su analize operativne učinkovitosti te su provođene mjere operativnog restrukturiranja koje su, između ostalog, obuhvaćale zatvaranje neprofitabilnih prodajnih centara.

Što se tiče pripreme i izglasavanja stečajnog plana, vjerovnici su prijavili oko 2,7 milijardi kuna tražbina, od čega je gotovo dvije milijarde bilo neosigurano i pretežito se odnosilo na tražbine dobavljača. Tražbine banaka u većini slučajeva bile su osigurane kolateralima na prodajnim centrima i ostalim nekretninama. S obzirom na strategiju izrade stečajnog plana za oba društva u cjelini, ukinuta su međukompanijska jamstva, obveze i garancije te su tako konsolidirane stečajne obveze segmenta Pevec Maloprodaje iznosile oko 1,7 milijardi kuna. Stečajni plan moralo je odobriti minimalno dvije trećine ukupnih glasova po klasama vjerovnika.

Rezultati poslovanja Pevec Maloprodaje u stečaju indicirali su potencijal kreiranja održivog i profitabilnog poslovnog modela, koji bi pod pretpostavkom uspješne provedbe stečaja s preustrojem mogao kreirati dodatnu vrijednost vjerovnicima u odnosu na alternativu (likvidaciju). Zato je prijedlog namirenja vjerovnika išao u smjeru konverzije neosiguranog duga u kapital, čime bi dobavljači barem na dugi rok generirali veći stupanj namirenja. U slučaju likvidacije njihova bi naplata bili minimalna ako ikakva te bi istovremeno izgubili značajan kanal za distribuciju te tržište za plasman svojih proizvoda.

Vlasnički kapital

Dakle, prijedlog stečajnog plana podrazumijevao je namirenje tražbina prema radnicima u cijelosti u novcu, namirenje razlučnih vjerovnika prijenosom vlasništva nad imovinom pod razlučnim pravom te namirenje neosiguranih tražbina konverzijom u cijelosti u temeljni kapital stečajnog dužnika. Stečajni plan je izglasan prema navedenom prijedlogu velikom većinom glasova stečajnih vjerovnika. Neosigurani dug je pretvoren u vlasnički kapital, čime su neosigurani vjerovnici (država i dobavljači i u manjoj mjeri banke) postali vlasnici Peveca.

Danas ta tvrtka generira više od 1,4 milijarde kuna (podatak za 2016. godinu), uz kontinuirani rast prihoda i EBITDA kontribucije, te posluje bez kreditnog duga, uz dobit od gotovo 30 milijuna kuna. Zapošljava oko 1600 radnika, što je gotovo dvostruko više od broja zaposlenih pri izglasavanju stečajnog plana, redovno isplaćuje plaće te uplaćuje poreze u državni proračun, a ušli su i u fazu širenja. Iako dobavljači kao rezultat stečaja nisu dobili namirenje svog duga u novcu već u cijelosti u vlasništvu, uspješnim restrukturiranjem zadržali su značajan prodajni i distribucijski kanal za svoje proizvode. Uzgred, cijena dionica Pevec Grupe na 2. siječnja 2018. godine iznosila je 171,5 kuna, a vrijednost temeljnog kapitala iznosi oko 223 milijuna kuna. Uzmemo li u obzir da su neosigurani vjerovnici približno 800 milijuna kuna pretvorili u temeljni kapital, navedeno predstavlja približnu naplatu potraživanja iz stečaja od oko 27,5 posto ako bi se ista naplatila kroz prodaju dionica.

Kada, pak, govorimo o Magmi Goranka Fižulića, svojedobno vodećem igraču na tržištu igračaka te prodaje tekstilnih proizvoda, njena je sudbina ipak nešto drugačija. Svi dionici - radnici, banke, dobavljači, država, investitori i mirovinci - pretrpjeli su velike gubitke. Samo godinu prije kraha poslovnog carstva Goranka Fižulića, krenuli su i s inicijalnom javnom ponudom dionica (IPO) za koji je interes ulagača bio četiri puta veći od ponuda. Investitori su uložili 290 milijuna kuna i, nažalost, oni koji nisu prodali na vrijeme izgubili su sve. Jer, samo godinu nakon IPO-a, uslijedila je ekonomska kriza, a s njom su na vidjelo izbili i problemi. Došlo je do značajnog smanjenja prihoda te nemogućnosti smanjenja fiksnih troškova vezanih uz predimenzionirane prodajne i logističke kapacitete.

Magma je ušla u situaciju krize likvidnosti i nije mogla servisirati dospjele dugove te je u veljači 2013. godine otvoren predstečajni postupak. Nagodba je izglasana tijekom lipnja 2013., dok je sklapanje nagodbe odobreno tijekom siječnja 2014. Kao i u ostalim predstečajnim nagodbama, pri otvaranju nagodbe zamrznuo se postojeći dug predstečajnih vjerovnika te je Grupa bila dužna podmirivati samo tekuće obveze nastale nakon otvaranja predstečajne nagodbe. UUkupno je prijavljeno oko 550 milijuna kuna tražbina predstečajnih vjerovnika od čega je većina tražbina bilo neosigurano. Sam plan restrukturiranja obuhvaćao je konverziju glavnine neosiguranih dugova u temeljni kapital, otpis dijela neosiguranog duga te reprogram dijela duga prema bankama u novi kreditni dugoročni aranžman.

Jedan zaposleni

Prijedlog predstečajne nagodbe i plan restrukturiranja izglasani su s tek 69 posto glasova predstečajnih vjerovnika. Budući da društvo u predstečaju i nakon izglasavanja nagodbe nije poslovalo u skladu s predviđenim projekcijama poslovanja te da su podnesene žalbe na plan restrukturiranja i predstečajnu nagodbu od strane osiguranih vjerovnika, Magma nije uspjela u cijelosti provesti izglasanu predstečajnu nagodbu.

Žalbe na predstečajnu nagodbu prema dostupnim podacima još nisu riješene te bi u konačnici mogle dovesti do otvaranja stečajnog postupka i potencijalno likvidacije jer je firma neoperativna. Ostao je samo jedan zaposleni, firma je tri godine u blokadi, tijekom 2017. u prva tri kvartala imala je svega oko milijun kuna prihoda te ima značajan negativni kapital od 85 mil. kuna.

Kategorije: Hrvaška

JAKOB: Vinarija koja nikada nije isporučila razočaravajuću kvalitetu ni u jednoj od svojih etiketa!

Čet, 18/01/2018 - 10:45

Jakob je jedan od najpouzdanijih i ujedno najvrednijih domaćih vinskih brendova. Istoimena vinarija u vlasništvu Ilije Zdravka Jakobovića zapravo nikada nije isporučila razočaravajuću kvalitetu niti u jednoj od svojih etiketa u svojoj dvanaestgodišnjoj povijesti, a to je odlika koju respektiramo više od bilo koje druge. Perjanica im se zove Jakob Cuvee i sastoji se od tri bordoške sorte; cabernet sauvignona, cabernet franca i merlota. U starijim berbama od 2012. se doduše može još pronaći koji postotak syraha. Pored glavne etikete još se nude pjenušac, rose, syrah i neka druga vina, a svima im je zajednička odlika da je svako u svojoj kategoriji uvijek pri samom vrhu onog što domaća scena nudi.

iStock-510924970.jpg 

Prvu butelju su u vinariji Jakob flaširali još 1999. godine, kad je to još bio hobi koji okuplja društvo, a tvrtku Vina Jakob d.o.o. osnovali su 2006. godine i od tada zapravo počinje prava povijest ove vinarije. Prva pojavljivanja na sajmovima nisu ostala nezamijećena, jer bio je to neobičan izlagač sa samo jednom bocom vina na stolu, ali prilično dobrom bocom. Konačna potvrda da se radi o vinaru koji zna što radi došla je pet-šest godina kasnije s vinom Jakob cuvee iz berbe 2009., zaista iznimnim vinom koje je poslužilo kao svojevrsni kamen temeljac cijelog brenda. S tom se berbom ovo vino pridružilo ostatku elite produkcije crnih vina u Hrvatskoj i ostalo na tom mjestu sve do danas.

cheese_bar_vinari12-200615.jpg 

Grožđe za vina Jakob se uzgaja u Brodskom Stupniku, položaju kojeg je prema vlasniku vinarije umirovljeni profesor Mirošević proglasio najidealnijem vinogorjem za crne bordoške sorte na kontinentalnom dijelu Hrvatske. Blizu njegova vinograda se nalazi i onaj u kojem se rodio crni Nagual, najbolje vino Davora Zdjelarevića iz njegovih najboljih dana, pa izgleda da tvrdnja starog profesora zaista ima nešto. Zdravko Ilija Jakobović dobro pazi da se teško stečeni status svojih vina ne naruši, pa mudro preskače sve lošije berbe, zbog čega nismo i nećemo pod ovom istom etiketom vidjeti berbu 2010. i 2014. Grožđe iz tih berbi završi u jeftinijoj liniji ili u bag in boxu, što omogućava da i ta vina budu na vrhu svog kvalitativnog razreda, jer se i dalje radi o jednom od naših najboljih vinograda.

450779059.jpg 

Za danas smo pripremili malu vertikalu (više berbi istog vina) etikete Jakob Cuvee, kako bismo provjerili razvoj vina koja su već otišla s tržišta i onih koja su tek došla te se uvjerili u opravdanost investicije. Vina, naime, iznad sto kuna bi sva trebala imati potencijal za višegodišnje čuvanje jer se radi o ozbiljnom novcu. Cuvee Jakob je opravdao svoj renome u potpunosti i sudeći po ovom kušanju radi se o trenutno jednoj od najisplativijih investicija u vino s kolekcionarskom vrijednošću na domaćem tržištu.

JAKOB CUVÉE 2011. cijena nije dostupna, 91/100 Jakob 2011.JPG 

Iako ga više nema na tržištu, ovo vino prema zrelosti je još uvijek u svojoj adolescentskoj fazi i zapravo je prerano popijeno. Na nosu dominiraju začini porijeklom iz drva poput duhana, hrasta i cedrovine s pozadinom šumskog voća i tamne čokolade. U ustima je živo, odiše svježinom, lijepih i izglađenih tanina, s istim začinskim štihom na retrookusu kao i na nosu te s blago višnjastim završetkom. Traje dugo, sasvim je suho i ne pokazuje niti najmanje tragove starenja. Čak je i boja sasvim tamna i neprozirna. Iznimno je visoke kvalitete i jako dugačkog životnog potencijala, ali nema savršenu finesu kao sljedeće dvije berbe, zbog stanovite doze grubosti vjerojatno uzrokovane tipom ili dobi drva u kojem je dozrijevalo. Stilski, zapravo, jako podsjeća na sjevernu Rhonu tipa Hermitage.

JAKOB CUVÉE 2012. 130 kn (Vrutak), 93/100 Jakob 2012.JPG 

O ovom smo vinu već pisali i uvrštavali ga na liste najboljih domaćih bordeaux blendova gdje spada i danas. Ima više zrelosti i koncentracije od prethodne berbe, kao i od one koja slijedi. Mirisom dominiraju nevoćne arome, tipično za red bordeaux visoke klase namijenjen odležavanju. Sušeni duhan, hrast, tamna čokolada i crni ribiz su udarne arome iza kojih još slijedi na desetke finih začinskih i voćnih primjesa. U ustima je koncentracija glavna odlika jer okus djeluje pun. S druge strane može se reći da posjeduje i eleganciju kojoj doprinose čvrsti tanini i stanovita živost okusa. Ravnoteža između punoće i elegancije, između voćnosti i začina, između pikantnosti i sočnosti je jednostavno savršena. Radi se o vinu za najfinije večere s odležanim crvenim mesom u finom umaku. Životni vijek mu se proteže na desetak godina od berbe minimalno.

JAKOB CUVÉE 2013. 130 kn (Vrutak), 92+/100 Jakob 2013.JPG 

Ova je berba nešto najbliže klasičnom bordeaux blendu lijeve obale tipa Graves od svih koje je vinarija Jakob proizvela pod ovom etiketom do sada. Elegantnije i aromatičnije je od oba prethodnika, s puno više voćnosti šumskog voća na nosu i više svježine u ustima. Zbog te svježine zapravo spada u isti stilski razred s prestižnim istarskim crnjacima od bordoških sorti poput Degressijevih caberneta. Udarna aroma je crni ribiz, a iza nje se u sljedovima redaju vanilični začini, zatim cedar, tamna čokolada, nešto cabernetske vegetalnosti te u konačnici višnja. Okus je izvrstan, kompleksan, sasvim suh te odiše svježinom. Dobrih i izraženih, a zrelih tanina, ostavlja krasan rertrookus na crni ribiz i herbalne note. Vino s kolekcionarskom vrijednošću i zapravo vrlo povoljne cijene. Vina ovog ranga iz poznatih vinskih regija koštaju i nekoliko puta više.

Kategorije: Hrvaška

RECEPT BRAĆE ČUČKOVIĆ: Pečena koštana srž kao najbolji namaz na kruhu!

Čet, 18/01/2018 - 10:45

Zamolite mesara da vam kost prereže uzdužno. Začinite je krupnom soli, sitno sjeckanim češnjakom, svježom majčinom dušicom i maslinovim uljem. Zagrijte pećnicu na 200 stupnjeva Celzijevih pa je pecite pola sata. Pričekajte da se malo ohladi, pa žličicom vadite srž i razmazujte je po svježe pečenom kruhu pokapanu s maslinovim uljem. Ako je potrebno, još je malo začinite solju.

cuckovic23-210116.jpg 

Kategorije: Hrvaška

LADURÉE I VERA WANG: Suradnja koja je rezultirala tortama inspiriranim vjenčanicama!

Čet, 18/01/2018 - 10:45

Naziv branda je Vera Wang Pour Ladurée, a radi se o jednom od rijetkih partnerstva između dizajnera i slastičarnice, kako prenosi Elle.

vera1 

U ponudi se, između ostaloga, nalazi torta od macaronsa sa chantilly kremom te bijela vjenčana torta s kremom od manga i kokosa. Torte su inspirirane njenim dizajnom svadbenih haljina te odaju počast Parizu, gradu u kojem se nalazi baza popularne slastičarnice.

vera2

vera3 

Kolači i torte će se moći kupiti u slastičarnici na aveniji Madison i  četvrti Soho u New Yorku od 10. siječnja do 26. siječnja. Cijena individualnih kolača će biti 20 dolara.

vera 

Macaronsi će se moći kupiti u kutiji od po šest kolačića (24 dolara), 45 kolačića (166 dolara), 80 kolačića (275 dolara) te 125 kolačića (425 dolara).

vera 

Kategorije: Hrvaška

Novo moderno ruho stana na zagrebačkoj Trešnjevci

Čet, 18/01/2018 - 10:43

Uvod 4uHa

Nakon malog, ali slatkog putovanja obalom prošlog četvrtka, vraćamo se na zagrebačku Trešnjevku, u stan drage nam klijentice koji je željno iščekivao magične poteze arhitektonskog štapića.

Trešnjevka je inače stari zagrebački "kvart" koji je potpuno devastiran u poplavi iz 1964. godine. S Trešnjevke su ljudi seljeni u privremene kućice na Borongaj, Dubravu i ostatak Zagreba. Trebalo je napraviti 10.000 stanova, da se zbrinu sve obitelji koje su poplavi ostale bez doma. Da li ste znali da je kvart Botinec nastao isključivo zbog poplave na Trešnjevci? Moramo priznati da nismo ni mi, prije nego smo počeli pisati ovaj članak. I tako, nakon što se voda povukla, stanovnici su krenuli graditi kuće na ruševinama poplavljenih trešnjevačkih domova, a Zagreb je dobio nasip kako se tragedija ne bi ponovila. Tako je nastala današnja Trešnjevka, jedan od omiljenih zagrebačkih kvartova u kojem je ostala dobra doza romantike i duha nekih malo mirnijih vremena. Rekli bismo da je, na neki način, baš na Trešnjevci očuvan duh starog Zagreba.

08 OPEN SPACE.jpg

07 DNEVNI BORAVAK.jpg

06 DNEVNI BORAVAK.jpg 

Dakle, naša klijentica je ozbiljna poslovna žena, život joj je intenzivan i kada završi poslovni dan, želi doći u svoj Dom gdje može u miru popiti čašu crnog vina s prijateljicama, pripremiti fingerfood s minimalno kalorija ili pogledati omiljenu seriju o smiješnim arhitektima, koji izokreću ljudima domove. I koji, naravno, svaki puta probiju planirani budžet adaptacije. Riječ Dom pišemo s velikim slovom, jer je klijentica i do sada živjela u tom stanu, koji je bio djelomično namješten, ali ga nije doživljavala kao Dom. Mi smo to promijenili, na sveopće zadovoljstvo – naše, i što je još bitnije, naše klijentice. Drugim riječima, postojeća 4 zida smo pretvorili u 60 kvadrata doma po mjeri i želji.

05 OPEN SPACE.jpg

04 KUHINJA.jpg

01 KUHINJA.JPG

09 BLAGOVAONICA.jpg

Stil kojem naša klijentica teži je zaista pravi mix različitih stilova, kombinacija modernog, klasičnog i eklektičnog, s primjesama i detaljima iz shabby chic svijeta. Tonovi koji prevladavaju u interijeru su nježni, bijeli, sivi i većinom pastelni tonovi. Morali smo vizualno povećati prostor odabirom neutralnih, svijetlih boja s obzirom na ugradnju novog spuštenog stropa. Kako bjelina, stolarskih elementi po mjeri te nježna paletu boja ne bi prevladavali, razigranost i topli osjećaj doma je postignut detaljima poput stropnih bordura i uvučenih frontama namještaja.

11 HODNIK ORMARI.JPG

12 GARDEROBA.JPG

"Highlight" dnevnog boravka je lažni kamin, koji je spretno ukomponiran u element namještaja. U kuhinji, je pak igra pobijedila monokromiju, prvenstveno zahvaljujući pločicama s geometrijskim, malo snažnijim i naglašenijim uzorkom. Kose plohe krova su dodale poseban, "kubistički" štih cijelom stanu i umjesto ograničavajućeg faktora, postale su praktično zaštitni znak ovog stana – jer kada nešto ne možemo sakriti, uvijek to možemo dodatno naglasiti i prigrliti.

16 SPAVACA SOBA.jpg 

17 SPAVACA SOBA.jpg 

"Walk in" ormar je najčešće prvi na listi želja naših klijentica. Taj "walk in" je ovdje zasjao u punom sjaju. U njemu je, kao i u cijelom stanu kompletan namještaj predviđen za izradu po mjeri. I tako će naša klijentica započeti dan pripremajući zdravi smoothie s chia sjemenkama u prekrasnoj kuhinji, a navečer uz kamin će s prijateljicama igrati društvene igre. Sve će se to događati na zagrebačkoj Trešnjevci, šarmantnom zagrebačkom kvartu, kojemu je poplava udahnula novi život.

13 KUPAONICA.jpg

14 KUPAONICA.jpg

15 KUPAONICA.jpg 

Tako smo i mi, arhitekti, poput neke elementarne nepogode, protutnjali idejama i kreativnim tsunamijem udahnuli potpuno nov život ovom domu. Šaljemo vam veliki, kreativni pozdrav s Ribnjaka! Eh da! Ne zaboravite da nakon kiša i poplava, uvijek, ali baš uvijek zasja sunce! 

Kontakt 4uHa

Novo moderno ruho stana na zagrebačkoj Trešnjevci  

Kategorije: Hrvaška

FOTO: STRAVIČNA NESREĆA U KAZAHSTANU Više od 50 ljudi poginulo u plamtećem autobusu, uspjelo je preživjeti tek petero putnika

Čet, 18/01/2018 - 10:35

Više od 50 ljudi izgorjelo je u požaru u autobusu u udaljenom dijelu Kazahstana, priopćilo je nadležno ministarstvo u četvrtak.

Video s Instagrama 

Od 57 ljudi koji su se vozili u autobusu na putu između grada Samare i Šimkenta samo je petero preživjelo, rekao je glasnogovornik ministarstva.

Pedeset dvoje putnika izgorjelo je u autobusu a samo ih se petero uspjelo izvući iz gorućeg autobusa. Oni su pomoć primili u obližnjim bolnicama.

Video 2 

Lokalni mediji izvješćuju da su putnici uglavnom bili stanovnici susjednog Uzbekistana.

O uzroku požara u autobusu još se ništa ne zna.

Ig post, fotka 

Kategorije: Hrvaška

Ukidaju li se Teatar &td i kultura u SC-u pod krinkom sanacije?

Čet, 18/01/2018 - 10:33

Gasi li se Teatar &td? Ne još, ali je degradiran i prijeti mu cenzura.

On nikad nije bio samostalna pravna osoba, a od 28. prosinca lani više nije ni “temeljna djelatnost” SC-a, nego je, po odluci Sanacijskog vijeća te sanacijskog upravitelja Mirka Bošnjaka, utopljen u Samostalnu službu za kulturu, šport i informiranje. Uza sve to, nametnuto mu je i takozvano Programsko vijeće, koje bi trebalo nadgledati njegov rad. Problem je što je to Vijeće sastavljeno od onih koji ga i predlažu te od onih koji pravno nikako u njemu ne bi trebali biti.

To potvrđuje i odgovor Ministarstva znanosti i obrazovanja Jutarnjem listu, da u to vijeće po jednog predstavnika biraju “Sanacijsko vijeće Studentskog centra Zagreb, Sanacijski upravitelj Studentskog centra Zagreb, Ministarstvo kulture, Studentski zbor i Kultura Studentskog centra Zagreb”.

Ministarstvo kulture inače dodjeljuje na javnom natječaju sredstva kulturnjacima u SC-u pa njihov predstavnik ne može biti u vijeću! Sanacijski upravitelj i Sanacijsko vijeće, dakle, već su na vlasti i koga njihovi predstavnici predstavljaju? Studentski zbor je pak parapolitička udruga s ideološkom agendom.

Odgovornost

Nataša Rajković, dugogodišnja voditeljica sekcije Kultura promjene u SC-u, koja  upravlja i Teatrom &td kaže: “Po svemu sudeći Ministarstvo znanosti je upoznato i suglasno sa situacijom u SC-u i namjera je sanacijske uprave da degradira i u konačnici ugasi kulturu, te time Ministarstvo i ministrica preuzimaju odgovornost za gašenje djelatnosti koja postoji od osnutka SC-a, dakle više od 60 godina. Smatram da je važno da kulturna scena i javnost to znaju.”

U pozadini cijele priče navodno je financijska i ina sanacija Studentskog centra, koja traje od 2013. a nije još uvijek okončana, a u sklopu koje valja racionalizirati poslovanje.

Sanacijski upravitelj Mirko Bošnjak tvrdi: “U vrijeme sanacije SC-a Zagreb u Kulturi SC-a nije zaustavljen niti jedan predloženi program!, tako je i danas, osim što propitujemo rashode i pokušaj povećanja prihoda.”

Skateri i ateljei

Nataša Rajković, međutim, iznosi: “To nažalost nije istina. Izbačeni su skateri, oduzet je prostor za atelje za studente likovne akademije kojima je to potrebno. I ono najgore, većinu programa odradili smo unatoč opstrukcijama tako da se može reći da gospodin Bošnjak, zahvaljujući našim naporima, naprosto nije uspio pogasiti programe koje je pokušao pogasiti. Od EU projekata do predstave Anice Tomić i Jelene Kovačić, i niza drugih.”

Mirko Bošnjak tvrdi i sljedeće: “Temeljna zadaća SC-a je skrb o studentskom standardu, a od ukupnog broja gledatelja svih programskih sadržaja Kulture SC a danas samo 6 posto su studenti!”

Nataša Rajković pak tvrdi: “Ovo je laž koju uporno ponavljaju oni koji ne konzumiraju kulturne sadržaje SC-a, ali ni ostalih kulturnih ustanova. Kao prvo, akteri kulture SC-a su 80 posto studenti, pa ovakva paušalna, proizvoljna i netočna zaključivanja treba ne samo odbaciti nego i zabraniti. Osobe na službenim položajima ne smiju iznositi neistinite i netočne podatke.”

Bošnjak iznosi da bi se programi u ustanovi Sveučilišta u Zagrebu trebali odabirali javnim natječajem.

Nataša Rajković se ne slaže: “Ovo je smiješno jer se radi o očitom neznanju. Studentski centar ne financira programe kulture, pa onda ni ne raspisuje javne natječaje tog tipa, nego aplicira na javne natječaje koji daju sredstva za kulturne programe. Što se tiče javnih poziva za projekte naravno da ih ima i to niz. Od onih za godišnji program Galerije SC-a, pa do javnih poziva za radionice. Također postoji non-stop otvoren natječaj, to mu je i ime. Prema prijavama, prijedlozima i slično mi ionako osmišljavamo godišnje programe i apliciramo na Ministarstvo kulture, Grad Zagreb, EU fondove i ostale otvorene natječaje.”

Ozbiljne optužbe

Sanacijski upravitelj Bošnjak otvoreno se obrušava na svoju zaposlenicu Natašu Rajković: “Opstruiran je nalog Sanacijskog vijeća SC-a Zagreb da se, u svrhu pripreme Plana poslovanja SC-a Zagreb za 2018., dostave financijska projekcija rashoda i prihoda u kulturi. Nad radnicima Kulture SC-a Zagreb koji se usude kritizirati ili predložiti drugačije programske sadržaje provodi se mobing i onemogućava im se obavljati posao!”

Nataša Rajković odgovara: “Ovo su ozbiljne klevete i objede, naravno potpuno neistinite i to su laži koje uporno g. Bošnjak ponavlja iako je na razne načine i više puta argumentima i dokumentima demantiran. Smatram da je krajnje vrijeme da se institucije zadužene za provođenje zakona i nadzor zakonitosti uključe u nadzor ove petogodišnje sanacije jer mi se čini da neutemeljenim napadima na kulturu zapravo samo skreću pozornost sa svojih upitnih i neučinkovitih sanacijskih mjera.

Treba reći da je SC ustanova s godišnjim prometom od 230 milijuna kuna, a da su u sanaciji postupci uprave netransparentni. Naime, nema programa sanacije i planiranih mjera, pa time nema ni kontrole. Mogu samo reći da financijski izvještaji SC govore u prilog racionalizaciji u kulturi, dok se to ne može reći za upravu SC-a koju sam g. Bošnjak vodi.”

nc 

Kategorije: Hrvaška

MLINCI KAO LAZANJE: Princip je isti, zašto s mlincima ne pripremite složence?

Čet, 18/01/2018 - 10:25

Odavno se već hvalim da mi punica radi najbolje mlince na svijetu. U tim pohvalama ne zaboravim ni sebe, pa usput kažem kako su mlinci tako dobri da mi zamjenjuju i lazanje. Ta je zamisao napada na lazanje domaćim oružjem zaista i praktična i ukusna pa se počela širiti. Kad već ne mogu zaštititi autorska prava, red je da općinstvo pravodobno izvijestim o istini vezanoj za zagorske lazanje. Posebno su zgodne ljeti jer skraćuju boravak u kuhinji i ubrzavaju termičku obradu. Mlince u ulozi lazanja ne treba prethodno kuhati, pa čak ni preliti vrelom vodom.

IMG-6666.jpg 

Dovoljno ih je u vatrostalnoj posudi obilno umočiti u neki umak. Umaci po mjeri ovog zadatka različitih su vrsta i boja, opet mogu podsjetiti na talijansku crveno-bijelo-zelenu trobojku. Crvena je vezana, naravno, u prvome redu za rajčicu, bilo da se radi o čistom pasiranom gustom soku ili nekoj vrsti šalše. Bijela u prvi plan priziva mliječne proizvode, po želji vrhnje kiselo i slatko, jogurt, kefir ili kiselo mlijeko. Zelena je carstvo klorofila, špinat, blitva ili raštika, a u obzir dolazi i mladi kelj. Za zagorske lazanje povrće je najbolje kratko skuhati na pari i neocijeđeno grubo narezati.

Svinjska mast

U sve tri boje mogu se umutiti i jaja. Jaja su pak osobito poželjna ako mlinci ne prelaze vegetarijanske granice. Zgodan je kompromis preskočiti meso, ali zato dno vatrostalne posude premazati svinjskom masti. Sretnici koji imaju gusju, pačju ili kokošju mast, odnosno mast koja je preostala od pečenke najbolje će je iskoristiti za premaz po dnu posude, a i za premaz gornjeg sloja mlinaca. Za taj gornji sloj često pomiješam odabranu masnoću, jaje, jogurt kojima ponekad dodam i grubo naribani sir, najdraži mi je onaj takozvani seljački dimljeni.

135428-174128-mlinci-141211.jpg 

Riblje lazanje pravi su izazov domišljatom kuharu, posebno u štedljivom kontinentalnom izdanju. Potrebno je doduše malo truda ako se od riba odabere svježi šaran koji je u mnogim ribarnicama dostupan čak i živ. Šarana za ovakve recepte treba očistiti i otkostiti. Ostaci su odlični za laganu riblju juhu, a ta juha, pak, zavređuje poseban podrobniji osvrt. Čisto otkošteno meso šarana nasjecka se i odmah je spremno za glavnu ulogu u predstavi zagorskih lazanja. Spomenuta riblja juha može biti temeljac koji će popiti mlinci. U tom slučaju nije nužno koristiti puno drugih sastojaka. Dovoljan je recimo špinat - u ovakvoj pripremi ne treba ga bariti.

135428-174129-iStock-619670624.jpg 

Slatkovodne ribe

Riblje zagorske lazanje nisu strogo rezervirane za šarana. Som je odličan izbor, u lakšoj varijanti i pastrva. Lijepo bi se u ovoj priči snašle i mnoge druge slatkovodne ribe, samo kada bi ih se na našim ribarnicama moglo naći. Pomor slatkovodnih riba srećom je još uvijek samo naš autohtoni trgovački fenomen. U prirodi je stanje bolje, u mnoge nekad opasno zagađene velike zapadnoeuropske rijeke vraća se riba, pa je to i novi kuharski podstrek. Zagorske lazanje od smuđa ili štuke nisu jelo, nego prava kulinarska senzacija, pogotovo zato što češće prebivaju u mašti nego u pećnici.

135428-174130-iStock-115701773.jpg 

Ova himna slatkovodnoj ribi nipošto ne znači da su mlinci neprijateljski nastrojeni prema morskoj ribi i plodovima mora. Nevjerni će dalmatinski Tomo možda podići obrve na spomen mlinaca s dagnjama i šalšom u formi lazanja. No dokazano se radi o divoti, posebice ako se na tanjuru dodatno zalije najboljim maslinovim uljem. Taj recept privlači daljnje moćne arome, češnjak, ružmarin, pa čak i ljutkaste papričice.

Kategorije: Hrvaška

TRODNEVNI POSJET PREDSJEDNICE BiH SKRAĆEN ZA JEDAN DAN Kolinda Grabar-Kitarović se vraća večeras, posjet Hrvatima u središnjoj Bosni odgođen do ožujka

Čet, 18/01/2018 - 10:15

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u četvrtak završava službeni posjet Bosni i Hercegovini obilaskom nekoliko općina na području središnje Bosne u kojima su Hrvati većinsko stanovništvo.

Prvobitno planirani trodnevni posjet skraćen je za jedan dan pa je obilazak Tuzle, Dervente i Orašja otkazan a razlozi za to isključivo su organizacijske prirode.

Iz krugova bliskih predsjednici doznaje se kako će taj dio sjeverne Bosne posjetiti u ožujku kada njen ured bude privremeno izmješten u Brodsko-posavsku županiju. Zbog vremenskih uvjeta otkazan je i planirani obilazak franjevačkog samostana na Gučoj Gori kod Travnika pa će predsjednica posjetiti Novu Bilu, Vitez, Žepče i Usoru.

Službeni posjet hrvatske predsjednice BiH privukao je veliku pozornost bosanskohercegovačkih medija. Gotovo svi dnevni listovi u toj zemlji o tom su posjetu izvjestili na naslovnim stranicama.

Najtiražniji list "Dnevni avaz" uz naslov "Hrvati neće biti nacionalna manjina u BiH" kao najvažniju izdvaja poruku predsjednice Grabar-Kitarović upravo o poziciji hrvatskog naroda u toj zemlji. Opširno izvješćujući o službenim razgovorima koje je vodila s bosanskohercegovačkim dužnosnicima te o brojnim drugim susretima, "Avaz" ističe kako je Hrvatska uvijek bila i ostat će prijatelj BiH.

"Oslobođenje" je pak o posjetu hrvatske predsjednice izvjestilo uz konstataciju kako je "dijalog najbolji put za napredak".

'Hrvatska grli BiH'

"Hrvatska grli BiH", naslov je kojim su na prvoj stranici o posjetu hrvatske predsjednice izvjestile banjolučke "Nezavisne novine" citirajući njene riječi s konferencije za novinstvo što ju je održala nakon sastanka s članovima Predsjedništva BiH.

Iako su posjet hrvatske predsjednice BiH pratili i negativni komentari iz nekih političkih stranaka poput izvanparlamentarnog Građanskog saveza (GS) i Stranke za BiH (SBiH), mediji u BiH tome nisu posvetili posebnu pozornost baš kao ni prosvjedu manje skupine članova organizacije Bošnjački pokret za ravnopravnost.

Bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović izjavio je lokalnim medijima kako je osobno pobornik komunikacije i rješavanja otvorenih pitanja s Hrvatskom kroz dijalog te kako je tijekom razgovora s predsjednicom Grabar-Kitarović inzistirao na tome da se počnu poduzimati konkretni koraci u tom pravcu.

"Inzisistirao sam da se pojača komunikacija i da se ide naprijed. Pri tome sam se pozvao na standarde, institucije i zakone koji su doneseni od međunarodnih organizacija u kojima smo članice i mi i Hrvatska, odnosno kanimo biti članica. To su Ujedinjeni narodi i Europska unija. Jedna od tih institucija je i Haški sud i moramo poštovati njegove odluke i pokazati pijetet (prema žrtvama)", kazao je Izetbegović.

Kategorije: Hrvaška

NOVA PONUDA POSLOVA Traže se pripravnici, asistenti direktora i kuhari za plaću od 30 tisuća kuna!

Čet, 18/01/2018 - 10:08

Dobro poznata tvrtka i poslodavac, Rimac Automobili, traži osobu na poziciji 'Executive Assistant to the CEO'. S obzirom na prirodu posla očekuje se napredno poznavanje engleskog jezika i Excela. Svoju prijavu možete poslati putem linka u oglasu koji je aktivan do 23. siječnja.

 

Restoranu Giaxa na otoku Hvara potreban je šef kuhinje kojeg očekuje čak 20 do 30 tisuća kuna neto primanja, ovisno o iskustvu.  Svoju prijavu možete poslati jednostavno i brzo, klikom na link u oglasu

 

Ako tražite posao frizera, pogledajte ponudu zagrebačkog salona La Griff.  Očekuje vas do 5.000 kuna neto, odlična radna atmosfera te dodatne stimulacije na plaću. Oglas za posao dostupan je MojPosao, a prijava je moguća do 24. siječnja.

 

Bravarija Lukačić zapošljava inženjera strojarstva s poznavanjem rada u AutoCADu te njemačkog jezika. Radno vrijeme je osam sati, vikendi su slobodni, a prekovremeni plaćeni.  Još informacija možete pronaći u oglasu

 

Poznata turistička kompanija, Valamar Riviera, poziva vas na prijavu za posao suradnika u rezervacijskom centru. Traži se više osoba od kojih se očekuje napredno korištenje dva strana jezika. Prijavite se najkasnije do 15. veljače.

 

Erste Banka zapošljava osobu na poziciji 'Mlađi blagajnik' koja obuhvaća savjetovanje i prodaju, transakcijski posao i administraciju. Ako se prepoznajete u oglasu za posao, pošaljite svoju prijavu već danas!

 

Cromaris je lider hrvatske marikulture specijaliziran za uzgoj i preradu bijele ribe te poziva sve zainteresirane na prijavu za plaćeni pripravnički staž u trajanju od godine dana. Očekuje te mentorstvo, usavršavanje i sudjelovanje u konkretnim projektima te mogućnost zapošljavanja nakon završetka programa.  Link za prijavu možete pronaći u oglasu koji je aktivan do 8. veljače.

 

Tvrtka Hartmann traži specijalista automatičara u stalni radni odnos. Od kandidata se očekuje četiri godine radnog iskustva. Svoju prijavu možete poslati putem linka u oglasu.

 

Nautika d.o.o., koja upravlja objektima Restoran Dubravka, Restoran Panorama, Restoran Nautika i Gradska kavana Arsenal, poziva vas na prijavu za sljedeće pozicije: kuhar, pizza majstor, slastičar, konobar, barmen i osoba za prijem gostiju restorana. Oglasi su aktivni do 10. veljače, sretno s prijavom!

 

Borplastika je konstantno rastuća tvrtka i lider u  pročišćavanju otpadnih voda i zraka. U cilju dodatnog jačanja proizvodnog tima, traži se visoko motivirana i odgovorna osobu za ulogu poslovođe u proizvodnji.  Ako imate tri godine radnog iskustva i visoku stručnu spremu strojarskog ili nekog drugog tehničkog smjera, idealan ste kandidat za ovu poziciju!

Kategorije: Hrvaška

HRVATSKI SUSTAV EVISITOR OSVOJIO PRESTIŽNU NAGRADU SVJETSKE TURISTIČKE ORGANIZACIJE 'Ovo je još jedno veliko priznanje za hrvatski turizam!'

Čet, 18/01/2018 - 10:06

ZAGREB - Hrvatski sustav eVisitor za prijavu i odjavu turista osvojio je treću nagradu Svjetske turističke organizacije-UNWTO u kategoriji turističkih inovacija i tehnologije, a nagradu je na svečanosti u srijedu navečer u Madridu primio direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Kristjan Staničić, doznaje se iz Madrida.

U Madridu se ovaj tjedan održava najvažniji međunarodni sajam turizma u Španjolskoj FITUR, na kojemu tradicionalno ponudu predstavlja i Hrvatska na čelu sa HTZ-om, a kako je sjedište UNWTO-a u tom gradu ta UN-ova specijalizirana agencija za turizam u sklopu tog sajma svake godine dodjeljuje i svoje godišnje nagrada 14. UNWTO Awards u više kategorija za što projekte prijavljuju iz cijelog svijeta.

"Nagrada UNWTO-a eVisitoru još je jedno veliko priznanje za hrvatski turizam i dokaz da je Hrvatska danas prepoznata i kao jedan od lidera u turističkoj industriji svijeta. Ovom prigodom zahvaljujem svim kolegicama i kolegama u Glavnom uredu HTZ-a, cijelom sustavu TZ-a te kolegicama i kolegama u Ministarstvu turizma, stručnjacima iz FER-a i svima koji su svojim radom doprinijeli i ugradili djelić svoga rada u ovu nagradu i učinili Hrvatsku još jednom prepoznatu na globalnom turističkom tržištu", poručio je Staničić iz Madrida.

Prvu nagradu u toj kategoriji osvojio je španjolski SegitTur, kao SIT ili 'smart tourism siystem', dok je na drugom mjestu australski standard BPDS (Building Planning and Design Standard).

UNWTO_3.jpg 

Ukupno je UNWTO na sinoćnjoj svečanosti u Madridu, kojoj je prisustvovalo više od 500 uzvanika iz svijeta, dodijelio 14 nagrada u četiri kategorije, a sustav eVisitor bio je i jedini projekt iz Hrvatske nominiran za te nagrade ove godine, među ukupno gotovo 130 projekata iz 55 zemalja, od kojih su nominirali finaliste za nagrade.

"Nagradama želimo odati priznanje vizijama i idejama pojedinaca, organizacija i tvrtki u stvaranju proizvoda i projekata za bolju budućnost u turizmu, i svi takvi su, ne samo nagrađeni, za sve nas velika inspiracija", poručio je na dodjeli nagrada novi glavni tajnik UNWTO-a Zurab Pololikashvili, koji je na toj poziciji početkom ove godine naslijedio dugogodišnjeg tajnika Taleba Rifaija.

Sustav eVisitor HTZ-a nacionalni je turistički informacijski sustav, koji se primjenjuje se od 1. siječnja 2016., od kada se svi turisti moraju evidentirati u taj sustav, a koji služi za prijavu i odjavu turista po vrstama smještajnih objekata, destinacijama i drugim parametrima te sa svim podacima koje se unose u sustav služi i za analizu fizičkog turističkog prometa.

Kategorije: Hrvaška

NOVI TRAG U ISTRAZI OKO UBOJSTVA JEDNOG OD LIDERA KOSOVSKIH SRBA 'Zapaljeni auto iz kojeg je pucano pripadao je Srbinu iz Austrije, imamo podatke...'

Čet, 18/01/2018 - 10:04

Ravnatelj srpskog MUP-a Vladimir Rebić potvrdio je da je zapaljeni automobil iz kojeg je, kako se sumnja, pucano na Olivera Ivanovića pripadao Srbinu iz Austrije.

On je dodao da je vozilo više puta prodavano te da policija pokušava saznati tko je posljednji kupio taj automobil.

"Odmah po ubojstvu Olivera Ivanovića Tužiteljstvo za organizirani kriminal je pokrenulo predistražni postupak u smjeru krivičnog djela terorizama. Mi imamo određena saznanja, dobili smo jedan trag prema vozilu iz kojeg je navodno izvedeno ubojstvo, imamo podatke o vlasniku tog vozila", rekao je Rebić za RTS.

On je potvrdio da je riječ o, kako su pisali mediji, davno preminulom Srbinu iz Austrije.

""Te informacije su točne, to smo dobili od austrijske policije. To vozilo je više puta prodano i mi pokušavao saznati tko je posljednji kupac tog vozila", istaknuo je ravnatelj policije, piše b92.

Prema njegovim riječima, srpski organi imaju određena saznanja koja ukazuju na moguće izvršitelje ubojstva Olivera Ivanovića.

"Trag vodi prema vozilu koje je korišteno za izvršenje kaznenog dijela. Imamo informacije o vlasniku tog vozila i pokušavamo pribaviti i druge podatke. Kako ne bih ugrozio istragu, ne smijem vam reći više detalja", napomenuo je Rebić.

 

Podsjetimo, Oliver Ivanović, jedan od političkih čelnika kosovskih Srba i vođa Građanske inicijative 'Sloboda, demokracija, pravda'  ubijen je u utorak u Kosovskoj Mitrovici.

Ivanović je podlegao ozljedama nakon što su nepoznati napadači na njega ispalili tri hica kada je ulazio u prostorije stranke.

Kategorije: Hrvaška