Jutarnji list

Syndicate content
RSS latest articles feed for: jutarnjiList, and section: Front Page.
Updated: 6 min 16 sek od tega

ZVIJEZDA POZNATIH HRVATSKIH SAPUNICA DOBILA JE PRVU ULOGU U SITCOMU 'Igram zavodnice koje muškarci obožavaju, a žene tračaju. Ne bunim se zbog toga'

Ned, 20/05/2018 - 08:23

Nemojte, molim vas, igrati komediju kao komediju. Igrajte je ozbiljno, uvjerljivo i istinito. Jer ako je situacija komična, ne treba je dodatno podcrtavati smijehom. Bio je to savjet koji je glumici Orneli Vištici dao kazališni redatelj Vito Taufer dok su pripremali komad za Satiričko kazalište Kerempuh. A stigao je kao naručen jer 29-godišnja Mostarka ubrzo je dobila prvu ulogu u sitcomu, što joj je prvi TV angažman u kojem je komičarka. Kako svoj profesionalni proboj može zahvaliti sapunicama poput “Larina izbora” i “Vatra ivanjskih”, tako se šira javnost pomalo i iznenadila kada je dobila priliku gledati jednu drugu Ornelu, onu u “Dragim susjedima”, RTL-ovoj humorističnoj seriji koja se emitira subotom navečer.

- Ja možda izgledom i pojavom sugeriram jedno, ali zapravo svojim habitusom i karakterom nešto sam sasvim drugo. Netko tko me vidi prvi put uvijek će me smjestiti u dramu, no ljudi iz posla koji me dobro poznaju, redatelji, reći će za mene da sam idealna za komediju. To je kod mene vrlo specifično, a s druge strane jako dobro jer mogu proći u svakom žanru - zaključuje uz smijeh Ornela. A jedan od redatelja koji dobro poznaje Višticu je Milivoj Puhlovski. Zajedno su snimali “Larin izbor” i “Pravu ženu” i za dugih druženja na setovima, jer ipak je snimanje tih serija trajalo mjesecima, redatelj kultnih “Smogovaca” očito je zamijetio Vištičin vrckasti karakter i sklonost šali.

w2.jpg 

Uloge zavodnice

- Milivoj Puhlovski, kojeg mi glumci zovemo Pule, nazvao me je zbog uloge u “Dragim susjedima”, čiji je kreativni producent. Stvarno volim s njim raditi, cijenim tu njegovu žustrinu, energiju i brzinu. Vrlo je osebujna osoba i veliki zezant, no prije svega odličan psiholog koji točno zna kada treba glumca isprovocirati, a kada nasmijati. Psihologija je u svakom poslu izuzetno važna, a posebno u ovom. Treba znati izvući iz ljudi najbolje, a tako je i lakše i ljepše raditi. Uglavnom, Pule me kontaktirao da dođem na casting i rekao mi da ima za mene ulogu čiji se lik zove kao ja, Ornela.

Zezala sam ga jesam li ja bila inspiracija, no na kraju kad smo krenuli snimati više nisam znala oslovljavaju li na setu kolege mene ili lik koji tumačim - smije se Ornela. No to nije prvi put da tumači lik koji se zove kao ona ili pak da joj se ponavljaju druga imena. Tako kada je morala zamijeniti Maju Posavec u predstavi “Krletka”, Ornela je ponovno postala Ornela. U kratkom filmu “Reflection” bila je Ivana, baš kao i u dugometražnom “Mrtve ribe” Kristijana Milića, a Klara u “Vatrama ivanjskim” i u novoj aktualnoj predstavi Kerempuha “Samoubojica”. Kako gotovo u svemu Vištica nalazi neko značenje, obično pozitivno, tako i to doživljava kao svojevrsnu dobru karmu što joj se likovi na ovaj ili onaj način ponovno vraćaju u život.

I ne prate je samo imena, nego uloge zavodnice bez obzira na žanr u kojem se našla. Ništa neobično jer je visoku, vitku brinetu prodornih plavih očiju lako ubaciti u taj kalup, zasigurno će djelovati uvjerljivo.

- Još ću ući u stereotip, spašava me od toga jedino uloga u Milićevim “Mrtvim ribama”. Ali ne bunim se. Osim moje Ornele u “Dragim susjedima” koju žene mrze i tračaju, a muškarci obožavaju, dopala me je i uloga Klare Maksić u “Samoubojici” koja je femme fatale. No koliko je sličnosti između likova koje tumačim i mene, nezahvalno je pitanje. Nikad zapravo ne možete povući točnu paralelu između glumca i njegova lika jer to ovisi o situaciji koju glumi. U nekima ćete reagirati točno kao lik, u sljedećoj nećete ili ne znate jer nikada se u njoj niste našli.

Prilično dobro poznajem sebe i znam kako ja kao Ornela Vištica reagiram u određenim situacijama, barem onima koje sam prošla. Poveznicu tako mogu naći u scenama u kojima me moj cimer kojeg igra Asim Ugljen stalno pokušava osvojiti i kuca na moja vrata. I taman kada misli da je uspio, ja mu zalupim vrata. Možda tu postoji sličnost mene i mog lika, jer i ja ću uglavnom vrlo brzo “zatvoriti vrata” ako je posrijedi nešto negativno - objašnjava uz smijeh Vištica. Kada su već susjedski odnosi tema, Ornela se smatra dobrom susjedom i navodi kako u njezinu životu susjedi odmalena igraju važnu ulogu.

w1.jpg 

Kod susjeda

- Dok sam kao dijete boravila kod bake na selu, više sam bila kod susjeda nego doma. Bila sam vrlo društveno dijete i obožavala sjediti kod njih na kauču i promatrati što rade. I u Mostaru imamo iste susjede već 29 godina. Kćeri moje susjede, tete Zorke čuvale su mene kad sam bila mala, a sada kada dođem k mami ja čuvam njihovu djecu.

Postala je to već neka vrsta obiteljskih odnosa. U Zagrebu isto imam super susjede, djeca moje susjede znaju mi pokucati u bilo koje doba dana na vrata, a i ja na njihova kada netko nešto treba. I nikada nisam imala nikakve konflikte u tom pogledu. Kada vam je obitelj daleko, susjedi su neka vrsta kompenzacije, a i tu su prvi za slučaj da se nešto loše dogodi - navodi. A slično je i sa “susjedima” na setu. Njezin kolega Petar Ćiritović, kaže, čovjek je kojem se uvijek možete nasmijati, posebno ako cijenite direktan i pomalo brutalan humor bez puno uvijanja.

O Ćiritoviću

- Uvijek će reći što misli, sviđalo se to nekome ili ne. Ja osobno to jako cijenim kod njega. A smijeha nam sigurno ne fali jer su neki skečevi tako urnebesno smiješni da se mi glumci prvo moramo prestati smijati da bismo ih uspjeli snimiti - govori Vištica.

Ova godina, za razliku od prošle, donekle joj je lakša. I sama će se složiti da joj se u 2017. - kako poslovno tako i privatno - dogodilo toliko koliko se nekima dogodi za deset godina. Od predstava i prve glavne uloge u igranom filmu “Mrtve ribe” s kojim je stigla i do Pula Film Festivala, preko značajnog angažmana u BBC-jevoj seriji “Love, Lies and Records” do sudjelovanja u kulinarskom show “Tri, dva, jedan - peci!” i romanse te prekida sa chefom Matom Jankovićem, o čemu nerado priča.

- Istina, svašta se dogodilo. Godina je bila puna svega. Puno različitih ljudi prošlo je kroz nju. I karaktera i projekata, ali ne žalim ni zbog čega. Sve što se dogodilo imalo je važnost i vjerujem da se sve u životu događa s razlogom. Ne vjerujem u slučajnosti, nego smatram da trebamo slušati život i prihvaćati sve što nam on nosi, jer to je sve za naše dobro. Nikada ne znate što vas u životu čeka - zaključuje Vištica.

Čeka odmor

Slično odgovara i kada je pitate za novu ljubav. Kaže, posvećena je poslu i radu na sebi.

- Samo tako možete ići naprijed, stagnacija nikad nije dobra i prošlost neka ostane u prošlosti. Što se mene osobno tiče, ja imam pozitivan pristup životu i ljudima i kod mene uvijek živi ljubav, kako god to netko doživljavao - uzvraća. Sada je još očekuje završetak kazališne sezone u Kerempuhu, na čijem je repertoaru i predstava “Samoubojica” u kojoj igra, a kako je odlučeno da “Dragi susjedi” dobiju i drugu sezonu, krajem lipnja će za Beograd gdje se serija snima. Više od toga u poslovnom smislu ne može konkretno najaviti.

ornelaa.png 

- Nadam se da će ići i druga sezona “Love, Lies and Records”, no tek treba pričekati kakav će biti rasplet, a i neki su pregovori još u tijeku za snimanje izvan granica Hrvatske, ali to prepuštam svojoj agentici - kaže Vištica.

Sada se već unaprijed veseli ljetu i odmoru, prvenstveno nekom putovanju na kojem će dobro napuniti baterije. Konačnu odluku o destinaciji još nije donijela, no bit će to svakako neko lijepo, daleko mjesto s puno pijeska, a nada se da će konačno realizirati i posjet sjevernoj Švicarskoj, što već dugo priželjkuje.

- Iskreno, jedva čekam dobar i kvalitetan odmor. U zadnjih šest mjeseci gotovo uopće nisam putovala, a ja nisam tip osobe koja dugo može izdržati bez putovanja, to me ne usrećuje. Naravno, i na Jadran ću, obožavam našu obalu i otoke, posebno Korčulu, a svake godine barem na dva, tri dana otputujem i u Perast, malo mjesto pod zaštitom UNESCO-a na samoj granici Hrvatske i Crne Gore.

Otkrila sam ga prije pet, šest godina kada sam snimala film “Reflection”. To je još jedna ljepota glumačkog posla, odvede vas na nevjerojatna mjesta za koja možda nikada ne bih doznala da nisam glumica - rekla je za kraj Ornela Vištica.

Kategorije: Hrvaška

AFERA HOTMAIL Kolinda Grabar-Kitarović i Andrej Plenković dogovaraju sastanak, Vlada pristaje na zajedničku sjednicu, uz jedan uvjet

Ned, 20/05/2018 - 08:01

Na sva pitanja vezana uz aferu Hotmail premijer Andrej Plenković mogao bi odgovoriti na sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost, koju bi zajednički trebao sazvati na prijedlog predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović, a koja je zbog izvanredne situacije u državi otkazala sva službena putovanja.

Njih dvoje čuli su se telefonski jučer, doznajemo, ali termin sastanka, prema informacijama iz Banskih dvora, nije dogovoren. Najavljivalo se da će se sastati prvo odvojeno u ponedjeljak, no sada iz Vlade kažu da će se sastati ovaj tjedan, ali ne znaju točno kada.

Sjednica vijeća

Nakon toga bi se trebala održati i sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost, što je predsjednica tražila, ali postoji mogućnost i da se ona ne održi ako premijer i predsjednica sve riješe na tom sastanku.

Iako iz Ureda premijera tvrde kako predsjedničin posljednji javni nastup nisu doživjeli kao napad i da su njihovi odnosi posljednjih mjesec dana odlični te da ju je premijer javno podržao za novi mandat, iz njezinih se izjava može zaključiti da ona niti brani, niti napada premijera Plenkovića, nego nastupa neutralno.

Predsjednica, naime, smatra kako nema dovoljno informacija da bi zaključila postoji li i premijerova odgovornost pa će od njega tražiti da joj sve to pojasni, a on, doznajemo, priprema jedan takav izvještaj za sastanak. Da je predsjednica htjela obraniti premijera, onda bi rekla da prema sada dostupnim informacijama ne vidi njegovu odgovornost, ali ona je rekla kako nema dovoljno podataka da bi o tome mogla govoriti. Zato je i tražila sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost jer Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) nije znala za mailove, a izvješće je primila tek u petak.

Predsjednica, navodno, ne želi još braniti premijera i zbog toga što ne zna kakvi bi se sve još mailovi u javnosti mogli pojaviti. Predsjednica također želi s premijerom dogovoriti zajedničku sjednicu Vlade, nevezano uz aferu Hotmail, jer na Pantovčaku smatraju da ne može država stajati zbog ovih problema i da treba početi rješavati demografske probleme.

Predsjednica na toj zajedničkoj sjednici Vlade želi premijeru pokazati demografske mjere koje je njezin Ured pripremio, ali sjednicu Vlade ne može samostalno sazvati bez dozvole premijera. U Banskim dvorima neslužbeno odgovaraju da s tim nemaju problema, ali “sve u svoje vrijeme” te da je sada najbitnije riješiti Agrokor kako bi se nagodba postigla u zakonskom roku.

- Premijer je već rekao da će rado poslušati sve dobre prijedloge vezane uz demografiju i nema ništa protiv da raspravljaju i o tome treba li sazvati zajedničku sjednicu Vlade - kažu u Banskim dvorima.

Odlučujući tjedan

Ovo će, dakle, biti presudan tjedan za predsjednika Vlade i HDZ-a Andreja Plenkovića u kojem bismo mogli doznati može li preživjeti aferu Hotmail koja je uzdrmala i njega osobno.

Za sutra je najavljena i sjednica Predsjedništva HDZ-a na kojoj je predviđeno da će Plenković objaviti ime novog ministra, no to ipak sada nije posve sigurno. Izvori iz Banskih dvora, naime, kažu kako je moguće da novog ministra nećemo imati ni idući tjedan jer je sada prioritet riješiti probleme vezane uz Agrokor, ali nije isključeno da će ipak novi ministar, prema planu, biti izglasan u Saboru u petak.

Plenković je to i najavio, rekavši kako će u ponedjeljak dogovoriti novog ministra na Predsjedništvu HDZ-a, a potom je za utorak predviđen i sastanak s koalicijskim partnerima na istu temu. Ime ministra prije izglasavanja u Saboru treba doći službeno i na sjednicu Vlade u četvrtak.

Iako neki naši sugovornici u Vladi tvrde da će se s novim ministrom možda kasniti jer je Agrokor prioritet, prije će biti da ne mogu niti naći pravu osobu za to, a još postoji i dvojba treba li razdvajati pozicije potpredsjednika Vlade za reforme i ministra gospodarstva.

Gomilanja resora u jednome ministarstvu, što bi bila varijanta kada bi sadašnji ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, koji je glavni favorit, preuzeo i obje funkcije od Martine Dalić, očito neće biti jer su i u Vladi svjesni da u tom slučaju Ćorić ne bi mogao preuzeti sve te obveze koje su doista goleme - od Agrokora, Ine, otpada, LNG-ja...

Stoga još uvijek postoji varijanta da Vlada dobije potpredsjednika koji bi bio zadužen za provođenje i koordinaciju reformskih procesa, a da se nađe druga osoba za ministra gospodarstva. Postoji još uvijek i varijanta da se spoje dva ministarstva, ali da zatim, primjerice, zaštita okoliša prijeđe u resor graditeljstva, kod HNS-ova potpredsjednika Vlade Predraga Štromara.

U Vladi, pak, tvrde kako nema govora da će odugovlačiti s izborom novog ministra jer je upitna većina u Saboru, što donekle potvrđuju i koalicijski partneri koji kažu da je većina neupitna, a Vlada stabilna.

Nakon svega toga Plenkovića još iduću subotu čeka izvještajni sabor HDZ-a na kojem se mogu očekivati i neke kritike na njegov račun, ali ne i neki veći potresi.

Kategorije: Hrvaška

KRUMPIR U GLAVNOJ ULOZI: Sedam jela koja će vas utješiti kao čokoladna torta!

Ned, 20/05/2018 - 07:58

Savršena pratnja uz pečeno meso, povrće na žaru ili samostalno! Ne razmišljajte više o tome što ćete pripremiti za ručak, ideje su u nastavku!

Rolada s krumpirom i porilukom

Odlično uz čašu dobro ohlađenog vina, bilo "crnjaka" bilo nekog bijelog vina, a možete je ponijeti i sutradan na posao i razveseliti kolege

jela_krumpir1-250914.jpg 

Pikantna piletina s kuhanim krumpirom

Zaboravite na dostavu, pripremite sami svoju pikantnu piletinu!

jela_krumpir5-250914.jpg 

Salata od plavog krumpira i gorgonzole

Salata kao savršeni prilog!

jela_krumpir2-250914.jpg 

Prženi krumpirići s ljutim umakom

Svi ih volimo i često radimo. Nisu baš najzdravija stvar na svijetu, ali tu i tamo si smijemo priuštiti pokoji takav užitak.

jela_krumpir3-250914.jpg 

Pizza s krumpirom i mozzarellom

Ovo je zaista posebna pitta!

jela_krumpir9-250914.jpg 

Ražnjići s piletinom, krumpirom i mangom

Igramo na egzotiku!

jela_krumpir8-250914.jpg 

Zapečeni krumpir s blitvom i feta sirom

Jelo iz pećnice koje ćete ludo zavoljeti!

jela_krumpir6-250914.jpg 

Kategorije: Hrvaška

SMUTI MI SMOOTHIE: Šest ideja za smoothije koji će postati vaš novi omiljeni doručak!

Ned, 20/05/2018 - 07:37

Brz i jednostavan doručak u čaši ili ukusni međuobrok koji će zadovoljiti želju za zdravim i slatkim zalogajem popularni je smoothie za koji vam treba samo nekoliko namirnica i dobra sjeckalica!

Smoothie gif1 

Ovi prirodni sokovi, prepuni kvalitetnih i hranjivih sastojaka, mogu biti na bazi vode, čaja ili narančina soka za sve koji paze na kalorije, ali i prava visokokalorična poslastica s mlijekom, bananama, maslacem od badema ili kikirikija i zobenim pahuljicama.

smoothie gif2 

Prepuni proteina i vitamina, smoothieji su energetske bombe koje će vam pomoći da krenete u dan siti i zadovoljni, a njima ćete razveseliti i svoje najmilije. Palite blendere i napravite zdrave smoothije!

CRVENI DETOX SMOOTHIE1 cikla
1 naranča
sok ½ limuna
1 žličica chia sjemenki
šalica vodesmoothie5.jpg SMOOTHIE ''PITA OD JABUKA''1dl bademova mlijeka
1 jabuka
1 žličica ekstrakta vanilije
1 žličica cimeta
2 datulje
10 orahasmoothie4.jpgPEANUT BUTTER AND JELLY SMOOTHIE2 žlice kikiriki maslaca
1 banana
10 malina
1dl rižina mlijeka
2 datuljesmoothie2.jpgSMOOTHIE ''DOBRO JUTRO''1 banana
1dl bademova mlijeka
2 datulje
5 sušenih marelica
½ narančesmoothie1.jpgSMOOTHIE ''DORUČAK ŠAMPIONA''1 banana
10 borovnica
10 lješnjaka
1dl kokosova mlijeka
¼ šalice zobenih pahuljicasmoothie.jpgZELENI DETOX SMOOTHIE10 malina
2 lista kelja
1 banana
1 dl bademova mlijeka
1 žlica kakao zrna (nibs)


smoothie3.jpg 

Kategorije: Hrvaška

ZAPAMTITE OVE RECEPTE, TREBAT ĆE VAM KROZ TJEDAN: Ako vam se jede nešto fino, a nemate vremena!

Ned, 20/05/2018 - 07:23

Kuhanje bi trebalo biti zadovoljstvo, no nakuhavanje nakon posla može biti iscrpljujuće pa u tom slučaju treba biti praktičan i po pitanju vremena i novca. Zato vam donosimo pet jednostavnih i brzih recepata za svih pet radnih dana u tjednu kako bismo vam uštedili par sati dnevno. Bacamo se na pripremu!

Sendviči s ostacimabrzi-rucak1-270217.jpg Zapečene tortiljebrzi-rucak2-270217.jpg Pileća jetrica sa salatom od ječmabrzi-rucak3-270217.jpg Krpice i Carbonarabrzi-rucak4-270217.jpg Wokbrzi-rucak5-270217.jpg 
Kategorije: Hrvaška

VIDEO: STRASTVENA PROPOVIJED AMERIČKOG SVEĆENIKA NIJE SE SVIDJELA SVIMA Neki mu zamjeraju upotrebu jedne sintagme: 'To je previše agresivno'

Ned, 20/05/2018 - 00:01

Sasvim neočekivano, na samoj ceremoniji kraljevskog vjenčanja najveću pozornost privukao je američki svećenik koji je jednim dijelom vodio obred i održao kratku propovijed. Michael Bruce Curry, biskup Epsikopalne crkve u Chicagu, održao je strastvenu i ekspresivnu propovijed u maniri specifičnoj za američke misne obrede. Referirao se na činjenice iz afroameričke povijesti, a citirao je i Martina Luthera Kinga.

“Ljubav može pomoći i izliječiti kada ništa drugo ne može”, rekao je svećenik pa nastavio: “ali ne radi se samo o mladom paru s kojim se radujemo, nego i o većim stvarima.” Budući da je Curry otprije poznat kao borac za rasnu pravdu, prava LGBTQ osoba i suzbijanje spolne eksploatacije, vjeruje se da je izgovorenim riječima aludirao upravo na te ideje.

ghgfghgh 

Većina prisutnih bila je oduševljena inspirativnim govorom, pa je tako, primjerice, Naomi Campbell neposredno nakon ceremonije svoje divljenje podijelila na Twitteru. Ipak, postoje i oni koji su mu zamjerili pretjerano intenzivan govor i činjenicu da je nekoliko puta ponovio sintagmu “bomba ljubavi”, što je, smatraju, previše agresivno za okružje kraljevske obitelji.

S obzirom na to da su mladenci sami birali tko će ih vjenčati, može se pretpostaviti da je to bio simboličan način na koji su htjeli dodatno istaknuti da njihov brak znači i svojevrsnu integraciju kultura, ali i, s obzirom na Curryjeve specifične stavove, određen svjetonazorski pomak prema progresivnom razmišljanju, u kontrastu s tradicionalnim i konzervativnijim koji se najčešće povezuje s kraljevskom obitelji.

Kategorije: Hrvaška

'SPREMA SE ATENTAT NA ERDOGANA!' Sigurnosne službe u BiH reagirale na uznemirujuće informacije uoči posjeta turskog predsjednika Sarajevu

Sob, 19/05/2018 - 23:47

Sigurnosne službe u Bosni i Hercegovini nemaju nikakvih informacija o navodnim planovima za atentat na turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana niti su primile stakve informacije turskih kolega, rekli su u subotu, dan uoči posjeta,  ministar sigurnosti i ravnatelj policije.

 

Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić i ravnatelj Ravnateljstva za koordinaciju policijskih tijela u BiH Mirsad Vilić reagirali su na medijska izvješća ranije u subotu da su sigurnosne službe njihove zemlje dobile obavijest o pripremi atentata na Erdogana "tijekom njegova posjeta Balkanu".

 

"Ministarstvo sigurnosti nema takvih informacija...  Bilo bi realno očekivati ako turske sigurnosne službe imaju te informacije da nam ih proslijede i da zajedno radimo na otklanjanju svake vrste opasnosti", kazao je Mektić za regionalnu televiziju N1.

 

Ravnatelj Ravnateljstva za koordinaciju policijskih tijela koje je izravno zaduženo za osiguranje Erdoganova posjeta Sarajevu kazao je da ni oni nemaju nikakve informacije da bi sigurnost turskog predsjednika mogla biti ugrožena.

 

Vilić je u izjavi za portal "Dnevnog avaza" kazao kako je radi sigurnosti turskog predsjednika tijekom boravka u BiH uspostavljen posebni operativni stožer u kojemu su i predstavnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) i oružanih snaga BiH.

 

"Operativni stožer ne raspolaže informacijom o mogućem ugrožavanju ovog posjeta", kazao je Vilić.

 

Agencija Anadolija prenijela je informaciju da su Turci koji žive u Skoplju javili turskim vlastima da bi Erdogan mogao biti metom atentata, a počinitelji turski državljani.

 

Sarajevska policija je i prije toga najavila kako će zbog Erdoganova dolaska biti uvedene posebne mjere sigurnosti, uključujući povremene obustave prometa i blokadu ulica u središtu Sarajeva.

 

Erdogan u Sarajevo u nedjelju stiže zajedno sa suprugom Emine. Predviđen je njegov posjet Predsjedništvu BiH gdje će razgovarati s predsjedateljem državnog vrha Bakirom Izetbegovićem.

 

Tijekom dana trebao bi sudjelovati i na skupu koji u dvorani Zetra organizira lobistička skupina Unija europskih demokrata Turske (UETD) i ondje se obratiti pristašama, a procjena je da će u dvorani biti između 10 i 15 tisuća Turaka koji žive u inozemstvu.

 

Erdogan bi u večernjim satima trebao zajedno s Izetbegovićem pješice obići stari dio Sarajeva.

 

Supruga turskog predsjednika imat će odvojeni program tijekom kojeg će sudjelovati u otvaranju Hematološkog odjela sarajevskog kliničkog centra čiju je izgradnju djelomice financirala turska agencija za razvoj (TIKA).

Kategorije: Hrvaška

VELIKE GEOPOLITIČKE PROMJENE U POZADINI NAJNOVIJEG VALA NASILJA Kako je najdugovječniji bliskoistočni spor svjetskim silama postao nezanimljiv

Sob, 19/05/2018 - 23:34

Svi sretni narodi sretni su na isti način, svaki nesretan narod nesretan je na svoj.” Tako parafrazirana prva rečenica “Ane Karenjine”, romana čiji je autor Lav Nikolajevič Tolstoj napisao i “Rat i mir” (naslov koji bi bolje odgovarao ovom tekstu, ali prva rečenica nije tako snažna), izrazito je primjenjiva u teoriji međunarodnih odnosa.

Danci i Finci će biti sretni jer imaju visok standard, socijalnu zaštitu, uživaju sigurnost, pružaju im se nebrojene mogućnosti izbora. Kurdi će biti nesretni jer su najveći narod na svijetu bez svoje države, a kad im se učini da im je nadohvat ruke, tada im je velike sile ne dopuste. Palestinci su mogli imati državu, ali im to nisu dali njihovi navodni zaštitnici, arapske i muslimanske države. Da bi s vremenom postali tim svojim “zaštitnicima” moneta za potkusurivanje u ostvarivanju njihovih interesa, povod za poteze kojima će opravdati svoju arapsku ili islamsku ispravnost stavova, domaće i regionalno liderstvo.

 

Izazov marginalizacije

“Najveći je izazov s kojim se susrećemo, osim okupacije, marginalizacija.” To je još 2012. godine rekao tadašnji, jedan od najuspješnijih premijera Palestinske samouprave Salam Fayyad. I ta gotovo proročanska rečenica apsolutno se potvrdila početkom ovog tjedna. Palestinski je pokret Hamas u ponedjeljak, 14. svibnja, prosvjedujući protiv preseljenja američke ambasade u Jeruzalem, poveo svoje sljedbenike iz pojasa Gaze prema ogradi koja ih dijeli od Izraela. Poginulo je tog dana 60 ljudi, svijet je gledao snimke i slike mladih Palestinaca koji podsjećaju na Davida dok praćkama bacaju kamenje na do zuba naoružane Izraelce.

Mnogi su tada, gledajući slike, smetnuli s uma da su paralelno iz pojasa Gaze prema Izraelu letjeli zmajevi o koje su bili okačeni eksplozivni paketi. I koji bi, da su pali u neko obližnje izraelsko naselje, pobili ljude. Izraelci su ih zaustavili bespilotnim letjelicama. A onda je krenula propaganda poznatih “lažnih vijesti”: suzavac je ugušio osmomjesečnu bebu. Strašno je kad strada djetešce, ali razumno je postaviti pitanje: tko je bebu donio onamo? Da bi zatim palestinski liječnici iz pojasa Gaze objavili da je beba umrla zbog prijašnjih zdravstvenih problema. A Hamas je morao, pod egipatskim pritiskom, odustati od novih navala prema Izraelu i priznati da 50 poginulih nisu civili nego pripadnici pokreta koji su u pravilu i naoružani.

Što je dovelo do ozbiljnog globalnog medijskog obrata u pristupu tragediji sa zaključkom: Hamas opet želi promidžbom skrenuti pozornost na sebe. Izrael je od početka sukoba u ponedjeljak bio izložen bespoštednim, ispravnim kritikama da se morao bolje pripremiti i ne dozvoliti da se broj žrtava popne na 60 jer je imao sve potrebne obavještajne podatke i znao je što će se i kada dogoditi. A da se premijer Benjamin Netanyahu mogao suzdržati od govora o “trajnom miru” otvarajući američku ambasadu u Jeruzalemu dok malo dalje na zapad svakog sata gine šest ljudi.

Hamas je morao podviti rep, a više je nego jasno da su i u tom pokretu i u krugu njihovih palestinskih protivnika, Fataha, na Zapadnoj obali, bili poprilično iznenađeni kad su shvatili da su reakcije arapskih zemalja bile u okviru klasičnih, izlizanih fraza o “potrebi izbjegavanja nasilja” i osude, ali blage, izraelskog lakog prsta na obaraču. I shvatili su da su marginalizirani.

Arapske su zemlje pokušale spriječiti osnivanje Države Izrael, iako je rezolucijom 181 Ujedinjenih naroda bila utvrđena podjela britanskog mandata Palestine na dvije države, židovsku i palestinsku.

 

Žrtve rata i neasimilacije

 Ishod je bio neočekivan jer se oko 600.000 Izraelaca obranilo, proglasilo svoju državu, a tijekom rata sa svojih prostora protjeralo Palestince. Koji su završili u izbjegličkim logorima u Libanonu, Siriji, Jordanu. I tu su Palestinci postali stvarne žrtve: protjerani sa svoje zemlje zatočeni u logorima jer im “prijateljske” arapske zemlje ne dozvoljavaju da se asimiliraju. Drže ih ondje kao izbjeglice već 70 godina i tretiraju kao sredstvo pritiska na Izrael. Jer u svakim se mirovnim pregovorima otvorilo pitanje povratka Palestinaca.

Izrael na tako nešto ne pristaje jer bi se time iz temelja promijenila demografska struktura zemlje (među ostalim zato je Netanyahuova vlada i tražila da se Izrael definira kao židovska država). U tom je planu najdalje otišao Iran koji traži da se odustane od rezolucije UN-a, nego da se formira jedna država u koju bi se vratili svi izbjegli Palestinci, a zatim bi izabrali svoje vodstvo. Pri čemu svjesno zanemaruju činjenicu da bi u tom slučaju Židovi bili manjina.

Arapi su 1967. godine planirali oslobađanje Palestinaca, preciznije uništenje izraelske države. Pa ih je Izrael preduhitrio šestodnevnim ratom i okupirao pojas Gaze, Zapadnu obalu i istočni Jeruzalem. Šest godina poslije u Jomkipurskom ratu Egipat i Sirija uspjeli su ih iznenaditi, ali se Izrael opet obranio i tom pobjedom utro put mirovnom sporazumu s Kairom.

Palestinci su se nakon 1967. prebacili u Jordan, da bi ondje već 1970. uspostavili paralelnu vladu i krenuli u rušenje Hašemitske Kraljevine. No kralj Husein ih je uspio pobijediti i protjerao u Libanon, gdje su 1975. godine bili aktivni sudionici (neki će reći i jedni od pokretača) građanskog rata koji će trajati do 1990. Može se slobodno reći da nakon toga Palestinci nisu baš na najboljem glasu u Jordanu i Libanonu.

 

Novi Sharonovi ustupci

Tijekom Libanonskog rata vodstvo Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO), koju će svijet priznati kao legitimnog predstavnika Palestinaca, otjerano je u Tunis i zatim počinju mirovni pregovori u Oslu koji su završili 1993. godine potpisivanjem sporazuma, poznatog kao “zemlja za mir”, kojim je omogućeno formiranje Palestinske samouprave kao jezgre buduće države na prostorima Zapadne obale i pojasa Gaze. Za neuspjeh tog sporazuma nisu krivi samo Palestinci: Izraelci su 1995. godine ubili svog premijera Yitzhaka Rabina koji ga je potpisao.

Izraelski premijer Ariel Sharon, kojeg nazivaju krvnikom palestinskih izbjegličkih logora Sabra i Šatila u Libanonu, odlučio je 2005. godine napraviti novi ustupak Palestincima i napustiti pojas Gaze. I tada počinje proces gubitka palestinskog legitimiteta. Na izborima održanim 2006. godine pobjeđuje Hamas i formira koalicijsku vladu s Fatahom. Iako je Hamas predan svom cilju, uništenju Izraela, mnogi su se ponadali da bi moglo biti dovoljno razuma da se nastavi putom pomirbe i formiranja dviju država.

Konačno, na stolu je još od 2002. godine bio saudijski mirovni plan. No Izrael nije imao s kime pregovarati jer je izbio unutarpalestinski sukob između Hamasa i Fataha koji je protjeran iz pojasa Gaze i do danas te dvije najsnažnije palestinske frakcije nisu uspjele formirati zajedničku vladu (uvjeti u Hamasovim zatvorima za fatahovce i obrnuto gori su nego u izraelskim za Palestince). Hamas je na zubu Egiptu s obzirom na to da je nastao kao odvjetak Muslimanske braće koju Kairo smatra terorističkom organizacijom.

Pa je potražio i dobio zaštitu od Turske, Katara i, što je posulo sjeme dubokog nezadovoljstva u arapskom svijetu, Irana. Bila je to pogreška na razini odluke Jasera Arafata, lidera PLO-a, da 1990. podrži Irak u invaziji na Kuvajt. Kad je međunarodna zajednica otjerala Iračane, Kuvajt je prvo protjerao sve palestinske radnike. A onda je došla globalna financijska kriza pa za njom Arapsko proljeće. Hamas se opet osokolio jer je u Egiptu na vlast došao Muhamed Morsi, kandidat Muslimanske braće, ali brzo ga svrgava zapovjednik vojske Abdel Fattah al-Sisi.

I Hamas se opet mora okrenuti Iranu koji je ljut jer ga nije podržao u Siriji u nastojanju da sačuva vlast Bašara al-Asada. Iran svojim djelovanje u Siriji i kasnije u Jemenu postaje glavna prijetnja Saudijskoj Arabiji, Egiptu i zemljama Zaljeva. A na isti način razmišlja i Izrael. I tako je uslijedio novi, iz pozicije interesa sasvim razumljiv korak: savezništvo Izraela i Saudijske Arabije, Emirata, Kuvajta, Bahreina, Egipta, Jordana (s nekima javno, s nekima tajno). Cilj je jedinstven, onemogućiti Iran da postane regionalna sila i hegemon s nuklearnim naoružanjem. Palestinci uopće shvaćaju da se mijenja paradigma odnosa na Bliskom istoku pa i dalje ponavljaju svoje fraze koje nailaze na sve manje slušača.

Američka administracija Baracka Obame, koja je radila na sporazumu o iranskom nuklearnom sporazumu nastojeći ga ograničiti, odlučila je istodobno pokrenuti novu rundu mirovnih pregovora Palestinaca i Izraela koje je nagovorila, argumentirajući im da su Palestinci slabi, da im Arapi nisu skloni, a da Iran neće biti destruktivan jer mu treba sporazum za ukidanje sankcija. Netanyahu je pristao, američki državni tajnik John Kerry uložio je golem trud, natjerao izraelskog premijera da iz zatvora pusti gotovo stotinu najgorih palestinskih terorista i kriminalaca. A onda, nakon devet mjeseci pregovora Palestinci se povlače i svi napori propadaju.

Arapi nisu na tu odluku Palestinaca pozitivno reagirali, među ostalim i zbog sumnji da iza nje stoji Iran. Nakon toga više nitko nije ni pokušavao pokrenuti pregovore i Palestinci su ostali sami sa sobom. Kad se pojavila teroristička skupina Islamska država (IS) Palestinci su opet pogriješili: umjesto da stanu uz međunarodnu koaliciju za borbu protiv IS-a, oni su kalkulirali. I ubrzo se pojavila informacija da je Hamas otvorio vrata ćelijama IS-a. Što je izazvalo bijes svih arapskih zemalja (ne toliko i Turske, ali ona je krvavo platila svoje dodvoravanje IS-u).

 

Tko će naslijediti Abasa?

Hamas sada živi u blokiranom (od Egipta i Izraela) pojasu Gaze gdje struje ima dva sata dnevno, a kanalizacija, koja se izlijeva u more, miješa se s pitkom vodom. Kad zatraže materijal za obnovu, Izrael (i Egipat) im odgovori da su goleme pošiljke cementa u doba Morsija iskoristili za gradnju tunela za napad na Izrael, a ne za sanaciju kanalizacije. Fatah im ograničava dotok struje, često im i ne dostavlja novac za plaće zaposlenih u javnoj upravi. Pa se Hamas opet okreće Iranu, što dodatno iritira Arape.

Fatah je u rukama starog i sve nemoćnijeg Mahmuda Abasa i Arapi čekaju da ga konačno biologija makne s vlasti. Jer drukčije je ne kani prepustiti. I jedni i drugi su još prije 15-ak godina bili u središtu globalne politike, pisalo se i pričalo da je rješenje izraelsko-palestinskog sukoba ključ za mir na Bliskom istoku, Abas je bio svuda rado viđen gost.

Sada sjedi u Ramali i nikoga ne zanima što misli, priča i radi. Iz svega navedenog jasno je da su Palestinci bili zgodan paravan za promicanje interesa arapskih država, a da je pravi problem ovog trenutka i vjerojatno budućeg ustroja Bliskog istoka sukob Irana s jedne i Izraela i Saudijske Arabije s druge strane. Te preuređenje Sirije i definiranje odnosa Turske, Kurda, Rusije i Irana u toj zemlji. I uspostava nove vlasti u Iraku, toj fokalnoj točki Bliskog istoka, koja bi se mogla okrenuti od Irana prema Arapima (ne još i Izraelu i Amerikancima, ali s vremenom ni to nije nemoguće).

A Palestinci? Nek se jave kad se dogovore tko im je lider i s kim se može razgovarati. Pod uvjetima koje postave Arapi i Izrael. To im je poručio i saudijski prijestolonasljednik Muhamed bin Salman: prihvatite prijedloge i prestanite se žaliti.

Kategorije: Hrvaška

MILAN BANDIĆ O PUTOVANJIMA KOJE ISTRAŽUJE POVJERENSTVO '62 puta u Rim u 5 godina? To je laž! Dobili ste nalog da radite spin od Hotmailova'

Sob, 19/05/2018 - 23:23

Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa u petak je donijelo odluku o pokretanju postupka protiv zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića zbog prijave u kojoj prijavitelj tvrdi da je Bandić u posljednjih pet godina čak 62 puta putovao u Rim, a ni na jednom od tih putovanja nije se sastao s predstavnicima gradskih vlasti Rima. U prijavi se navodi da je Bandić na ta putovanja vodio prevoditeljicu, ali i druge osobe koje su putovale s putnim nalozima Poglavarstva, odnosno na trošak gradskog proračuna.

Izvjestiteljica u slučaju Bandić, članica Povjerenstva Aleksandra Jozić-Ileković, ustvrdila je da je Povjerenstvo, pokušavajući prikupiti informacije potrebne za odluku o pokretanju postupka ili odbacivanje prijave, u više navrata od nadležnih službi Poglavarstva i od samoga gradonačelnika tražilo potrebnu dokumentaciju i očitovanja na navode iz prijave, ali unatoč višekratnim pozivima i požurnicama koje je Grad zaprimio, nisu dobili nikakav odgovor.

Na današnjem otvaranju osme Zagrebačke biciklijade, koja je kretala s Trga bana Jelačića, Bandić nije mogao izbjeći novinarska pitanja o prijavi o njegovim brojnim putovanjima u Rim kojima se bavi Povjerenstvo, kao ni pitanja zašto Gradsko poglavarstvo i on sam nisu tom tijelu poslali traženu dokumentaciju i očitovanja. Razgovor s novinarima prenosimo u cijelosti:

Zbog čega ste 62 puta putovali u Rim?

- Gradonačelnik nema vremena da se time bavi, a ja vama čestitam što ste prihvatili spiniranje Hotmailova s tajanstvenim Bandićevim putovanjima. Za sva putovanja Bandića u 18 godina u 120 europskih i svjetskih gradova i metropola postoje izvješća u Uredu za međunarodnu suradnju i Uredu za financije. Pametnome dosta. Inače to prihvaćam kao pokušaj vašeg spiniranja pod Hotmailom, ali to je vaše pravo da to radite. Evo, ja vam čestitam.

Dobro, ali koji je bio razlog vaših putovanja u Rim?

- Gradonačelnik ima svoj Ured za međunarodnu i međugradsku suradnju. Gradonačelnik se bavi vizijom grada 18 godina, a ne putovanjima, a vi ste dobili nalog da stvorite aferu oko Bandića i putovanja, ali nema afere.

O čemu ste razgovarali u Rimu i s kim ste se sastajali?

- To vama neću odgovarati. Sve u izvješćima s puta piše.

Ali niste nam poslali nikakva izvješća iz tog Ureda...?

- Imate pravo uvida, odite u ponedjeljak u Ured i dobit ćete uvid u sva moja putovanja.

Ali zbog čega nam Ured to još uvijek nije poslao?

- Neće vam poslati, ja sam rekao da vam ne šalju, imate pravo uvida.

Ali, koristite javni novac za putovanja. Javnost ima pravo znati na što se troši novac?

- Obratite se Uredu za međunarodnu suradnju. Još jednom se potvrđuje da vi i vaši urednici hoćete napraviti “slučaj Bandićevih putovanja”. Slučaja nema. Bandić je išao na 120 destinacija za 18 godina, točno na poziv ljudi i zbog posla koji radim, to piše u izvješćima i to možete pročitati.

Ali 62 puta u Rim u pet godina?

- Prvo, to nije točno. To je laž! Još jednom se pokazuje da ste išli na rudo spiniranju! Spin radite u Hotmailu. Ja vam čestitam! U ponedjeljak se javite Uredu za međunarodnu suradnju, za sva moja putovanja, svih dvjestotinjak putovanja imate izvješća: na čiji poziv, o čemu sam razgovarao. Molim vas, jel’ vi mene razumijete što ja govorim?

Zbog čega Povjerenstvu Grad još nije dostavio materijale koji potvrđuju da su vaša putovanja bila službena?

- Ne znam ja to. Ne znam. Jeste vi dobili odgovor? Inače, prenesite ovu rečenicu koju ću vam reći: dobili ste nalog da radite spin od Hotmailova i izmislite slučaj Bandićevih putovanja. Slučaja nema nikakvog.

Ja se samo referiram na odluku Povjerenstva da pokrene postupak protiv vas. Kako se vi očitujete na odluku Povjerenstva da pokrene postupak?

(Bandić prekida razgovor...)

Kategorije: Hrvaška

'MADE IN SVETA NEDELJA...' Harry i Meghan na večeru za najbliže uzvanike odjurili u Jaguaru u čijoj je izradi sudjelovao Mate Rimac

Sob, 19/05/2018 - 23:08

Princ Harry i njegova nova supruga Meghan su nakon glamuroznog vjenčanja u električnom Jaguaru E-Type Zero odjurili na proslavu u Frogmore House, javljaju engleski mediji.

Na registraciji automobila je datum njihovog vjenčanja.Koncept Jaguar E-Type Zero ustvari je moderna interpretacija kultnog Jaguarova modela E-Type iz 1961., a u čijoj je izradi sudjelovao naš poznati poduzetnik Mate Rimac. Spominje se snaga od 300 KS!

Rimac je večeras na svom Facebooku podijelio i fotografiju princa Harryja i Meghan Markle te napisao: "Made in Sveta Nedelja, now this... ".

mate rimac jaguar

Rimac je o sudjelovanju u tom zajedničkom projektu s Jaguarom pričao i u velikom intervjuu prošle godine za Jutarnji.

"Trenutno radimo sa sedam velikih proizvođača. Evo, ovih dana je postala javna informacija da radimo za Jaguar, što nije trebalo izaći u javnost, ali je jedan od njihovih šefova to rekao u jednom interjvuu, pa sada i mi možemo pričati o tome", izjavio je tada.

Rimac jaguar  

2018-05-19T184236Z_587213678_RC1E64EA2C30_RTRMADP_3_BRITAIN-ROYALS.jpg 

Harry i Meghan na svečanu večeru odjurili u Jaguaru 

Kategorije: Hrvaška

ANTE TOMIĆ Ono što Bernardić sad predlaže meni se čini kao posljednji čin jednog nevoljnika koji je napokon spoznao svoj besmisao

Sob, 19/05/2018 - 23:06

Kad su ga pitali s kojom muzikom želi umrijeti, sto četverogodišnji australski botaničar David Goodall zapjevao je nekoliko prvih stihova Beethovenove “Ode radosti”. Nasmijan i zadovoljan, ni na trenutak ne sumnjajući da želi okončati svoj dugi i ispunjeni život, u jednoj je švicarskoj klinici dao da mu u venu zabodu iglu injekcije. Nakon toga je morao ispravno odgovoriti na četiri pitanja: kako se zove, koje je godine rođen, zašto je došao i zna li što će se dogoditi kad pritisne prekidač? Zatim su mu dopustili da u svoj krvotok uštrca smrtonosnu dozu Pentobarbitala. Zadnje su mu riječi, u podne i trideset u četvrtak desetog svibnja dvije hiljade osamnaeste, bile: “Zašto ovo tako dugo traje?”

Kad netko ovako razborito, odlučno i mirno želi umrijeti, ja se ne mogu sjetiti ni jednog dobrog argumenta protiv eutanazije. Ako se netko osjeća uzaludno, beznadno, promašeno, ne vidi smisao u svome trajanju i život mu je mučenje, ili ako je neizlječivo bolestan i nema mu spasa, ili ako je naprosto usamljen, nema prijatelja jer su svi njegovi vršnjaci pod zemljom, čovjeka bi trebalo pustiti da ode.

Na određeni način ovo bi mogla biti i priča o Davoru Bernardiću, predsjedniku Socijaldemokratske partije. On je, istina, mlad, tek mu je trideset osam, po godinama je daleko od Davida Goodalla, ali kad je u srijedu kazao da su on i njegova stranka spremni za izbore, njegova je žudnja za smrću bila zapravo jednaka. Kao što znamo, i vi i ja i vrapci na granama, i kao što je i Davoru Bernardiću svakako poznato, oni nisu spremni za izbore. Dapače, Bernardić i SDP imaju povijesno najnižu potporu punoljetnih građana Hrvatske i izbori bi za njih u ovome trenutku bili ravni samoubojstvu.

Ono što Bernardić sad predlaže meni se čini kao posljednji čin jednog nevoljnika koji je napokon spoznao svoj besmisao, osvijestio da je promašen, beznadan vođa, neizlječivo netalentiran za politiku, da nema, na koncu konca, više nijednog prijatelja i da bi to mučenje trebalo jednom zavazda prekinuti. Kad bolje pogledate, do jedan uvjet za političku eutanaziju on ispunjava, jedino nije jasno zašto bi ga čitav SDP u tome morao slijediti, ili zašto bi se u njegovo samoubojstvo uključivali glasači, štampali se milijuni listića, lijepili plakati, okupljali birački odbori i Državno izborno povjerenstvo? Želi li se zaista Bernardić predati ništavilu, u Švicarskoj tu stvar rade jednostavnije, brže, ugodnije i za mnogo manju cijenu.

Jednako bih, uzgredno kazano, savjetovao i Zdravku Mamiću koji je nedavno također očitovao samoubilačke žudnje.

Još kad je u studenom dvije hiljade šesnaeste izabran, rijetki su imali vjere da je Davor Bernardić dorastao voditi SDP. Godinu i po kasnije jasno je kako je on gori nego su i najpesimističniji zamišljali. Izjave i postupci su mu u rasponu od zbunjujućih, u boljem slučaju, do drsko slaboumnih, u goremu. Ulizivanjem Crkvi, zapisima kako je “Zagreb lijep na kiši” ili prijedlogom da se predsjednici pusti da imenuje troje ministara, Bernardić je hrvatskoj ljevici vjerojatno napravio veću štetu nego notorna Obznana kralja Aleksandra. Kad god taj tip zine, članstvo njegove stranke zanijemi od užasa. Sa svakom Bernardićevom rečenicom, na njegovom užasnom, beživotnom službouljudnom jeziku, nalik jeziku upozorenja iz govornih automata Zagrebačkog električnog tramvaja, “karta je valjana tek nakon registracije na za to predviđenom uređaju”, SDP je gubio pola postotka glasova na idućim izborima.

I tako smo došli gdje smo došli, da se hadezeovska vlast osramotila kako se samo hadezeovske vlasti mogu osramotiti, da se Plenkovićeva administracija razotkrila kao pokvarena i lopovska, jednako kao i pokvarene i lopovske administracije Ive Sanadera i Tomislava Karamarka, no s druge strane nema ozbiljne, organizirane i zrele opozicije i izborima se ništa na bolje ne bi promijenilo. Bernardić, doduše, zove na megdan, kako već njegova uloga traži: “Zahtijevamo raspuštanje Sabora i raspisivanje izbora”, viče on iz svog ugla kočoperno, “Di ste, šupci?” dobacuje hadezeovcima izazivački, ali ni on nije takav idiot da ne shvaća kako bi to, i za njega i za njegovu stranku, u ovome času bilo pogubno.

Zanimljiv je govor imao prije nekoliko dana, kad je kazao kako “Hrvatska ne može biti talac jednoga čovjeka”. Davor Bernardić sam se sebi vjerojatno činio kao neviđen mangup kad je Andreju Plenkoviću spustio istom rečenicom kojom je Andrej Plenković prije dvije godine spustio Tomislavu Karamarku. Ne može naša hrvatska država i naš hrvatski narod stradavati da bi ti, dokazano nesposoban i nepošten, ostao na vlasti, poručio je patetično pravdoljubivi Bernardić Plenkoviću, ne opažajući kako jednaku stvar istodobno i sam čini. Premda je u nizu slučajeva pogriješio, zajebao baš sve što se moglo zajebati, ni Bernardić neće priznati da je Socijaldemokratska partija postala njegov talac i samokritično odstupiti s njezinog čela. Odstupit će prekasno, kad SDP izgubi izbore i u Saboru se prepolovi broj njihovih zastupnika.

Nezgodna je osobina ljudi poput Bernardića ili Plenkovića da se oni ne mogu sami ubiti. Želja za moći očito ne ide bez narcizma. Kad se bace u dubinu, nastojat će što više njih odvući sa sobom, kao pilot onoga malezijskog aviona koji se prije dvije godine sunovratio u Tihi ocean zajedno s dvjesto trideset devet putnika. Od prilike do prilike mi smo taoci takvih megalomana i ne možemo im ništa. Možemo se samo, poput onoga australskog botaničara, bespomoćno pitati: “Zašto ovo tako dugo traje?”

Kategorije: Hrvaška

Zoran Maras novi predsjednik Udruge specijalne policije iz Domovinskog rata

Sob, 19/05/2018 - 22:46

Na izborno-izvještajnom saboru Udruge specijalne policije iz Domovinskog rata RH u subotu u Zagrebu, za novog predsjednika udruge izabran je Zoran Maras, ratni pripadnik specijalne jedinice policije 'Omege' Bjelovar, nasljedivši dosadašnjeg predsjednika Josipa Klemma.

 

Izborno-izvještajni sabor održan je u prostorijama zagrebačke Policijske akademije, a Zorana Marasa izaslanici su izabrali jednoglasno, priopćeno je večeras iz Udruge.

 

 Po završetku novoizabrani predsjednik Udruge specijalne policije iz Domovinskog rata RH u ime svih prisutnih zahvalio je dosadašnjem predsjedniku Josipu Klemmu, na svemu što je tijekom svog mandata učinio za pripadnike specijalne policije i cjelokupnu braniteljsku populaciju.

 

 "Zahvaljujući njegovom osmogodišnjem nesebičnom angažmanu i trudu, udruga Specijalne policije pozicionirana je kao jedna od vodećih braniteljskih udruga, sa čvrstim temeljima za danji napredak, stoga se Josip Klemm pridružio generalu Mladenu Markaču na mjestu počasnog predsjednika udruge", rekao je novoizabrani predsjednik udruge Maras.

 

 Obvezao se da će nastaviti s radom po uzoru na svog prethodnika, aktivnim ukazivanjem i traženjem riješenja za probleme s kojima se susreće braniteljska populacija.

 

 Istaknuo je da će Udruga specijalne policije iz Domovinskog rata RH nastaviti s provedbom projekata, apliciranjem na natječaje iz EU fondova i organizacijom edukativnih radionica, tribina. Poseban naglasak stavio je na suradnju s udrugama sličnih ciljeva kako bi se zajednički utjecalo na pozitivne promjene u cijelokupnom hrvatskom društvu, navodi se u priopćenju Udruge specijalne policije iz Domovinskog rata RH .

Kategorije: Hrvaška

'MADE IN SVETA NEDELJA...' Harry i Meghan na večeru za najbliže uzvanike odjurili u Jaguaru u čijoj je izradi sudjelovao Mate Rimac

Sob, 19/05/2018 - 22:39

Princ Harry i njegova nova supruga Meghan su nakon glamuroznog vjenčanja u električnom Jaguaru E-Type Zero odjurili na proslavu u Frogmore House, javljaju engleski mediji.

Na registraciji automobila je datum njihovog vjenčanja.

2018-05-19T184244Z_49229652_RC19398DF180_RTRMADP_3_BRITAIN-ROYALS.jpg 

Koncept Jaguar E-Type Zero ustvari je moderna interpretacija kultnog Jaguarova modela E-Type iz 1961., a u čijoj je izradi sudjelovao naš poznati poduzetnik Mate Rimac.

Rimac je večeras na svom Facebooku podijelio i fotografiju princa Harryja i Meghan Markle te napisao: "Made in Sveta Nedelja, now this... ".

mate rimac jaguar

Rimac je o sudjelovanju u tom zajedničkom projektu s Jaguarom pričao i u velikom intervjuu prošle godine za Jutarnji.

"Trenutno radimo sa sedam velikih proizvođača. Evo, ovih dana je postala javna informacija da radimo za Jaguar, što nije trebalo izaći u javnost, ali je jedan od njihovih šefova to rekao u jednom interjvuu, pa sada i mi možemo pričati o tome", izjavio je tada.

Oko 200 najbližih pridružit će se paru u dvorcu iz 17. stoljeća koji se nalazi u okolici dvorca Windsor, a Meghan Markle će održati govor gostima noseći prsten od akvamarina koji je nekad pripadao princezi Diani.

Meghan je odjenula haljinu slavne dizajnerice Stella McCartney, a njezine Aquazurra cipele su od svilenog satena.

2018-05-19T184236Z_587213678_RC1E64EA2C30_RTRMADP_3_BRITAIN-ROYALS.jpg 

Frogmore je jedna od službenih kraljevskih rezidencija - 1792. kupio ju je George III. i poklonio svojoj supruzi, kraljici Charlotte, a poznata je po vrtovima s 4000 stabala i kraljevskom mauzoleju u kojem su pokopani kraljica Victoria i princ Albert.

Još je jedan dobar razlog za izbor ovog mjesta - britanski mediji kažu da je to jedan od posjeda koji osigurava najveću privatnost. Malo je i fotografija, a posjed je za javnost otvoren samo nekoliko dana u godini.

Harry i Meghan na svečanu večeru odjurili u Jaguaru

Princ Charles bit će, navodno, i jedan od govornika u Frogmoreu, baš kao i kum, princ William. Govor bi mogla održati i mladenka. Na popisu uzvanika su, dakako, kraljica Elizabeta II. te princ Philip, koji se dovoljno oporavio od zdravstvenih problema da može prisustvovati vjenčanju. Bit će tu i vojvotkinja od Walesa, Charlesova supruga Camilla, William i Kate te princeze Beatrice i Eugenie.

Poznato je da su na zabavu pozvani i glumci iz serije “Face” s kojima je glumila Meghan, njezine prijateljice glumica Priyanke Chopre, dizajnerica Mishe Nonoo, stilistica Jessice Mulroney i britanska reality zvijezda Millie Mackintosh. Elton John je zasigurno pozvan i izvest će neke od svojih hitova.

Pozivnice za večeru nekima su donijele i razočaranje - s popisa 'sretnih 200' otpale su Sarah Ferguson, bivša supruga princa Andrewa, i Chelsy Davy, bivša Harryjeva djevojka.

Svi su primijetili da među elitom nema ni Pippe Middleton, sestre Kate Middleton. The Mirror je objavio da će večera u Frogmoreu biti tematska. Navodno će biti u egzotičnom stilu inspiriranom tropima, s polinezijskim motivima, a sve zbog omiljenoga mladoženjina noćnog kluba Mahiki. Spominju se i pića s mnogo ruma, ledene skulpture kroz koje teče votka i mnogo irskog likera Bailey’s.

Princ Harry je u subotu od kraljice dobio titulu vojvode od Sussexa, a Meghan je udajom za njega postala vojvotkinja od Sussexa.

Kategorije: Hrvaška

PREDSJEDNICA I PREMIJER RAZGOVARALI TELEFONOM: Dogovorili sastanak za idući tjedan

Sob, 19/05/2018 - 22:03

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i premijer Andrej Plenković danas su razgovarali telefonom i dogovorili sastanak za idući tjedan, javlja HRT.

Dan susreta još nije točno određen.

Jučer je predsjednica primila ravnatelja SOA-e Danijela Markića koji joj je predao izvješće o saznanjima Sigurnosno-obavještajne agencije vezano za aferu Hotmail.
                                  
Predsjednica je prije toga najavila da će zbog afere povezane sa stanjem u Agrokoru predložiti održavanje sjednice Nacionalne sigurnosti. Zabrinuta zbog situacije, i zbog sastanka s premijerom otkazala je put u Slovačku i Crnu Goru

Kategorije: Hrvaška

'Grupa Borg je maznula pola milijarde i mogu im staviti soli na rep, a nas zbog umiruće ribe istražuju kao da smo zločinačka organizacija!'

Sob, 19/05/2018 - 21:48

Bogu božje, a caru carevo. A čija je tuna?

U Bibinju na to pitanje imaju nedvosmislen odgovor. Tuna je od Boga! I nema te države ni zakona koji od toga mogu biti jači. Nikoji. Pogotovo ne zakon po kojem su četiri Bibinjca, ako istraga ne pokaže drukčije, kriva zato što su iz plićaka uvale izvukla veliku zalutalu ribu, piše Slobodna Dalmacija.

 

I sad im zbog toga, i silnih prekršaja koje su pritom navodno počinili, prijeti drakonska kazna veća od 200 tisuća kuna! Alooo?

 

Bogu božje, a caru carevo!

 

Trofejna tuna, grdosija od 2,2 metra i više od 230 kilograma, u bibinjski je Jaz došla sama. Nitko je tu nije ni zvao ni doveo.

 

U utorak poslijepodne, kad se ljudi vrate s posla, i kad nikome više nije do velikog šušura, dogodila se priča koja je obogatila mitologiju mjesta, ali je trajala samo toliko koliko je trebalo ribarskim inspektorima u Zadru da protiv glavnih aktera pokrenu istragu.

 

Na temelju objavljenih videozapisa shvatili su da je lov na veliku ribu u plitkom portu zapravo bio krivolov!

 

Hrvatska država je nedvojbeno sigurna da velika tuna nije Božja, nego careva. Ma nemoj? Otkad to tuna ima putovnicu? OIB i JMBG, pa da oni mamlazi u ministarstvu znaju da je to baš naša, a ne ona iz Italije ili Grčke?

 

Negdje sa kulfa, kako kažu u Bibinju. I da su svi oni koji su sudjelovali u njezinu vađenju iz mora, jer to i nije bio pravi lov, nego pomoć jadnoj ranjenoj životinji, kojoj su u stvari skratili muke, zapravo sudjelovali u krivolovu.

 

I sad bi ih država zbog toga htjela sankcionirati!? Onako, simbolično, s više od 200 tisuća kuna. Ej! Dvije stotine tisuća kuna! U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Je li ovo kraj svita?

 

– Dobro ste vi u "Slobodnu" ono napisali. U Zagrebu je "grupa Borg", a u Bibinju "grupa Tuna"! Oni su ukreli pola milijarde i mogu in stavit soli na rep, a ovde su ljudi uzeli što im je more dalo i sad su ispali zločinačka organizacija, "grupa Tuna".

 

Koliko im se prekršaja pripisuje, ne bi da su pobili sve odavde do Zgreba! – govore nam Bibinjci.

 

Nije da ih ne razumijemo. Ispadaju krivlji nego što jesu, samo zato što su reagirali spontano. Njih je već sutradan krenula tražiti ribarska inspekcija, a ovi što su maznuli pola milijarde, nitko im se ne usudi ni pokucati na vrata. Očito je stvar, što bi rekli političari, u percepciji.

 

– Dabogda još koja došla... – udahne duboko naš sugovornik zavaljen duboko u hladovinu. Od kafića u kojem sjedimo do mjesta gdje se prije tri dana odigrao hemingvejski lov na morsku neman, nema ni dvadeset metara.

 

U betonskim rupicama na rivi još su svježi tragovi zgrušane krvi i riblje krljušti, na tom je mjestu tuna izvučena iz mora, puštena joj je krv i onda je rasječena u komade.

 

Nekoliko stotina mještana, kažu nam, dobilo je po pola kile, kilo, dva, kako je tko htio i mogao uzeti, a dosta toga se odmah bacilo na gradele. Je li potrebno to uopće isticati, dva i pol sata borbe na život i smrt s velikom ribom u portu završilo je općom feštom koja se još uvijek prepričava...

 

– Ni komad nisu prodali. Sve su podilili, profeštali i gotovo – nastavlja opušteno naš sugovornik. U društvu nas je nekoliko. Jedan je Sikirić, jedan Bralić, jedan Šimunić i jedna gospođa. Svi fetivi Bibinjci. Imena ne žele spominjati, jer nisu ni važna. Ni slikati se za novine nije im stalo. Samo jedan, nadimkom Cukre, dopušta da mu snimimo majicu, ali ne i lice. Na majici u dva reda piše: "No tuna, No party".

 

Nitko ne želi da mu se ime spominje uz nešto što je postalo odiozno a smatra se normalnom pojavom u malom tradicionalnom ribarskom mjestu. Istina, ne događa se svaki dan da u porat zaluta tuna od 230 kila, nešto slično nitko u Bibinju ne pamti, ali nije ni prvi ni zadnji put da se velika riba zavukla u kraj kad je osjetila da joj se bliže posljednji sati. A o tome sad postoji nekoliko teorija...

ZADARSKI.HR Big game fishing Bibinje 

 

– Nekidan je u kanalu bila velika nevera. A kad je nevera, kad grmi, tune se ne ponašaju dobro. Znam po onima šta ih uzgajaju u kavezima. Od straha od grmljavine one se same među sobom toliko ustraše da ih se pola poubija. Ova je došla u kraj nakon jedne takve nevere.

 

Kad grmi, riba biži u dubinu. Ako je prolazila kanalom, nije imala di uteć, jer kanal je plitak, nema dvadesetak metara. Bila je oštećena, peraja na leđima nije joj bila dobro. Izgubila je orijentaciju. Da nije, ne bi ni ušla u Jaz, u manje od metra dubine – kaže Sikirić.

– Ma beštija je utekla u kraj, od straha ili bolesti. Nije se tila izvući na more. Ali, opet, bila je dobra na gradele... – smije se Šimunić.

 

– Nisu trebali ništa objavljivati. Da se nisu snimili, da nije javnost vidila što su napravili, ništa od ovoga ne bi bilo. Je, nije lipo vidit kako je tuku ostima, kako je vade svu krvavu... Izgleda okrutno, ali što su ljudi drugo mogli? Kako je uhvatit u portu i izvući na kraj. S čime? – pita se Bralić.

 

Gospođa šuti, ali iz pogleda i kimanja glavom vidimo da se slaže s diskusijom. Najviše joj se svidio onaj argument da snimku lova nije trebalo staviti u javnost.

 

– Mi smo veliko misto, ima nas četiri hiljade, a te je večeri dobar dio mista dobro večera. Šta su trebali, pustiti je da krepa? Da se sama negdi ubije? Da je imala orijentaciju, izašla bi ona – dodaje Sikirić.

 

– Ma, isto je bilo smišno gledat kad se onaj za njon zaletija s mula. Kad je pokušala uteć, skočija je za njom s mula u more. Uvatija je za rep, da je neće pustiti... – smije se Šimunić, ali ne želi reći tko je bio taj junak spreman na nadljudski rizik.

 

– Mučili su se s njom. U novinama su pisala imena njih četvorice, ali nisu samo oni u tome bili. Ja sam odavde gleda, čudo je to bilo. Dvi i po ure, njih deset, petnaest za njom je išlo po portu, okolo stotinu svita. Još će i njih kaznit zato što su gledali – nastavlja Šimunić.

 

Sikirić širi ruke kao da će zagrliti široki hrast.

 

– E, ovakva je bila! Tuna naraste priko dva metra, ali nakon toga ne više, onda ide u širinu. A ova je priko glave, oko trupa, ovako bila široka...

 

– Meni je jedino ža da nisu feštu odmah ovde napravili, na rivi u Jazu. Nego su komade vozili na karijolu. Na kraju je i meni spalo pola kile – uključio se Bralić.

 

A što kažu na najavljeni dolazak inspektora. Kako će oni proći? Nakon objave videa na društvenim mrežama i priče o tome kako bi Bibinjci zbog svoga "ribolova" mogli biti drakonski kažnjeni, na društvenim mrežama zaredali su se komentari, od onih najgorih, prema sustavu i državi, tipa "ubit-zaklat", do onih ekološki osviještenih, kako je to bilo mučenje životinje, primitivno i dehumanizirano ponašanje koje treba sankcionirati u skladu s europskim zakonima...

 

 

Stvar je postala malo ozbiljnija kad je do novinara došla informacija da se u četvrtak poslijepodne, nakon što je već bilo svima jasno da bi "slučajni ribari" mogli prekršajno odgovarati, u mjestu navodno održao krizni sastanak na kojem je dvanaest "mudraca" bistrilo situaciju u stilu: što ćemo ako dođu inspektori.

 

No održavanje tog sastanka nitko nije mogao potvrditi: sudionici "ribolova" nisu se odazivali na telefonske pozive, ili su bili na radnim mjestima, negdje izvan Bibinja...

 

 

 

– Ma gledajte, kaže jedan Bibinjac novinarima Slobodne. Već je Marin Šimunić u novine rekao da, kad je to tako, da na sebe preuzima svu krivnju. Pa šta su ljudi trebali napraviti. Jer su krivi zato što stoljećima žive uz more i od mora? Ovakve se stvari događaju jednom u životu.

 

Nitko nije s namjerom krenuo u krivolov. Nitko nije s namjerom ništa loše poduzeo. Ljudi su spontano reagirali, a riba je ostala u Bibinju. Nitko na njoj nije zaradio. Niti je htio zaraditi – kažu mještani i za kraju nude solomunsko rješenje.

 

– Nismo protiv zakona, ali i država bi trebala neke stvari shvatiti. Neka inspektori dođu, neka sve ispitaju i provjere. Ne bižimo ni od koga. Ali neka i shvate da je u ovakvim slučajevima bolje ljude opomenuti nego kažnjavati. Jer tko zna hoće li se ikad više ovako nešto slično ponoviti...

 

Bili živi pa vidjeli. I na feštu svratili, piše Slobodna Dalmacija.

Kategorije: Hrvaška

PRESTIŽNA NAGRADA Japanski film 'Obiteljska stvar' dobitnik Zlatne palme u Cannesu

Sob, 19/05/2018 - 21:28

Japanski redatelj Hirokazu Kore-Eda dobitnik je ovogodišnje Zlatne palme dodijeljene mu u u subotu na 71. Međunarodnom filmskom festivalu u Cannesu za film "Shoplifters".

Riječ je o prvoj Zlatnoj palmi dodijeljenoj japanskom filmu nakon filma "Unagi" (Jegulja) koju je 1997. osvojio Shohei Imamura.

"Shoplifter" ili kako je na francuski preveden film "Obiteljska stvar" priča je o obitelji sitnih kriminalaca koja krade po trgovinama i pokupi na ulici djevojčicu koja je bila zlostavljana.

hjhh 

Kategorije: Hrvaška

PREMIJER KOJI JE SAM SEBE UČINIO LAKOM METOM Kakva je budućnost Andreja Plenkovića nakon najveće afere njegova mandata?

Sob, 19/05/2018 - 21:14

Ako nagodba oko Agrokora ne uspije, bit će to politički kraj Andreja Plenkovića. Premijer je gotovo cijeli svoj politički kapital uložio u Agrokor i ako to propadne, ne vidim kako bi mogao nastaviti dalje. U tom slučaju odmah bi se išlo na izbore - procjenjuje jedan dugogodišnji član stranke poziciju u kojoj se našao predsjednik Vlade i šef HDZ-a nakon afere mailovi i iznuđene ostavke Martine Dalić.

U narednih nekoliko mjeseci, do nagodbe, stvari će se, kaže, kako-tako vući. S obzirom na to da su HDZ-ovi koalicijski partneri spremni na sve samo da ne dođe do prijevremenih parlamentarnih izbora, Plenković će, kaže, zasad opstati, ali će mu svaki potez biti otežan ne samo kad je riječ o Vladi, nego i u stranci.

- Plenkoviću sada stižu računi za neodlučnost. Nije se na vrijeme ‘riješio’ Martine Dalić i sada je bitno oslabio svoju političku poziciju. Stalno na vidjelo izlaze nove stvari i ne znamo što će još dalje biti. Premijer je postao laka meta. Situaciju s Agrokorom ne koristi samo oporba kako bi ga napadala nego i desnica unutar, ali i izvan HDZ-a. Pa i ove referendumske inicijative, sve je to usmjereno protiv Plenkovića - govori jedan član stranke. Procjenjuje da Plenkoviću veća opasnost prijeti iz vlastitih redova nego od SDP-a, koji je u rasulu, i ostale oporbe, iako u premijerovu krugu vlada prilična zabrinutost zbog rasta rejtinga Živog zida.

- Plenković ima sreću što je u oporbi stanje takvo kakvo je. U stranci su zabrinuti i rezignirani. Afera mailovi i Agrokor samo su okidač za nezadovoljstvo koje traje još od Istanbulske konvencije, iako mi se čini da se to počelo širiti još od trenutka kada je Plenković naprasno raskinuo suradnju s Mostom - smatra naš sugovornik.

A raspoloženje HDZ-ovaca naspram šefa stranke i premijera moglo bi se najbolje očitovati na Izvještajnom saboru stranke sljedeće subote u Ciboni. To je prilika koju će Plenković nesumnjivo pokušati iskoristiti da još jednom pošalje poruke jedinstva i zajedništva te snage HDZ-a. No, problem je što Plenković na stranački skup dolazi bitno oslabljen - s teretom afere mailovi, bez reformi i ključnih poteza. A novi Statut koji bi na Saboru trebao biti usvojen zasigurno će mu biti slab i nedovoljan alibi. Štoviše, šef HDZ-a bi u Ciboni lako mogao doživjeti sudbinu svog prethodnika Tomislava Karamarka.

 

Tko će izlagati...

- Smatram da stranka ne može biti talac političke sudbine bilo kojeg svog člana - izjavio je Andrej Plenković 28. svibnja 2016. Bila je to na Općem saboru HDZ-a u Lisinskom jasna prozivka bivšeg šefa. A točno dvije godine poslije Plenković se doveo u situaciju da bi i njega biranim riječima mogao prozvati netko od članova stranke. HDZ-ovce takav scenarij nimalo ne bi iznenadio. Ne očekuju da će se na Saboru dogoditi išta radikalno, niti da bi moglo doći do nekog organiziranog protesta protiv premijera jer za to, ističu, nije vrijeme.

- Bit će po hodnicima grupiranja, kombinatorike, kritika, ali nešto više od toga u ovom trenutku ne očekujem. No, mislim da će se vidjeti odnos prema Plenkoviću. Zapravo, očekujem dvije stvari - jedna je ta da će netko zasigurno ‘iskočiti’ i u svom govoru na neki način povući pitanje Plenkovićeve odgovornosti. No, uvjeren sam da će to biti izvedeno diskretno, između redaka. Svi još kalkuliraju i nitko zasad još nije spreman na izlaganje, niti bi htio biti optužen za još jedno rušenje Vlade. No, sigurno će biti onih koji će se već na Saboru početi pozicionirati. Druga stvar koju očekujem je ta da će publika u dvorani vjerojatno biti prilično suzdržana. A to će Plenkoviću najbolje reći kako stvari stoje.

Bit će mu to najjača poruka - govori jedan dugogodišnji član stranke. No, pitanje je i tko će na stranačkom skupu u Ciboni dobiti priliku za izlaganje. Izvori i stranke kažu kako se o detaljima organizacije velikim dijelom brinu u premijerovu kabinetu, pa će se vjerojatno pomno paziti na svaki detalj. Ipak, teško je vjerovati da riječ na skupu ne bi dobili, primjerice, zamjenik predsjednika Milijan Brkić ili politički i međunarodni tajnik Davor Ivo Stier i Miro Kovač. Sva trojica u stranci slove kao Plenkovićeva oporba i svi su glasali protiv ratifikacije Istanbulske konvencije.

 

Pogriješio s Istanbulskom

- Mislim da bi oni prema nekom protokolu trebali dobiti priliku za izlaganje. Ako bude tako, od Brkića ne očekujem puno, on previše kalkulira i nema petlje. Ali, kartu bih uložio na Stiera ili Kovača. Njihove govore treba pažljivo poslušati - procijenio je jedan istaknuti HDZ-ovac.

Kad je riječ o Plenkovićevoj poziciji u HDZ-u, oni bliži premijeru uvjereni su da će Plenković “preživjeti” ovu situaciju.

- Mislim da Plenković zaista nije znao sve detalje oko Agrokora. Htio je napraviti najbolje. Posao je prepustio svojoj najbližoj suradnici u koju je imao veliko povjerenje. Možda mu se može štošta prigovoriti, ali ne sumnjam u njegovo poštenje - kaže jedan njegov zagovornik iz stranke. Plenkovića bez obzira na sve, kaže, smatra najboljim rješenjem i za Vladu i za HDZ jer, ističe, ne vidi alternativu.

- Tko bi u ovo trenutku bio bolji od njega? Davor Bernardić? Možete li zamisliti kako bi to izgledalo sa Živim zidom? Ni u HDZ-u ne vidim nekog boljeg. Zar da se ponovno vraćamo u desničarenje kakvo je bilo u vrijeme Karamarka i od kojeg smo se jedva maknuli. Kad sve skupa zbrojim, Plenković je sa svim svojim manama još uvijek najbolja opcija - komentira naš sugovornik. Ipak, u stranci je, ako je suditi po razgovorima s brojnim članovima, više onih koji smatraju da je premijerova pozicija u stranci sve upitnija.

- Moje mišljenje je da je Plenkovićeva karijera u HDZ-u završena. Ima tu sreću što u HDZ-u trenutačno nema nikoga jakog da ga zamijeni. To mu je u ovom trenutku jedina prednost. Početak njegova kraja bila je Istanbulska konvencija. To nitko ne može preživjeti - kaže jedan od naših sugovornika i dodaje kako mu ni danas nije jasno zašto se Plenković išao odjednom baviti tim pitanjem.

- Ni s čim izazvan otvorio je tu temu i konfrontirao protiv sebe dobar dio HDZ-a. Učinio je to u potpuno krivom trenutku dok je morao kontrolirati krupne stvari poput Agrokora. S takvim promašajima teško je opstati - kaže ovaj HDZ-ovac koji je prilično kritičan prema Plenkoviću. Komentirajući aferu Agrokor, kaže kako puno više simpatija ima za bivšu ministricu i potpredsjednicu Vlade Martinu Dalić nego za Plenkovića.

- Ono što se sadržajno radilo oko Agrokora bilo je dobro, ali je sporan način provedbe. To je veliki posao i to su stresne situacije. Posao je odrađivala Dalić dok je Plenković stajao po strani. Sve je prepustio njoj, a on se očito nije previše uključivao. Kad je izbila afera, najlakše je bilo optužiti Dalić. Ali, to je Plenkovićeva odgovornost. Ključno pitanje je što je on radio. Mislim da Plenković jednostavno nije dorastao poslu premijera. On je odličan diplomat, vjerojatno bi bio i odličan ministar vanjskih poslova, ali nije za posao predsjednika Vlade ni za vođenje države - kaže iskreno dugogodišnji HDZ-ovac. Uvjeren je da bi Plenković sam dao ostavku ako ne bi došlo do nagodbe.

- Ne bi ni imao baš velikog izbora. Ali nadam se da će do nagodbe doći - kaže naš sugovornik. I on, kao i dobar dio njegovih stranačkih kolega slaže se oko toga da unatoč previranjima u stranci, u ovom trenutku nitko neće ići na rušenje Plenkovića. Barem ne otvoreno.

- U HDZ-u nema trenutačno neke jake grupacije koja bi rušila Plenkovića. Zapravo, on sam sebe ruši i svi će čekati razvoj situacije. To vam je jedna klasična situacija u HDZ-u - da se u pozadini čeka pravi trenutak. Sjetite se kako se odvijala situacija s bivšim šefom Tomislavom Karamarkom. Jedan dan su svi stajali iza njega i slikali se, a nakon tri dana su ga srušili - podsjeća ovaj HDZ-ovac na situaciju od prije dvije godine i Karamarkovu ostavku. Ne brine ga izbor eventualnog Plenkovićeva nasljednika.

- Politika ne trpi prazan prostor. Uvijek se netko nađe. Znam barem nekoliko kvalitetnih članova koji imaju takve ambicije - govori, ne želeći isticati niti jedno ime.

Zašto ste tako uvjereni da Plenkovićev opstanak u HDZ-u nije moguć, pogotovo prođe li nagodba u Agrokoru uspješno i smire se tenzije? Očito nikome nije do novih izbora, pitam jednog od premijerovih kritičara iz stranke.

 

Ljudi ne vole bahatost

- Zato što je svoje kredite potrošio, pogotovo u stranci kojom se nije ni bavio. Odluke je donosio svojevoljno, bez konzultacija pogotovo kad je riječ o važnim pitanjima kakvo je ratifikacija Istanbulske konvencije. Uz to je bio bahat, a ljudi to ne vole. Mislim da on jednostavno ne razumije kako naša stranka funkcionira. Na tom terenu nema puno utakmica. Plenković i HDZ su dva svijeta. I da se ne zavaravamo, nije njemu u stranci bila presudna afera mailovi i Agrokor, nego Istanbulska - uvjeren je naš sugovornik. Na premijerovo daljnje vođenje stranke i države ne gleda optimistično, čak i ako nagodba u srpnju bude uspješna.

- U tom slučaju mogao bi se provući do kraja mandata, pogotovo zato što nitko od koalicijskih partnera ne želi na nove izbore. Mnogi znaju da u tom slučaju Sabor nikad više ne bi vidjeli. Ali, kako će ta vlast izgledati? Bit će to puko preživljavanje i mrcvarenje do kraja mandata. Oslabljen i ranjiv, Plenković će biti podložan svim pritiscima. Kako su ga koalicijski partneri stisnuli oko Martine Dalić, tako će ga stiskati oko svakog poteza. A s tankom i nesigurnom većinom i otporima u stranci, neće moći učiniti nikakav značajniji korak, a neke ozbiljnije reforme da ni ne spominjem. Ostatak mandata neće biti rezerviran za reforme, nego će to biti borba za opstanak. A ako i izdrži do kraja mandata, što slijedi? Koliko sada vidim, samo velika koalicija - prognozira jedan istaknuti HDZ-ovac.

Članovi stranke koji podržavaju Plenkovića i njegovu politiku nešto su optimističniji. Kažu kako nije tajna da u stranci postoje struje koje ga žele rušiti.

- Mnogi ga podrivaju, a što ako on to sve na jesen presiječe i kaže - idemo na izbore. Pa, nitko od svih njih ne bi bio više na listi. Nigdje ih ne bi bilo. Vjerujte, Agrokor će se riješiti i to uspješno. A onda će Andrej Plenković doći na svoje - zaključio je jedan od suradnika premijera u čijem je krugu očito najvažniji cilj - po svaku cijenu izgurati mandat do kraja.

Kategorije: Hrvaška

SLAVNI REDATELJ SILOVAO MLADU GLUMICU? Prijavila ga je zbog događaja koji su se odvijali u pariškom hotelu, otvorena je istraga

Sob, 19/05/2018 - 20:41

Francuskog redatelja i producenta Luca Bessona jedna glumica tužila je za silovanje i otvorena je istraga, doznaje se u subotu od sudskog te izvora bliskog istrazi, a Besson optužbe odbacuje.

"Luc Besson kategorički opovrgava te lažne optužbe", reagirao je njegov odvjetnik Thierry Marembert.

"Riječ je o osobi koju on pozna i prema kojoj se nikada nije neprimjereno ponašao", dodao je odvjetnik.

"Tužba se odnosi na događaje koje tužiteljica naziva silovanjem, a zbili su se noći između četvrtka na petak u Parizu. Otvorena je istraga", dodaje sudski i izvor.

Prema izvorima bliskima tom predmetu, mlada žena (27) otišla je u petak u policijsku stanicu prijaviti događaje koji su se odvijali prethodne noći u pariškom hotelu Bristol.

Besson, redatelj "Velikog plavetnila" nije ispitan jer je u inozemstvu.

Kategorije: Hrvaška

Ronilački spektakl u Sisku: U centru grada ronili na dah sa svjetskim rekorderom Budimirom Šobatom

Sob, 19/05/2018 - 20:39

U organizaciji Promocije ronjenja i Grada Siska te suradnji s Ronilačkim klubom Sisak, Pogled u plavo,  jedini  hrvatski ronilački projekt koji na jedinstven način spaja sigurnost u ronjenju, promociju, edukaciju i ekologiju, u Sisku je tijekom subote i nedjelje održana  akcija besplatnog probnog ronjenja.

_ronjenje_sisak7-190518.jpg 

U bazenu, koji je postavljen u središtu grada, na sisačkom korzu, mnoštvo Siščana, pod nadzorom instruktora ronjenja, oprobalo se u ronjenju na dah i   pod punom ronilačkom opremom. 

_ronjenje_sisak2-190518.jpg 

Sisački dio projekta   Pogled u plavo uveličao je i Budimir Šobat Buda, Guinnessov rekorder u statičkom ronjenju na dah.  U subotu popodne ronio je na dah protiv  udruženih snaga mladih sisačkih ronilaca: Lane, Danijela,  Mislava, Tibora i Grgura. Oni su zajedno pod vodom na dah ronili 3,33 minute, što za Šobata nije bio nikakav  problem. 

_ronjenje_sisak8-190518.jpg 

On je,   24. veljače ove godine u Zagrebu  postavio svjetski rekord, ostavši pod vodom 24 minute i 11 sekundi. Ronio je, kako je rekao, za svoju autističnu kćer Sašu, želeći   privući što veći broj ljudi i skrenuti pažnju na djecu s autizmom.  

_ronjenje_sisak1-190518.jpg 

Siščanima su u ronjenju pomagali   ronioci i instruktori ronjenja Nemo-Adria Rescue Teama koji su i članovi volonteri Specijalističke ronilačke postrojbe za spašavanje iz vode pri Uredu za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba te instruktori ronjenja Ronilačkog kluba Sisak.

Kategorije: Hrvaška

TKO SU BILI PROTAGONISTI NAJVEĆE AUTORSKE POLEMIKE U POVIJESTI AMERIČKE KNJIŽEVNOSTI: Tom Wolfe protiv Johna Irvinga, Normana Mailera i Johna Updikea

Sob, 19/05/2018 - 20:37

Jednom davno, dok sam uređivao rubriku Svijet u Jutarnjem, novinari su mi poklonili knjigu Toma Wolfea “Hooking Up“ (2001). Možda: “Uhvatiti se na lijepak” ili “Pecanje”?

Knjiga je sklopljena od reportaža, publicističkih eseja, ali i od jednog pripovjedačkog teksta, novele “Zasjeda kod Fort Bragga”. Mnogo različitoga na 300 stranica. U svemu, mnogo “novog žurnalizma”, koji Encyclopedia Britannica oslovljava kao američki književni pokret, začet 60-ih.

Bila je to lijepa gesta kolega, ali ujedno ciljana: tražili su od urednika sličnu širinu i pismenost. Jer, Tom Wolfe bio je jedan od prvaka “novog žurnalizma”, pa zatim autor, odnosno romanopisac najprodavanijih knjiga 80-ih.

Na američku nacionalnu scenu stupio je 60-ih, a opisao ih je u knjizi “The Electric Kool-Aid Test” (1968.). Za suputnika kroz svijet psihodeličnih droga i djece cvijeća uzeo je već popularnog, ali ekscentričnog Kena Keseyja (“Let iznad kukavičjeg gnijezda”, 1962.). U iduće desetljeće, u 70-e, ušao je s knjigom “Radikalno chic” (1970.), čiji naslovni tekst opisuje večeru kod “Lennyja” - Leonarda Bernsteina, slavnog dirigenta, na kojoj su se prikupljali prilozi za stranku Crnih pantera.

Idiom radikalno-chic otad označava bijele milijunaše i celebrityje koji se zalažu za radikalne političke ciljeve. (Tko se sjeća Patty Hearst.) Ali, da ne produžim sa žurnalističkim i analitičkim zaslugama Toma Wolfea, koji je bio oštroumni i slatkorječivi kroničar Amerike gotovo sedam desetljeća, prelistat ću “Pecanje”.

U narativnom eseju “Dva mlada muškarca koja su otišla na Zapad” opisuje svijet fizičara (Gale, Noyce, Shockley), koji su ga odveli do chipova i “kompjutorskih” garaža, do Silicijske doline. U “Nevidljivom umjetniku” komentira kipara Fredericka Harta. Esej “U zemlji rokoko marksista” govori o američkoj dominaciji svijetom na kojoj bi joj “pozavidio Julije Cezar”.

bibi.jpg 

 

Krivi rasni koraci

Tom Wolfe pripovijeda o “mentalnoj atmosferi” SAD-a u 20. stoljeću na eklektičan, svoj način. Širina interesa mu je “beskrajna”, što potvrđuje knjiga o arhitekturi “Od Bauhausa do naše kuće” (1981.). No, u mojim vanjskopolitičkim danima preskočio sam jedan polemički tekst u “Pecanju”: “Moje tri marionete”, u kome se Wolfe brani od napada napadajući Johna Irvinga, Normana Mailera i Johna Updikea.

Naime, javni kroničar i društveni analitičar Tom Wolfe romanu je “podlegao” 80-ih kada je objavio “Vatromet taštine” (1987.), osmu, a prvu “čisto” fikcionalnu knjigu. Zadržao se u romanesknom žanru idućih jedanaest godina, pišući mu nastavak: “Potpuni čovjek” (1998.; A Man in Full) - prevoditeljica Božica Jakovlev prevodi ga kao “Čovjek od formata”, dok Maja Zaninović prvi naslov prevodi kao: “Lomača taština”.

U “Vatrometu taštine” Wolfe otvara priču trenutkom u kojemu bogati bijeli par pregazi crnog dečka u Južnom Bronxu. Slijedi istraga, uoči reizbora okružnog državnog tužitelja itd. Kritičari su ustvrdili da je roman križanac romanesknog stila 19. stoljeća i aktualne njujorške situacije. Našao se na popisu deset najprodavanijih knjiga 80-ih i stekao velik ugled nominacijom za Nacionalnu književnu nagradu.

Zatim je “Potpuni čovjek” dobio nominaciju za istu nagradu prije nego što je otisnut “ijedan primjerak prvoga izdanja, od 1,2 milijuna primjeraka”. U njemu se Wolfe opet pozabavio “krivim rasnim koracima”, ali na drugom mjestu, u Atlanti. Milijunaš Charlie Croker, bivša zvijezda koledž-footballa, u dugu je od pola milijuna dolara itd.

Roman je izazvao negativne reakcije spomenute trojice kanonskih romanopisaca, od kojih je samo Norman Mailer povezan s “novim žurnalizmom”. Suprotstavili su se Wolfeu i njegovu bestseleru, uopće bestselerima kao književnom smeću.

Pitanje je: kako su ta četvorica bila “opremljena” za ovaj književni i kulturalni sukob? Tom Wolfe, iz Richmonda u Virginiji, završio je dodiplomski studij na Sveučilištu Washington i Lee, da bi potom krenuo na Yale i prešao u novinarstvo. Mailer je odrastao u Brooklynu i diplomirao na Harvardu, aeronautičko inženjerstvo. Unovačen 1944., napisao je remek-djelo “Goli i mrtvi” (1948.).

John Irving (rođ. 1942.) diplomirao je na Akademiji Exeter pa je zatim diplomirao i engleski na Sveučilištu u Iowi. Proslavio se romanom “Svijet prema Garpu” (1978.). Četvrti polemičar, John Updike, diplomirao je na Harvardu, da bi već iduće godine surađivao u New Yorkeru. Kao gimnazijalci, voljeli smo njegova “Kentaura”, iako je “high-school” prevođen kao “viša škola”.

 

Na akademskom nivou

Rasprava se vodila na visokom, akademskom nivou: trojica kanonskih pisaca “popljuvala” su pisca bestselera Wolfea, koji se naljutio. A Mailer je svoju kritiku o “Potpunom čovjeku” naslovio “Polovičan čovjek” , što dovoljno govori. Ustvrdio je da je Wolfe najdarovitiji pisac bestselera još od Margaret Mitchell (“Prohujalo s vihorom”), koja je shvatila koliko je “čuvstvo romance znakovito perverzno u bogatih i lijepih žena”. Ali, “gosp. Wolfe još nije dospio do toga”.

Razloge pogreški “Potpunog čovjeka” Mailer je vidio u novinstvu: “Bio je (Wolfe) toliko dobar kao mladi reporter da je promaknut u autora featurea (glavnih priča?). Ali čak i na višim (novinskim) razinama pisanja, prebrzo se krećete s jedne na drugu temu, odnosno skupinu ljudi. Zaboravite na nuždu da nikada ne budete zadovoljni ni s jednim od svojih likova zato što su oživjeli na stranici pred vama”.

“Štoviše čitate ‘Čovjeka’, sve ste bliže stavu da je pisac, bez obzira na njegove vrijednosti, odlučio napisati bestseler, a ne veliki roman”, napisao je Mailer. K tome, mislio je da je Conrad Hensley neuvjerljiv književni lik.

U jednom odgovoru za svu trojicu suparnika Tom Wolfe se dvaput ispričavao zato što spominje visoke naklade svojih romana. Prigovorio je Maileru zato što mu predbacuje iste te naklade, štoviše koristi ih kao argumente za nevaljalost. Uostalom, visoke naklade pratile su genijalce poput Dickensa, Dostojevskog, Tolstoja ili Zole, koji su romane “objavljivali u novinama (magazines)”.

Wolfe spominje kako je jednom davno napisao negativni kritički osvrt na Mailerove “Armije noći”, kao na derivaciju “Zločina i kazne”, pa mu se kritičar Mailer sada osvećuje. Jednako tako, rugao se u nekoliko članaka Updikeu, pa bi i njegove negativne reakcije na “Čovjeka” trebalo čitati kao posljedicu prošlosti.

Za trećeg kritičara, Johna Irvinga, Wolfe nema sličnog objašnjenja. Napao ga je u TV showu Evana Solomona. A potom je i sam Wolfe gostovao u istoj emisiji. “Jedan od vodećih američkih romanopisaca, John Irving, kaže da vi, jednostavno, ne znate pisati. Da niste pisac. Osjećate li se zbog toga loše?” upitao ga je voditelj.

Irving je ocijenio da je “Potpuni čovjek” “žurnalistička hiperbola”, a ne roman. Updike je mislio da to nije književnost, već “oblik koji bi to želio biti”. Od šest novinskih stranica citirane Mailerove kritike, Wolfe je zapamtio jedino to da mu je roman bastard, a ne zakoniti stvor. “Njegov autor nam ne pripada”, dodao je Mailer.

Njegovo “nama”, dakle “mi”, najviše je zapeklo Toma Wolfea. Mislio je da su “oni” zapravo “književni svijet”, njih trojica i svojta, koji ga odbacuje na neko drugo mjesto, točnije u “King Kongovo Kraljevstvo mega-bestselera”.

Preskačem naslove trojice “kritičara” koje spominje Wolfe - “Sinovljevo evanđelje”, “Bech u zavjetrini” i “Jednogodišnja udovica”. Izašli su otprilike u isto vrijeme kad i “Potpuni čovjek”, no dobili su negativne kritike i loše se prodavali. Wolfeu je nezamislivo da tako mogu proći dobri romani. Smatrao je svu trojicu “talentiranim piscima”, dodajući: “Samo kažem da su izjalovili svoje karijere zato što nisu uključivali (u svoja djela) život oko sebe”.

Wolfe je opširno citirao Updikea: “Netko kao Steinbeck bio je autor bestselera i dobitnik Nobelove nagrade za književnost visokih kriterija. Ne osjećam da danas imamo sjedinjenje ozbiljnog i popularnog - smanjuje se ona vrsta čitatelja zbog koje bi vrijedilo tiskati književno vrijednog pisca (literary writer)”.

Kao pravi polemičar, Wolfe je od Updikea preuzeo ono što mu je odgovaralo, pa se čudio njegovoj tvrdnji: “Govori li ovaj čovjek zapravo da su za pomanjkanje zanimanja za ‘književno vrijedan’ roman, 2000., krivi čitatelji?”

Odmah zatim Wolfe “povlači” Steinbecka i priča kako je “Plodove gnjeva” napisao poslije novo-žurnalističkog istraživanja: “Kupio je stari kamionet, natrpao ga hranom i dekama, pa se spremio za terensko istraživanje, za dokumentiranje”.

Odupirući se negativnim kritikama, Wolfe izlaže vlastiti odnos prema romanu i prema pisanju. Pa je, stoga, tekst “Moje tri marionete” više od polemičkog teksta, svojevrsna poetika Toma Wolfea.

Smatrao je da je veliko razdoblje američkog romana trajalo od “Sestre Carrie” (1900.) Theodorea Dreisera do Steinbeckovih “Plodova gnjeva” (1939.). To je vrijeme Johna Dos Passosa, Sinclaira Lewisa, Sherwooda Andersona, Hemingwaya, Thomasa Wolfea, Scotta Fitzgeralda, Faulknera i drugih. To su, ujedno, pisci do kojih je Tom Wolfe najviše držao.

 Velebnost zemlje u romanu

Nimalo slučajno, podcrtao je savjet prvog američkog nobelovca, Lewisa, koji je tražio od romanopisaca da “Americi daju književnost vrijednu njene velebnosti”. Ako je itko poslušao taj savjet, onda je to bio sam Wolfe. Želio je velebnost zemlje predstaviti u svojim romanima. Za razliku od Dreisera, Lewisa i Steinbecka, zanimalo ga je mnogo više od jedne obiteljske tragedije i vlasništva, od jednoga grada, tvornice ili plantaže. Zanimalo ga je funkcioniranje političke moći, koja je nadređena svima.

Pisac Tom Wolfe nije se preplašio slavnih kritičara, nastavio je raditi i objavio novi roman “Zovem se Charlotte Simmons” (2004.), u kome je opisao djevojku koja studira na izmišljenom a uglednom sveučilištu. Kupci su ga ovaj put ignorirali: prodao je “samo” 293.000 tvrdoukoričenih primjeraka, za razliku od 1,4 milijuna istih prethodnog romana.

Tada je promijenio starog izdavača, prodao je “Povratak krvi” (2012.) Little, Brownu za sedam milijuna dolara. I to je bio, doista, romaneskni povratak rasnim problemima prvog i drugog romana, problemima koje je ovaj analitičar Amerike, očito, smatrao središnjim. “Jedino” se “preselio” u Miami, na Floridi.

Amerika kao talionica rasa i nacija bila je prva njegova pripovjedačka tema, za razliku od esejističkih u kojima se doticao mnogo šireg raspona. Zanimao ga je, zapravo, socijalni zaokret: kako se nekadašnja bijela većina snalazi kao manjina, u okruženju s kubanskim emigrantima, Afroamerikancima, Haićanima i - Rusima.

Romaneskni svijet Toma Wolfea, dječaka iz Virginije, kao i njegove esejističke analize Amerike podsjećaju na vremena u kojima je bio jedan od najpreciznijih i najoštrijih promatrača društvenih i kulturalnih promjena. A opisana polemika? Vrijeme će donijeti presudu u sporu četvorice američkih ikona.

Kategorije: Hrvaška