Nacional

Syndicate content
on-line izdanje najutjecajnijeg političkog tjednika
Updated: 5 min 50 sek od tega

Tulum osoblja u KB Dubrava: “Uz alkohol i bend, slavili do kasno u noć…”

40 min 54 sek ago

RTL je objavio video snimku tuluma u najvećoj Covid bolnici u Hrvatskoj, u Kliničkoj bolnici Dubrava. Uz alkohol i bend, a ovaj put bez epidemioloških mjera, medicinske sestre i pomoćno osoblje slavili su do kasno u noć.

To je naljutilo dio kolega koji su RTL-u ustupili snimku. Jedna medicinska sestra uputila je i ovo pismo:

“U ovakvim situacijama me sram što sam medicinska sestra. U 20 godina staža ovo nisam doživjela. Nepoštivanje epidemioloških mjera, alkohol u potocima, tambure, pjesma i ples. I sve to u prostoru bolnice u režiji djelatnika. Ne znam tko je dozvolio bend u bolnici i je li za to znao, ali očekujem sankcije za aktere ovog događaja.

Mislim da se ovime bacila ružna slika na ostale djelatnike koji svoj posao rade kako treba, cijela bolnica bruji o spornom tulumu, a vrijeme je i da se za to odgovara i spriječi u buduće. Borimo se protiv virusa, a sami ga širimo. Ljuta sam i razočarana”, objavila je sestra.

Snimku je komentirao i vd ravnatelja KB Dubrava Ivica Lukšić. “Pa gledajte, ja snimku vidim prvi put i iznenađen sam, ali morate mi dati vrijeme da utvrdimo činjenice, okolnosti pa da vam dam nešto detaljniji odgovor na to”, kazao je. “Iznenađen sam, ali morate znati da u bolnici ljudi naporno rade i da moram vidjeti sve okolnosti što je dovelo do toga da bi vam mogao nešto detaljnije reći. Kad utvrdimo okolnosti izvijestit ćemo vas”, rekao je.

 

Kategorije: Hrvaška

Habulin: “I predstavnik HDZ-a složio se sa zabranom ustaškog znakovlja”

54 min 26 sek ago

I predstavnik HDZ-a složio se s prijedlogom zabrane ustaškog znakovlja, izjavio je za nacional.hr u petak navečer predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske (SAB) Franjo Habulin.

Izjavio je to govoreći o sastanku u Židovskoj općini Zagreb (ŽOZ) u petak, na kojemu je “većina klubova zastupnika, uključujući i vladajuće, podržala inicijativu da se pristupi usuglašavanju zakonskog okvira za stavljanje u proceduru zakona kojim bi se zabranilo ustaška obilježja i veličanja zločinaca.”

ŽOZ: “HDZ i antifašistička oporba u Saboru spremni zabraniti ustaška obilježja”

U izjavi za nacional.hr, Habulin je kazao kako je na sastanku bio jedan član Kluba zastupnika HDZ-a iz Varaždina, koji se složio s prijedlogom. Sudjelovali su, kazao je, predstavnici svih parlamentarnih stranaka osim Domovinskog pokreta i Mosta, kao i predstavnici naroda žrtava NDH te SAB-a. Ukupno je bilo “trinaest ili četrnaest sudionika”, kazao je Habulin.

“Naći ćemo se još jednom prije nego se krene u pokretanje inicijative u Saboru. Još ćemo raspravljati”, kazao je objasnivši kako će svi sudionici sastanka iznijeti svoje primjedbe na prvotni prijedlog.

“Takve odredbe imaju i neke europske države, poput Njemačke, Austrije i Italije. Nijemci su nam poslali njihov Kazneni zakon, u kojemu su, u članku 86, na 84 stranice detaljno razradili što se i kako zabranjuje. Njima se ne može dogoditi da policija i sudstvo ne znaju kako postupiti”, kazao je Habulin, dodajući da u Hrvatskoj ne treba prepisati njemačke odredbe, nego ih iskoristiti “kao iskustvo”.

On drži da i u Hrvatskoj treba dopuniti Kazneni zakon. “Ono što je suprotno Ustavu nije prekršaj, nego kazneno djelo. Prijedlog treba pripremiti tako da se zna kako policija postupa u kojoj situaciji, kao i da imamo jasne smjernice za pravosuđe kako bismo dobili ujednačenu sudsku praksu, a ne ovo što imamo danas. Dakle, trebamo ujednačeno postupanje policije i ujednačenu sudsku praku”, kazao je Habulin.

Naglasio je kako prijedlog zakona i njegovu inicijativu u Saboru treba temeljito pripremiti. “Treba razgovarati s još nekim ljudima u HDZ-u”, kazao je, dodajući kako “ne zna” je li premijer Plenković obaviješten o inicijativi. “Ako je njegov član Kluba bio na sastanku, postoji mogućnost da jest. Ali, ne znam. Ja s Plenkovićem o tome nisam razgovarao”, kazao je, i dodao kako misli da ni predsjednik Republike Zoran Milanović nije bio obaviješten o sastanku.

“Ne gajimo iluzije. Krenuli smo u ozbiljan posao. Nije nam stalo do medijske buke, nego do toga da uspijemo”, zaključio je Franjo Habulin izjavu za nacional.hr.

 

Kategorije: Hrvaška

Filip Krovinović postao novi član Nottingham Foresta

1 ura 11 min ago

Filip Krovinović će umjesto u Hajduku ostatak sezone provesti na posudbi u engleskom drugoligašu Nottingham Forestu.

25-godišnji veznjak, koji je igrač Benfice do ljeta 2022. godine, prethodno je raskinuo posudbu s West Bromwich Albionom u kojem je u proteklu sezonu i pol upisao 55 nastupa postigavši tri gola i četiri asistencije.

WBA je pod vodstvom Slavena Bilića prošlu sezonu izborio promociju u Premier Ligu, ali nakon raskida suradnje s hrvatskim trenerom i dolaskom Sama Allardaycea Krovinović je odlučio napustiti West Midlands.

Engleski Telegraph je prvotno javio da bi se bivši igrač Zagreba, Dinama i Lokomotive trebao vratiti u Prvu HNL i to u Hajduk, ali je agent igrača ubrzo demantirao tu informaciju obzirom da njegov matični klub Benfica nije bio za tu opciju.

Nottingham se nakon 25 odigranih utakmica nalazi na tek 20. poziciji u Championshipu te ga u ostatku sezone očekuje borba za ostanak. Bivšeg dvostrukog prvaka Europe trenutno vodi Chris Hughton.

Ljestvica:

Kategorije: Hrvaška

ŽOZ: “HDZ i antifašistička oporba u Saboru spremni zabraniti ustaška obilježja”

1 ura 44 min ago

Židovska općina Zagreb izvijestila je u petak da je većina klubova zastupnika, uključujući i vladajuće, podržala njihovu inicijativu da se pristupi usuglašavanju zakonskog okvira za stavljanje u proceduru zakona kojim bi se zabranilo ustaška obilježja i veličanja zločinaca.

Kako je objavljeno na internetskim stranicama Židovske općine Zagreb (ŽOZ), u zagrebačkoj Židovskoj općini danas je “održan sastanak predstavnika naroda žrtava NDH, antifašista i većine Klubova zastupnika u Saboru RH, kako vladajućih, tako i oporbenih stranaka”.
U priopćenju koje je potpisao predsjednik ŽOZ, Ognjen Kraus, navodi se kako je ‘na sastanku jednoglasno zaključeno da se pristupi usuglašavanju zakonskog okvira za stavljanje u saborsku proceduru zakona o zabrani i kaznenom kažnjavanju upotrebe ustaških obilježja i znakovlja, nijekanja koncentracijskih logora smrti i veličanja ustaških zločina’.

Predsjednik Židovske općine Zagreb Ognjen Kraus rekao je večeras Hini da su sastanak sazvali prije desetak dana i nije povezan s današnjim događajem obilježavanja obljetnice operacije “Maslenica” u kojem je predsjednik Zoran Milanović odbio sudjelovati zbog ustaških obilježja.

Kraus koji godinama traži zabranu ustaških znakovlja i pokliča “Za dom spremni”, rekao je da su na sastanku bile opozicijske i vladajuća stranka te predstavnici Roma, Srba, Židova i antifašista.

Odazvali su se svi klubovi koji su bili pozvani, HDZ je došao također, rekao je. Dodao je kako nije zvao Domovinski pokret ni sve one koji, kaže Kraus, a priori podržavaju ustaški pozdrav, te da na sastanku nije bio ni Most.

“Treba konačno riješiti pitanje o kojem se razgovara već godinama i smatram da se to može izglasati dvotrećinskom većinom ako iza toga stoji vladajuća stranka”, rekao je.

Kraus je u rujnu prošle godine pozvao premijera Andreja Plenkovića da donese zakon kojim će biti zabranjeni ustaški simboli i znakovlje.

“Ući ćete u povijest donesete li tu odluku, skinut ćete ljagu s hrvatskog naroda koji nezasluženo nosi 30 godina, posebno s obzirom na doprinos koji je Hrvatska dala u europskoj antifašističkoj arhitekturi”, zaključio je tada Kraus.

Kategorije: Hrvaška

RANKO OSTOJIĆ: ‘Ako je itko demontirao državu, onda je to upravo ova vlada. Zato se ne zna tko što govori i tko što radi’

1 ura 58 min ago
Potpredsjednik SDP-a Ranko Ostojić trenutno volontira na području pogođenom potresom i otkriva koji su po njemu glavni razlozi nefunkcioniranja sustava u izvanrednim situacijama, kao što je to bio katastrofalni potres 29. prosinca

Odmah nakon razornog potresa u Petrinji i Sisačko-moslavačkoj županiji, na terenu je bio i Ranko Ostojić, bivši ravnatelj policije u vladi Ivice Račana, bivši ministar unutarnjih poslova i potpredsjednik vlade Zorana Milanovića, donedavni predsjednik saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, aktualni predsjednik županijske organizacije SDP-a u Splitsko-dalmatinskoj županiji i potpredsjednik SDP-a. Kao dragovoljac Domovinskog rata i bivši zaposlenik Međunarodne federacije Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, s iskustvom katastrofalnih poplava u Gunji i migrantskom krizom kojima je koordinirao, stavio se na raspolaganje premijeru Andreju Plenkoviću i njegovoj vladi, ali ga do sada nisu pozvali ni pitali za savjet.

Ovih se dana sprema sa svojom nevladinom udrugom Pozitiva stacionirati u Glini i okolnim selima i sa svojim mobilnim timovima volontera pomagati stradalom stanovništvu tog područja. Od paroha su dobili teren na koji mogu postaviti šator, a Ostojić sa svojom ekipom u dnevnim obilascima stradalih pomaže i zamjenici gradonačelnika Gline izabranoj iz redova srpske nacionalne manjine, Branki Bakšić-Mitić. U intervjuu tjedniku Nacional komentirao je nefunkcioniranje sustava u izvanrednim situacijama, nepostojanje robnih zaliha, ponašanje premijera Plenkovića i osnivanje povjerenstva za kriminalnu poslijeratnu obnovu kuća diljem Hrvatske.

NACIONAL: Nakon razornog potresa bilo je puno kritika na račun nedovoljno brze reakcije države i nefunkcioniranja sustava u izvanrednim situacijama jer su građani i volonteri prvih dva tjedna zapravo spasili stvar. Zašto država nije efikasnije reagirala? Zar im nije bilo upozorenje zagrebački potres?

Nije samo zagrebački potres bio upozorenje. Postoje i pisani dokumenti iz 2019. godine u kojima stoji procjena da Civilna zaštita i sve službe koje obuhvaća taj sustav na području Sisačko-moslavačke županije nisu spremne i nisu sposobne funkcionirati u izvanrednim situacijama. To nije nikakva tajna, to je javni dokument koji je objavljen na službenim stranicama županije, a u njemu je, između ostalog, konstatirano da je spremnost u slučaju potresa specijalne postrojbe za složene radnje spašavanja izuzetno niska. To je samo jedan od slučajeva koji govore o odnosu prema širem području Civilne zaštite.

NACIONAL: Svima u Hrvatskoj je jasno da je sustav u prvim danima nakon katastrofe zakazao. Što bi trebalo učiniti da postane funkcionalan?

S jedne strane imamo 65 tisuća dobrovoljnih vatrogasaca i 3,5 tisuće profesionalnih u javnim postrojbama, HGSS, Crveni križ, nevladine udruge. Sve te elemente, zajedno sa Savezom izviđača Hrvatske koji su također u sklopu Civilne zaštite trebalo bi objediniti i oni bi u određenom trenutku, kada nastupi izvanredna situacija, trebali biti stavljeni u funkciju. Protokoli za to postoje, zna se kako se mobilizira pripadnike Civilne zaštite i ima ih svaka općina, grad i županija. Na žalost, to je tek mrtvo slovo na papiru jer realizacija je ne samo zakašnjela, već i vrlo loša. Činjenica da su volonteri preuzeli ulogu države u najviše segmenata i promptno reagirali samo pokazuje kakvo je stvarno stanje civilne zaštite. A najveći promašaj bio je da ta pozitivna energija i odaziv građana nije bio adekvatno koordiniran i kanaliziran.

NACIONAL: Zašto Vlada nije odmah proglasila stanje katastrofe?

Zato što ne znaju. Ne znam što su čekali. Kao što su čekali dva tjedna da se sjete da bi trebalo organizirati javne radove i uposliti ljude s potresom pogođenog područja. Mi smo u Opatovcu četvrti dan imali potpune ekipe u kojima su bili nezaposleni, oni kojima su tvrtke poplavljene, sve im je to išlo u radnu knjižicu, što je zakonska mogućnost koju smo iskoristili. Osim toga, kao ministar unutarnjih poslova upravo u Opatovcu sam shvatio koliko je bitno integriranje nevladinih udruga i volontera u sustav. Isto smo napravili i u migrantskoj krizi i oni su postali dio naših operativnih snaga koje je koordinirao Crveni križ. To je bio golemi sustav koji je odradio posao bez jednog incidenta s migrantima u Hrvatskoj. Iz tih iskustava mogli su Andrej Plenković i njegova vlada naučiti puno dobrih stvari, ali povijest očito počinje s njima. Zato i imamo ovakvu situaciju u kojoj se ne zna što tko govori i što tko radi. Horvat priča jedno, Medved drugo, Trut nema pojma što mu se događa na terenu… Ako je itko demontirao državu, onda je to upravo ova vlada.

 

‘Sustav se urušio onoga trenutka kada se odustalo od izgradnje Civilne zaštite prema europskom modelu. HDZ je sve razmontirao, sveo je Civilnu zaštitu na Odjel u MUP-u i iz toga proizlazi ova nespremnost’

 

NACIONAL: Najviše prigovora bilo je upravo na Damira Truta, ravnatelja Civilne zaštite. Je li samo na njemu odgovornost za zakašnjelu reakciju?

On je sigurno jedan od najodgovornijih. Ali sustav se urušio onoga trenutka kada se odustalo od izgradnje Civilne zaštite prema europskom modelu. A to znači da prije svega bude neopterećen politikom, da sve službe budu objedinjene, da se provode vježbe i da budu pripremljene za ovakve situacije. A onda da se svi mobiliziraju prema utvrđenom rasporedu i dolaze pod komandu Ravnateljstva civilne zaštite i zajednički djeluju. I konačno, da iz naučenih lekcija i propusta poboljšaju svoj rad. HDZ je sve to razmontirao, sveo je Civilnu zaštitu na Odjel u Ministarstvu unutarnjih poslova i iz toga proizlazi ova nespremnost. Naime, ovo o čemu govorim postojalo je i funkcioniralo i u Gunji, i u opožarenim područjima i za vrijeme migrantske krize. Sada je taj Odjel Civilne zaštite utopljen u Ministarstvu u kojem prioritet naravno ima policija i zato je njegovo postojanje svedeno tek na zadovoljavanje forme. S druge strane, vatrogasci su osnaženi jer su postali dio državne uprave, odnosno Hrvatska vatrogasna zajednica postala je tijelo državne uprave.

NACIONAL: Želite reći da je u doba vlade Zorana Milanovića u kojoj ste bili ministar unutarnjih poslova Civilna zaštita bila operativnija?

Imali smo prije svega potpuno drugačiji zakon. Postojala je Državna uprava za zaštitu i spašavanje s jedinstvenim brojem 112, kao i u ostalim zemljama EU-a koja je trebala biti centralno mjesto u ovakvim situacijama. To je bila okosnica koja objedinjuje specijalizirane intervencijske postrojbe i organizira život na potresom, poplavama ili požarima pogođenom području. Na žalost, početkom 2019. MUP je, navodno zbog racionalizacije, ukinuo Državnu upravu za zaštitu i spašavanje, čiji je posljednji ravnatelj bio Dragan Lozančić.

NACIONAL: I na Crveni križ bilo je dosta prigovora s terena, između ostalog da je također reagirao prekasno. Kakvi su vaši dojmovi?

Problem u Hrvatskoj jest da se Crveni križ doveo u situaciju da se, umjesto da bude neovisna nevladina organizacija, što mu garantira i posebni zakon o Crvenom križu Hrvatske, postavlja kao produžena ruka vladajuće stranke. To je nešto što je suprotno i Povelji Međunarodnog Crvenog križa koji se u Hrvatskoj ponaša kao da je dio državne uprave. Tome su naravno pridonijeli i oni koji su na čelu Crvenog križa, neću spominjati imena, ali neki od njih su i pod istragama. Upravo zbog tog nedostatka samostalnosti i neizgrađenosti vlastitog sustava sada su izloženi kritikama. Sami su sebe doveli u tu situaciju.

NACIONAL: Vi imate iskustvo rada u Međunarodnom Crvenom križu, što bi se od toga moglo primijeniti u Baniji?

Radio sam u Federaciji Crvenog križa i Crvenog polumjeseca. To je sastavni dio pokreta Međunarodnog Crvenog križa, a radi se o humanitarnoj organizaciji koja dolazi nakon ratnih zbivanja i prirodnih katastrofa i pomaže saniranju stanja i zbrinjavanju stanovništva. Dakle, za vrijeme rata u Hrvatskoj i BiH djelovao je Međunarodni Crveni križ, a nakon toga je nastupila Federacija Crvenog križa i Crvenog polumjeseca. Iza Oluje 1996. ta je organizacija osiguravala prehranu, ogrjev, socijalnu i zdravstvenu pomoć svima koji su ostali na tom području. Konkretno, u Južnom sektoru UNPROFOR-a vodili smo brigu o 14 tisuća obitelji, 9,5 tisuća hrvatskih i četiri i pol tisuće srpskih. Bilo je tu i mnogo ostavljenih starijih samaca koji nisu imali rodbine. Postojali su mobilni timovi, vodila se točna evidencija o svakom domaćinstvu i svakog dana dostavljani su im paketi prema njihovim potrebama. Isto je bilo i nakon potresa u Stonu, u rujnu 1996. Bili smo opremljeni terenskim vozilima, imali smo podršku naše centrale u Genevi i sve je funkcioniralo. To je model koji bismo sada trebali slijediti.

Ranko Ostojić sa svojom ekipom u dnevnim obilascima stradalih pomaže i zamjenici gradonačelnika Gline izabranoj iz redova srpske nacionalne manjine, Branki Bakšić-Mitić PHOTO: Saša Zinaja/NFOTO

 

NACIONAL: U fokus javnosti došlo je i pitanje robnih zaliha kojih zapravo nema. Kako je to moguće?

To je sramotna situacija. Robne zalihe trebale bi biti ozbiljna institucija koja brine da u slučaju rata ili prirodnih katastrofa budu osigurane robne rezerve za sve što je prioritetno. Naravno, uz stalno obnavljanje zaliha. Upozorio sam na to još u ožujku, nakon potresa u Zagrebu. Mogli su od tada do sada sve riješiti. Prije svega kontejnere kojih nema dovoljno. Na žalost, privremeni smještaj će se pokazati vrlo upitnim za vrijeme hladnog vala koji dolazi. Tim više što se dovlači mobilne kućice na terene kojima se ne može prići ni autima ni labudicama, bez osnovne infrastrukture. No ničem se više ne čudim jer oni koji koordiniraju time zapravo i nisu Stožer. To je komesarijat u kojem su postavljeni predstavnici Vlade, čiji je zadatak, između ostalog i slati drugačiju sliku u javnost od onog što se zapravo na terenu događa. Među njima je vrlo malo operativaca i to je zapravo političko tijelo čiji je glavni cilj sakriti slabosti koje je država u prvim danima nakon potresa pokazala. Čim su volonteri ti koji pokažu da su sposobni napraviti puno više i brže od države, to je pljuska sustavu.

NACIONAL: Premijer Plenković obrušava se na medije i optužuje sve koji su kritizirali reakciju države za neprijateljsku agendu, a opoziciju proziva za politikantstvo i jeftino skupljanje bodova uoči lokalnih izbora. Je li nervozan, ili je samo jako bahat?

Od njega se nije moglo ništa drugo očekivati jer se on stalno tako ponaša. Jedna od njegovih najvažnijih karakteristika je upravo bahatost i umjesto da ističe jedinstvo države s građanima i volonterima, on optužuje sve svoje kritičare i politizira u korist svoje stranke. To je autokratski pristup prema kojem se svaka kritika vlasti smatra direktnim demontiranjem države i poticanjem nepovjerenja građana u institucije. A mediji i kritičari iz opozicije govore istinu: da sustav ne funkcionira, da nakupci kupuju stoku budzašto i profitiraju od situacije na terenu, da kontrole nema, da su se ljudi zarazili koronavirusom dolazeći pomagati, da su mnogi i dalje bez adekvatnog smještaja ili u objektima koje prvi malo veći potres može srušiti. Tako da je najveću konfuziju i kaos stvorila zapravo država. Zna se da je na prvom mjestu spašavanje ljudskih života, a onda sve ostalo. Zato je odmah trebalo mobilizirati ljude na terenu, sve one kojima su kuće stradale privremeno smjestiti na sigurno, a onda krenuti u raščišćavanje i obnovu. Umjesto toga tamo vlada ozbiljan kaos. Nema tu ničeg novog, to je standardna priča kada je HDZ u pitanju.

NACIONAL: Kad smo već kod HDZ-a, što kažete na rasprave o Baniji i Banovini? Dubravka Šuica izjavila je na sjednici HDZ-a da mediji koji Banovinu zovu Banija potkopavaju HDZ i državu.

Doista je sramotno da je rasprava o preuzimanju odgovornosti svedena na to je li Banija ili Banovina. Nikome tamo nije važno kako se zove to područje, već da mu se srušila kuća i treba mu pomoći. Ta rasprava najbolje ocrtava foteljaški pristup HDZ-a. Pa čak je i predsjednik Sabora, Gordan Jandroković, komentirajući tko je te informacije pustio u medije, priznao da i u njihov Centralnom komitetu ima jako puno priglupih. Moram ga pohvaliti zbog iskrenosti ovog puta.

 

‘Problem u Hrvatskoj jest da se Crveni križ doveo u situaciju da se, umjesto da bude neovisna nevladina organizacija, što mu garantira i zakon, postavlja kao produžena ruka vladajuće stranke’

 

NACIONAL: Imate bogato iskustvo i kao ministar policije i kao član vlade Zorana Milanovića i kao humanitarac. Bili ste zaduženi za koordinaciju sustava nakon poplava u Gunji i u migrantskoj krizi. Je li vas itko pozvao da pomognete? Nije li ovo situacija u kojoj bi se trebale skupiti glave?

To je osnovni problem ove vlasti – da se po političkoj liniji biraju ljudi koji bi trebali organizirati život na stradalim područjima, provesti obnovu i pobrati slavu. Uvijek sam smatrao da nas ovakve katastrofe trebaju ujediniti i da se ne smijemo dijeliti po političkoj ili bilo kojoj drugoj osnovi. Ja sam se prvog dana ponudio da pomognem najbolje što mogu i znam, s obzirom na iskustvo koje imam, no nitko me nije ni zvao ni pitao za savjet. Nisu operacije u Gunji ili s migrantima bile mačji kašalj, kao što to sada tvrde predstavnici najviše vlasti, već ozbiljne krize u kojima su se spašavali ljudi, životi i imovina. Na žalost, vodeći ljudi države izjavom da je to bio mačji kašalj u usporedbi s ovim potresom uvrijedile su i tisuće ljudi koji su sudjelovali u tim akcijama spašavanja i zbrinjavanja.

NACIONAL: O mačjem kašlju govorio je predsjednik Milanović koji je poplavljenima u Gunji rekao kako je i njemu pukla cijev u kupaonici. Je li ta kritika upućena njemu?

Ja imena namjerno ne spominjem, ali čini se da su i jedan i drugi predstavnik najviše vlasti zaboravili na te situacije. Ja sam na taj dio posla koji sam odradio ponosan, a znam i da nitko od tih ljudi, volontera, vatrogasaca nije dobio nikakvo priznanje ili odlikovanje za ono što su tada učinili. A sada ih se još i vrijeđa.

NACIONAL: Udruga ugostitelja organizirala se par sati nakon potresa i hranila ljude na potresom pogođenim područjima dva tjedna. Sada je posao preuzeo Pleter, državna tvrtka na koju se mnogi žale. Zašto kuhanje nije prepušteno ugostiteljima iz tih krajeva?

I nama je u Slavonskom Brodu za vrijeme migrantske krize bilo sugerirano da za ljude na terenu i stradale kuha Pleter, kao državna tvrtka koja kuha za vojsku. No onda nam se dogodilo da smo dobili prigovor iz EU-a, zbog novca za tu katastrofu iz europskih fondova, a nismo proveli javni natječaj. Iako smo na kraju povukli novac, ta sredstva nismo mogli opravdati. Ako to ova Vlada zna, dapače, meni su to podmetali i zbog toga mi prigovarali, zašto iz te lekcije nisu nešto naučili? Apsolutno se slažem da je trebalo raspisati javni poziv, mobilizirati ugostitelje s terena kojima su lokali i restorani zatvoreni. Oni su tamo, imaju opremu, treba im dati posla. Jer Pleter ne samo što je monopolist, nego očito nije mogao ni pravovremeno i kvalitetno odgovoriti na ovu situaciju, već je uskočila Udruga ugostitelja i volonteri iz cijele Hrvatske.

NACIONAL: Izašli ste na teren odmah nakon potresa i predlagali da se uredi izbjegličko naselje kraj Male Gorice, koje su devedesetih financirali i izgradili Japanci. Gradonačelnik Petrinje odbacio je tu ideju, kao i Vlada. Zašto mislite da bi to bilo brže i jeftinije od kontejnerskog naselja koje se gradi na Sajmištu jer ti objekti su doista devastirani?

Nisam govorio o kontejnerskom naselju, već o potrebi organizacije kratkotrajnog smještaja na prostoru na kojem već postoji infrastruktura. Dakle, struja, voda, kanalizacija, ono što je uvijek najskuplje. Japanci su na to naselje potrošili 7 milijuna dolara, a mi smo im svojom nebrigom pokazali kako se odnosimo prema njihovoj donaciji za koju smo dopustili da potpuno propadne. Točno je da su objekti devastirani, ali njih se moglo ili očistiti i urediti, ili zamijeniti kontejnerima. Oni koji tvrde da se to ne može pričaju gluposti. Činilo mi se potpuno neracionalnim da se gradi nova infrastruktura na petrinjskom Sajmištu, što će puno koštati i trajati možda do proljeća, ako već postoji jedno takvo naselje 6 kilometara od Petrinje. U krajnjoj liniji, ako se već i nije moglo u te kućice smjestiti ljude, mogli su se kraj njih dovesti kontejneri, a u kućice smjestiti stoka kojoj bi u njima bilo bolje nego u srušenim stajama. Umjesto da se ljudi u neljudskim uvjetima smrzavaju po selima, mogli su im tamo bolje organizirati i prehranu i zdravstvenu skrb, sve na jednom mjestu. S druge strane, kada prođe zima i počnu ozbiljni građevinski radovi, trebat će negdje smjestiti i volontere. Kuda će s njima? Pa tamo stane šest tisuća ljudi, naselje je uz glavni put prema Petrinji, lako je dostupno, mogu se racionalizirati troškovi.

 

‘Neću reći da su neki dijelovi Banije namjerno zanemareni, ali postoje zaseoci u koje pomoć još nije stigla. Državna administracija je spora, gube vrijeme na sastančenje, a ljudi više nemaju vremena čekati’

 

NACIONAL: Vaša Udruga Pozitiva priprema se na rad u Glini. Zašto tamo i na koji način namjeravate djelovati?

Mi smo već odavno tamo, i iako smo mali, mi smo tek jedan segment nevladinih udruga koje pomažu inicijativi „Ljudi za ljude“. Nećemo biti stacionirani samo u Glini, već i u okolnim mjestima. Bit ćemo na terenu gdje bude potrebno s onoliko ljudi koliko ćemo ih imati. Odlučili smo se za Glinu jer smo zaključili da će se Sisak koji je veliki grad snaći. Tamo su i gradonačelnica koja se odlično snalazi, tamo su i Županija i Stožer. U Petrinji se isto koncentrirala pomoć, a ovaj dio oko Gline ostao je u drugom planu. Neću reći da su neki dijelovi Banije namjerno zanemareni, ali postoje zaseoci prema Dvoru na Uni ili Kostajnici u koje pomoć još nije stigla. Državna administracija je spora, gube vrijeme na sastančenje, a ljudi više nemaju vremena čekati. Namjeravamo surađivati sa stanovnicima koji poznaju teren i pomagati tamo gdje je najpotrebnije u najkraćem roku. Ići ćemo u grupama od tri do šest ljudi, ne treba nam ni smještaj, ni slikanje, ni publicitet. Nije red da budemo u kamp-kućicama ili kontejnerima, već ćemo se organizirati tako da ne oduzimamo ljudima koji su stradali ono što je njima potrebno. Imat ćemo terenska vozila i obilazit ćemo teren, a možemo i u njima spavati.

NACIONAL: Jesu li Glina i kraj oko nje namjerno zapušteni nakon rata, da se Srbi nikada ne vrate?

Ovi krajevi su naravno bili zanemareni, ali su jednako zanemareni i krajevi u Slavoniji, u kojima sam se kao i u Baniji također nagledao pustoši. Problem ove države i za Hrvate i Srbe je da se odavno prestao graditi život jer se stalno gradi suživot. Ja se tome oštro protivim i smatram da se ljude tako smješta u rezervate i dok god bude postojala takva vrsta raslojavanja, svi ćemo imati problema u Hrvatskoj. Ako Ustav kaže da su svi građani Hrvatske ravnopravni, bez obzira koje nacionalnosti bili i gdje živjeli, to prije svega znači da svi moramo imati iste mogućnosti. Financiranje takvih nacionalnih rezervata iz novca poreznih obveznika isključivo je u interesu političkih stranaka, a ne hrvatskih građana.

NACIONAL: Ima li smisla saborsko povjerenstvo koje bi se trebalo baviti kriminalnom poslijeratnom obnovom kuća na Baniji i u cijeloj Hrvatskoj?

Bojim se da više nema. Jer čim se DORH u to umiješao, znači da su svi javno dostupni dokumenti premješteni k njima jer su postali dio istrage. To je kao da su spremljeni u bunker, oni postaju tajni i o njima neće biti moguće raspravljati. Zato smatram da je gotovo izvjesno da se neće moći napraviti ništa, prije svega zbog zastare jer Zakon o ratnom profiterstvu obuhvaća limitirano razdoblje. Uvjeren sam da će se na kraju sve tek svesti na pusto razglabanje o tome je li bilo pljačke ili nije. To će se pretvoriti u političku raspravu bez pravog rezultata, što je za HDZ već davno uhodana shema. Budući da su neki akteri iz tog vremena umrli, o njima će se pričati sve najbolje, a što se tiče župana Žinića, uvjeren sam da nema šanse da mu se nešto dogodi.

Kategorije: Hrvaška

Visković: “Pun sam gorčine zbog svega što smo učinili Miri Furlan”

1 ura 59 min ago

Mira Furlan, jedna od najvećih hrvatskih glumica, preminula je u Kaliforniji nakon zaraze virusom Zapadnog Nila. Rođena u Zagrebu 1955. godine bila je prvakinja HNK-a, da bi 1991. na početku Domovinskog rata doživjela nepravdu. Postala je politički nepodobna, dobila otkaz te ostala bez stana u rodnom gradu. Sa suprugom beogradskim redateljem Goranom Gajićem u ratnom vihoru budućnost je potražila u Americi gdje je ostvarila niz zapaženih uloga u filmovima i serijama.

Mira Furlan bila je jedna od „najblistavijih umjetnica” na području bivše države. To je, prije svega, objektivna činjenica, kaže Rade Šerbedžija.

„Ona se već kao mlada glumica istaknula nekom posebnom ljepotom, stilom, glumom, pameću, nježnošću, tako da je postala i simbol ženske ljepote i simbol pameti i mudrosti, talenta i talentirane glumice”, rekao je Šerbedžija za N1.

Svećenica svoje umjetnosti, napisala je redateljica Snježana Banović. Predivna, nezaboravna, nesretna.

„Hrvatsko glumište izgubilo ju je odavno, 90-tih, velikim dijelom svojom krivicom i taj gubitak nikada nije pravo nadoknadilo”, napisala je Banović.

Što se to dogodilo ’90., za one koji ne znaju? Ništa posebno. Zbog ljubavi je bila u Beogradu, protjerana iz svog Zagreba, dobila otkaz kao prvakinja HNK-a, ostala bez stana – loša Hrvatica. ’91. gorko se zahvaljuje svima koji su sudjelovali u hajci: „Ja ne znam drugačije misliti. Ne mogu u svojoj glavi pristati na rat kao jedino rješenje, ne mogu se natjerati da mrzim, ne mogu vjerovati da će oružje, ubijanje, osveta, mržnja, da će gomilanje zla bilo što ikada moći riješiti”, napisala je u pismu objavljenom 1. studenog 1991. godine.

“Mira ama baš ničim, ama ničim nije zaslužila takav odnos prema njoj kakav je ona doživjela ’91. godine, e u tom smislu je sramota, ali za te ljude, ali nju su branili ljudi i kazališni radnici i u Hrvatskoj i Srbiji i svugdje. I filmski i kazališni ljudi”, rekao je Šerbedžija

No, mrlja na Zagrebu i HNK-u ostaje. „Kolege i redatelji su je se preko noći odrekli, piše novinar Boris Homovec, ”a ljubomorne, netalentirane kolegice jedva dočekale da je mogu zakucati za stup srama.”

Mnoge, kažu, peče savjest što su tada šutjeli. “Pišući ove riječi oproštaja, pun sam gorčine zbog svega što smo učinili Miri Furlan i njezinoj obitelji. I stotinama i tisućama drugih obitelji! Adio moja Mira”, oprostio se književnik Velimir Visković na Facebooku.

„Mira je bila kao čovjek, kao osoba, užasno nježna i krhka i ranjiva. Baš zato što je bila tako nježna i ranjiva teško se nosila sa okrutnošću svijeta koji je počesto prepoznavala i više nego drugi trpjela i zbog toga i patila”, kazao je Rade Šerbedžija za N1.

Otišla je u SAD, nastavila život i karijeru. Vraćala se poslije 2000. da bi glumila na Brijunima. Pa u riječkom HNK-u. U svoj zagrebački teatar – nikad. Nije bila osvetoljubiva, samo istinoljubiva, objavio je N1.

Kategorije: Hrvaška

Lukšić: “Broj umrlih ne pada, nema opuštanja”

2 uri 11 min ago

Ravnatelj Kliničke bolnice Dubrava Ivica Lukšić kazao je u Dnevniku HTV-a kako u toj bolnici ima znatno manje pacijenata nego što ih je bilo prije dvadesetak dana.

“Prije Božića imalo smo više od 520 pacijenata, a danas je taj broj 380. Dakle, to je znatan pad. Jednako tako manje je bolesnika i na respiratoru. Međutim, ne tako bitno manje kao što bi se na prvu očekivalo”, istaknuo je Lukšić.

Naglasio je kako je jutros na respiratoru u KB-u Dubrava bilo 58 bolesnika te da je još prisutan udio težih kliničkih slika, odnosno bolesnika s težem oblikom bolesti.

Dodao je kako broj umrlih ne pada i kako je COVID-19 i dalje ozbiljna bolest kao što je bio prije mjesec ili dva.

Ravnatelj Kliničke bolnice Dubrava rekao je da je trenutačno manji pritisak na zdravstveni sustav, pa tako i na KB Dubrava.

“Možemo se bolje posvetiti bolesnicima i pružiti im bolju njegu. Radimo u optimalnijim uvjetima nego prije mjesec ili dva. Međutim, dogovoreno je da kolege još ostanu u KB-u Dubrava da bi se podjednako smanjio pritisak na sve”, rekao je.

Istaknuo je kako su djelatnici KB-a Dubrava bili angažirani od samog početka pandemije te su vrlo iscrpljeni i umorni. Lukšić je dodao da su zdravstveni djelatnici svi heroji jer su dali maksimalan doprinos u liječenju oboljelih. “To je vrlo zahtjevno i nije neočekivano da pojedini pokleknu pod pritiskom. Ne trpimo svi jednako pritisak ni stres. Pogotovo kad je on kontinuiran”, rekao je.

Poručio je da dolaskom cjepiva i smanjivanjem broja novooboljelih i sami zdravstveni djelatnici vide svjetlo na kraju tunela. Ravnatelj Lukšić je naglasio kako su poduzete mjere psihološke pomoći za zdravstvene djelatnika kojima je pomoć potrebna.

Dodao je da još uvijek nema opuštanja što se tiče pandemije, jer opasnost nije prošla i treba i dalje ostati oprezan. Kazao je da nije dobra vijest što cjepivo kasni, ali da vjeruje da će se taj problem uskoro riješiti. “Cijepljenje će nas definitivno izvući iz pandemije”, poručio je.

Rekao je kako smo o koronavirusu puno toga naučili, ali da postoje i dalje nepoznanice, kao naprimjer novi soj virusa.

Komentirao je i problem infektivnog otpada u KB Dubravi. “Ministarstvo zdravstva i ministar Beroš osobno čine sve da se problem riješi. Problem je velik i mi u KB Dubrava dnevno proizvedemo tri tone infektivnog otpada. To je problem koji jedna bolnica ne može riješiti sama. Međutim, ministarstvo poduzima sve što je u njihovoj moći da se trenutni problem riješi, ali i onaj dugoročan problem zbrinjavanja infektivnog otpada”, kazao je poručujući kako je otpad zbrinut u kontejnerima, te da nitko nije ugrožen, ali da se problem treba što žurnije riješiti.

Kategorije: Hrvaška

Kasni i AstraZeneca: Europi će isporučiti “znatno manju količinu” cjepiva

2 uri 19 min ago

AstraZeneca je obavijestila Europsku komisiju da u početku neće moći isporučiti dogovorene količine cjepiva protiv koronavirusa nakon što dobije odobrenje medicinskog regulatora EU-a koje se očekuje krajem siječnja, objavio je u petak njemački Bild, a to je potvrdio i glasnogovornik tvrtke.

Glasnogovornik AstraZenece rekao je kako početne isporuke cjepiva Europskoj uniji, koje tvrtka razvija s Oksfordskim sveučilištem, neće dostići ciljane količine zbog zastoja u proizvodnji.

“Početne količine bit će manje od prvotno predviđenih zbog smanjene proizvodnje u tvornici unutar našeg europskog lanca opskrbe”, rekao je glasnogovornik u priopćenju u kojem nije naveo detalje.

“Isporučit ćemo desetke milijuna doza u veljači i ožujku EU-u, dok nastavljamo povećavati količinu proizvodnje”, dodao je glasnogovornik, ali nije naveo prvotno dogovoreni cilj.

Austrijski novinski portal OE24 također je izvijestio o mogućim kašnjenjima u isporuci i da je AstraZeneca rekla europskim koordinatorima za cijepljenje u četvrtak da će u prvom tromjesečju isporučiti značajno manju količinu cjepiva nego što je dogovoreno.

OE24 je dodao, ne navodeći svoje izvore, da je austrijski koordinator Martin Auer rekao saveznim pokrajinama da je isporuka cjepiva Austriji s prvotno planiranih dva milijuna doza cjepiva srezana na između 500.000 i 600.000 doza.

Očekuje se da će Europska agencija za lijekove (EMA) 29. siječnja odobriti cjepivo AstraZenece.

U EU-u su dosad odobrena cjepiva Pfizer/BioNTech i Moderna, ali postoji problem i s njihovom isporukom.

Kategorije: Hrvaška

Hajduk pogotkom Teklića svladao Šibenik u debiju Tramezzanija

2 uri 37 min ago

U utakmici 17. kola Hrvatski Telekom Prve lige Hajduk je na Šubićevcu rezultatom 0-1 (0-0) svladao Šibenik i tako prekinuo niz od tri ligaške utakmice bez osvojenog boda. ‘Narančasti’ su ovakvim raspletom sada u nizu od četiri ligaška poraza.

Pogodak vrijedan pobjede u debiju novog trenera ‘Bilih’ Paola Tramezzanija postigao je Tonio Teklić u 62. minuti utakmice.

Prvu spomena vrijednu prijetnju za vratare vidjeli smo u desetoj minuti kada se Mario Ćurić s osamnaest metara odlučio na udarac, no lopta je otišla malo pored Kalinićevih vrata.

Generalno smo uvodno gledali disciplinirane momčadi u fazama obrane na obje strane, dok se u napadu se nije puno riskiralo u kretanjima i dodavanjima.

U 13. minuti Hajduk je kreirao prvu opasnost pred vratima Labrovića. ‘Bili’ su odigrali brzu kontru koju u završnici na prizemno dodavanje Gyurcsa s desne strane napada u sredini na pet metara udarcem nije uspio okončati Diamantakos. Grk je u duelu s Mesom pao, no Batinić (dojam je) opravdano nije sudio ništa.

Devet minuta poslije gosti su imali dobru situaciju nakon Gyurcsovog ubačaja iz kuta, na sedam metara sam je u skoku ostao Vušković, no nije dobro zahvatio loptu te je istu glavom poslao pristojno, pristojno pored vratnice. U 24. minuti 22-godišnji Kolumbijac Mesa se s dvadesetak metara odlučio na slabašan, ali precizan pokušaj s kojim Kalinić nije imao ni najmanjih problema.

U ovom periodu susreta dojam je bio da ‘Narančasti’ imaju konkretniju ideju u izgradnji napada, te su nerijetko konkretnije i kontrolirali posjed u posljednjoj trećini, a nesigurne linije gostiju za rezultat su imale žute kartone Todorovića u 23. i Teklića u 25. minuti zbog grubljih prekršaja.

Uskoro se Hajduk ‘trgnuo’ te do kraja poluvremena uspostavio izraženiju dominaciju. U 29. minuti ‘Bili’ su bili vrlo blizu pogotka! Caktaš je iz slobodnog udarca prekrasnim pokušajem s dvadeset i pet metara pogodio vratnicu, u nastavku se lopta odbila u igru, no gosti nisu uspjeli konkretnije zaprijetiti. Minutu poslije Gyurcso se s desne strane napada odlučio na udarac lijevom u suprotni kut, lopta je otišla pored vratnice.

U 36. minuti gosti su imali dobar izlazak iz vlastite polovice, no u završnici loptu su domaći braniči očistili ispred Atanasova, a u nastavku odbijenu loptu u okvir dalekometnim udarcem u ruke sigurnog Labrovića šalje Jurić.

Na isteku 43. minute Atanasov je kvalitetno otvorio Gyurcsa desno, no Mađar se, iako je na drugoj strani imao dvojicu igrača, odlučio na udarac s osamnaest metara, lopta je uz dodir Labrovića otišla pored okvira, no Batinić i kolege nisu dosudili korner za goste.

U prvoj (i posljednjoj) minuti sudačke nadoknade ‘Bili’ su još jednom zaprijetili Labroviću. Caktaš je s lijeve strane napada u sredini pronašao Diamantakosa, čiji je snažan i nezgodan udarac iskosa sa četrnaest metara domaći vratar dobrim postavljanjem uspio kratko odbiti, u nastakvu je na suprotnoj strani na lopti Teklić, koji s pet metara očajnom reakcijom šalje loptu visoko preko okvira vrata.

I u nastavku je Hajduk bio taj koji je uvodno dominirao, u 50. minuti Atanasov je i zatresao mrežu, no sudac Batinić prekinuo je netom prije udarca mladog makedonskog veznjaka igru zbog činjenice da je lopta pri ubačaju Caktaša već izašla iz terena.

U 53. minuti vidjeli smo odličan pokušaj Sahitija. Ampem je pobjegao desno u napadu Čolini i ubacio u sredinu gdje Vušković loše reagira i kratko odbija na noge svom suigraču na posudbi u Šibeniku, a Sahiti prsima spušta loptu i iz voleja s pet metara snažno puca u okvir, no na visini zadatka bio je nekadašnji reprezentativni vratar Lovre Kalinić.

Hajduk do rezultatske prednosti dolazi u 62. minuti. Atanasov je fantastično izveo slobodni udarac sa šesnaest metara, Laborvić čudesnom reakcijom sačuvao mrežu, no u nastavku desno na dva metra loptu u mrežu spretnom reakcijom posprema Teklić za 0-1 i svoj drugi pogodak u dresu ‘Bilih’ ujedno i drugi u 36. Prva HNL nastupu.

U 68. minuti Jakoliš, koji je pod novim trenerom ponovno napadač, trese mrežu poslije lijepog bijega i kvalitetne završnice, no Batinić na asistenciju pomoćnika Šarića signalizira zaleđe i ne priznaje pogodak.

Šibenik je veliku priliku za izjednačenje imao u 74. minuti kada je Alimi fantastičnim dodavanjem pronašao Kvesića, koji bježi ‘uspavanom’ Tekliću, no 30-godišnjak ne uspijeva kvalitetno postaviti nogu te sa osam metara šalje loptu pristojno pored vratnice.

Četiri minute poslije kapetan domaćih Bulat se odlučio na udarac s osamnaest metara, snažno i precizno, no nedovoljno za kvalitetno postavljenog Kalinića. Otvoreno se igralo u ovom periodu. U 80. minuti Atanasov snažnim udarcem s ruba šesnaesterca tjera Labrovića na odličnu reakciju.

Otvoreno se igralo u ovom periodu. U 80. minuti Atanasov snažnim udarcem s ruba šesnaesterca tjera Labrovića na odličnu reakciju.

Do kraja susreta Rendulić je pokušao s Todorovskim i Laćom stići do pogotka vrijednog boda, no pravih izazova za Kalinića nije bilo. U drugoj od tri minute sudačke nadoknade Alimi je, nakon prolaza Jakoliša po desnoj strani napada, u sredini s leđa povukao i srušio Nayira, te je Batinić označio kazneni udarac za goste. Loptu je na bijelu točku postavio Caktaš, no njegov loš pokušaj obranio je Labrović.

HNK Šibenik – HNK Hajduk Split Live Score

Hajduk u sljedećem kolu na Poljudu dočekuje Lokomotivu koja je danas u Kranjčevićevoj poražena od Osijeka (0-3), dok će Šibenik gostovati na Maksimiru kod Dinama. Prethodno navedenim obvezama klubovi će sredinom sljedećeg tjedna odraditi i zaostale utakmice. Program ovog kola nastavlja se sutra okršajima Varaždina i Rijeke (15h) te Gorice i Dinama (17:05), a nedjeljnim srazom Istre 1961 i Slaven Belupa (17:05) isto će biti zaključeno.

Ljestvica

function resetIframeHeight(o) { o.style.height = o.contentWindow.document.documentElement.scrollHeight + 'px'; }

Standings provided by SofaScore LiveScore

Kategorije: Hrvaška

HOS vrijeđa predsjednika Republike: “Ratnu zastavu nisu nam uzeli četnici, a nećete ni vi”

2 uri 50 min ago

Savez udruga dragovoljaca hrvatskih obrambenih snaga prozvao je predsjednika  Milanovića da ne poštuje jednu ratnu postrojbu i čuvare njene tradicije, nakon što je jutros predsjednik RH otkazao sudjelovanje na obilježavanju VRO Maslenica zbog osoba s ‘ustaškim obilježjima’.

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović otkazao je u petak sudjelovanje u programu obilježavanja 28. obljetnice VRO „Maslenica ’93.“ u Zadru, nakon što je doznao kako se među sudionicima svečanosti nalaze i osobe koje nose ustaška obilježja i pozdrav, naveo je glasnogovornik Ureda predsjednika RH.

Savez udruga dragovoljaca hrvatskih obrambenih snaga (UDHOS) u priopćenju je ustvrdio da predsjednik Milanović ne poštuje hrvatske zakone, ali ni 127 poginulih branitelja u vojno redarstvenoj operaciji Maslenica 1993..

“Obljetnica operacije Maslenica trebala je biti komemoracija i proslava, a ne incident. Razuman čovjek bi se sramio tog čina, razuman čovjek ne bi ni postupio tako i pokazao prijezir prema poginulima”, priopćio je Savez.

Naveli su kako predsjednika Milanovića žele podsjeti da je udruga HOS-a sa svojim ratnim obilježjima, grbom i zastavom, zakonito registrirana i prvi put odobrena još 1994. godine.

Podsjećaju da su u rujnu 2017. Ministarstvo uprave i zagrebački Gradski ured za opću upravu usvojili rješenje kojim se Savezu Udruga HOS-a odobrava upis u registar, a u kojem je opisano ratno znakovlje HOS-a.

“Iznad stiliziranog hrvatskog grba upisano velikim slovima HOS, a ispod grba ‘upisano je manjim velikim slovima od gornje upisanog HOS za 50 posto manji ispis i glasi Za dom spremni”, kažu u Savezu udruga HOS-a.

Podsjećaju i da je zastava HOS-a uvijek istaknuta na raznim obljetnicama, poput Kolone sjećanja u Vukovaru, ali i u Zagrebu 2015. na proslavi 20. obljetnice Oluje, kada je Zoran Milanović bio premijer.

Savez u priopćenju navodi i da je Vijeće za suočavanje s prošlošću zaključilo kako se obilježja korištena u Domovinskom ratu mogu koristiti u kontekstu Domovinskog rata, primjerice na komemoracijama.

“Ako ćemo se sramiti znakovlja pod kojim se ginulo braneći zemlju, onda ova zemlja nema budućnost”, naveli su iz Saveza UDHOS-a. Dodali su kako poručuju predsjedniku Milanoviću: “Ratnu zastavu ni četnici nam nisu uzeli, a nećete ni vi”.

Kategorije: Hrvaška

Nisu se danas kod Zadra samo HOS-ovci razmetali ustaštvom

3 ure 56 min ago

Predsjednik splitske Udruga veterana specijalne policije “BATT” Mladen Todorić, koji je u petak predvodio skandiranje “Za dom spremni” na obilježavanju 28. obljetnice vojnoredarstvene akcije Maslenica, u bici kod Maslenice nije ni sudjelovao jer je bio premlad, doznaje nacional.hr iz pouzdanih izvora u Specijalnoj policiji.

Specijalna jedinica policije Batt Split sudjelovala je u akciji Maslenica pripremom na Velebitu, oslobađajući Tulove grede te Male i Velike Bobije, kao i uspješnim zaustavljanjem neprijateljskih snaga iz Gračaca i Medaka.

Današnji proustaški “performans” članova te udruge, kao i pripadnika udruge Veterana 4. gardijske brigade HV, međutim, nikome od njih ne služi na čast – a ustaško je skandiranje predvodio čovjek koji u akciji nije ni sudjelovao.

Kategorije: Hrvaška

General Džanko: “Pišu novu povijest, Gotovina mi je zapovjedio da HOS ne sudjeluje na Maslenici”

4 ure 19 min ago

General Luka Džanko, jedan od planera i zapovjednika vojnoredarstvene akcije Maslenica, podržao je odlazak predsjednika Republike Zorana Milanovića s obilježavanja 28. obljetnice akcije Maslenica, rekavši kako HOS nije sudjelovao u toj akciji. Usprkos svemu tome, Džanko, za razliku od HOS-a, nije pozvan na obilježavanje, koje je u petak nagrđeno ustaškim pozdravom.

Milanović napustio obilježavanje akcije Maslenica zbog ustaških obilježja, otišao Hranj i ljudi iz vrha vojske

“Vrhovni zapovjednik je pokazao da se drži Ustava, i potpuno ga podržavam u ovoj odluci”, kazao je Džanko za antifašistički web magazin Vedra, koji izdaje Udruga veterana Domovinskog rata antifašista Vedra.

Malo je ljudi pozvanijih da govore o akciji Maslenica od generala Džanka. Naime, kad se krajem 1992. pojavila ideja o vojnom oslobađanju Masleničkog ždrila kako bi se omogućilo spajanje Dalmacije s ostatkom Hrvatske, general Janko Bobetko je kao načelnik Glavnog stožera za operaciju zadužio zapovjednika zbornog područja Split Antu Gotovinu, a ovaj je za voditelja tima za planiranje operacije »Gusar«, kako je tada bilo kodno ime akcije, predložio svoga zamjenika i bivšeg zapovjednika Južnog bojišta Luku Džanka. Uspjeh akcije Maslenica umnogome je proizlazio baš iz pažljivog i kvalitetnog planiranja, slično kako se 1995. dogodilo uoči operacije Bljesak, kada je Džanko bio zapovjednik Zbornog područja Bjelovar i time jedan od ključnih ljudi Bljeska.

Nažalost, baš kao i prošle godine u Okučanima, Luka Džanko sada nije bio pozvan ni u Zadar na obilježavanje obljetnice Maslenice, što najviše govori o organizatorima.

Govoreći o incidentu na obljetnici Maslenice, Džanko kaže da HOS nije sudjelovao u samoj operaciji, ni pod svojim imenom, niti kao dio neke druge postrojbe.

“Operaciju su provele druge postrojbe, posebno 4. brigada. Tek znatno kasnije, kad je trebalo braniti Maslenicu i oslobođeno područje, na jednom sastanku kod generala Gotovine pojavio se tadašnji zapovjednik 9. bojne HOS-a Marko Skejo, i stavio svoju postrojbu na raspolaganje. Međutim, u to vrijeme već je bila izdana zapovijed Franje Tuđmana o ukidanju svih vojnih snaga izvan Hrvatske vojske, pa tako i HOS-a. U tom smjeru išao je i Gotovinin odgovor, koji je Skeji rekao da je njihova pomoć dobrodošla, ali samo u sastavu 114. brigade, i bez oznaka HOS-a. Skejo je u početku rekao da će oni zbog toga napustiti HV, no nakon burne reakcije Ante Gotovine primirio se, kaže nam Džanko.

Konačni rezultat bilo je potpuno uklapanje HOS-a u postrojbe HV-a, pa na Maslenici ni nakon same operacije nije bilo moguće vidjeti znakovlje te formacije, nastale pod okriljem Hrvatske stranke prava. “General Gotovina zapovjedio mi je da se pobrinem da na bojištu ne bude ni postrojbi ni znakovlja mimo Hrvatske vojske, i izričito mi rekao da će mene smatrati odgovornim dogodi li se drukčije”, prisjeća se Džanko.

Bez obzira na to što nije bio u Zadru, Džanko prema viđenom u medijima smatra da ljudi zbog kojih je Milanović napustio svečanost nemaju nikakve veze s ratnim HOS-om, zaključuje to po tome što je riječ o relativno mladim ljudima koji su teško mogli biti u ratu prije skoro trideset godina. Zbog toga ga posebno boli što se i ovakvim provokacijama želi kreirati neka nova povijest Domovinskog rata.

Kategorije: Hrvaška

DAVOR SALOPEK: ‘Drvene kuće na obnovljenoj Banovini mogle bi izdržati potrese, stabilne su i izdržljive’

4 ure 32 min ago
Davor Salopek, arhitekt, publicist i sveučilišni profesor koji je autoritet za tradicionalne pokupske i posavske drvene kuće, predlaže da se za obnovu Banovine uzme u obzir upravo takva jedna drvena kuća

Vozeći se putem od Zagreba do potresom poharane Banovine i običnom promatraču mora zapeti za oko da između niza stradalih i porušenih kuća gotovo neoštećene stoje stare drvene kuće, tipične za Pokuplje i Posavinu.

Davor Salopek, arhitekt, publicist i bivši profesor na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, na kojem je predavao kolegij Tradicijska arhitektura, jedan je od najvećih autoriteta za tradicionalne pokupske i posavske drvene kuće. Cijeli svoj profesionalni vijek vezan uz Petrinju i Banovinu, Salopek je kao arhitekt praktičar i teoretičar još od šezdesetih godina prošlog stoljeća zastupao ideju građenja u zavičajnom kontekstu, tražeći suvremena rješenja u skladu s tradicijom i zagovarao arhitektonsku inspiraciju predajnim graditeljstvom.

Njegova cjeloživotna arhitektonska tema je očuvanje identiteta hrvatskog prostora: s jedne strane sanacijom i revitalizacijom postojeće predajne graditeljske baštine, s druge strane poticajima za inspiraciju tom tradicijskom arhitekturom kod kreiranja novih prostora.

Napisao je nekoliko knjiga, među kojima se ističu ‘’Hrvatska korablja’’ (1971., koautor B. Čačić), ‘’Arhitektura bez arhitekta’’ (1974.), monografija o slikaru Petru Salopeku ‘’Salopek’’ (1997.), priručnik za obnovu ‘’Posavska tradicijska drvena kuća’’ (2006. koautor ) i ‘’Korablje samobitnosti’’ (2009.).

Objavio je i niz tekstova u stručnim časopisima i dnevnom tisku i autor je šest televizijskih filmova o hrvatskom predajnom graditeljstvu. Član je Matice hrvatske od 1970., a od 1990. do 2015. bio je predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Petrinji. Četiri je godine bio glavni urednik arhitektonskog časopisa Čovjek i prostor (1978-1981), a godinama je bio i glavni urednik izdavačke djelatnosti ogranka Matice hrvatske u Petrinji. Od 1984. direktor je arhitektonskog konzaltinga APB-Petrinja, od 1992. vlasnik i direktor tvrtke Arhigrad u Petrinji. Sa svojom tvrtkom sudjelovao je u konzultantskim poslovima obnove ratom razorenih stambenih i sakralnih prostora Petrinje i Banovine.

 

‘Hrvatske korablje su poput kutija s elastičnim spojevima koje odlično podnose potres. Dolazili su ih gledati čak i Japanci, njihov slikar izgradio je jednu u Japanu’

 

Arhitekt Salopek na terenu je svakoga dana nakon potresa, od Petrinje do Gline, ali kaže samo po prijateljskoj liniji. Daje savjete ljudima oko sanacije potresnih šteta na njihovim kućama, no službeno nije uključen ni u procjenu šteta niti u bilo koju drugu aktivnost:

“Nisu me zvali, očito im nisam zanimljiv, a možda i bolje jer onda mogu promišljati stvari samostalno. Najteže u ovom trenutku je da su ljudi egzistencijalno ugroženi, nemaju gdje spavati i gdje se grijati. A obnova će doći kasnije, nadam se smišljenije”. Na tezu da su drvene kuće puno bolje prošle u potresu od onih od cigle i betona Salopek kaže: “To je potpuno točno. Naravno, bilo je nekih koje su bile dotrajale i urušene i prije potresa, no one koje su održavane gotovo su neoštećene. Ahilova peta tih kuća je kontakt s tlom i krov. Ako je to riješeno, odnosno ako su temelji zaštićeni od truljenja, te su kuće potpuno stabilne. Osobno sam obnovio šezdesetak takvih kuća i svima smo radili nove temelje s izolacijom između temelja i drvenog podseka i one uz popravak, odnosno održavanje krovišta mogu dalje živjeti još sto, dvjesto godina!”

Salopek zato i smatra da bi se u ovoj obnovi kuća koje su se srušile nakon potresa zbog loše gradnje trebalo razmišljati o drvenim kućama: “To bi bilo dobro rješenje ne samo za ljude kojima se kuća potpuno srušila, već i za one čija bi obnova trajala dulje vrijeme. Drvena gradnja može biti relativno brza, efikasna i kvalitetna. Osim toga, može na izvjestan način vratiti identitet ovom prostoru.”

Takvu su tipičnu drvenu kuću petrinjskog Pokuplja i sisačke Posavine Davor Salopek i Branko Čačić, pokojni slikar, publicist i kustos galerijske zbirke u Gradskom muzeju Siska, u svojoj knjizi objavljenoj 1971. nazvali Hrvatskom korabljom. Salopek objašnjava i zašto: “To je drvena korablja ili Arka, Noina Arka koja u sebi nosi život i prenosi ga u buduće vrijeme. Ona čuva i nastavlja život tradicije u selima u kojima je izgrađena. Umjetnička fotografkinja i režiserka Milica Borojević snimila je 1976. film ‘Korablja’ za Zagrebfilm, u kojem su te kuće ‘plovile’ kroz tu maglenu pokupsku ravnicu, baš kao Noina Arke.”

Davor Salopek i Branko Čačić su prvi sustavno počeli pisati o toj vrsti tradicijske arhitekture u novije vrijeme: “No u arhitektonsku bit te gradnje smo mi prvi ušli. U knjizi ‘Hrvatska korablja’ ja sam se bavio arhitektonskim dijelom, dok je Branko objašnjavao značenjske momente. Radili smo to u finoj sinkronizaciji.”

Budući da je knjiga objavljena usred Hrvatskog proljeća, 1971., nameće se pitanje jesu li oni kao autori imali problema.

“Zapravo nismo. Ipak, kada smo u knjizi postavili prvo pitanje: jesmo li od jučer na ovom tlu, ima li novog bez tradicije?, odmah nam je to zamjerio Milutin Baltić. On je to nazvao nacionalističkim citatima. No na kraju je sve dobro prošlo jer smo se na poleđini zahvalili dvadesetorici ljudi koji su pomogli izdavanje te knjige, između ostalog i Živku Juzbašiću, tadašnjem direktoru Gavrilovića koji su, kada je došla huja, pomogli da to ne ode na sud, a mi ne završimo u zatvoru. Jedno osamsto primjeraka te knjige koju je tiskao Orbis iz Rijeke otišlo je arhitektima, a ostalo su ‘bunkerirali’ u Sisku. No kada sam puno godina kasnije, 2009. promovirao u Matici hrvatskoj u Zagrebu knjigu ‘Korablje samobitnosti’, tada mi je akademik Boris Magaš odao veliko priznanje rekavši: ‘Nakon ‘Hrvatske korablje’ više ništa nije bilo isto.”‘

Salopek smatra da bi drvena kuća – koja se naziva pokupsko-posavska korablja – bila dobro rješenje ne samo za ljude kojima se kuća potpuno srušila, već i za one čija bi obnova trajala dulje vrijeme. PHOTO: Saša Zinaja/NFOTO

 

Hrvatske korablje pojavljuju se u dva oblika – kao prizemnice ili kao katnice. Tipični tlocrt tradicionalne drvene prizemnice koja je u osnovi trodijelna sastoji se od družinske sobe, odnosno dnevnog boravka, kuhinje, spavaće sobe i pretprostora koji se naziva “pristašek”. Davor Salopek o tome kaže: “To je vrlo suvremena dispozicija. Prostorije nisu jednake veličine, već su prilagođene svojoj funkciji. Ako se radi o katnici, onda tipično pokupsko-posavska korablja ima također trodijelni tlocrt u gospodarskom prizemlju koji je u sredini otvoren kao kolnica. Lijevo i desno su štala i alatnica, ili šuta. Onda se stubama koje su uvijek jednokrake i nalaze se izvana dolazi u pristašek gornjeg dijela koji tlocrtno ima hižu – dnevni boravak, malu kuhinju, između njih vrata koja ih spajaju, a onda lijevo od kuhinje ganjak, natkriveni hodnik okrenut prema dvorištu sa zahodom koji je virio izvan kuće i osiguravao ‘slobodan pad izmeta’, a s druge strane je spavaća soba.”

Taj je kat uvijek bio širi od prizemlja, dok se dispozicija pregradnih zidova nije morala preklapati s onima u prizemlju jer drvo to podnosi.

“Krov je uvijek dvostrešan sa zabatnim skošenjima (poculica, lastavica) s jedne ili s obiju strana na zabatima. Nekada su krovovi bili pokriveni slamom, zatim drvenim daščicama (šindrom), a poslije biber-crijepom. Ističe i kako takve tradicionalne drvene kuće nemaju čavle, već tzv. moždanike od tvrdog drveta koji se usađuju između planjki koje se vertikalno postavljaju jedna na drugu.

“Ti moždanici drže vezu da ne dođe do izvijanja planjke lijevo-desno, a po vertikali planjke se drže pritiskom. Tipični tlocrt takve kuće treba vidjeti, teško ga je opisati riječima jer se iz tlocrta naravno puno bolje vidi raspored. Žao mi je da čak i stručni časopisi često izostavljaju objaviti tlocrte jer se time daje nedovoljna informacija o prostoru. Inače, moram tu pohvaliti časopis Oris i Andriju Rusana koji već dvadeset godina nadljudskim naporima održava taj stručni arhitektonski časopis i smatram da bi mu Ministarstvo kulture moralo pomoći da opstane jer financijski to više ne može izdržati. Smatram da bi bila velika šteta da prestane izlaziti sada, baš u najgorem trenutku, nakon potresa, kada arhitektura dolazi u prvi plan.”

Odgovarajući na pitanje zašto su stanovnici u pokupskim selima u okolici Petrinje napustili tu tradicionalnu gradnju koja je ne samo stabilna, već i lijepa, Salopek tvrdi kako je veliki problem postala drvena građa: “Danas je jako teško doći do hrastova drveta. Ne može se više otići u šumu, posjeći hrastove, ispiliti i otesati planjke kako se to nekada radilo. Na žalost, taj materijal više nije dostupan na takav način, ljudi više nemaju svoje šume, a dobru hrastovinu ne može se baš jeftino kupiti. No siguran sam da bi se neki oblici drvene gradnje trebali iskoristiti i za ovu obnovu. Mislim da bi takva gradnja trebala biti društveno usmjerena. Na žalost, veliki dio suvremene montažne drvene gradnje kod nas je arhitektonski nekvalitetan. Ja tvrdim da se za isti novac može napraviti i dobro i loše i zato bi se za takvu eventualnu gradnju u obnovi trebalo napraviti kvalitetne arhitektonske projekte.’’

Naime, osim knjiga o hrvatskim korabljama, Salopek je 2006. napisao i glavninu naputaka u priručniku za njihovo obnavljanje, u nakladi Ministarstva turizma i Ministarstva mora, turizma i prometa. On sam obnovio ih je šezdesetak: “Dobar dio ljudi za koje sam radio shvaća da je to velika vrijednost i ne žele da takve kuće propadnu. Na žalost, Ministarstvo kulture koje je redoviti financijer takve obnove nema dovoljno novca i zato se premalo toga obnovilo. Kada bi ljudima dali oko 100 tisuća kuna, oni time mogu napraviti nove temelje i krov i to je već nešto. Među onima koji su prepoznali vrijednost te baštine je jedan Zagrepčanin za kojeg sam svojevremeno radio eko-etno selo Strug u Parku prirode Lonjsko polje kraj Novske. On je tamo okupio desetak kuća, mahom starih koje je dovezao i uredio ih za turističku namjenu.”

Salopek napominje i kako Ministarstvo kulture dopušta premještanje onih drvenih korablji koje na mjestu gdje se nalaze nisu pod zaštitom kao dio cjeline. “Na Banovini ima dosta takvih kuća koje bi se vjerojatno smjele prenijeti, ali ima i onih koje se rasprodaju kao građevinski materijal jer su vlasnici dopustili da propadnu.”

Dodaje i kako srećom još uvijek postoje “cimermani”, odnosno majstori tesari koji takve kuće znaju razgraditi i ponovo ih složiti.

“Imam jednu ekipu u Petrinji s kojima sam obnovio u zadnje vrijeme četiri-pet takvih kuća i jako su to dobro napravili. Upravo radim na jednoj kući u Letovaniću koja će se isto tako razgraditi i ponovo sastaviti. Uvijek oko takvih stvari traju rasprave s konzervatorima, ali na kraju se nekako dogovorimo. Srećom, postoje pojedinci, čak i neki povratnici iz inozemstva koji obnavljaju i po nekoliko takvih kuća, cijela domaćinstva. Uostalom, u jednoj takvoj kući blizu Selišta živio je i profesor s kazališne akademije Vladan Švacov koji je imao katnicu s podrumom, koju je također prenio. Njegov brat Mladen imao je prizemnicu, na obali Kupe. Oni su tu živjeli, a radili u Zagrebu. To je s jedne strane bilo romantično, a s druge udobno za život.”

Novinarka Nacionala Zrinka Vrabec-Mojzeš i Davor Salopek. PHOTO: Saša Zinaja/NFOTO

 

Na primjedbu da pola ljudi u Americi i Kanadi imaju drvene kuće, Davor Salopek kaže kako je naša tradicionalna drvena kuća puno čvršća:

“Njihove kuće su kao kuće od karata, svaki malo jači vjetar ih raznese. Ali mi bismo mogli poticati gradnju i obnovu u skladu s našom tradicijom. Bit drvene strukture hrvatske korablje je da ima horizontalne planjke preklopljene na uglovima. One su napravljene poput kutija s elastičnim spojevima koje odlično podnose potres. Svojedobno su čak Japanci dolazili gledati te naše korablje, a prijatelj Branka Čačića, jedan japanski slikar, javio mu je da je napravio takvu kuću u Japanu jer mu se to jako svidjelo.”

Salopek i njegov konzalting projektirali su ili nadzirali poslijeratnu obnovu niza sakralnih objekata i 647 stambenih kuća. Nakon katastrofalnog potresa osobno je obišao veliki dio tih objekata i sretan je jer su ostali čitavi, bez ozbiljnijih oštećenja: “Nisam mogao obići sve njih jer smo puno radili, ali ne znam ni za jedan koji je nakon potresa srušen ili ugrožen. Išao sam neki dan pogledati svojih šest kuća u epicentru potresa, u Strašniku, sve stoje i stabilne su, sa zelenom naljepnicom. Obnovio sam i gotovo deset sakralnih objekata u Petrinji i okolici. Sveti Lovro u Petrinji građen je iz temelja i on je odlično prošao. Kad uđete, nema ni jedne ozbiljnije pukotine ni na svodovima niti na zidovima i stupovima. Stradali su crjepovi i jedan drveni nosač križa na zvoniku – prelomilo se drvo na koje je bio nasađen, ali to je dug određenom tehnološkom postupku dizanja kape tornja. No to nema utjecaja na stabilnost crkve, a križ će se vratiti dizalicom. Koliko sam vidio na fotografijama, i Sveta Barbara u Brestu i kapelica na petrinjskom groblju Sv. Trojstva u dobrom je stanju, kao i kapela na groblju Svetog Roka te crkve u Topuskom, Viduševcu i Hrastovici. Možda imaju neke ožiljke od potresa, kao i moja kuća jer ovakva katastrofa ne može proći sasvim bez posljedica. Ali sve su stabilne.”

 

‘Na Banovini ima dosta drvenih kuća koje bi se vjerojatno smjele i prenijeti, ali ima i onih koje se rasprodaju kao građevinski materijal jer su vlasnici dopustili da propadnu’

 

Upitan da komentira optužbe za kriminalnu obnovu kuća po Banovini nakon Domovinskog rata, Salopek kaže da je sve to pretjerano:

“To je besmislena hajka i generalizacija na temelju nekoliko slučajeva loše izvedenih kuća. U obnovi je postojalo nekoliko kategorija oštećenja – 3, 4, 5 i 6. U pravilu one kuće koje su bile u šestoj kategoriji rušile su se i gradile ispočetka. S time da su kuće obnavljane prema broju ukućana – 35 kvadrata za jednog, a po 10 kvadrata za svakog sljedećeg. No neki ljudi koji su se htjeli što prije vratiti su izbjegavali obnovu u šestoj kategoriji, pa su radije kuću ostavljali u petoj kategoriji za popravak. Neke od njih imale su ugrađeni nedostatak već u startu, zbog postojeće konstrukcije. Mi smo radili po pravilima struke i zato me je i zasmetala hajka koja je dignuta u medijima na izvođače koji su radili kuće bez vertikalnih serklaža. A u pravilima protupotresne gradnje je stajalo da prizemnice i katnice ne trebaju imati vertikalne serklaže. Čak ako smo to i nacrtali onda nam je revident, tvrtka kojoj je tehnička dokumentacija išla na reviziju, to iz projekta maknula. Moram reći da sve te prizemnice koje su izgrađene bez vertikalne serklaže stoje i nakon potresa. Dakle, to pravilo je čak bilo u redu i za potres ovakvog intenziteta. S druge strane, postojale su kontrole i projekata i troškovnika, kao i kontrole kod primopredaje koju je na koncu potpisivao vlasnik kuće. Zato smatram da se zbog određenog manjeg broja ekscesnih slučajeva ne smije generalizirati i kriminalizirati cijela obnova’’, tvrdi Salopek.

Ovih dana puno se raspravlja o obnovi Banovine, a osobito povijesnog centra Petrinje koji je najviše stradao. Davor Salopek uvjeren je da je ključno u obnovi sačuvati memoriju tog prostora i centralnog trga: “Zato smatram da bi se te fasade i silhuete pod svaku cijenu trebalo obnoviti na isti način. One kuće za koje se utvrdi da su vrijedne faksimilne reprodukcije trebalo bi kompletno faksimilno rekonstruirati. Za one druge koje nisu spomenici kulture najviše kategorije, po mom mišljenju, treba obnoviti identične fasade, dok unutrašnjost može biti prilagođena današnjim potrebama. Kad kažem faksimilna rekonstrukcija, onda mislim da treba obnoviti geometriju prostora koji, kao i tekstura materijala trebaju biti identični originalu, no konstrukcija mora biti protupotresna. Tako smo mi obnovili Svetog Lovru i on čvrsto stoji nakon potresa. Ne volim izraz replika, ja to zovem reinkarnirani duh prostora. Vjerujem u taj duh oblika koji treba sačuvati, služeći se suvremenim tehničkim sredstvima. I kada govorim o petrinjskom centralnom trgu, onda smatram da toj otjelovljenoj memoriji svakako treba sačuvati oblik, a nova mogu biti samo upotrijebljena sredstva. Inače, taj je trg jedan od najvrednijih povijesnih jezgri malih gradova u kontinentalnoj Hrvatskoj. U njemu se nalazi i zeleno srce grada, petrinjski park kroz koji prolaze dvije glavne pješačke dijagonale, kroz čije presjecište prolazi duhovna os Svetog Lovre, glazbenog paviljona i vodoskoka Ferde Ćusa. Potpuno sam protiv ideja nekih kolega da bi sada na tom trgu nekim novim građevinama trebali potvrditi svoje vrijeme. Svoje vrijeme možemo potvrđivati na tisuću drugih lokacija, dok tu treba potvrditi povijesno vrijeme.”

Po mišljenju mnogih iz struke i izvan struke, do obnove mora doći brzo, inače će taj grad ostati potpuno prazan.

“To je pitanje koje treba postaviti političarima. Oni se moraju postaviti tako da se to dogodi što prije. Za obnovu Petrinje i života u Petrinji nužna je sinergija državne vlasti i lokalne zajednice i samo tako možemo u tome uspjeti.”

Tlocrt tipične pokupsko-posavske korablje, kako je stručni naziv za ovu drvenu kuću.
Kategorije: Hrvaška

Osijek uvjerljivim slavljem protiv Lokomotive preuzeo vrh ljestvice

4 ure 53 min ago

U prvoj utakmici 17. kola HT Prve lige Osijek je u Kranjčevićevoj uvjerljivo slavio protiv Lokomotive rezultatom 0:3 (0:2). Dvostruki strijelac za Bijelo-plave bio je Ramon Mierez, a pogodak je postigao i Damjan Bohar.

Izabranici Nenada Bjelice su se tako izdvojili na vrhu ljestvice s tri boda prednosti pred Dinamom, ali treba uzeti u obzir da imaju dvije odigrane utakmice više.

Jerko Leko pak neće po dobrom pamtiti svoj debi na klupi kluba s Kajzerice koji je tako upisao svoj sedmi poraz u 15 odigranih susreta.

U 14. minuti Aliyju bježi obrani gostiju i prebacuje vratara Ivušića koji je tom prilikom okrznuo loptu, a ispred gol linije pogodak sprječava Škorić. Nakon njegove intervencije oglasio se i pomoćni sudac koji je signalizirao zaleđe nigerijskog ofenzivca.

Osijek do vodstva dolazi u 17. minuti. Iz kornera je ubacio Bočkaj, vratar Santini je izletio u prazno, a njegovu pogrešku je iskoristio Mierez koji iz peterca šalje loptu u mrežu. Argentinski napadač je tako došao do svog devetog gola u aktualnoj prvenstvenoj sezoni.

U 32. minuti nakon još jednog ubačaja iz kornera Cokaj je povlačenjem zaustavio Žapera, a sudac Bebek je nakon intervencije VAR-a i pregleda snimke pokazao na bijelu točku. Siguran iz kaznenog udarca bio je Mierez koji je Santinija poslao u jednu, a loptu u drugu stranu za svoj deseti gol u aktualnoj sezoni Prve HNL.

Na samom početku drugog poluvremena Lokomotiva ostaje s igračem manje. Mierez je prvo napravio prekršaj nad Papadopoulos, a grči stoper je potom nervozno reagirao te je laktom udario suparnika zaradivši drugi žuti karton zbog čega je morao prije vremena otići u svlačionicu.

Osijek je brzo iskoristio brojčanu prednost. Bočkaj je u 58. minuti s ruba kaznenog prostora pogodio suprotnu vratnicu, a na odbijenu loptu je najbolje reagirao Bohar koji je šalje pod gredu. Slovenskom reprezentativcu bio je to četvrti gol otkad je prošlog ljeta stigao u Gradski vrt.

Osijek je blizu pogotka bio u 79. minuti kada je Brlek odličnim ubačajem pronašao Jugovića, ali njegov udarac glavom izvrsnom reakcijom brani Santini. Odmah potom nakon ubačaja iz kornera u dobroj prilici se našao Lončar koji je sa sedam metara pucao poviš vratnice.

U 81. minuti hat-trick je mogao postići Mierez koji je pobjegao obrani Lokomotive, ali u situaciji 1 na 1 kao pobjednik je izašao golman Lokomotive.

Mrežu domaćih je u 86. minuti zatresao i Ante Erceg. Iskusni napadač je najbolje reagirao na odbijenu loptu nakon što je udarac glavom Miereza obranio Santini. Međutim nakon intervencije VAR-a utvrđeno je zaleđe argentinskog ofenzivca pa zgoditak nije priznat. Bila je to posljednja značajnija prilika na susretu koji je na koncu zasluženo pripao gostima.

U drugom susretu današnjeg programa 17. kola Prve HNL Šibenik od 18:05 na Šubićevcu dočekuje Hajduk na čijoj će klupi debitirati talijanski stručnjak Paolo Tramezzani.

Ljestvica:

Kategorije: Hrvaška

Iran preko Twittera navodno prijetio Trumpu, Twitter ugasio račun

4 ure 54 min ago

Twitter je u petak blokirao račun povezan s iranskim vrhovnim vođom s kojeg je objavljen poziv na osvetu za ubojstvo generala Kasima Sulejmanija koji se, čini se, odnosi na naručitelja, bivšeg američkog predsjednika.

Račun je u petak navečer privremeno ugašen jer krši “pravila Twittera”, objavila je društvena mreža u objavljenoj poruci.

“Osveta je neminovna. Izvršit će se nad Sulejmanijevim ubojicom i onim tko je naredio ubojstvo”, navodi se u poruci na farsiju objavljenoj u četvrtak malo prije ponoći na računu ajatolaha Alija Hamneja @khamenei_site.

Izjavu prati fotomontaža na kojoj Donald Trump igra golf na obali mora dok ga nadlijeće trokutasta letjelica od koje se vidi samo sjena na travnatom igralištu.

General Kasim Sulejmani, tvorac strategije iranskog utjecaja u regiji, ubijen je 3. siječnja 2020. u Bagdadu u napadu američkom bespilotnom letjelicom koji je naredio Donald Trump.

Potonji je u srijedu otišao s dužnosti koju je prepustio Joeu Bidenu i povukao se u svoje odmaralište u Mar-a-Lagu na Floridi.

Vrhovni vođa je više puta zaprijetio da će Sulejmanijeva smrt biti osvećena. Prvog dana 2021. godine, na svečanosti u čast ubijenom generalu, čelnik iranske pravosudne vlasti Ebrahim Raissi rekao je da njegovi ubojice “nigdje neće biti sigurni”.

“Nemojte misliti da se bilo tko može izvući, pa ni američki predsjednik, koji je ubojica jer je naredio ubojstvo”, rekao je.

“Osveta se može dogoditi bilo kad”, pisalo je na računu vrhovnog iranskog vođe na Twitteru.

Kategorije: Hrvaška

Cijepljenje u krizi: HZJZ “ne zna kad će doći dovoljno cjepiva”

5 ur 2 min ago

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) izvijestio je u petak da će zbog neplanirane sporije dinamike isporuke cjepiva protiv koronavirusa, proizvođača Pfizer/BioNTech. sljedećih nekoliko tjedna usporiti proces cijepljenja.

“Zbog neplanirane sporije dinamike isporuke cjepiva protiv bolesti covid-19 proizvođača Pfizer/BioNTech, sljedećih nekoliko tjedana ne možemo nastaviti s provedbom cijepljenja jednakom brzinom kao što smo planirali.

Stoga, dok se ne uspostavi isporuka većih količina cjepiva sukladno potrebama stanovništva, do daljnjega moramo usporiti proces cijepljenja protiv civida-19”, poručili su iz HZJZ-a.

Objasnili su kako sporija provedba Plana uvođenja, provođenja i praćenja cijepljenja protiv covida-19 u Hrvatskoj, podrazumijeva odgađanje početka cijepljenja za osobe koje još nisu započele cijepljenje.

Pfizerovovo cjepivo Comirnaty idućih će tjedana dolaziti u reduciranim količinama, što će najvjerojatnije uzrokovati ne samo odgodu početka cijepljenja, već i odgodu primjene druge doze cjepiva, izvijestio je HZJZ.

Naglašavaju, međutim da odgađanje druge doze cjepiva, odnosno primjena druge doze cjepiva Comirnaty nakon više od 21 dana nema negativan učinak na očekivanu razinu zaštite koja se postiže cijepljenjem.

Napominju pritom da se u kliničkim studijama druga doza cjepiva primjenjivala do 42 dana nakon prve doze, s jednako dobrim rezultatom kao i primjena nakon 21 dan.

“Prema trenutno dostupnim informacijama ne znamo kada će doći dovoljno cjepiva u Hrvatsku kako bismo mogli početi cijepiti širi krug prioritetnih osoba (druga faza cijepljenja prema Planu cijepljenja) putem izabranih liječnika, posebnih lokacija za cijepljenje i u zavodima za javno zdravstvo, no čim dobijemo tu informaciju, pravodobno ćemo obavijestiti javnost na mrežnim stranicama HZJZ-a”, navodi se u priopćenju.

Kategorije: Hrvaška

Kristijan Bistrović na posudbi u Turskoj

5 ur 10 min ago

Nakon Antona Maglice, koji je danas predstavljen kao novi igrač turskog superligaša Kayserispora, još jedan Hrvat nastupat će u elitnom razredu turskog nogometa. Veznjak moskovskog CSKA Krsitijan Bistrović karijeru će nastaviti u Kasimpasi, gdje će biti na posudbi do kraja sezone.

Dvadesetdvogodišnji Koprivničanin prve je nogometne korake napravio u Borcu iz Imbriovca, a kratak period bio je član i NK Tehnike iz Koprivnice, da bi od 2008. godine prešao u redove ‘Farmaceuta’. U Slaven Belupu je priliku na seniorskoj razini dobio u svibnju 2015. godine kao sedamnaestogodišnjak u mandatu Čačića Ante. Seniorima ga je dvije godine poslije ponovno priključio Željko Kopić, no u spomenutom razdoblju skupio je svega tri nastupa. Ipak, od sezone 2017/2018 Kopić mladom veznjaku iskazuje veće povjerenje te poslije dvanaest ligaških utakmica i svega 15 nastupa u dresu ‘Farmaceuta’ Bistrović uz odštetu od 500 tisuća eura u siječnju 2018. ostvaruje transfer u moskovski CSKA.

U redovima ruskog prvoligaša većinom je bio standardan rotacijski igrač te je do današnjeg rastanka u svim natjecanjima odigrao 88 utakmica u kojima se osam puta upisao u strijelce i jednako toliko puta asistirao suigračima za pogodak.

Njegov novi (privremeni) klub prošlu je sezonu okončao na desetom mjestu, dok je u aktualnoj Kasimpasa trenutno šesnaestoplasirani klub turske Super Lig.

Dolaskom u istanbulski klub Bistrović se pridružio sunarodnjacima Domagoju Vidi, Anti Kulušiću, Zvonimiru Šarliji, Dariju Melnjaku i Antonu Maglici  kao jedinim predstavnicima Hrvatske u elitnom razredu turskog nogometa.

function resetIframeHeight(o) { o.style.height = o.contentWindow.document.documentElement.scrollHeight + 'px'; }

Tablice omogućuje SofaScore LiveScore

Kategorije: Hrvaška

Suđenje Trumpu u Senatu počinje idući tjedan

5 ur 18 min ago

Suđenje za opoziv bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa zbog njegove uloge u smrtonosnom upadu u zgradu Kongresa počinje u Senatu idući tjedan, objavili su u petak demokrati.

Zastupnički dom će predati optužnicu Senatu u ponedjeljak i pokrenuti postupak suđenja u gornjem domu parlamenta sa 100 članova.

Republikanci su tražili odgodu uz obrazloženje da im treba više vremena za pripremu.

Trump je po isteku mandata u srijedu otputovao na Floridu i odlučio da neće doći na inauguraciju nasljednika Joea Bidena.

Zastupnički dom je prošli tjedan optužio Trumpa za poticanje nemira u Kongresu, otvarajući put suđenju u Senatu. Bude li osuđen, Trump se ne bi mogao kandidirati na budućim predsjedničkim izborima.

Vođa demokrata u Senatu Chuck Schumer izjavio je u petak da će Zastupnički dom predati optužnicu u ponedjeljak. Ako demokrati, koji ovaj tjedan preuzimaju kontrolu nad Senatom, ne promijene pravila, suđenje Trumpu počet će u utorak.

“Senat će provesti suđenje Donaldu Trumpu. Bit će to pošteno suđenje”, rekao je Schumer u Senatu.

U središtu suđenja su Trumpovi potezi uoči nemira 6. siječnja. Tadašnji predsjednik je poručio prosvjednicima kod Bijele kuće da “mirno i domoljubno” podignu glas dok su se pripremali krenuti prema zgradi parlamenta, pozvavši ih da se bore do kraja.

Kategorije: Hrvaška

Reli Monte Carlo: Evans u vodstvu, hrvatska posada na 59. mjestu

5 ur 34 min ago

Velšanin Elfyn Evans u Toyoti nalazi se u vodstvu nakon drugog dana Relija Monte Carlo, kojim je otvorena nova sezona Svjetskog reli prvenstva, dok se hrvatska posada Viliam Prodan i Zoran Raštegorac u Ford Fiesti nalaze na 59. mjestu.

Prošlogodišnji svjetski doprvak ima je 7.4 sekunde prednosti ispred branitelja naslova Francuza Sebastiena Ogiera u Toyoti, dok je treći Estonac Ott Tanak u Hyundai i20 sa 25.3 sekunde zaostatka.

Manje od minute zaostatka imaju i četvrtoplasirani Finac Kalle Rovanpera (Toyota) i petoplasirani Belgijec Thierry Neuville (Hyundai).

Hrvatska posada s vozačem Viliamom Prodanom te suvozačem Zoranom Raštegorcem u Ford Fiesti drži ukupno 59.  mjesto sa više od pola sata zaostatka.

Prodan i Raštegorac ukupno su četvrta hrvatska posada na kultnom reliju, a prva nakon 15 godina koja se zaputila slavnim cestama u zaleđu i uz Azurnu obalu.

Ogier je pobijedio u četiri od pet današnjih brzinskih ispita, ali je u šestom izgubio više od pola minute zbog probušene prednje lijeve gume. Unatoč problemima, Ogier je u sedmom “brzincu” nadoknadio 16 sekundi i zaostaje samo 7,4 sekunde za Evansom.

“Naravno da nije bilo idealno, ali ne možemo ništa promijeniti. Na cesti je puno rupa i teško je odabrati pravu liniju,” kazao je sedmerostruki svjetski prvak.

U subotu su na rasporedu tri brzinska ispita, a nedjelju su na rasporedu još četiri “brzanca”.

Među domaćinima utrka Svjetskog reli prvenstva ove se godine pojavila i Hrvatska. Reli Hrvatska na rasporedu je kao treći u kalendaru, a bit će održan u terminu od 22. do 25. travnja.

Kategorije: Hrvaška

Kuk na postavljanju opreme u Petrinji: “Armirana gradnja je važna”

5 ur 40 min ago

Seizmolog Krešimir Kuk u petak je u kapeli na groblju sv. Roka u Petrinji postavio i predstavio novu opremu za praćenje potresa te je tom prigodom rekao kako njome pratimo seizmičku aktivnost serije potresa na širem epicentralnom području.

Opremu, koja je namijenjena Seizmološkoj službi pri Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, financiralo je Ministarstvo znanosti i obrazovanja s 4,5 milijuna kuna.

„Postavljeni su seizmografi i akcelerografi, obje vrste instrumenata za bilježenje potresa. Akcelerografi služe za bilježenje jačih potresa, smještaju se uglavnom na zgradama i na nekim užim područjima gdje promatramo jačinu potresa na tom užem području, a seizmografi bilježe cijelu seizmičku aktivnost šireg područja i one najslabije potrese koje akcelerografi ne mogu i služe za praćenje generalno seizmičnosti područja na kojem se trenutno događaju“, rekao je Kuk.

Kako je dodao, trenutačno je još vrlo aktivna serija potresa koja je ne tako davno počela.

“Očekivano će s vremenom slabjeti, kako s jačinom, tako i s učestalošću, no još nekoliko mjeseci očekujemo seizmičku aktivnost, a što više vremena protekne, potresi bi trebali biti slabiji”, rekao je Kuk, ističući važnost armirane gradnje.

Također je rekao da je seizmološka oprema vrlo važna, no kvalitetne opreme, dodao je, nikad nema dovoljno jer će ona u nekim standardima pokriti uže epicentralno područje.

„Nas je, ljudstva i tehnike malo, a tu slijedi sad i cijela telekomunikacijska infrastruktura koju mi moramo postići da signal potresa s ovog područja dolazi u Zagreb, gdje se on promptno obrađuje. Kad se postavi svih ovih 20 seizmografa na ovo šire područje, moći ćemo reći da imamo osnovu za registriranje svih potresa koji će se događati na ovom području u ovoj seriji“, objasnio je Kuk.

Nabavom te opreme Seizmološka služba prvi put u povijesti Hrvatske ima mogućnost brze reakcije u slučaju jačih potresa i mobilni komplet seizmološke opreme koja će se po potrebi koristiti na cijelom teritoriju.

 

Kategorije: Hrvaška