Nacional

Syndicate content
on-line izdanje najutjecajnijeg političkog tjednika
Updated: 10 min 45 sek od tega

‘Kao azilant želim živjeti u Hrvatskoj, ali je teško zaraditi za život’

21 min 12 sek ago
Od 2015. do 10. lipnja ove godine u Hrvatskoj je odobreno 827 azila ili supsidijarne zaštite za izbjeglice, najviše iz Sirije. Nacional je, u povodu Osmog tjedna izbjeglica, razgovarao sa Safom Bcharom čija je obitelj iz Damaska prije dvije godine pronašla utočište u Hrvatskoj

Moja obitelj i ja želimo samo sigurnost i normalan život u Hrvatskoj”, govori za Nacional 55-godišnji Safa Bchara iz Damaska dok sjedimo u dnevnoj sobi njihova iznajmljenog stana u sjeveroistočnom dijelu Zagreba. Safina obitelj gostoljubivo je primila novinare Nacionala u svom skromnom i lijepo uređenom prostoru te pristala ispričati njihovu izbjegličku priču. Safa danas radi u zagrebačkoj Ikei, za posao se priprema i njegova supruga Nahija, kći Rita studira na Tehnološkom fakultetu u Zagrebu, a sin Ijad u Njemačkoj – ali daleko od toga da su uvijek bili tako zbrinuti, kao što ni sada obitelj Bchara nije oslobođena egzistencijalnih zebnji.

‘Želim živjeti u Zagrebu’, kaže 55-godišnji Safa Bchara iz Damaska. PHOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Šest je godina prošlo otkako su Safa i njegov sin Ijad, tada 17-godišnjak, 2015. iz Damaska krenuli u Njemačku. “Teško je prepričati cijeli taj put, ali od Damaska do Düsseldorfa, preko Turske i Grčke, trajalo je točno 21 dan”, govori Safa na priučenom engleskom. “Nije prošlo bez opasnosti, naročito kada smo plovili preko mora, ali ni izdaleka onako kako zna biti drugima na istom putu. Nismo plovili čamcem, nego brodom. Mogu reći da je put bio težak, ali ne i opasan”, pripovijeda Safa. O razlozima odlaska iz Damaska ne želi govoriti. “Prekomplicirana je to priča.” Za Safom i njegovim sinom Ijadom ostale su tada supruga Nahija i kći Rita, koje su kasnije došle za njima. Šira obitelj – Safin otac, majka i dva brata – i danas su u Damasku, kaže Safa. “Dobro su”, škrto tvrdi.

Safa Bchara jedan je od ukupno 516 Sirijaca koji su od 2015. do danas dobili azil ili supsidijarnu zaštitu u Hrvatskoj. Prema podacima koje je Ministarstvo unutarnjih poslova dostavilo Nacionalu, 454 državljana Sirije u tom je razdoblju dobilo azil, a njih 62 supsidijarnu zaštitu. Pritom, zakon definira azil kao zaštitu koju država odobrava strancu koji se “zbog osnovanog straha od proganjanja zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili političkog mišljenja ne može, ili se zbog tog straha ne želi, staviti pod zaštitu svoje zemlje”. Supsidijarna zaštita, pak, zaštita je “strancu koji ne ispunjava uvjete za azil, a za kojeg se opravdano vjeruje da bi povratkom u zemlju podrijetla bio izložen trpljenju ozbiljne nepravde i koji stoga nije u mogućnosti ili ne želi zatražiti zaštitu te zemlje”. Prema podacima koje je Nacionalu dostavio MUP, od 2015. do 10. lipnja ove godine u Hrvatskoj su odobrena 743 azila i 84 supsidijarne zaštite. Azil je odobren za 454 državljana Sirije, 104 državljana Iraka, 37 Iranaca, 31 Afganistanca, dvadeset Turaka, dvadeset državljana Eritreje i 77 “ostalih”. Od 84 odobrene supsidijarne zaštite, 62 su odobrene za državljane Sirije, po tri za Ruse i Afganistance, po dvije za državljane Iraka i Irana i 12 “ostalima”. Iz MUP-a su objasnili koja prava podrazumijevaju azil i supsidijarna zaštita: pravo na rad, smještaj od najduže dvije godine od uručenja odluke o odobrenju zaštite, zdravstvenu zaštitu, obrazovanje, slobodu vjeroispovijesti, besplatnu pravnu pomoć, socijalnu skrb, spajanje obitelji, trogodišnju pomoć pri uključivanju u društvo, dozvolu boravka i putovnicu, vlasništvo nad nekretninama i stjecanje hrvatskog državljanstva sukladno odgovarajućem zakonu. “Azilant i stranac pod supsidijarnom zaštitom obvezni su poštovati Ustav, zakone i druge propise Republike Hrvatske te u roku od 15 dana prijaviti prebivalište, imati kod sebe dozvolu boravka i dati je na uvid zakonom ovlaštenim osobama, kao i pohađati tečaj hrvatskog jezika, povijesti i kulture”, hrvatski su zakonski propisi.

U zagrebačkom Prihvatilištu za tražitelje međunarodne zaštite Porin žive izbjeglice koje tek dođu u Hrvatsku i trebaju im smještaj i osnovni uvjeti za život’. PHOTO: Borna Filic/PIXSELL

Safa i Ijad stigli su u Njemačku. Safa je počeo učiti engleski – govorio je samo arapski – a Ijad je krenuo u školu. “Godinu i pol bio sam u Njemačkoj i na kraju nisam dobio azil. Rekli su mi da mogu u Hrvatsku, gdje sam prvi put registriran. Razmišljao sam: Nahija i Rita su ostale u Siriji. Ako se žalim, do nove odluke mogu proći i dvije godine. Dotad će Rita već postati punoljetna pa je više neću ni moći dovesti u Njemačku – a nisam ni siguran hoću li dobiti azil. I zato sam odlučio otići u Hrvatsku. Ijad je ostao, ja otišao”, pripovijeda Safa. Ne odaje dojam tužnog i zabrinutog čovjeka: vedrih očiju i energičnih pokreta, odlučan je da izbori bolji život za svoju obitelj, ma koliko koštalo.

Godinu i dva mjeseca neizvjesnosti proboravio je u Prihvatilištu za tražitelje međunarodne zaštite Porin u Zagrebu. I na kraju, 2018., azil mu je odobren. Odmah je, mehanizmom spajanja obitelji i preko hrvatskog veleposlanstva u Kairu, poslao dokumente kako bi za njim u Zagreb došle Nahija i Rita. Nahija je u Damasku ostavila posao u banci, Rita svoju školu. I sad su tu, u zemlji koju nisu poznavali i nikad nisu pretpostavljali da bi u njoj mogli živjeti, u iznajmljenom stanu u nepoznatom gradu Zagrebu; pokušavaju okupiti i iznova složiti krhotine svog izbjegličkog života. “Počinjemo ispočetka. Ali sretni smo. Ljudi su ovdje dobri, zdravstveno osiguranje je dobro, klima povoljna… Stanodavac nam je dobar čovjek. Zadovoljni smo, da”, govore Safa i Nahija nudeći nas kavom i želeom. A Rita se smije.

Počinjati ispočetka u nepoznatoj zemlji, čiji jezik ne poznajete, nakon izbjeglištva iz ratom razorene domovine u kojoj su vam ostali najbliži i koju gotovo sigurno nikad više nećete vidjeti – to je strašno, strašno teško. Safa ima 55. “U svojim godinama nemam velikih planova. Želim ovdje živjeti. Nadam se da će Rita završiti fakultet, Ijad svoju školu. On će ostati u Njemačkoj. Volio bih, za pet ili deset godina, kupiti kuću u Zagrebu. Ostat ćemo ovdje”, kaže Safa.

 

‘U Hrvatskoj je izbjeglicama temeljni problem kako osigurati egzistenciju. Vani mogu zaraditi dovoljno za život, kod nas ne. To je najveći problem’, upozorava Rahela Jurković

 

Ljudima s takvom sudbinom u Hrvatskoj pomaže Koordinacija za integraciju, neformalna mreža organizacija civilnog društva koje pružaju podršku izbjeglicama u integraciji. U više hrvatskih gradova Koordinacija je ovih dana organizirala osmi po redu Tjedan izbjeglica, koji traje od 7. lipnja do Svjetskog dana izbjeglica 20. lipnja. Temeljni motiv te bogate manifestacije, tijekom koje će javnost, kroz niz raznovrsnih događaja, moći pobliže upoznati iznimno složeni kompleks integracije izbjeglica u hrvatsko društvo, jednostavan je i human. “Novi članovi našeg društva imaju slične želje i muke kao i mi – kako platiti stanarinu, kako kupiti djeci materijal za školu, koji im sve papiri trebaju za upis na fakultet, kako svojoj obitelji i sebi osigurati što kvalitetniji, mirniji i sretniji život. Zbog toga je upoznavanje važno jer, na kraju, svi ovdje živimo, ovdje gradimo budućnost i ovdje želimo ostati”, poručili su organizatori.

Barem dio osobne, kulturološke, emotivne, pravne i profesionalne kompleksnosti izbjegličkog problema nastojala je razumjeti i objasniti kulturna antropologinja Rahela Jurković, jedna od sudionica ovogodišnjega Tjedna izbjeglica. Njezin znanstveni interes ove godine je rezultirao kulturno-antropološkom studijom “Integracija azilanata u hrvatsko društvo”, publicistički prilagođenom doktorskom disertacijom koju je u siječnju 2018., obranila na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Studija će u utorak biti predstavljena u Zagrebu, a u izjavi za Nacional Rahela Jurković ocijenila je da hrvatsko društvo premalo poznaje izbjeglice i njihove probleme. “Ne znamo dovoljno o tim ljudima. Mnogo je prilika za upoznavanje i mnogo prostora za rad na tom polju”, smatra. Istaknula je da se treba kloniti olakog prosuđivanja. “Moje istraživanje pokazuje da ništa nije crno-bijelo. Izbjeglice će vam često reći kako bi željele da ljudi shvate kako su oni napustili i bogate zemlje, i to ne svojom voljom. Nisu htjeli napustiti svoj dom. Mnogi od njih nisu htjeli ići ni u Europu jer im je kulturološki lakše u susjednim zemljama, bolje ih poznaju. Ali u Turskoj, na primjer, ne mogu legalno raditi pa ih često prevare. Susjedne ih zemlje ne žele. Jedan drugi sugovornik rekao mi je da ih samo Europa prima kao ljude, da im omogućuje pristojan posao. Važno bi bilo da ljudi u Hrvatskoj shvate razmjere teškoća na koje nailaze ti ljudi: mi smo ovdje rođeni, poznajemo jezik, kulturu, razumijemo odnose – oni ništa od toga nemaju. Baš sve moraju učiti ispočetka. Suočavaju se s gomilom naizgled sitnih, a njima iznimno teško rješivih problema, kakve mi ne možemo ni zamisliti”, podijelila je za Nacional Rahela Jurković iskustvo s azilantima i izbjeglicama iz Azije i Afrike.

Kulturna antropologinja Rahela Jurković, jedna od sudionica ovogodišnjeg Tjedna izbjeglica. PHOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Oni koji u Hrvatskoj i dobiju azil – tragediju i dramu onih koji pokušavaju ući ilegalno u ovome tekstu nećemo ni spominjati – iznimno se teško oslobađaju temeljne egzistencijalne zebnje, kao uostalom i mnogi hrvatski građani. “Jedan mi je sugovornik rekao da se u Austriji osjećao kao građanin drugog reda, ali ne i u Hrvatskoj: rekao je da ovdje osjeća iste probleme kao i hrvatski građani”, kaže Rahela Jurković. Obitelj Safe Bchare dobar je primjer za to: premda radi neprestance otkad je stekao pravo na rad, sada već tri godine, a i njegova se supruga sprema početi raditi, Safa nije oslobođen straha za budućnost, a ne zna hoće li ikada i biti. “Posao i novčana sigurnost naši su najveći problemi. Radim samo ja, a to nam nije dovoljno za stanarinu i život. U Njemačkoj je bolje, sigurnije. Ovdje, u Hrvatskoj, ako izgubiš posao, na ulici si”, kaže Safa. Potvrđuje to i istraživanje Rahele Jurković: “Istina, Hrvatska je te ljude prihvatila, dala im azil i zaštitu. Dvije godine imaju besplatan smještaj, ali nakon toga nastupaju problemi kakvi se u zapadnim zemljama ne spominju. Literatura o integraciji izbjeglica u zapadnim zemljama, koju sam proučavala, uopće ne spominje problem kako će azilant iz svoje plaće pokriti najam stana i osnovne životne potrebe. U zapadnoj Europi tog problema nema, nikad nisam naišla da se o tome govori. Kod nas, izbjeglicama je temeljni problem kako osigurati elementarnu egzistenciju. Vani mogu zaraditi dovoljno da žive, kod nas ne. To je najveći problem”, upozorava Jurković.

Zapošljavanje je poseban kompleks problema u sklopu mnogo šireg pitanja socijalne integracije izbjeglica. Još prije gotovo tri godine Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) predstavila je mjere Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) osmišljene za uključivanje migranata u tržište rada te pozvala poslodavce da iskoriste te mjere i zaposle što više migranata. Na toj prezentaciji, u listopadu 2018., za zapošljavanje azilanata i izbjeglica snažno se zauzeo vlasnik nekoliko domova za smještaj starijih i nemoćnih Pavo Ćorluka. On je zaposlio svih petero ljudi koji su dotad, koristeći te mjere, dobili stjecanje kvalifikacije za ulazak na tržište rada, učenje hrvatskoga jezika i novčanu naknadu države dok traje osposobljavanje. “Pozivam poslodavce da što više nove radnike traže među azilantima, koristeći državne poticaje”, prenijeli su tada mediji Ćorlukine riječi. “Moje iskustvo na tom polju je vrlo pozitivno, bili smo ugodno iznenađeni znanjem i vještinama radnika koje smo tako zaposlili. Daljnjih 12 azilanata planiram uzeti u školovanje čim se raspiše novi natječaj, a za iduću godinu planiramo kroz isti program zaposliti još 25 novih radnika. Nedostatak domaćih radnika svi osjećamo i moramo biti svjesni da se to neće lako promijeniti. Moramo se okrenuti stranoj radnoj snazi, i to što prije, jer je to budućnost”, kazao je Ćorluka. Pitanje je, međutim, koliko je zaživjela spomenuta mjera HZZ-a. Nacional je proteklog tjedna od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje tražio podatke o tome koliko je stranaca s azilom trenutačno na evidenciji HZZ-a i koliko ih je zaposleno od 2015. do danas. Htjeli smo doznati i obrazovnu, dobnu, rodnu i kadrovsku strukturu tih ljudi, kao i kakva su iskustva s njihovim zapošljavanjem: koliko dugo ostaju na jednom poslu, mijenjaju li poslove, jesu li zadovoljni na poslu i jesu li poslodavci zadovoljni njihovim radom. Do zaključenja ovog broja, HZZ nije odgovorio na naša pitanja.

 

‘Nedostatak domaćih radnika svi osjećamo i moramo biti svjesni da se to neće lako promijeniti. Moramo se okrenuti stranoj radnoj snazi, i to što prije jer je to budućnost’, kaže Pavo Ćorluka

 

Safa Bchara prvi je posao pronašao preko Rehabilitacijskog centra za stres i traumu, a sada radi u zagrebačkoj Ikei, gdje u logističkom odjelu priprema pakete za isporuku online narudžbi. Tečaj za osposobljavanje sada pohađa i njegova supruga Nahija koja isto tako izrađuje ljupke kućne prigodne ukrase pa bi voljela komercijalizirati svoje umijeće. Safa, pak, podsjeća na to da je 25 godina radio u zrakoplovnoj luci u Damasku. “Znam taj posao i pokušao sam se zaposliti na aerodromu u Zagrebu. Slao sam e-mailove, ali nisam uspio. Možda je koronakriza sve poremetila”, kaže. Jezik je, dakako, dodatni problem: njegov hrvatski toliko je loš da se ne usudi govoriti; Nahija govori bolje i trudi se, a najbolja je Rita, koja već studira na hrvatskom. Ipak, nije joj lako. “Moram naučiti bolje”, kaže. “Teško mi je na fakultetu.” Ne bi, međutim, govorila ni tako da joj obitelj nije omogućila nekoliko tečajeva hrvatskog, plativši za to iz očeve plaće, jedine u kući, 1200 eura, gotovo deset tisuća kuna.

“Ti ljudi žele učiti hrvatski. Nije li zanimljivo usporediti: imamo u Hrvatskoj strance koji godinama ovdje žive, dolazili su i iz EU-a davati tehničku pomoć u prilagodbi zemlje Uniji; oni su učili nas i nikome od njih nije padalo na pamet učiti hrvatski. I dalje je u Hrvatskoj mnogo stranaca koji ovdje godinama žive, a misle da im hrvatski ne treba. Izbjeglice, pak, žele učiti hrvatski, to pouzdano znam. Ali, jezik se mora učiti organizirano i metodički, to mora biti organizirano. Oni kojima je to bilo omogućeno, dobili su 70 sati, što je ništa u usporedbi s tristo ili šesto sati organiziranog učenja, koliko omogućuju zemlje poput Nizozemske ili Norveške, a to čine i u svom vlastitom interesu, ali i u interesu ljudi kojima su odobrili azil”, tvrdi Rahela Jurković i zaključuje: “Tim ljudima život je ovdje jako težak. Istovremeno moraju naučiti jezik i pronaći posao. Stalne su to borbe. A u ono što su ostavili iza sebe, kakve su sve tragedije prošli, kakve strašne priče, u to, vjerujte, nisam ni ulazila. Preteško je sve to, previše je muke. Jedan mi je prijatelj u Siriji bio odvjetnik, a sada je u Hrvatskoj administrator i pekar, a i to je odlično, kako prolaze toliki drugi. Šokirana sam bila u početku, kad sam počela shvaćati kako je svim tim ljudima. Pa kad čujete sve to, zapitate se: je li nama Hrvatima stvarno toliko teško?”

Pavo Ćorluka zaposlio je azilante u domovima za starije i nemoćne čiji je vlasnik. PHOTO: Marko Lukunic/PIXSELL
Kategorije: Hrvaška

Kina utrošila milijardu doza cjepiva, Japan ublažava mjere, u Brazilu više od pola milijuna mrtvih

21 min 55 sek ago

Kina je utrošila milijardu doza cjepiva i gotovo se riješila covida-19, za razliku od Brazila s više od pola milijuna mrtvih, prenose agencije u nedjelju kada Japan ukida izvanredno stanje mjesec dana do početka Olimpijskih igara, a Francuska nakon osam mjeseci ukida policijski sat.

U svijetu je prema podacima na portalu Worldometer zaraženo koronavirusom više do 179 milijuna ljudi, a umrlo je više od 3,87 milijuna.

Zahvaljujući poboljšanju zdravstvenog stanja, neke zemlje, pa tako Francuska i Japan, u nedjelju su počele ublažavati epidemiološke mjere, ali je u Rusiji ponovno širenje epidemije prouzročeno delta inačicom virusa nagnalo vlasti na pooštravanje mjera.

Kina je dosad utrošila više od milijardu doza cjepiva za covid, priopćilo je u nedjelju ministarstvo zdravstva, ne navodeći postotak stanovništva koji je primio obje doze.

To je više od trećine broja doza utrošenih u svijetu, ili 2,5 milijarda, pokazuju podatci agencije France Pressea.

U nedjelju je u toj velikoj azijskoj zemlji bilo tek 23 novozaražena od 1,4 milijarde stanovnika. Svi novozaraženi doputovali su iz inozemstva.

Treći val

Takva situacija snažno odudara od one u Brazilu, gdje nedavni porast broja umrlih na dan potvrđuje dolazak trećeg vala.

Brazil, koji ima 212 milijuna ljudi, druga je država na svijetu koja je imala više od pola milijuna smrtnih slučajeva od koronavirusa.

Najveća zemlja Latinske Amerike prijavila je 500.800 smrtnih slučajeva povezanih s koronavirusom, iza Sjedinjenih Država gdje su umrle gotovo 602.000 ljudi.

U Brazilu je zaraženo više od 17,8 milijuna ljudi, a trenutno se svakodnevno bilježi oko 80.000 novih slučajeva.

Oko 30 posto Brazilaca dosad je primilo prvu dozu cjepiva, a oko 11 posto potpuno je cijepljeno.

Zahvaljujući poboljšanju zdravstvenog stanja, Francuska u nedjelju ukida policijski sat koji je bio na snazi proteklih osam mjeseci. Francuska, koja je s više od 110.000 umrlih među zemljama najteže pogođenim virusom, među posljednjima je, uz Italiju i Grčku, koje su zadržale takvu mjeru.

Druge europske zemlje, pa tako Njemačka i Španjolska, počinju postupno ukidati nošenje maske.

Japan ublažava ograničenja

Restrikcije se ublažavaju i u Japanu, mjesec dana prije Olimpijskih igara (od 23. srpnja do 8. kolovoza): izvanredno stanje ukinuto je u nedjelju, kao što je bilo planirano, u Tokiju i u još osam departmana, ali se restrikcije produljuju i mogle bi smanjiti broj posjetitelja OI-ja iz Japana.

Barovi i restorani opet će moći posluživati alkohol do 19.00 sati, ali i dalje ne smiju raditi dulje od 20.00 sati.

Ublažene restrikcije će omogućiti održavanje športskih događaja i koncerata s gledateljima, ali s 50 posto kapaciteta po objektu, uz najviše 10.000 posjetitelja.

Ipak, ukinuto je šest “fan zona” iz kojih su navijači trebali pratiti olimpijska natjecanja u Tokiju na velikim zaslonima.

Pripremajući se za otvorenje igara u Tokiju za mjesec dana, organizatori su u nedjelju za glasila otvorili vrata Olimpijskog sela, otkrivši “kliniku za povišenu temperaturu” gdje će se pregledavati i izolirati svi za koje se sumnja da su zaraženi virusom.

 Rusija

U Moskvi pak vlada oprez zbog širenja takozvane delta inačice virusa. Ruski glavni grad prijavio je u nedjelju 8305 zaraženih u 24 sata, što je nešto manje nakon rekordnih 9056 u petak i 9120 u subotu.

U Sankt Peterburgu je broj novozaraženih premašio 1000 u protekla 24 sata, prvi put od kraja veljače.

Taj novi val covida-19 je, kažu ruske vlasti, posljedica delta varijante virusa koja se pojavila u Indiji i prijeti da će preopteretiti moskovske bolnice.

Moskva i okolica prvi su u Rusiji ovog tjedna uveli obvezno cijepljenje za zaposlenike u sektoru usluga. Zaposlenici koji odbijaju cjepivo na područjima na kojima je ono obvezno, mogu biti poslani na neplaćen dopust, rekao je ruski ministar rada Anton Kotjakov za ruska glasila.

 

Kategorije: Hrvaška

Policija u Njemačkoj intervenirala na ilegalnim zabavama

29 min 49 sek ago

Policija je u više njemačkih gradova noću sa subote na nedjelju prekinula zabave na otvorenom pri čega je dolazilo i do sukoba između policije i okupljenih.

U hamburškog gradskom parku policija je nakon ponoći prekinula zabavu na kojoj se okupilo preko 7.000 osoba.

Prema priopćenju policije zabava je počele mirno da bi u toku večeri sve češće dolazilo do sukoba među okupljenima i korištenja zabranjenih pirotehničkih sredstava.

U bavarskom Augsburgu policija je u središtu grada poslije ponoći intervenirala i prekinula zabavu oko 1.400 osoba.

Na drugom kraju grada je oko 250 osoba blokiralo jedan most nakon čega je intervenirala policija.

Tom prilikom su neki od okupljenih u smjeru policije bacali boce i druge predmete pri čemu je, kako je priopćila policija, ozlijeđeno nekoliko policajaca.

U sukobima je napadnuto i vozilo hitne pomoći nakon čega je jedan od napadača priveden.

Kako se nadalje navodi u priopćenju prilikom nereda je „veliku ulogu“ odigrala i alkoholiziranost okupljenih.

Trenutno u većem dijelu Njemačke postoji pravilo o okupljanju najviše 250 osoba na otvorenom uz pridržavanje higijenskih mjera.

 

 

Kategorije: Hrvaška

Kalinić: “Građane treba educirati o cijepljenju i motivirati ih poreznim olakšicama”

47 min 26 sek ago
Pavle Kalinić, pročelnik Ureda za upravljanje hitnim situacijama, komentira početak obnove od potresa u Zagrebu i pad interesa za cijepljenjem U Zagrebu su počela prva rušenja u sklopu obnove od potresa. Prvi bageri pojavili su se na Markuševcu kako bi otklonili stambene objekte koji su bili teško oštećeni tijekom zagrebačkog potresa prošle godine u trećem mjesecu. To znači da su prvi ozbiljniji koraci, što se tiče sanacije i obnove, započeli tek kad je prošlo više od 440 dana od prvog potresa. U međuvremenu, petrinjski potres dodatno je narušio statiku mnogih objekata u Zagrebu i zasigurno povećao količinu potrebnog posla da se saniraju stambeni objekti građana Zagreba. Uz potres, tu je i problem koronavirusa. Iako su epidemiološki brojevi dobri, sve je manje interesa među građanima za cijepljenjem. Dok neke zemlje poput Amerike svim cijepljenima nude šansu za lutrijski dobitak u kojem mogu osvojiti više od sto tisuća kuna, u Hrvatskoj se planiraju puno manje nagrade poput karti za kazališne predstave ili dan u toplicama. Počinju voziti i takozvani busevi za cijepljenje po selima kako bi se cijepio što veći broj ljudi. O potresnoj obnovi, metodama za motivaciju ljudi da se cijepe i razlozima pada interesa za cijepljenjem za Zagreb News govori zamjenik načelnika zagrebačkog Stožera civilne zaštite i pročelnik Ureda za upravljanje hitnim situacijama Pavle Kalinić. ZG NEWS: Kako komentirate da je tek sada počelo rušenje oštećenih objekata u potresu? Trebalo je ispoštovati zakonsku proceduru. Jako puno je vremena trebalo da se donese zakon. To je trajalo devet ili deset mjeseci. Nakon toga su se čekale provedbene akcije. Ništa ne možete napraviti dok nemate osigurana sredstva. Morate imati planove. Za početak građevinskih radova morate imati određenu dokumentaciju kako biste mogli napraviti to kako treba. ZG NEWS: Može li loša financijska situacija u Gradu naštetiti brzini obnove? To nema veze s Gradom. Država po zakonu financira 60 posto obnove, dok Grad financira 20 posto. Grad počinje s tom pričom i Grad treba u tome sudjelovati kao i vlasnici oštećenih stanova i kuća. Trebalo bi omogućiti ljudima da mogu dobiti povoljne kredite da mogu sudjelovati u tome jer su to veliki troškovi. Treba postojati kreditna linija s povoljnom kamatom i na duže rokove. U svakom slučaju, bit će potrebna ogromna sredstva za renoviranje, ne samo Zagreba, nego i Siska, Petrinje i Gline. Suradnja s državom mora biti dobra kako bi bilo obnove. ZG NEWS: Koliko bi trebala trajati obnova? Ne bih mogao na to odgovoriti. Vidite da je prošlo preko 440 dana do prvog rušenja u Gradu. ZG NEWS: S obzirom na stanje objekata u gradu, koliko opasan može biti novi potres? Gledajte, što je jači, to je opasniji. Tu vam je jako teško bilo što reći. Sigurno me ne bi razveselilo da se dogodi i molim Boga da se ne dogodi. ZG NEWS: Kako biste motivirali ljude da se cijepe? Motivirao bih ljude, ako ništa, nekom poreznom olakšicom. Najvažnija je edukacija. Sad imate edukaciju putem javnih medija i ljudima treba objasniti da je cijepljenje bitno za njih i da tako zaštite sebe, svoju obitelj i svoju okolinu. ZG NEWS: U medijima se konstantno apelira na cijepljenje. Znanstvenici i poznati pozivaju ljude da se cijepe. Zašto mislite da je, unatoč apelima, pao interes za cijepljenjem? U ovim sredinama svatko ima svoju priču i svatko misli da sve zna. U Hrvatskoj su svi selektori za nogomet, rukomet, košarku i vaterpolo. Svi znaju sve o bolnicama i liječenju. Svi su specijalisti za sve moguće grane medicine pa prema tome jedan dio zna da se ne treba cijepiti. Mi smo takvi kakvi jesmo i nema tu popravka. ZG NEWS: Brine li vas mogući porast broja novozaraženih zbog manjka interesa za cijepljenjem? Vi sad imate situacije gdje su dvaput cijepljeni ljudi dobili neki oblik covida. Ali ja nisam specijaliziran za to. Zašto se sve to događa, ja ne znam. ZG NEWS: Kako surađujete sa šeficom Stožera Danijelom Dolenec? Mi još nismo imali nikakve sastanke tako da ne mogu na to pitanje odgovoriti. To je tehnička odluka s obzirom na to da je bivša šefica Jelena Pavičić Vukičević otišla i došla je, kako je to po zakonu, zamjenica. Isto kao što je bilo do sada.
Kategorije: Hrvaška

Marušić: Uzrok današnje tragične nesreće u Zagrebu je stravična brzina

1 ura 10 min ago

Povodom prometne nesreće u kojoj su poginuli motociklist i biciklist u Zagrebu, prometni stručnjak Željko Marušić komentirao je tragični događaj i naglasio kako je svemu “kumovala” prevelika brzina motora.

Bez obzira što očevid još traje i policija nije izvijestila kojom brzinom je jurio motociklist koji je naletio na biciklista, Marušić na  Autoportalu piše kako stravične posljedice te dinamika motocikla i tijela motociklista nakon sudara ukazuju na to da je doletio brzinom od oko 150 km/h.

“Bit problema je što se zlosretni motociklist, kao ni njegovi kolege, koji su praktički svakodnevno u brzinskom prekršaju (!), nimalo nije plašio voziti prebrzo.

Da na raskrižju s Ulicom Hrvatskog sokola nije naletio na biciklista, zapadnim dijelom Zagrebačke avenije vjerojatno bi potegao i brže. Mjerača brzine s kamerama nema, a policijske kontrole su rijetke te za motocikliste neučinkovite. Bi li se sličnu ‘avanturu’ usudio napraviti već u Ljubljani, pogotovo u Beču, Milanu, Münchenu, Zürichu…? Svi znamo da ne bi”, poručuje Marušić.

 

Marušić je pobrojao nekoliko nužnih promjena za sigurnost na cestama: 

1. Kaznim zakonom treba definirati i propisati najteže i izravno pogibeljno kršenje propisa, iznad odredbe “obijesne vožnje”, koje se može tretirati “prometnim terorizmom”. Za to bi trebalo propisati izravno poništenje vozačke dozvole (12 kaznenih bodova), izravnu zatvorsku kaznu i oduzimanje vozila, bez obzira tko je vlasnik, kojeg je vozač, kao jutros, pretvorio u oružje za ubijanje.

2. Policija treba hitno unaprijediti metode i sredstva (opremu), u sustavnom, multidisciplinarnom postupku, kako bi bila u stanju hvatati i zaustavljati pomahnitale motocikliste koji teško, izravno ugrožavaju živote ostalih sudionika u prometu.

3. Integralni sustav videonadzora, uz sve ostale benefite, itekako bi disciplinirao takve prometne prijestupnike, pogotovo nakon pooštravanja kazni za najteže prekršaje i unapređenja pravosuđa.

4. Za motocikle snage veće od 50 kW (68 KS) treba uvesti dodatnu “osiguravateljsku trošarinu”, koja bi se izravno uplaćivala u fond za promicanje sigurnosti vožnje.

5. Treba pojačati kontrole pješaka i biciklista na pješačkim prijelazima, posebice na zabranjene prelaske preko crvenog svjetla, korištenje mobitela i slušalica te vožnju umjesto guranja bicikala.

Posljednja je točka i posebno zanimljiva, jer vožnja, odnosno guranje bicikla, kad je preko pješačkog prijelaza označena crvena staza, nije dovoljni definirana. Čak je i sudska praksa dvoznačna – neki suci prosuđuju da je moguće voziti označenom stazom, kad je svjetlo zeleno, ili kad nema semafora, a drugi to kažnjavaju.

Treba uvesti striktnu odredbu da biciklist preko pješačkog prijelaza uvijek mora sići s bicikla i hodati, gurajući bicikl. To je važno, jer tako mogu bolje ispunjavati obvezu da se štite u slučaju da vozač automobila ne poštuje njihovo pravo. Usto, spriječile bi se mogućnosti da na nesemaforiziranim zebrama biciklisti dođu nesmanjenom brzinom i iznenade vozače automobila.

Zbog toga bi trebalo promijeniti horizontalnu cestovnu signalizaciju te bi crvene biciklističke staze, preko pješačkih zebri, trebale biti isprekidane.

Kategorije: Hrvaška

Hrvatska turistička zajednica predstavlja hrvatsku turističku ponudu na sajmu u Napulju

1 ura 30 min ago

Hrvatska turistička zajednica i njezino Predstavništvo u Italiji predstavljaju hrvatsku turističku ponudu na najvažnijem međunarodnom sajmu turističkih profesionalaca na jugu Italije. Riječ je o BMT sajmu (Borsa Mediterranea del turismo), koji se održava u Napulju od 18. do 20. lipnja, a na kojem sudjeluje i nacionalni brodar Jadrolinija, koji je turističkim agentima predstavio svoje linije iz Hrvatske prema Italiji.

„Ovo je prvi sajam na jugu Italije u prisutnosti publike od pojave pandemije korona virusa koji je okupio talijanske i inozemne turističke djelatnike. Na sajmu vlada veliki optimizam i želja za ponovnim pokretanjem turizma i turističkih putovanja. Brojne turističke agente i predstavnike medija ovom smo prilikom informirali o aktualnoj epidemiološkoj situaciji u Hrvatskoj, uvjetima ulaska u zemlju, nacionalnoj oznaci sigurnosti Safe stay in Croatia, portalu Enter Croatia, sustavu eVisitor za nautičare te aktualnoj pozivnoj kampanji Trust me, I’ve been there“, izjavila je Viviana Vukelić, direktorica Predstavništva HTZ-a u Italiji, dodavši kako je sajam organiziran u skladu sa svim epidemiološkim mjerama i protokolima.

Vukelić se tijekom sajma susrela i sa predsjednicom Udruženja talijanskih putničkih agencija FIAVET Ivanom Jelinić te regionalnim predsjednikom FIAVET Campania I Basilicata Giuseppeom Scanuom, kao i sa predstavnicima aviokompanija Vueling, Volotea, brodarima MSC crociere i SNAV. U razgovoru s partnerima na tržištu Italije naglašeno je da interes za Hrvatskom postoji, posebice u segmentu grupnih putovanja, putovanja za mlade, nautiku i otoke.

Da interes za Hrvatskom postoji potvrđuju i TV ekipe RAI 1 i RAI 3 koje su ovih dana snimale diljem hrvatske obale, dok danas započinje studijsko putovanje novinara mjesečnika Nautica, koji broji više od 100.000 čitatelja mjesečno, na temu nautičke ponude Kvarnera, odnosno Opatije, Cresa i Lošinja.

Dodajmo kako je štand Hrvatske posjetio i veleposlanik RH u Italiji Jasen Mesić, koji je sudjelovao i na svečanom otvorenju sajma na kojem sudjeluje preko 200 izlagača, odnosno regija, destinacija, agencija, prijevoznika i strukovnih udruženja, dok svoju ponudu na sajmu, uz Hrvatsku, predstavljaju i zemlje kao što su Grčka, Španjolska, Malta, Slovenija, Tunis, Dubai, Japan i dr.

Kategorije: Hrvaška

Iran i šest svjetskih sila odgodili pregovore o oživljavanju nuklearnog sporazuma

1 ura 38 min ago

Pregovarači Irana i šest svjetskih sila odgodili su nastavak pregovora u nedjelju o oživljavanju nuklearnog sporazuma iz 2015. te se vraćaju u prijestolnice na konzultacije o nesuglasicama, rekao je u nedjelju šef teheranske delegacije.

„Trenutno smo bliže dogovoru nego ikad, no i dalje postoje razlike među nama, a premostiti ih neće biti lagan posao“, rekao je Abas Arakči u Beču za iransku televiziju.

„Večeras se vraćamo u Teheran“, dodao je. Ne zna se kad će se službeni pregovori nastaviti.

U petak je na predsjedničkim izborima u Iranu pobijedio tvrdolinijaš Ebrahim Raisi koji će zamijeniti pragmatičnijeg Hasana Rouhanija. Završnu riječ u Iranu ipak ima vrhovni vođa Ali Hamnei koji će donijeti konačnu odluku o obnavljanju sporazuma, što bi značilo i ukidanje američkih ekonomskih sankcija nad bliskoistočnom državom.

Pregovori u Beču o određivanju koraka koje će SAD i Iran poduzeti u sklopu nuklearnog sporazuma traju od travnja.

„Premošćivanje razlika zahtijeva odluke koje većinom treba donijeti druga strana. Nadam se da ćemo u idućem krugu pregovora prijeći taj kratak, ali težak put“, dodao je Arakči.

Novi izraelski premijer Naftali Bennett u nedjelju je pak poručio svjetskim silama da ne pregovaraju s novim iranskim predsjednikom o nuklearnom sporazumu, tvrdeći da će on vladati „režimom brutalnog krvnika“.

„Izbora Raisija  je, rekao bih, posljednja prilika za svjetske sile da se probude prije nego što se vrate nuklearnom sporazumu i shvate s kim imaju posla“, kazao je Bennett na sjednici vlade.

„Režimu brutalnih krvnika nikada se ne smije dopustiti da posjeduje oružje masovnog uništenja. Stav Izraela se po tom pitanju neće mijenjati“, rekao novi izraelski premijer.

Teheran u Beču pregovara sa svjetskim silama o oživljavanju nuklearnog sporazuma iz 2015. iz kojeg se bivši američki  predsjednik Donald Trump 2018. jednoglasno povukao i obnovio Iranu sankcije, a sadašnji predsjednik Joe Biden spreman je vratiti se sporazumu, ali traži da Islamska Republika potpuno poštuje odredbe sporazuma iz 2015.

Kategorije: Hrvaška

Velika nagrada Njemačke na Sachsenringu: Slavio Španjolac Marc Marquez na Hondi

2 uri 8 min ago

Španjolac Marc Marquez na Hondi pobjednik je Velike nagrade Njemačke na Sachsenringu, osme utrke svjetskog prvenstva u motociklima u elitnoj klasi motoGP.

Za Marqueza, koji se posljednjih godinu i pol borio s ozljedama, današnja je pobjeda tek prva od kraja 2019. ili nakon gotovo 600 dana.

Marquez je slavio ispred Portugalca Miguela Oliveire (KTM), dok je treći bio Francuz Fabio Quartarar (Yamaha).

U ukupnom poretku vodi Quartararo, koji sada ima 131 bod, drugi je Francuz Johann Zarco (Pramac Ducati), koji je danas bio tek osmi, sa 101 bodom.

U klasi moto2 pobijedio je Australac Remy Gardner na Kalexu, drugi je bio Španjolac Aron Canet (Boscoscuro), a treći Talijan Marco Bezzecchi (Kalex).

Nakon osam utrka u sezoni, današnji je pobjednik povećao vodstvo u ukupnom poretku, sada ima 164 boda, drugi je Španjolac Raul Fernandez sa 128, a treći sa 117 Bezzecchi.

U najslabijoj klasi moto3 slavio je mladi debitant na ovom natjecanju, 17-godišnji Španjolac Pedro Acosta (KTM) ispred Japanca Kaite Toba (KTM) i Talijana Dennisa Foggia (Honda).

Četvrtom pobjedom u sezoni povećao je i vodstvo sa 145 bodova, drugi je njegov sunarodnjak Sergio Garcia (90), a treći Španjolac Jaume Masia sa 70 bodova.

Kategorije: Hrvaška

Njemačka planira ograničiti putovanja i nakon pandemije: “Oni koji idu u područja s virusnim varijantama ne smiju ugroziti naš uspjeh protiv zaraze”

2 uri 14 min ago

Mogućnost za uvođenje ograničenja za povratnike iz epidemiološki rizičnih zemalja bi trebala ostati na snazi i nakon isteka tzv. „epidemiološke situacije nacionalnih razmjera“ koja će trajati do kraja rujna, najavili su političari njemačke koalicijske vlade u nedjelju.

„U Njemačkoj borba protiv pandemije protječe uspješno no u drugim dijelovima svijeta je prisutna velika opasnost od novih varijanti virusa“, rekao je Jan-Marco Luczak, jedan od glasnogovornika zastupničkog kluba demokršćanske Unije CDU/CSU.

Zato bi vlastima trebao na raspolaganju ostati mehanizam za uvođenje ograničenja kod povratka iz epidemioloških područja, poput obveze testiranja, bez obzira na epidemiološku situaciju u Njemačkoj.

Povratnici iz područja s virusnim varijantama

„Povratnici iz područja s virusnim varijantama ne bi smjeli ugroziti naše uspjehe na području borbe protiv pandemije“, rekao je Luczak.

On je najavio da će Bundestag već sljedećeg tjedna raspravljati o stvaranju pravne osnove za ovu vrstu zaštitnog mehanizma koji trenutno počiva na tzv. „epidemiološkoj situaciji nacionalnih razmjera“ koja je proglašena početkom pandemije i za sada traje do kraja rujna.

Nakon isteka ovog stanja, nestaje i pravna osnova za ograničenja za povratnike u Njemačku.

Istodobno su, prema preporuci državnog epidemiološkog instituta Robert Koch, ukinuta ograničenja za osobe koje putuju  iz Francuske, Grčke, Belgije, Švicarske ili Norveške.

U Hrvatskoj još jedino Varaždinska i Međimurska županija slove kao epidemiološki rizična područja.

Kategorije: Hrvaška

STIPE MESIĆ: ‘Andreja Plenkovića neće rušiti unutar HDZ-a jer su korumpirane cijele strukture kojima odgovara status quo’

2 uri 31 min ago
BIVŠI HRVATSKI PREDSJEDNIK STIPE MESIĆ uoči još jednog Dana antifašističke borbe, koji će se i ove godine obilježiti u šumi Brezovici kraj Siska, govori o odnosima na hrvatskoj političkoj sceni te otkriva zašto smatra da će Andrej Plenković još barem tri godine ostati na čelu HDZ-a

Predsjednik Republike u dva mandata Stipe Mesić s velikom pozornošću pratio je lokalne izbore i smatra da je pobjedom Tomislava Tomaševića u Zagrebu, kao i Ivice Puljka u Splitu, došlo do povijesnih promjena na hrvatskoj političkoj sceni, koje bi se mogle usporediti s onima iz dvijetisućite. Uoči još jednog Dana antifašističke borbe, koji će se i ove godine obilježiti 22. lipnja u šumi Brezovici kraj Siska, u čemu redovito sudjeluje, Stipe Mesić dao je intervju tjedniku Nacional.

Bivši predsjednik Stipe Mesić vrlo je precizno imenovao osobe koje smatra ključnim krivcima za katastrofalno stanje u hrvatskom pravosuđu. PHOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Kako komentirate uhićenje trojice osječkih sudaca koje je Zdravko Mamić optužio za korupciju, kao i poduzetnika Drage Tadića? Predsjednik Zoran Milanović izjavio je da je to sistemska greška, odnosno da postoji koruptivna mreža u pravosuđu. Slažete li se s time?

U principu, da. Milanović je u pravu kada kaže da postoji koruptivna mreža unutar pravosuđa. To je tek vrh ledenog brijega jer sasvim sigurno postoji puno više sudaca koji su se kompromitirali kroz sve ove godine i time nanijeli nepopravljivu štetu cijeloj struci. Međutim, u ovom konkretnom slučaju pravosuđe nema nikakvu ulogu jer je posao do sada odradila policija. A pravosuđe tek treba doći na red. Sada ćemo tek vidjeti imaju li oni snage obračunati se s takvim pojavama u vlastitim redovima.

NACIONAL: Kakva je to država u kojoj osuđeni kriminalci u bijegu, kao što je Zdravko Mamić, provode reformu pravosuđa?

Država u kojoj je to moguće zove se Republika Hrvatska. Ona je takva kakva jest. Jasno je da su to što je u javnost iznio Zdravko Mamić, koji se kao optuženik ima pravo braniti kako god zna i umije, trebale otkriti državne institucije i istražna tijela. To je dokaz da država ne funkcionira. Sad ćemo vidjeti treba li Mamiću u svemu vjerovati.

NACIONAL: Je li glavni krivac za stanje u hrvatskom pravosuđu posljednjih 30 godina Vladimir Šeks, kako ga optužuje predsjednik Milanović? Ili je to ipak bio predsjednik Tuđman koji je smijenio preko dvije tisuće sudaca početkom devedesetih?

Najveći krivac za katastrofu koja se dogodila u pravosuđu je predsjednik Tuđman, koji je to osmislio. Drugi je Vladimir Šeks koji je tome asistirao i treći je Vice Vukojević koji je to operacionalizirao. On je taj koji je provodio njihove naloge preko Komisije za izbor i imenovanja. Tome do sada nije bilo lijeka, ali ako čekamo da biologija riješi problem pravosuđa, načekat ćemo se. Mislim da su ovi izbori pokazali da će do reformi hrvatskog društva doći brzo, jer kamen je bačen.

NACIONAL: Sljedećeg tjedna obilježit će se Dan antifašističke borbe u šumi Brezovici kod Siska. Bili ste na svim dosadašnjim obilježavanjima, no predsjednici hrvatske vlade iz redova HDZ-a tamo se nikada nisu pojavili. Kako to komentirate i očekujete li da će možda Andrej Plenković ove godine prisustvovati svečanosti?

Točna je konstatacija da se predsjednici HDZ-a redovito ne pojavljuju na proslavi. Zašto ne dolaze, meni je sasvim jasno, budući da robuju jednom političkom usmjerenju koje je bilo pogrešno od samog početka. Radi se o jednoj licemjernoj politici – oni su deklarativno antifašisti, ali to kod kuće ne naglašavaju baš previše. S time se busaju u prsa u Europi i onda kad im je to potrebno, naglašavaju kako je antifašizam u preambuli hrvatskog Ustava, dok se pred svojim biračkim tijelom ne usuđuju to preglasno isticati. No sada su lokalni izbori prošli pa se valjda više ne moraju dodvoravati desničarima u vlastitim redovima. Plenković se očito boji te famozne desnice, a rezultat njegova straha je da oni samo jačaju. Jer da se kojim slučajem premijer pojavi ove godine u Brezovici, siguran sam da mu to nitko normalan ne bi zamjerio i taj bi čin djelovao pozitivno na hrvatsku javnost. Ipak je većina ljudi svjesna toga da je ova zemlja nastala na antifašizmu, da su antifašisti i stvorili i obranili Hrvatsku, koju su onda sačuvali branitelji u Domovinskom ratu. Uostalom, poznato je da je od 66 partizana koji su osnovali Prvi sisački odred, 63 bilo Hrvata. To sve govori o antifašističkom pokretu u Hrvatskoj, koji je, prema broju stanovnika, bio najmasovniji u Europi. Nažalost, o tome vrlo malo znaju nove generacije, veliki broj učenika završnih razreda gimnazije nema pojma da je NDH bila fašistička tvorevina i kakav je zločinac bio Ante Pavelić. A dok god se ne reformira obrazovni sustav i dok državni vrh ne zauzme jasnu poziciju, koketirat će se s ustašlukom.

 

‘Najveći krivac za katastrofu koja se dogodila u pravosuđu je predsjednik Tuđman, koji je to osmislio. Drugi je Vladimir Šeks koji je tome asistirao i treći je Vice Vukojević koji je to operacionalizirao’

 

NACIONAL: Domaćica u Sisku bit će vam gradonačelnica Kristina Ikić-Baniček, koja je trn u oku HDZ-u. Hoće li zbog činjenice da je SDP tamo na vlasti kazniti Sisak i usporiti obnovu nakon potresa?

Mislim da zbog čvrstine u svojim stavovima, a osobito onima koji se tiču antifašizma, ona mnogima na vlasti bode oči i vidjeli smo kako su činili sve da je dezavuiraju. Ona je hrabra i svima kaže što ih ide. No ne vjerujem da će zbog nje zaustaviti obnovu, jer bi to štetilo i HDZ-u. Usput budi rečeno, nema nikakvog smisla da nakon Žinićeva debakla s poslijeratnom obnovom Tomislav Medved vodi Stožer za obnovu Banije koju oni zovu Banovina. On bi se trebao baviti ratnim veteranima, a obnovu prepustiti stručnjacima. Nažalost, sve to ide presporo, kao i u Zagrebu, a to je prije svega odgovornost Vlade.

NACIONAL: Iako se predsjednik Vlade deklarira kao antifašist, još uvijek nije promijenjen Kazneni zakon i uneseni članci o zabrani upotrebe ustaških obilježja i pozdrava u javnosti, iako su se s tim prijedlogom Židovske općine u Zagrebu, Saveza antifašista i predstavnika srpske zajednice deklarativno složili i zastupnici HDZ-a. Što se čeka – ako se kalkuliralo s lokalnim izborima, koji su prošli?

Meni se posebno usjekla u pamćenje ona izjava Andreja Plenkovića kako „za dom spremni“ ima dvojaku konotaciju! Čovjek živ i zdrav, obrazovan, koji je obišao svijet, izjavljuje takvu glupost! To kao da netko u Njemačkoj tvrdi da se Sieg Heil, nacistički pozdrav, može tumačiti ovako ili onako. Takvoj interpretaciji svakako je kumovala dvosmislena odluka onog famoznog „povjerenstva za prošlost“, koje je zaključilo da se prilikom komemoracija poginulim HOS-ovcima taj ustaški pozdrav i znakovlje mogu koristiti. Povjerenstvo je time pokazalo da ne poznaje povijesne činjenice, jer HOS kao stranačka paravojska nije sudjelovao ni u kakvim borbama, a njihov cilj tada bio je Hrvatska na Drini. Budući da je to bilo opasno prije priznanja Hrvatske i budući da je moglo doći do sukoba s legitimnom Hrvatskom vojskom, već početkom 1992. Franjo Tuđman naredio je Joži Boljkovcu da rasformira HOS, odnosno da one koji to žele pripoji Hrvatskoj vojsci, a ostale pošalje doma. Plenković se pravi da to ne zna. Zato nisam siguran da će HDZ podržati izmjene Kaznenog zakona, budući da na njih sada nitko ne vrši pritisak. Mislim da velika odgovornost leži i na predstavnicima međunarodne zajednice – posebno SAD-a i Izraela, koji bi se trebali možda više angažirati. Da su decidirano poslali svoju poruku, siguran sam da bi njih Plenković poslušao i to bi već bilo riješeno. A Plenković uvijek ima neki izmišljeni razlog zbog kojeg HDZ klizi prema desnom radikalizmu. Ovoga puta to su Škoro i njegov Domovinski pokret. Da bi blokirali Škoru, valjda trebaju biti još desnije od njega.

NACIONAL: U čemu je, po vama, problem s donošenjem takvog zakona?

Problem je u tome što se o takvim stvarima ne može razgovarati s nekim tko ne priznaje povijesne činjenice. Kao, na primjer, s predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem, koji cijelo vrijeme izjednačava „totalitarizme“ i kaže kako bi trebalo zabraniti sve simbole totalitarnih režima. On namjerno izjednačava komunizam i antifašizam, jer je valjda zaboravio da je u svijetu pobijedio antifašizam i da je pod crvenom petokrakom oslobođeno pola Europe. Kako bi on to zabranio isticanje petokrake? Osim toga, ja ne znam o kojem to totalitarizmu on govori, jer u Jugoslaviji je vladao autokratski, a ne totalitarni režim. Da li bih ja 1965. godine mogao dovesti kod javnog bilježnika 200 građana koji su potpisali moju kandidaturu, izaći na izbore kao nezavisni zastupnik i ući u Hrvatski sabor, da se radilo o totalitarnom sustavu? Ne bih.

NACIONAL: Andrej Plenković sigurno je svjestan tih činjenica, ali i on koristi sličnu terminologiju iako mu u mračnom režimu Jugoslavije i nije bilo tako loše, dapače – Milanović ga naziva komunističkim gojencem. Kako to komentirate?

Mislim da je su takve izjave više odraz osobnog nepodnošenja, a mislim i da je Plenkoviću u Jugoslaviji bilo sasvim dobro. Samo, koliko je gojenaca u to vrijeme bilo, ne možemo svakog od njih prozivati! Zašto Plenković o tom vremenu govori kao o nekom razdoblju totalitarizma, to treba njega pitati. Jer on, doduše, ima anemiju, ali nije bio slijep. Nije ni Milanoviću bilo loše, ali on je ipak odrastao u drugačijem ambijentu. Njegova oca sam jako dobro poznavao i znam da je često bio kritičan prema mnogim stvarima onog vremena. Zato mislim da bi predsjednik Republike sada trebao stati i okrenuti se promociji Hrvatske u svijetu i pozicionirati je unutar EU-a. Za te rasprave kod kuće i unutarnju politiku ima savjetnike, neka se oni time zamaraju.

Bivši predsjednik Stipe Mesić otkrio je novinarki Nacionala Zrinki Vrabec-Mojzeš kako u pobjedama Tomislava Tomaševića i Ivice Puljka vidi dokaz da građani u velikim urbanim sredinama ne žele više trpjeti korupciju i pljačku javnog novca. PHOTO: Saša Zinaja/NFOTO

 

NACIONAL: Kad smo već kod proslava i obljetnica, predsjednik Milanović ovih dana predlaže proslavu obljetnice Oluje, odnosno Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, u Baniji, Glini ili Petrinji umjesto u Kninu. Izuzetno ste poštovali generala Stipetića, što mislite o tom prijedlogu?

Otvara se jedna rasprava koja nigdje ne vodi. Ne znam zašto sad, to je meni potpuno neshvatljivo. Takvo pitanje moglo bi se otvoriti na nekoj zajedničkoj sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost ili na nekom sastanku premijera i predsjednika, ali ovakvo puštanje balona u javnost nema smisla. Jer javnost se u tom slučaju mora podijeliti, a to nikome ne treba. Osobno o tome nikada nisam razmišljao, iako me ono što se događalo u Kninu sigurno nije oduševljavalo. Posebno ne one poruke koje su dolazile od marginalnih proustaških skupina, uz prateći folklor i simbole. No Hrvatska trenutačno ima puno većih problema – od obnove nakon potresa do posljedica pandemije covida-19. Sada treba ujediniti snage i pobrinuti se da narod ima od čega živjeti.

NACIONAL: Predsjednik već drugu godinu zaredom ne dolazi na proslavu Dana državnosti jer smatra da 30. svibnja 1990. još nije bilo neovisne Hrvatske, već je ona nastala godinu dana kasnije, odlukom Hrvatskog sabora o razdruživanju od ostalih jugoslavenskih republika. Je li u pravu i bi li ipak trebao poštovati državni praznik iako se ne slaže s datumom?

Svatko tko ima određenu državnu funkciju, mora poštovati Zakon. On može biti kritičan i ići s inicijativom da se Zakon izmijeni, ali dok je Zakon na snazi, treba ga poštovati. Slažem se s time da taj datum nije dobar, bio bi bolji 25. lipnja jer taj datum 1991. doista predstavlja odluku o razdruživanju od Jugoslavije. Dakle, to je obilježavanje povijesne i jednoglasne odluke Hrvatskog sabora koja označava početak državnosti, a ne sjećanje na prvu pobjedu HDZ-a na višestranačkim izborima.

NACIONAL: Kako komentirate pobjedu Tomislava Tomaševića u Zagrebu i Ivice Puljka u Splitu, gdje su obje velike stranke izgubile? Jesu li to vjetrovi promjene koji će zahvatiti i ostatak Hrvatske ili tek prolazne epizode?

Doista smatram da je to prijelomni trenutak u Hrvatskoj jer su obje pobjede izvojevane izvan okoštalih velikih stranaka koje su dugo na političkoj sceni. Ovo je, prije svega, poruka građanima da se može, da su promjene moguće, pa i poruka Europi da smo mi društvo koje prati europske trendove i ipak kreće k stvarnoj demokratizaciji. To je dokaz da građani u velikim urbanim sredinama ne žele više trpjeti korupciju i pljačku javnog novca i da žele transparentno upravljanje gradom. Ja na Zagreb i na Split gledam kao na kamen koji bacite u vodu, a valovi se dalje šire. Što je veći kamen, ti valovi zahvaćaju sve veći dio površine. Vjerujem da će se oni preliti na cijelu Hrvatsku. Zapravo, vidim tu neke paralele sa svojom pobjedom 2000., kada su građani također željeli promjenu. I ja sam bio praktički marginalac i pobijedio kandidate dviju velikih stranaka. I tada je bilo skeptika, no ja sam doista inzistirao na reformama koje sam obećavao građanima. Oni su željeli detuđmanizaciju društva jednako kao i ja. I zato je, umjesto polupredsjedničkog sustava, Hrvatska postala parlamentarna demokracija, a u uredu predsjednika više se nije odlučivalo o tome tko će privatizirati koje poduzeće, kako će se zvati nogometni klubovi i tko će igrati koje krilo. I ostao sam predsjednik u dvama mandatima. Dakle, ako postoji politička volja i ako se čovjek okruži pametnijima od sebe, moguće je i bez velike stranačke infrastrukture provesti promjene.

NACIONAL: Kad smo već kod detuđmanizacije, premijer Plenković obrušio se na medije u maniri Franje Tuđmana i optužio ih za gubitak izbora u Zagrebu i Splitu, a novinare i komercijalne televizije nazvao je stranim plaćenicima. Kako to komentirate – ako tvrdi da je HDZ odnio kolosalnu pobjedu na ovim izborima, zašto je nervozan?

To nije bila nikakva kolosalna pobjeda jer gubitak najvećih gradova pokazuje pravu sliku HDZ-a. No mene ne čudi Plenkovićevo ponašanje jer on očito procjenjuje da će se tako opravdati pred svojim biračima i zadržati desnicu uz sebe. Ili barem da će tako lakše otići u Bruxelles. Mislim da se on malo i boji za svoju poziciju jer su mu pobjednici s terena počeli slati razne poruke, pa zbog loših kandidata koje je sam birao mora prebaciti krivnju na medije. Zato on i koristi tu Tuđmanovu retoriku, no razlika između njega i Tuđmana je u tonu. Od Tuđmanove žestine napada novinari su bježali, a Plenković to radi mlako. Iako je retorika ista i ma koliko se trudio, biračima HDZ-a sigurno nije uvjerljiv. Ipak, siguran sam da Plenkovića unutar stranke sljedeće tri godine neće rušiti, jer su korumpirane cijele strukture kojima odgovara status quo. Profesionalni mrzitelji svega drugačijeg u Hrvatskoj istovremeno njeguju veliku ljubav za hrvatski budžet.

 

‘Plenković se očito boji te famozne desnice, a rezultat je njegova straha da oni samo jačaju. Jer da se kojim slučajem premijer pojavi ove godine u Brezovici, siguran sam da mu to nitko normalan ne bi zamjerio’

 

NACIONAL: HDZ je izgubio i Vukovar, tamo je pobijedio otpadnik iz njihovih redova Ivan Penava. Mislite li da to Plenkovića posebno boli?

Mislim da njemu taj gubitak nije tako teško pao jer tamo je ostao čovjek kojeg je često milovao u javnosti i ja sam vidio da je među njima dvojicom postojala prava ljubav. Penava je, dakako, radikalniji od Plenkovića, ali Plenković ga ne može previše kritizirati jer je HDZ svojom dugogodišnjom politikom pridonio lošoj situaciji u tom gradu. Predstavnici lokalne vlasti iz njihovih redova nikada nisu pokazali stvarnu političku volju da prekinu to nenormalno stanje koje traje još od mirne reintegracije Podunavlja i počnu izgrađivati suživot građana Vukovara srpske i hrvatske nacionalnosti. I trideset godina nakon rata taj je grad podijeljen između dvaju nacionalnih entiteta, što zapravo odgovara i hrvatskim i srpskim desničarima koji od toga imaju koristi.

NACIONAL: Miroslav Škoro izgubio je i treće izbore na koje je izašao, ali je Domovinski pokret u drugom krugu u Zagrebu dobio 100.000 glasova, a dobio je i Vukovar. Koliko je to opasno, jača li krajnja desnica?

To je svakako pokazatelj stanja u ovom društvu. Sto tisuća veliki je broj glasova i to je opomena svima na političkoj sceni da krajnja desnica jača. Naime, ako izuzmemo Škoru takvog kakav jest, treba pogledati tko se sve skupio oko njega, tko je sve ušao u taj krug s kojim misli osvojiti Hrvatsku. To su ljudi koji šire rigidnu ideologiju i šalju nazadne i opasne poruke koje očito padaju na plodno tlo. Te poruke čujemo na stadionima, vidimo po zidovima, a to pokazuje da je društvo bolesno. Što znači da ovo društvo treba liječiti, treba početi od obrazovanja, preko medija, do javnog govora. Osobito onih koji su na vlasti.

NACIONAL: Po mišljenju mnogih SDP je najveći gubitnik ovih izbora. Jesu li oni još uvijek najjača opozicijska stranka ili nepovratno tonu, kao što su potonuli i HNS, HSLS i HSS?

Ne bih rekao da nepovratno tonu i da će nestati, ali morali bi ozbiljno shvatiti upozorenje koje su im poslali birači. U SDP-u bi mogli prevladati ovo stanje ako su iz ovih izbora izvukli pouku. No mislim da oni još nisu do kraja izvukli pouku i da još trebaju dobiti batina da shvate što se u stvari događa u ovom društvu. Njihovi problemi traju već dugo jer su odavno izgubili vezu s radnicima, sindikatima, lijevim intelektualcima. Godinama su se bavili sami sobom, što nikoga osim njih samih nije zanimalo. Meni, koji sam to gledao sa strane, nikako nije bilo jasno zašto pred izbore kreću u unutarstranačke obračune i raspuštaju zagrebačku i vukovarsku organizaciju, umjesto da u njih kooptiraju ljude s integritetom, imenom i prezimenom i biografijom, one koji će privući birače. I tako su umjesto da pred izbore ojačaju stranku, dodatno oslabili. I na izbore poslali oktroirane kandidate za koje nitko nije čuo.

NACIONAL: Socijaldemokracija je u krizi u cijelom EU-u. Je li Peđa Grbin pravi čovjek koji u tri godine može od SDP-a napraviti pobjedničku stranku?

Pratio sam njegove rasprave, sve su bile utemeljene, on je i obrazovan i pametan, vjerujem i pošten čovjek. Ali, nažalost, to nije dovoljno. On nema karizmu vođe. No to bi mogao nadoknaditi tako da svoj najuži krug ojača ljudima u koje građani imaju povjerenje. Problem je u tome što je SDP podijeljen u frakcije i što se međusobno boje jedni drugih i povlače pogrešne poteze. Zbog toga u posljednjih nekoliko godina nisu uspjeli iznjedriti neko novo prepoznatljivo lice, nekoga tko bi dao novi uzlet socijaldemokraciji. Hoće li to uspjeti u sljedeće tri godine, ne znam, ovisi o njima.

 

‘Ima jedna Milanovićeva izjava koja bode oči, a glasi: ‘Neki od onih koji su ubijeni, trebali su biti osuđeni.’ Koji? Zločinci koji su dolazili po srpske civile nisu birali, ubili su koga su našli doma’

 

NACIONAL: Predsjednik Milanović vratio je čin i odličja optuženom ratnom zločincu Branimiru Glavašu, zbog čega mu aplaudiraju predstavnici krajnje desnice i brojni umirovljeni generali. Kako to tumačite?

Ne znam čiji je to prijedlog bio i kako je do toga došlo, jer predsjednik zakonski nema nikakvu obavezu to učiniti. Postupak je još uvijek u tijeku, samo je vraćen na početak. Dakle, Glavaš je i dalje optužen za ratne zločine. Razumijem da je Glavašev odvjetnik, koji mu je usto i sin, tražio da mu se vrate i čin i odlikovanja, no čak ni Kolinda Grabar-Kitarović, koja se u puno stvari razumije osim u politiku, nije se u to željela miješati. Ona je taj zahtjev stavila na stranu, toliko je bila svjesna da to niti je aktualno niti je dobro. Pustila je da pravosuđe odradi svoj posao. A kad netko kritizira pravosuđe i smatra da je ono rak rana društva, onda ovako samo dodatno tjera vodu na mlin. Ovim je postupkom predsjednik Republike poslao poruku pravosuđu: samo tako postupite.

NACIONAL: Ako nije Glavaš, tko je onda kriv za ubojstva srpskih civila, afera „selotejp“ i „garaža“, bacanja ubijenih u Dravu? Nitko nije osuđen trideset godina i predstavnici srpske manjine s pravom se ljute.

Svakako da je bilo zločina i s hrvatske strane iako smo voditi obrambeni rat. Upravo zato što smo pobijedili, morali smo sami takve zločince osuditi. No ima jedna izjava Milanovićeva koja bode oči, a glasi: “Neki od onih koji su ubijeni, trebali su biti osuđeni.” Koji? Zločinci koji su dolazili po srpske civile nisu birali, ubili su koga su našli doma.

NACIONAL: Haaški tribunal potvrdio je prošloga tjedna doživotnu kaznu krvniku Srebrenice Ratku Mladiću. Kako komentirate reakcije iz Republike Srpske i Srbije na tu presudu? Kada će doći trenutak da se suoče s vlastitom poviješću i ispričaju se za genocid?

Puno je bilo zločinaca na svijetu, dosta ih je bilo i na našem prostoru, a on je jedan od većih. Mogao bi se mjeriti s najvećim zločincima u povijesti. On nije okrvavio samo svoje ruke, već i ruke svojih vojnika koji su ubijali tisuće nevinih ljudi. Milorad Dodik to ne priznaje niti je ikada priznavao genocid u Srebrenici, on i dalje inzistira na mitu da su Mladić i Karadžić srpski heroji. Zato ga ja nikada i nisam primio – jednom je došlo do nekog nesporazuma i on je čak krenuo prema meni, a čim sam dobio tu informaciju, rekao sam da ga odmah zaustave jer ja nemam običaj razgovarati s onima koji veličaju ratne zločince. On je taj koji ne samo da ih veliča, već s Draganom Čovićem razbija BiH. A isprika sa srpske strane zbog tih zločina jednom će se morati dogoditi. No Srbija još uvijek nije doživjela katarzu i oni i dalje ne optužuju Miloševića zato što je krenuo u rat, već zato što ga je izgubio. Što se tiče Dodika, on je još uvjeren da sporazum Tuđman-Milošević iz Karađorđeva i Tikveša o podjeli BiH može biti realiziran. Međunarodna zajednica tu mora jasno reći svoje, osobito novi visoki povjerenik, Nijemac Christian Schmidt, koji bi za to trebao imati podršku i svoje vlade i SAD-a i EU-a. On bi trebao napraviti ono što je napravio Paddy Ashdown, koji je odredio da onaj tko ne priznaje cjelovitu BiH, ne može biti ni na jednoj funkciji u politici.

NACIONAL: Spor oko izbora novog predsjednika Vrhovnog suda se nastavlja. Tko je u pravu – premijer ili predsjednik Republike? Kako biste vi riješili tu situaciju?

U tom prepucavanju našla se osoba koja je vrhunska stručnjakinja, u znanstvenim krugovima cijenjena profesorica prava Zlata Đurđević, koja može učiniti mnogo kako bi se u pravosuđu napravio iskorak. No ona je, kao i mi, pročitala u medijima da je predsjednik Republike predlaže kao svoju kandidatkinju i u prvom natječaju nije sudjelovala. Usprkos tome, smatram da u ovoj situaciji treba sagledati što je objektivno važno za Hrvatsku. U tom smislu mislim da bi Plenković morao sjesti s Milanovićem, nazvati ga i pokušati naći zajedničko rješenje za pravosuđe, za koje su obojica svjesni da je u izuzetno lošem stanju i da mu građani s pravom ne vjeruju. Zato mislim da bi vladajuća većina trebala argumentirano prihvatiti prijedlog predsjednika Republike jer Zlata Đurđević nije u ovoj proceduri napravila ništa nečasno.

Kategorije: Hrvaška

Olimpijske igre u Tokiju: Organizatori žele maksimalno 20 tisuća gledatelja na svečanom otvorenju

2 uri 32 min ago

Organizatori ljetnih Olimpijskih igara u Tokiju razmatraju mogućnost da maksimalno 20.000 gledatelja prisustvuje svečanom otvorenju Igara koje počinju 23. srpnja.

Broj od 20.000 gledatelja na svečanosti otvaranja uključuje gledatelje koji su već kupili karte i olimpijske dužnosnike, doznaje agencija Kyodo iz pouzdanih izvora bliskih organizatorima.

Vlada uvodi organizacijske mjere

Vlada Japana najavila je da će odobriti okupljanja do 10.000 ljudi u dijelovima zemlje koji nisu zahvaćeni virusom korone niti su pod izvanrednim mjerama, ali pod uvjetom da taj broj ne prelazi 50 posto prostora na kojem se održavaju sportske igre ili koncerti.

Za ceremoniju otvaranja Olimpijskih igara, očekuje se da će organizatori osigurati dodatna mjesta za dužnosnike povezane s Igrama.

Ljetne olimpijske igre održat će se od 23. srpnja do 8. kolovoza.

Kategorije: Hrvaška

Svjetski dan izbjeglica: Papa Franjo poziva na uspostavu humanitarnih koridora u Mijanmaru

2 uri 38 min ago

Papa Franjo izrazio je u nedjelju, na Svjetski dan izbjeglica, žaljenje zbog toga što “tisuće izbjeglica u Mijanmaru umiru od gladi”, pridruživši se pozivu mijanmarskih biskupa koji traže uspostavu humanitarnih koridora.

Na Svjetski dan izbjeglica papa Franjo pozvao je svijet na suosjećanje s migrantima i sa svima koji su morali izbjeći iz svojih domova.

Svatko se može zateći u teškoj situaciji u kakvoj su se našli izbjeglice primorani plovilima bježati u drugu zemlju, rekao je Sveti Otac.

Mnogo je trenutaka u životu kada nada blijedi i ljudi su očajni, rekao je u obraćanju s prozora Apostolske palače.

“Otvorimo svoja srca izbjeglicama”, rekao je vjernicima okupljenima na Trgu sv. Petra.

“Pridružujem se mijanmarskim biskupima koji su prošlog tjedna uputili apel u kojemu pozornost svijeta skreću na tragično iskustvo tisuća ljudi koji su raseljeni u toj zemlji i umiru od gladi”, rekao je poglavar Katoličke crkve nakon molitve Anđeoskog pozdrava.

Kaos nakon državnog udara

“Usrdno molimo, poručuju ljubazno, da se omoguće humanitarni koridori i da se crkve, pagode, samostani, džamije, hramovi te škole i bolnice poštuju kao neutralna mjesta na kojima se izbjeglice mogu skloniti”, dodao je papa Franjo, pozivajući se na mijanmarske biskupe.

Mijanmarom je zavladao kaos nakon državnog udara 1. veljače i grubog postupanja vojske s prosvjednicima koji su tražili povratak demokracije.

Sukobi su izbili u mnogim dijelovima Mijanmara gdje su civili formirali snage “za samoobranu” kako bi pružili otpor hunti.

Sigurnosne snage su u krvi ugušile prosvjedni pokret i ovih mjeseci pobile više od 860 civila, među kojima žene i djecu, objavila je Udruga za pomoć političkim zatvorenicima (AAPP).

 

Kategorije: Hrvaška

Sjedinjene Države Tajvanu donirale 2,5 milijuna doza cjepiva: “U nevolji se poznaju prijatelji”

2 uri 43 min ago

Tajvan je u nedjelju pozdravio američku donaciju od 2,5 milijuna doza cjepiva protiv covida-19, prozvavši to pomoći „od prijatelja“.

Washington je prvotno Taipeiju obećao 750 tisuća doza cjepiva, no utrostručio je taj broj u vrijeme dok predsjednik Joe Biden radi na provedbi obećanja o doniranju 80 milijuna doza cjepiva diljem svijetu.

Boeing 777 China Airlinesa s cjepivima sletio je na zračnu luku u Taoyuanu u nedjelju poslijepodne, a dočekali su ga ministar zdravstva Chen Shih-chung i vodeći američki diplomat na Tajvanu Brent Christensen.

Iskrena zahvalnost

Predsjednica Tsai Ing-wen izrazila je „iskrenu zahvalnost“ SAD-u, dodavši na engleskom jeziku kako se „u nevolji poznaju prijatelji”.

Američki institut u Tajvanu, koji praktično djeluje kao veleposlanstvo, objavio je da donacija pokazuje predanost SAD-a Tajvanu kao „prijatelju i važnom sigurnosnom parnteru“.

„Kao što je rekao predsjednik Biden, ‘mi nećemo koristiti cjepiva da bi osiguravali usluge drugih država’“, priopćila je institucija.

„Umjesto toga, dijelit ćemo cjepiva kako bi svugdje stali na kraj pandemiji“.

SAD, kao i većina država nema službene diplomatske odnose s Tajvanom, no najveća je međunarodna podrška otočnoj državi, što nailazi na kritike u Kini.

Peking Tajvan smatra integralnim dijelom svog teritorija te mu je ponudio svoja cjepiva, no vlada u Taipeiju više je puta izrazila sumnju u njihovu sigurnost i učinkovitost.

Zasad je barem jednom dozom cijepljeno samo 6 posto od ukupno 23,5 milijuna Tajvanaca.

Kategorije: Hrvaška

U BiH samo devet novozaraženih koronavirusom, epidemija jenjava

2 uri 52 min ago

Bosna i Hercegovina u nedjelju je imala samo devet novozaraženih koronavirusom, a tri su osobe preminule što je najmanji broj oboljelih i smrtnih ishoda u trećem pandemijskom valu koji jenjava.

U entitetu Federaciji BiH testiranjem je u posljednja 24 sata otkriveno osam osoba pozitivnih na SARS-CoV-2, a dvije su osobe preminule.

Istodobno u Republici Srpskoj je bio po jedan slučaj zaraze i jedan smrtni ishod potvrđen u Brčko Distriktu.

Time je BiH postala država u kojoj je jako mali broj novozaraženih, dok su samo prije dva mjeseca pojedina područja bila među najpogođenijima epidemijom.

I dalje na snazi pozornost

Do sada je testirano ukupno 705.529 uzoraka, a SARS-CoV-2 je potvrđen kod 133.835 osoba.

S nedjeljom je na području Bosne i Hercegovine preminulo 9.299 osoba kod kojih je utvrđena zaraza koronavirusom.

Unatoč padu broja zaraženih i preminulih, vlasti i dalje pozivaju građane na pozornost.

BiH je ukinula gotovo sve epidemiološke mjere. U državu bez ikakvih uvjeta mogu ući državljani te zemlje i stanovnici susjednih Hrvatske, Srbije i Crne Gore, a za sve ostale strance obvezno je posjedovanje negativnog PCR ili antigenskog testa, potvrda o cijepljenju ili  preboljelom covidu.

Kategorije: Hrvaška

Talibani u Afganistanu žele ‘izvorni islamski režim’: “To je najbolje rješenje za budućnost zemlje”

3 ure 1 min ago

Talibani koji su prije američkog povlačenja zaredali s ofenzivama na terenu, poručili su u nedjelju da je izvorni islamski režim najbolje rješenje za budućnost zemlje i to će postići putem pregovora.

Jedan od voditelja međuafganistanskih pregovora u Dohi, mula Abdul Gani Baradar, opetovao je u priopćenju da je “izvorni islamski režim najbolje rješenje koje zahtijevaju svi Afganistanci”.

“Naše sudjelovanje u pregovorima svjedoči o tome da vjerujemo u rješenje problema zahvaljujući međusobnom razumijevanju”, istaknuo je.

“Međunarodnu zajednicu pozivam da prepusti Afganistancima odluku o njihovoj sudbini i o sudbini njihove zemlje”, rekao je.

Pregovori o eventualnoj podjeli vlasti koje su u rujnu 2020. u Dohi počeli talibani i afganistanska vlada, trenutačno su na mrtvoj točki.

Mula, zamjenik glavnog pregovarača za politička pitanja, tvrdi da će talibani “štititi prava svih građana ove zemlje, muškaraca i žena, u svjetlu islamskih načela i tradicije afganistanskog društva”.

Ujedno poziva mlade Afganistance da ostanu u zemlji i da se ne iseljavaju

“Ostanite kako biste služili (svojoj) zemlji i narodu: Islamski emirat će vam to omogućiti. Ostanite (…) umjesto da za komad kruha odlazite u inozemstvo zajedno s obiteljima i s djecom.”

U nizu ciljanih ubojstava koja se pripisuju talibanima ubijeni su u zadnjih godinu dana desetci mlađih školovanih ljudi (novinari, sudci, sveučilišni profesori, aktivisti za ljudska prava), što je mnoge nagnalo na odlazak u potrazi za sigurnošću.

Nakon dvadeset godina američke prisutnosti ojačane snagama NATO-a od 2001., američki predsjednik Joe Biden odredio je 11. rujna kao znakovit nadnevak za potpuno povlačenje, iako je ono praktično završeno.

Afganistanske sigurnosne snage bit će same na prvoj crti.

Trenutačno su na meti pobunjenika na mnogim bojišnicama u unutrašnjosti i gube teren zabrinjavajućom brzinom.

Kategorije: Hrvaška

Bruno Petković: “Atmosfera u reprezentaciji je fantastična. Nedostaje nam rezultat koji će nam dati veću dozu samopouzdanja”

3 ure 47 min ago

Atmosfera u reprezentaciji je fantastična, što zvuči čudno s obzirom na prikazano i na očekivanja javnosti, kazao je Bruno Petković na virtualnoj konferenciji za novinare uoči dvoboja sa Škotskom na EURU.

“Ne mogu reći da imamo ikakve probleme u momčadi, družimo se, kolegijalni smo. Sve je na jako dobroj razini. Naš je posao da se to vidi, a teren je jedino mjerilo teren, to je jedino što nam nedostaje, rezultat koji će nam dati veću dozu samopouzdanja. Škotska je prava prilika da to pokažemo. Škotska? Jako tvrda i čvrsta momčad. Remi s Engleskom dovoljno govori o njima. Tek ćemo pogledati dublje analize. Vidio sam da djeluju jako homogeno, brane se u čvrstom bloku, istrčavaju kontre s nekoliko igrača. Tu smo da se fokusiramo na nas, složimo kako bi što bolje to nama odgovaralo.

U tom slučaju kvaliteta bi trebala prevladati. Mislim da će utakmica biti najbolji odgovor na sve. Nema smisla trošiti previše riječi. Utakmica je pravi pokazatelj i jedva je čekamo. Dat će jako puno odgovora. Svi najveći kritičari i najveći podržavatelji dobit će odgovor protiv Škotske”, kazao je Petković, koji je najavio dvoboj sa Škotima u Glasgowu.

“Naravno da će neke kretnje i taktičke stvari biti malo drugačije, ali nas je tu 26, ne vjerujem da će se netko postaviti da on treba igrati. Imamo momčad koja je iznad svakog pojedinca i tako se trebamo ponašati. Svatko treba imati poštovanje prema kolegama i nikad neću reći da ja trebam igrati. Navijači očekuju jako puno, sami dečki visoko su postavili letvicu u Rusiji. Teško je držati taj ritam i ispuniti očekivanja javnosti, ali profesionalci smo. Nalazili smo se u takvim situacijama i Škotska će dati puno odgovora, zakjučio je napadać Dinama.”

Najmlađi kao dobar starter

Joško Gvardiol u kratkom se razdoblju nametnuo kao starter Vatrenih, bez obzira na to što je najmlađi član reprezentacije.

“Naravno da nisam bio zadovoljan protiv Engleske, jer je rezultat bio negativan. Ne volim gledati individualnu izvedbu, više izvedbu momčadi i konačni rezultat. Volim biti samokritičan prema sebi, jer znamo što je realno, ništa ne treba preuveličavati. Protiv Engleske sam igrao na jako niskoj razini, ali bila mi je to prva utakmica od prve minute na velikom natjecanju, bio je prisutan veliki strah, ali s vremenom će to nestati. Kad se u klubu dogodi poraz, nije bajno i svi gledaju u pod, puni su negativne energije.

Međutim, ovdje je sve drugačije, nema okretanja leđa pojedincima, svi su tu kao podrška. Kad si okružen takvim ljudima, ne bi trebalo biti problema za nadolazeće utakmice.”, kazao je Gvardiol.

Utakmica Škotska – Hrvatska, podsjetimo, igra se u utorak u 21 sat.

Kategorije: Hrvaška

Britanski turoperatori traže od Vlade da ublaži mjere i olakša putovanja, aviokompanije pokrenule pravni proces

3 ure 53 min ago

Britanske aviokompanije i turoperatori planiraju „dan akcije“ za srijedu čime bi Vladu koja obeshrabruje putovanja Britanaca u popularne destinacije, a među njima je i Hrvatska, pritisnuli da ublaži ograničenja prije vrhunca sezone godišnjih odmora.

Putničke agencije, koje su ostale bez prihoda tijekom pandemije covida-19, očajnički žele izbjeći ponovni gubitak ljetne sezone zbog koronavirusa. No u Velikoj Britaniji su trenutno na snazi stroge restriktivne mjere za putovanja koje im i dalje znatno otežavaju poslovanje.

Traže ublažavanje mjera

Najveća europska aviokompanija Ryanair i grupacija Manchester Airports Group u četvrtak su pokrenuli pravni proces kako bi primorali vladu da ublaži mjere prije srpnja, vrhunca turističke sezone.

U srijedu 23. lipnja će se u Westminsteru u središnjem Londonu i na zračnim lukama diljem zemlje okupiti piloti, zaposlenici aviokompanija i turističkih agencija kako bi stvorili dodatni pritisak na vlasti.

Podaci sindikata pilota BALPA od nedjelje pokazuju da je britanski zračni sektor teže pogođen pandemijom nego ostatak Europe.

U odnosu na razdoblje prije pandemije ovaj je mjesec 73 posto manje dolazaka i odlazaka iz Velike Britanije, što je najveći pad u Europi. Španjolska, Francuska i Grčka su na 60 posto.

Britanski ministar pravosuđa za BBC je rekao kako vlada mora stvoriti ravnotežu između omogućavanja putovanja u inozemstvo i opasnosti uvođenja novih varijanti virusa na britansko tlo.

Čelnica engleskog javnog zdravstva Susan Hopkins poručila je kako bi Britanci ove godine odmor trebali provesti u svojoj državi.

Sustav semafora znanstveno neutemeljen i nepredvljiv

BALPA pak upozorava kako vrijeme ističe za prometno-turistički sektor.

„Nema vremena za skrivanje iz radnih skupina i procjena“, kazao je glavni tajnik sindikata Brian Strutton.

Aviokompanije su više puta kritizirale vladin sustav „semafora“ za međunarodne destinacije, tvrdeći da je nepredvidljiv i nije utemeljen u znanosti.

Britanske vlasti dopustile su putovanja od svibnja, nakon mjeseci opće karantene, no obeshrabruju posjećivanje popularnih destinacija poput Španjolske, Francuske, Grčke, SAD-a ili Hrvatske, klasificirajući ih žutom bojom u svom sustavu.

Ta boja znači da pri povratku u Britaniju putnici moraju provesti 10 dana u karanteni i nekoliko se puta testirati na covid-19. Samo nekoliko država označeno je zelenom bojom, a među njima nema članica Europske unije.

U britanskom zračnom sektoru radno mjesto već je izgubilo više od 45 tisuća ljudi, a procjenjuje se da oko 860 tisuća zaposlenih u avijaciji, prometu i turizmu na poslu održava samo financijska pomoć vlade.

Kategorije: Hrvaška

VELIKA OBMANA U SLOVENIJI: Ina se hvali kupnjom pumpi OMV-a kojom MOL krši dioničarski ugovor

4 ure 2 min ago
Novi udarac Plenkoviću iz Budimpešte: Kupujući 120 benzinskih postaja austrijskog OMV-a u Sloveniji, mađarski MOL prekršio je dioničarski ugovor s hrvatskom vladom jer na tržištu Slovenije Ina i MOL zajedno mogu istupati samo pod robnom markom Ine

Kupujući 120 benzinskih postaja austrijskog OMV-a u Sloveniji, mađarski MOL prekršio je dioničarski ugovor s hrvatskom vladom i ponizio i ismijao hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, ali njemu to nije važno. Plenkovićeva vlada, štoviše, što zbog nemara, nekompetencije ili možda nekog drugog zlokobnijeg, zasad nepoznatog razloga, pozdravila je taj potez kao nešto pozitivno.

To je sukus manipulativno strukturirane transakcije kojom se stvara privid zajedničkog istupanja Ine i MOL-a na slovensko tržište. Ali po dioničarskom ugovoru između Vlade i MOL-a u Ini, ono može biti zajedničko jedino ako se to zajedništvo manifestira pod robnom markom Ine, a ne podijeljenom kupnjom Ine i MOL-a. Jer OMV-ove benzinske postaje u susjednoj državi zapravo kupuje MOL, uz tek minorno i „manekensko“ sudjelovanje Ine, koja u stvarnosti, sa svojih 33 posto udjela u novoj tvrtki, neće imati utjecaja na poslovanje. Iako se na Ininim korporativnim stranicama još od 8. lipnja mogla pročitati službena objava po kojoj će „Ina s MOL-om steći dodatnih 92,25 posto udjela u OMV-u Slovenija” te da su “Ina i MOL postigli dogovor o stjecanju OMV-ova udjela”, u isto vrijeme MOL je na svojim stranicama iznio sljedeće:

„MOL Grupa stječe dodatnih 92,25 posto udjela u OMV-u Slovenija, što podrazumijeva preuzimanje 120 benzinskih postaja i veletrgovinu u Sloveniji. Prema pisanju mađarskog lista Hungary Today, spomenuti paket dionica plaćen je 301 milijun dolara, od čega će Ina osigurati oko 100 milijuna dolara. Od sadašnja 53 benzinska servisa u Sloveniji, MOL Grupa povećava svoj udjel na 173 maloprodajne jedinice.” Upravo ta posljednja rečenica otkriva ključnu informaciju – budućih 120 postaja, ali i značajan udio veleprodaje goriva, poslovat će pod brandom MOL-a, što je direktno kršenje odredbi dioničarskog ugovora iz 2003. godine, koje nalažu da se širenje zajedničke kompanije u zemljama regije treba vršiti isključivo pod imenom i brandom Ine.

 

OMV-ove benzinske postaje u susjednoj državi zapravo kupuje MOL, uz minorno i ‘manekensko’ sudjelovanje Ine, koja u stvarnosti, sa svojih 33 posto udjela u novoj tvrtki, neće imati utjecaja na poslovanje

 

Ina je i do sada imala udio od 7,75 posto dionica u tvrtki OMV Slovenija, pa će podjelom novokupljenog paketa od 92,25 posto, u omjeru 70:30 posto s MOL-om, ubuduće imati oko 33 posto udjela, a MOL preostalih 67 posto, što je u svojoj objavi na LinkedInu potvrdio i sam predsjednik Uprave Ine Sándor Fasimon.

On se u istoj objavi pohvalio da će „tako Ina postati glavni dobavljač goriva za sve – i postojeće i novostečene benzinske stanice Ine i MOL-a u Sloveniji”. Pritom je “zaboravio” napomenuti da Ina u ovom trenutku ima pet benzinskih postaja u Sloveniji, isto onoliko koliko ih je bilo i 2003. godine kada ju je preuzeo MOL.

MOL je, pak, u posljednjih 18 godina u Sloveniji otvarao benzinske postaje pod vlastitim brandom i logotipom MOL-a. Danas MOL ima 48 postaja koje posluju pod njegovim brandom, a preuzimanjem 120 OMV-ovih postaja imat će ih ukupno 168, uz značajan udio veleprodaje derivata. Ina će i dalje imati, kao i do sada, pet benzinskih postaja i minoran udio na tržištu.

Pitanja o tome je li i na koji način hrvatski suvlasnik bio obaviješten o kupovini OMV-ovih dionica u Sloveniji, odnosno jesu li Vlada i resorno Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja bili obaviješteni da dionice u većem dijelu kupuje MOL, a tek u manjem Ina, postavili smo i Vladi i Ćorićevom Ministarstvu, ali i Ini. No odgovore nismo dobili. Iz Ministarstva je tek stigla kratka uputa da se “za sva pitanja koja se odnose na poslovanje Ine obratimo njima”tj. Ini, iz čega se može izvući zaključak da ni Ministarstvo ni Vlada kao Inini suvlasnici već odavna u svojim rukama ne drže konce njezinog poslovanja.

Vijest o preuzimanju OMV-ova udjela u slovenskoj podružnici prenijele su i brojne novinske agencije i poslovni mediji, posebno oni iz naftaškog sektora, no ni u jednom od njih Ina se uopće ne spominje, jednako kao ni u obavijesti koju je na svojim korporativnim stranicama objavio sam austrijski OMV, a u kojoj se kaže da su dogovor o preuzimanju sklopili OMV i MOL.

Jedini spomen Ine u svim spomenutim izvještajima je informacija da je hrvatska kompanija i do sada imala 7,75 posto udjela u slovenskoj tvrtki.

I vlada premijera Andreja Plenkovića požurila je pozdraviti „zajedničku“ akviziciju Ine i MOL-a u Sloveniji, „izražavajući zadovoljstvo što je Ina prepoznala poslovni interes i priliku za širenje na slovensko tržište”, no Vlada nije smatrala shodnim obavijestiti hrvatsku javnost pod čijim će brandom poslovati nove postaje. Jedan od Nacionalovih izvora iz naftaških krugova tvrdi da je, u ovom slučaju, Ina poslužila tek kao pomoćni igrač koji će MOL-u smanjiti trošak nove investicije, a da u stvarnosti neće imati nikakav utjecaj na upravljanje kompanijom.

Najnovija akvizicija mađarske kompanije u susjednoj Sloveniji samo je potvrdila pisanje Nacionala koji je početkom travnja upozorio da MOL namjerava preuzeti OMV i da postoji vrlo velika vjerojatnost da će nove benzinske postaje nastaviti poslovati upravo pod brandom MOL-a.

OMV je još početkom veljače ove godine najavio da namjerava prodati 92,25 posto udjela u tvrtki OMV Slovenija, u sklopu koje posluje i 120 benzinskih pumpi organiziranih na principu franšize. OMV je sa svojim lancem benzinskih postaja, koje posluju pod brendovima OMV, Eurotruck, Avanti i Diskont, drugi po veličini maloprodajni lanac u Sloveniji i zauzima nešto više od 20 posto tržišta derivata, odmah nakon domaćeg Petrola koji sa svojih 318 postaja drži čak 60 posto udjela na tržištu.

‘MOL Grupa stječe dodatnih 92,25 posto udjela u OMV-u Slovenija, što podrazumijeva preuzimanje 120 benzinskih postaja i veletrgovinu u Sloveniji’, objavljeno je na stranicama MOL-a. PHOTO: Tomislav Miletic/PIXSELL, Marko Prpic/PIXSELL

Odmah iza OMV-a je MOL koji drži oko 10 posto udjela na tržištu. Mađarska kompanija ušla je na slovensko tržište u svibnju 2011. godine, kupivši tadašnjih 19 benzinskih postaja slovenskog lanca TUŠ-Oil. U međuvremenu je broj benzinskih postaja dodatno povećala na ukupno 48 i danas zauzima treće mjesto po udjelu u maloprodajnoj mreži. No odluka mađarske tvrtke da benzinske postaje u susjednoj državi posluju pod brandom MOL-a, a ne Ine, izazvala je u to vrijeme burne reakcije hrvatskih naftnih stručnjaka.

Naime, prema odredbama Ugovora o međusobnim odnosima dioničara Ine i MOL-a iz 2003. godine, mađarski se strateški partner u članku devetom obvezao da će „razvijati nova prodajna mjesta na SEE tržištima (tržišta jugoistočne Europe, op. N.) te kada je novo prodajno mjesto predloženo u svrhu razvoja Maloprodajne djelatnosti Ine ili Strateškog investitora, da će razvoj tog prodajnog mjesta provesti Ina pod trgovačkim imenom i Upravom Ine, tako da će Ina imati povlašteno pravo isporuke rafiniranih naftnih proizvoda na to mjesto pod Uvjetima povlaštene isporuke“. Ta je odredba zadržana i u Prvoj izmjeni i dopuni Ugovora o međusobnim odnosima dioničara iz siječnja 2009., što drugim riječima znači da je ona i dalje na snazi iako ju je MOL u više navrata do sada prekršio, poslujući ne samo u Sloveniji već i u Srbiji pod brandom MOL-a.

Bivši generalni direktor, a potom i predsjednik Nadzornog odbora Ine Davor Štern još je 2012. godine, kao svjedok na suđenju bivšem premijeru Ivi Sanaderu u sudskom postupku Ina-MOL, kazao da je MOL bez konzultacija s Inom kupio benzinske postaje Tifon u Hrvatskoj i TUŠ-Oil u Sloveniji.

No na svojim službenim stranicama MOL se pohvalio da u Sloveniji u stvari ima 52 postaje. Iako Ina nije službeno integrirana u MOL (integrirana je u konsolidirano financijsko izvješće, ali ne i u samu Grupu jer MOL još uvijek ne posjeduje više od 50 posto udjela u Ini), mađarski suvlasnik prisvaja i Inine benzinske postaje u susjednoj državi i smatra ih dijelom MOL Grupe iako za to nema zakonske osnove.

Naime, MOL je formalno registriran u Mađarskoj pod imenom MOL Plc., a MOL Grupa kao takva ne predstavlja poseban pravni subjekt i formalno ne postoji. MOL-ovo svojatanje Ine kao “dijela MOL Grupe” također je, kako je to već pisao Nacional, pravno nelegitimno, budući da MOL do sada nije pokazao nijedan relevantan dokument kojim bi dokazao da je Ina prestala biti vertikalno integrirana kompanija i postala podružnica MOL-a.

 

‘Od sadašnja 53 benzinska servisa u Sloveniji, MOL Grupa povećava svoj udjel na 173 maloprodajne jedinice’, objavio je MOL. To je direktno kršenje odredbi dioničarskog ugovora iz 2003. godine

 

Jedina pozitivna pojedinost u cijeloj ovoj priči, slažu se gotovo svi neslužbeni izvori s kojima je Nacional razgovarao, jest činjenica da bi ova akvizicija mogla motivirati MOL da doista dovrši investiciju u modernizaciju rafinerije u Rijeci, odnosno da dovede do kraja netom započetu izgradnju postrojenja za obradu teških ostataka koja kasni već gotovo 15 godina, jer bi upravo opskrba novih benzinskih postaja u Sloveniji derivatima iz riječke rafinerije bila financijski najisplativija zbog minimaliziranja transportnih troškova. I naftni konzultant Jasminko Umićević smatra da je kupnja lanca OMV-ovih benzinskih postaja u Sloveniji dobra poslovna prilika za Inu, jer je posve logično da se, zbog blizine i dobre prometne povezanosti, spomenute benzinske postaje derivatima opskrbljuju upravo iz Inine rafinerije u Rijeci. Prema njegovim riječima, riječka rafinerija mogla bi na slovensko tržište plasirati oko 600.000 tona derivata na godinu, što bi moglo ostaviti pozitivan trag na Ininu poslovanju, ali pod uvjetom da MOL doista nađe interes da postaje u Sloveniji opskrbljuje upravo derivatima iz riječke rafinerije, a ne transportom iz vlastitih rafinerija u Mađarskoj i Slovačkoj. Umićević je također u izjavi za televiziju N1 krajem prošloga tjedna postavio opravdano pitanje zbog čega Ina sama nije otkupila dionice tvrtke OMV Slovenija.

“Ina je solventna kompanija, a na tržištu novca danas je lako doći do kapitala koji se nudi pod dobrim uvjetima i uz niske kamate, pa je neshvatljivo da Ina sama nije odlučila otkupiti te dionice i tako trajno osigurati egzistenciju Rafinerije Rijeka”, zapitao se Umićević.

Odgovor na njegovo pitanje vrlo je jednostavan: MOL to ne bi dozvolio. Umićević je u istoj izjavi za N1 upozorio na to da MOL-ov većinski udio od 70 posto u kupovini dionica tvrtke OMV Slovenija nije samo stvar novca, već prvenstveno moći i utjecaja, odnosno odluke da u situaciji kada je između Vlade i MOL-a još mnogo neriješenih i otvorenih pitanja, Mađari zadrže određene adute u rukavu koji će im olakšati pregovore s hrvatskim suvlasnikom u godinama koje dolaze.

VLADINA PONUDA MOL-u ZA OTKUP MAĐARSKOG UDJELA U INI ISTJEČE U LIPNJU: Dogovora još uvijek nema, MOL nije poslao čak ni službeni odgovor

Ponuda hrvatske vlade MOL-u za otkup mađarskog udjela od 49,1 posto dionica u Ini, istječe u lipnju, no prema neslužbenim informacijama koje su Nacionalu potvrđene iz nekoliko međusobno neovisnih, ali dobro upućenih izvora iz naftaških krugova, nema naznaka da će do dogovora oko otkupa dionica doista i doći. Kako doznajemo, iz MOL-a na Vladinu ponudu još uvijek nije stigao službeni odgovor, iz čega se može zaključiti da MOL hrvatsku ponudu drži neprihvatljivom. Jedan od Nacionalovih izvora otvoreno je rekao da osobno nije ni očekivao bilo kakav odgovor Mađara jer je sve, kako je rekao, „bila kazališna predstava ministra Ćorića koju ovaj odrađuje za MOL“. Dodao je da će hrvatska vlada u narednih nekoliko mjeseci morati objasniti domaćoj javnosti što je dogovoreno s MOL-om i kakva će biti budućnost Ine, a on, kako je kazao, očekuje da će se dogoditi upravo onakav scenarij kakav je više neovisnih izvora i do sada iznosilo u razgovorima s Nacionalovim novinarima.

Prilično je izvjesno da će Vlada izvijestiti javnost o tome da MOL za svoj udio u Ini traži puno veći iznos od onoga koji je hrvatski suvlasnik sposoban i spreman ponuditi. Tom porukom, koja će u grubim crtama glasiti otprilike „pokušali smo sve, ali Mađari neće“, Vlada će se „oprati“ pred građanima i nastojati spasiti vlastiti obraz. Sličnog je stava i drugi Nacionalov izvor koji dobro poznaje naftni i plinski biznis u Hrvatskoj, a koji nam je potvrdio da službeni odgovor doista nije stigao, no da su dosadašnji neslužbeni kontakti pokazali kako Mađari ne žele prihvatiti hrvatsku ponudu. „Premijeru Plenkoviću je iz više različitih stručnih, pa i ekonomskih izvora sugerirano da u ovom trenutku nije vrijeme za zaduživanje i financijske transakcije za otkup MOL-ovih dionica. Premijer, pak, bira pravi politički trenutak da s tom informacijom izađe u javnost. U ovom trenutku ne odgovara mu objaviti istinu da je Vlada odustala od kupovine, pa se odugovlačenjem kupuje vrijeme“, tvrdi naš izvor.

Iz Ćorićeva Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja tvrde posve suprotno. U njihovu se službenom odgovoru na Nacionalovo pitanje je li i kakav odgovor stigao na hrvatsku ponudu, tvrdi da je “komunikacija s MOL-om o mogućem otkupu dionica koje MOL drži u Ini kontinuirana”. U Službi za odnose s javnošću i protokol toga ministarstva tvrde da se “ministar Ćorić nedavno u Zagrebu ponovno sastao s glavnim izvršnim direktorom MOL Grupe Józsefom Molnárom, s kojim je nastavio razgovore o toj temi, o čemu je javnost pravovremeno izviještena”. Nakon susreta održanog 1. lipnja objavljeno je i priopćenje u kojem je tek šturo navedeno da su Ćorić i Molnár nastavili razgovore o mogućem otkupu dionica te da ministar Ćorić “očekuje definiranje mogućnosti otkupa u mjesecima koji nadolaze”. Odbijanje objave više informacija o toj temi u Ministarstvu objašnjavaju ovim riječima: “Više informacija o razgovoru dviju strana na temu realizacije otkupa dionica nismo vam u mogućnosti dati, prije svega jer je Ina kompanija listana na Zagrebačkoj burzi te bi iznošenje bilo kakvih detaljnijih podataka predstavljalo ponašanje suprotno odredbama Zakona o tržištu kapitala i Zakona o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednosti.” Na isto pitanje u kojoj su fazi pregovori sa MOL-om oko otkupa dionica te je li i kakav odgovor stigao od strane mađarskog suvlasnika iz Vlade nismo dobili nikakav odgovor. Točnije, javljeno nam je da je odgovor već poslan iz Ministarstva gospodarstva. Ni u Ini se nisu željeli očitovati o tome pregovaraju li doista MOL i Vlada i kad možemo očekivati konkretnije informacije o rezultatima tih pregovora.

Podsjetimo, hrvatska vlada još je 2019. godine angažirala neovisnu konzultantsku kuću Lazard da izvrši dubinsko snimanje poslovanja Ine (due diligence) i na temelju prikupljenih podataka procijeni vrijednost mađarskog udjela u kompaniji. Lazard je navodno obavio zadatak, no njegovo izvješće nikada nije ugledalo svjetlo dana i hrvatska javnost može tek vjerovati na riječ malobrojnima koji su izjavili da je ono dovršeno i predano hrvatskom suvlasniku. Nacional je u nekoliko navrata tijekom prošle godine izvještavao o brojnim sabotažama mađarskog suvlasnika koji je Lazardovim konzultantima uskraćivao dio dokumentacije ključne za poslovanje Ine, a iznijeli smo i informaciju da su sa stvarnim sadržajem izvješća, osim premijera Andreja Plenkovića, upoznate tek tri ili četiri osobe od njegova najvećeg povjerenja (premijerovi savjetnici Dubravka Vlašić Pleše i Goran Jutriša i ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić). Ćorić je početkom veljače ove godine novinarima potvrdio da „Vladina ponuda MOL-u ima vremenski rok“ te da od mađarske strane očekuju odgovor do lipnja. Na neslužbeni komentar Mađara nije se dugo čekalo, jer već krajem veljače, svega desetak dana nakon ministrove izjave, glavni izvršni direktor MOL-a József Molnár novinarima poslovnog lista Bloomberg izjavio je da su “stajališta hrvatske i mađarske strane o cijeni tog udjela prilično udaljena“. Prema informacijama koje su Nacionalu stigle iz nekoliko neslužbenih izvora, nema naznaka da se takav stav Mađara u međuvremenu promijenio.

Valja ovdje podsjetiti i na još jednu izjavu ministra Ćorića koju je dao novinarima na briefingu u veljači ove godine, u kojoj je najavio tri moguća scenarija za rješavanje spora oko Ininih dionica. Kako je tada kazao, moguća su tri scenarija: ili će MOL prihvatiti Vladinu ponudu ili će je odbiti, a treća opcija podrazumijeva “interne promjene u Ini nakon što se dovrši procedura oko ponude”. Što je mislio pod pojmom “interne promjene” nije detaljnije pojasnio, kazao je tek da u ovom trenutku “dioničarski ugovor i interni pravilnici u Ini ne štite jednako prava svih dioničara”. No kako misli provesti te “interne promjene” u situaciji u kojoj Vlada nema ama baš nikakvog upliva u poslovanje Ine jer su joj upravljačka prava već odavno oduzeta, a tri hrvatska člana Uprave postavljena su s isključivim zadatkom da podrže sve MOL-ove poslovne odluke vezane uz Inu, te kojim instrumentima i alatima misli natjerati Mađare da te “interne promjene” prihvate nakon što ni tijekom svih dosadašnjih pregovora, koji traju više od 10 godina, Vlada nije uspjela prisiliti MOL da ispuni odredbe ugovora iz 2003., ministar Ćorić nije objasnio. A teško da to može objasniti i danas. Jednom riječju, vrlo je izvjesno da poslovanje Ine u narednim mjesecima neće biti bitno promijenjeno, a to znači da će se poslovne odluke vezane uz kompaniju, kao i do sada, donositi u Budimpešti i u interesu MOL-a. Dokaz za to je i upravo donesena odluka o otkupu dionica tvrtke OMV Slovenija. U slučaju da hrvatska vlada doista postigne dogovor s MOL-om i uspije otkupiti dionice mađarskog suvlasnika, udio Ine od svega 33 posto u slovenskoj tvrtki vrijedit će jako malo ili nimalo, jer Ina neće imati nikakav utjecaj na njezino poslovanje.

Kategorije: Hrvaška

‘Bojkot, braco’: Miro Bulj došao u praznu gradsku upravu, svi pročelnici uzeli godišnji. “Ali, građani me obožavaju”

4 ure 27 min ago

Novi gradonačelnik Sinja Miro Bulj rekao je da ga je u sinjskoj Gradskoj upravi dočekao bojkot.

Naime, svih devet gradskih pročelnika je na dan njegovog dolaska bilo je na godišnjem, rekao je Bulj u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju.

“I baš su se svi našli na godišnjem kad dolazi novi gradonačelnik. Ne pamti se ovo niti je igdi bilo. Nije to mene ponizilo i uvridilo ka šta su oni tili, nego se vriđa i ne poštuje volja naroda. I sad mene s tolikon podrškom naroda koja se potvrdila puno puta, oni pokušavaju bojkotirat. Ma ne bojkotiraju oni mene, nego građane, tako pokazuju što misle o njima. Ali koga nema bez njega se može”, rekao je Bulj.

Nije dobio nijedno izvješće od pročelnika

Najteže mu je palo što nije dobio izvješća, kaže. Iako ga je na računu dočekalo 29 milijuna kuna, radije bi da ga je dočekala nula pa da su problemi poput financija, vrtića i projekta aglomeracije sređeni.

Naišao je na brojne kritike zbog toga što će ostati u Saboru te će Sinj voditi iz Zagreba.

“A di više mogu napravit za Sinj nego u Zagrebu di su financije i di se predstavljaju projekti! Evo svaki dan uđen u ured u sedan ujutro, a izađen u sedan navečer, jučer san tek u pet popodne poijo burek. Volontiram, nemam primanja gradonačelnika, službeno auto ne koristim. Nisam došao na pir, nego u kašetu brokava”, rekao je Bulj,

Stići će sve napraviti i iz Zagreba

U Sinju se planira i radi, a u Zagrebu se lobira, obrazložio je.

“Samo triba radit od zore do noći”, obrazložio je Bulj i naglasio da će sve stići.

Njegovi prioriteti su, kaže, jasni: Sinj, Cetinska krajina, Dalmatinska zagora, Dalmacija.

“Nikad se u povijesti nisu toliko spominjali u Saboru, nego otkad sam ja tamo”, poručio je Bulj za Slobodnu Dalmaciju.

Kategorije: Hrvaška

Tragedija u Makarskoj: Pronađena ozlijeđena žena ispod nadvožnjaka, preminula je na putu do bolnice

4 ure 41 min ago

U Makarskoj je u nedjelju ujutro pronađena ozlijeđena žena koja je nešto kasnije preminula, javila je Splitsko-dalmatinska policija, prenosi portal Dalmacija News.

Žena je pronađena u oko 7 sati ujutro na dnu stepenica ispod nadvožnjaka u Vukovarskoj ulici.

Pozvana je Hitna pomoć, međutim, žena je pola sata kasnije preminula dok su je vozili do splitske bolnice.

O događaju je izviješten zamjenik županijskog državnog odvjetnika. Policijski službenici će na mjestu događaja obaviti očevid, a prema prvim informacijama nema elemenata kaznenog djela.

 

Kategorije: Hrvaška