Nacional

Syndicate content
on-line izdanje najutjecajnijeg političkog tjednika
Updated: 36 min 15 sek od tega

DANIEL ŠULJIĆ UOČI 30. ANIMAFESTA: ‘Hrvatska animacija ima što ponuditi svjetskoj sceni’

48 min 43 sek ago

 

Jubilarni 30. festival animiranog filma održat će se unatoč pandemiji koronavirusa pa će projekcije 300-tinjak filmova publika moći gledati u Kinu SC-a, Teatru &TD i Kinoteci. Daniel Šuljić, umjetnički ravnatelj Animafesta, najavljuje vrhunski festival

Ove godine od 28. rujna do 3. listopada održava se 30. izdanje Svjetskog festival animiranog filma – Animafest Zagreb 2020. Za razliku od brojnih filmskih festivala koji su se zbog koronavirusa odlučili na online varijantu, Animafest će se u Zagrebu održati na „stari“ način i to projekcijama u Kinu SC-a, Teatru &TD i Kinoteci te na brojnim drugim gradskim lokacijama.

Kako su se snašli u vrijeme epidemije koronavirusa u realizaciji ovog za Hrvatsku vrlo važnog međunarodnog festivala i zašto se nisu kao i mnogi drugi festivali odlučili za online varijantu, pitali smo umjetničkog ravnatelja Animafesta Daniela Šuljića. „U situaciji kada se propisane mjere mogu promijeniti iz dana u dan, moramo biti jako fleksibilni i brzi u reakcijama. Tu bih pohvalio cijeli tim, na čelu s glavnim producenticama Mateom Milić i Paolom Orlić koji drže pod kontrolom sve opcije i u svakom trenutku imaju spreman odgovor na organizacijske izazove, bilo to nabava dezinfekcijskih sredstava u vojnim količinama ili izrada vlastitih festivalskih maski. Mogu dodati da su mnogi festivali u proteklih par mjeseci odlučili privremeno preseliti online. Svi mi koji vodimo Animafest, Vijeće, ja kao umjetnički ravnatelj i produkcija, uz podršku grada i HAVC-a, bili smo složni da se festival, ako je ikako moguće, mora održati u fizičkom obliku. Jer nije isto gledati recimo sliku Francisa Bacona u galeriji ili kao reprodukciju u časopisu. Jednako tako nije isto gledati prekrasno napravljen animirani film na velikom platnu u punoj raskoši ili na prosječnom monitoru. Tu je i energija gostiju, razmjena s publikom, međusobna upoznavanja, buduće suradnje. Uz pridržavanje svih mjera i ove, kao i svake godine, publici smo pripremili beskompromisan vrhunski, svjetski festival.“

PHOTO: Animafest

Ove godine filmski program čini više od 300 filmova, a uz prestižna natjecanja tu su i panoramski program, fokus na kinematografiju Mađarske, s posebnim osvrtom na redateljice nove generacije, program Majstori animacije s retrospektivama Georgesa Schwizgebela, Pavla Štaltera i hrvatskih klasika iz 1972., proslava 60. godišnjice ASIFA-e i festivala u Annecyju, s izborom nagrađenih filmova iz njegove bogate povijesti te „ponoćnim“ programom WTF koji promiče različitost, Animafest PRO sa znanstvenim skupom Animafest Scanner VII i masterclassovima, trostruki izložbeni program te bogat program za djecu i mlade, kao i Animafest u Vašem kvartu. Unatoč činjenici što će se festival održati u pravom, fizičkom obliku, zbog epidemioloških mjera i zaštite mlade publike, Animafest ove godine osigurava i online praćenje Natjecanja filmova za djecu u školama i vrtićima.

Za natjecateljski program Animafesta selekcijska komisija u sastavu Daniel Šuljić, Iva Kraljević i Božidar Trkulja između 861 prijavljenog filma izabrala je 40 radova iz 27 svjetskih zemalja. Kako se nije lako snaći u takvom obilju najnovijih animiranih filmova iz cijelog svijeta, zamolili smo Šuljića da nam otkrije posebnosti ovogodišnjeg Animafesta. „Svaki je Animafest i poseban i pouzdan, pa tako od prvog izdanja prezentiramo umjetnost animacije iz samog svjetskog vrha. Promoviramo autore, stilove i filmove koji predstavljaju state-of-art i tko je tko na polju svjetske autorske animacije. Natjecanja su nam dupkom puna vrhunskih ostvarenja najtalentiranijih majstora i majstorica današnjice koji konkuriraju za naše međunarodno prestižne nagrade. Zato u selekciji i pripremi nije bilo kompromisa i nudimo publici sve one posebne filmove koji animaciju čine tako uzbudljivom i svježom vrstom vizualne umjetnosti. Ono što je ove godine također posebno, ali na žalost manje pozitivno su svima poznati uvjeti u kojima se festival održava. Epidemiološka situacija je takva da utječe i na obujam programa, i na broj gostiju, i na lokaciju samog festivala. Glavno festivalsko kino je Kino SC-a jer smo procijenili da je dvorana dovoljno velika da uz poštovanje svih mjera još uvijek pružimo priliku dovoljnom broju posjetitelja da, s onim stranim i domaćim autorima koji će usprkos svim ograničenjima ipak doći, uživaju u šestodnevnom festivalu. Naravno da ne moram spominjati da ćemo se mi iz organizacije festivala držati svih propisanih mjera.“

PHOTO: Animafest

Među odabranim autorima koji se natječu za Grand Prix i oskarovsku kvalifikaciju, jer pobjednik automatski ulazi u utrku za Oscara, nalazi se i probrani broj autora čije filmove dobri poznavatelji svijeta animacije očekuju s velikim nestrpljenjem. Poput Andreasa Hykadea koji dolazi s filmom „Altötting“, Piotra Dumałe s „Posljednjom večerom“, Theodorea Usheva s filmom „Fizika tuge“ ili Atsushija Wade s filmom „Moja tjelovježba“. „Četvero navedenih autora, kao i još neki poput Izabele Plucinske ili bračnog para Michelle i Uri Kranot, najjača su imena svjetske animacije čiji se novi filmovi uvijek iščekuju s velikim očekivanjima. Nama je čast da ćemo ih predstaviti zagrebačkoj publici. Svi su oni već više puta u Zagrebu, na prethodnim izdanjima, osobno prezentirali svoje ranije filmove. Naša vjerna publika poznaje njihov rad i zanimat će ih njihove najnovije produkcije. Uz te etablirane zvijezde, Zagreb je i mjesto koje otkriva i prezentira nadolazeće talente, a tu bih istaknuo Nadju Andrasev s filmom ‘Simbioza’, Shoko Hara s filmom ‘Običan tip’ te Adriena Merigeaua s filmom ‘Genius Loci’, sve mlađi autori, budući klasici. Sve je to važno jer svi ti autori svoje najnovije produkcije među prvim festivalima na svijetu, a više puta to su onda i svjetske premijere, žele prikazati upravo u Zagrebu. Animafest im je svima podcrtan u kalendarima i to je festival koji ne propuštaju“, ispričao nam je umjetnički ravnatelj festivala i višestruko nagrađivani animator Daniel Šuljić.

Selektori festivala ističu da je jedno od obilježja ovogodišnjeg velikog natjecanja i pluralizam tehnika, s različitim varijantama stop-animacije, među kojima su naročito upečatljive glinamacije u filmu „Običan tip“ Shoko Hare i „Portret Suzanne“ Izabele Plucinske te upotreba crne žice u filmu „Spone“ Dine Velikovskaje, crno-bijelim crtežima kineskog filma „Šestica“ Xu Ana i Xi Chena te „The Closing Door“ Lucije Mrzljak i raskošnim slikama koje prizivaju likovne tradicije u rasponu od enkaustike („Fizika tuge“), preko avangardnog geometrizma, grafizma i razigranih boja Kandinskog u filmu „Genius loci“ Adriena Mérigeaua, do kiparstva, drvoreza i renesanse u filmu „Posljednja večera“. Također ističu i spektakularne vizuale nastale uz pomoć računala, poput onih u „Operi“ Ericka Oha, „Nasilnoj jednakosti“ Antonisa Doussiasa, „Blještavim svjetlima“ Charbyja Ibrahima i „Kako nestati“ grupe austrijskih autora. U zanatsko i likovno umijeće ovih radova posjetitelji Animafesta moći će se uvjeriti i na izložbi „Behind the Scenes 2“ u prostorima ULUPUH-a u Ilici 13.

PHOTO: Animafest

Ove godine su se među odabranim filmovima u najužoj konkurenciji za glavnu nagradu našla čak četiri hrvatska animirana filma: „Arka“ Natka Stipanićeva opisan kao začudna i osuvremenjena varijanta biblijske priče smještena na prekooceanskom kruzeru kao aktualnoj distopijskoj alegoriji kasnokapitalističkog društva, u kojoj civilizacija polazi na posljednje putovanje u noć „dok orkestar i dalje svira“. Potom hrvatsko-srpska koprodukcija „Umorstvo u katedrali“ Matije Pisačića i Tvrtka Rašpolića koje se naslanja na queer detektivsku zbirku Mime Simić, uz scenaristički doprinos Jasne Žmak koja je persiflaža priče „Pustolovine Glorije Scott“ iz serijala o Sherlocku Holmesu. Autorica najboljeg hrvatskog filma proteklog Animafesta Lucija Mrzljak ove se godine seli u najprestižniji “rang natjecanja” glazbenim videospotom „The Closing Door“ za istoimenu pjesmu irskog kantautora, oskarovca i dobitnika Grammyja Glena Hansarda. Četvrti film je „Toomas ispod doline Vukova“ estonsko-hrvatske autorice Chintis Lundgren prikazan u Annecyju 2019. i nagrađen na nizu festivala i prepoznat od publike koja cijeni ovu humorno-metaforičku modernu basnu o seksualnom oslobađanju i obiteljskim odnosima započetu još 2015. godine.

 

 

‘Autori najnovije radove među prvim festivalima na svijetu, a to su često i svjetske premijere, žele prikazati u Zagrebu. Animafest je podcrtan u kalendarima’, kaže Daniel Šuljić

 

 

Jesu li četiri hrvatska animirana filma u službenoj selekciji dobar prosjek ili je moglo bolje pitali smo umjetničkog ravnatelja Animafesta Daniela Šuljića. „Na ovo pitanje moram odgovoriti ovako – međunarodna konkurencija je svjetsko prvenstvo. U četiri natjecateljske kategorije prijavljeno je preko 1800 filmova, za tu konkretnu kategoriju 861 film, a u završni odabir i priliku da se bore za Grand prix koji kvalificira za Oskara i još neke vrhunske međunarodne nagrade izabrano je 40 filmova. Od tih četrdeset, četiri su hrvatska. Recite vi meni, je li to dobar uspjeh? Pritom trebate biti svjesni da mi ne smijemo, ako želimo zadržati najvišu reputaciju u međunarodnim stručnim krugovima, kompromitirati selekciju. Svaki domaći film koji je izabran mora biti na jednakom nivou kao i ostatak jake svjetske konkurencije. Bilo je godina kad je i manje naših filmova bilo uspješno, ali i dva bi već bio veliki uspjeh. Četiri su fantastičan. Mislim da je to objektivan pokazatelj da nova hrvatska animacija ima što ponuditi aktualnoj svjetskoj sceni i da imamo autore i autorice koji nastavljaju svijetlu tradiciju zagrebačke škole.“

Organizatori ističu da će ovogodišnje 30. izdanje međunarodnog festivala animiranog filma Animafest obilježiti žanrovska, tematska i motivska raznolikost koja obuhvaća obiteljske i partnerske odnose, ekologiju, videoigre, vjeru, tjelesnost, humor, ovisnost, distopije, medije u eksperimentalnom filmu i animirani dokumentarizam na teme migracija, psihopatologije i osobne povijesti. Više nego dovoljno razloga za prepustiti se svijetu animacije.

Kategorije: Hrvaška

Crna Gora dostigla rekord aktivno oboljelih od koronavirusa

50 min 8 sek ago

 

Crna Gora u nedjelju bilježi rekordan broj aktivno oboljelih od koronavirusa, njih 3208, što je na sto tisuća stanovnika 509 oboljelih, objavile su crnogorske zdravstvene vlati.

Crnogorski Institut za javno zdravlje potvrdio je u nedjelju 226 novozaraženih osoba, dok su u subotu navečer stigli rezultati oko tisuću uzoraka koji su zbog malih kapaciteta crnogorskih laboratorija poslani ranije na analizu u Njemačku, a koji su potvrdili koronavirus kod još 488 stanovnika Crne Gore.

„Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva covida-19 u Crnoj Gori trenutno iznosi 3208, što je na 100 tisuća stanovnika 509 oboljelih“, priopćile su crnogorske zdravstvene vlasti.

Istaknule su da se radi o uzorcima koji su uzeti točno dva tjedna nakon što su 30. kolovoza održani parlamentarni izbori u Crnoj Gori kada su, i pored zabrane, zabilježena masovna okupljanja  pristaša crnogorske vlasti i oporbe.

Vodeći crnogorski epidemiolog Boban Mugoša rekao je za RTCG da je od 16. kolovoza do 6. rujna na političkim skupovima prisustvovalo preko 100.000 ljudi, odnosno, kako je rekao, blizu četvrtine ukupne crnogorske populacije.

“Na ulici su bili bez zaštite, uz galamu, pjevanje… Sve ono što čini veliki rizik, sjetimo se samo stadiona u Bergamu.. Ta atmosfera je dovela do toga da je enormno veliki broj ljudi bio nezaštićen i izložen infekciji i zato sada plaćamo ceh za to”, kazao je Mugoša.

Najviše novozaraženih je u Nikšiću i Branama, te u Podgorici, gradovima u kojima je bilo najviše političkih skupova.

Inspekcijska tijela na zahtjev zdravstvenih vlasti posljednja dva dana pooštrila su kontrolu poštivanja epidemioloških mjera, koje između ostalog predviđaju obvezu nošenja maski za sve starije od sedam godina na otvorenom i u zatvorenom prostoru, te držanje distance od dva metra, posebno u ugostiteljskim objektima u kojima ne smiju biti više od četiri osobe za istim stolom.

Vodeći ljudi u crnogorskom zdravstvenom sustavu ne isključuju mogućnost ponovnog zatvaranja cijelih gradova, ako bi se, kako su priopćili „bolnice rapidno punile“.

„Ukoliko dođe do masovnijeg obolijevanja i popunjavanja više od 50 posto postojećih covid kreveta, razmotrit će se mogućnost ‘lockdowna’. To bi bila krajnja mjera za koju, nadam se, neće biti potrebe“, rekla je za crnogorske medije Vesna Miranović iz tamošnjeg ministarstva zdravstva.

Početak školske godine u Crnoj Gori i početak rada vrtića odgođen je za 1. listopada, ali crnogorski epidemiolozi kažu da se razmatraju sve opcije i da će se odluka o početku nastave donijeti ovisno o epidemiološkoj situaciji.

“Imamo još deset dana da vidimo kako će se situacija razvijati“, kazao je Mugoša, direktor crnogorskog Instituta za javno zdravstvo.

Crna Gora je početkom lipnja bila jedina ‘korona-free’ država u Europi, no malo nakon što je crnogorska vlada donijela odluku o otvaranju granica, virus je ponovno stigao na njezin teritorij i brzo se proširio.

U prvom valu epidemije, kada su skoro dva i pol mjeseca na snazi bile restriktivne epidemiološke mjere, zaražene su svega 324 osobe a njih devet je preminulo od posljedica infekcije.

U drugom valu koji je počeo sredinom lipnja, virusom covid-19 zarazilo se 8388 stanovnika Crne Gore a 118 inficiranih umrlo je u nepuna tri mjeseca.

Kategorije: Hrvaška

Ligue 1: PSG uvjerljiv protiv Nice

1 ura 1 min ago

 

Nogometaši PSG-a slavili su u ndjelju protiv Nice s 3:0 u četvrtom kolu francuskog prvenstva. Golove za Parižane postigli su Kylian Mbappe, Angel di Maria i Marquinhos.

Tako su nogometaši PSG-a barem malo popravili loš dojam nakon dva prvenstvena poraza, od Marseillea (0:1) i Lensa (0:1), te blamaže od prije tjedan dana kada su na Parku prinčeva u završnici utakmice protiv Marseillea igrači PSG-a dobili tri crvena kartona.

Paris Saint-Germain made it back to back wins on Sunday with a 3-0 win away to Nice in Ligue 1. #OGCNPSG https://t.co/v3HY4fr12T

— Paris Saint-Germain (@PSG_English) September 20, 2020

Tablice omogućuje SofaScore LiveScore

sofa_embed('sofa-standings-embed-4-28222', window);

Kategorije: Hrvaška

Izvješće SOA-e: Sigurnosne ugroze stižu s jugoistoka, sve više kibernetičkih napada

1 ura 20 min ago

 

Sigurnosna situacija u Republici Hrvatskoj je stabilna i trenutno ne postoje naznake ni vidljivi potencijali značajnije destabilizacije sigurnosnih prilika, stoji u šestom po redu javnom godišnjem izvješću Sigurnosno-obavještajne agencije.

Ipak, to ne znači da nema različitih sigurnosnih rizika te potencijalnih ugroza.

Naglašava se kako je jugoistočno susjedstvo RH “još uvijek opterećeno brojnim sigurnosnim, političkim, gospodarskim i društvenim izazovima” te da takve prilike otvaraju prostor za “djelovanje izvanjskih aktera, posebice država čiji se interesi i pogledi ne podudaraju s euroatlantskom perspektivom ovih prostora.” Ističe se i da je “transnacionalni organizirani kriminal” snažan na jugoistoku Europe (tzv. balkanska ruta i dalje ostaje glavna ruta za dovoz heroina u Europu, a vrlo je značajna i za krijumčarenje marihuane) te da je još uvijek prisutna teroristička prijetnja Europi, odnosno da “povratak boraca ISIL-a u matične europske države predstavlja osobit rizik za sigurnost”. Tijekom 2019. godine u države hrvatskog jugoistočnog susjedstva vratilo se 136 osoba iz Sirije, od kojih je najmanje 12 boraca ISIL-a, dok su ostalo uglavnom žene i djeca.

U izvješću se navodi i da se preko teritorija RH “stalno odvijaju pokušaji krijumčarenja oružja prema zapadnoj Europi, što je spriječeno više puta tijekom 2019. godine” te se naglašava da u kontekstu krijumčarenja oružja “postoji stalni rizik od pokušaja krijumčarenja roba koje mogu poslužiti kao komponente oružja za masovno uništenje”.

Također, značajan je i porast “kibernetizacije” sigurnosno-obavještajne aktivnosti, odnosno sve veći broj sigurnosnih ugroza u kibernetičkoj sferi. Izvješće navodi da je u prošloj godini “Centar za kibernetičke tehnologije SOA-e detektirao i zaustavio pet sofisticiranih kibernetičkih napada, među kojima su bili i napadi na Ministarstvo obrane te Ministarstvo vanjskih i europskih poslova.” Naglašava se i da je EU nedavno po prvi put uvela sankcije protiv ruskih, kineskih i sjevernokorejskih hakera i tvrtki, među kojima je i ruska vojna obavještajna služba GRU. I dalje je primjetna prisutnost informacijskog djelovanja prema RH “na način da se u informacijski i medijski prostor plasiraju fragmentirani podaci, lažne i iskrivljene vijesti kojima se pokušava nametnuti viđenje nekog događaja i/ili mijenjati svijest ili stavove kod javnosti”.

U zadnje se tri godine ipak povećava broj migranata na balkanskoj (istočnomediteranskoj) ruti preko koje se najveći broj migranata i izbjeglica pokušava prebaciti u zapadnu Europu preko teritorija RH. To znači da je “balkanska ruta vrlo atraktivna za organizirane kriminalne skupine krijumčara migranata”. Prema podacima Frontexa, tijekom 2019. godine na balkanskoj je ruti detektirano više od 82 tisuće ilegalnih migranata, što je porast od oko 46% u odnosu na 2018. godinu, kada ih je bilo oko 56 tisuća. Naglašava se i da u Hrvatskoj ne postoji antiimigracijski ekstremizam.

Dodaje se da u Hrvatskoj niti jedan oblik ekstremizma “nema snagu ni potporu javnosti”, odnosno da su “ekstremističke skupine malobrojne i neorganizirane”. Povremeno se događaju “međusobni obračuni ekstremnih pripadnika navijačkih skupina koji narušavaju javni red i mir” te koji ponekad “poprimaju formu međuetničkih sukoba”.

SOA je tijekom 2019. godine obavila ukupno 6241 sigurnosnu provjeru te o svim važnijim situacijama i sigurnosnim procjenama državnom vrhu dostavila po 440 analitičkih uradaka. U istoj godini proračun SOA-e iznosio je oko 398 milijuna kuna.

Kategorije: Hrvaška

Policija i dalje traga na nestalom 11-godišnjom migranticom iz Afganistana

1 ura 22 min ago

 

Još nije pronađena jedanaestogodišnja Banin Hossein iz Afganistana koja se prema prijavi oca Seyed Hossein Shaha, tražitelja azila, 27. kolovoza odvojila od njega i njihove skupine migranata u Broćancu, na vojnom vježbalištu kod Slunja, rekao je Hini ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

“Postoje indicije da je djevojčica put nastavila s drugom grupom migranata, ali to nije potvrđeno, jer ni ta grupa nije pronađena”, rekao je Božinović Hini. Iako su pripadnici policije i vojske od trenutka saznanja za događaj poduzimali intenzivne mjere traganja rezultata još nema, ali kriminalističko istraživanje još uvijek traje.

“Pretrage na terenu su obavljene i nisu dale rezultata, ali se i dalje poduzimaju mjere traganja, osobito putem međunarodne pravne pomoći. Još se čekaju podaci od drugih država koji bi trebali potvrditi rutu kretanja nestale osobe i njene grupe” rekao je Božinović i naglasio da za sada nema potvrde o njihovim ranijim registracijama u kampovima duž balkanske rute, no da još nije sve ni provjereno.

Govoreći općenito o problemu ilegalnih migracija, Božinović je rekao da je činjenica da je više puta bilo lažnih prijava o nestanku djece migranata. Primjerice, u slučaju lažne prijave nestanka sirijske djevojčice 2018. više od godinu dana trajalo je “prozivanje hrvatske policije od strane raznih aktivističkih novinara”.

“Tek nakon više od godinu dana smo dobili potvrdu od Jordana da konkretna djevojčica iz Sirije nikada nije ni napustila kamp u Jordanu, gdje je boravila kao izbjeglica. Ilegalni migranti znaju da ako kažu da se traži dijete da onda ne ide repatrijacija. Razumijem ih, pokušavaju na svaki način doći do europskih zemalja i to konkretno do Austrije, Njemačke, Švedske ili neke druge zemlje, a koje ih ne žele ili ne mogu primiti”, rekao je.

To je sigurnosno pitanje, smatra Božinović i tvrdi da dio medija to jednostavno ne želi priznati, kao ni činjenicu da se politike u europskim zemljama mijenjaju, da jačaju desne opcije i da se migracije više ne mogu tretirati samo kao humanitarno pitanje.

Naglasio je da je humanitarno pitanje kada se bježi od pogibelji i rata, a ne samo od lošeg života u domovini.

Božinović smatra da će se humanitarni problemi zbog pandemije još produbiti, jer da će se zbog nje “udvostručiti broj gladnih u svijetu”.

Grupa od 13 migranata od koje se u ilegalnom kretanju kroz Vojno vježbalište 27. kolovoza navodno razdvojila Banin Hossein nalazi se u zagrebačkom Prihvatilištu za tražitelje međunarodne zaštite Porin i svi su zatražili azil u Hrvatskoj.

Na internetskoj stranici Nacionalne evidencije nestalih osoba NENO, koju uređuje Služba za odnose s javnošću MUP-a stoje i dalje objavljeni detaljni podaci s opisom Banin Hossein te se mole osobe koje imaju ikakva saznanja o njenom kretanju da se jave najbližoj policiji ili dostave podatke na e mail nestali@nestali.hr

Kategorije: Hrvaška

Serie A: Pjaca strijelac, Badelj asistent u pobjedi Genoe

1 ura 27 min ago

 

Nogometaši Genoe u nedjelju su u prvom kolu talijenske Serie A slavili protiv Crotonea sa 4:1, uz pogodak Marka Pjace i asistenciju Milana Badelja.

Pjaci je za pogodak u premijernom nastupu u dresu Genoe trebalo svega sedam minuta igre. Ušao je u igru u 58. minutu umjesto Gorana Pandeva, a sedam minuta kasnije zabio je za konačnih 4:1. Odličan debi u dresu Genoe imao je i Milan Badelj koji je upisao asistenciju za treći pogodak domaćina.

Golove za Genou zabili su i Mattia Destro (6), Goran Pandev (9), te Davide Zappacosta (34), dok je strijelac za goste bio Emanuel Riviere (28).

U ranije odigranom susretu Napoli je u gostima svladao Parmu sa 2-0 golovima Driesa Mertensa (63) i Lorenza Insignea (77).

Kategorije: Hrvaška

Tisuće prosvjednika u Njemačkoj od EU-a tražilo da se pobrine o izbjeglicama iz Morije

1 ura 31 min ago

 

Tisuće Nijemaca prosvjedovale su u nedjelju u Berlinu i drugim njemačkim gradovima pozivajući Europsku uniju da se pobrine za tražitelje azila koji su nakon požara u grčkome izbjegličkom kampu Moriji ostali bez krova nad glavom.

Prosvjednicima se u Berlinu pridružila teta Alana Kurdija, sirijskog dječačića koji se utopio u Sredozmenom moru i postao tragičan simbol izbjegličke krize 2015. godine. Fotografije njegova malenog tijela nasukanog na turskoj plaži šokirale su svijet i potaknule na razmišljanje o potrebi da se pomogne ratnim izbjeglicama iz Sirije.

“Odlučila sam ovdje govoriti u ime svih onih koji to sami ne mogu… Kad već ne mogu spasiti članove vlastite obitelji, predlažem da pokušamo zajedno spasiti ostale”, rekla je Tima Kurdi, pozvavši stanovnike Berlina da pišu političkim dužnosnicima i da ih pozovu da što prije djeluju.

“Ne možemo zatvarati oči niti im okrenuti leđa”, kazala je Tima Kurdi.

Sonya Bobrik, aktivistkinja organizacije Seebruecke, uvjerava da “u Njemačkoj ima dovoljno mjesta za smještaj i više od 1500 izbjeglica koji se trenutačno nalaze u Grčkoj”, a Berlin je već obećao da se za njih pobrinuti.

Po podacima policije, u prosvjedima u Berlinu sudjelovalo je oko 5000 demonstranata. Prosvjedi su održani i u Koelnu, Muenchenu i Leipzigu.

Nakon velikog požara koji je izbio prošli tjedan u izbjegličkom kampu Moriji na grčkome Lezbosu bez skloništa je ostalo oko 12.700 izbjeglica. Oko 9000 od njih smješteno je u novi privremeni kamp.

Kategorije: Hrvaška

HT PRVA LIGA: Varaždin – Osijek, početne postave

1 ura 33 min ago

U 5. kolu Hrvatski Telekom Prve lige Varaždin od 19:05 dočekuje Osijeka. Trener domaćih Samir Toplak u današnjem susretu će proslaviti jubilarnu 250. utakmicu u Prvoj HNL.

Varaždin je u uvodna četiri kola sezone upisao poraz od Gorice i remi s Lokomotivom na domaćem terenu dok su u gostima bili bolji od Šibenika i Istre 1961. Bijelo-plavi su pak nakon neriješenog ishoda sa Slaven Belupom te poraza od Hajduka i Dinama u posljednjem kolu slavila protiv Rijeke u dvoboju u kojem je debi na klupi imao Nenad Bjelica.

Domaćini u današnjem susretu ne mogu računati na ozlijeđene Djoua, Grgeca, Tkalčić i Novoselec dok gosti nemaju problema s izostancima.

U najavi utakmice Toplak je izjavio: “Osijek s novim trenerom i puno većim elanom i energijom nakon ispadanja iz Europe sigurno će tražiti satisfakciju kod nas. Ali mi smo ekipa koja ima glavu i rep, koja ima određenu kvalitetu i ako ćemo odraditi maksimalno kako bi trebali sigurno da imamo šanse protiv Osijeka. Imamo problema s ozljedama, obrana mi je poremećena. Ali morat ćemo s prilagoditi, biti kompaktni. Uz podršku navijača možemo do pozitivnog rezultata.”

Njegov kolega Nenad Bjelica je dodao: “Svaku utakmicu idemo na pobjedu, nema tu nikakve dvojbe. Varaždin pokazuje formu koju je imao i u završnici prošle sezone, otkako ga je preuzeo kolega Toplak. To je ozbiljna momčad koja djeluje agresivno na terenu, međutim, mi vjerujemo u sebe, svoju snagu i u to da ćemo pokazati naše pravo liceMoguće su određene promjene, no još ne bih konkretnije o sastavu. Jasno je da nam za pobjedu treba onakvo izdanje kao u prvom dijelu s Rijekom ili iz drugog poluvremena protiv Basela. Vjerujem u to i da ćemo biti bolji od našeg protivnika te osvojiti tri boda. Želimo od prve minute pokazati ambiciju da dobijemo utakmicu. Općenito se radujem što se navijači vraćaju na tribine jer je bez njih ambijent zaista čudan i prazan, a dočekat ćemo i mi naše, uskoro u Gradskom vrtu.

Glavni sudac utakmice je Ivan Bebek iz Rijeke kojem će pomagati Jerko Crnčić (Vrbovec), Bojan Zobenica (Velika Gorica) i Ante Čuljak (Zagreb) dok će u VAR sobi biti Marin Vidulin (Kanfanar) i Robi Kezele (Rijeka). Delegat susreta je Zlatko Stanković iz Zagreba dok će suce kontrolirati njegov sugrađanin Dragutin Poljak.

Treneri su od prve minute na travnjak odlučili poslati sljedeće igrače:

Ljestvica:

Kategorije: Hrvaška

Bjeloruski prosvjednici nastavljaju pritisak prosvjedom i razotkrivanjem policajaca

1 ura 57 min ago

 

Deseci tisuća ljudi marširali su Minskom šestu nedjelju zaredom tražeći ostavku predsjednika Aleksandra Lukašenka nastavljajući na njega pritisak prosvjedima te objavom osobnih podataka policajaca kojih su lojalni autoritarnom šefu države i zato ključni za njegov ostanak na vlasti.

Najmanje je deset osoba privedeno, izvijestila je ruska novinska agencija TASS citirajući policiju.

Videosnimke koje su dijelili lokalni mediji pokazuju pripadnike sigurnosnih snaga kako odvlače prosvjednike s ulica i zavaraju ih u vozila.

Stotine policajaca i pripadnika vojske raspoređeno je na ulicama kako bi spriječilo novi masovni prosvjed protiv Lukašenka koji se nastavlja šestu nedjelju zaredom.

Vojnici s jurišnim oružjem raspoređeni su pred Palačom republike i okolnim ulicama. Vlasti su zatvorile postaje podzemne željeznice i usluge operatera pokretnih telefonskih linija.

Snažno prisustvo policije je i pred predsjedničkom palačom pred kojom je 66-godišnji Lukašenko dvaput snimljen kako paradira s kalašnjikovim.

Europska unija je izbore 9. kolovoza u Bjelorusiji proglasila “ni slobodnima ni pravednima” te je osudila nasilje nad prosvjednicima koje je nazvala “neproporcionalnim i neprihvatljivim”.

Lukašenko (66), na takve ocjene odgovara da su prosvjedi urota zapadnih sila te je od svoje saveznice Rusije nedavno osigurao 1,5 milijarde eura pomoći.

U Bjelorusiji se od spornih izbora prosvjedi održavaju svaki dan. Prošli vikend je na ulice glavnog grada Minska izašlo najmanje 100 tisuća ljudi.

Procurili podaci o 1.000 policajaca 

Usporedo s prosvjedima anonimni hakeri otkrili su osobne podatke 1.000 policajaca koa odgovor na policijsko privođenje tisuća ljudi od kojih su se mnogi žalili na mučenje i premlaćivanje u zatvoru.

Vlada je odbacila navode o zlostavljanju.

Lojalnost sigurnosnih snaga ključna je za Lukašenkov ostanak na vlasti tolike godine. Lica policajaca često su pokrivena maskama, fantomkama ili kacigama. Neki prosvjednici fizički su običavali strgnuti maske s lica policajaca.

“Kako se nastavljaju uhićenja, tako žemo i mi nastavljati masovno objavljivati podatke o policajcima”, navodi se u priopćenju koje je objavio oporbeni portal Nexta Live u applikaciji Telegram. “Nitko neće ostati anoniman čak iako mu je lice pokriveno fantomkom”.

Vlada je poručila da će kazniti osobe odgovorne za curenje podataka koji su se naširoko dijelili u subotu navečer.

“Snage, sredstva i tehnologije kojima raspolaže MUP omogućuje identificikaciju i progon velike većine krivaca za curenje oosbnih podataka na in ternetu”; rekla je Olga Hemodanova, glasgnovornica MUP-a.

Strateška tampon zona

Vlada je objavila da je 390 žena privedeno zbog sudjelovanja u prosvjedu u subotu. Mnoge od njih su zatim puštene.

Minsk je bijesno reagirao u subotu na najava da bi oporbena čelnica Svjatlana Tihanovska, koja je Lukašenku bila protukandidatkinja na izborima u kolovozu, mnogla sudjelovati na sastanku s ministrima vanjskih poslova Europse unije.

Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova također je kritizirala EU zbog pozivanja Tihanovske na ministarski sastanak kao i razmatranje uvođenja sankcija protiv Minska. Bruxelles pokušava “prevrnuti čamac” u Bjelorusiji, rekla je.

Za Rusiju je Bjelorusija strateška tampon zona protiv EU i NATO-a te ona optužuje Sjedinjene Države da potiču revoluciju.

Pošto je Moskva odobrila 1,5 milijardi dolara zajma za hitnu pomoć Minsku nakon prošlotjednog sastanka predsjednika Lukašenka s ruskim kolegom Vladimirom Putinom, Bjelorusija će isplatiti svoj dug za plin. Iz te svote će usmjeriti 330 milijuna dolara ruskom naftnom divu Gazpromu, rekao je ruski ministar financija Anton Siluanov, prenosi TASS.

Kategorije: Hrvaška

ATP Rim: Đoković u finalu

2 uri 13 min ago

 

Prvi tenisač svijeta Srbin Novak Đoković prvi je finalist ATP turnira iz serije “masters 1000” u Rimu, on je u polufinalu nadigrao Norvežanina Caspera Ruuda sa 7-5, 6-3.

Mladi 21-godišnji Norvežanin bio je nadomak osvajanja prvog seta, vodio je sa 5-4 i imao dvije set lopte na svom servisu, no Đoković se uspio izvuži iz neugode, ostvariti “break” za 5-5, a zatim i još jednom oduzeti servis Ruudu za 7-5. Drugi set bio je mnogo jednostavniji za Đokovića koji je tako stigao do svog 115. finala u karijeri.

Dosada je Šoković osvojio 80 turnira, od toga 35 iz serije “masters 1000”, a četiri u Rimu. Suparnik u finalu u ponedjeljak bit će mu bolji iz ogleda između Kanađanina Denisa Šapovalova i Argentinca Diega Schwartzmana.

U slučaju pobjede u ponedjeljak Đoković će se izdvojiti na prvom mjestu ljestvice svih vremena po broju osvojenih turnira iz serije “masters 1000”, trenutačno on i Španjolac Rafael Nadal dijele prvo mjesto sa po 35 naslova.

POLUFINALE:

Novak Đoković (Srb/1) – Casper Ruud (Nor) 7-5, 6-3

Kategorije: Hrvaška

Sud blokirao zabranu aplikacije WeChat u SAD-u

2 uri 40 min ago

 

Kalifornijska sutkinja u nedjelju je blokirala provedbu naloga ministarstva trgovine Sjedinjenih Država kompanijama Applea i Google da do kraja nedjelje uklone aplikaciju WeChat, koja je u kineskom vlasništvu, iz ponude aplikacija za preuzimanje.

Sutkinja Laurel Beeler iz San Francisca rekla je da su korisnici WeChata u tužbi “iznijeli ozbiljna pitanja povezana s prvim amandmanom” ustava SAD-a, koji štiti slobodu izražavanja, te da se provedba zabrane do daljnjega zaustavlja zbog potencijalne štete koju bi nanijela.

“Uredba koja uklanja jedan kanal komunikacije bez dostupnih zamjena ograničava govor više nego što je nužno za provedbu interesa vlade”, objasnila je.

Ministarstvo još nije komentiralo odluku suda.

Udruga korisnika WeChat pozdravila je presudu kao “važnu pobjedu” za milijune korisnika te aplikacije u SAD-u.

Michael Bien, odvjetnik udruge korisnika, rekao je da “Sjedinjene Države nikada nisu zatvorile neku veliku komunikacijsku platformu, pa ni u razdoblju ratova.

“U vezi zabrane WeChata koja pogađa kinesko-američku zajednicu postoji ozbiljan problem povezan s poštivanjem Prvog amandmana”, rekao je.

Američko ministarstvo trgovine u petak je priopćilo da u nedjelju u SAD-u stupa na snagu zabrana preuzimanja kineskih aplikacija za dopisivanje i transfer novca te video uradaka WeChat i TikTok, navodeći kao razlog “nacionalnu sigurnost”, javljaju agencije.

“Kineska komunistička partija je pokazala da ima sredstva i namjeru koristiti te aplikacije kao prijetnju američkoj nacionalnoj sigurnosti, vanjskoj politici i gospodarstvu SAD-a”, objasnio je ministar.

ByteDance, vlasnik aplikacije TikTok koji se brine za tu aplikaciju i njezine korisnike na američkom tržištu, pokušava sve učiniti kako bi postigao sporazum o sudbini poslovanja u SAD-u, a dužnosnici ministarstva navode da predsjednik Donald Trump do nedjelje još ima vremena poništiti tu zabranu.

Ministar trgovine Wilbur Ross je u pisanu priopćenju naveo da se SAD mora  oduprijeti “malicioznoj praksi prikupljanja osobnih podataka američkih građana te istodobno promicati nacionalne vrijednosti, demokratske norme utemeljene u pravilima i agresivno primjenjivati američke zakone i odredbe”.

Ministarstvo trgovine traži zabranu preuzimanja spomenutih aplikacija, a  Apple, Google Play i ostale mrežne trgovine prema tome ne smiju nuditi te aplikacije na bilo kojoj platformi dostupnoj u SAD-u.

No, zabrane se ne odnose na američke kompanije koje posluju preko WeChata izvan SAD-a.

Kategorije: Hrvaška

ALEKSANDAR LJILJAK: ‘Kao autor trebam samoizolaciju u kojoj neometano radim’

3 ure 6 min ago

 

Aleksandar Ljiljak osnivač je zagrebačke grupe Headoneast čiji aktualni singl ‘Jedini’ najavljuje treći studijski album. Grupa je osnovana 2001., a zbog drugih Ljiljakovih obveza Headoneast se vratio nakon 12 godina stanke i snimljen je drugi album te se treći očekuje uskoro

Grupa Headoneast prisutna je na sceni već gotovo 20 godina. Osnovao ju je 2001. godine Aleksandar Ljiljak koji je osim niza pjesama za grupu, skladao i brojnu glazbu za TV serije i filmove. Danas je iza njih već gotovo 20 hitova uključujući i aktualni singl “Jedini” koji je u prvi plan izbacio Rebeku Ljiljak, Aleksandrovu suprugu i pjevačicu u grupi unazad nekoliko godina. Međutim, korijeni Headoneasta sežu u 1998. godinu, kad je Ljiljak osnovao grupu Yammat.

“Grupu sam osnovao u jesen 1998. godine, nakon odustajanja od studija. Vjerojatno uslijed grižnje savjesti zbog propuštene akademske karijere, a i kao svojevrsni obol i danak uloženom u mene u djetinjstvu, odlučio sam se ozbiljno posvetiti glazbi. Zato sam valjda tako jako i ‘grizao’ na samom početku i bilo mi je jako stalo do toga da uspijemo”, rekao nam je Ljiljak, ne želeći otkriti pravo značenje imena Yammat koje čuva kao neko staro obiteljsko blago. Razumljiva je ta njegova želja za uspjehom na glazbenoj sceni, s obzirom na nesumnjivi talent koji je naslijedio od oca. Naime, Brane Ljiljak poznat je starijoj generaciji kao osnivač jedne od prvih jugoslavenskih rock grupa, Meteora. Svejedno, Aleksandar Ljiljak ne spominje često njegov utjecaj, jer očeva karijera već je prestala kad se on rodio i, kako je istaknuo, “nije puno govorio o muzici, nego je njegova uloga primarno bila praćenje mojih interesa i preferencija i omogućavanje svakojake logistike za muziciranje”.

 

 

‘Zabrinut sam zato što je mnogo svirača u teškoj situaciji. Udruge jesu bile tu za njih i bit će i dalje, a što nas čeka na jesen i zimu, tek trebamo vidjeti’, kaže Aleksandar Ljiljak

 

 

Ljiljak je po struci odgajatelj i, kako je rekao, nesuđeni socijalni pedagog koji je odustao od studija kada je, prije dvadeset i kusur godina, shvatio u kojem smjeru ide ovaj svijet i koje će vrijednosti tu prevladavati. Kad se ne bavi glazbom, posvećen je obitelji. S grupom Yammat objavio je prvi album 2004. godine, a zahvaljujući svojevrsnom novom zvuku na hrvatskoj pop sceni postali su vrlo popularni, čemu je Ljiljak i te kako pridonio jednim od najvećih njihovih hitova “Putujem”. Grupa Yammat brzo se raspala jer su “bili mladi i nezreli”, objasnio je Ljiljak, a uspjeh koji su doživjeli, moglo bi se reći, zatekao ih je nespremne. Nakon što je napustio grupu njegovo mjesto zauzeo je Nenad Borgudan, koji je potom osnovao grupu Detour s kojom je, kao što je poznato, ostvario izniman uspjeh. Danas se ime Yammat uglavnom povezuje s istoimenom zagrebačkom radiopostajom koju je osnovao i pokrenuo pokojni Alen Balen, koji je u svojstvu menadžera i izvršnog producenta s njima počeo surađivati još 1999. godine. Nažalost, ime grupe, koje je nadjenuo Ljiljak, Balen je preuzeo za radiopostaju iako su imali usmeni dogovor da ga ni jedan ni drugi neće koristiti. Upravo je zato došlo do brojnih nesuglasica, pa čak i potencijalne sudske tužbe.

U rujnu 2001. godine Ljiljak je osnovao novu grupu i nazvao je Headoneast. Debi album “In Balance” objavili su 2005. godine za diskografsku kuću Capo Media Music, a hit “Muzika” postao je neizostavan na listama brojnih radiopostaja. Ponovo ga je uspjeh jako iznenadio.

‘Jedini’, aktualni singl grupe Headoneast, u kojem dominira Rebeka Ljiljak, odlično prolazi na hrvatskim radiostanicama. PHOTO: Suzana Arslani

 

“Pjesma koja traje preko pet minuta bila je 2005. među najemitiranijima u eteru te je još uvijek jedna od mojih najprepoznatljivijih pjesama. I danas, 15 godina nakon što je objavljen, taj album zvuči autentično i ima svoje vjerne fanove”, rekao je Ljiljak. Kako je karijera benda kretala uzlaznom putanjom, Ljiljak je paralelno počeo skladati glazbu za serije i filmove. U periodu od 2005. do 2012. godine skladao je glazbu za preko 900 epizoda telenovele “Zabranjena ljubav”. Uslijedila je glazba za TV seriju “Dobre namjere”, potom “Hitna 94”, “Periferija City”, “Bandićevi”, “Ljubav je na selu” i glazba za dvije sezone serije “Ruža vjetrova”. Skladao je i naslovnu temu za dokumentarni film “Lica glumice”, za koju je tekst napisao Arsen Dedić, a otpjevala ju je Ivan Vrdoljak Vanna, kao i glazbu za nekoliko filmova studenata ADU-a. Pisao je i glazbu za obrazovni program HRT-a. Za Natali Dizdar skladao je pjesme “Dan po dan”, “Svaki put” i “Brodolom”.

 

 

‘Odustao sam od studija i uslijed grižnje savjesti, a i kao svojevrsni danak uloženom u mene u djetinjstvu, odlučio sam se ozbiljno posvetiti glazbi’, priča Aleksandar Ljiljak

 

 

Što zbog previše posla, a što zbog raznih drugih okolnosti, grupa Headoneast pravi pauzu dugu gotovo 12 godina i vraća se s albumom “Tu”.

“Mi smo zapravo zadnji put svirali u jesen 2007., a prvi singl s albuma ‘Tu’ – ‘Ide ljubav’ objavljen je u listopadu 2013. godine. Zbog serija i obima posla na njima, jednostavno nije ostajalo vremena za glazbu u formi songa, gotovo sva je odlazila na pozadinsku glazbu”, rekao je Ljiljak. Njegovom povratku u formu i radu na novim pjesmama kumovala je njegova tada nova djevojka Rebeka, slikarica, grafička dizajnerica i audio-inženjerka koja nastupa i kao glavni ženski vokal grupe, a koju je upoznao 2011. godine kada su i započeli vezu koja je prerasla u brak.

“Rebeku sam upoznao putem Facebooka u jesen 2011. Jedno vrijeme smo se dopisivali, a onda se i našli, predvečer 1. siječnja 2012. godine kod ‘džamije’. Tako je počelo. Išlo je brzo i bilo je burno”, rekao nam je Ljiljak hvaleći njezinu prisutnost i rad na novijim pjesmama. Tako će se na njihovu trećem albumu naći i njezina pjesma “Ti ni ne znaš”.

Aleksandar Ljiljak već razmišlja o pjesmi koju neće objaviti s grupom Headoneast, već pod vlastitim imenom jer je drugačijeg stila. PHOTO: Tomislav Čuveljak/NFOTO

Album “Tu” Ljiljak je snimio s probranim glazbenicima koji su svojim vještinama i znanjem sjajno nadopunili i ostvarili njegove skladateljske i aranžerske ideje. Tako kao zaslužne za uspjeh drugog albuma izdvaja audio-inženjera, gitarista i snimatelja Ivora Plužarića, basista Marina Vinju, Krešimira Tomeca i Marca Grabbera, Tonija Starešinića, Krunoslava Cvancigera, Jakova Kolegu, Andreja Jakušu i Antu Prgina Surku. Iako svoj uspjeh mogu zahvaliti i svojim diskografima, odnosno ekipi iz diskografske kuće Aquarius Records koja je otkupila prava i na njihov debi album “In Balance”, grupa Headoneast će novi album objaviti za diskografsku kuću Croatia Records jer, kako je istaknuo Ljiljak, smatra to nekim prirodnim slijedom nakon suradnje s Capo Media Musicom, a potom i s Aquarius Recordsom.

Treći album u planu je za 2021. godinu, no već su četiri singla s albuma predstavljena tijekom ove godine, među njima i pjesma “Svijetlimo” nastala suradnjom s producentskim tandemom Jura Ferina i Pavle Miholjević. Aktualni singl “Jedini”, u kojem dominira Rebeka Ljiljak, odlično prolazi na hrvatskim radiostanicama, a Ljiljak već razmišlja i o novom, petom singlu, ali i o pjesmi koju neće objaviti s grupom Headoneast, već pod vlastitim imenom: “Imam u planu jedan veliki i snažan singl koji će izaći pod mojim imenom. Nije to početak solo karijere, nego unutarnja potreba za jednim drukčijim načinom izražavanja i formom.”

Rebeka je slikarica, grafička dizajnerica i audio-inženjerka koja nastupa kao glavni ženski vokal grupe Headoneast. PHOTO: Nikola Knežević

Iako turbulentnu 2020. godinu, obilježenu koronavirusom i apsurdnim novonormalnim životom, mnogi žele što prije zaboraviti, skladatelj i glazbenik Aleksandar Ljiljak dobro se u njoj snašao:

“Vjerojatno je meni kao autoru jednostavnije u ovo doba korone jer za neometani rad trebam, baš kao i pisac ili slikar, neku vrstu samoizolacije i nemam problem s manjkom nastupa jer o njima direktno ne ovisim. Brine me samo što je mnogo svirača u teškoj situaciji. Udruge jesu bile tu za njih i bit će i dalje, a što nas čeka na jesen i zimu, tek trebamo vidjeti.”

Pjesme grupe Headoneast kao što su “Muzika”, “Letimo”, “Ide ljubav”, “Mayska”, “Ljetna pjesma”, “Jesen”, “Voljena”, “Svijetlimo”, “Svijet je lud”, pa i nanovo snimljenu pjesmu “Putujem” koju je proslavila grupa Yammat, publika je i te kako zavoljela, a na pitanje bi li njegov tata danas bio ponosan na njegov opus, Ljiljak je odgovorio: “Vjerujem da bi – iako sam siguran da mi to nikada ne bi rekao posve otvoreno i naglas.” Baš nekako samozatajno ali iskreno, kao i karijera grupe Headoneast.

Kategorije: Hrvaška

Beljak: “Najavljena reforma lokalne uprave neće donijeti uštede”

3 ure 8 min ago

 

Predsjednik HSS-a Krešo Beljak u nedjelju je, prilikom tradicionalnog hodočšća članova stranke u svetište Majke Božje Bistričke, kazao da se na izborima sljedeće godine neće ponovno kandidirati za gradonačelnika Samobora.

Najavljeno ukidanje dužnosti zamjenika načelnika i gradonačelnika, kaže, neće donijeti uštede, ali priprema se nova sistematizacija radnih mjesta.

“Oni će postati djelatnici, ne smjenjivi, nego doživotno, do penzije na plaći lokalne uprave. Znači, ušteda ne da neće biti nula, nego će se vjerojatno i povećati broj radnih mjesta. Prava reforma bi bila da se ostave zamjenici, oni su nužni. Ali da budu volonteri”, rekao je Beljak, prenosi HRT.

Kategorije: Hrvaška

Znanstvenik koji je sudjelovao u razvoju novičoka ispričao se Navaljnom

3 ure 33 min ago

 

Kemičar koji tvrdi da je bio uključen u tajni sovjetski program u sklopu kojeg je razvijen nervni agens novičok, ispričao se Alekseju Navaljnom, koji je, kako tvrde njemački liječnici, otrovan ovim snažnim nervnim otrovom.

“Duboko se ispričavam Navaljnome jer sam sudjelovao u ovome zločinačkom pothvatu koji je rezultirao razvojem toksične tvari koja ga je otrovala”, rekao je u subotu Vil Mirzajanov u intervjuu za oporbeni kanal TV Rain.

Znanstvenik, koji danas živi u Sjedinjenim Državama, prvi je otkrio postojanje novičoka u člancima objavljenim početkom devedesetih godina.

Nakon što mu je pozlilo na letu iz Rusije 20. kolovoza, Aleksej Navaljni primljen je u berlinsku bolnicu u kojoj se još oporavlja od posljedica trovanja ovim nervnim otrovom. Toksikološki testovi krvi ruskog političara provedeni u njemačkome vojnom laboratoriju dali su “nepobitan dokaz” po kojemu je on otrovan novičokom.

Moskva i dalje odbacuje takvu mogućnost, unatoč zaključcima i dokazima znanstvenika iz njemačkih, francuskih i švedskih laboratorija.

Trojica bivših sovjetskih znanstvenika, koji danas imaju više od 70 godina, dosad su javno potvrdila da su sudjelovali u razvoju novičoka.

“Navaljni će morati biti vrlo strpljiv, no na kraju će ozdraviti”, rekao je Vil Mirzajanov, predvidjevši mu potpun oporavak za “otprilike godinu dana”.

On smatra da je Navaljni vjerojatno progutao otrov te da se čini kako nije doveo u opasnost i druge ljude.

Suprotno tomu, drugi znanstvenik koji je sudjelovao u stvaranju novičoka, Vladimir Uglev, ruskom je istražnom tijelu kazao kako činjenica da je Navaljni preživio upućuje na to da je došao u kontakt s otrovom kroz kožu te da ga nije progutao.

EPA/ALEXEI NAVALNY
Kategorije: Hrvaška

Rohani nakon američke obnove sankcija: “SAD se izlaže porazu i izolaciji”

3 ure 39 min ago

 

Sjedinjene Države suočit će se s porazom i izolacijom u pokušaju ponovnog nametanja sankcija Teheranu, rekao je u nedjelju predsjednik Islamske Republike Hasan Rohani pošto je Washington objavio da se obnavljaju sve UN-ove sankcije Iranu.

Sjedinjene Države su noću na nedjelju jednostrano proglasile da su UN-ove sankcije Iranu ponovo na snazi i najavile da će kazniti sve koji ih budu kršili, izlažući se opasnosti od još veće međunarodne izoliranosti, ali i potičući napetosti u svijetu.

“Amerika se izlaže porazu svojim potezom sankcija… Suočava se s porazom i negativnim odgovorom međunarodne zajednice”, rekao je Rohani u govoru koji je prenosila televizija.

“Nikad nećemo popustiti pred američkim pritiskom i Iran će strašno odgovoriti na američko zlostavljanje”, rekao je.

Politika “maksimalnog pritiska” na Iran pretvorila se u “maksimalnu izolaciju” Sjedinjenih Država, izjavio je Rohani, kako prenosi agencija France presse.

“Maksimalni američki pritisak na Iran u političkoj i pravnoj dimenziji pretvorio se u maksimalnu izolaciju Sjedinjenih Država”, rekao je Rohani.

Iranski rijal pao je rekordno nisko u odnosu na dolar u nedjelju pošto je Washington najavio obnovu sankcija. Iranski rijal je izgubio 75 posto svoje vrijednosti od 2018. godine kada se SAD jednostrano povukao iz međunarodnog nuklearnog sporazuma koji su velike sile sklopile s Iranom.

Državni tajnik Mike Pompeo priopćio je da su te kaznene mjere, previđene rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 2231, “ponovo na snazi” od nedjelje u 2.00 sata po srednjoeuropskom vremenu.

No Washington je sam protiv svih: ostale velesile, Rusija, Kina i europski saveznici osporavaju ih.

“Svaka odluka ili mjera donesena radi ponovnog uvođenja” sankcija “neće imati nikakva pravnog učinka”, unaprijed su se ogradile Francuska, Velika Britanija i Njemačka u zajedničkom pismu koje su u petak poslale Vijeću sigurnosti kojega je presliku dobila agencija France Presse.

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres izvijestio je Vijeće sigurnosti UN-a da ne može poduzeti nijedan potez na temelju američke objave zbog toga “što se čini da postoje nejasnoće”.

Washington je jednostrano nametao sankcije Iranu od 2018., a one su u sprezi s padom cijena nafte nanijele golem udarac iranskom gospodarstvu.

I sami su Amerikanci “svjesni da je to lažna izjava” i “propagandni trik”, ustvrdio je i iranski ministar vanjskih poslova Mohammad Javad Zarif. Poručio je da američki potez nema pravnog uporišta jer je SAD 2018. istupio iz sporazuma o ograničavanju iranskog nuklearnog sporazuma potpisanog 2015. te se više ne može pozivati na UN-ovu rezoluciji 2231 kojom je Vijeće podržalo taj sporazum i propisalo sankcije u slučaju kršenja.

To mišljenje dijeli 13 od 15 članica vijeća sigurnosti UN-a.

Kategorije: Hrvaška

U Srbiji 68 novih slučajeva, preminula jedna osoba

3 ure 43 min ago

 

U posljednja 24 sata na području Srbije testirano je 3175 osoba, od kojih je na koronavirus pozitivno njih 68, javlja Telegraf.

Preminula je jedna osoba, ukupno 741 od početka epidemije. Na respiratorima se nalazi 25 pacijenata.

Ukupan broj registriranih slučajeva je 32.908. Ukupan broj testiranih građana Srbije od početka epidemije je 1.072.801.

Kategorije: Hrvaška

Udruga Eko Kvarner uputila apel za spas plemenitih periski u Jadranu

4 ure 4 min ago

Udruga Eko Kvarner pozvala je u nedjelju državno vodstvo da poduzme hitne mjere za spas zaštićenih plemenitih periski u Jadranu te podrže prijedloge znanstvenika, sudionika skupa o proširenju ekološke mreže Natura 2000 na morska područja.

Iz Eko Kvarnera ističu da je pomor plemenitih periski proteklih mjeseci znatno ubrzan te procjenjuju da su za njihov spas preostali tjedni. Smatraju da je potrebno preostale žive primjerke odmah staviti u karantenu i pokušati intezivan uzgoj mlađi.

“Ako mjerodavni ne posvete dovoljno pažnje tom problemu i ne angažiraju dovoljno raspoloživih resursa, vjerojatno ćemo već sljedeće godine moći postaviti prvi spomenik još jednoj zauvijek izgubljenoj vrsti,” ističu iz Eko Kvarnera.

Pozivajući se na zaključke i prijedloge skupine znanstvenika, oblikovane nakon nedavnog znanstveno-stručnog skupa “Proširenje ekološke mreže Natura 2000 na morska područja (sjeverozapadna obala otoka Krka, Riječki zaljev) s ciljem očuvanja staništa plemenite periske” ističu da su od 2016. zabilježeni prvi slučajevi masovnih pomora periski na Mediteranu. Tijekom 2019. prvi pomori uočeni su u južnom i srednjem Jadranu. Naglo smanjenje populacija uzrokovano je parazitom te se periska našla na crvenoj listi Međunarodne udruge za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava (IUCN), kao kritično ugrožena vrsta.

Periske u Jadranskom moru zaražene

Znanstvenici navode da je sadašnje stanje populacije plemenite periske u Jadranskom moru uzrokovano parazitom Haplosporidiumm pinnae, bakterijom roda Mycobacterium i mogućim drugim uzročnicima te traže hitne mjere – od odlučivanja do dodatnih ulaganja u znanstvena istraživanja i proširenje kapaciteta očuvanja u kontroliranim uvjetima.

Ističu da su periske u Jadranskom moru zaražene, da se broje posljednji živi primjerci te da moguće mjere zaštite i očuvanja propisane važećom zakonskom regulativom u prirodnom okolišu nisu primjenjive zbog dužine trajanja predviđenih istraživanja i protokola.

“Jedine raspoložive i učinkovite mjere očuvanja plemenite periske su zakonski legitimni nalozi resornog ministarstva te ovlaštenje nekolicine stručnjaka za izdvajanjem još živih primjeraka iz ‘in situ’ u ‘ex situ’ kontrolirane uvjete, izvan redovnih protokola”, poručuju znanstvenici.

Smatraju i da protokol postupanja izdvajanja plemenite periske iz prirodnog okoliša u kontrolirane uvjete treba odrediti na osnovi iskustava Aquariuma Pula, koji je jedini poduzeo mjere zaštite i uspio očuvati tridesetak živih zaraženih primjeraka i petnaestak živih zdravih jedinki.

Predlažu da se u očuvanje plemenite periske uključe znanstvene institucije koje raspolažu potrebnom opremom i tehnologijom za daljnja istraživanja i pohranjivanje gameta, da se za prihvat i kontrolirani uzgoj periske osposobi nekoliko jadranskih centara, naglašavajući da su za hitne mjere očuvanja potrebne financijske potpore na nacionalnoj i europskoj razini.

Kategorije: Hrvaška

Škoro u Ivanovom selu: “Treba izraziti pijetet svim žrtvama bez obzira na njihovu vjeroispovijest i nacionalnost”

4 ure 10 min ago

Potpredsjednik Sabora i predsjednik Domovinskog pokreta Miroslav Škoro sudjelovao je u obilježavanju pogibije sedmero pripadnika češke nacionalne manjine tijekom velikosrpske agresije u Ivanovom selu.

“U Ivanovom selu kod Grubišnog polja je 21. rujna 1991. sedmero ljudi izgubilo život. U velikosrpskoj agresiji stradali su civili češke nacionalne manjine. Zastupnici Domovinskog pokreta Milan Vrkljan i Daniel Spajić, povjerenik Domovinskog pokreta za Bjelovarsko-bilogorsku županiju Marin Deškin, izaslanstvo Domovinskog pokreta i ja danas smo se okupili ovdje da komemoriramo, da izrazimo pijetet, da izrazimo poštovanje žrtvama tih ljudi”,napisao je potpredsjednik Sabora Miroslav Škoro na svom Facebook profilu.

Treba izraziti pijetet svim žrtvama, svih ratova, bez obzira na njihovu vjeroispovijest i nacionalnost. To je civilizacijski doseg, to je ljudski, vjerski i kršćanski, dodao je.

“Osjećaj nepravde i nejednakosti leži u činjenici da nažalost nitko nije snosio odgovornost za ove zločine. Vladajuća garnitura i politika u Hrvatskoj jednom za svagda trebaju shvatiti da su sve žrtve jednake i da je najgore izazivati nejednakost u komemoriranju i obilježavanju tih žrtava”, napisao je potpredsjednik Sabora.

Istaknuo je kako za zločin nitko nije odgovarao

“Rijetko se komemorira, rijetko dolaze oni koji bi trebali doći, ali eto ljudi nađu vremena za neke druge komemoracije i onda se ruši temelj bratstva i jednakosti”, napisao je Miroslav Škoro na društvenim mrežama.

ZLOČIN U IVANOVOM SELU, ODGOVORNOST I JEDNAKOSTU Ivanovom selu kod Grubišnog polja je 21. rujna 1991. sedmero ljudi…

Posted by Miroslav Škoro on Sunday, September 20, 2020

Kategorije: Hrvaška

ROSANNA BERNÉ: ‘DORH me istražuje jer nisam iznajmila prostor Cuccurinu’

4 ure 22 min ago

 

Nakon što je Županijsko državno odvjetništvo u Puli pokrenulo istragu protiv bivše predsjednice Zajednice Talijana u Balama Rosanne Bernè, ona u svom prvom medijskom istupu objašnjava pozadinu cijelog slučaja u koji je umiješan i potpredsjednik Sabora Furio Radin

Bivša predsjednica Zajednice Talijana u Balama Rosanna Bernè pod istragom je za nekoliko kaznenih djela o kojima je u kolovozu pisao Nacional. Potvrdilo je to Županijsko državno odvjetništvo u Puli koje je donijelo pravomoćno rješenje o provođenju istrage protiv Rosanne Bernè tek nekoliko tjedana nakon što je talijanski dnevnik La Repubblica objavio istraživački tekst u kojem se navodi da Talijani u Istri dobivaju preko 5 milijuna eura godišnje za očuvanje nacionalnog identiteta, a da tim novcem na diktatorski način raspolaže mali broj ljudi izabranih minimalnim brojem glasova.

Saborski zastupnik Furio Radin i dugogodišnji predsjednik Talijanske unije taj je članak bio nazvao velikim fake newsom, ali je iz DORH-ova priopćenja jasno da su se već prije objave tog teksta bavili ovim slučajem. Treba napomenuti da je slučaj Rosanne Bernè tek jedna od dugog niza optužbi koje su novinarki Repubblice tada prenijeli bivša talijanska generalna konzulica u Kopru Maria Cristina Antonelli i rovinjski znanstvenik Silvano Zilli. “Sve o čemu sam dosad pisala imalo je znatnih posljedica”, rekla je u kolovozu za Nacional istraživačka novinarka Floriana Bulfon, autorica članka o nepravilnostima unutar Talijanske unije.

DORH navodi da postoji osnovana sumnja da je Rosanna Bernè, kao predsjednica Zajednice Talijana u Balama, u nakani da pribavi veliku nepripadnu imovinsku korist trgovačkom društvu Bernè Grupa koji je osnovao njen brat Enrico Bernè, besplatno dala na korištenje poslovni prostor unutar Zajednice Talijana koju je tako oštetila za najmanje 40 tisuća kuna. Osnovano se sumnja i da je Rosanna Bernè nalagala banci da s računa Zajednice Talijana u korist bratova trgovačkog društva provodi uplate za neobavljene usluge i nabavu robe, znajući da to neće biti obavljeno, čime je bratovoj tvrtki pribavila dodatnu nepripadnu imovinsku korist od gotovo 227 tisuća kuna. DORH tvrdi da postoji i osnovana sumnja da je ona od 2013. do 2015., u nakani da si pribavi veliku nepripadnu imovinsku korist nalagala banci da joj s računa Zajednice Talijana provodi gotovinske isplate te isplate u korist njenog računa, što je banka konačno i učinila te da je iznos od preko 161 tisuću kuna iskoristila za svoje privatne potrebe i nije ga vratila Zajednici Talijana. DORH sumnja i da je na štetu Zajednice Talijana isplatila 8,5 tisuća kuna inženjerskom uredu u Italiji, da nije isplatila nekoliko plaća dvjema djelatnicama Zajednice Talijana te da je, kako bi opravdala nenamjensko trošenje i refundaciju novčanih sredstava primljenih od Talijanske unije u Rijeci, toj udruzi podnosila lažna izvješća, prikazivanjem troškova koji nisu učinjeni. Državno odvjetništvo još navodi sumnju da Rosanna Bernè nije vodila knjigovodstvo udruge, ni propisane poslovne knjige. Pod istragom je i njen brat Enrico Bernè, za kojeg DORH smatra da je bio sudionik u dijelu kaznenih djela tako da je, kako bi prikrio sestrino protupravno postupanje, izdavao fiktivne račune.

 

 

‘Ne bježim od odgovornosti. Konkretno, za dvije godine nisam predala poslovne knjige, to je moja greška. Ali imam dokumente koji objašnjavaju što se dogodilo’, kaže Rosanna Bernè

 

 

“Svjesna sam da će sve što ću vam reći biti iskorišteno protiv mene, ali želim ispričati svoju istinu. Posljednjih dana objavljeno je desetak članaka o meni, ali vi ste jedini medij koji me je kontaktirao”, rekla je Rosanna Bernè koja je samo za Nacional prvi put odgovorila na optužbe DORH-a. Za navode da je bratu besplatno dala na korištenje poslovni prostor unutar Zajednice Talijana, kazala je da to nije bilo besplatno. Tvrtka njenog brata plaćala je tajnicu koju Zajednica Talijana u tom trenutku nije bila u financijskom stanju zaposliti i koja je devedeset posto radnog vremena posvećivala administrativnim poslovima Zajednice Talijana. Iako je to u najmanju ruku neobično, ona tvrdi da je to bio usmeni dogovor za koji su znali svi i koji je postignut između svih strana, među kojima su Općina Bale, Zajednica Talijana, ali i Talijanska unija. Kao primjer, ona navodi 2011. godinu, kada je sav novac za Zajednicu Talijana u Balama stigao tek u rujnu. “Od početka godine pa sve do rujna, netko je trebao plaćati vodu, struju, tajnicu, kao i sve aktivnosti, putovanja za članove Zajednice Talijana.” Rosanna Bernè navodi da je dio tih troškova dobronamjerno i u svojstvu predujma plaćala tvrtka njenog brata, plaćala je i vlastitim novcem, a novac mu je kasnije, kad su stigla sredstva, vraćen za što, tvrdi, posjeduje svu dokumentaciju koju je 2016. na kraju mandata predala Zajednici Talijana, Talijanskoj uniji i Općini Bale, ali te dokumente nitko od njih nije uzeo u obzir.

Na optužbe da je novac uzimala direktno s računa Zajednice Talijana, a da za to ne postoje izvješća, bivša predsjednica Zajednice Talijana odgovorila je da sva izvješća postoje, ali da ona nisu predana. “Ne bježim od odgovornosti. Konkretno, za dvije godine nisam predala poslovne knjige, to je moja greška. Ali imam dokumente koji objašnjavaju što se dogodilo i prije nego što su me prijavili”. Naime, osim DORH-u, Rosanna Bernè je prijavljena i USKOK-u. Od DORH-a je dobila pismenu obavijest o istrazi tijekom ljeta, a iz USKOK-a se još nitko nije javio. Prijavu Rosanne Bernè je, barem službeno, sastavila njena nasljednica Martina Poropat, čiju je kandidaturu bila predložila baš Rosanna Bernè.

“Prijava je krenula od Plinija Cuccurina, Martina Poropat je na nju samo stavila potpis”, otkrila nam je Bernè koja je napomenula da se to dogodilo zbog osobnih razloga. Naime, iako je uz Cuccurina Rosanna Bernè bila od 1999., a kasnije je čak i bila kandidatkinja na njegovoj izbornoj listi, problemi su počeli kad je Cuccurin čuo da su Zajednica Talijana i Talijanska unija dali u najam jednoj tvrtki prostor na trećem katu prestižne palače Bembo. “On je taj prostor htio za svoju tvrtku Mon Perin. Iz Mon Perina su za taj prostor bili spremni platiti, ali nisu htjeli sklopiti ugovor s Talijanskom unijom. Osim toga, nama je bio cilj prostor dati u najam nekome tko se bavi ugostiteljstvom jer nam je falio takav sadržaj, pa Cuccurin prostor nije dobio”.

Kaštel Soardo-Bembo sjedište je Zajednice Talijana u Balama, a zbog iznajmljivanja postorija na trećem katu pod istragom dorh-a našla se Rosanna Bernè. PHOTO: Thomas Pusch/Wikimedia Commons

 

Kaštel Soardo-Bembo je sjedište Zajednice Talijana u Balama i ponos je Rosanne Bernè. Naime, obnova i ponovno otvorenje palače dogodili su se tijekom njenog mandata a za to je, kaže Rosanne Bernè, bio potreban izniman trud i zbog toga se osjeća izuzetno zaslužnom. Radi se o građevini iz 16. stoljeća, najvećoj i najznačajnijoj u Balama koja je zbog svoje renesansno-gotičke fasade uvrštena na listu 30 najznačajnijih spomenika u Hrvatskoj. O obnovi palače, koja je koštala gotovo 2 milijuna eura, Nacional je već pisao u kolovozu. Kako smo tada naveli, palača Soardo-Bembo dana je na korištenje Zajednici Talijana u Balama, čija je predsjednica bila Rosanna Bernè, kupac palače i naručitelj radova bila je Talijanska unija u čijem je izvršnom odboru sjedila i Rosanna Bernè, a natječaj za obnovu palače dobila je tvrtka Vallis iz Umaga u kojoj je tada ona bila zaposlena. Budući da nam u kolovozu Talijanska unija nije odgovorila na pitanje o mogućem sukobu interesa, Rosanna Bernè nam je sada objasnila da je istina da je ona tada bila zaposlena u tvrtki Vallis, ali da odluku o izvođenju radova nije donijela skupština Talijanske unije, nego Narodno sveučilište u Trstu koje je izabralo tri moguće tvrtke kao potencijalne izvođače radova i od njih tražio ponudu. Na novinarsku opasku da Narodno sveučilište sa sjedištem u Trstu definitivno ne poznaje tvrtke koje bi u Istri mogle izvoditi radove, Rosanna Bernè je odgovorila da je tvrtku Vallis predložila ona, ali to je učinila zato što novac iz fondova iz Italije stiže s velikim zakašnjenjem, pa je bilo potrebno pronaći izvođača radova koji bi u prvih godinu dana radova unaprijed uložio svojih milijun eura.

Iako nije predmet DORH-a, mediji navode da se za vrijeme mandata Rosanne Bernè nakupio ogroman porezni dug koji s kamatama iznosi 475 tisuća kuna. Dug je otkrilo novo vodstvo, a budući da Zajednica Talijana u Balama ne raspolaže tolikim novcem, prijetila im je blokada računa i zatvaranje udruge. Konačno je s Poreznom upravom postignut dogovor o isplati na rate, a pozajmicu od 20 tisuća eura za isplatu dijela duga Zajednici Talijana dala je Talijanska unija. Nakon što je Talijanska unija poslala javni apel za pomoć Zajednici Talijana u Balama, neke od Zajednica Talijana u Istri koje se također financiraju javnim novcem, dale su donacije za pokrivanje poreznog duga.

Razlog neplaćanja poreza Rosanna Bernè također opravdava činjenicom da fondovi dodijeljeni zajednicama Talijana uvijek stižu prekasno. “Nakon što je obnovljena, palača Bembo postala je pravi dragulj. Moja greška bila je ta što sam htjela valorizirati palaču da ne zjapi prazna. Željela sam palača bude otvorena svaki dan, za što je trebalo platiti dvoje zaposlenika. Bilo je još takvih problema. Kad nam je prijetilo zatvaranje talijanske škole zbog manjka učenika, uložila sam novac u besplatne obroke za učenike kao poticaj za upisivanje, ali su fondovi uvijek stizali prekasno. Da bih financirala bilo što, trebala sam unaprijed dati svoj novac”. Što se tiče obnove palače Bembo, Rosanna Bernè tvrdi da je, iako se uvijek govori da je sav novac dala talijanska vlada, ona iz svog džepa platila pripremne radove za prijavu na natječaj i objašnjava da za to posjeduje svu dokumentaciju.

U jednom od izvještaja o nepravilnostima u Balama koje je napisao znanstvenik Silvano Zilli, navodi se da je Talijanska unija platila 22,5 tisuća eura Zajednici Talijana u Balama za objavljivanje jedne monografije koja nikad nije realizirana te da se u izvještaju projekta navodi ponuda zagrebačke tvrtke Scapen Design, na čije ime ne postoji nijedan račun. Postoji zato račun na ime tvrtke Berne Grupa, u vlasništvu Enrica Bernèa. Rosanna Bernè i u ovom slučaju tvrdi da je ta monografija objavljena, ali nije distribuirana. “Spremna sam preuzeti svoju odgovornost. Na žalost, ta monografija nije tiskana u broju primjeraka koji je bio predviđen”. Istina je da je tvrtka njenog brata dobila 22,5 tisuća eura za tiskanje ove monografije ali je, tvrdi Rosanna Bernè, njen brat platio puno više novca za neke druge stvari vezane za Zajednicu Talijana. Usmeni dogovor s Općinom Bale i Talijanskom unijom bio je da tvrtka njenog brata plati dio tekućih troškova dok na račun ne sjedne novac iz fondova, pa da će mu se taj novac refundirati. “Teško je sve to objasniti. Imam tri kofera dokumenata”, rekla nam je Rosanna Bernè koja tvrdi da nakon što je odstupila s dužnosti nije imala nikakvih kontakata s Talijanskom unijom.

Rosanna Bernè ovaj modus operandi plaćanja predujama dok se čekaju fondovi i naknadno refundiranje putem računa prepričala je kao da je to nešto najnormalnije i o čemu znaju svi, odajući dojam da je takva praksa učestala i općeprihvaćena. Rosanna Bernè tvrdi da će prihvatiti odgovornost i ne želi okriviti druge ljude te kaže da je predujmove isplaćivala samoinicijativno, a u nekim slučajevima čak je uzela osobne pozajmice od trećih osoba koje bi poslije vraćala isplatama bratovoj tvrtki. O tome su, tvrdi Rosanna Bernè, na sastancima iza zatvorenih vrata bili informirani svi i to nikad nikoga nije smetalo, a sad se od nje distanciraju. U slučaju da je ona takav financijski sustav pokrenula sama, a da nitko godinama nije uočio nepravilnosti, to znači da sustav kontrole unutar Talijanske unije definitivno ne funkcionira, a radi se o organizaciji čije vodstvo odlučuje o tome kome će pripasti milijuni eura javnog novca godišnje.

 

 

A web stranica Talijanske unije nestali su svi dokumenti s dnevnim redovima, odobrenim odlukama i zapisnicima izvršnog vijeća i skupštine Talijanske unije iz mandata 2010-2014, što je period koji DORH istražuje

 

 

Iako je priopćenje DORH-a jedna od najrelevantnijih vijesti za talijansku zajednicu u Hrvatskoj, Talijanska unija i izdavačka kuća EDIT gotovo u potpunosti ignoriraju ovaj slučaj. Dnevnik La Voce koji financiraju Italija, Hrvatska i Slovenija i koji ima znatno više zaposlenih (plaćenih novcem iz javnog proračuna) od Nacionala, a proda se prosječno u samo 240 primjeraka, vijest o DORH-ovoj istrazi objavio je tek dan i pol nakon što je objavljena u raznim hrvatskim i talijanskim medijima, i to šturim kratkim nepotpisanim tekstom objavljenom u ponoć. U njemu se nigdje ne spominje da je pod istragom netko iz Zajednice Talijana u Balama (“jedna udruga”), a o činjenicama piše da su “dobro poznate”, ali se u tekstu te činjenice ne navode.

“Funkcionirali smo na temelju povjerenja i sama pomisao da bi nas netko mogao izdati bila je gotovo nezamisliva. Bit će pokrenute korektivne mjere”, odgovorila je neslužbeno na upit jedne korisnice putem Facebooka Ilaria Rocchi, članica Talijanske unije i urednica u izdavačkoj kući EDIT, jasno se ogradivši od Rosanne Bernè. Član Talijanske unije i urednik na Hrvatskom radiju Valmer Cusma prijašnje pisanje Nacionala o ovoj temi nazvao je naručenim tekstom u tjedniku “sumnjive dubine”, poput onih koji su objavljivani “u vrijeme Komiteta”.

Slučaj Rosanne Bernè tek je kap u moru optužbi koje je na račun Talijanske unije objavio dnevnik La Repubblica. U ponedjeljak je znanstvenik Silvano Zilli objavio informaciju da su s web stranica Talijanske unije nestali svi dokumenti s dnevnim redovima, odobrenim odlukama i zapisnicima izvršnog vijeća i skupštine Talijanske unije iz mandata 2010-2014, a u DORH-ovom priopćenju se navodi da postoji osnovana sumnja da su kaznena djela počinjena baš u tom razdoblju. Prema informacijama kojima raspolaže Nacional, institucije koje financiraju Talijansku uniju, prije svega talijansko ministarstvo vanjskih poslova, redovito dobivaju nove prijave o nepravilnostima unutar ove organizacije i sve novinske članke koji se u Hrvatskoj objavljuju na ovu temu, pa je moguće da je već pokrenuta istraga i s druge strane Jadrana. Sigurno je to da Furio Radin koji je u vodstvu Talijanske unije proveo gotovo isto vremena koliko je i saborski zastupnik, neće biti optužen za kazneno djelo jer, kako je i sam više puta naglasio, tijekom dugogodišnjeg predsjedanja Talijanskom unijom nije potpisao nijedan dokument i službeno nije odgovoran za nijednu spornu odluku.

 

Kategorije: Hrvaška

WTA Rim: Halep prva finalistica

4 ure 25 min ago

Trenutačno druga tenisačica svijeta, Rumunjka Simona Halep plasirala se u finale WTA turnira u Rimu, ona je u polufinalu svladala Španjolku Garbine Muguruzu sa 6-3, 4-6, 6-4.

Za Halep je ovo 13. uzastopna pobjeda nakon nastavka sezone prekinute pandemijom koronavirusa, a suparnica u finalu bit će joj bolja iz ogleda dviju Čehinja Markete Vondroušove i Karoline Pliškove.

 

POLUFINALE:

Simona Halep (Rum/1) – Garbine Muguruza (Špa/9) 6-3, 4-6, 6-4

Kategorije: Hrvaška