Nacional

Syndicate content
on-line izdanje najutjecajnijeg političkog tjednika
Updated: 23 min 32 sek od tega

Maduro predlaže prijevremene izbore za Nacionalnu skupštinu

24 min 41 sek ago

Venezuelski predsjednik Nicolas Maduro u ponedjeljak je predložio prijevremene izbore za Nacionalnu skupštinu koju vodi oporbeni čelnik Juan Guaido i jedino je tijelo čiji je legitimitet priznala većina zapadnih zemalja.

“Izjasnit ćemo se na izborima … predložit  ćemo izbore za Nacionalnu skupštinu”, rekao je u ponedjeljak Maduro na skupu svojih pristaša.

Oporba je osvojila većinu u Nacionalnoj skupštini 2015. i sljedeći izbori za tu instituciju predviđeni su za kraj 2020.

Maduro nije, predloživši prijevremene izbore, rekao točan datum kada bi se oni po njemu trebali održati.

U govoru na provladinom skupu Maduro je rekao: “Ozakonit ćemo jedinu instituciju koja nije bila ozakonjena u zadnjih pet godina”.

Guaido, čelnik Nacionalne skupštine, u siječnju se pozvao na ustav kako bi preuzeo dužnost privremenog predsjednika nakon što je ponovni izbor predsjednika Madura 2018. proglasio nelegitimnim.

Većina zapadnih zemalja priznala je Guaidoa kao zakonitog čelnika države.

Maduro je pobijedio na izborima prošle godine ali su oni uvelike ocijenjeni nepoštenima.

Maduro Guaidoa optužuje za organiziranje državnog udara uz potporu SAD-a protiv njegove socijalističke administracije te kaže kako će se suočiti s pravdom.

Kategorije: Hrvaška

‘ON JE NAŠ ŠAMPION’ Juventus se u rođendanskoj čestitki naklonio Manžukiću

32 min 16 sek ago

Bivši hrvatski reprezentativac i napadač talijanskog prvaka Juventusa, Mario Mandžukić danas slavi 33. rođendan.

Mandžukić je proteklog vikenda bio jedini strijelac za ‘Staru damu’ u remiju s Atalantom. Juventus je na svojim službenim stranicama objavio čestitku slavljeniku i objasnio koliko bivši hrvatski reprezentativac znači za torinski klub.

“‘U Juventusu sam pronašao pobjednički mentalitet, koji je isti kao moj. Zbog toga sam sretan kao i prvog dana odkad sam došao u ovaj klub’. Ovo su riječi Marija Mandžukića prilikom potpisivanja produljenja ugovora prije mjesec i pol dana.

Mentalitet.

Ako postoji netko tko utjelovljuje ovu riječ, onda je to Mandžukić, koji danas slavi svoj 33. rođendan. Mario je napadač koji postiže golove, i to važne. Ali osim toga, a možda i iznad toga, on je šampion koji uvijek stoji na raspolaganju momčadi i uvijek traži pobjedu ekipe. On zabija i bori se svih 90 minuta, a taj ključan posao radi u tišini.

Danas ništa ne mora biti u tišini. Danas se mora čuti glasan aplauz od svih nas, kojim našem šampionu želimo sretan rođendan”, stoji u poruci Juventusa Mandžukiću.

Gol pesanti, sacrificio e un ❤ bianconero

Buon compleanno, @MarioMandzukic9! pic.twitter.com/6nJ3x3h9qM

— JuventusFC (@juventusfc) May 21, 2019

E' il compleanno di @MarioMandzukic9!

Kategorije: Hrvaška

SKANDALOZNI OGLAS 6 razloga Mamićeve zahvale Sanaderu

47 min 32 sek ago
Objavljeno u Nacionalu br. 626, 2007-11-12 ZDRAVKO MAMIĆ, izvršni dopredsjednik NK Dinama, platio je oglas u dnevnim novinama kojim u ime igrača i uprave tog kluba poziva navijače da glasuju za HDZ

Nakon što je prije nekoliko godina pozivao glasače da podrže Milana Bandića i SDP, prije nekoliko mjeseci posjetio Branimira Glavaša u bolnici i dao mu podršku, te prije dva tjedna bio na predizbornom skupu HDZ-a u Gospiću, izvršni dopredsjednik Dinama objavio je u ponedjeljak oglas u dnevnim novinama u kojima njegov Dinamo zahvaljuje HDZ-u i Ivi Sanaderu na svemu što su napravili za hrvatski sport i Dinamo, te poziva sve da glasaju za HDZ. Kao osoba koja je uvijek štitila svoje interese koji su identični interesima Dinama, Zdravko Mamić je konačno javno i jasno odlučio iskoristiti svoje igrače i suradnike kako bi se dodvorio HDZ-u, bez obzira što nam je Ratko Maček, glasnogovornik HDZ-a, rekao da HDZ nije imao pojma da će Mamić objaviti oglas, ali da im je drago zbog toga. Razloga za dodvoravanje ima više, pri čemu uloga Milana Bandića u objavljivanju oglasa podrške, počasnog predsjednika Dinama i zagrebačkog SDP-a te, uz pomoć gradskog proračuna, glavnog financijera Dinama, sigurno nije zanemariva. Bandić, ipak, ustrajno tvrdi kako ga Mamić nije pitao ništa vezano za oglas pa onda neće ni on njega pitati zašto se odlučio na takav oglas.

Nema nikakve sumnje da je Mamić iskoristio nogometaše za podršku HDZ-a jer, dok dio njih sigurno podržava HDZ, teško da Sammir, Etto, Guela i Carlos te golman Koch znaju što je HDZ, tko je Ivo Sanader a tko Zoran Milanović. Dapače, otkud bi oni znali što su to Sanader i HDZ učinili dobrog za njih? Učinili su, odnosno učinit će u slučaju pobjede, Zdravku Mamiću, i to prvenstveno na financijskom planu. U prvom redu, Mamić treba zahvaliti Sanaderu što je saborska većina njegove stranke izglasala prošle godine novi Zakon o sportu koji apsolutno ide njemu na ruku. Naime, po tom zakonu najavljena je privatizacija klubova koja se Mamiću nimalo ne sviđa. Međutim, po tom zakonu odlučeno je da se moraju privatizirati klubovi čiji su računi u minusu a preuzimaju ih vjerovnici, najčešće gradovi koji su najviše uložili u matične klubove. Oni klubovi koji posluju financijski pozitivno ne moraju se, ako ne žele, privatizirati, a to je ono što je Mamić želio čuti. Mamiću odgovara da Dinamo i dalje bude registriran kao udruga građana jer bi u slučaju privatizacije morao transparentno uložiti svoj novac i postati vlasnik Dinama a Milan Bandić mu novcem iz gradskog proračuna ne bi mogao puniti polovicu klupskog godišnjeg proračuna jer zašto bi Grad Zagreb financirao nečiju privatnu tvrtku s 35 do 40 milijuna kuna, kao što to sada čini?

Mamić ujedno može posebno zahvaliti ministru financija Ivanu Šukeru koji je našao zakonske preduvjete zbog kojih Mamić i njegova sportska agencija MSA ne moraju platiti porez na prodaju Eduarda da Silve i Vedrana Ćorluke u Arsenal i Manchester City a bit će mu drago da se to nastavi i u slučaju Luke Modrića koji će biti prodan nakon izbora. Naime, iz Ministarstva financija ovog su se ljeta zainteresirali za te transfere i kako su da Silva i Ćorluka postali engleski porezni obveznici činilo se da će Mamić morati platiti porez. Uskoro je došlo do demantija jer se odšteta registrira kao priljev financijskih sredstva u klubove, pa se uključuje u podatke o poslovanju, odnosno u prihode i rashode, na čiju bi se razliku na kraju godine trebao platiti porez na dobit. Dogodilo bi se to da je kojim slučajem Dinamo poduzeće, ali kako je riječ o udruzi građana onda Dinamo nije obveznik poreza na dobit. Ako udruga ima dobit, na nju ne plaća porez nego ju je dužna preusmjeriti na svoje programe, a ne podijeliti između osnivača.

Mamić zahvaljuje HDZ-u i zato što Vlada i financijski organi nisu naplatili, isprva 303 milijuna kuna što je kasnije smanjeno na 120 milijuna kuna, na temelju neplaćenih poreza. SDP, a nakon toga i HDZ, su usvojili Dinamovo objašnjenje kako taj dug pada na sportsko dioničko društvo Dinamo koje je prije pet godina otišlo u stečaj pa se nema gdje naplatiti taj porezni dug. Novostvorena udruga građana Dinamo koja od tada posluje nije u minusu i nema dugova.

Mamić, zasad, može zahvaljivati i HDZ-ovu pravosuđu iznad kojeg se izdignuo i nikad nije bio kažnjen. U travnju 2004. godine, pet mjeseci nakon što je HDZ ponovno osvojio vlast, Mamić je oslobođen za navodno udaranje policajca Ratka Mahovića 1995. godine. Slučaj, koji se vukao devet godina, nastao je zbog Mamićeva pogrešnog parkiranja a Mahović je, nakon devet godina, izjavio da se više ničega ne sjeća. Izvukao se sa minimalnom kaznom od 755 kuna nakon što je ošamario prvog čovjeka riječke POA-e Nikolu Mandekića a sve ove četiri godine HDZ-ove vlasti pravosuđe ne može riješiti slučaj u kojem je Zdravko Mamić mlatio Miljenka Mesića, tadašnjeg gradskog pročelnika Zavoda za planiranje Grada i zaštitu okoliša jer je urbanistički tim zavoda odbio dati lokacijsku dozvolu za gradnju Mamićeva nebodera u Vukovarskoj ulici.

Mamić zahvaljuje i ministru Draganu Primorcu jer je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, dalo preporuku da se igračima Dinama Carlosu, Ettu i Chagu dodijeli hrvatsko državljanstvo po ubrzanoj proceduri. Na taj način omogućili su Mamiću da ih za koju godinu, kada Hrvatska uđe u Europsku Uniju, proda u inozemstvo gdje postoji limit od tri igrača izvan Europske Unije, daleko lakše i skuplje no što bi to mogao da su ostali samo brazilski odnosno kamerunski nogometaši. Ministarstvo policije, naravno, uvijek je prihvaćalo te preporuke, a Sammir je, čini se, sljedeći Brazilac koji će postati Hrvat. On ministru Primorcu mora zahvaliti i zato što njegovo ministarstvo još uvijek nije promoviralo dugo najavljene inspektore koji će provjeriti provodi li se Zakon o sportu. Da se to dogodi, vidjelo bi se da Zdravko Mamić ne može biti izvršni dopredsjednik Dinama. Zakon kaže kako članovi tijela sportskog kluba ne mogu biti osobe koje s menadžerima u sportu djeluju zajednički, a pod pojmom zajednički smatra se krvno srodstvo. Kako Mamićev sin Mario vodi menadžersku agenciju MSN onda otac Zdravko ne bi smio obavljati nikakvu funkciju ni u kojem klubu. No, najavljeni inspektori nisu uvedeni i Mamić zbog toga i te kako treba zahvaljivati ministru Primorcu. O tome je ministra Primorca prije dva i pol mjeseca obavijestio i pučki pravobranitelj Jurica Malčić ali Mamić je i dalje nedodirljiv.

Oglas podrške HDZ-u je, dakle, vrlo utemeljen, i nikako nije mogao proći bez znanja Milana Bandića, jedinog čovjeka kojeg Mamić respektira. Bandić nam je u ponedjeljak za komentar ponudio frazu ”Svi vrhunski sportaši kao i vrhunski sportski klubovi trebali bi više govoriti sportskim jezikom a manje jezikom politike, jučer danas i sutra.” Kada smo ga pitali je li znao da će ovaj oglas biti objavljen te hoće li oglas narušiti odnose između njega i Mamića, Bandić je odgovorio ”Nemam komentara.” Očigledno, Mamić je iskoristio trenutačne odnose u SDP-u i netrpeljivost između Bandića i Zorana Milanovića. Posljednjih dana u novinama se objavljuju dokazi o lošim odnosima Milanovića i Bandića pa su tako Milanovićevi ljudi u Gradskoj skupštini prošlog tjedna odbili doći na sjednicu na kojoj su se trebale prihvatiti promjene GUP-a. Bandić nije naviknut da ga netko na ovaj način ”prevesla” i kada se prisjetimo poraza na stranačkim izborima za predsjednika SDP-a gdje je Milanović s lakoćom pobijedio Bandića onda je jasno da je Bandić odobrio oglas Mamića i time poslao poruku Milanoviću. Njegova je poruka jasna, Bandić može još godinama vladati Zagrebom i to će mu biti dovoljno a ako SDP ne pobijedi na parlamentarnim izborima onda je pitanje hoće li Milanović ostati predsjednik SDP-a.

Mamić sigurno nije objavio oglas bez znanja Bandića jer bi time riskirao između 35 i 40 milijuna kuna koja mu Bandić kroz gradski proračun daje za proračun Dinama. Ti milijuni s jedne strane imaju opravdanje kroz financiranje uspješnih klubova ali s druge strane izazivaju podsmijeh kada se zna da Turistička zajednica grada Zagreba financira Dinamo kako bi ovaj klub reklamirao Turističku zajednicu sa sedam milijuna kuna godišnje.

Bandić klubu i Mamiću ne pomaže samo financijski. Poznato je da su navijači jedina potencijalna oporba Mamiću i da se Mamić jedino njih i njihova nasilja boji. Da bi riješili taj problem, Bandić je dodijelio prostor navijačima u centru Zagreba u Draškovićevoj ulici i na taj ih način dobrim dijelom primirio. Nešto kasnije, grad je navijačima Dinama dao i jedan tramvaj na oslikavanje. Nakon što su ih toliko mnogo porazbijali, za nagradu su dobili jedan na uljepšavanje, čime se pokazalo da podilaženju nema kraja.

1 Zakon o sportu

Mamiću je omogućeno da Dinamo ostane udruga građana. Kada bi klub privatizirao, morao bi poslovati transparentno

2 Transferi bez poreza

Iako je ministarstvo financija najavilo poreznu kontrolu, Dinamo na transfere Da Silve i Vedrana Ćorluke nije platio ni kune

3 Oprost dugova

Mamić zahvaljuje HDZ-u što mu država nije naplatila 120 milijuna kuna poreza dioničkog društva Dinamo koje je otišlo u stečaj

4 Milostivo pravosuđe

Unatoč brojnim ekscesima i
fizičkim obračunima, Zdravko Mamić nikada nije bio primjereno kažnjen

5 Domovnice igračima

Ministar Primorac dao je preporuku da se Dinamovim igračima dodijeli državljanstvo, što će Mamiću olakšati njihovu porodaju u EU

6 Sukob interesa

Mamić je kao vlasnik menadžerske agencije i funkcioner kluba u sukobu interesa, što Ministarstvo sporta uporno tolerira

Primorac i Šuker zadužili Mamića

Ivo Sanader i HDZ-ova vlada posebno su zadužili Zdravka Mamića djelovanjem dvaju ministarstava, odnosno političara koji su im na čelu. Minstar znanosti, prosvjete i športa Dragan Primorac izradio je Zakon o športu kojim je omogućeno klubovima koji nisu u financijskom minusu da ostanu udruge građana. Dinamo nema financijskih problema pa stoga ne mora biti privatiziran a Grad Zagreb i dalje nesmetano može davati milijunske iznose tom klubu. Pritom se zaboravlja da su dotacije iz gradskog proračuna glavna poluga financijske stabilnosti Dinama. Ministar financija Ivan Šuker odgovoran je što su Dinamu i Mamiću oprošteni porezni dugovi te što Mamić za milijunske transfere igrača u inozemstvo nije platio ni kune poreza.

Kategorije: Hrvaška

2014. Hrvatska bez nuklearke u mraku

52 min 35 sek ago
Objavljeno u Nacionalu br. 642, 2008-03-03 DOK SLOVENIJA gradi treći blok nuklearke Krško kako bi podmirila deficit električne energije, Hrvatska nema strategiju kojom bi nadoknadila manjak struje

Ako želi sačuvati energetsku stabilnost države, njezin industrijski razvoj, i odgovoriti godišnjem povećanju potrošnje električne energije od 3 posto, Hrvatska će morati sama izgraditi nuklearnu elektranu na svom teritoriju, jer Slovenija ne razmišlja o tome da u izgradnju trećeg bloka nuklearne elektrane Krško uključi Hrvatsku, doznao je Nacional. Slovensku nesklonost tome Nacionalu je neizravno potvrdio slovenski ministar gospodarstva Andrej Vizjak. On je u odgovoru na Nacionalovo pitanje o mogućnosti zajedničke suradnje Hrvatske i Slovenije u izgradnji novog bloka NE među ostalim izjavio: “Država Slovenija odnosno GEN energija, koja je nositelj nuklearne opcije u Sloveniji, u početnoj fazi projekta nove nuklearne elektrane nastupa samostalno i tako će biti sve do konačne odluke o gradnji koja će biti prihvaćena u slovenskom parlamentu. Slovenska država će odlučivati o mogućim suinvestitorima i sudeći prema trenutačnom zanimanju u Sloveniji i izvan nje, njih neće nedostajati.”

S obzirom na to da Vizjak ni jednom riječi nije spomenuo Hrvatsku, ali je spomenuo da će slovenska država odlučiti o mogućim suinvestitorima, u skoroj budućnosti moglo bi doći do slovenskog političkog pritiska na hrvatsku vladu pri rješavanju nekih spornih bilateralnih pitanja da bi zauzvrat Hrvatska dobila mogućnost sudjelovanja u izgradnji i korištenja novog postrojenja nuklearne elektrane. Ministar gospodarstva Damir Polančec dao je naslutiti takav razvoj situacije, jer je nedavno izjavio kako je izgradnja nuklearne elektrane u Hrvatskoj posve realna mogućnost.

To je prvi put da je jedan visoki hrvatski državni dužnosnik otvoreno najavio mogućnost izgradnje nuklearne elektrane na hrvatskom teritoriju očito svjestan slovenskog stajališta. Nastao bi veliki problem ako bi hrvatska vlada godinama čekala na slovensku odluku da je uključi ili ne uključi u projekt političkim pritiscima i ucjenama, a da, s druge strane, godinama ništa ne čini u Hrvatskoj na pridobivanju naklonosti javnosti, utvrđivanju i istraživanju potencijalne lokacije za izgradnju nuklearne elektrane, izgrađivanju povjerenja lokalne zajednice, pripremi dokumentacije, osiguranju investicije, raspisivanju natječaja i slično.

Za dobivanje električne energije iz nuklearne elektrane potrebno je od trenutka odluke do komercijalne upotrebe proći od 12 do 15 godina, pa je stoga već sada jasno da Hrvatska nema vremena za čekanje. Stručnjaci predviđaju da bi uz ovakvu potrošnju i postojeće kapacitete već 2014. moglo doći do redukcija opskrbe električnom energijom. Ništa optimističniji o zajedničkom ulaganju nije bio niti član uprave nuklearne elektrane Krško Hrvoje Perharić koji nam je pri obilasku pogona nuklearne elektrane među ostalim rekao: “Slovenija nema nikakvu obvezu da uključi Hrvatsku u projekt ili da bude u partnerskom odnosu s njom. Ipak, smatram da bi Hrvatskoj bilo korisno da pokuša biti investicijski partner.

Ako me pitate treba li u Hrvatskoj graditi nuklearnu elektranu, odgovorit ću višestruko da, jer je to korist ne samo u opskrbi električnom energijom nego i poticaj ekonomiji. Slovenija je svoje političko opredjeljenje prema mogućnosti gradnje nuklearne elektrane donijela u svojoj rezoluciji u kojoj je definirala svoje strateške projekte do 2023. Slovenija će 2012. imati 1600 megavata manjka električne energije. Situacija je u brojkama slična u Hrvatskoj, s tim što je porast potrošnje još veći nego u Sloveniji gdje potrošnja raste 1 posto godišnje. Ili će nastupiti redukcija ili će se morati kupovati energija izvan granica, a i nje ima sve manje. Što se tiče investitora za izgradnju nuklearne elektrane, to nije nikakav problem, jer njih ima dovoljno, ali ono što zlata vrijedi jest njezina lokacija, jer je to najveći mogući ulog države.”

Premda je Slovenija prijašnjih godina zagovarala razvoj bez rasta potrošnje energije, planovi su im se izjalovili pa su počeli graditi blok od 500 megavata u termoelektrani Šoštanj, gradi se crpna elektrana Avče na rijeci Soči od 190 megavata, a u projektnoj fazi je izgradnja plinsko-parne elektrane u Trbovlju snage 300 megavata. No ni to neće biti dovoljno, pa je odluka o novoj nuklearnoj elektrani sasvim opravdana.

Hrvatska trenutačno 17 posto svoje opskrbe električnom energijom osigurava iz nuklearne elektrane Krško, 36 posto iz termoelektrana, a 47 posto iz hidroelektrana; alternativni izvori energije sasvim su marginalni. Primjerice, iz vjetroelektrana kod Šibenika i na Pagu Hrvatska će raspolagati s 21 vjetroturbinom ukupne snage 16,8 megavata. Hrvatska će tako teško zadovoljiti svoje potrebe za energijom koje rastu po stopi od čak 4 posto godišnje. U sljedećih desetak godina Hrvatska elektroprivreda namjerava izgraditi izvor električne energije snage 1220 megavata, u što će se uložiti 10,5 milijardi kuna.

U prvoj fazi planirane su plinske elektrane u Zagrebu i Sisku. Nakon njih gradila bi se plinska elektrana u Osijeku, čija je izgradnja uvjetovana gradnjom plinovoda. U planu je i izgradnja zamjenskog bloka za termoelektranu Plomin I kojoj u sljedećih pet do deset godina istječe vijek trajanja. U planu je gradnja još pet hidroelektrana do 2018. Iako su bombastično najavljivani, obnovljivi izvori energije poput solarnih ćelija i vjetroelektrana još uvijek nisu ozbiljan dio hrvatske elektroprivrede. Nuklearke iziskuju velika kapitalna ulaganja, gradnja traje dugo i povrat kapitala ne osigurava se u kratkoročnom razdoblju.

Međutim, prednost nuklearki je vrlo jeftino gorivo, jer je udio goriva u cijeni proizvodnje u nuklearkama 15 posto, u elektranama na ugljen 40 posto, a u plinskim elektranama 75 posto. Rast cijena fosilnih goriva podiže konkurentnost nuklearne energije. Osim toga, nuklearke ne emitiraju stakleničke plinove. Nepovoljna osobina nuklearki jest to što proizvode radioaktivni otpad, ali poznate su tehnologije za njegovo dugoročno odlaganje po propisanim sigurnosnim kriterijima. Budući da Hrvatska nema velikih izvora prirodnog plina, ne mogu se povećati domaći hidropotencijali, a vjetar je nestalna pojava, elektrana na nuklearnu energiju jedina je realna opcija za opskrbu energijom. Nikola Čavlina, profesor na zagrebačkom Fakultetu elektronike i računarstva te jedan od najuglednijih hrvatskih stručnjaka za pitanja nuklearne energije, spominje pet osnovnih argumenata za gradnju nuklearnih elektrana.

Prvi je porast potražnje električne energije do 2015. Drugi je da se njome osigurava konkurentna, stabilna i predvidljiva cijena struje, što je posebno važno uzme li se u obzir cijena fosilnoga goriva koje pogoni termoelektrane. Nuklearke su skupe za izgradnju, ali je mala cijena goriva. Treći argument je zadovoljenje Protokola iz Kyota jer, gledajući CO2, nuklearna elektrana je neutralna i ne proizvodi ga. Četvrti razlog je smanjenje ovisnosti o uvozu, a posljednji je pozitivan učinak na zapošljavanje i ekonomiju. Cijena nuklearke ovisi o njenoj jačini. Budući da je cijena približno 2000 eura po kilovatu instalirane snage, elektrana od 800 megavata stajala bi oko 1,6 milijardi eura.

Predviđeni životni vijek nuklearki bio je oko 40 godina, ali se on sada kod mnogih produljuje. Posebno se ističe problem zbrinjavanja nuklearnog otpada. Ako Hrvatska jednog dana dobije svoju nuklearku, dva su načina zbrinjavanja otpada, i to švedskom i francuskom metodom. U nuklearnom gorivu ostaje jedan visokoradioaktivan dio. Čavlina tvrdi da, ako gorivo ide u reprocesiranje, onda se taj visokoradioaktivni dio odvoji od onoga manje radioaktivnoga i pohranjuje se. Otpad se drži u bazenu i polako hladi te postaje sve manje radioaktivan. Šveđani gorivo nakon što se ohladi spreme u spremnik, pohrane i zaborave na njega. Francuzi idu u reprocesiranje pa potom visokoradioaktivni dio posebno pohranjuju. Jedan dio goriva vraćaju u proces i tako bolje iskorištavaju uran.

Hrvatska će na proizvodnju nuklearne energije morati prijeći i zbog energetske strategije Europske Unije koja govori u prilog tomu da se države odluče za gradnju nuklearnih elektrana kako bi dugoročno riješile svoje energetske probleme. Zasigurno, već je sada izvjesno kako će najveće prijepore u javnosti izazvati potencijalne lokacije za gradnju nuklearne elektrane. Lokacije za nuklearne elektrane uvijek se nalaze pokraj velikih voda zbog potrebe hlađenja. Gledajući Hrvatsku, jasno je da se ona može graditi samo na moru ili na velikim rijekama. Nije realno da se igdje na moru gradi nuklearka tako da ostaju rijeke Dunav i Sava. Riječ je o već davno zacrtanim lokacijama na Dunavu pokraj Erduta i Prevlaci na lijevoj obali Save, 30-ak kilometara istočno od Zagreba. Međutim, u Hrvatskoj elektroprivredi su izjavili kako su nakon više od 20 godina u tolikoj mjeri izmijenjene s pozicije kriterija gradnje nuklearnih elektrana da već sada u HEP-u znaju da će u situaciji razmatranja lokacija za gradnju nuklearki te lokacije biti neupotrebljive.

U svijetu postoji 441 komercijalni nuklearni reaktor ukupnog kapaciteta 368 GW. Do sada je zatvoreno 111 reaktora ukupne snage 36 GW, a 80 posto reaktora starije je od 15 godina. Nuklearna energija zadovoljava 17 posto svjetskih potreba za električnom energijom. Najveći proizvođač su Sjedinjene Američke Države, koje petinu svojih potreba za električnom energijom zadovoljavaju iz 104 nuklearna reaktora. Najveći udio korištenja nuklearne energije je u Francuskoj koja iz svojih 58 reaktora dobiva čak 78 posto naplaćene struje. Indija trenutačno gradi 10 nuklearnih reaktora i po tome je najaktivnija zemlja na svijetu. Poduža je lista zemalja koje su u fazi planiranja ili na početku provođenja gradnje. Među njima su SAD, Argentina, Brazil, Kanada, Kina, Finska, Indija, Iran, Japan, Sjeverna Koreja, Pakistan, Rumunjska, Rusija, Južna Koreja, Tajvan i Ukrajina. Na listi zemalja koje razmatraju gradnju su Bugarska, Češka, Egipat, Francuska, Indonezija, Izrael, Slovačka, JAR, Turska, Velika Britanija i Vijetnam. S druge strane, postoji i niz razvijenih zemalja koje su odlučile potpuno se odreći nuklearne energije. Među njima su Njemačka, Belgija, Italija, Španjolska i Švedska.

Energetska stabilnost zemlje

U Sloveniji rast potrošnje električne energije iznosi 1 posto godišnje, i do 2012. imat će 1600 megavata manjka. Slovenija će zato graditi još klasičnih elektrana, ali energetsku samodovoljnost može im osigurati samo proširenje NE Krško u koje neće uključiti Hrvatsku. Iz Krškog Hrvatska pokriva 17 posto potreba za strujom, ali taj će se postotak smanjiti u budućnosti. U Hrvatskoj će se, naime, idućih godina izgraditi izvora električne energije snage 1220 megavata, umjesto potrebnih 1600.

Pozitivan utjecaj nuklearki na gospodarstvo

Ministar gospodarstva Damir Polančec nedavno je izjavio da je izgradnja nuklearne elektrane u Hrvatskoj posve realna mogućnost, a pobornik je njihove izgradnje i Nikola Čavlina, profesor na zagrebačkom Fakultetu elektronike i računarstva. Osnovni je argument za gradnju nuklearki veliki porast potražnje za strujom koji se ne može nadoknaditi drugim izvorima. Zatim, cijena kilovata iz nuklearke znatno je niža nego iz termocentrala i ne ovisi o poskupljenju nafte. Nuklearke ne emitiraju ni ugljični dioksid pa ne potpadaju pod Protokol iz Kyota. Nuklearne centrale smanjuju ovisnost zemlje o uvozu energenata, a potiču zapošljavanje i ekonomiju.

Kategorije: Hrvaška

Diktatura špijunaže u Britaniji

58 min 35 sek ago
Objavljeno u Nacionalu br. 815, 2011-06-28 Britanska policija centralizirala je podatke o 15 milijuna svojih građana i izazvala optužbe boraca za ljudska prava da se pretvara u policijsko društvo

Britanski borci za ljudska prava zgroženi su otkrićem da se podaci za čak 15 milijuna Britanaca nalaze u jedinstvenoj policijskoj datoteci (PND) koja je prošloga tjedna puštena u rad. Policijski inspektori, detektivi i drugi pravosudni djelatnici – njih ukupno 12 tisuća – moći će jednim pritiskom na kompjutorsku tastaturu pronaći podatke o čak četvrtini građana Velike Britanije, među kojima su – osim zločinaca – i žrtve nasilja te svjedoci. Ovo je prvi put u povijesti britanske policije da će policajci iz svih dijelova države imati pristup jedinstvenoj bazi podataka. Do sada je datoteka bila rascjepkana i lako se događalo da zločinac s dosjeom u jednom djelu države mirno živi u drugom jer nitko ne zna za njegovu kriminalnu prošlost.

Rad na bazi podataka započeo je u veljači 2006., a osnivanje datoteke bilo je izravna posljedica rada takozvane Bichardove istrage koja je zaključila da policijski podaci u državi moraju biti centralizirani.

Istraga Lorda Bicharda pokrenuta je na nalog tadašnjeg ministra unutarnjih poslova Davida Blanketta nakon što je osnovnoškolski domar Ian Huntley ubio dvije desetogodišnje djevojčice u selu Soham 2002. godine. Huntley je posao domara dobio unatoč tome što se njegovo ime u policijskim podacima pojavljivalo čak osam puta između 1995. i 1999., ali su – budući da nikada nije bio optužen, već tek osumnjičen za napastvovanje i seksualne odnose s maloljetnicama – njegovi podaci bili zadržani samo u lokalnoj policijskoj datoteci u koju pristup nisu imali ostali policajci u državi. Zbog toga je u drugom dijelu zemlje prošao provjeru policije i socijalne službe koja je obavezna za svaku osobu koja u Britaniji želi raditi s djecom. Posao podvornika dobio je nakon što je prestao koristiti majčino prezime Nixon i uzeo očevo, što je bilo dovoljno da njegovo ime ne podigne crvenu zastavicu kada se prijavljivao za posao. U Velikoj Britaniji ne postoje osobne iskaznice pa se promjena imena tada nije pokazivala u policijskoj datoteci i tako je dobio mjesto domara okruženog djecom i maloljetnim djevojčicama prema kojima je od ranije pokazivao sklonost. Da je Huntley ulovljen u mrežu u kojoj mu je bilo mjesto, njegove žrtve – Jessica Chapman i Holly Wells – danas bi bile žive. Pobornici PND-a vjeruju da slučajevi poput Huntleyjeva više neće biti mogući jer će sada policajci iz cijele Britanije moći dijeliti i pretraživati postojeće obavještajne podatke. Policijski dužnosnici već su objavili da im je raširenost podataka iz PND-a pomogla da identificiraju jedno dijete koje je bilo u opasnosti od pedofila, da otkriju nove lokacije nekoliko odbjeglih seksualnih napasnika te da ojačaju slučaj protiv poznate kriminalne skupine. Nadležni istovremeno obećavaju rigoroznu kontrolu korištenja tih podataka i uvjereni su da će ona omogućiti da Britanija postane sigurnije društvo. Vjeruju da će naročito pomoći u tri ključna područja: zaštiti djece i bespomoćnih, smanjenju rizika od terorističkih napada te sprječavanju djelovanja organiziranog kriminala.

Protivnici, međutim, vjeruju da će PND samo pridonijeti dodatnoj preobrazbi Velike Britanije u kontrolirano, policijsko društvo i ukazuju da je neoprostivo da se u toj bazi podataka nalazi – kako tvrde – čak šest milijuna nevinih ljudi, uključujući žrtve seksualnih napada i domaćeg nasilja. Do tog podatka došli su uspoređujući broj ljudi u državi koji imaju policijski dosje – 9,2 milijuna – i izjavu osobe nadležne za kontrolu PND-a o broju ljudi u datoteci (15 milijuna). Upozorili su da je to neprihvatljivo i da će cijeli slučaj vjerojatno na razmatranje poslati Europskom sudu za ljudska prava. Ovoj novoj datoteci treba dodati postojeću bazu DNA podataka u kojoj se, po posljednjim dostupnim podacima iz 2009. godine, nalaze uzorci 5,6 milijuna ljudi. U nju se od 2004. skupljaju DNA uzorci svih koji su uhićeni za prekršaj ili zločin za koji se dobiva policijski dosje. Pritom, opet na užas boraca za ljudska prava, nije važno je li ta osoba za to bila i optužena ili je samo osuđena. U DNA bazi se nalaze podaci i više od milijun djece, dakle mlađih od 18 godina. Nakon pritiska javnosti i dijela britanskih političara, iz nje su maknuti podaci svih mlađih od 10 godina.

Rastućem osjećaju da žive u društvu sve više nalik na Velikog brata pridonose i od ranije poznati podaci da su Britanci najpromatranija nacija u Europskoj uniji, a vjerojatno i u svijetu. U Velikoj Britaniji postoji 4,2 milijuna videokamera za nadzor. To znači da na svakih 14 Britanaca postoji jedna CCTV kamera. Od trenutka kada izađe iz kuće do povratka u sigurnost svoga doma, prosječni urbani Britanac bit će snimljen više od 300 puta – najčešće bez da je toga svjestan. Broj kamera danas je duplo veći nego što su to predviđala i najluđa predviđanja i analitičari vjeruju da britanske ulice, bankomate, dućane, željezničke stanice… snima čak petina svih svjetskih kamera. Čovjek zadužen za kontrolu upotrebe novih informatičkih tehnologija u Velikoj Britaniji Richard Thomas objavio je 2006. godine da je ta država samo deset godina udaljena od pretvaranja u društvo u kojemu će biti moguće snimati svaki pokret njenih građana, monitorirati svaku potrošačku naviku u korist velikih trgovačkih lanaca te u kojemu će se reklame moći obraćati pojedincu imenom i prezimenom. Iako to zvuči tek kao kombinacija priča “Minority Report” Philipa K. Dicka i “1984.” Georgea Orwella – Thomas je svoje sugrađane upozorio da se moraju probuditi iz svog zimskog sna i postati svjesni špijunskog društva u kojemu žive. Stručnjaci poput Thomasa vjeruju da su informacije o svakodnevnom životu običnog radnog čovjeka u Britaniji pohranjene u čak 700 datoteka. U jednom njegovu izvještaju utvrđeno je da promatranje varira od američkog monitoriranja cjelokupnog telekomunikacijskog prometa koji prolazi kroz Britaniju preko satelita koji prate kretanje vozila koja imaju ugrađeni GPS, do digitalnih karata za javni gradski prijevoz u Londonu koje bilježe svaki ulazak i izlazak iz sustava i tako otkrivaju rutu kojom se čovjek kreće. Cijela druga grupa monitoriranih osobnih podataka potrošačke su navike svakog pojedinca – skupljene preko kreditnih kartica i internetske kupovine. Treću grupu podataka građani, pak, dobrovoljno prijavljuju, registrirajući na Facebooku i drugim socijalnim internetskim stranicama svoje interese, želje i navike.

I dok ne negira korist koju prikupljeni podaci imaju u borbi protiv terorizma i kriminala, Thomasa posebno brine što će se dogoditi ako podaci padnu u krive ruke ili ako su skupljeni podaci naprosto netočni ili nisu ažurirani. Njegov izvještaj predvidio je i da će ubuduće zaposlenici biti predmet brojnih biometričkih i psiholoških testova koji trebaju utvrditi u kakvoj su fizičkoj kondiciji, a da će svi oni koji to odbiju biti smatrani nezdravima i nespremnima za posao. Slično Thomas očekuje i od podataka prikupljenih za potrebe osiguravajućih društava o zdravlju njihovih korisnika i nije jedini koji brine da će Britanci slabijega zdravlja biti neosigurljivi. Time će postati i građani drugoga reda jer će postati nezaposljivi, budući da nitko neće htjeli zaposliti čovjeka za kojega su osiguravajuća društva ustanovila da ima veću šansu dobiti, recimo, srčani udar. Baš kao što je to predvidio Thomas u svom izvještaju, u većinu britanskih državnih škola danas je već postavljen sustav koji omogućuje da djeca posebnom digitalnom karticom plate svoj ručak. Ista je to kartica kojom im se omogućuje ulazak u zgradu škole, a Thomas vjeruje da će podaci s nje na kraju biti korišteni i za skupljanje podataka o djetetu – od rezultata ispita do količine vremena provedenog na internetu ili rezultata testova na droge. Previdio je i da će ljudi starije osobe o kojima se brinu opskrbiti kamerama da ih lakše kontroliraju, a vjeruje i da će u skoroj budućnosti u neke od njih čak biti postavljeni mikročipovi da ih se lakše nađe ako odlutaju. To će, pak, zaključio je pesimistični Thomas, dovesti do dodatne izolacije starih ljudi. Osim prikupljanja svih ovih podataka, britanska vlada je kao dio svojih antiterorističkih mjera prije koju godinu zatražila i da se godinu dana čuvaju sve SMS poruke i e-mailovi te povijest surfanja internetom za svaki mobitel i IP adresu.

Tolika količina podataka o svakoj osobi dostupna neprovjerljivom broju ljudi otvara i dodatna dva pitanja. Jedno je kako će od te šume informacija njihovi korisnici pronaći ono pravo “drvo”, a drugo se temelji na dosadašnjim “uspjesima” britanskih vladinih agencija. Recimo, 2007. godine Britanci su s nevjericom promatrali kako vladini službenici gotovo svakodnevno gube torbe, laptope i diskove s raznim osobnim – i navodno zaštićenim – podacima. Otkriveno je tako da su podaci nekoliko desetaka zatvorenika umjesto u zatvoru u Nofolku završili u jednoj privatnoj firmi. Ili da su podaci o 7685 vozila i njihovih vlasnika sadržani na dva diska – nezaštićena bilo kakvom lozinkom – nestali u pošti. Najveći zabilježeni britanski skandal te vrste izbio je kada su nestali jednom slabom lozinkom zaštićeni diskovi na kojima su bili osobni podaci doslovce svakog britanskog djeteta te njihovih roditelja, uključujući datume rođenja, adrese i podatke o računima u bankama na koje su ta djeca dobivala dječji doplatak. I stoga ne čudi zabrinutost Britanaca zbog mogućnosti da su osjetljivi podaci o zločincima i žrtvama koji su prošloga tjedna pušteni na korištenje – sve samo ne zaštićeni i sigurni.

Kategorije: Hrvaška

EKSKLUZIVNO 40 VILJAMOVKI ZA MATU REGVARA I DVOJICU SURADNIKA IZ NARODNIH NOVINA

1 ura 5 min ago

Popodnevna pijanka direktora strateški važne državne firme na račun poreznih obveznika najbolje ilustrira kako HDZ pljačka Hrvatsku

FOTOGRAFIJA I RAČUN ILUSTRIRAJU kako se HDZ-ova kadrovska elita ponaša u tvrtki opterećenoj brojnim aferama – sklapanjem štetnih ugovora, dvojbenim investicijama i potpuno otvorenim stranačkim kadroviranjem pretvorila je Hrvatsku u HDZ-ovo leno

Četrdeset viljamovki za Matu Regvara i dvojicu suradnika. Ta količina rakije popijena je i plaćena tijekom jednog poslijepodneva na ‘poslovnom’ druženju dijela vrhuške Narodnih novina. Potvrđuje to kopija računa koju je Nacionalu dostavio izvor iz Narodnih novina, koji je računu priložio i fotografiju koja pokazuje Regvara za šankom uz čašu viljamovke. Izvor iz Narodnih novina tvrdi da je fotografija snimljena neposredno prije nego što je kadrovska elita te državne tvrtke popila završne tri runde rakije viljamovke, kao i da je većinu od svih naručenih, vjerojatno njih čak trideset, popio Regvar osobno.

Pročitajte više u novom broju Nacionala…

Kategorije: Hrvaška

CANNES,7. DAN: Hoćemo li dobiti prvog osvajača treće Zlatne palme?

1 ura 7 min ago

U povijesti Cannes film festivala osam je redatelja koji su dva puta osvojili Zlatnu palmu. Niti jedan nije osvojio tri Zlatne palme, tako da se svake godine postavlja pitanje tko će ući u anale festivala s trećom osvojenom Zlatnom palmom. Od njih osam, dvojica su preminuli, a od šest preostalih najveće šanse za treću Zlatnu palmu imaju britanac Ken Loach i belgijska braća Luc i Jean-Pierre Dardenne. I Loach i braća Dardenne ove godine svojim novim filmovima konkuriraju za Zlatnu palmu, njihovi filmovi su relevantni i kvalitetni tako da je moguće da ova godina donose tog osvajača treće palme.

Luc ima 65 godina dok je Jean-Pierre Dardenne tri godine stariji, rođeni su u Liegeu i svoju prvu Zlatnu palmu osvojili su prije 20 godina filmom „Rosetta“, a drugi šest godina kasnije filmom „Dijete“. Nakon toga slijedeća četiri filma konkurirala su za treću Zlatnu palmu, nisu je osvojili, iako su najbliži bili 2014. godine s filmom „Dva dana, jedna noć“. Peti pokušaj zove se „Young Ahmed“ i ponovo je u središtu priče dijete, 13-godišnji Ahmed. Ahmed i njegova obitelj žive u Belgiji, muslimanskog su podrijetla, ali dok njegova majka i sestra ne mare za religiju, on je pod snažnim utjecajem lokalnog muslimanskog imama koji mu je zamjena za pokojnog oca i uz kojeg postoji tendencija da postane radikalni fanatik. Ulazi u adolescentske godine, na njega se lako utječe, te u jednom trenutku prilično nespretno napada svoju profesoricu u školi, želi je ubiti jer je ne smatra dovoljno velikom vjernicom, te joj prigovara što joj je dečko Židov. Zbog toga završava na kraće vrijeme u zatvoru gdje dobiva posao na obiteljskoj farmi kao ispomoć, gdje se u njegova zaljubljuje njegova vršnjakinja.

S druge strane, Ken Loach ne mijenja momčad koja pobjeđuje. Ovom 82-godišnjem deklariranom ljevičaru i kritičarku kapitalističkog načina života socijalna briga uvijek je na prvom mjestu, što mu je prije tri godine donijelo drugu Zlatnu palmu s filmom „Ja, Daniel Blake“. Ne mogu se sjetiti kada sam u canneskoj velikoj dvorani Lumiere vidio oko sebe (uključujući i sebe) da toliko ljudi plače na kraju filma. I uz njegov novi film „Sorry We Missed You“ publika je na kraju plakala. Glavni lik je Ricky Turner, obiteljski čovjek sa suprugom i dvoje djece, koji je ostao bez posla. Dobiva posao u kompaniji koja se bavi dostavom pošiljaka, ali gdje vrijede nova pravila. Oni ne zapošljavaju, radnik je samozaposlen. Oni ne daju kombi za dostavu, moraš ga sam kupiti. Nema radnog vremena, nema minimalne plaće, ali obećanja su velika. Radi puno i puno ćeš zaraditi. Ricky Turner prihvaća taj posao, ali vrlo brzo osjetiti će posljedice i u privatnom i u poslovnom životu. Radi po 14 sati, rijetko je kod kuće, ne bavi se djecom pri čemu stariji sin postaje problematičan, svađa se sa suprugom, a nakon toga dolazi do sukoba s kompanijom za koju radi…

Teško je reći hoće li neki od ova dva filma osvojiti Zlatnu palmu. Film Kena Loacha je odličan, ali je tematski sličan filmu „Ja, Daniel Blake“ i pitanje je hoće li žiri u razmaku od samo tri godine dati Zlatnu palmu filmu istog autora i slične tematike. S druge strane, i nakon filma „Young Ahmed“ mislim da su braća Dardenne najveću šansu za treću Zlatnu palmu imali s filmom „Dva dana, jedna noć“. Publika je u ponedjeljak bila u deliriju nakon premijere filma, pljesak je bio toliki da ekipi filma gotovo nisu dopustili da napusti dvoranu, ali publiku se ne pita već žiri na čijem je čelu meksički redatelj Alejandro Gonzales Inarritu.

Kategorije: Hrvaška

Broj registriranih birača u dijaspori trostruko veći nego na zadnjim EU izborima

1 ura 13 min ago

Broj birača dijaspore čija su imena na popisu birača koji u nedjelju 26. svibnja mogu izaći na izbore za zastupnike u Europskom parlamentu povećao se čak 42 puta ili vrtoglavih 4244 posto u odnosu na prošle europarlamentarne izbore 2014. godine, objavio je Jutarnji list u broju od utorka.

Tako je 2014. na popisu birača njih 3637 bilo iz dijaspore, a sada ta brojka iznosi 154.358 birača. Ovakvo enormno povećanje birača dijaspore koji mogu sudjelovati u izborima posljedica je Zakona o registru birača koji je donesen u mandatu SDP-ove Vlade, a stupio je na snagu u listopadu 2015. godine, navodi dnevenik.

Glavna je novost, objašnjava tadašnji ministar uprave, SDP-ovac Arsen Bauk koji je napisao aktualni zakon, u tome što hrvatski državljani s prebivalištem u inozemstvu više ne moraju fizički odlaziti u diplomatska predstavništva i tražiti da ih se unese u popis birača, nego Ministarstvo unutarnjih poslova sve punoljetne državljane koji imaju važeću osobnu iskaznicu s prebivalištem prijavljenim u inozemstvu automatski uvrštava u popis birača.

Popis birača mora se zaključiti deset dana prije održavanja izbora, a prema popisu pod koji je ministar uprave Lovro Kuščević u petak podvukao crtu, na europarlamentarnim izborima sljedeće nedjelje moći će glasati 3,831.389 građana.

Uz 154.358 birača iz dijaspore, na popisu birača je njih 3,677.031 s prebivalištem u Hrvatskoj te samo 13 državljana drugih zemalja EU koji žele izaći na izbore u Hrvatskoj. Od ovih 154.358 osoba s prebivalištem u inozemstvu, pojašnjavaju u Ministarstvu uprave, njih 144.561 registriran je automatski. Oni hrvatski državljani koji nemaju osobnu iskaznicu s prebivalištem u inozemstvu ili uopće nemaju važeću osobnu iskaznicu već koriste putovnicu, mogu glasati samo ako su to fizički zatražili u diplomatskom predstavništvu. Za ove izbore to je učinilo njih 9547, ističe Jutarnji list.

Broj automatski registriranih birača gotovo je trostruko narastao i u odnosu na parlamentarne izbore 2016., iako je tada nova zakonska odredba bila na snazi već godinu dana. No, objašnjavaju u Ministarstvu uprave, razlog je tome činjenica što je Zakon o osobnim iskaznicama, koji je propisao mogućnost izdavanja osobnih iskaznica s inozemnim prebivalištem, stupio na snagu tek sredinom 2016. godine, piše Jutarnji list.

Dodaju i da je porast ukupnog broja birača na popisu za europarlamentarne izbore za njih 92.681 (na izborima 2013. godine bilo ih je 3,738.708) kod nekih izazvao sumnju u manipulaciju brojem birača.

Kategorije: Hrvaška

Murray na Wimbledonu neće igrati u pojedinačnoj konkurenciji

1 ura 36 min ago

Nekadašnji prvi tenisač svijeta Škot Andy Murray gotovo je isključio mogućnost nastupa u pojedinačnoj konkurenciji na ovogodišnjem Wimbledonu kazavši kako će se fokusirati na parove.

Murray nije igrao od ispadanja u prvom kolu Australian Opena u siječnju nakon čega je podvrgnut operaciji kuka, ali je prošli mjesec najavio povratak na teniske terene.

Murray, koji će dobiti pozivnicu za nastup na turniru Queen’s Club u lipnju za “Times” je izjavio kako je igranje mečeva u pojedinačnoj konkurenciji možda ipak previše s obzirom na njegovo stanje nakon rehabilitacije.

“Nije prošlo dovoljno vremena”, rekao je 32-godišnji tenisač. “Rekao bih kako su jako mali izgledi da ću igrati u pojedinačnoj konkurenciji tijekom sezone turnira na travi. Moguće parove, ali ne pokušavam se spremiti za singlove. Tek sam se počeo kretati.”

Kategorije: Hrvaška

DETALJI PUCNJAVE U DUGAVAMA Napadača uhvatili policajci van službe

2 uri 5 min ago

Zagrebačka policija objavila je detalje sinoćnje pucnjave u Čalogovićevoj ulici u zagrebačkom naselju Dugave.

Do pucnjave je došlo u ponedjeljak u 21:50 sati. “40-godišnjak se kretao nogostupom u Čalogovićevoj ulici kada je u njegovom pravcu iz vatrenog oružja 26-godišnjak ispalio više hitaca”, navodi policija.

U priopćenju se dodaje kako je oštećeni nakon pucnjave ostao u Čalogovićevoj ulici, dok je osumnjičeni počeo bježati prema Vatikanskoj ulici. Uočila su ga dva policijska službenika koja su se našla u blizini, a koja su bila van službe i u civilu.

“Oni su s namjerom uhićenja počinitelja potrčali za njim Vatikanskom ulicom, u isto vrijeme izdali naredbu da se zaustavi, na što se on oglušio i u bijegu odbacio vatreno oružje. Odmah potom uspjeli su ga sustići na zelenog površini gdje je on nastavio s aktivnim otporom te su ga u daljnjem bijegu spriječili tjelesnom snagom, o svemu obavijestili kolege na 192, a koji su odmah po dolasku nad osumnjičenikom uporabili sredstva prisile, odnosno sredstva za vezivanje s ciljem svladavanja daljnjeg otpora”, stoji u policijskom izvješću.

Osumnjičeni je doveden u službene prostorije na kriminalističko istraživanje, vatreno oružje pronađeno je na mjestu događaja, a ozlijeđenom je liječnička pomoć pružena u KBC Zagreb.

Kategorije: Hrvaška

Preminuo Niki Lauda, legendarni vozač Formule 1

2 uri 11 min ago

Trostruki svjetski prvak u Formuli 1 Niki Lauda umro je u 70. godini života, objavio je u utorak BBC.

Legendarni Austrijanac, jedan od najpoznatijih osoba u svijetu automobilskih utrka, ostat će vjerojatno najviše upamćen po povratku na staze, nakon što je teško ozlijeđen u nesreći 1976. na njemačkom Grand Prixu. U toj su mu nesreći od dim oštećena pluća, a na licu je dobio teške opekline. Čudom je preživio nesreću, te se nakon samo 40 dana vratio na stazu.

Sjećat ćemo se i njegovog rivalstva s Britancem Jamesom Huntom o kojemu je 2013. snimljen hollywoodski film ‘Rush’.

Lauda, koji je prošao transplantaciju pluća u kolovozu prošle godine, “mirno je preminuo” u ponedjeljak, objavila je njegova obitelj.

Nakon briljantne karijere vozača automobilskih utrka, Lauda je postao poduzetnik na području zrakoplovne industrije, i potom neizvršni čelnik Mercedesovog tima Formule 1.

“Njegova jedinstvena postignuća kao sportaša i poduzetnika jesu i ostat će nezaboravna, njegova neumorna žudnja za akcijom, njegova izravnost i hrabrost ostat će uzor i mjerilo za sve nas”, kazala je obitelj u priopćenju.

Niki Lauda, sportaš koji se nije predao

All at McLaren are deeply saddened to learn that our friend, colleague and 1984 Formula 1 World Champion, Niki Lauda, has passed away. Niki will forever be in our hearts and enshrined in our history. #RIPNiki pic.twitter.com/Ndd9ZEfm6B

— McLaren (@McLarenF1) May 21, 2019

Rest in peace Niki Lauda.

Forever carried in our hearts, forever immortalised in our history. The motorsport community today mourns the devastating loss of a true legend.

The thoughts of everyone at F1 are with his friends and family. pic.twitter.com/olmnjDaefo

— Formula 1 (@F1) May 21, 2019

Kategorije: Hrvaška

NBA Golden State Warriorsi peti put zaredom finalu

2 uri 19 min ago

Branitelji naslova Golden State Warriors su se plasirali petu godinu zaredom u finale NBA nakon što su sinoć u četvrtoj utakmici finala Zapadne konferencije na gostovanju sa 119-117 svladali Portland Trail Blazerse i u seriji slavili sa 4-0.

U finalu čekaju boljeg iz ogleda između Milwaukee Bucksa i Toronto Raptorsa u kojem Bucksi imaju prednost od 2-1. Nakon što su pobijedili u 11. uzastopnoj seriji u doigravanju Warriors su se priključili Boston Celticsima (1957-1966.) koji su do sada bili  jedina momčad kojoj je uspjelo ostvariti pet uzastopnih velikih finala.

Stephen Curry i Draymond Green su upisali svaki triple-double. Curry je utakmicu završio sa 37 koševa, 13 skokova i 11 asistencija u svom prvom triple-doubleu ove sezone, dok je za Greena to bio četvrti sa 18 koševa, 14 skokova i 11 asistencija.

Trail Blazers su vodili 69-65 na poluvremenu i u trećoj četvrtini nakon štpo je McCollum zabio 11 koševa, a Lillard devet povećali su prednost na čak 17 17 koševa (95-78).

No Warriors se nisu predavali, zabili su zadnjih devet koševa u trećoj četvrtini i došli na 95-87, a onda su izjednačili na 104-104 nakon polaganja Curryja 4:34 minute do kraja.

Rezultat je bio 111-111 u zadnjih minutu i 48 sekundi regularnog dijela utakmice u kojoj ni jedna momčad nije zabila koša.

Igrajući bez Andrea Iguodale, Kevina Duranta i DeMarcusa Cousinsa, Warriors su vodili samo 116-115 prije nego je Curry spazio Greena koji je bio u poziciji za tricu što je Golden Stateu donijelo prednost od četiri koša 39.6 sekundi prije kraja produžetka.

Damian Lillard je doveo Portland na 119-117 32.8 sekunde prije kraja i Trail Blazers su imali loptu nakon Curryjevog promašaja.

No, Lillardu je šut blokirao Green i nakon što je Portland opet dobio loptu 3.3 sekunde do kraja, Lillard je promašio tricu, okončavši tako sezonu za Trail Blazerse.

Kod Portlanda najbolji je bio Meyers Leonard sa 30 ubačaja, Lillard je dodao 28 koševa, a CJ McCollum 26.

ZAPADNA KONFERENCIJA finale

Portland Trail Blazers – Golden State Warriors  117-119 (produžetak) (Golden State se plasirao u finale NBA s rezultatom u seriji 4-0)

Kategorije: Hrvaška

Niki Lauda, sportaš koji se nije predao

2 uri 28 min ago

Legendarni vozač Formule 1 Niki Lauda, koji je preminuo u ponedjeljak u dobi od 70 godina, pokazao je 1976. da nije osoba koja će lako odustati, vrativši se na pistu vrlo brzo nakon gotovo fatalne nesreće u kojoj je zadobio teške opekline i oštećenja pluća.

Taj je potez prometnuo legendarnog Austrijanca, jednog od najpoznatijih osoba u svijetu automobilskih utrka, u simbol otpora i odlučnosti.

U ponedjeljak, trostruki svjetski prvak u Formuli 1 umro je manje od godinu dana nakon što je primio hitnu transplantaciju pluća.

Lauda je “mirno preminuo”, objavila je njegova obitelj. “Njegova jedinstvena postignuća kao sportaša i poduzetnika jesu i ostat će nezaboravna, njegova neumorna žudnja za akcijom, njegova izravnost i hrabrost ostat će uzor i mjerilo za sve nas”, kazala je obitelj u priopćenju.

Godine 1976. na njemačkom Grand Prixu, Lauda se zabio u ogradu brzinom od 200 kilometara  na sat.

Unatoč teškim opeklinama koje je tada zadobio na Nuerburgringu i koje su ostavile traga za cijeli život, Lauda se vratio nevjerojatno brzo.

“Udarac je bio tako snažan da mi je kaciga odnesena s glave”, rekao je jednom o toj nesreći.

Njegov Ferrari zapalio se i trebalo je 55 sekundi da ga se izvuče iz vozila. Dotad je već dobio teške opekline lica, kože lubanje i desnog uha i oštećenja pluća.

U bolnici, svećenik mu je dao posljednju pomast.

“Ali nisam želio umrijeti. Želio sam i dalje živjeti”, rekao je Lauda četiri desetljeća nakon nesreće.

Ali nije želio samo živjeti, želio se i dalje natjecati. Samo 42 dana nakon nesreće, bio je već ponovno za volanom i zauzeo četvrto mjesto na utrci u Monzi.

“Brz povratak bio je dio moje strategije, a ne sjediti kod kuće i razmišljati o onome što mi se dogodilo”, kazao je.

Nakon ozljede nastavio je nositi svoju crvenu ‘šiltericu’, najprije kako bi mu zadržala zavoje na glavi, a potom kako bi ga ljudi gledali u oči a ne glavu punu ožiljaka od opeklina.

Nakon prvog naslova prvaka  F1 1975., Lauda je taj naslov osvojio još dvaput, 1977. – godinu dana nakon nesreće, i 1984.

U trenutku kada je završio karijeru 1985., imao je iza sebe 171 utrku Formule 1, od čega je pobijedio u njih 25 a na postolju stajao 54 puta.

Još prije nego se povukao s trkališta, osnovao je Lauda Air 1979.

U svibnju 1991., jedan od njegovih aviona srušio se nakon polijetanja iz Bangkoka. Poginulo je svih  223 putnika i članova posade.

“Bio sam duboko šokiran”, rekao je Lauda o nesreći, kazavši da se osjeća krivim nakon što je istraga pokazala da je tehnički problem uzrokovao tragediju.

Lauda je prodao kompaniju 90-tih godina.

Godine 2003. osnovao je novu, Niki, koju je prodao Air Berlinu 2011. Ponovno ju je otkupio u siječnju 2018. da bi je vodio pod brendom Laudamotion, ali i brzo prodao irskom niskobudžetnom  Ryanairu.

U ranoj mladosti svim je silama pokušavao doći do novca kako bi se počeo natjecati – lagao je baki da bi dobio novac za prvi auto, a potom lažirao i srednjoškolsku diplomu kako bi mu roditelji dopustili da se natječe.

Lauda je nakon karijere bio i savjetnik Ferrarijevog tima, a potom postao neizvršni direktor Mercedes F1 tima 2012.

Otad je Mercedes dominirao s nekoliko osvojenih titula prvaka, gdje je dominirao Lewis Hamilton.

Lauda je bio poznat ljubiteljima automobilskih utrka i kao televizijski komentator više od 20 godina.

“Crvena ‘šilterica, jasne i izravne riječi”, kratko je o Laudi rekao šef Mercedesovog tima Toto Wolff.

Kategorije: Hrvaška

Danas promjenjivo i nestabilno vrijeme, temperature do 22°C

2 uri 39 min ago

U Hrvatskoj će danas prevladavati promjenjivo i nestabilno vrijeme. Mjestimice će biti kiše te pljuskova s grmljavinom, ponajprije na sjevernom i južnom Jadranu te u zapadnim predjelima unutrašnjosti. Dulja sunčana razdoblja očekuju se u Dalmaciji te prijepodne i u Slavoniji i Baranji, prognoziraju iz DHMZ-a.

Puhat će umjeren do jak jugozapadnjak, a na Jadranu južni vjetar i jugo. Najviša temperatura između 17 i 22 °C, u gorju malo niža.

Meteoalarm je za utorak izdao upozorenja žute boje za zagrebačku regiju, gdje su mjestimice mogući olujni udari jugozapadnog vjetra, te izraženijih grmljavinskih pljuskova. Žuto upozorenje na snazi je i za područje Gospića, gdje su mogući mjestimice olujni udari jugozapadnog vjetra, uglavnom u Gorskom kotaru.

Sutra djelomice sunčano s promjenljivom naoblakom. Uz umjeren razvoj oblaka mjestimice će biti kratkotrajnih pljuskova osobito u unutrašnjosti.

Puhat će slab do umjeren jugozapadnjak, na Jadranu južni vjetar i jugo. Najniža jutarnja temperatura zraka od 10 do 15, a najviša dnevna između 17 i 22 °C.

Kategorije: Hrvaška

Mokri i skliski kolnici, u 8 sati zatvorio se tunel Sv. Ilija

2 uri 48 min ago

Zbog povremenih lokalnih pljuskova kolnici su mokri i skliski u Istri, Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru, Lici i dijelu Dalmacije. U Gorskom kotaru ponegdje ima i magle. Mogući su odroni, javlja jutros Hrvatski autoklub.

Pojačan je promet u gradovima, na prilaznim i obilaznim cestama.

Od 21. svibnja u 08:00 sati do 22. svibnja u 05:00 sati 2019. god. za sav promet bit će zatvoren tunel Sv. Ilija (DC76 Zagvozd-Baška Voda). Obilazak za korisnike A1 smjer Šestanovac-Baška Voda: DC39-čvor Šestanovac-Dubci-Baška Voda, a za smjer Vrgorac-Baška Voda: DC512 čvor Vrgorac-Makarska-Baška Voda. Za korisnike državnih cesta obilazak je: DC62 Zagvozd-Šestanovac-DC39-Dubci-DC8-Baška Voda.

Radovi na Jadranskoj magistrali (DC8) smjer Solin-Split, promet teče otežano.

Zbog vode na kolniku zatvorene su ceste ŽC3156 Žažina-Mala Gorica i ŽC3253 Košutarica-Mlaka.

Na Jadranskoj magistrali (DC8) između Makarske i Ploča u mjestu Podgora vozi se jednim trakom, a vozila se propuštaju naizmjence uz regulaciju semaforima.

Zbog srušenih stabala prekinut je promet na Sljemenskoj cesti.

Pomorski promet

U pomorskom prometu nema poteškoća.

Granični prijelazi

Od 5. svibnja na graničnom prijelazu Metković zabrana je prometa za turističke autobuse.

GP Dvor otvoren je za promet putnika i osobnih vozila.

Na većini graničnih prijelaza nema dojava o dužim čekanjima.

Kategorije: Hrvaška

Pokušaj ubojstva na ulici u Zagrebu, jedna osoba uhićena

2 uri 56 min ago

Sinoć oko 22 sata došlo je do pucnjave i pokušaja ubojstva vatrenim oružjem u Zagrebu, izvijestila je policija.

Pucnjava se dogodila u Čalogovićevoj ulici u Dugavama. Policijski službenici uhitili su mogućeg počinitelja.

U tijeku je kriminalističko istraživanje, nakon kojeg će biti poznato više informacija.

Kategorije: Hrvaška

Hoće li danas biti potvrđena druga optužnica protiv Zdravka Mamića?

3 ure 4 min ago

Na osječkom Županijskom sudu danas se sastaje Optužno vijeće kako bi potvrdilo drugu optužnicu protiv Zdravka Mamića i još šestorice suokrivljenika.

USKOK ih tereti da su, u sklopu zločinačkog udruženja, nogometni klub Dinamo oštetili za oko 200 milijuna kuna.

Prošla, šesta sjednica u ožujku ove godine odgođena je jer nije iskazana uredna dostava poziva za trojicu okrivljenika – Zdravka i Marija Mamića i Nikkyja Artura Vuksana te odvjetnika Veljka Miljevića, branitelja Zdravka Mamića, a s obzirom na te okolnosti nije bilo zakonskih uvjeta za održavanje sjednice.

Uz Zdravka Mamića, optužnicom su obuhvaćeni i njegov sin Mario, brat Zoran, bivši Dinamov direktor Damir Vrbanović, poduzetnici Sandro Stipančić i Igor Krota te menadžer Nikky Artur Vuksan, piše HRT.

Kategorije: Hrvaška

Kinezi danas u 3. maju

3 ure 14 min ago

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat u ponedjeljak je kazao kako je izaslanstvo kineskog China Shipbuilding Industry Corporationa (CSIC) bilo u posjetu Brodarskom institutu, a danas će posjetiti riječko brodogradilište 3. maj.

U kasnim poslijepodnevnim satima Horvat će s Kinezima održati koordinacijski sastanak. “Mislim da ćemo tada imati malo više informacija što su oni točno vidjeli i kakvi afiniteti u ovom trenutku postoje”, rekao je Horvat u ponedjeljak.

Na upit znači li najavljena posjeta 3. maju, a ne Uljaniku, da su Kinezi zainteresirani samo za riječko brodogradilište, Horvat je podsjetio da je kinesko izaslanstvo prilikom zadnjeg posjeta Hrvatskoj, prije otprilike tri tjedna, provelo dan i pol u Uljaniku, a tek nekoliko sati u 3. maju. Ocijenio je kako je ovo “kontinuitet gotovo iste ekipe, malo nižeg nivoa”, kako je kod ovog izaslanstva riječ o prioritetima tehničke prirode.

Kategorije: Hrvaška

EUROPSKA UNIJA: 60 godina uspona i padova

3 ure 20 min ago

Od Rimskog ugovora do Brexita, preko uvođenja eura i migrantske krize – prenosimo ključne trenutke koji su obilježili 60 godina izgradnje Europske unije.

Rođenje Europe

Francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman 9. svibnja 1950. položio je kamen temeljac europskog projekta predloživši Njemačkoj, samo pet godina nakon kapitulacije, da  integriraju francusko-njemačku proizvodnju ugljena i čelika u organizaciju otvorenu svim zemljama Europe.

Pariški ugovor, kojim je osnovana Europska zajednica za ugljen i čelik (ECSC), potpisan je godinu dana poslije, 18. travnja 1951. Rođena je Europa “šestorice” (Njemačka, Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg, Nizozemska).

Od Europske ekonomske zajednice (EEC) do Europske unije

“Šestorka” je 25. ožujka 1957. u Rimu potpisala osnivački ugovor Europske ekonomske zajednice (EEC), zajedničkog tržišta utemeljenog na slobodi kretanja i carinskoj uniji. Europske institucije (Vijeće ministara, Europska komisija, Europska parlamentarna skupština) uspostavljene su početkom 1958.

U siječnju 1973. EEZ-u su se pridružili Ujedinjeno Kraljevstvo, Danska i Irska, a slijedile su Grčka (1981.), Španjolska i Portugal (1986.), Austrija, Finska i Švedska (1995.).

Ugovor iz Maastricha, drugi temeljni akt europskog projekta, potpisan je 7. veljače 1992. Predviđa uvođenje zajedničke valute i utemeljuje Europsku uniju.

Od siječnja 1993. jedinstveno tržište postaje realnost omogućujući slobodno kretanje roba, usluga, osoba i kapitala. Trebat će pričekati ožujak 1995. da Schengenski ugovor omogući Europljanima da putuju bez graničnih kontrola.

Euroskupina i Europa 28-orice

Euro je postao svakodnevica gotovo 300 milijuna Europljana 1. siječnja 2002. Samo su Danska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Švedska odlučile zadržati svoje nacionalne valute.

Nakon pada Berlinskog zida 1989. polako se nameće proširenje prema istočnoj Europi. Deset novih država članica ušlo je u EU u svibnju 2004.: Poljska, Češka, Mađarska, Slovačka, Litva, Latvija, Estonija, Slovenija te Malta i Cipar. Slijede ih Bugarska i Rumunjska 2007. te Hrvatska 2013.

Krizna vremena

U proljeće 2005. francuski i nizozemski birači odbacili su prijedlog prvog Europskog ustava, što je izazvalo institucionalnu krizu. Iz nje Unija izlazi tek Lisabonskim ugovorom, kojim se želi poboljšati funkcioniranje institucija proširene Europe, koji je ratificiran 2009., doduše teško.

Iste godine grčka vlada je objavila veliko povećanje svojeg deficita, što je bio prvi znak za uzbunu pred veliku financijsku krizu. Grčka, a potom Irska, Španjolska, Portugal i Cipar zatražili su pomoć EU-a i MMF-a, koji su zauzvrat zahtijevali stroge mjere štednje. Dužnička kriza srušila je niz europskih šefova vlada i povećala nepovjerenje prema Uniji.

Tek pošto je izišla iz financijske krize, Europa se suočila s najvećom migrantskom krizom od 1945. uslijed dolaska stotina tisuća tražitelja azila, uglavnom s Bliskog istoka i iz Afrike. EU nije uspio dogovoriti zajednički akcijski plan za rješavanje tog problema.

Brexit

Novi udarac Uniji, oslabljenoj jačanjem populizma i euroskepticizma, nanio je Brexit. Nakon kampanje fokusirane na imigraciju i gospodarstvo, 51,9 posto Britanaca glasalo je 23. lipnja 2016. za izlazak iz EU-a.

Tri godine poslije, Brexit, predviđen prvotno za 29. ožujka 2019., još se nije dogodio. Države članice pristale su odgoditi ga za 31. listopada kako bi se britanske političke stranke dogovorile o uvjetima izlaska.

Kategorije: Hrvaška

MLADEN BAJIĆ u lipnju 2018. upozorio na Vargin kriminal i napisao da je Brkić njegova žrtva

9 ur 12 min ago
TRI MJESECA PRIJE IZBIJANJA AFERE SMS bivši glavni državni odvjetnik sastavio je intrigantnu službenu bilješku s detaljima o aktivnostima Franje Varge i spornim detaljem o Milijanu Brkiću. Za taj povjerljivi dopis znaju barem dvije Brkiću bliske osobe

Bivši glavni državni odvjetnik Mladen Bajić sastavio je početkom lipnja 2018. jednu intrigantnu službenu zabilješku koja baca novo kontroverzno svjetlo na aferu SMS. U njoj je opisao sadržaj svog razgovora s jednim izvorom za kojeg je smatrao da je kredibilan i koji mu je i prije znao davati informacije koje je Bajić smatrao istinitim i važnim. Informacije koje mu je taj izvor dao početkom lipnja Bajić je također doživio kao izrazito značajne. Smatrao je da je taj izvor dobronamjeran, ali je informacije svakako trebalo dalje dodatno ispitati.

Pročitajte više u novom broju Nacionala…

 

Kategorije: Hrvaška