Nacional

Syndicate content
on-line izdanje najutjecajnijeg političkog tjednika
Updated: 12 min 14 sek od tega

GALIĆ: “Nemojmo sada bacati kamenje na svakoga tko radi u diplomaciji”

15 min 59 sek ago

Bivši veleposlanik u Parizu, Mirko Galić, gostovao je jutros u programu N1 televizije, gdje je komentirao slučaj diplomatkinje Elizabete Mađarević.

Na pitanje kakve su mjere provjere osoba koje ulaze u hrvatsku diplomaciju, i postoje li one uopće, Galić je istaknuo da ovakva neugodna iznenađenja, poput slučaja Elizabete Mađarević, ukazuju na to da postoje disfunkcionalnosti u sustavu. “Sve zajedno pokazuje da je moguće, da takvi kadrovi prolaze, a da nema nikakve kontrole. Ovo je dokaz ne da treba uvesti drastične policijske provjere, ali da postoji nekakva profesionalna kontrola unutar sistema, jer se pokazuje da takve kontrole nije bilo. Jer Hrvatska ima štetu koju je sama prouzročila”, kazao je Galić.

Da se njega pita, kaže Galić, sigurno bi uveo promjene u sustav. “Nemojmo sada bacati kamenje na svakoga tko radi u diplomaciji, ali ako netko pojedinačno može probiti taj sistem kontrole, otići u Berlin, jedan od najvažnijih punktova hrvatske diplomacije, i stvoriti problem koji je prije toga stvarao u Zagrebu, koji nitko nije vidio, to ukazuje na problem”, kaže Galić i ističe kako se Ministarstvo ne bi trebalo baviti samo ovim slučajem, već vlastitim sistemom.

Također je istaknuo kako se ovaj skandal dogodio u najgore vrijeme za Hrvatsku, koja će uskoro preuzeti vodstvo nad Europskom unijom. “Kako jedna zemlja koja bi zastupala takav grubi, primitivni rasizam može sutra preuzeti odgovornost za svaku od 27 država?”, pita Galić.

Smatra da neće biti nekakvih drastičnih reprekusija po Hrvatsku zbog ovakvog skandala i kako rasizam nije boljka Hrvatske te da jaka reakcija javnosti i Vlade ukazuje na to da smo spremni prepoznati ekstremizme.

Kategorije: Hrvaška

U sudaru na Istarskom ipsilonu ozlijeđene dvije osobe

22 min 55 sek ago

U prometnoj nesreći koja se jutros oko 7 sati dogodila na Istarskom ipsilonu, između čvorova Ivoli i Rogovići, ozlijeđene su dvije osobe.

Kako javljaju 24sata, do nesreće je došlo kada se automobil slovenskih registracija zabio u Caddy, koji je dolazio iz suprotnog smjera.

“Slovenac je prešao u suprotnu traku. Vjerojatno je pretjecao i zabio se direktno u Caddy. Stakla je bilo svuda po cesti. Poslije sam vidio i dva kola Hitne pomoći”, izjavio je jedan od svjedoka za 24sata.

Policija je potvrdila kako je došlo do prometne nesreće, te kako su ozlijeđene dvije osobe. Zbog sudara promet je otežan, odvija se naizmjenično i stvorila se kolona.

Kategorije: Hrvaška

EKSKLUZIVNO: ŠKORINI POMAGAČI PRIJETE KOLINDI S 200 NJENIH PRIVATNIH E-MAILOVA MATI RADELJIĆU

35 min 49 sek ago

Privatna arhiva bivšeg savjetnika hrvatske predsjednice postaje zlokobno oružje u predsjedničkoj kampanji

Protivnici žele kod predsjednice pojačati paniku, a u toj perfidnoj kampanji najavljuju i mogućnost objave Radeljićevih memoara s Pantovčaka. U jednom e-mailu predsjednica propituje je li Titovu bistu trebala ukloniti iz svog ureda

Čak 200 privatnih e-mail poruka i gotovo tisuću poruka SMS-a koje je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović tijekom četiri godine izmijenila sa svojim sada bivšim savjetnikom za unutarnju politiku Matom Radeljićem postali su jedno od oružja koje krug ljudi blizak stožeru predsjedničkog kandidata Miroslava Škore planira koristiti kao svojevrsnu “crvenu krpu” kojom u svakom trenutku mogu zaprijetiti predsjednici.

Pročitajte više u novom broju Nacionala…

Kategorije: Hrvaška

Italija na putu prema krahu vlade i krize s nepredvidivim ishodom

36 min 58 sek ago

Populistička koalicija koja je na vlasti u Italiji 14 mjeseci čini se da bi mogla u utorak konačno krahirati nakon višemjesečnih sukoba i zastoja utirući put za “nepredvidiv” ishod.

Premijer Giuseppe Conte trebao bi govoriti u Senatu u 15 sati, dva tjedna nakon što je njegov zamjenik Matteo Salvini neočekivano dao do znanja da želi srušiti vladu.

Conte će, očekuje se, braniti svoju vladu i uzvratiti Salviniju i tada se suočiti s glasanjem o povjerenju ili spontano podnijeti ostavku predsjedniku Sergiu Mattarelli.

Prema mišljenju analitičara Barclays Bank Fabia Foisa, “taj korak će službeno potaknuti jednu od najnepredvidljivijih kriza vlade u modernoj talijanskoj povijesti”.

Salvinijeva prvotna ideja  bili su prijevremeni izbori. Kao čelnik ekstremno desne Lige, koja vodi u anketama, mogao je očekivati pobjedu na izborima i premijersku poziciju.

Uz Salvinija, obožavatelja autoritarnih vladara poput ruskog predsjednika Vladimira Putina i mađarskoga premijera Viktora Orbana, bivšeg zagovornika izlaska iz EU,  Italija bi i dalje skretala udesno.

Protiv svakog očekivanja, M5S i oporbena Demokratska stranka (PD) odbili su raspravljati o glasovanju o povjerenju pa sada njihovi političari otvoreno govore o formiranju koalicije između sebe kako bi marginalizirali Salvinija.

Ljutit, Matteo Salvini je u nedjelju navečer pozvao pristaše da prosvjeduju protiv takve mogućnosti.

“Mirno ćemo izaći na ulicu”, upozorio je na skupu rekavši da će M5S i PD kojemu je na čelu bivši premijer Matteo Renzi moći sastaviti koaliciju samo “preko njega mrtvog”.

Kad Conte da ostavku, očekuje se da će Mattarella održati konzultacije s čelnicima političkih stranaka kako bi se vidjelo može li biti formirana alternativna vlada ili su prijevremeni izbori jedino rješenje postojeće krize.

Kategorije: Hrvaška

Prosječna zagrebačka neto plaća za svibanj 7.546 kuna, tisuću kuna veća nego u ostatku zemlje

46 min 47 sek ago

Prosječna neto plaća zaposlenih u Zagrebu za svibanj ove godine iznosila je 7.546 kuna, što je nominalno za 0,99 posto više nego za travanj, a 2,96 posto više nego za svibanj prošle godine, podaci su Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada Zagreba.

Prosječna je zagrebačka plaća za svibanj, naime, za 74 kune veća nego za travanj, a 217 kuna veća nego za svibanj prošle godine.

U odnosu na prosječnu mjesečnu plaću za svibanj na razini Hrvatske, koja je iznosila 6.476 kuna, prosječna zagrebačka neto plaća isplaćena za svibanj bila je viša za 1.070 kuna.

Po podacima zagrebačke statistike, prosječna je neto plaća za svibanj u zagrebačkom gospodarstvu iznosila 7.460 kuna, a u izvangospodarskim djelatnostima 7.720 kuna.

Najviša je prosječna neto plaća za svibanj u Zagrebu bila u vađenju sirove nafte i prirodnog plina, 22.170 kuna, zatim u proizvodnji rafiniranih naftnih proizvoda, 18.759 kuna, a s prosječnih 15.802 kune slijede plaće u pomoćnim uslužnim djelatnostima u rudarstvu.

Te tri djelatnosti bilježe i veći rast prosječnih neto plaća u odnosu na prosjek prošle godine, što se vjerojatno može pripisati isplatama regresa ili drugih nagrada.

Naime, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća obuhvaća plaće zaposlenih za obavljene poslove po osnovi radnog odnosa, naknade za godišnji odmor, plaćeni dopust, blagdane i neradne dane određene zakonom, bolovanja do 42 dana, odsutnost zbog stručnog obrazovanja, zastoje na poslu bez krivnje zaposlenog i primitke prema osnovi naknada, potpora i nagrada u iznosima na koje se plaćaju doprinosi, porezi i prirezi.

Zagrebačka statistika je neto plaće veće od 10 tisuća kuna registrirala i u djelatnosti proizvodnje računala te elektroničkih i optičkih proizvoda (11.420 kuna), proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka iznosila (11.158 kuna), u financijskim uslužnim djelatnostima, osim osiguranja i mirovinskih fondova (10.871 kunu), računalnom programiranju (10.366 kuna), te promidžbi i istraživanju tržišta (10.079 kuna).

Nasuprot tomu, najniža je prosječna neto plaća za svibanj u Zagrebu bila u proizvodnji metala, 4.182 kune, u proizvodnji odjeće iznosila je pet kuna više, 4.187 kuna, s prosječnih 4.308 kuna slijede plaće u segmentu ostalih osobnih uslužnih djelatnosti, dok su prosječne plaće u proizvodnji kože i srodnih proizvoda iznosile 4.323 kune.

Prosječnu neto plaću manju od pet tisuća kuna zagrebačka je statistika zabilježila i u djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića, 4.409 kuna, proizvodnji tekstila, 4.423 kune, u zaštitnim i istražnim djelatnostima prosječna plaća iznosila je 4.491 kunu, u uslugama u vezi s upravljanjem i održavanjem zgrada te djelatnosti uređenja i održavanja krajolika 4.603 kune, te ostaloj prerađivačkoj industriji 4.954 kune.

Po podacima Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada, prosječna je bruto plaća za svibanj u Zagrebu iznosila 10.636 kuna, što je na mjesečnoj razini više za 1,07 posto, dok na godišnjoj rast iznosi 2,98 posto.

Kategorije: Hrvaška

Ovog tjedna MIG-ovi u zraku, moguće probijanje zvučnog zida

1 ura 3 min ago

Eskadrila borbenih aviona provodit će od 20. do 23. kolovoza letačke aktivnosti tijekom kojih se može očekivati probijanje zvučnog zida, izvijestili su u utorak iz MInistarstva obrane.

Eskadrila borbenih aviona iz sastava 91. zrakoplovne baze Hrvatskog ratnog zrakoplovstva provodit će od utrka do petka od 10 do 15 sati redovite letačke aktivnosti tijekom kojih se može očekivati probijanje zvučnog zida.

Letovi će se provoditi na području teritorija istočne i kontinentalne Hrvatske na 10 000 metara visine uz pridržavanje svih sigurnosnih mjera.

Kategorije: Hrvaška

Sarri ima upalu pluća, upitno je hoće li voditi Juventus na otvaranju sezone

1 ura 7 min ago

Trener Juventusa Maurizio Sarri mogao bi propustiti prvi susret na klupi talijanskog prvaka zbog upale pluća.

60-godišnji trener prvotno je otišao kod liječnika misleći kako ima gripu. Ipak, daljnji testovi pokazali su kako se radi o upali pluća. Iz kluba javljaju kako je liječenje već započelo.

Juventus će ove subote otvoriti novu sezonu Serie A protiv Parme. Još uvijek nije sigurno hoće li Sarri biti dovoljno dobro da vodi susret.

Trener je stigao u Juvetus u lipnju iz Chelseaja nakon odlaska Massimiliana Allegrija. U srpnju 2018. godine Napoli je zamijenio Chelseajem, s kojim je osvojio Europa ligu.

Kategorije: Hrvaška

Čelnica Hong Konga vidi izlaz iz kaosa u dijalogu

1 ura 12 min ago

Hongkonška čelnica Carrie Lam izjavila je u utorak kako se nada da je protekli vikend protuvladinih prosvjeda na kojima nije bilo nasilja označio početak napora za vraćanje mira te da će se u dijalogu s nenasilnim prosvjednicima naći “izlaz” za današnji Hong Kong.

Stotine tisuća prosvjednika mirno se okupilo u nedjelju usprkos kiši u jedanaestom tjednu prosvjeda.

“Iskreno se nadam da je to bio početak povratka društva miru i držanja podalje od nasilja”, rekla je Lam.

“Mi ćemo odmah početi s radom na uspostavi platforme za dijalog. Taj dijalog, nadam se, bit će temeljen na uzajamnom razumijevanju i poštovanju i naći će izlaz za današnji Hong Kong”, istaknula je ona.

Prosvjedi u Hong Kongu počeli su 9. lipnja zbog nezadovoljstva zakonom koji je trebao omogućiti izručenje osumnjičenika Kini. Stanovnici Hong Konga smatraju kako bi to potkopalo pravosudnu neovisnost pokrajine i izložilo ljude opasnostima političkih optužnica.

Od zakona se u međuvremenu nominalno odustalo, no prosvjedi i dalje traju radi zabrinutosti zbog sve veće erozije sloboda garantiranih formulom “jedna država, dva sustava” koja je stupila na snagu nakon što je Hong Kong 1997. vraćen Kini.

“Prijedlog zakona je mrtav”, rekla je Lam na brifingu za novinare u utorak. “Nema planova za oživljavanje prijedloga zakona, posebice u svjetlu zabrinutosti javnosti.”

Policija je kritizirana zbog agresivne taktike u razbijanju prosvjeda, ali je u nedjelju zabilježena minimalna policijska nazočnost i nije bilo uhićenja. Više od 700 ljudi uhićeno je od lipnja.

Lam je rekla da je osnovana radna skupina koja razmatra pritužbe na postupanje policije prema prosvjednicima.

Protuvladini prosvjedi jedan su od najvećih izazova za kineskog predsjednika Xija Jinpinga od njegovog stupanja na vlast 2012. godine. Komunistička partija se priprema za obilježavanje 70. godišnjice osnutka Narodne Republike 1. listopada, pa se kriza u Hong Kongu događa u osjetljivom razdoblju.

Peking za prosvjede optužuje druge zemlje poput Sjedinjenih Država, a videosnimke vježbi kineskih paravojski na stadionu u Shenzhenu, gradu pored Hong Konga, pokazuje da nije isključena ni intervencija vojske.

Britanski Foreign Office priopćio je u utorak da je jako zabrinut zbog izvješća da je djelatnik konzulata u Hong Kongu, bivšoj britanskoj koloniji, uhićen u kontinentalnoj Kini, ali zasad nema sugestija da je to povezano s prosvjedima.

Djelatnik Simon Cheng nije se vratio na posao 9. kolovoza nakon što je posjetio susjedni grad Shenzen dan ranije, objavio je hongkonški portal vijesti HK01.

Društvene mreže objavile su u ponedjeljak da su kineske vlasti upotrijebile blizu tisuću Twitter računa i manji broj Facebook stranica kako bi diskreditirale i unijele razdor među prodemokratske prosvjednike u Hong Kongu.

Twitter je ukinuo 986 računa koji su “koordinirani u sklopu operacije koju je vodila država” kako bi “minirala legitimitet i politička stajališta” prosvjednika, navodi Twitter.

Facebook je naveo da je iz istih razloga ukinuo sedam stranica i tri grupe, također povezane s pojedincima koji imaju veze s vladom u Pekingu.

Novi prosvjedi u Hong Kongu planirani su za idućih nekoliko dana.

Kategorije: Hrvaška

Posrtanja danskih i čeških klubova zahuktala borbu za dva mjesta u Ligi prvaka

1 ura 26 min ago

Posrtanje Čeha i Danaca potpuno je otvorilo borbu za 15. mjesto UEFA ljestvice koje donosi dva predstavnika u Ligi prvaka u sezoni 2020./21. Obje države ostale su s po jednim predstavnikom u play-offu, Slavia koja tek kreće u natjecanje u LP i Kopenhagen koji natjecanje nastavlja u Europa ligi.

U drugom pretkolu LP Viktoria je ispala od Olympiacosa, Jablonec u istoj fazi EL od armenskog Pyunika da bi u trećem pretkolu EL Viktoria ispala od Antwerpa, a Mladu Boleslav je golom u posljednjim minutama (kao i Hajduka lani) izbacio FCSB. Danski prvak Kopenhagen je ispao u trećem pretkolu LP od Crvene zvezde i za ulazak u skupine EL treba izbaciti Rigu. Esbjerg je ispao na prvoj prepreci u drugom pretkolu EL od Shakhtyora iz Soligorska, a Brondby i Midtjylland u trećem od Brage odnosno Rangersa s identičnih 2:4 i 1:3.

Hrvatska i dalje drži 17. mjesto na ljestvici kao i na početku sezone iako ćemo dugo iskašljavati bruku Hajduka protiv Maltežana, odnosno izgubljenih potencijalnih 0,75 bodova za pobjede protiv Gzire i Ventspilsa. Ljestvicu smo prilično proširili kako bi pokazali koliko je Rumunjska propala na istoj. Rumunji su nakon sezone 2007./08. držali sedmo mjesto, a nakon sezone 2009./10. su bili osmi. U šest sezona čak su tri puta imali dva predstavnika u LP. Od sezone 2014./15. kad su osvojili 5,125 bodova su u slobodnom padu jer više ne uspijevaju osvojiti ni blizu 4 boda po sezoni. Što će sada napraviti ovisi o Cluju i FCSB. Očito su godine umjetnog pumpanja klupskih budžeta i redovitih bankrota došle na naplatu.

Podsjećamo da tek od skupina pobjeda donosi dva boda i remi jedan dok u play-off fazi pobjeda donosi bod, a remi pola boda. Osvojeni se bodovi dijele s brojem predstavnika pa tako države s 5 predstavnika za svaku pobjedu dobiju 0,2, a one s četiri predstavnika 0,25 na koeficijent. Zadnji stupac tablice predstavlja broj bodova koje Hrvatska treba osvojiti na terenu da bi preskočila države ispred sebe, odnosno broj bodova koje države iza nas trebaju osvojiti da bi nas preskočili.

Austrija i Nizozemska su prilično sigurni da će zadržati status država s dva predstavnika u LP dok se od Češke do Švedske svi imaju pravo nadati da će se uspjeti ugurati među prvih 15.

Očekuje nas niz međusobnih susreta u play-offu koji kreće večeras. Izdvojili smo utakmice predstavnika od Češke do Izraela.

Liga prvaka:

Cluj – Slavia
APOEL – Ajax
Olympiacos – Krasnodar
Dinamo – Rosenborg
Young Boys – Crvena Zvezda

Europa liga:

Kopenhagen – Riga
PSV – Apollon
Slovan Bratislava – PAOK
AEK Atena – Trabzonspor
Gent – Rijeka
Partizan – Molde
Legia – Rangers
Celtic – AIK
Malmo – Bnei Yehuda
Feyenoord – Hapoel Beer Sheva

Plasman u skupine jednog od natjecanja osigurali su svi sudionici play-offa LP. Osim toga ranije su još plasman u EL osigurali Lugano i Basel pa Švicarci jedini imaju sigurna tri predstavnika u skupinama.

Pobjeda Rijeke protiv Aberdeena je osim osvojenih bodova dodatno umanjila šanse Škota koji su nam jako blizu. Idući protivnik je Gent koji je plasman u EL dobio tek kad je Mechelen izbačen zbog namještanja utakmica. Nadamo se kako će Rijeka protiv Genta osigurati plasman u skupine EL.

Kategorije: Hrvaška

KUJUNDŽIĆ: “Sindikati su maksimalno korektni i skromni”

1 ura 32 min ago

Ministar zdravstva Milan Kujundžić u utorak je, uoči sastanka s pregovaračkim odborom zdravstvenih sindikata, kazao kako će zatražiti odgodu i nakon toga se ide sastati s premijerom Andrejem Plenkovićem.

“Ja sam više puta rekao da su sindikati bili maksimalno korektni u pregovorima i skromni i mislim da će ova Vlada i narod naći četiri posto da bi zadržali liječnike, sestre i druge djelatnike u zdravstvu u Hrvatskoj”, rekao je ministar za N1.

Dodao je kako je za razumjeti ministra financija koji muku muči zadržati rejting i zatvoriti financijsku kontrukciju. “Ali, život je puno više od običnih financija, a zdravlje je iznad svega. Vjerujem da će i premijer i ministar podržati ovo”, kaže ministar.

Još se jednom zahvalio sindikatima na strpljenju i što nisu krenuli u štrajk u sezoni. Vjeruje da će pokazati i dodatno strpljenje i da će za nekoliko tjedana sve biti riješeno.

Na sastanak je stigao i ministar financija Zdravko Marić. On je novinarima rekao kako su imali puno internih konzultacija o ovoj temi. “Ne očekujem da će se danas donijeti ključni zaključci, ali razgovori se nastavljaju”, rekao je.

Na novinarsko pitanje može li povećanje od sedam posto, Marić kaže: “Jasno je kakav je stav vlada zauzela po pitanju politike plaća… Razgovarat ćemo na konstruktivan načinm, kako će to rezultirati, vidjet ćemo. Dobio sam poziv od ministra Kujundžića da dođem na sastanak i da čujem i jednu i drugu stranu i da kažem svoje mišljenje”.

Naglasio je akko je legitimno da svatko gleda svoj segment. Marić kaže kako ne mogu zanemariti zdravstveni sustav jer je financijski u lošem stanju. Ali, s druge strane, napominjem da, krenuvši od sestara, tehničara do liječnika, mislim da imamo izvrsnu kvalitetu, no ne možemo zanemariti financijsku sliku”, rekao je Marić i podsjetio kako je HZZO izašao iz državne riznice. “I oni trebaju nešto reći”, poručuje ministar financija.

Podsjetimo, danas će u Ministarstvu zdravstva početi pregovori o povećanju plaća u zdravstvu, nakon što Vlada nije prihvatila povećanje koje je bilo dogovoreno tijekom kolektivnih pregovora u srpnju.

Predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i zdravstvenog osiguranja Stjepan Topolnjak izjavio je u ponedjeljak kako sindikati ne odustaju od povećanja plaća te najavio da će, ako do povećanja ne dođe, pokrenuti sindikalne akcije.

Posljednjeg dana mjeseca srpnja u Ministarstvu zdravstva potpisano je produljenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja s dva reprezentativna sindikata. Ipak, Vlada nije prihvatila i parafirano povećanje plaća – za tri posto od 1. kolovoza i za četiri posto od 1. listopada, za 72.000 radnika u sustavu, već je najavila nastavak pregovora.

Kategorije: Hrvaška

Klimatske promjene bit će ključna tema razgovora Merkel i nordijskih čelnika

1 ura 43 min ago

Klimatske promjene bit će ključna tema sastanka njemačke kancelarke Angele Merkel s nordijskim čelnicima u Islandu u utorak.

Islandska premijerka Katrin Jakobsdottir priređuje radni ručak tijekom kojeg se očekuje da će Merkel razgovarati o klimatskoj politici i nizu međunarodnih tema s čelnicima vlada Danske, Finske, Islanda, Norveške i Švedske.

Island trenutačno predsjeda Nordijskim vijećem ministara. Nordijski čelnici održavaju godišnje neformalne sastanke.

Merkel bi trebala posjetiti geotermalnu elektranu Hellisheidi u utorak. Island, koji je poznat po svojim vulkanima i geološkoj aktivnosti, koristi geotermalnu energiju za grijanje i proizvodnju struje.

Island je u nedjelju službeno objavio prvu “smrt” glečera u toj zemlji tijekom ceremonije kojoj je nazočila i premijerka Jakobsdottir.

Okjokull – ili skraćeno Ok – izgubio je status glečera 2014. jer zbog otapanja tijekom 20. stoljeća više nije zadovoljavao kriterije za klasifikaciju u red glečera. To je prvi od stotina glečera koji se otapaju zahvaljujući klimatskim promjenama.

Znanstvenici vide otapanje glečera kao jedan od brojnih znakova zatopljenja koje klimu na Zemlji dovodi do opasnih granica.

Na ploči je među ostalim napisano: “U idućih 200 godina očekuje se da će svi naši glavni glečeri ići istim ovim putem. Ovaj spomenik podižemo kako bi se vidjelo da mi znamo što se događa i što je potrebno učiniti”.

Kategorije: Hrvaška

Zagreb je pun smeća, pročelnica najavljuje kazne za građane

1 ura 48 min ago

Pročelnica gradskog Ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša Mirka Jozić u Dnevniku Nove TV pokušala je objasniti zašto je Zagreb pun smeća. “Koliko god se Grad i njegove službe trudili, ovo nam izgleda kao Sizifov posao”, kaže Jozić.

Dodaje kako kada se na jednom mjestu skloni nepropisno odloženi otpad, na drugom odmah nastaje. “Unatoč dodatnom zapošljavanju i nabavci dodatne opreme i specijalnih vozila u Čistoći, preostale su nam kazne”, objasnila je.

Jozić kaže kako osobi koja jednom dobije kaznu, više neće pasti na pamet da ponovno nepropisno baci otpad. Kazne će, ističe, sigurno biti u visini jedne prosječne plaće u Zagrebu, ovisno o količini i vrsti otpada.

Na pitanje hoće li Grad početi kažnjavati sam sebe jer nije ništa napravio, odgovara: “Otkud vama da Grad nije ništa napravio?! Smeće nije Grad donio i ostavio nego nesavjesni građani. Imamo 90 posto ljudi koji odvajaju otpad, ali dosta je 10 posto pojedinaca da naprave kaos u cijelom gradu i to nema Čistoće koja bi to stigla pospremiti”.

Jozić je na kraju i najavila kako će doći do poslupljenja odvoza otpada, bez dodatnih informacija o tome koliko bi ono trebalo iznositi ni kada će stupiti na snagu..

Kategorije: Hrvaška

HDZ LAGAO – DUG VEĆI OD 5 MLRD. KN Kolaps zdravstva

2 uri 1 min ago
Objavljeno u Nacionalu br. 847, 2012-02-07 Rajko Ostojić preklinje Slavka Linića da zdravstvenom sustavu produlji rokove plaćanja na više od 60 dana. Ako ministar financija ne popusti, sve će se raspasti

“Iako sam desetljećima liječnik i dobro sam upoznat sa stanjem u hrvatskom zdravstvu, nakon što sam postao ministar i počeo dublje analizirati situaciju, jednostavno nisam mogao vjerovati kad sam vidio kako izgleda realnost. Prije svega, nismo znali da cjelokupan dug zdravstva iznosi više od pet milijardi kuna, dakle, desetak puta više od onog što je tvrdila HDZ-ova vlada. Isto tako, vodeće bolnice u Zagrebu, Osijeku, Splitu i ostalim gradovima također imaju goleme dugove, a kakva je anarhija vladala govori i podatak da ne postoji čak ni jedinstvena lista medicinske opreme za bolnice. Unatoč ovim dubiozama, uvjeren sam da se sadašnja situacija, kroz neko vrijeme, može promijeniti nabolje i da će hrvatsko zdravstvo za nekoliko godina kvalitetom opet biti blizu najrazvijenijih europskih država”, rezimira novi ministar zdravlja Rajko Ostojić nakon prvih mjesec dana mandata.

O istoj je temi prošlog tjedna u svom uredu na Ksaveru razgovarao s izaslanicima Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke. Predstavnici međunarodnih financijskih institucija uglavnom su podržali Ostojićevu najavu restrukturiranja bolnica i okrupnjavanja zdravstvenog sustava kao pokušaje smanjenja dramatičnog deficita. Prve poteze morat će povući brzo jer već u svibnju izaslanstva MMF-a i Svjetske banke namjeravaju ponovno posjetiti Hrvatsku i ako do tada vlada Zorana Milanovića ne dokaže da je počela štedjeti, upitan će biti kreditni rejting.

A upravo je zdravstveni sustav pri vrhu kad je riječ o naslijeđenu deficitu. Od pet milijardi duga, deficit Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje iznosi 2,2 milijarde, dok su gubici zdravstvenih ustanova dosegli tri milijarde kuna. HZZO je u 2011. ostvario ukupan prihod od 21,6 milijardi kuna dok su rashodi iznosili oko 21,7 milijardi kuna. Pritom su dospjele obveze HZZO-a prema ugovorenim rokovima plaćanja od 150 do 180 dana iznosile 327 milijuna kuna. Posljednjih godina prihodi HZZO-a iznosili su od 22,5 milijardi kuna 2009., 22,1 milijardu kuna 2010., pa do prošlogodišnjih 21,6 milijardi kuna. Nova hrvatska vlada suočila se s neočekivanim problemom. Ubrzo nakon preuzimanja dužnosti, Ostojić je uvidio da će se zdravstveni sustav u slučaju primjene pravila poštivanja rokova plaćanja od 60 dana naći u dramatičnom gubitku, jer ukupan deficit u sustavu zdravstva iznosi više od pet milijardi kuna. Tu su uključeni već spomenuti deficit HZZO-a za prošlu godinu, u iznosu od 2,2 milijarde kuna, te dugovanja zdravstvenih ustanova u iznosu od tri milijarde kuna. No tome u 2012. treba dodati i planirane dodatne troškove od 177 milijuna kuna za novi ustroj službe hitne medicinske pomoći i još 260 milijuna kuna za lijekove na recept, što je posljedica preraspodjele, izvršene 2010. kad je rok skraćen na 150 dana. Uz sve ovo, za primjenu novih prava iz kolektivnog ugovora za zdravstvo potrebno je osigurati i dodatnih 230 milijuna kuna. Sve u svemu više od 650.000.000 kuna.

Koliko je stanje teško, pokazali su podaci o stanju nepodmirenih obveza bolničkih zdravstvenih ustanova do 31. prosinca 2011. godine. Deset najzaduženijih hrvatskih bolnica ukupno je u gubitku od milijardu i pol kuna, a top-lista dužnika je sljedeća: Klinički bolnički centar Zagreb 324.021.368 milijuna kuna, KBC Osijek 289.499.620 kuna, KBC Split 165.573.166 kuna, KBC “Sestre milosrdnice” 199.291.571 kuna, KBC Rijeka 159.512.765 kuna, KB Dubrava 157.669.803 kuna, KB Merkur 29.019.594 kuna, Opća bolnica Varaždin 118.958.087 kuna i Opća bolnica Slavonski brod 52.492.828 kuna.
I dalje se najviše novca troši na plaće. Tako je mjesečni bolnički limit za zdravstvene ustanove u 2011. iznosio 687.096.000 milijuna kuna, a struktura rashoda u bolnicama pokazala je da na plaće liječnika i ostalog osoblja odlazi više od 57 posto novca, što je gotovo dva i pol puta više od sredstava (23,4 posto) koja se troše na lijekove i medicinski materijal. Preostalih 20 posto ide na različite materijalne troškove i tzv. ostale rashode.

Slična je situacija i s listama čekanja. Premda postojanje listi čekanja za bolničke zdravstvene ustanove nije specifično samo za hrvatsko zdravstvo, snimka stanja koja je provedena početkom 2012. pokazala je da su među najčešćim razlozima postojanja dugotrajnih listi čekanja nedovoljan broj liječnika, nedovoljan broj ili starost medicinskih uređaja i financijsko ograničenje za ugradbeni materijal kao što su, primjerice, proteza kuka i koljena. Prve prognoze u Ministarstvu zdravlja pokazuju da će za rješavanje ovog akutnog problema u prvih šest mjeseci trebati oko 30 milijuna kuna.
U razgovoru za Nacional, ministar Ostojić najavio je da njegov paket mjera za smanjenje postojećih listi čekanja sadržava osiguranje dodatnog ugradbenog materijala, nabavu medicinske opreme, sinergiju javnog i privatnog sektora, prilagodbu radnog vremena pacijentima, otvaranje dnevnih bolnica i informatizaciju cjelokupnog zdravstvenog sustava.

U međuvremenu, provedena je analiza opremljenosti bolnica suvremenom aparaturom koja je pokazala da je Hrvatska prema opremljenosti uređajima za magnetsku rezonancu (MR), kako u javnom tako i u privatnom sektoru, prema broju MR-uređaja na milijun stanovnika od 10,32 nešto ispod europskog prosjeka koji iznosi 11,91 MR-uređaj na milijun stanovnika. Pritom je najbolje stanje u Zagrebu i okolici, potom u Istri i Primorju, nešto lošije je u Dalmaciji, a najlošija je situacija u Slavoniji.

S druge strane, pomalo iznenađujuće, nedavna analiza pokazala je da u prosjeku u Hrvatskoj ima više CT-uređaja nego u EU. Tako standard broja CT- uređaja na 100.000 stanovnika u Hrvatskoj iznosi 1,62, a u EU 1,45. Uzimajući u obzir raspored uređaja po regijama, broj CT-uređaja na 100.000 stanovnika istovjetan je kao i kod aparata za magnetsku rezonancu: najviše ih je na području Zagreba, središnje i sjeverne Hrvatske, a najmanje u Slavoniji.

Očito će trebati smanjiti ovakve razlike, ali i dosadašnje neracionalno trošenje velikih svota na skupocjenu opremu. Nedavna inspekcija otkrila je da u Hrvatskoj postoje četiri moderna 64-slojna CT-a, od kojih je po jedan u Kliničkim bolnicama Merkur i Sveti Duh, a preostala dva su u Općim bolnicama u Varaždinu i Dubrovniku, koje nemaju ni dovoljno stručnjaka, a kamoli pacijenata. Među prvim Ostojićevim odlukama bila je i izmjena dosadašnjeg pravilnika prema kojem je ministar zdravlja morao odobriti kupnju uređaja skupljih od milijun kuna. Sada je to smanjeno na 600.000 kuna koliko stoje moderni UZV-uređaji, a više neće biti moguće da susjedne bolnice imaju tako skupu aparaturu. Primjerice, ako bolnica u Čakovcu ima CT, bolnice u Varaždinu i Koprivnici neće moći tražiti novac za nabavu CT-a nego će njihovi pacijenti odlaziti na pregled u Međimurje. Zbog postojećeg zdravstvenog deficita, Ostojić je prije dvadesetak dana od ministra financija Slavka Linića zatražio da se zdravstvo izuzme iz zakona o obvezama plaćanja dok se ne izniveliraju rokovi sa 180 na 60 dana i dok ne bude čist početak. U prilog mu je išlo i to što je nedavno ravnatelj Rebra, a odnedavno i saborski zastupnik HDZ-a Željko Reiner u svom dopisu priznao da HZZO kontinuirano od 2010. kasni s plaćanjem za skupe lijekove i transplantacije od 30 do 60 dana u odnosu na ugovorene rokove. Posljedica je da su prosječni rokovi plaćanja KBC Zagreb prema dobavljačima narasli na 260 dana, u Rijeci gotovo na 500, a u Osijeku na 700 dana, odnosno na gotovo dvije godine.
Dodatni problem hrvatskog zdravstva su i ugovori između HZZO-a i privatnih klinika poput Medikola i Magdalene. Prema neslužbenim podacima do kojih je prošlog mjeseca došlo Ministarstvo zdravlja, godišnje 600 do 700 milijuna kuna odlazi u privatne klinike. To će se sigurno mijenjati, sukladno Ostojićevu stavu da je privatno-javno partnerstvo poželjno, ali samo kad javni sektor ne može pružiti neku uslugu, a u ovom času javni zdravstveni sektor nije dobro iskorišten. U prilog ovoj tezi ide i podatak prema kojem neke privatne klinike više od 50 posto prihoda imaju iz HZZO-a.

Nova vlada zauzela je stajalište da je prijašnja vlast bila omogućila privatnicima monopol i to, primjerice, ugovorom s Medikolom za PET i CT-pretrage, ali i kroz diskriminaciju cijena koju je HZZO provodio. Već na prvi pogled moglo se vidjeti da je tu netko muljao i pogodovao vlasnicima privatnih poliklinika. Tako je, primjerice, cijena gastroskopije iznosila 270 kuna, a HZZO je bolnicama plaćao 138 kuna. Istodobno je liječnička komora odredila cijenu od 350 kuna, a privatnici su ovaj postupak naplaćivali od 300 do 500 kuna. Drugim riječima, HZZO je bolnicama plaćao manje od cijene pregleda.

Također, HZZO je sklopio višegodišnji ugovor s Medikolom koji je postao privatni monopolist u pružanju usluge pregleda na PET/CT-uređaju i te preglede privatniku je plaćao više nego što taj pregled stoji u zemljama EU. Posljedica je bila da su bolnice bile u gubicima, a privatnici su zarađivali. Zato ne iznenađuje da je nedavno potpisan ugovor kojim će KBC Zagreb dobiti PET/ CT-uređaj i tako se smanjiti plaćanje Medikolu. U budućnosti bi ovaj moderni uređaj trebale dobiti i bolnice u Splitu, Rijeci i Osijeku, što će dodatno smanjiti profit ovdašnjih privatnih poliklinika. Neslužbeno se može saznati da Ministarstvo zdravlja planira prepoloviti izdvajanja za privatni sektor, a ušteđeni bi se novac redistribuirao u javno zdravstvo. U suštini radi se o ispunjenju zahtjeva koji je u proljeće 2011. dvadesetak profesora Medicinskog fakulteta podnijelo tadašnjem ministru Darku Milinoviću, ali je on to ignorirao. Godinu dana kasnije situacija se počinje mijenjati iako treba pričekati da bi se vidjelo hoće li Rajko Ostojić i njegovi suradnici ići do kraja. U svakom slučaju, pet milijardi kuna deficita s kojim se nenadano suočila nova ekipa nametnula je potrebu brzih odluka koje će smanjiti gubitke. Slijedi racionalizacija na različitim razinama, od smanjenja nadležnosti općih bolnica do rezanja povlaštenih ugovora s privatnicima. Unatoč brojnim problemima, Ostojić je optimist i tijekom razgovora najavio je da će kroz četiri godine hrvatsko zdravstvo kvalitetom biti u gornjoj polovici među državama Europske unije.

Kategorije: Hrvaška

SVEĆENICI I NJIHOVA DJECA Kad tata služi misu

2 uri 4 min ago
Objavljeno u Nacionalu br. 702, 2009-04-28 KAD JE LJUBAV JAČA OD CELIBATA, katolički svećenici imaju tri mogućnosti: napustiti zvanje, preći u vjersku zajednicu koja dopušta brakove svećenika ili imati tajnu obitelj; Nacional donosi ispovijesti i sudbine ljudi koji su se našli u takvim životnim situacijama

„Kao mlada djevojka, gimnazijalka, zagledala sam se u mladog kapelana u svojoj župi. I on se zagledao u mene. Bilo je jasno da smo se zaljubili. Uspostavili smo kontakt i uskoro je naš odnos postao intiman. To se ponavljalo i, iako nismo željeli, dogodilo nam se dijete. Nakon savjetovanja i razgovora s bližnjima, odlučila sam roditi. O abortusu nisam ni razmišljala jer sam katolički odgojena. U to vrijeme između mene i svećenika s kojim sam bila u vezi došlo je i do rasprave, čak i svađe, međutim, on je odlučio da će i dalje ostati svećenik. To je bila njegova jedina opcija. Nas dvoje smo nastavili vezu, a i danas smo zajedno. Ja živim u jednom velikom gradu, a on je župnik jedne župe u okolici tog grada, i to mogu reći vrlo uzoran župnik. Predano radi svoj posao, u svakoj župi u koju je bio premješten radio je na obnovi crkve, vrlo je aktivan i brine se za svoje vjernike. Otprilike jednom tjedno dođe k nama i tu obično prespava. Međutim, ponekad i ja odem na misu u njegovu župu, ali pazim da to ne bude prečesto i uvijek sam s nekim u društvu kako ne bismo pobudili sumnju, a ponekad čak s društvom okrenemo i roštilj. Osim toga, ja sam aktivna i u župi u kojoj živim, pjevam u zboru, idem s njima na izlete i pomažem u svakom pogledu. Naša je kći danas studentica. Iako sam ja zaposlena u jednoj instituciji i primam plaću, njezin otac od početka se također brinuo o nama i materijalno nam pomagao. Dok je naša kći bila mala, za nju je tata bio tata, a kad je bila dovoljno velika da to shvati, objasnili smo joj da će tata i dalje biti tata, da je on tu za nas, ali da nije poželjno pričati o ocu prijateljima niti bilo gdje u javnosti. Naša kći je također vjernica i primila je sve sakramente. Vjerujem da je s vremenom tu našu situaciju prihvatila kao normalnu.” Ispovijest je to žene koja već 20 godina živi u izvanbračnoj vezi sa svećenikom Rimokatoličke crkve. Za Nacional je pristala ukratko ispričati svoju priču uz uvjet da posve zaštitimo njezin identitet, kao i identitet njezine obitelji. Njezin slučaj samo je jedan od mnogih sličnih slučajeva svećenika koji nisu uspjeli ostati dosljedni zavjetu celibata, a koje Crkva štiti uz uvjet da ostanu diskretni. Međutim, u mnogim, posebno malim mjestima, često je javna tajna da neki svećenik ima jedno ili više djece. Nacionalu je poznato nekoliko konkretnih slučajeva, međutim, ne želimo stigmatizirati pojedine svećenike i njihove obitelji. Isto tako, danas je sve više svećenika koji ne teže za obitelji već za slobodnom ljubavlju.

Iako su svi apostoli osim Ivana bili oženjeni, a u evanđelju čak stoji da je Isus izliječio punicu Svetog Petra, već skoro tisuću godina Crkva propisuje celibat.

“Međutim, novozavjetni tekstovi propisuju da crkveni službenici, biskupi i đakoni budu valjani muževi jedne žene, da se brinu za svoju kuću i obitelj, osobito da odgajaju svoju djecu u skladu s ljudskim i kršćanskim idealima. No, oduvijek je dragovoljno djevičanstvo i život u spolnoj uzdržljivosti iz duhovnih ideala bilo među ljudima cijenjeno.” To je u svojoj knjizi memoara opisao ugledni zagrebački teolog i umirovljeni profesor Katoličko-bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, doktor Vladimir Zagorac. On piše da se najprije želja, a onda i zahtjev da i biskupijski svećenici poput redovnika prihvate celibat pojavljuje u srednjem vijeku, vijeku rađanja novih crkvenih redova velikog asketskog zanosa, vijeku velikih duhovnih napetosti, od neobuzdane strasti do velikih mističnih zanosa.

Svećeničku ženidbu zabranio je 1074. godine u Rimu papa Grgur VII. zapovijedajući čak i oženjenim svećenicima da napuste svoje žene. Kao jedan od glavnih razloga zašto celibat, kao naslijeđe mračnog srednjeg vijeka, do danas nije ukinut navodi se bojazan od rasipanja crkvene imovine koju bi Crkva tada morala dijeliti sa svećeničkom djecom. Pričalo se da je papa Ivan Pavao I., prethodnik Ivana Pavla II., koji je bio poznat po tome da se zalagao za siromašne, a protiv rasipnosti Crkve, namjeravao ukinuti celibat. Njegov mandat trajao je svega 33 dana, od 26. kolovoza do 28. rujna 1978. Iznenada je preminuo u svojoj 66. godini.

Uz Vatikan i Crkvu vezane su i mnoge teorije, a najpopularnija među njima je svakako Da Vincijev kod, odnosno tvrdnje kako je Isus Krist bio oženjen Marijom Magdalenom te da su zajedno imali i kćer. Upravo Marija Magdalena našla je prazan Isusov grob i prvi je svjedok njegova uskrsnuća, što je temelj katoličkog vjerovanja. Neki povjesničari tvrde da su postojala čak i evanđelja Marije Magdalene, jer je ona bila jedna od najboljih Isusovih učenica, a sljedbenici njezine Crkve i danas postoje u Francuskoj. No Bibliju kakvu ju danas poznajemo sastavili su crkveni ljudi u 4. stoljeću i od 80-ak raznih spisa uvrstili samo ona za koja su oni utvrdili da su “ispravna”.

A je li ispravno propovijedati jedno, a živjeti drugo? Samo u Zagrebu postoji najmanje 60 bivših svećenika koji su smatrali da ne samo da nije ispravno nego da je to licemjerno te su napustili službu. Glasnogovornik Hrvatske biskupske konferencije rekao je da oni ne vode statistiku o broju svećenika koji su napustili službu, nego da bi te podatke trebala imati svaka biskupija za sebe. Prema nekim procjenama u zadnjih 50-ak godina u svijetu se oženilo blizu 200 tisuća katoličkih svećenika. Najveći masovni “odljev” svećenika u Hrvatskoj zbio se 1971. kad je blizu 20 mladih svećenika iz Zadarske županije napustilo službu, no iako su danas gotovo svi među njima oženjeni i imaju obitelj, tada to nisu učinili iz privatnih razloga nego zbog unutarnjih crkvenih pitanja. Taj poznati “zadarski slučaj” opisan je i u knjizi bivšeg svećenika i dugogodišnjeg novinara Vjesnika Ćirila Petešića “Što se događa u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj” u izdanju Stvarnosti iz 1972. Mnogi od svećenika koji su tada napustili Crkvu postigli su zavidne karijere, a jedan od njih, koji danas ima šestero djece, bio je čak i veleposlanik u Sloveniji. Iako smo svakog pojedinačno kontaktirali, nisu bili raspoloženi za prebiranje po starim uspomenama i vraćanje u prošlost.

“Mi se s nekim stvarima u Crkvi nismo slagali, a budući da smo shvatili da se one neće promijeniti, izišli smo iz službe, ali ostajemo i dalje u Crkvi kao katolici i vjernici. No ni do tada, a ni poslije, nije bilo tako masovnog izlaska”, rekao je jedan od sudionika “zadarskog slučaja” koji nije želio da spominjemo njegovo ime.

Uz uvjet da mu ne spominjemo ime pristao je svoju priču ispričati i jedan mlađi bivši svećenik, uz napomenu da je izraz bivši svećenik nezgodan i netočan budući da svećenik ostaje svećenik do kraja svog života, samo je pitanje obavlja li službu ili ne. No svećenici koji ostaju u službi svoje bivše kolege često znaju pogrdno nazivati “raspopima”. Kad se njemu tijekom obavljanja svećeničkog poziva dogodila najprije ljubav, a potom i dijete, nije si previše predbacivao:

“Znao sam da ima dosta svećenika koji imaju simpatija, neki čak i obitelji, i u neku ruku smatrao sam to normalnim. Kao i mnogi drugi, uredno sam s majkom svog djeteta tada otišao u matični ured i prijavio se kao otac djeteta. Smatrao sam da bi bilo ružno s moje strane da na papiru piše da dijete nema oca. No ne postupaju svi svećenici tako. Jer, ako dijete ne priznate u rodnom listu, kao da ga i nemate. Ja sam neko vrijeme živio tako dvostrukim životom, no onda sam odlučio napustiti službu.”

Zanimljivo je da je danas puno manje djece koja su u matičnim uredima upisana bez jednog roditelja, najčešće oca. Prošle je godine od ukupno 14.875 novorođenih u Gradu Zagrebu, 1325 djece prilikom rođenja bilo upisano bez oca, no preko tisuću očeva ipak se upisalo naknadno tijekom godine, tako da trenutačno dvjestotinjak djece rođene 2008. nema upisanog oca. U periodu od 1900. do 1945. od ukupno rođene 228 tisuća djece u Zagrebu gotovo 24 tisuće bilo je u trenutku rođenja bez oca, a naknadno su očinstvo priznali tek u nešto manje od 4 tisuće slučajeva, dakle oko 20 tisuća djece rođene u tom razdoblju očevi nikad nisu priznali, njih oko 500 godišnje. Od 1946. do 1990. oko 12 tisuća djece upisano je u zagrebačke matične knjige bez oca, a od 1991. do 2008. oko četiri tisuće djece ostalo je u Zagrebu bez upisanog oca.

No veći broj svećenika koji imaju djecu ne spada u one očeve koji se nikad ne jave. Dapače, oni se uredno brinu o svojim obiteljima. Taj fenomen najbolje je opisao jedan stariji svećenik riječima: “Pogreška se svakome može dogoditi, ali još bi veća pogreška bila napustiti svoju ženu i dijete i ne brinuti se o njima.”

Tako je generacijama studenata Katoličko-bogoslovnog fakulteta u Zagrebu poznat slučaj jednog uglednog teologa i profesora koji ima djecu. Kako su mu studenti na konzultacije znali dolaziti i u njegovu kuriju na Kaptolu, pričalo se da su vrata često znala otvoriti djeca i vikati: “Tata, tata, treba te neki striček.”

Da je i iza Kaptolskih zidina, poput onih u Vatikanu, pregršt tajni i intriga, svjedoči i slučaj nekadašnjeg vodećeg hrvatskog teologa i najizglednijeg kandidata za zagrebačkog nadbiskupa 1998. Još je navodno 1997. iz Vatikana došla poluslužbena informacija da će upravo on naslijediti umirovljenog nadbiskupa i kardinala Franju Kuharića. Riječ je o doktoru Stjepanu Kušaru, kojem su uoči proglašenja kandidature neprijatelji podmetnuli u javnost priču o ženidbi. Iako nije bila istina da je bio oženjen, istina je bila da je bio u ljubavnoj vezi, i to s jednom medicinskom sestrom. Stoga se Vatikan, do kojeg je već doprla ta spletka, odlučio za Josipa Bozanića. Stjepan Kušar nastavio je predavati komparativne studije religije i filozofijske rukopise na Katoličko-bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, a iz javnog se života posve povukao. No onda se prije osam godina odlučio posve povući iz Crkve i sa svojom odabranicom otišao je u Švicarsku. To je prema mnogima bila ogromna šteta za Crkvu jer je Kušar slovio kao veliki autoritet i znalac. Odonda odbija razgovarati s novinarima, a kad smo ga nazvali u Švicarsku, ipak nam je rekao nekoliko rečenica:

“Ne kanim se vraćati u prošlost i ne kanim pričati o tome, imam važnijeg posla. Moj način i stav je o tome od početka jasan”, rekao je kratko.

Međutim, uspjeli smo ipak doznati da danas ima dva sina. Sadašnju suprugu upoznao je još 1990. kad se vratio iz Rima. Ona danas radi u jednom staračkom domu u Švicarskoj, a on, iako je bio najbolji profesor u Zagrebu, nije dobio adekvatnu službu u nekoj instituciji bliskoj Crkvi nego samo neku sporednu funkciju kod isusovaca. “To je kazna po Crkvi”, zaključila je samo kratko njegova mama Barica kad smo ju nazvali u jedno malo mjesto u Hrvatskom zagorju gdje živi. Međutim, ni ona bez odobrenja svog sina nije bila raspoložena davati izjave.

Mnogim je svećenicima, uz, naravno, ljubav prema Bogu, upravo sigurnost i udobnost crkvenog života jedan od glavnih razloga zašto ipak nastavljaju “dvostruki život”. Bez crkvene službe bili bi praktički na cesti i morali bi krenuti od nule, što je, posebno ako imaju djecu, vrlo teško. Međutim, danas 50-godišnji Božidar Balenović odlučio je ići težim putem. Nedugo nakon zaređenja, kao mladi župski vikar crkve Uznesenja blažene djevice Marije u Kloštar Ivaniću, zaljubio se u svoju današnju suprugu Almenku kojoj je tada bilo nepunih 19 godina. Razvila se velika ljubav i veza iako nisu imali djece. Kad je nakon godinu dana “zabranjene ljubavi” odlučio da ne može više tako živjeti i to rekao svojim nadređenima u Crkvi, dobio je premještaj u Osijek.

“Bilo mi je teško. Svaki put kad sam išao služiti misu, bio sam sam sa sobom u koliziji, da jedno ljudima pričam, a drugo radim. Poslali su me u izolaciju i dali tri mjeseca na razmišljanje. Međutim, odlučio sam izići. Bilo je to 1987. Našao sam se praktički na ulici s osnovnom školom jer mi nije bio priznat ni završeni teološki studij koji sam pohađao u Zagrebu i Jeruzalemu ni klasična gimnazija u sjemeništu u Samoboru. No položio sam razliku u ispitima da mi barem priznaju gimnaziju. Prvih mjeseci radio sam sve. Punica je kupila stroj za šivanje vesta tako da smo šivali te veste i prodavali na sitno. Sadio sam i krumpir i prodavao časnim sestrama. Nije mi ništa bilo teško jer od nečega morate živjeti dok se ne snađete. Poslije smo otvorili konobu. Moja supruga za to je vrijeme još studirala na Medicinskom fakultetu u Zagrebu.”

Božidar Balenović, koji od 1993. izdaje vlastite novine Otok Ivanić, kaže da nije bilo lako ni slušati što su im sve ljudi pričali iza leđa, no kad je sam sa sobom raščistio, postalo mu je svejedno:

“I danas me zovu ‘pop Božo’. Ja ću za njih biti ‘pop Božo’ dok sam živ.” I njegova supruga Almenka kaže da su joj pacijenti u ordinaciji znali govoriti: ‘O, pa vi ste od popa Bože žena.’ Mogu misliti kako su ljudi u ono vrijeme gledali na to. Danas, da mi se dogodi takvo što, možda bih drukčije razmišljala. Ali bili smo mladi, nisam osjećala nikakvo ‘rivalstvo’ s Crkvom niti sam mislila da nekome nešto kradem ili uzimam. No, kad sam se nedavno razboljela, počelo mi je prolaziti kroz glavu da li je to neka kazna. Čovjeku svašta prođe kroz glavu, ali mislim da smo Božo i ja najpoštenije postupili i prema sebi i prema Crkvi”, rekla je Almenka Balenović, koja je tajnica udruge žena oboljelih od karcinoma dojke “Sve za nju”. Ona i njezin suprug dugo nisu mogli dobiti dijete, ali prije pet i pol godina, zahvaljujući umjetnoj oplodnji, dobili su sina Andriju.

Prema podacima Hrvatske biskupske konferencije, Katolička crkva u Hrvatskoj u svojih 1570 župa ima oko 2400 svećenika i oko 3100 redovnica. Bogoslova je trenutačno oko 270, a sjemeništaraca oko 180. Usporedne podatke o tome kakva je statistika bila prije, recimo, 10 ili 20 godina, nismo uspjeli dobiti. No, na pitanje osjeća li se danas manji interes za svećeničko zvanje, zbog poljuljanog sustava moralnosti u društvu općenito, te je li teže pridobiti mlade ljude, glasnogovornik HBK-a Zvonimir Ancić odgovorio je da je svećeničko zvanje prije svega Božji dar:

“Bog je taj koji poziva i zato nije primjerena riječ da se nekoga pridobiva u duhovno zvanje. Crkva svojim djelovanjem nastoji pomoći mladim ljudima da prepoznaju Božji poziv u svom životu i da mu se odazovu. Naravno i da cijelo okruženje utječe na mladog čovjeka, na njegove stavove i odluke. Ali temeljna je činjenica da svećeničko zvanje nije samo sociološka činjenica nego ima svoju duboku duhovnu dimenziju. Zato Crkva od svoga početka pa sve do danas stalno poziva na molitvu za duhovna zvanja svjesna da je Bog taj koji poziva.”

Kanonik i doktor Vladimir Zagorac istaknuo je da uzrok manjka svećeničkih zvanja ne bi trebalo tražiti isključivo u obvezi celibata, što neki navode kao razlog za njegovo ukidanje, već u krizi vjere, pomanjkanju ugleda Crkve u svijetu što je posljedica protuvjerske i protucrkvene propagande, drastičnom smanjenju rođenja djece i u katoličkim zemljama i većim mogućnostima školovanja za druge struke. Ne treba zaboraviti ni pozitivnu ulogu što ga je celibat odigrao kroz povijest Crkve.

No, o pripremi mladih ljudi koji osjete Božji poziv za sve one izazove kojima se moraju oduprijeti zbog života u celibatu, malo se govori. Neki od naših sugovornika, koji su, naravno, htjeli ostati anonimni, ispričali su da su za vrijeme boravka u đačkom sjemeništu, dakle, u vrijeme kad se kod ostale djece bude prvi seksualni nagoni, u borbi s tjelesnim slabostima bili više-manje prepušteni samima sebi.

“Svi smo mi više-manje imali neke simpatije, bilo je tu i Marija i Mirjana, koje su dolazile u Crkvu i s kojima smo se gledali, ali sve su to bile platonske ljubavi. Znali smo ići i na more gdje bi se ponašali kao i ostali kupači, znali smo čak zadirkivati cure, a jedan među nama, koji sad obnaša jednu visoku funkciju u Crkvi, bio je u to vrijeme ‘glavni frajer’ za komade na plaži.” Mnogi svećenici ističu da im u održavanju celibata itekako odmažu i napasne djevojke i žene kojih ima u svakoj Crkvi. Takve žene znaju uporno tražiti priliku u kojoj bi ostale nasamo sa svećenikom, neke od njih možda jednostavno uzbuđuje ono što je zabranjeno, a mnoge se i iskreno zaljube. Mnogim je svećenicima tada teško odoljeti onome što im se servira.

No odgoj za celibat za većinu njih sastojao se uglavnom u zabranama. Sjemeništarci imaju ograničeno vrijeme izlazaka, izlasci navečer bili su uglavnom posve zabranjeni, kao i kontakti sa ženama. Ako bi se nekoga i ulovilo da kontaktira s djevojkama, nastojalo se takve kontakte prekinuti. Međutim, ako bi se u sjemeništu za nekoga doznalo da održava intimnu vezu s nekom ženom, ta osoba ne bi mogla ići dalje za ređenje. No samozadovoljavanje se prešutno toleriralo.

“Smatrali smo to strašnim grijehom i nakon svakog takvog čina jurili bismo na ispovijed. Svećenik bi tada rekao: ‘Nemoj, dijete, to više raditi, to ti je grijeh. Izmoli tri Zdravomarije i tri Očenaša!’ I onda bismo se mi trudili što duže izdržati da to opet ne činimo, ali nakon tjedan, dva, to se ipak ponovi jer je jače od tebe. I onda opet ideš na ispovijed i tako svaki put ispočetka”, ispričao je jedan od sugovornika. Već u sjemeništu dječacima je bilo jasno tko je među njima homoseksualno orijentiran, a to bi najčešće dolazilo do izražaja prilikom zajedničkog tuširanja.

O razlozima za i protiv celibata te o opasnostima koje celibat donosi ako se shvaća samo kao beženstvo, progovorio je u svojim novim rukopisima i kanonik i doktor Vladimir Zagorac. Nacional je dobio uvid u njegove tekstove koji će biti dodani eventualnom novom izdanju njegovih memoara. On je, među ostalim, napisao sljedeće: “Svećenička populacija postala je ‘muško društvo’ i time je u opasnosti da bude poželjno za perverzne tipove homoseksualnog usmjerenja. Isto kao i druga takva društva: vojska, muški zatvori, sjemeništa, muški samostani itd. Osobito ako poglavari nemaju oka da takove ‘kandidate’ prepoznaju i odbiju. Ali treba upozoriti na još jednu opasnost u unutarcrkvenom životu. Da se, naime, svaka naime iskazana sklonost ženskim osobama svećenicima ubraja u manjak i udaljuje ih od napredovanja u službi. A ne mora se raditi ni o kakvoj neurednoj vezi, nego najčešće samo o uljudnom ponašanju po pravilima građanskog bontona. S druge strane, da se suprotno usmjereni hvale zbog svoje potpune nezainteresiranosti za žensko društvo, ne uzimajući uopće u obzir eventualne neprirodne seksualne pojave, pa se ti pojedinci uspnu visoko u crkvenoj hijerarhiji, gdje imaju mogućnost promovirati i druge osobe sebi slične.” Međutim, Zagorac ističe da niti sada niti u prvom izdanju svojih memoara nije imao namjeru prokazati neke navodne homoseksualne krugove unutar Crkve, kako su mu senzacionalističkim medijskim napisima izvađenim iz konteksta pokušali pripisati.

U pokušaju da službenim putem saznamo na koji se način sjemeništarci i bogoslovi pripremaju za celibat, naišli smo uglavnom na zid šutnje, međutim, na internetskim stranicama Katoličko-bogoslovnog fakulteta može se naći zanimljivo predavanje dr. Marina Škarice “Bogoslov i djevojka”. Između ostalog on kaže:

“Neki su krivo shvatili moj govor o samozadovoljavanju. Kao da sam ja rekao da to nije teški grijeh i nered. Jasno sam rekao da je to objektivno uvijek teški nered, teški grijeh. Međutim, zbog posebnih okolnosti, ako se nije htjelo, ni željelo, nije bila potpuna svijest, dogodilo se iznenada, onda subjektivno neće biti teški grijeh. Sam Bog to sudi! Celibat uključuje ne samo potpunu uzdržljivost od uporabe spolnosti kroz čitav život, nego i savršenu krepost čistoće u praksi. Uzdržljivost i čistoća ne ostvaruju se tako da se naprije ‘sve’ iskusi, a onda donese odluka… Tko na polju spolnosti sve iskusi, neće se odlučiti za celibat jer neće biti sposoban za takav život. Uzdržljivost traži odlučnu volju da se mogu kontrolirati neuredna htijenja tijela. Opetovana neopreznost, puštanje maha osjetilima da vide, čuju i dotiču ono što raspaljuje strasti, može brzo sve uništiti.”

Te riječi dr. Marina Škarice najbolje oslikavaju primjeri iz prakse. Naime, oni svećenici koji pokušavaju modernije živjeti, izlaziti van u društvu svojih generacijski bliskih “civilnih” kolega, koliko god to nevino i prijateljski u početku bilo, imaju i više prilike doći u “napast”. Poznati su primjeri nekih vokalno-instrumentalnih sastava koji su izvodili duhovnu glazbu 60-ih i 70-ih godina, ali i onih iz današnjih dana. Takve sastave formirali bi najčešće studenti Bogoslovije još za vrijeme studija. Jedan takav poznati sastav bio je vrlo popularan krajem 60-ih, zvali su ih “Beatlesi duhovne glazbe”, objavili su album koji je doživio tri izdanja i imali preko 250 nastupa. S jedne strane, oni su pridonosili duhovnom uzdizanju vjernika, popularizirali vjeru kroz glazbu, na način prihvatljiviji mlađim generacijama, ali s druge su se strane i njihovi životi našli na prekretnici. Jedan od njih odustao je od teološkog studija i upisao medicinu, a danas je vrlo ugledan profesor i liječnik. Drugi je kao misionar otišao u Kanadu i danas više nije među živima. Treći je ostao u Zagrebu i postao ugledni katolički novinar. No priča četvrtog člana posebno je zanimljiva. On je, naime, nakon raspada benda, počeo svirati u jednom drugom crkvenom sastavu i ondje je upoznao jednu mladu djevojku koja je također ondje svirala. Bila je to nećakinja kardinala Kuharića, odnosno kći kardinalova brata. Između njih se rodila ljubav koja je s vremenom postala prejaka i on je odlučio napustiti svećeničku službu. Kao i uvijek u takvim slučajevima, najprije je bio premješten iz župe gdje su se upoznali, no nakon što je dobro promislio, ipak je odlučio da je ljubav prema toj ženi jača. Prvi njihov sin rodio se 1978, a kasnije su dobili još jednog sina i kćer. Kao jedan od rijetkih svećenika koji su i nakon napuštanja službe ostali u milosti Crkve, nastavio je raditi kao vjeroučitelj. Sudbina je htjela da upravo najstariji sin, koji je po svemu sudeći začet dok je njegov otac još bio u svećeničkoj službi, osjeti Božji poziv. Danas je tom mladiću 31 godina i već je nekoliko godina kapelan te je radio u nekoliko župa. Međutim, kad smo ga zamolili da nam ispriča kako je na njega utjecala činjenica da je njegov otac bio svećenik koji je napustio službu, nakon kraćeg razmišljanja i uz molbu da ne spominjemo njegovo ime odbio je razgovati o tome. Možemo samo pretpostaviti da ta činjenica, uz to što je u rodu s pokojnim kardinalom Kuharićem, za njega može biti samo još veći poticaj da ustraje u svom pozivu. Riječ je o vrlo perspektivnom svećeniku, obljubljenom među mladima zbog svoje pristupačnosti i jednostavnosti. No, koliko je poznato, riječ je o jedinom sinu svećenika u Hrvatskoj koji je postao svećenik. U neslužbenom razgovoru s jednim višim crkvenim službenikom doznali smo da taj mladi čovjek nikako nije protežiran zbog činjenice da je u rodu s kardinalom Kuharićem. Međutim, isto tako ne bi bilo pravedno prema njemu da mu Crkva zbog nečega na što on sam nikako nije mogao utjecati nije omogućila da pođe putem za koji je duboko u sebi osjetio poziv Božji.

Odbačen celibat

Za razliku od Grkokatoličke crkve, koja dopušta ženidbu svećeničkih kandidata, ali samo prije primanja svetog reda, u Hrvatskoj postoji i Hrvatska starokatolička crkva koja je posve odbacila celibat te u svoje redove prima i oženjene svećenike, ali i one koji se tek namjeravaju oženiti. Starokatolička crkva odcijepila se od Rimokatoličke nakon 1. Vatikanskog koncila 1871. godine, kad dio biskupa nije prihvatio dogmu papine nepogrešivosti. U Hrvatskoj je osnovana 1922. godine, a za prvog biskupa izabran je 1924. Marko Kalogjera. Osim činjenice da su priznavali i crkveni razvod braka, velik broj vjernika privuklo je služenje mise na hrvatskom jeziku, što u Rimokatoličkoj crkvi sve do 1968. nije bio slučaj. Neki od najpoznatijih simpatizera Starokatoličke crkve bili su hrvatski političari Stjepan Radić i Vladko Maček. Za vrhovnog poglavara starokatolici priznaju lokalnog biskupa, a kako Hrvatska nema svog starokatoličkog biskupa, tu funkciju obavlja austrijski biskup Bernhard Heitz. Upravo on doći će 17. svibnja na svečanu misu povodom otvaranja Starokatoličke crkve u zagrebačkom Stenjevcu. Danas je Starokatolička crkva u Hrvatskoj gotovo zaboravljena i broji oko tri tisuće vjernika, međutim, nedavno su krenuli putem obnove. Zasad imaju tri svećenika te nekoliko crkvenih objekata od kojih je većini potrebna obnova. Starokatoličku župu u Branimirovoj ulici u Zagrebu vodi danas oženjeni svećenik Darko Mejaški koji ima dvoje djece.

“Kod nas se svećenika čak vrednuje po tome kako se odnosi prema svojoj obitelji. Moja obitelj velika mi je podrška u vršenju svećeničkih dužnosti. Isto tako, većina ljudi s kojima se susrećem s velikim simpatijama gledaju na mene i moju obitelj. Svi znaju da sam svećenik i nitko ne pokazuje nikakvo čuđenje oko toga. U Starokatoličkoj crkvi župe same biraju svoje svećenike putem javnog natječaja. Oni se primaju najprije na probno vrijeme, a ako ne zadovolje, traži se drugi. Naše vjernike privlači otvorenost crkve. Svećenik živi s narodom i sam ima obitelj i razumije s kakvim se sve problemima vjernici susreću. Vjernici aktivno sudjeluju u vođenju crkve i župnik im ništa ne može nametati “, rekao je Darko Mejaški.

Kategorije: Hrvaška

Sunčano i vruće, temperature idu do 35°C

2 uri 5 min ago

U Hrvatskoj će danas prevladavati sunčano i dalje vruće vrijeme, prognoziraju iz DHMZ-a.

Vjetar većinom slab sjeveroistočni, na obali do umjeren jugozapadni, a prema otvorenom moru sjeverozapadni. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 30 i 35 °C.

Sutra u Dalmaciji te na istoku Hrvatske i dalje sunčano. U zapadnim predjelima mala i umjerena naoblaka, ali uz lokalno jači razvoj oblaka moguć je i pokoji pljusak, uglavnom u gorju.

Zapuhat će umjeren do jak sjeverni i sjeveroistočni vjetar, a na sjevernom Jadranu bura koja će jačati i proširit se do kraja dana i na srednji dio. Najniža jutarnja temperatura zraka od 17 do 22, duž obale između 20 i 25, a najviša dnevna od 28 do 33, na jugu ponegdje i malo viša.

Kategorije: Hrvaška

Opus Dei osvaja Hrvatsku

2 uri 7 min ago
Objavljeno u Nacionalu br. 463, 2004-09-28 Hrvatski obavještajci smatraju da je tajnovita katolička organizacija Opus Dei, koja već godinu dana djeluje u Zagrebu, predstavlja opasnost za državnu sigurnost: oni se službeno bave društveno korisnim djelima, a regrutiraju svoje članove među političarima, bogatašima i ljudima od utjecaja

Hrvatska obavještajna zajednica smatra da tajnovita katolička organizacija Opus Dei, koja već godinu dana djeluje u Zagrebu, predstavlja opasnost za državnu sigurnost. Visoki izvori potvrdili su za Nacional da je još 2000. Služba za zaštitu ustavnog poretka, nakon akcije praćenja svećenika i laika bliskih Opusu Dei, sastavila izvještaj u kojem se upozorava na njihovu prikrivenu djelatnost i pokušaj postavljanja svojih simpatizera u vrhove najvažnijih državnih institucija. Premda je 2000. tajanstvena katolička institucija, koja ima jedinstven status osobne prelature Svetog Oca, tek trebala prebaciti svoje ljude iz Austrije u Hrvatsku, agenti današnje POA-e uspjeli su identificirati njezine najvažnije suradnike. Uglavnom su to članovi Hrvatskog katoličkog zbora “Mi”, koje je okupljao pokojni Josip Jurak, župnik crkve Blaženog Marka Križevčanina, a među viđenijim članovima bili su i Tomislav Karamarko, tadašnji najbliži suradnik predsjednika Stipe Mesića, Vladimir Lončarević, pomoćnik savjetnika za unutarnju politiku Predsjedničkih Dvora, Neven Jurica, odnedavno veleposlanik u Washingtonu, visoki crkveni prelati Juraj Jezerinac i Želimir Puljić. Važnu ulogu imaju braća, umirovljeni general Ivan Tolj i Mario Tolj, zagrebački župnik, a navodno su u međuvremenu članovi Opusa Dei ostvarili kontakt i s Mirkom Norcem, koji služi kaznu zbog sudjelovanja u ratnom zločinu. Tvrdi se da im je to uspjelo preko Mire Lace i Antonija Lekića, nekadašnjih časnika HV-a i suradnika Nikole Štedula, političkog emigranta bliskog toj organizaciji.

MARTIN SCHLAG, AUSTRIJSKI PRELAT Za širenje Opusa Dei u Hrvatskoj zaduženo je austrijsko krilo UGLEDNI POSLOVNI ČOVJEK IZ AUSTRIJE ‘Unatoč civiliziranim javnim nastupima, to je militantna organizacija, neki je uspoređuju s katoličkim talibanima’ FINANCIJSKA MOĆ OPUSA DEI Opus Dei u New Yorku posjeduje zgradu vrijednu 42 milijuna USD, a dio članova mu predaje svu zaradu NA UDARU OBAVJEŠTAJACA Od 1983. SDS je pratio aktivnosti Opusa Dei u tadašnjoj SFRJ, a uhodila ih je i vojna tajna službaRecenziju koja sadrži upozorenje na djelatnost Opusa Dei vidio je i Stipe Mesić, međutim izvješće ga nije pretjerano zainteresiralo. Budući da se u izvješću kaže kako su Opusovci za ostvarenje svojih ciljeva spremni na sve – od instaliranja članova organizacije u utjecajne poslovno-političke krugove do fizičke eliminacije protivnika, zanimljiv je podatak o Mesićevu letimičnom pregledu obavještajne analize. Koliko je na takvo stajalište utjecao podatak da su najmanje dvojica njegovih bliskih suradnika vrlo bliski Opusu Dei, nikada nije razjašnjeno. Ne treba isključiti ni Mesićev loš status koji uživa od vodećih članova Katoličke crkve u Hrvatskoj, tako da vjerojatno nije želio izazivati sukobe s organizacijom o kojoj je ionako imao samo nekoliko podataka. Osim toga, Opus Dei uživa otvorenu zaštitu Ivana Pavla II i podršku Josipa Bozanića, a to su ljudi s kojima čak ni Mesić ne zbija šale.

Nekoliko godina trajale su pripreme za dolazak službenih predstavnika Opusa Dei u Hrvatsku, što se napokon dogodilo prije nešto više od godinu dana. Od tada pa sve do nedavno organizacija je djelovala diskretno i gotovo se uopće nije o njoj govorilo u javnosti: Petorica članova živi u stanu od nekoliko stotina kvadrata u Vlaškoj, a sedam članica u Kušlanovoj ulici, dok se s oko 400 simpatizera sastaju na misama i tečajevima duhovne obnove, koje se održavaju jednom na mjesec.

I tako je bilo sve dok sadašnji Opusov prelat, biskup Javier Echevarria, nije potkraj kolovoza posjetio zagrebački ogranak i susreo se s oko 400 članova i simpatizera u hotelu Panorama. Echeverria je održao sastanak i s kardinalom Josipom Bozanićem, na čije je pozive Opus Dei prije godinu dana stigao u Hrvatsku, kao i s apostolskim nuncijem Franciscom Javierom Lozanom. Uostalom, još 26. siječnja 2002., na inicijativu Hrvatskog katoličkog zbora “Mi”, u crkvi Sv. Marka bila je misa koju je služio Martin Schlag, generalni vikar prelature Opusa Dei za Hrvatsku. Na Schlagovu predavanju primijećeno je još nekoliko pripadnika austrijskog Opusa, ali i Juraj Jezerinac te župnik crkve Sv. Marka, Franjo Prstec. Zadatak Austrijanaca bilo je stvaranje hrvatskog krila Opusa Dei, što je i realizirano 2003 godine.

Zanimljiv je podatak da je, koliko god ta organizacija uživa podršku većine austrijskih biskupa, velik dio tamošnje javnosti negativno raspoložen prema djelovanju Opusa Dei.

“Oni su prodrli u visoke poslovne i političke krugove i imaju jak utjecaj na situaciju u zemlji. Unatoč civiliziranim javnim nastupima, to je jedna militantna crkvena organizacija, a neki je uspoređuju s katoličkim talibanima”, rekao je za Nacional ugledni austrijski poslovni čovjek. Koliko su se uspjeli probiti u austrijske strukture govori podatak da su članovi, među ostalima i direktor jedne tamošnje medijske kuće, glavni urednici pojedinih listova, biskupi, ali i lokalni bogataši. Tako je prije desetak godina, jedan od vlasnika velike robne kuće iz Graza “Kastner und Koller” (prijeratnih vlasnika zagrebačke Name), svu imovinu darovao Opusu Dei i počeo im služiti u celibatu. Prema Nacionalovu izvoru, u Austriji postoje glasine kako su 1991. članovi Opusa Dei sudjelovali u nabavi oružja za Hrvatsku. Navodno je to i razlog zašto su hrvatski biskupi tako dobrohotno prihvatili njihov dolazak u Zagreb.

Jedan od rijetkih disonantnih glasova bio je onaj teologa dr. Adalberta Rebića, koji je, na najavu dolaska u Hrvatsku, javno izjavio da je “posrijedi vrlo tajnovita organizacija čiji se članovi javno ne deklariraju niti izvana nose nekakva obilježja ili posebne odore”. Bilo je to pojedinačno stajalište, također crkvenog konzervativca, koji nije imao podršku biskupske konferencije.

Uostalom, i nema crkvene institucije koja je izazvala toliko kontroverzija poput Opusa Dei, koji je 1928. osnovao Josemaria Escriva de Balaguer y Albas. Službeno je riječ o osobnoj prelaturi sa sjedištem u Rimu, čiji članovi u svakodnevnom životu promiču apostolsku djelatnost i bave se društveno korisnim radom. Članstvo se dijeli u nekoliko kategorija: numerarije, koji su u pravilu akademski obrazovani, a žive u istospolnim zajednicama; supernumerariji, koji su za razliku od njih najčešće obiteljski ljudi; asociatiji te suradnici koji nemaju stalna zaduženja. Oko 1800 svećenika članovi su udruge Svetog Križa i podliježu kanonskom pravu, za razliku od ostalih pripadnika Opusa Dei. Organizacija i više od 80.000 njezinih članova izbjegavaju javnost, a u pravilu se regrutiraju unutar društvenih elita, poput uspješnih poslovnih ljudi, odvjetnika i sudaca, političara i profesora. Zato i ne čudi da ih neki nazivaju masonerijom unutar Katoličke crkve, budući da netko do svoje punoljetnosti može biti član Opusa Dei a da to nikad ne bude javno obznanjeno. Vrlo brzo postalo je jasno da usprkos Escrivinim tvrdnjama o političkoj neutralnosti, Opus Dei čvrsto podržava Francov režim, čiji su brojni ministri pripadali toj organizaciji. Na internetu djeluju i portali na kojima Escrivini protivnici citiraju njegova izrazito dubiozna politička gledišta, poput onog u kojem zbog borbe protiv ateista, komunista i masona veliča Franca i dodaje da podržava i Hitlera, ako imaju iste neprijatelje. Zbog toga su i neki španjolski biskupi prosvjedovali kada je Ivan Pavao II 1992. Escrivu proglasio blaženim. Sadašnji Papa snažno cijeni čvrstinu i konzervativizam koji provodi Opus Dei, što je potvrdio proglasivši ga vlastitom prelaturom, a 2002. Josemaria Escriva proglašen je svetim.

No, koliko god mističnost pogoduje stvaranju fame oko Opusa Dei, da nisu financijski snažni, vjerojatno bi bili zanimljivi tek pokojem sociologu religije. Ovako je to institucija koja u New Yorku posjeduje zgradu vrijednu 42.000.000 dolara, a velik broj članova joj dobrovoljno prepušta svu zaradu, a vodstvo im daje svojevrstan džeparac. Članovi se nerijetko odriču privatne imovine i predaju je crkvenoj prelaturi.

Ništa manje zanimljiv podatak nije da se za djelovanje Opusa Dei početkom 80-ih zainteresirala jugoslavenska Služba državne sigurnosti. Unutar SDS-ova zagrebačkog odjela, djelovao je poseban detašman zadužen za špijuniranje svećenika i osoba bliskih Katoličkoj crkvi. Bili su iznimno učinkoviti, a jedna od glavnih meta bio je biskup Đuro Kokša, čije su prostorije bile ozvučene, a on kontinuirano praćen. Biskup nije znao da je pod prismotrom, a svaki dan je Služba državne sigurnosti dobivala izvješća o njegovim razgovorima i stavovima vodećih ljudi zagrebačkog Kaptola. Do koje se mjere SDS infiltrirao u crkvene vrhove, pokazuje podatak da su, kada bi se održavala zatvorena zasjedanja Biskupske konferencije Jugoslavije, izvještaje s jutarnjih sesija crkvenih velikodostojnika agenti i njihovi šefovi imali prije nego što bi počela popodnevna zasjedanja.

Oko 1983. Služba državne sigurnosti zapazila je pokušaje ulaska Opusa Dei u ovdašnju Katoličku crkvu. Trag je vodio do Beograda i tamošnje nuncijature u kojoj je tih godina radio Javier Lozano, aktualni apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj. “U to vrijeme u Zagrebu su imali podršku malog broja ljudi nepoznatih u javnosti, iako je bilo očito da žele ući u ovo područje. Međutim, ubrzo smo ih stavili pod nadzor jer je to posao kontrašpijunaže u svakoj zemlji. Tada je zamalo izbio skandal jer se u jednom trenutku ispostavilo da istu ekipu špijunira i Vojno-sigurnosna uprava Generalštaba JNA, tako da su pojedini informatori radili i za nas i za njih. Mislim da Opus Dei namjerno mistificira svoj utjecaj i ulogu, no kako rade u konspiraciji, sasvim je logično da su zanimljivi tajnim službama”, ispričao je prošle subote za Nacional nekadašnji agent SDS-a.

Služba državne sigurnosti imala je ključan utjecaj i na rad komisija za odnose s vjerskim zajednicama – pojašnjava bivši SDS-ovac – a one su odabranim novinarima davale upute kako pratiti religioznu problematiku. Najistaknutiji komunistički kritičari Crkve tog perioda bili su Nenad Ivanković i Nino Pavić. Prvi je danas vodeći državotvorac, a drugi se prije desetak dana privatno susreo s prelatom Echeverriom, kako je izvijestio Jutarnji list. Čini se da je vatikanska moć praštanja doista bezgranična.

U vrijeme Tuđmanove vladavine obavještajna zajednica je gotovo u potpunosti prestala nadzirati Crkvu. Potom je 2000. Služba za zaštitu ustavnog poretka probila konspirativnu djelatnost Opusa Dei i de facto ih proglasila opasnima po Hrvatsku. Izvještaj je ignoriran i 2003. nasljednici Josemaria Escrive stigli su u Zagreb, gdje danas imaju podršku kardinala Bozanića. U idućim godinama bit će zanimljivo vidjeti do kojih granica će uspjeti proširiti svoj utjecaj.

POLITIČARI BLISKI OPUSU DEI

Nakon španjolskog građanskog rata, u kojem su republikanci pobili oko 6300 svećenika i časnih sestara te 13 biskupa, kao i cjelokupna tamošnja Katolička crkva i Opus Dei je podržavao diktatorski režim Francisca Franca. Stoga ne iznenađuje da su 50-ih i 60-ih mnogi ministri bili pripadnici te organizacije. Godine 1995. Le Monde Diplomatique objavio je popis poznatih političara povezanih s Opusom Dei. Među ostalima, tu su Valery Giscard dEstaing, bivši premijer Raymod Barre, Jacques Santer, Jose Maria Aznar, Juan Antonio Samaranch, Otto von Habsburg, Alois Mock, pa i odbjegli peruanski diktator Alberto Fujimori. Ali svakako najutjecajniji pripadnik i dalje je Joaquin Navarro Valls, liječnik i novinar koji obnaša dužnost glasnogovornika Svete Stolice.

Kategorije: Hrvaška

Magla smanjuje vidljivost i usporava vožnju u središnjoj Hrvatskoj

2 uri 7 min ago

Magla smanjuje vidljivost i usporava vožnju mjestimice u središnjoj Hrvatskoj, javlja jutros Hrvatski autoklub.

Pojačan je promet na gradskim prometnicama i obilaznicama, a zastoji su povremeno na dionicama cesta gdje traju radovi.

Tijekom dana povremeno se očekuje pojačan promet na glavnim prometnicama u smjeru mora i unutrašnjost, osobito na autocestama: A1 Zagreb-Split-Ploče, A2 Zagreb-Macelj, A3 Bregana-Lipovac, A6 Rijeka-Zagreb, A7 Rupa-Diračje, zagrebačkoj (A3) i riječkoj (A7) obilaznici, Istarskom ipsilonu, Ličkoj (DC1) i Jadranskoj magistrali (DC8) te na prilazima turističkim središtima.

U pomorskom prometu nema poteškoća.

Na većini graničnih prijelaza nema dojava o dužim čekanjima.

Kategorije: Hrvaška

Zdravstveni sindikati ne odustaju od povećanja plaća, danas nastavak pregovora

2 uri 17 min ago

Danas u 9 sati u Ministarstvu zdravstva pregovarački odbori Vlade i zdravstvenih sindikata počet će pregovarati o povećanju plaća u zdravstvu, nakon što Vlada nije prihvatila povećanje koje je bilo dogovoreno tijekom kolektivnih pregovora u srpnju.

Predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i zdravstvenog osiguranja Stjepan Topolnjak izjavio je u ponedjeljak kako sindikati ne odustaju od povećanja plaća te najavio da će, ako do povećanja ne dođe, pokrenuti sindikalne akcije.

Ministar zdravstva Milan Kujundžić rekao je kako će sindikate zamoliti za strpljenje, da sačekaju 15-20 dana dok Ministarstvo financija ne napravi izračune i Vlada o tome ne postigne suglasje. Uvjeren je, kaže, da će Vlada odluku o povećanju plaća u zdravstvu donijeti u idućih mjesec dana.

Posljednjeg dana mjeseca srpnja u Ministarstvu zdravstva potpisano je produljenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja s dva reprezentativna sindikata. Ipak, Vlada nije prihvatila i parafirano povećanje plaća – za tri posto od 1. kolovoza i za četiri posto od 1. listopada, za 72.000 radnika u sustavu, već je najavila nastavak pregovora.

Kategorije: Hrvaška

Johnson i Trump razgovarali telefonom uoči sastanka G7

2 uri 19 min ago

Britanski premijer Boris Johnson i američki predsjednik Donald Trump razgovarali su u ponedjeljak telefonom o Brexitu i američko-britanskom sporazumu o slobodnoj trgovini, uoči sastanka na vrhu skupine G7, koji se treba održati u Francuskoj idućeg vikenda.

“Odlična diskusija s premijerom Johnsonom danas. Razgovarali smo o Brexitu i kako možemo brzo prijeći na sporazum o slobodnoj trgovini između SAD-a i Velike Britanije. Veselim se susretu s Borisom ovoga vikenda na G7 u Francuskoj”, poručio je Trump u postu na twitteru.

Glasnogovornik Johnsonovog ureda rekao je da su dvojica čelnika razgovarala o “ekonomskim pitanjima i našem trgovinskom odnosu, a premijer je informirao predsjednika o Brexitu”. Čelnici se raduju što će se vidjeti na samitu G7 ovoga vikenda, dodao je.

Sastanak vođa G7 zemalja, koji se treba održati od 24. do 26. kolovoza u francuskom gradu Biarritzu, mogao bi završiti bez zajedničkog priopćenja zbog velikih razlika između zemalja članica u vezi trgovinskih i klimatskih pitanja, objavila je japanska javna televizija NHK.

Bilo bi to prvi put da samit skupine G7 završava bez zajedničke izjave otkako su sastanci počeli 1975. godine, priopćio je NHK.

Pronalaženje zajedničkog jezika između saveznika postaje sve teže zbog pristupa SAD-a rješavanju sporova oko trgovine i okoliša.

Američki predsjednik Donald Trump skloniji je bilateralnim trgovinskim paktovima nego multilateralnim sporazumima, a trenutno je u dugotrajnom trgovinskom ratu s Kinom.

Trump je također, unatoč protivljenju EU-a, povukao SAD iz Pariškog sporazuma o ograničavanju učinaka klimatskih promjena.

Kategorije: Hrvaška

INTERVJU Ivo Bićanić: ‘NADAM SE DA PLENKOVIĆ NEĆE DOBITI parlamentarne izbore jer će ukorijeniti ortački kapitalizam’

8 ur 49 min ago
ISTAKNUTI MAKROEKONOMIST upozorava da je nova recesija u Hrvatskoj pred vratima i da ako Vlada provede privatizaciju po Tuđman-Škegrinu modelu iz 90-ih, zbog preuzetih obaveza za uvođenje eura, slijedi nova pljačka po principu ortačkog kapitalizma

Ivo Bićanić, 68-godišnji profesor sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta i makroekonomist, nedavno je javnost zaintrigirao objavom teze da u Hrvatskoj slijedi novi val privatizacije po, kako ga je nazvao, Tuđman-Škegrinom modelu. Procjenjuje da će zbog toga u vodu pasti doskočica Ljube Ćesića Rojsa „tko je jamio, jamio je“ jer će se opet „jamiti“. Sve je to najavio na portalu Ideje. Taj novi val privatizacije uslijedit će zbog obveze koju je Hrvatska preuzela da bi u sljedećih pet godina u svoj monetarni sustav uvela euro. Bićanić je doktorirao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, ali je magistrirao na britanskom Oxfordu, a surađivao je i u Woodrow Wilson International Centeru u Washingtonu. Bio je i gostujući profesor na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti i na sveučilištu u Zürichu. Bićanić je s engleskog jezika na hrvatski preveo i rad jednog od najpoznatijih američkih ekonomista, Johna Maynarda Keynesa.

Pročitajte više u novom broju Nacionala…

Kategorije: Hrvaška