Nacional

Syndicate content
on-line izdanje najutjecajnijeg političkog tjednika
Updated: 13 min 13 sek od tega

Od danas obavezna zimska oprema

4 ure 16 min ago

Od danas, 15. studenog do 15. travnja 2019. obvezna je upotreba zimske opreme na zimskim dionicama javnih cesta u Hrvatskoj, podsjetili su u četvrtak iz Hrvatskog autokluba.

U Odluci o obveznoj uporabi zimske opreme na zimskim dionicama javnih cesta u Republici Hrvatskoj (NN 145/2013.) koju je donijelo Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, navedeno je da je zimska oprema obavezna na pojedinim dionicama od 15. studenog tekuće godine do 15. travnja iduće godine, u ovom slučaju od 15. studenog 2018. godine do 15. travnja 2019. godine.

Prema spomenutoj Odluci u zimske dionice javnih cesta ulazi 839,2 km autocesta i 1523,3 km državnih i županijskih cesta te 68,1 km državnih cesta za tranzitni promet iz luka Vukovar, Osijek, odnosno luke i rafinerije Sisak.

Obaveza uporabe zimske opreme odnosi se na sve vrste motornih vozila bez obzira na vremenske uvjete i stanje kolnika. Također, zimska oprema može biti obavezna na pojedinim cestama prije ili nakon tog razdoblja, što ovisi o trenutnim vremenskim uvjetima, u slučaju snijega ili poledice.

Pod zimskom opremom za vozila najveće dopuštene mase do 3,5 tone podrazumijevaju se zimske gume (M+S) na svim kotačima ili ljetne gume s najmanjom dubinom profila od 4 mm i lanci za snijeg koji se postavljaju na pogonske kotače.

Zimska oprema za autobuse podrazumijeva lance na pogonskim kotačima ili zimske gume (M+S) postavljene na pogonske kotače. Autobusi i teretna vozila koja zbog tehničkih razloga ne mogu postaviti lance na pogonske kotače moraju imati zimske gume (M+S) na pogonskim kotačima, poručuju iz HAK-a.

Kategorije: Hrvaška

Izbor nove čelne osobe HAZU-a

4 ure 23 min ago

Na izbornoj skupštini Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) pred akademicima je važna zadaća – izabrati novu čelnu osobu koja će voditi tu najvažniju hrvatsku znanstvenu i kulturnu ustanovu u iduće četiri godine, a birat će između dvoje kandidata – akademkinje Milene Žic Fuchs i akademika Velimira Neidhardta.

Redovite članice i članovi Akademije, njih ukupno 141, tako će tajnim glasovanjem odlučivati tko će na mjestu čelne osobe HAZU na tome mjestu 1. siječnja 2019. zamijeniti aktualnoga predsjednika akademika Zvonka Kusića, predsjednika u dva mandata – od 1. siječnja 2011. pa do 31. prosinca ove godine. Za izbor je potrebno dobiti natpolovičnu većinu svih članica i članova Akademije, odnosno 71 glas.

Akademija je na početku 1866. imala 16 članova, danas ih je 141 od zakonski mogućih 160. U biračkome tijelu je nešto više od deset posto žena, što je omjer sličan onome u europskim akademijama, ali od početka pa do sada na čelu Akademije bili su samo predsjednici, a jedina žena – akademkinja Alica Wertheimer- Baletić – bila je potpredsjednica HAZU u dva mandata od 2004. do 2010.

Birat će se i potpredsjednici HAZU, potvrđivati tajnici i članovi Predsjedništva iz devet razreda Akademije

Na dnevnome redu izborne skupštine bit će i izvor dvojice potpredsjednika HAZU između četvorice akademika kandidata – Davora Miličića, Frane Paraća, Davorina Rudolfa i Stanislava Tuksara.

Redovite članice i članovi HAZU odlučiti će i hoće li potvrditi tajnike devet razreda Akademije i njihove predstavnike u Predsjedništvu HAZU. Kako je objavio HAZU na svojim mrežnim stranicama, na dan 5. studenoga kandidati za potvrdu tajnika razreda su – akademik Gordan Družić u Razredu za društvene znanosti, akademik Goran Pichler u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti, akademik Ferdo Bašić u Razredu za prirodne znanosti, akademkinja Vida Demarin u Razredu za medicinske znanosti, akademik Darko Novaković u Razredu za filološke znanosti, akademik Pavao Pavličić u Razredu za književnost, akademik Mladen Obad Šćitaroci u Razredu za likovne umjetnosti i akademik Ignac Lovrek u Razredu za tehničke znanosti, dok su u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju dvojica kandidata akademik Stanislav Tuksar i akademik Zoran Juranić.

Kandidati za članove Predsjedništva HAZU su akademik Jakša Barbić iz Razreda za društvene znanosti, akademik Marko Tadić iz Razred za matematičke, fizičke i kemijske znanosti, akademik Slavko Matić iz Razreda za prirodne znanosti, akademik Marko Pećina iz Razreda za medicinske znanosti akademkinja Milena Žic Fuchs iz Razreda za filološke znanosti, akademik Boris Senker iz Razreda za književnost, akademik Vladimir Marković iz Razreda za likovne umjetnosti, te akademik Leo Budin iz Razreda za tehničke znanosti.

Kratki životopisi kandidata Milena Žic Fuchs

Milena Žic Fuch rođena je 1954. u Zagrebu. Školovala se u Londonu, New Yorku i Sydneyu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu stekla je 1977. diplomu profesora engleskoga jezika i etnologije. Magistrirala je 1982., a 1989. obranila je doktorsku disertaciju pod naslovom “Semantička analiza glagola kretanja u engleskom i hrvatskom književnom jeziku”.

Od 1978. radi na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kao asistent, docent, izvanredni profesor,redoviti profesor, te redoviti profesor u trajnom zvanju.

Objavila je knjige Znanje o jeziku i znanje o svijetu 1991., Rječnik kratica (zajedno sa Stjepanom Babićem) 2007. te Kognitivna lingvistika i jezične strukture: engleski present perfect 2009., za koju je primila Državnu nagradu za znanost za 2011. Objavila je radove iz semantike, kognitivne lingvistike, sociolingvistike, sintakse, analize diskursa, s posebnim osvrtom na utjecaj komunikacijskih tehnologija na hrvatski jezik.

Uključila se 2005. u rad Europske znanstvene zaklade (ESF), u razdoblju od 2013. do 2015. predsjedavala je Scientific Review Group for the Humanities, ESF. Članica je mnogobrojnih znanstvenih savjetodavnih odbora te je u više navrata sudjelovala kao ekspert u tijelima Europske komisije.

Od 2008. Milena Žic Fuchs je članica ERC-jevog (European Research Council) prosudbenoga panela Advanced Grant  SH4 “The Human Mind and Its Complexity”, a u razdoblju od 2014. do 2015. predsjedavala je tim panelom.

U članstvo Academia Europaea izabrana je 2013. a 2016. imneovana je za članicu High Level Group on Maximising Impact of EU Research and Innovation Programmes Europske komisije.

Ove godine imenovana je u JRC (Joint Research Centre) High-Level Peer Group Europske komisije, tijelo Europske komisije čija je zadaća pružanje neovisnih znanstvenih mišljenja s ciljem potpore europskoj znanstvenoj politici.

Velimir Neidhardt

Velimir Neidhardt rođen je 7. listopada 1943. u Zagrebu. Na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1967. Stručno i umjetnički usavršava se od 1968. do 1970. u Majstorskoj radionici akademika Drage Galića u kojoj počinje uspješno sudjelovanje na javnim urbanističko-arhitektonskim natječajima.

Na Arhitektonskom fakultetu 1978. je magistrirao, a 1990. doktorirao s disertacijom “Antroposocijalni faktor u teorijskom pristupu arhitektonskom i urbanističkom projektiranju”.

Od 1974. do 1976. boravio je na studijskom usavršavanju u Americi.

Autor je dvjestotinjak idejnih studija, planova i projekata za koje je dobio više priznanja i nagrada, među kojima su nagrade “Vladimir Nazor” Ministarstva kulture za najbolja ostvarenja u arhitekturi i urbanizmu 1989. i 1995., te nagrada “Viktor Kovačić” Udruženja hrvatskih arhitekata (UHA) za najbolje arhitektonsko ostvarenje u 1979.

Na globalnom planu njegov najznačajniji arhitektonski uspjeh je pobjeda na međunarodnome natječaju za novi putnički terminal Zračne Luke Zagreb 2008. s Brankom Kinclom i Jurom Radićem, a za to ostvarenje dodijeljena mu je Američka arhitektonska nagrada iste godine. Ostali Neidhardtovi značajni natječajni projekti nagrađeni su također prvim nagradama i ostvareni kao što su primjerice: Višenamjensko središte (Centar I) Banja Luke, zatim Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (sa suautorima), te Poslovna zgrada INA -Trgovine u Zagrebu. Realizirao je i Poslovnu zgradu “Croatia Osiguranja“, te HBOR-a u Zagrebu.

S akademicima Begovićem i Vulinom ostvario je zgradu nove Akademijine knjižnice. Godine 2015. postao je dopisni član Slovenske akademije znanosti i umjetnosti. Na Arhitektonskom fakultetu kolegij “Zgrade za rad i trgovinu” zaključio je s 29 video predavanja slobodno dostupnih na You Tube-u, a kao professor emeritus nastavio je predavati na doktorskome studiju kolegij Arhitektonsko istraživanje suvremenosti.

Kategorije: Hrvaška

Je li migrantska karavana doista sigurnosna prijetnja za SAD?

4 ure 45 min ago

Otkako su prošli kongresni izbori 6. studenoga američki predsjednik Donald Trump sve rjeđe spominje “kriminalce” iz karavane migranata iz Središnje Amerike koji, kako je prije tvrdio, prijete “invazijom” na Sjedinjene Države.

No karavana i dalje napreduje prema američko-meksičkoj granici, neovisno o američkoj predizbornoj kampanji, pa se opravdano postavlja pitanje jesu li ti migranti prijetnja za sigurnost zemlje.

Migranti, njih oko 5000, napustili su u ponedjeljak Guadalajaru i uputili se prema granici u Tijuani, na sjeverozapadu zemlje.

Kada čuju da ih američki predsjednik naziva “članovima bandi”, Bayron Salinas, mehaničar iz Hondurasa koji se nalazi u karavani odmahuje glavom: “Bande su ono od čega bježimo”.

Šmrcajući i kašljući od hladnoće, s jednogodišnjim sinom na rukama, Salinas ne nalikuje baš na “razbojnika” i “jako zlog čovjeka” kako ih opisuje Trump.

Kao i većina tih migranata bez dokumenata koji već mjesec dana pješice i autostopom putuju preko Središnje Amerike i Meksika, Salinas i njegova supruga Isamar ističu da samo žele odgajati svoje dijete daleko od siromaštva i uličnih bandi u svojoj domovini.

“U većini slučajeva, to su obitelji i odrasli tražitelji azila koji bježe od nasilja, prijetnji i teških uvjeta života”, rekla je Royce Bernstein Murray iz Američkog vijeća za imigraciju, think-tanka iz Washingtona. “Jednostavno traže sigurno mjesto”, kazala je.

Međutim, teško je u potpunosti odbaciti sigurnosne aspekte te velike karavane migranata, posebice u svjetlu terorističkih napada u Parizu 2015. godine, Neki od počinitelja tih napada došli su, naime, u Europu s valom migranata i izbjeglica iz Sirije.

Trump je govoreći o toj migrantskoj karavani preuzeo retoriku europske krajnje desnice tijekom sirijskog egzodusa, premda nema dokaza da u karavani doista ima islamističkih terorista.

I sam Trump je priznao da nema “nikakvih dokaza” za to, unatoč jako alarmantnom tvitu u kojem je ustvrdio da se u karavani nalaze “nepoznati ljudi s Bliskog istoka”.

U koloni nema bandita

Stručnjaci za migraciju, analitičari za sigurnost i čak neki migranti kažu da je moguće da u karavani postoji malen broj članova bandi ili drugih kriminalaca.

Neki migranti kazali su za France Presse da su identificirali malu skupinu mladih delikvenata koji se drogiraju i kradu, ali ne i opasnije kriminalce.

“Ako doznamo da je u skupini lopov, jako ga pretučemo. Nijedan inteligentan lopov ne bi ovdje ostao”, rekao je Denis Alberto de la Cruz, 31-godišnji ribar iz Gvatemale.

“U svim ovako velikim skupinama, vjerojatno ima ljudi koji su u prošlosti imali problema sa zakonom”, rekao je Richard Miles, stručnjak za sigurnost iz Centra za strateške i međunarodne studije iz Washingtona.

“Ali kada bi postojala značajna prisutnost članova bande MS-13, skupina bi to sigurno otkrila, jer većina tih ljudi bježi upravo od njih”, rekao je, govoreći o međunarodnoj bandi koja je osnovana u Los Angelesu i proširila se cijelom Središnjom Amerikom.

Te kriminalce bi se uostalom prilično lako otkrilo u Sjedinjenim Državama, koje imaju stroge mjere sigurnosti na granici i obuhvatne kontrole putem otisaka prstiju, biometričkih podataka i provjera kaznenih dosjea, dodaje Bernstein Muray.

Migranti, koji su krenuli iz Hondurasa 13. listopada, izazvali su Trumpov bijes tek nakon što su prešli prvu prepreku između Gvatemale i Meksika i potom se sukobili s meksičkom interventnom policijom.

Trump je na američko-meksičkoj granici rasporedio tisuće vojnika, ali malo je vjerojatno da će migranti pokušati ući u SAD silom, smatraju stručnjaci.

Američke vlasti su na granici u Tijuani smanjile pristup automobilima i postavile betonske zapreke kao i bodljikavu žicu.

Migranti putuju uglavnom u skupinama kako bi se zaštitili od napada i otmica u Meksiku.

Njihov dolazak na granicu ne bi trebao biti problem za SAD, smatra BernsteinMurray.

“Granica je sigurnija nego ikad”, kazala je. “U bilo kojoj skupini ljudskih bića postoji rizik da u njoj ima loših elemenata, ali velika većina, gotovo svi ti pojedinci, točno su ono što tvrde da jesu”, zaključila je.

Kategorije: Hrvaška

Pretežno sunčano, u unutrašnjosti naoblaka, na Jadranu bura

4 ure 47 min ago

U Hrvatskoj će danas prevladavari pretežno sunčano vrijeme, u unutrašnjosti mjestimice uz promjenljivu naoblaku, osobito tijekom prijepodneva. Ujutro uz rijeke i po kotlinama tek ponegdje magla i sumaglica, a moguć je i slab mraz, prognoziraju iz DHMZ-a.

Vjetar slab do umjeren sjeveroistočni i sjeverni, na Jadranu umjerena i jaka bura, povremeno s olujnim udarima, osobito podno Velebita. Najviša dnevna temperatura između 9 i 14, na Jadranu od 15 do 20°C.

Meteoalarm je za četvrtak izdao žuta upozorenja za područja Knina, Rijeke, Splita i Dubrovnika, gdje se očekuju olujni udari bure.

Na Jadranu sutra pretežno sunčano i vjetrovito, a u unutrašnjosti promjenjivo oblačno. U gorskim krajevima uz više oblaka može pati i malo oborine na granici kiše i snijega. Ujutro u unutrašnjosti tek rijetko magla, češće sumaglica i niski oblaci te mraz.

Vjetar slab i umjeren sjeveroistočni. Na Jadranu će puhati umjerena i jaka bura, mjestimice s olujnim udarima. Jutarnja temperatura od 0 do 5, duž obale i na otocima od 7 do 12, a najviša dnevna između 9 i 14 u većini krajeva, u gorju niža, a u Dalmaciji malo viša.

Kategorije: Hrvaška

Jak vjetar na autocestama, magla smanjuje vidljivost

4 ure 57 min ago

Jak vjetar puše na autocestama: A1 Zagreb-Split-Ploče između južnog ulaza u tunel Sveti Rok i vijadukta Baričevići te A6 Rijeka-Zagreb između Kikovice i tunela Tuhobić. Vozi se uz ograničenja brzine, no autoceste su otvorene za sve skupine vozila, javlja jutros Hrvatski autoklub.

Zbog vjetra, na Jadranskoj magistrali (DC8) između Novog Vinodolskog i Senja zabrana je prometa za autobuse na kat, vozila s kamp-prikolicama i motocikle (I. skupinu vozila), a između Karlobaga i Svete Marije Magdalene dodatno je zabrana za dostavna vozila i vozila s natkrivenim teretnim prostorom (I. i II. skupinu vozila).

Zbog magle smanjena je vidljivost mjestimice na cestama u Slavoniji, a ima je i na dionici autoceste A3 Bregana-Lipovac između Novske i Nove Gradiške.

IZVANREDNE SITUACIJE NA AUTOCESTAMA:

  • A3 Bregana-LIpovac: vozilo u kvaru na 140. km između čvorova Okučani i Novska u smjeru Bregane.
  • A4 Goričan-Zagreb: prometna nesreća između odmorišta Sesvete i čvora Sveta Helena u smjeru Varaždina.

Od danas 15. studenog 2018. godine do 15. travnja 2019. godine obvezna je upotreba zimske opreme na zimskim dionicama javnih cesta u Republici Hrvatskoj.

Pomorski promet

Trajekti i katamarani plove prema redu plovidbe.

Na trajektnoj liniji Split-Vela Luka- Ubli (604) plovi trajekt Lastovo kojemu je maksimalna visina garaže 3.80 m, upozoravamo vozače teretnih vozila da obrate pažnju na visinu kamiona.

Granični prijelazi Screenshot/HAK
Kategorije: Hrvaška

Glavaš traži ispriku i odštetu od Bernardića i Bunjca

5 ur 8 min ago

Saborski zastupnik Branimir Glavaš zatražio je putem odvjetnika ispriku i naknadu štete od dvojice svojih kolega – predsjednika SDP-a Davora Bernardića i Branimira Bunjca iz Živog zida, zbog “svjesno iznesenih laži” protiv Glavaša izgovorenih u Saboru i na tiskovnim konferencijama.

U zahtjevima za ispriku i naknadu štete Glavaš od Bernardića traži 150 tisuća kuna, a od Bunjca 100 tisuća kuna jer su ga nazvali ratnim zločincem, iako protiv njega nema pravomoćne presude.

“Cijeloj hrvatskoj javnosti je poznato da je Ustavni sud RH 12. siječnja 2015. godine ukinuo drugostupanjsku presudu Vrhovnog suda izrečenu protiv Branimira Glavaša, a Vrhovni sud RH je 28.srpnja 2016. godine ukinuo i prvostupanjsku osuđujuću presudu Županijskog suda u Zagrebu od 8.svibnja 2009. protiv gospodina Branimira Glavaša te nikakva presuda (nepravomoćna ili pravomoćna) protiv moje stranke ne postoji. Isti se procesno pravno nalazi u poziciji ‘optuženika’, a ne nikako kako Vi tvrdite u poziciji ‘osuđenog ratnog zločinca'”, stoji u zahtjevima koji potpisuje Glavašev odvjetnik Vedran Pajić.

Glavaš Bernardiću zamjera tri istupa – u Saboru, na konferenciji za novinare SDP-a te u televizijskom prijenosu, a te su izjave prenijeli brojni drugi mediji.

Bunjca, pak, Glavaš proziva zbog istupa u Saboru u kojem ga je osim ratnim zločincem označio i kao osobu koja je pokušala podmititi suce Vrhovnog suda.

“Gospodin Glavaš nije nikada sudjelovao u ‘podmićivanju sudaca Vrhovnog suda’ kako Vi tvrdite, jer isti od nadležnih državnih tijela (DORH-a, MUP-a…) nije bio čak niti osumnjičen za to kazneno djelo, a posljedično tome niti okrivljen, optužen ili pak suđen”, navodi Glavašev odvjetnik.

Kategorije: Hrvaška

Kulmerovi dvori jamstvo za Todorićevu slobodu?

Sre, 14/11/2018 - 23:58

Kako televizija N1 neslužbeno doznaje, produžit će se pritvor Ivici Todoriću, a jamčevina koja će se tražiti iznosit će milijun eura.

Pritvor će Todoriću biti produžen na osnovu opasnosti od bijega.

Neslužbeno se također doznaje da bi se Todoriću mogla odobriti jamčevina u iznosu od milijun eura, a Todorić bi jamčio nekretninom, odnosno Kulmerovim dvorima, što znači da bi Remetinec mogao napustiti već idući tjedan.

Podsjetimo, danas je Izvanraspravno vijeće odlučivalo o dvjema žalbama o određivanju istražnog zatvora Todoriću koje su na Sud stigle u ponedjeljak, i trećoj, koju je Todorićeva obrana uložila na odluku od prije godinu dana.

Tročlano izvanraspravno vijeće održalo je svoju sjednicu i donijelo odluku o trima žalbama obrane i tužiteljstva, a bit će objavljena tijekom četvrtka.

Kategorije: Hrvaška

Čilić pobjedom protiv Isnera ostao u igri za polufinale

Sre, 14/11/2018 - 23:41

U susretu 2. kola skupine “Guga Kuerten” ATP finala u londonskoj O2 Areni najbolji hrvatski tenisač Marin Čilić je pobijedio Amerikanca Johna Isnera 6-7 (2), 6-3, 6-4 ostavši u igri za plasman u polufinale.
Čilić će put u polufinale tražiti u petak protiv prvog tenisača svijeta Srbina Novaka Đokovića koji je s dvije pobjede u prva dva meča već osigurao nastavak natjecanja na Mastersu.

Prvom hrvatskom reketu je za pobjedu protiv Isnera trebalo dva sata i 15 minuta igre. Bio je to njihov 11 međusobni susret, a Čilić je upisao osam pobjeda, dok je Isner dobio tri meča.

Čilić je već u prvom gemu imao priliku za break, ali se Isner izvukao servisima. Amerikanac je do svoje prilike za break stigao u desetoj igri kada je imao tri break lopte, ali je Čilić sve tri spasio. Set je na koncu razriješen u trinaestoj igri u kojoj je Isner načinio dva mini-breaka i na koncu dobio prvi set.

U drugom setu prvi je do prilike stigao Marin koji je kod vodstva 3-2 imao dvije break lopte. Nažalost, Isner se izvukao sjajnim servisima. No, već na idućem Isnerovom servisu Čilić nije propustio priliku. Imao je tri break lopte, dvije je propustio, ali ne i treću i Marin je poveo 5-3, a zatim sigurno odservirao za 1-1 u setovima

Na otvaranju odlučujućeg, trećeg seta vidjeli smo tri breaka u nizu. Čilić je već na startu oduzeo servis svom suparniku. Amerikanac je uzvratio već u idućoj igri, da bi seriju oduzetih servisa nastavio Marin u trećoj igri. Čilić je potom stabilizirao svoju igru i do kraja seta je obranio gem rednosti.

U prvom susretu iz ove skupine prvi tenisač svijeta Srbin Novak Đoković je svladao Nijemca Alexandera Zvereva sa 6-4, 6-1 nakon sat i 18 minuta igre.

U prvom setu obojica su bili uvjerljivi na svojim servisima sve do devetog gema, kada je Zverev imao dvije break lopte. No, Đoković se spasio, a u idućem gemu je on zaprijetio servisu svog protivnika. Dvije set lopte je propustio, ali treću je uspio realizirati. U drugom setu, kod vodstva 2-1, Đoković je napravio break i nakon toga se igra Zvereva raspala. Đoković mu je do kraja meča prepustio samo jedan poen.

Na ljestvici vodi Đoković s dvije pobjede, Čilić i Zverev imaju po pobjedu i poraz, dok je Isner upisao dva poraza.

Čilića u posljednjem meču u skupini u petak očekuje susret protiv Đokovića, a u drugom susretu sastaju se Isner i Zverev.

Čilić i Đoković su do sada igrali 18 puta, a Čilić je ostvario samo dvije pobjede. U Queen’s Clubu ove godine, te 2016. na Mastersu u Parizu.

 

SKUPINA GUGA KUERTEN

1. Novak Đoković (Srb)  2-0
2. Alexander Zverev (Njem)  1-1
2. MARIN ČILIĆ (HRV) 1-1
4. John Isner (SAD) 0-2

Kategorije: Hrvaška

Zašto ministrica Divjak nije uvela Građanski odgoj u škole

Sre, 14/11/2018 - 23:37
Nacional istražuje zašto je Hrvatska jedna od rijetkih europskih država u kojoj Građanski odgoj i obrazovanje (GOO) nije sustavno i kvalitetno implementiran u osnovnim i srednjim školama te zašto to ranije nije učinila ni SDP-ova vlada

Iskoračili smo u 21. stoljeće s eksperimentalnom reformom i uvođenjem obavezne informatike u 5. i 6. razredu”, slavodobitno je izjavila ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak u ponedjeljak, 3. rujna 2018., simbolično najavljujući početak “Škole za život” u osnovnoj školi Milka Trnina u Križu, prvoj među 74 škole u kojima se provodi ovaj eksperimentalni program.

Iako najavljen uz veliku pompu HDZ-ovih koalicijskih partnera iz HNS-a, a osobito Ivana Vrdoljaka, na početku ovaj eksperimentalni program naišao je na brojne tehničke teškoće, poput kašnjenje udžbenika i isporuku jednog dijela tableta bez kamera, zbog čega je njihova primjena u nastavi ograničena. Uza sve kritike kako se u provođenje krenulo bez pravih priprema, osobito učitelja i profesora koji su opterećeni novim načinom rada, najveći prigovor koji su uputile nevladine udruge, a posebno GONG, bio je izostanak uvođenja predmeta Građanskog odgoja i obrazovanja u osnovne i srednje škole u Hrvatskoj. Iako je Ministarstvo znanosti i obrazovanja tražilo demanti komentara iznesenog u jednoj kolumni tjednika Nacional o tome kako se Građanski odgoj ne provodi, upravo dokument “U očekivanju Godota? – politika, demokracija i građanski odgoj i obrazovanje u Hrvatskoj” dokazuje takvu tezu. Radi se o političkoj studiji koju je u rujnu 2018. objavio GONG i GOOD Inicijativa, a autor je Berto Šalaj…

Pročitajte više u novom broju Nacionala…
Kategorije: Hrvaška

TORJANAC “Proračun je paravan i privatna kasica prasica vladajućih'”

Sre, 14/11/2018 - 23:34

Neovisni vijećnik u Skupštini grada Zagreba Marko Torjanac je, naravno iz svog rakursa gledanja i sukladno vlastitim političkim nagnućima i inspiracijama, pokušao objasniti što se zapravo zbiva unutar zgrade u Ćirilmetodskoj nadomak Markovom trgu. Torjančev status na facebooku objavljujemo u cijelosti:

“O 21 oporbenom potpisu i novim izborima za Skupštinu:

Poziv Nazavisnih za Hrvatsku za sakupljanjem 21 potpisa oporbenih zastupnika za raspuštanjem Skupštine kojima će oni pridodati svojih pet je dezinformiranje javnosti i manipulacija s njihove strane.

Njome su željeli sebe, partnere Milana Bandića, predstaviti kao spasitelje Zagreba dok su upravo suprotno!
Upravi su oni ti zbog kojih su u posljednjih godinu i pol izglasani deseci štetnih odluka po Zagreb dok su ostali zastupnici kojima je stalo do dobrobiti ovoga grada glasali protiv tih štetnih odluka.

Koliko je njihov poziv za raspuštanjem Skupštine na temelju skupljenih potpisa besmislen tj. kako je riječ o manipulaciji vidi se najjasnije po tome što ti potpisi ne bi doveli do novih izbora za Gradonačelnika.

Do novih izbora za gradonačelnika, naime, mogu dovesti samo dva saziva Skupštine koji će za redom rušiti proračun.

Drugim riječima, nakon prvog rušenja proračuna koji bi trebao izglasati ovaj saziv Skupštine, ovaj se saziv Skupstine raspušta i raspisuju se izbori za novi saziv Skupštine i tek ako taj drugi saziv Skupštine ruši proračun, raspisuju se izbori za gradonačelnika.
(Takva pravila rezultat su bolesti koja se zove ‘Lex Sherif’ o kojoj sam svojedobno pisao, no budući da je takav zakon izglasan, tu smo gdje smo.)

To ukratko znači da prvo ovaj saziv Skupštine mora rušiti proračun kako bi se išlo na izbore za novu Skupštinu.

Bez tog koraka tj. raspuštanjem Skupštine bez rušenja proračuna (kako su to Nezavisni za Hrvatsku predložili) sljedeći saziv Skupštine bio bi opet na početku! I, u stvari bi tim potezom gradonačelnik dobio na vremenu.

Zbog toga sva oporba, pa i Nezavisni za Hrvatsku moraju biti spremni na sljedećoj sjednici Skupštine glasati protiv proračuna.
(O samom proračunu i zašto je on loš pišem u nastavku posta, pa koga zanima neka pročita. )

Što se tiče oporbe – tu nema dvojbe oko glasanja protiv proračuna.

Oporbeni zastupnici i prošle su godine dosljedno glasali protiv lošeg i prevarantskog proračuna dok su ga Nezavisni za Hrvatsku, tako štetnog za građane Zagreba i Zagreb, podržali!

Ove godine su Nezavsini za Hrvatsku pak procijenili da im posjet političara iz Srbije može poslužiti kao dobar populistički PR na krilima kojega mogu ojačati svoju poziciju u Zagrebu, pa su odlučili uskratiti podršku gradonačelniku za isto ono za što su mu podršku prošle godine pružili!!!

To dokazuje da su Nezavisni za Hrvatsku spremni glasati i za i protiv interesa građana Zagreba ovisno jedino o tome kakvu oni korist od toga imaju.

Na koncu mogu samo cinično primijetiti da je lijepo što će ove godine i Nezavisni za Hrvatsku glasati protiv proračuna i tako se pridružiti nama, oporbenim zastupnicima, koji nisu poput njih tržili svoj integritet za prošlogodišnji proračun i desetke drugih štetnih odluka za koje su glasali podržavajući Milana Bandića.

Takva kalkulacija koju čine Nezavisni za Hrvatsku, a u kojoj je jedini kriterij vlastiti politički rejting i korist umjesto brige za dobro građana učinila je od Hrvatske zemlju slučaj, zemlju bez morala.

Da se Nezavisni za Hrvatsku nisu prodali odmah nakon izbora, već davno bi bili novi izbori za Skupštinu, a vjerojatno i za gradonačelnika.
A uz to ne bi bili izglasani deseci štetnih odluka.

Dakle, toliko o dosljednosti i integritetu Bandićevih partnera – Nezavisnih za Hrvatsku.

Što se tiče samog proračuna koji na sljedećoj sjednici ne bi trebao proći:

Proračun, kakav je bio predložen ovih godina i kakav će vjerojatno biti predložen i ove godine, nema razloga podržati.

Takav proračun je još jedno bacanje pijeska u oči građanima kako bi oni mislili da se nešto ozbiljno planira što, naravno, nije istina.

Proračun u Zagrebu se donosi isključivo zato jer to zakon zahtijeva, a ne kako bi se ozbiljno planirala ulaganja i razvoj Grada.

To se najbolje vidi po tome što plan i izvršenje proračuna već godinama nemaju nikakvih dodornih točaka.

Naime, kad se izuzmu plaće koje se moraju dati ljudima na proračunu i troškovi nužnog (najnužnijeg!!) održavanja i hladnih pogona (struja, voda, itd…), plan i izvršenje razlikuju se do 80%.

Veliki projekti poput žičare, obnove fasada i sličnih stalno se planiraju u proračunu, a onda u rebalansu samo nestanu. I tako već godinama.

Ne znam koliko ste upoznati da u Zagrebu nedostaju elementarni uvjeti za život u 21. stoljeću, a to su stotine kilometara kanalizacije, vodovoda i pločnika.
Ta infrastruktura je najmanja briga svakog proračuna, pa djeca u Zagrebu, glavnom gradu jedne europske metropole, idu u školu izloženi opasnosti po život hodajući po kolnicima.
Treba li uz ovo posebno naglasiti da Zagreb, naime, nije samo onih desetak ulica u centru gdje će se lakovjernima lako zamazati oči s nekoliko neoriginalnih, konfekcijskih fontana?

O manjku i neizgradnji vrtića, škola, domova za starije osobe ne moramo posebno govoriti dok je nerješavanje problema otpada, nažalost, već postalo zaštitni znak Zagreba kao i promet koji je i neučinkovit i opasan.

Za bilo kakave pak subvencije koje Grad dodjeljuje ne postoje evaluacije, a kriteriji se, ukoliko uopće postoje, poštuju selektivno iz jednostavnog razloga kako bi se novac iz proračuna mogao dodjeljivati prema potrebama političko-interesne trgovine, a ne prema potrebama grada, rezultatima i kvaliteti.

O modrenizaciji Grada u skladu s 21. stoljećem u svim područjima od modernizacije uprave nadalje pak nikada u proračunu nema niti riječi.
To također nije u interesu ove vlasti.

Ukratko, iz cijele višegodišnje prakse i zapuštenosti Zagreba vidljivo je da donošenje proračuna u Zagrebu ne služi kako bi se rješavali problemi u gradu i grad unaprijeđivao već kako bi se zadovoljila zakonska obaveza, a novac se dijeli i raspoređuje mimo donesenog proračuna.
Zatim se u rebalansu pred kraj godine sve naštimava prema stvarnim troškovima koji su nastali kao rezultat političkih trgovina obavljenih u hodu prema potrebama vladajućih.

Dakle, proračun se koristi kao paravan i privatna kasica prasica vladajućih za njihove osobne i političke interesne trgovine.
Ili – rekli bismo banalnijim riječnikom– Zagreb je već dugo privatna prćija.

Zbog toga ne samo takav proračun, već i takvu praksu zlouporabe proračuna za osobne i stranačke potrebe treba prekinuti.

Kada bismo u tome uspjeli to bi značilo da smo kao društvo bar u Zagrebu prestali biti barbari koji namiruju samo osobne potrebe i počeli bismo djelovati kao civilizirano društvo koje misli na opće dobro i budućnost.”, napisao je Torjanac.

(function(d, s, id) { var js, fjs = d.getElementsByTagName(s)[0]; if (d.getElementById(id)) return; js = d.createElement(s); js.id = id; js.src = 'https://connect.facebook.net/hr_HR/sdk.js#xfbml=1&version=v3.2'; fjs.parentNode.insertBefore(js, fjs);}(document, 'script', 'facebook-jssdk'));

Drag fb prijatelji,Budući da dobivam u inbox dosta pitanja oko rušenja proračuna u Skupštini i ponovnih izbora u…

Objavljuje Marko TorjanacSrijeda, 14. studenoga 2018.

Kategorije: Hrvaška

MACRON “Francuska je američki saveznik, ne vazalska država”

Sre, 14/11/2018 - 23:07

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je u srijedu, nakon što ga je američki predsjednik Donald Trump napao na Twitteru, da se dva dugogodišnja saveznika poput Francuske i SAD-a međusobno moraju odnositi s poštovanjem i da je Francuska američki saveznik, ali nije vazalska država.

U pet postova objavljenih u utorak, Trump je kritizirao ključnog američkog saveznika zbog poraza koji je gotovo doživjela od Njemačke u dvama svjetskim ratovima te zbog vinske industrije i Macronove niske popularnosti.

“U svakom trenutku naše povijesti, bili smo saveznici, a između saveznika potrebno je poštovanje”, rekao je Macron navodeći francusku potporu američkom ratu za neovisnost i američku potporu u dvama svjetskim ratovima.

“Mislim da Francuzi ne očekuju da odgovorim na tvitove, nego da nastavimo tu važnu povijest”, kazao je za TF1 u intervjuu na nosaču zrakoplova Charles de Gaulle.

Trump igra samo za domaću publiku, dodao je.

“Mislim da se igra politike, i puštam ga da se igra politike”, rekao je Macron.

Upitan o svom prijedlogu da se stvori europska vojska, što je Trump kritizirao u tvitovima prošli tjedan, Macron je odgovorio: “SAD naš je povijesni saveznik, a bit će to i dalje. To je saveznik s kojim smo preuzimali rizike, s kojim smo izvodili najkompliciranije operacije. Biti saveznik međutim ne znači biti vazalska država”, istaknuo je francuski predsjednik.

Trump je u utorak napao Macrona u seriji tvitova koji pokazuju koliko su se nekoć prijateljski odnosi pokvarili, samo dva dana nakon povratka iz Pariza.

U pet postova objavljenih isti dan kad su francuski dužnosnici obilježavali godišnjicu terorističkih napada u kojima je ubijeno 130 ljudi u Parizu, Trump je kritizirao ključnog američkog saveznika.

Američki predsjednik vratio se u Washington nakon vikenda provedenog u Parizu na komemoraciji 100. obljetnice završetka Prvoga svjetskog rata gdje su do punog izražaja došli zategnuti odnosi između njega i europskih saveznika.

Trump je u utorak naveo Macronovu “nisku popularnost” i nepoštene trgovinske prakse te branio svoju odsutnost s komemorativnog događaja u subotu kazavši da mu je američka tajna služba zabranila vožnju avenijom zbog lošeg vremena.

Ciljajući na Macronove nedavne komentare o tome kako se Europa mora sama braniti, Trump je napisao “u dva svjetska rata to je bila Njemačka – kako je to završilo za Francusku? U Parizu su počeli učiti njemački prije nego se priključio SAD. Platite NATO-u ili ne!”

“Uzgred, nema nacionalističkije zemlje od Francuske, vrlo ponosan narod – i to s pravom!”, napisao je Trump u seriji tvitova, završivši porukom pisanom velikim slovima: “UČINIMO FRANCUSKU PONOVNO VELIKOM”.

Kategorije: Hrvaška

PALA ALBA Botinčani osvojili Berlin

Sre, 14/11/2018 - 22:36

U susretu sedmog kola B skupine Eurokupa košarkaši Cedevite su u Berlinu pobijedili ALBU sa 109-102 ostvarivši četvrtu pobjedu u skupini.

Njemački sastav je do sada bio jedno od najugodnijih iznenađenja natjecanja. Jedini su u skupini porazili moćni Lokomotiv. Međutim, protiv Cedevite su izgubili obje utakmice. U Zagrebu je bilo 75-73, a večeras u Berlinu 109-102.

Hrvatski prvak (foto ilustracija) je u Berlinu odigrao dva različita poluvremena, fantastično prvo i vrlo slabo drugo. Cedevita je umalo prosula +27 razlike, srećom ipak je uspjela iščupati pobjedu.

Momčad Slavena Rimca sjajno je ušla u susret. Povela je 20-9, a na koncu prve četvrtine je imala velikih +21 (32-11). Hrvatski prvak je u drugoj dionici povećao prednost na 27 razlike (61-34), a na odmor se otišlo rezultatom 61-36. Nažalost, u drugom dijelu hrvatski sastav je neobjašnjivo pao i ALBA je polako smanjivala zaostatak. Minutu prije kraja njemački sastav je stigao na minus šest (93-99), a 18 sekundi prije kraja tek četiri razlike (103-99). Ipak, više od toga nije išlo.

Cedevitu su do pobjede predvodili Justin Cobbs sa 20 koševa i 9 asistencija, Jacob Pullen sa 18 koševa, Vitor Benite sa 17 koševa, te James Bell sa 14 koševa. U redovima njemačkog sastava najefikasniji su bili Rokas Giedraitis i Jonas Mattisseck sa po 16 koševa.

U preostalim susretima iz ove skupine Lokomotiv je pobijedio Limoges sa 64-59, dok je Tofaš bio bolji od Arke 87-77.

Na ljestvici vodi Lokomotiv (6-1), Alba je druga (5-2), a Cedevita je sada treća (4-3). Slijede Tofaš (3-4), Limoges (2-5) i Arka (1-6).

U susretu osmog kola Cedevita će 21. listopada ugostiti Arku.

Kategorije: Hrvaška

KUTINA Teško ozlijeđeni u padu s krova

Sre, 14/11/2018 - 22:25

U padu s krova stambene zgrade u Kutini, teške tjelesne ozljede opasne za život zadobila su u srijedu dvojica zaposlenika tvrtke s područja Lepoglave, izvijestila je sisačko-moslavačka Policijska uprava.

Nesreća se dogodila oko 13.30 sati, u Ulici kralja Petra Krešimira IV. Očevidom je utvrđeno da su 23-godišnjak i 38-godišnjak na ravnom krovu stambene zgrade, uz pomoć dizalice s metalnom konstrukcijom (građevinskog krana) radili poslove izolacije krova. Na za sada neutvrđen način konstrukcija se prevrnula i pala, a s njom i  dvojica radnika, i to s visine od oko 15,20 metara na betonsku površinu. Prevezeni su u sisačku Opću bolnicu gdje su im utvrđene teške tjelesne ozljede opasne za život.

Očevidom je rukovodila zamjenica općinske državne odvjetnice u Sisku u suradnji s inspektoricom zaštite na radu i policijskim službenicima Policijske uprave sisačko-moslavačke.

Kategorije: Hrvaška

RAMOS “Nemam potrebu odgovarati Lovrenu”

Sre, 14/11/2018 - 22:16

Kapetan španjolske nogometne reprezentacije Sergio Ramos rekao je uoči utakmice s Hrvatskom da ga najviše brine hrvatska momčadska igra a manje pojedinci, dodavši kako nema namjeru odgovarati na kritike koje mu je uputio Dejan Lovren.

“Hrvatska ima igrače svjetske kvalitete, poput Modrića i Rakitića, no više nas brine blok igrača. Više nas brine njihova momčadska igra nego pojedinci”, izjavio je 32-godišnji stoper na konferenciji za medije u srijedu navečer.

U četvrtak će Hrvatska i Španjolska u Zagrebu odigrati pretposljednju utakmicu u Ligi nacija.

“I mi i Hrvatska ovisimo sami o sebi“, napomenuo je branič Real Madrida. Španjolska bi pobjedom osigurala prvo mjesto i prolaz skupine, dok Hrvatska mora pobijediti u toj utakmici a zatim i onoj u nedjelju u Londonu protiv Engleske.

“Protiv Hrvatske možemo osigurati prolaz na Final Four. Ta nam je utakmica stoga jako bitna, nastojat ćemo odigrati dobro kao u Elcheu, vidjet ćemo hoće li nam ići tako dobro. Pobjeda bi nas odvela na završni turnir a to bi bilo jako lijepo”, rekao je Ramos iza kojega je 160 utakmica i zabio 16 golova za reprezentaciju.

Ramos je upitan da komentira riječi Dejana Lovrena koji je prije dva tjedna izjavio kako Ramos radi više pogrešaka od njega ali da Španjolac ima sreće jer to radi kada Real Madrid pobjeđuje sa 5-1 ili 5-2, čime to ostane neprimjetno, dok se Lovrenu to dogodi u susretima koji završe 1-0.

“Ne znam dolaze li takvi komentari zbog frustracije ili čega drugog, no vrijeme će svakoga postaviti na svoje mjesto. Ja nemam potrebu odgovarati niti Lovrenu niti ikome drugome tko želi tri naslovnice u novinama ili biti na tri televizijska dnevnika. Što prije zaključimo ovu temu tim bolje. Neka svatko bude poznat po onome što pokazuje na terenu a ne po onome što govori o drugima”, odgovorio je Ramos.

Lovren i Ramos su se posljednji put sreli na travnjaku u svibnju u finalu Lige prvaka u Kijevu gdje je Real Madrid s 3-1 pobijedio Liverpoola te došao do svog trećeg uzastopnog naslova prvaka Europe. Branič Liverpoola u rujnu nije igrao za Hrvatsku u Elcheu zbog ozljede.

Zasad je nepoznato tko će u Zagrebu činiti stoperski par sa Ramosom. U posljednjoj utakmici s Engleskom prošli mjesec to je bio njegov klupski kolega Nacho Fernández no nakon poraza 2-3 od Engleske nije pozvan, a odmah nakon toga se i ozlijedio. U utakmici prije te, protiv Walesa, igrao je Raul Albiol iz Napolija no niti on ovaj put nije pozvan.

Nacho i Ramos su činili par u prvoj utakmici protiv Hrvatske a također i prije toga u pobjedi od 2-1 u Londonu.

Mogao bi stoga zaigrati netko od novih igrača na popisu – Diego Llorente (Real Sociedad), Mario Hermoso (Espanyol) ili Iñigo Martínez (Athletic Bilbao).

“Jako su dobri, dosad baš nisu imali priliku igrati u reprezentaciji. Odlično su se uklopili u momčad, a konkurencija je dobra za sve”, rekao je Ramos.

Na lijevom beku će pak zaigrati 29-godišnji Jordi Alba iz Barcelone koji je zadnji put igrao za Španjolsku na Svjetskom prvenstvu. Enrique ga je prvi put pozvao.

“Jordi je jedan od najboljih lijevih bekova na svijetu, veliki smo prijatelji, puno godina već dijelimo reprezentativni svlačionicu. U velikoj je formi te nam puno toga može donijeti. Veselim se njegovom povratku“, rekao je Ramos.

Kategorije: Hrvaška

“Dvije trećine Hrvata u BiH nije htjelo glasovati za Čovića”

Sre, 14/11/2018 - 22:05

Zastupnica Vesna Pusić (Glas) rekla je u srijedu tijekom saborske rasprave o premijerovu izvješću da je iz rezultata izbora u BiH očito kako dvije trećine Hrvata s pravom glasa nije htjelo glasovati za Dragana Čovića i da je vrlo vjerojatno zbog toga izabran Željko Komšić.

“Ako je nešto očito iz rezultata izbora u BiH, onda je to da dvije trećine Hrvata s pravom glasa nije htjelo glasovati za Dragana Čovića i da je vrlo vjerojatno, zbog zbog toga izabran Željko Komšić”, izjavila je Pusić raspravljajući o premijerovu izvješću o sastancima Europskog vijeća i sastanku država članica europodručja održanih u lipnju i studenome.

“U trenutku u kojem je Komšić izabran za člana Predsjedništva, onda je valjda u interesu Hrvatske i svih Hrvata u BiH da taj posao obavi što kvalitetnije i promovirajući interese Hrvata u BiH”, rekla je Pusić, koja drži da je temeljni interes Hrvata u BiH da ta država uspije na putu prema članstvu u EU.

Osvrnula se na činjenicu da bi Sabor uskoro trebao raspravljati o deklaraciji o položaju Hrvata u BiH. “Zamislite da Srbija, Slovenija ili Mađarska u parlamentu donose deklaraciju u kojoj traže promjene hrvatskog Ustava i izbornog zakona, svi ovdje ko jedan bi se postavili na zadnje noge i smatrali to nedopustivim”, rekla je bivša ministrica vanjskih poslova.

Iako je premijer u svom izvješću istaknuo niz tema spomenutih sastanaka, zastupnici su se mahom ‘doticali’ BiH i pitanja migracija.

HDZ-ovi su hvalili činjenicu da je premijer uspio nametnuti temu izbornih rezultata u BiH, no SDP-ov Joško Klisović smatra da premijerova intervencija na Europskom vijeću bila potrebna, ali da je bila nedostatna i zakašnjela.

Ne mislite da smo tek nakon izbora otvorili temu izbornoga zakona sa našim partnerima, uzvratio mu je Plenković, navodeći da nije bilo prigode, a da se ta tema nije “koordinirano i usklađeno otvarala”. “Ono što je problem, da oni koji bi to trebali čuti na toj razini ne vide, dok problem ne dođe do kraja”, rekao je.

Državnu granicu dnevno prelaze stotine migranata

Kad je o migracijama riječ, Branimir Bunjac (ŽZ) uvjerava kako državnu granicu “na dnevnoj bazi” prelaze stotine migranata. Ako Vlada nečinjenjem dopušta da se granica ilegalno prelazi, ona po uputama EU i Sorosa tolerira te migarcije i lažno predstavlja avanturiste raznih profila kao ugrožene, izjavio je taj zastupnik, poručivši da takvo raspoloženje vlada i “u tzv. oporbi”.

Bunjac kaže da nema ništa protiv da migranti dolaze u Hravatsku, ali da se treba znati identitet tih ljudi, da trebaju poštivati hrvatski pravni poredak.

Želimo sigurnu Hravatsku, moramo znati tko dolazi, sve drugo su puste priče, poručuje i Ivan Lovrinović (PH)

Nezavisni zastupnik Bojan Glavašević poručuje da mu nije prihvatljiva farizejština da ljude koji nam se pojave pred vratima dijelimo prema onome ‘kod tebe je rat, pa si ok, a ti, koji ne možeš dobro živjeti, žao mi je s tobom ne možemo ništa’. Ljudi kojima je to prihvatljivo bi Josipu, Mariji i Isusu koji su bježali od progona zatvorili vrata i ne bi dali sigurnost, jer kod njih nije rat, ustvrdio je Glavašević koji kaže da ne može trpjeti da hrvatska policija vrši nasilje nad onima koji za sebe traže samo mir i sigurnost.

Isus, Josip i Marija nisu bježali od rata, nego su išli na popis stanovništva, poučio ga je Hrvoje Zekanović (Hrast). Rekao je da je bio u Cazinskoj krajini gdje su migranti i da se mahom radi o mladim, radno sposobnim muškarcima. Došli su ilegalno i ilegalno ulaze u Hrvatsku, ustrajao je zastupnik koji je pred sam kraj rasprave zaradio opomenu s udaljenjem sa sjednice, jer je Mostovu Nikoli Grmoji, uz ostalo, dobacio i “mrš”.

Zekanović Grmoji “mrš”

Objasnio je da je to učinio jer mu je Grmoja fizički prijetio, što Grmoja demantira i tvrdi da ga je Zekanović verbalno napao “iz čista mira”.

Bunjac je u raspravi rekao i da bi trebali prestati plaćati bilo kakvu članarinu EU, a zauzvat “neka si EU svoje fondove ostave sebi”. Mi ćemo naše 4 milijarde koje trošimo za EU potrošiti za ono što je nama bitno, to će nam biti korisnije nego ova pljačka hrvatskog proračuna koja je iz godine u godinu veća, kaže taj zastupnik.

Na činjenicu da se rasprava ozbiljno odmaknula od teme, osvrnuo se i premijer.

Dio klubova raspravljao je sadržajno, no postoji i strana u kojoj se svaka rasprava nastoji svesti na više nego banalne, neistinite, jadne rasprave, rekao je Plenković. Dobro je, kaže, da što veći krug ljudi to shvati, takve su rasprave dobre jer oni koji nemaju što reći u njima se “ogole do kraja”.

“To bi trebalo puštati po društvenim mrežama, da oni koji gaje simpatije prema takvim strankama shvate njihov očaj i potpuno bezdsadržajnost”, izjavio je premijer.

Što se tiče migracija, kazao je kako Vlada tom pitanju pristupa smisleno, racionalno. “To je ono što mi radimo, radimo na način koji ima nacionalu, europsku i globalnu dimeniziju. Ni u jednom od ta tri angažmana ne odstupamo od onoga što je nama najbitnije, a to je naš nacionalni interes”, poručio je.

“Sve ove teze stranaka, strančica, pojedinaca koji nastoje iz ovoga nešto ušićariti u racionalnom pristupu neće polučiti nikakav efekt. Ljudi će na kraju vidjeti tko je odogovoran i ozbiljan, a tko nije – oni koji nisu rastu kao gljive poslije kiše,” rekao je Plenković.

Kategorije: Hrvaška

Vlada podržala May, slijedi natezanje u parlamentu

Sre, 14/11/2018 - 21:58

Britanska premijerka Theresa May izjavila je u srijedu navečer nakon maratonske sjednice vlade posvećene nacrtu sporazuma o brexitu da je to “najbolje što se moglo ispregovarati” te da je vlada odlučila da treba podržati taj sporazum, prenosi BBC.

“Nacrt sporazuma je najbolji koji se mogao ispregovarati”, rekla je May u kratkom obraćanju novinarima nakon što je dobila potporu ministara za taj sporazum.

“Kolektivna odluka kabineta jest da vlada treba podržati nacrt sporazuma”, kazala je ona istaknuvši da je to “u nacionalnom interesu” te da je to sporazum koji ispunjava obećanje referenduma.

Najavila je da će dati izjavu u parlamentu u četvrtak.

“Čvrsto vjerujem glavom i srcem da je ovo odluka koja je u najboljem interesu cijelog Ujedinjenog Kraljevstva”, zaključila je May.

Zasad se ne zna kada bi parlament mogao glasovati o sporazumu. Za potvrdu sporazuma u parlamentu May je potrebno oko 320 od 650 glasova.

May, koja se prvotno protivila brexitu i koja je došla na dužnost premijerke nakon referenduma, stavila je na kocku svoju budućnost radi sporazuma za koji se nada da će riješiti probleme i omogućiti napuštanje EU-a uz zadržavanje najbližih mogućih veza.

Protivljenje sporazumu o brexitu raste

May je u srijedu dobila potporu svojih ministara za nacrt sporazuma o brexitu, ali je suočena s rastućim protivljenjem dijela zastupnika i saveznika koji kažu da on ugrožava vladu i jedinstvo Ujedinjenog Kraljevstva.

Politička urednica BBC-a izjavila je da je gnjev među zastupnicima koji podržavaju brexit u premijerkinoj Konzervativnoj stranci tako velik da će oni vrlo vjerojatno pozvati u četvrtak na izglasavanje nepovjerenja May kao čelnici stranke.

May je hvalila svoj sporazum uoči sastanka s ministrima, ali protivnici u njezinoj stranci tvrde da je to predaja EU-u i da će ga oni srušiti.

Sjednica vlade počela je u 15 sati po srednjoeuropskom vremenu i trajala je pet sati, što je izazvalo nagađanja da May možda ne uspijeva uvjeriti svoje saveznike da nacrt sporazuma treba dati u parlament.

“Visoki dužnosnik iz redova konzervativaca kaže mi da je gnjev onih koji podržavaju brexit tako velik da se čini vjerojatnim da će doći do poziva za izglasavanje nepovjerenja sutra – pisma stižu”, kazala je BBC-jeva politička urednica Laura Kuenssberg.

Glasanje o nepovjerenju britanskoj premijerki može biti pokrenuto ako 15 posto zastupnika iz redova Konzervativne stranke, odnosno 48 zastupnika, uputi pisma predsjedniku Odbora 1922 u kojima traži takvo izjašnjavanje.

Krajni ishod za Ujedinjeno Kraljevstvo ostaje nejasan: scenariji se kreću od mirnog razvoda do odbijanja premijerkinog sporazuma, što bi moglo dovesti do njezina odlaska s dužnosti i napuštanja EU-a bez sporazuma, ili drugog referenduma.

May, koja se prvotno protivila brexitu i koja je došla na dužnost premijerke nakon referenduma, stavila je na kocku svoju budućnost radi sporazuma za koji se nada da će riješiti probleme i omogućiti napuštanje EU-a uz zadržavanje najbližih mogućih veza.

May je uvjerila ministre da prihvate svježe postignut tehnički sporazum o brexitu, a koji predviđa da se o teškom pitanju granice s Irskom pregovara ponovno u srpnju 2020., nakon prijelaznog perioda kada Velika Britanija već istupi iz Europske unije.

Diplomatski izvori iz EU-a u Bruxellesu otkrili su da će u srpnju 2020. dvije strane moći dogovoriti novi sporazum o granici s Irskom, no ako to ne bi uspjeli London će moći birati između dviju opcija.

Prva je produljenje tranzicijskog razdoblja, možda do kraja 2021., a druga sporazum o carinama za cijeli prostor Ujedinjene Kraljevine (UK) u kojem bi carine i propisi u Sjevernoj Irskoj bili usklađeniji s onima u EU, kazali su izvori.

Premijerka May, koju nazivaju najslabijim britanskim liderom u generaciji, daje sve od sebe da parlament odobri sporazum prije datuma predviđenog za brexit, 29. ožujka 2019.

Zagovornici brexita u Mayinoj konzervativnoj stranci optužuju je da je dogovorila loš sporazum, da je popustila Bruxellesu i najavljuju da će glasati protiv.

Sjevernoirska Demokratska unionistička stranka (DUP) koja održava na životu Mayinu manjinsku vladu zabrinuto prati hoće li premijerka postići prihvaćanje sporazuma u parlamentu.

“Iz onoga što smo vidjeli i čuli ne vjerujemo da je sporazum najbolji”, kazao je Jeffrey Donaldson, zastupnik DUP-a pa objasnio: “Sporazum bi mogao voditi raspadu Ujedinjene Kraljevine (UK), a to je nešto za što ne možemo glasati”.

Za Europsku uniju suočenu s nizom izazova zadnjih godina, od dužničke do migrantske krize, gubitak Velike Britanije najveći je udarac u 60 godina gradnje europskog jedinstva nakon dva svjetska rata.

Predaja?

Nacrt sporazuma o razdruživanju ključan je za izlazak Velike Britanije iz EU, no nepoznanica je kakav će biti konačan ishod jer scenariji su šaroliki, od mirnog ‘razvoda’ do pobune koja bi ugrozila gospodarstvo, srušila premijerku May ili čak vodila u novi referendum o izlasku ili ostanku u EU.

May se nada da će Britanija napustiti Europsku uniju, ali s njom očuvati najtješnje moguće veze.

May se žestoko borila da razvrgne 46 godina članstva u EU bez štetnih posljedica za trgovinu, ali njezin kompromisni plan zabrinjava i zagovornike brexita i proeuropljane i škotske nacionaliste, sjevernoirsku stranku koja joj održava vladu, a konačno zabrinuti su i ministri u Mayinoj vladi.

Njezin bivši ministar vanjskih poslova Boris Johnson, zagovornik brexita, optužio je May da je prodala UK i najavio da će se protiv toga boriti.

“To je vazalski” pakt, rekao je Johnson i najavio da će glasati protiv neprihvatljivog sporazum te poručio “Odbacite ga” pa ustvrdio “Prvi put u tisuću godina postojanja, ovaj parlament neće imati pravo na glasa o zakonima kojima će se upravljati zemljom”.

Brexit će peto najveće svjetsko gospodarstvo uvesti u nepoznato i mnogi strahuju da će podijeliti Zapad koji se već bori s nekonvencionalnim vladanjem američkog predsjednika Donalda Trumpa i rastućim utjecajem Rusije i Kine.

Neki poslovni krugovi, međutim, vrlo pozitivno gledaju na sporazum koji je May dogovorila.

“Čini mi se da ga trebamo podržati i učiniti da djeluje. Nama je potrebna sigurnost”, rekao je Juergen Maier, britanski direktor kompanije Siemens i ocijenio da je “to jedini moguć sporazum i zato je bolje prihvatiti ga, možda ga pomalo podešavati i malo pomalo on će funkcionirati”.

Pristaše brexita ocjenjuju da će razdruživanje donijeti kratkoročnu nestabilnost, no dugoročno će omogućiti UK-u da dogovori nove globalne trgovinske sporazume.

Završetak pregovora mogao bi voditi sazivanju izvanrednog summita EU 25. studenoga na kojem bi sporazum bio potvrđen.

Vrijeme pritišće i Bruxelles i London jer britanski parlament i parlamenti članica moraju potvrditi sporazum prije datuma brexita, 29. ožujka 2019.

I London i Bruxelles trebaju sporazum koji će osigurati protok trgovine između najvećeg na svijetu trgovačkog bloka i UK-a u kojem se nalazi najveće međunarodno financijsko središte.

Kategorije: Hrvaška

Otvoreni 5.„Dani kreativnih kulturnih industrija“

Sre, 14/11/2018 - 21:41

Peti „Dani kreativnih kulturnih industrija“ (DKKI),  u organizaciji Razvojne agencije Grada Dubrovnika (DURA), otvoreni su u srijedu navečer u Dubrovniku, a održavaju se s ciljem okupljanja i umrežavanja kreativnih i inovativnih pojedinaca i udruga u kulturnoj industriji.

Direktorica DURA-e Ana Marija Pilato istaknula je kako je Dubrovnik još od doba Dubrovačke Republike bio poznat po svojoj kreativnosti.
„Ova manifestacija otvara prostor dubrovačkim kreativcima, ali i ugošćuje stručnjake koji će ponuditi svoje kreativno znanje. Svake se godine nadograđuje jer se u program uključuje sve više kreativnih pojedinaca i udruga iz raznih područja. Ovogodišnji trodnevni program je  šarolik, od glazbenih, plesnih i scenskih nastupa do izložbi, panela, radionica i pravih kreativnih izazova. Također, nastavljamo suradnju i s gradom Vukovarom“, rekla je Pilato.
Žarko Dragojević, koji je uz Noru Mojaš i Madu Miličević član DKKI uredničkog organizacijskog tima, izjavio je kako je, “uz kreativnu crtu, bitna stavka manifestacije i doprinos društvu”.
„Povezali smo se i sa školama, čime smo ojačali edukativan karakter ovog događaja. Želimo iduće godine još više proširiti broj sudionika. Šaljemo poruku da se kroz kulturu i kreativnost može dati doprinos društvu, ali i BDP-u. Dubrovačka gradska vlast na vrijeme je prepoznala taj smjer i očekujem da će se u idućim godinama kroz javno-privatno partnerstvo pokazati koliko kreativna kulturna industrija znači za razvoj društva“, istaknuo je Dragojević.
DKKI i ove godine donosi tradicionalnu neformalnu prezentaciju kreativaca ‘Pecha Kucha’.
„To je završni, ujedno i najzanimljiviji događaj ove godine. Ugostit ćemo niz kreativaca i zaokružiti to jubilarno izdanje“, rekao je Dragojević.
Manifestaciju, na kojoj je ulaz na sva događanja besplatan, petu godinu za redom organizira Razvojna agencija Grada Dubrovnika (DURA), uz pokroviteljstvo Grada Dubrovnika i Ministarstva kulture. Godine 2014. nagrađena je na Danu kreativnosti i inovativnosti u organizaciji Mreže za razvoj i kreativnost (MRAK) u kategoriji kreativnih i inovativnih izvornih programa jedinica samouprave – gradova.

Peti „Dani kreativnih kulturnih industrija“ traju do 16.studenoga

Kategorije: Hrvaška

Paraplegičar ‘morao mokriti u bocu’ za vrijeme leta

Sre, 14/11/2018 - 21:27

Australski sportaš paraplegičar rekao je da je morao mokriti u bocu na letu FlyDubai nakon što mu je rečeno da nema pristup toaletu.

Darren Belling (52) letio je u Finsku u listopadu kao australski predstavnik na svjetskom prvenstvu paraplegičara u hokeju.

Tijekom sedmosatna leta iz Dubaija u Helsinki, Bellingu je osoblje reklo da nemaju invalidska kolica.

Predstavnik zrakoplovne tvrtke FlyDubai rekao je za BBC da ih ne mogu osigurati u zrakoplovu.

Belling je rekao da je nakon tri sata leta zamolio stjuardesu invalidska kolica. “Rekli su da nemaju kolica u zrakoplovu” i da jednostavno izdržim za vrijeme sedmosatna leta, kazao je.

Nakon daljne rasprave, osoblje mu je donijelo praznu bocu kako bi se pomokrio sjedeći.

Mnoge zrakoplovne tvrtke opskrbljene su kolicima koja su dovoljno uska da mogu proći prolazom između sjedišta, ali mnoge nisu.

Toaleti su često preuski za pristup kolicima, što predstavlja daljne teškoće ljudima s invaliditetom.

Kategorije: Hrvaška

INZKO “Razumijem Hrvate ali Komšićev izbor je legalan”

Sre, 14/11/2018 - 21:19

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko izjavio je u srijedu kako razumije nezadovoljstvo dijela Hrvata u toj zemlji zbog izbora Željka Komšića za člana predsjedništva ali je upozorio kako se mora uvažavati činjenica da je njegov izbor legalan kao što je bio izbor Dragana Čovića prije četiri godine po istim pravilima.

“Znam da ima dosta negodovanja kod nekih Hrvata. Ono postoji i ono je realno i o tome se mora razgovarati no činjenica je da je Komšić izabran zakonito i po istom ustavu kao i Čović prije četiri godine”, kazao je Inzko za bosanskohercegovački javni servis BHT 1.

Istaknuo je i kako bi članove predsjedništva trebalo promatrati prije svega kao dužnosnike koji predstavljaju državu a ne narode kojima pripadaju pa očekuje kako će Komšić, ali i Milorad Dodik te Šefik Džaferović kao novoizabrani članovi državnog vrha upravo na taj način djelovati u naredne četiri godine.

Predsjedništvo bi u novom sazivu trebalo biti konstituirano 20. studenog, a Inzko je pozvao da se i na svim drugim razinama tijela vlasti uspostave što je prije moguće.

“Svi očekuju da se vlade na svim razinama formiraju što brže”, kazao je Inzko a na pitanja kada očekuje dovršetak tog procesa odgovorio je kako se nada da će to biti najkasnije tijekom veljače kako je to bila praksa i u ranijim izbornim ciklusima.

Austrijski diplomat odlučno je odbacio mogućnost da pregovori i bilo koje rješenje o statusu Kosova koje dogovore Beograd i Priština utječe na stanje u BiH, čak i ako bi to dovelo do razmjene teritorija između Srbije i Kosova o čemu se nagađa.

“Nema paralela između Kosova i BiH. BiH je priznata kao jedinstvena država još 22. svibnja 1992.”, kazao je Inzko.

Jasno je odgovorio i na prijetnje o otcjepljenju Republike Srpske koje opetovano iznosi Dodik.

“Po Daytonskom ustavu entiteti nemaju pravo na otcjepljenje”, poručio je Inzko.

Kategorije: Hrvaška

ENRIQUE “Hrvatska će nas napasti”

Sre, 14/11/2018 - 21:10

Izbornik španjolske nogometne reprezentacije Luis Enrique vjeruje kako će Hrvatska napasti pred svojom publikom na Maksimiru jer jedino uz pobjedu može proći na završni turnir Lige nacija.

“Siguran sam da će nas Hrvatska napasti jer joj jedino pobjeda igra. Jedino s njom može proći dalje”, rekao je Enrique na konferenciji za medije uoči utakmice u Zagrebu.

“Ova utakmica će biti drugačija od one u Elcheu, malo toga možemo izvući korisnog iz tog utakmice za ovu sutrašnju. Susret iz Elchea nema veze s ovim sada, to je prošlost i više nije relevantno”, dodao je.

Španjolska bi pobjedom osigurala prvo mjesto u skupini dok Hrvatska mora pobijediti u četvrtak, a onda i Englesku u nedjelju u Londonu. Samo će se pobjednik plasirati na završni turnir.

“Za nas je ovo odlučujuća i ključna utakmica. Za Hrvatsku također jer se još uvijek nada pobjedama u dvjema utakmica, još uvijek vjeruje da može proći skupinu”, rekao je španjolski strateg.

Španjolska je pobijedila Hrvatsku sa 6-0 prije dva mjeseca u Elcheu pa se nalazi na čelu skupine sa šest bodova. Engleska ima četiri boda a Hrvatska jedan bod uz utakmicu manje.

“Od kada sam sjeo na izborničku klupu ovo je prva utakmica u kojoj pobjedom možemo osigurati prolaz. Zato nam je ovo vitalna utakmica”, istaknuo je Enrique koji će u Zagrebu peti put voditi Španjolsku. Dosad je upisao tri pobjede i jedan poraz.

Prošli mjesec je u Sevilli bio poražen s 2-3 od Engleske.

“Iz te utakmice ne možemo izvući pouke jer nas sutra čeka nešto sasvim drugo“, rekao je. Odbio je otkriti sastav s kojim će istrčati na Maksimiru. Nije htio reći niti tko će činiti stoperski par s kapetanom Sergijem Ramosom.

“Ne znam. Ne želim ništa otkriti. U ovom trenutku sva 24 igrača koja su došla mogu igrati”, odgovorio je na novinarsko pitanje. Također nije htio reći niti hoće li Barcelonin Sergi Roberto zamijeniti na desnom beku ozlijeđenog igrača Real Madrida Danija Carvajala koji je u Elcheu opasno prijetio Hrvatskoj s boka.

“Nakon prošle utakmice Hrvatske i Engleske odigrane bez publike, zahvalni smo što će biti pun stadion. Uvijek je nogometnim profesionalcima draže igrati pred publikom”, poručio je Enrique.

Smatra kako je dosadašnjim pobjedama u Engleskoj od 2-1, trijumfom nad Hrvatskom od 6-0 te uz domaći poraz od Engleske s 2-3 napravio dobar posao u Ligi nacija.

“Dosad smo dobro odigrali, a sutra ćemo nastojati sve riješiti. Nedostaje nam još samo višnja na torti”, zaključio je.

Kategorije: Hrvaška