Nacional

Syndicate content
on-line izdanje najutjecajnijeg političkog tjednika
Updated: 18 min 57 sek od tega

Bernardić i Jandroković se prepucavali oko plaća: “Ja ću pokazati svoju, ali pokažite i vi vašu”

3 ure 9 min ago

Hrvatski sabor u četvrtak je većinom glasova izmijenio ovogodišnji državni proračun, čiji se ukupni prihodi povećavaju za 1,6 milijardi kuna, na 137,7 milijardi, dok se rashodi smanjuju za 1,3 milijarde, na 139 milijardi kuna.

Prije izglasavanja proračuna za 2020. godinu Mostov Nikola Grmoja zatražio je stanku. “Jučer nije bilo nikog iz vladajuće stranke dok smo mi iz oporbe branili i objašnjavali naše amandmane. Degradirali ste sustav i pokazali ste da vas nije briga za hrvatske građane već samo za lopovsku vladavinu”, rekao je Grmoja.

“Učiteljima nećete platiti dane koji su u štrajku, a vi ste stalno u štrajku, osim petkom kad su vam ručice u zraku”, dodao je. “Bezobrazni ste, nekorektni i nefer. Mi smo bili ovdje jučer i razgovarali o svemu”, poručila je HDZ-ova Sunčana Glavak oporbi.

SDP-ov Davor Bernardić kazao je da novi proračun nije u korist građana. “Rugate se građanima, sindikatima i učiteljima. Kažete da nema novaca za povećanje plaća učiteljima i istovremeno povećavate plaće sami sebi za 4000 kuna”, kazao je Bernardić i čestitao na “jedinoj pravoj reformi, a to je reforma praznika od kojih građani neće imati ništa”.

HDZ-ov Gordan Jandroković kazao je da će javno pokazati plaću i zatražio od Bernardića da uradi isto kako bi javnost vidjela “tko ima veću plaću”.

Kategorije: Hrvaška

VLADA Novo odlikovanje – Velered Predsjednika Republike Franje Tuđmana

3 ure 15 min ago

Izmjenama Zakona o odlikovanjima i priznanjima, koje je Vlada u četvrtak uputila u saborsku proceduru, uvodi se novo odlikovanje – Velered Predsjednika Republike Franje Tuđmana s lentom i Danicom.

Odlikovanje bi se hrvatskim državljanima dodjeljivalo svake godine na obljetnicu smrti prvog hrvatskog predsjednika 10. prosinca, kao izraz najvišeg priznanja Republike Hrvatske za promicanje hrvatskih državnih i nacionalnih interesa u zemlji i inozemstvu, posebice za promicanje državljanskog jedinstva i nacionalnog zajedništva, državotvorstva i duhovnih vrednota hrvatskog naroda.

“Ove godine navršava se 20. obljetnica smrti prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i prigoda je to da Hrvatska ustanovi visoko odlikovanje kojim će se utemeljitelj demokratske suverene i neovisne hrvatske države i vrhovni zapovjednik hrvatske vojske u Domovinskom ratu uvrstiti u red najviših hrvatskih državnih poglavara”, rekao je ministar uprave Ivan Malenica, obrazlažući zakonski prijedlog.

Na taj će se način, dodao je, trajno izraziti zahvalnost hrvatskog nada i hrvatskih državljana Tuđmanovim povijesnim zaslugama.

Franjo Tuđman pripada najzaslužnijim osobama u stvaranju suvremene samostalne i demokratske Hrvatske, a svojim je državničkim vizionarstvom u prijelomnom razdoblju europske i svjetske povijesti 20. stoljeća u vrijeme raspada komunističkog totalitarnog sustava zajedno sa svojim suradnicima i cijelim hrvatskim narodom uveo u red država slobodnog svijeta, stoji u Vladinu prijedlogu.

Tuđman je hrvatski narod, navodi se, uveo u red naroda koji samostalno odlučuju o svojoj sudbini.

Kategorije: Hrvaška

NASTAVLJENO SUĐENJE SRNEC: “Jasmina je bježala od Smiljane kojoj je išla pjena na usta”

3 ure 45 min ago

Na varaždinskom Županijskom sudu danas se nastavilo suđenje Smiljani Srnec, koja je optužena da je u ljeto 2000. godine u Palovcu ubila sestru Jasminu Dominić te njeno tijelo 19 godina držala u škrinji u obiteljskoj kući.

Na današnjem ročištu svjedočili su obiteljski prijatelji.

Prva je na klupu za svjedoke sjela Sonja Šamarija koja je izjavila da poznaje cijelu obitelj. Ona i Jasmina odrasle su zajedno i dolazila im je u kuću. Bila je prijateljica sa sestrama od malih nogu, no prestala se družiti sa Smiljanom jer su se posvađale, piše RTL.

No, porječkale su se i tijekom rasprave. Naime, Smiljana je inzistirala da joj svjedokinja kaže zašto su se posvađale i da se točno izjasni je li se posvađala s njom ili njezinom pokojnom sestrom Jasminom. Svjedokinja je rekla da ne želi komentirati svađu jer je to osobna stvar. Smiljana je inzistirala da se Šamarija izjasni kada su se posvađale i je li baš od nje čula da je Jasmina u Francuskoj.

Svjedokinja je izjavila da se ne sjeća od koga je to točno čula, a Smiljana Srnec ju je podsjetila da nisu razgovarale od kada su se posvađale, što je bilo 1994. godine, puno prije nestanka Jasmine.

Na klupu za svjedoke potom je sjeo Vladimir Markić, vlasnik lokala u kojem je Smiljana radila. Kazao je kako se ne sjeća točnbo kada je ona radila ondje. Srnec ga je podsjetila da je to bilo 2001. i 2002. godine. Odgovarajući na pitanja tužiteljstva obrane, Markić je kazao kako je poznavao Smiljanu i oca Martina dok Jasminu nije poznavao. Ustvrdio je kako nikada Smiljanu nije pitao o sestri jer su to za njega bila djeca.

Za oca Martina rekao je kako nije često dolazio u lokal, te kako nikada nije pričao o kćerima.

Boris Kocijan, daljnji rođak obitelji je kazao na sudu kako je svjedočio jednoj svađi Smiljane i Jasmine. “Ja sam naišao dok je svađa već trajala. Vikale su i mislim da su se tukle. Jasmina je istrčala van i povikala ‘bježi, zatići će nas!’ Ja sam pretrnuo, stao sam kao skamenjen. I onda sam vidio Smiljanu i vidio da nije bila baš normalna”, izjavio je svjedok.

Potom je objasnio i kako je Smiljana izgledala: “Rastresena sva. Bila je čudna. Loše, opasno. Teško mi je to opisati. Kao da nije bila svoja. Kao da nije imala zjenice, pjena joj je bila na ustima, slina… Prvi put sam je vidio takvu”, kazao je.

Pitanja mu je u suzama postavljala i Smiljana. Inzistirala je da se ‘točno sjeti situacije’, pri čemu je ustvrdila da je ona bila ta koja je bježala od Jasmine. “Smiljana to nije istina”, ustrajao je rođak.

Nakon kraće rasprave sa svjedokom, Srnec je kroz suze ustvrdila kako nije agresivna.

Kategorije: Hrvaška

ZDRAVKO MARIĆ: “To nema smisla, i nastavnici i djeca trebaju se vratiti u učionice”

3 ure 56 min ago

Ministar financija u četvrtak je, uoči sjednice Vlade, komentirao štrajk u školama te pregovore sindikata s predstavnicima Vlade.

“ašto bi mi sad razdvajali i rekli smo jasno da tema koeficijenata i dodataka treba biti tema. Prateći ono što se događa proteklih tjedana, barem je meni jasno zašto se taj sustav godinama nije uredio”, rekao je Marić novinarima ispred zgrade Vlade.

“Ja pokušavam, apelirat ću i na svoje kolege i sve skupa da se taj sustav krene uređivati”, dodao je.

Ministar financija rekao je da je rješenje sa strane Vlade učiteljima došlo u smislu toga da su ponudili nastavak povećanja plaća. “Ne razumijem zašto uspoređivati se s nekim drugim. Gledajmo svoj segment, jesmo li zadovoljni, može li se tu nešto popraviti. Može, ali u skladu s mogućnostima”, rekao je Marić i dodao da je jedina pozitivna stvar cijelog procesa štrajka i zahtjeva sindikata to što se ta tema otvorila.

“Mislim da si država ne bi trebala priuštiti da imamo početak školske godine, prvo polugodište, gdje djeca nisu imala puni tjedan dana nastave. To nema smisla, i nastavnici i djeca trebaju se vratiti u učionice i idemo nastaviti. Negdje se linije moraju povući”, zaključio je
Marić.

Kategorije: Hrvaška

PLENKOVIĆ POTVRDIO: Prvi krug predsjedničkih izbora 22. prosinca, nakon petka štrajk se neće plaćati

4 ure 3 min ago

Premijer Andrej Plenković u četvrtak je, na početku sjednice Vlade, potvrdio kako će se prvi krug predsjedničkih izbora održati 22. prosinca.

Nakon što Vlada donese odluku o raspisivanju izbora, ona će stupiti na snagu objavom u Narodnim novinama 21. studenog. Prvi krug održat će se 22. prosinca, a u slučaju drugog kruga na birališta ćemo i 5. siječnja 2020. godine.

Svi koji žele istaknuti kandidaturu za predsjednika ili predsjednicu Republika imat će 12 dana da prikupe najmanje deset tisuća potpisa.

Službena kampanja trajat će ukupno 16 dana.

Podsjetimo, formalnu odluku o izborima donosi Vlada, koja ih mora raspisati najranije 60, a najkasnije 30 dana prije isteka mandata aktualne predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović.

Plenković se na početku sjednice pohvalio se da da će već danas biti donesen proračun za iduću godinu. “Nastavljamo s odgovornom ekonomskom politikom koja je Hrvatskoj donijela kredibilitet”, rekao je.

Osvrnuo se i na pregovore sa sindikatima prosvjete. ”U mandatu ove Vlade osigurali smo povećanje osnovice za 11,5 posto, sredstva su povećana za više od 3 milijarde godišnje”, rekao je Plenković. Naglasio je da je Vlada pokazala želju da se problem i štrajk okončaju osobito zbog učenika. Kaže da se o koeficijentima ne pregovara nego je to uredba koju donosi Vlada. Izvijestio je da su jučer sindikatima ponudili dodatak u granskom kolektivnom ugovoru od 2 posto. Kaže da bi uz porezna rasterećenja to bilo povećanje plaća od 20 posto u mandatu ove Vlade. Ponovio je da se štrajk nakon petka neće plaćati. ”To ne bi imalo smisla, ta je odluka racionalna”, rekao je Plenković.

Svoje je tvrdnje odlučio potkrijepiti i argumentima, pa je naveo da je netko tko je imao radno mjesto učitelj, nastavnik, odgajatelj na razini savjetnika, dakle, na najvišoj razini u rujnu 2016. godine, kad je Plenkovićeva Vlada stupila na vlast, imao neto plaću od 7.813 kuna. “Kad se dogodi ovaj 2+2+2 imat će 2020. godine 9.475 kuna neto. Dakle, u mandatu ove naše Vlade povećanje plaće će biti za 1.662 kune”, rekao je Plenković.

Plaća na nešto nižoj razini, na istom radnom mjestu, ali na razini mentora u rujnu 2016. godine u neto iznosu bila je 7.210 kuna, a 2020. godine bit će 8.656 kuna, što znači povećanje od 1.446 kuna.

Plaća učitelja, nastavnika, odgajatelja u rujnu 2016. godine bila je 6.359 kuna neto, a na kraju 2020. godine bit će 7.660 kuna, što je povećanje od 1.301 kunu, rekao je Plenković.

“To je sve u mandatu naše Vlade i to su činjenice koje treba znati. Prema tome, poruka još jednom, plaća se povećava, kazali smo, svjesni smo da ima nepravednosti i nelogičnosti uredbi o koeficijentima, treba to riješiti”, rekao je Plenković, dodavši da će za to angažirati vanjsku instituciju koja će “hladne glave i bez pristranosti” obaviti posao.

Kategorije: Hrvaška

DIVJAK: “Mislim da je sad došlo vrijeme da učenicima damo prednost”

4 ure 21 min ago

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak u četvrtak je, uoči sjednice Vlade, komentirala štrajk u osnovnim i srednjim školama te pregovore sindikata s Vladom.

“Što se tiče ponude 6+2, ona je poboljšana. Nisam zadovoljna, ali to je najbolje što smo u ovom trenutku mogli napraviti. Ja se stvarno trudim, dajem sve od sebe da se status učitelja poboljša. Sigurna sam da učitelji zaslužuju više”, rekla je Divjak i dodala da se nalazi u nezavidnoj situaciji.

“Ako izgubimo iz fokusa da su djeca ta koja su najvažnija, onda smo svi gubitnici. Ne želim da imamo situaciju da maturanti ne mogu na maturu, da se po društvenim mrežama ugrožava učitelje, ali i da se ugrožava obrazovna reforma”, rekla je ministrica.

Na novinarsko pitanje je li činjenica da štrajk traje već 25 dana dovoljna da ona podnese ostavku, Divjak je rekla da ne zna što bi to donijelo. “Što mislite da će se time riješiti? Hoće li oni koji trebaju napredovati bolje napredovati? Hoće li se riješiti obnova škola? Hoće li reforma biti uspješnija?”, upitala je ministrica.

Poručila je da učenici moraju biti najvažniji. “Nisam ja posebno zadovoljna s ovom ponudom, ali ona je najbolja što može biti. Ova ponuda je takva da ima elemente za povećanje plaća, dani su osigurači kako će se osigurati plus dva, uključuje sve u osnovnim i srednjim školama i potplaćene u odgoju i obrazovanju, garantira se i plaćanje štrajka i ono što je važno, ono što se stalno ispušta iz vida, uredba će se mijenjati, a uredba je ono gdje su koeficijenti složenosti poslova”, objasnila je.

Novinari su ministricu obrazovanja upitali misli li da treba prekinuti štrajk. “Ako nemamo učenike u fokusu i ne razmišljamo o posljedicama, onda smo svi gubitnici, jer dugo je bila situacija gdje su dva prava, pravo na štrajk i pravo na obrazovanje, bila takva da smo ih pokušali držati kao dva ravnoporavna prava, ali ja mislim da je sad došlo vrijeme da učenicima damo prednost”, zaključila je Divjak.

Kategorije: Hrvaška

Sabor izmijenio ovogodišnji državni proračun

4 ure 25 min ago

Hrvatski sabor u četvrtak je većinom glasova izmijenio ovogodišnji državni proračun, čiji se ukupni prihodi povećavaju za 1,6 milijardi kuna, na 137,7 milijardi, dok se rashodi smanjuju za 1,3 milijarde, na 139 milijardi kuna.

Najznačajnija povećanja odnose se na osiguranje dodatnih sredstava za zaposlene (494,2 milijuna kuna),  povećanje izdvajanja za mirovine (849,6 milijuna), financiranje prve faze terminala za ukapljeni prirodni plin na Krku (350 milijuna), povećanje rashoda za prava iz sustava socijalne skrbi te za sanaciju ustanova u zdravstvu.

Najznačajnija smanjenja odnose se na uštede na kamatama (797 milijuna) i smanjenje za naknade aktivne politike zapošljavanja (151 milijun kuna).

Sabor se suglasio sa Vladinim amandmanom da se unutarnjom preraspodjelom osigura 2,8 milijuna kuna za Veleučilište Hrvatsko zagorje Krapina. Za taj iznos smanjuju se sredstva Ministarstvu financija, a povećavaju Ministarstvu znanosti i obrazovanja.

Sabor je odbio oporbene amandmane na rebalans ovogodišnjeg proračuna.

Za izmjene ovogodišnjeg državnog proračuna glasovala je većina zastupnika (82 ‘za’, jedan suzdržan, 41 protiv).

Grmoja: Iz medija saznajemo da ste se povukli

Iz Mosta još jednom pokušali otvoriti pitanje iznajmljivanja sabornice za potrebe Europske pučke stranke (EPP), pri čemu je Nikola Grmoja zamjerio vladajućima kako iz medija doznaju “da ste se povukli, da se sabornica neće dati EPP-u”, osvrčući se na informacije da se ni sjednica predsjedništva, niti sjednica političke skupštine EPP-a ipak neće održati u Saboru.

To nije tema, sjednite i ne zloupotrebljavajte Poslovnik, uzvratio mu je predsjednik Sabora Gordan Jandroković, pa krenuo s  glasovanjem.

Najavio je i da će se saborsko Predsjedništvo sastati nakon što završi skupna sjednica.

Kategorije: Hrvaška

KUJUNDŽIĆ: “Vukovarska bolnica je svijetla povijest Hrvatske”

4 ure 29 min ago

Ministar zdravstva Milan Kujundžić izjavio je u četvrtak da preuzimanje vukovarske bolnice neće biti dodatan udarac za ministarstvo, istaknuvši da je ta bolnica svijetla povijest Hrvatske te da je njeno preuzimanje najmanje što država može učiniti.

Novinare je uoči sjednice Vlade zanimalo hoće li prijenos osnivačkih prava nad Općom bolnicom Vukovar i Bolnicom hrvatskih veterana biti dodatan udarac za ministarstvo, na što je Kujundžić izjavio da neće.

“Vukovarska bolnica je svijetla povijest Hrvatske. Vukovar je temelj hrvatske države i to je minorno što ova država može učiniti, osigurati da ta bolnica ostaje zauvijek jedan svjetionik”, kazao je ministar zdravstva.

Na pitanje je li normalno da se prijetnje smrću, koje su se pojavile unutar komunikacijskih grupa članova HDZ-a, prijavljuju stranci, a ne policiji, odgovorio je kako je to manje važno.

“Treba ih prijaviti svakome čovjeku koji ima savjest i odgovornost, moralnu”, poručio je.

Kujundžić je istaknuo kako su prijetnje smrću krajnje neprimjerene, te da ih treba istražiti svaki čovjek, uključujući i policiju.

Zaključio je da bi svatko tko ih rabi trebao biti sankcioniran, a prvenstveno moralno i ljudski osuđen.

Kategorije: Hrvaška

SPORTSKA POJAČANJA IZ TREĆEG SVIJETA: Strani sportaši u RH traže svjetski uspjeh

4 ure 32 min ago
Objavljeno u Nacionalu br. 437, 2004-03-30 Brazilski nogometaš Eduardo Da Silva ispunio je ovih dana sve uvjete i predat će molbu za hrvatsko državljanstvo, kako bi mogao igrati za hrvatsku reprezentaciju: on je samo jedan u nizu sportaša iz Afrike, Južne Amerike i istočne Europe koji u Hrvatskoj grade karijeru

Nakon što je u Hrvatskoj proveo pet godina, brazilski nogometaš Eduardo Da Silva, igrač kluba NK Dinamo, za manje od mjesec dana predat će zahtjev za dobivanje hrvatskog državljanstva. Premda je na zadnjem svjetskom prvenstvu u Koreji i Japanu želio nastupati za hrvatsku nogometnu reprezentaciju, nije mogao biti u postavi jer nije bio hrvatski državljanin. “Kako je kriterij za dobivanje državljanstva od pet provedenih godina u Hrvatskoj ispunjen, Da Silva će uskoro predati molbu. Za klub je ugovorom vezan još dvije godine i ne znamo što će nakon toga učiniti. Možda će karijeru nastaviti u nekom drugom europskom klubu ili će ostati ovdje”, rekao je glasnogovornik NK Dinamo Ado Kožul.

On je još jedan u nizu stranaca sportaša koji su posljednjih godina pristigli u Hrvatsku. Većina njih došla je iz istočnoeuropskih zemalja ili država nastalih raspadom Sovjetskog Saveza. Ostali su iz Afrike, a jedan iz zapadnoeuropske zemlje. Neki od tih stranaca sportaša, kad su dobili hrvatsko državljanstvo, postigli su značajne sportske uspjehe. Bugarin Nikolaj Pešalov osvojio je olimpijsko zlato u dizanju utega, Belgijanac Junior Lefevre prvenstvo svijeta u karateu, a Rumunj Dumitru Mitu igra za prošlogodišnjeg hrvatskog prvaka NK Dinamo. Razlozi njihova dolaska u Hrvatsku su raznoliki. Jedni žele postići što bolje rezultate jer u svojim zemljama nemaju prikladne uvjete za rad. Drugi su pak u prolazu gdje im Hrvatska služi kao zemlja iz koje će otići i svoju sportsku karijeru nastaviti u drugim, bogatijim državama. Jedan od takvih slučaja je i ruska odbojkašica Irina Kirilova koja je početkom 90-ih stigla u Hrvatsku te na preporuku kluba dobila hrvatsko državljanstvo. Igrala je u zagrebačkom klubu Mladost a 1994. napustila Hrvatsku i otišla u talijansku Perugiu. Zbog problema s meniskom odbojkom se više ne bavi aktivno iako je lani na nagovor kluba Perugia odigrala četiri kola u polufinalu lige europskih prvaka. Danas radi kao sportska komentatorica odbojkaških susreta na talijanskoj televiziji Rai Uno. Druga ruska odbojkašica koja je napustila Hrvatsku je Elena Godina. Ona nije imala hrvatsko državljanstvo i 1997. je nakon osvajanja europske lige prvaka s klubom Dubrovnik otišla iz Hrvatske. Danas igra u španjolskom klubu Tenerife.

Da bi strani sportaš dobio hrvatsko državljanstvo, mora živjeti u Hrvatskoj pet godina. U iznimnom slučaju klubovi ili čak Hrvatski olimpijski odbor može predložiti da sportaš zbog svojih velikih uspjeha državljanstvo dobije prije. Ako ne ostvari kriterije za dobivanje državljanstva, sportaš može dobiti status sportaša stranca. Takav status danas imaju dvojica igrača Dinama; Edin Mujčin koji igra i za bosanskohercegovačku reprezentaciju, te Goce Sedloski, reprezentativac Makedonije. Oni koji iz raznih razloga ne uspiju produljiti status sportaša stranca, poput Hajdukova nogometaša Almira Turkovića, moraju napustiti Hrvatsku.

Strani sportaš koji nastupa za Hrvatsku s najviše osvojenih trofeja 34-godišnji je dizač utega Nikolaj Pešalov. Dosad je za Hrvatsku osvojio ukupno 13 odličja, od kojih je najvažnije zlato s Olimpijskih igara u Sydneyju 2000. godine. Osoba zaslužna za dolazak Pešalova njegov je trener Boško Čavka. “Pešalova sam poznavao još otprije jer smo se često susretali na natjecanjima. U travnju 1997. počeo sam ga nagovarati da nastupi za Hrvatsku. Ponudio sam mu deset puta veću plaću nego što je dobivao od bugarskog dizačkog saveza. Tu svakako treba imati na umu da je on već tada bio sportska zvijezda s osvojenih devet medalja sa svjetskih i europskih prvenstava. Pešalov je stigao u Hrvatsku u listopadu 1997., ali nije mogao odmah dobiti državljanstvo. Nakon mnogo pokušaja, nagovaranja i lobiranja državljanstvo je dobio u listopadu 1998. Velik problem za Pešalova bilo je i to što nije imao gdje stanovati, ali je nakon osvajanja zlatne olimpijske medalje dobio stan u Splitu. Dotad je spavao svuda, pa čak i u klupskim prostorijama. Ne znam kako bi to završilo da nije bilo pomoći Gorana Ivaniševića”, kaže Čavka. Novi problemi za Pešalova stigli su 2000. kad je bugarski dizački savez tražio 50.000 američkih dolara za njegovu brisovnicu, dokument koji dokazuje da nije više član bugarskog saveza, bez koje nije mogao nastupiti za Hrvatsku na olimpijskim igrama u Sydneyju. Hrvatski olimpijski odbor uspio je naći sponzora za otkup brisovnice te je ipak nastupio i osvojio zlato. Pešalov se trenutačno u Njemačkoj priprema za Europsko prvenstvo koje će se održati u travnju u Kijevu. Čavka očekuje jednu od medalja i napominje kako nakon EP-a počinju pripreme za ovogodišnje Olimpijske igre u Ateni. Nakon tih igara Pešalov će vjerojatno prestati s aktivnim sportom i postat će trener. “On bi vrlo rado ostao raditi u Hrvatskoj, ali ne vjerujem da će to uspjeti. Naime, trenerska plaća je mala. U Bugarskoj ima ženu i dvoje djece, tako da vjerujem da će nastaviti živjeti na relaciji Hrvatska – Bugarska”, ističe Čavka. Prema njegovim riječima, Pešalov nikad nije imao problema s običnim ljudima, ali su ga mnogi hrvatski političari kritizirali. Veću podršku Hrvatskog olimpijskog odbora dobio je tek nakon osvajanja olimpijske medalje. “Najviše mu je smetalo, a smeta mu još i danas, što ga mnogi ne prihvaćaju kao hrvatskog sportaša”, zaključio je trener Boško Čavka.

Junior Lefevre, 26-godišnji Belgijanac, svjetski karate prvak u 2000. od 1999. ima hrvatsko državljanstvo. Danas je član zagrebačkog karate kluba Croatia. “U Hrvatsku sam došao 1999., kad sam dobio i putovnicu. Ovamo sam došao zbog problema sa selektorima u Belgiji. Mogu reći da mi je u početku bilo teško, ali naviknuo sam se. Hrvatska mi je, uz moj trud, omogućila natjecanje na svjetskoj razini. Ako ostanem u Hrvatskoj, rado bih živio u Opatiji gdje bih htio osnovati obitelj i ondje otvoriti karate klub”, kaže Lefevre. O stanju u hrvatskom sportu Lefevre smatra da bi se politika trebala manje uplitati u sport. “Nadam se da će se to ubrzo postići”, zaključio je Lefevre.

U zagrebačkom plivačkom klubu Mladost trenira 19-godišnji Rus Aleksej Puninski, europski juniorski prvak u 2002. i 2003. na 50 metara delfin. On će u kolovozu na Olimpijskim igrama plivati za Hrvatsku, s reprezentacijom na Europskom prvenstvu u Madridu te u listopadu na Svjetskom prvenstvu na malim bazenima u Indianapolisu. “Drago mi je da imam hrvatsko državljanstvo jer mi je ono, uz moj trud, omogućilo razinu svjetskog plivanja. Druga je dobra strana da sam naučio i novi jezik?, kaže Puninski. Ima hrvatsku putovnicu već dvije godine, zbog sportskih uspjeha dobio ju je bez teškoća. Na pitanje o tome kako se snašao u Zagrebu kaže da je isprva zbog jezika imao teškoća koje je uz pomoć prijatelja i školskih profesora brzo svladao. “Kad sam došao u Hrvatsku, dobio sam svu potrebnu pomoć. Učio sam jezik, a preko prijatelja upoznao Zagreb. Ugodno sam se iznenadilo.” Hrvatsku putovnicu dobio je na zahtjev kluba radi natjecanja na Olimpijskim igrama mladih gdje je osvojio treće mjesto u štafeti 4×100 metara kraul. “Trenutačno plivam za plivački klub Mladost i nemam konkretne planove za budućnost. Nadam se da će mi sportska karijera potrajati, a iz Hrvatske ne namjeravam otići?, zaključio je Puninski.

U zagrebačkom nogometnom klubu Dinamo igra Rumunj Dumitru Mitu koji je 1996. došao u Hrvatsku na nagovor trenera Antuna Novalića. “Ja sam tada igrao za rumunjski UTA Arad i kad me Novalić pozvao, došao sam u NK Osijek. To je bio prvi hrvatski klub za koji sam igrao”, kaže Mitu. Premda je u Dinamo došao prije godinu i pol, uspjehe koje je postigao s tim klubom smatra najvećima dosad: “S Dinamom sam osvojio prvenstvo Hrvatske i ponosan sam na to. Za budućnost ne znam reći ništa konkretno jer je sve moguće. Nadam se samo da ću produžiti ugovor s klubom jer je nogomet ono o čemu najviše razmišljam”, rekao je Mitu. Hrvatsko državljanstvo ima od proljeća prošle godine i kaže da mu dosad nije posebno pomoglo: “Ne znam koliko će mi ono koristiti u budućnosti, ali nadam se da hoće. Hoću li ostati živjeti u Hrvatskoj sa svojom obitelji, također ne znam.” Kad je došao u Hrvatsku, Mitu, kako sam kaže, nije znao ni jednu hrvatsku riječ: “U NK Osijek tada je igrao moj sunarodnjak Lucian Popescu koji je došao godinu dana prije i dosta mi pomogao oko jezika. Na tribinama sam čuo razne komentare od navijača, koje neću komentirati, ali to sve spada u moj posao.” Premda dosad nije igrao za hrvatsku nogometnu reprezentaciju, rado će pristati ako ga pozovu.

U odbojkaškom klubu Vibrobeton Vinkovci igra 30-godišnja Kirgistanka Jelena Ščerbakova. Za nju je sezona 2001/02., kad je igrala u klubu Split 1700, bila uspješna:?Uspjele smo od kluba koji se sezonu prije borio za opstanak u ligi napraviti hit prvenstva i prvi dio natjecanja završiti na čelu tablice. Još zanimljiviji bio je drugi dio sezone. U zimskom prijelaznom roku potpisala sam za Mladost iz Zagreba koji je dotad bio osmi na tablici. Na kraju sezone s tim klubom osvojila sam prvenstvo Hrvatske. Mogu reći da je to bila zaista uspješna sezona.? Na pitanje koliko joj je hrvatsko državljanstvo pomoglo ili odmoglo Jelena odgovara da je imala veliku pomoć od njega, poslovno i privatno. Misleći na budućnost Jelena je nostrificirala diplomu administrativnog menadžera stečenu u Ukrajini: ?Hrvatski jezik svladala sam brzo, uz pomoć suigračica iz Osijeka. Mogu reći da se osjećam kao kod kuće. Moj dom je tamo gdje sam ja i gdje mi je lijepo.? Na pitanje bi li igrala za hrvatsku odbojkašku reprezentaciju, odgovara da je uvijek na raspolaganju te da to nikad nije bilo upitno.

U košarkaškom klubu Zagreb danas igraju dva mlada košarkaša iz Malija, za čiji je dolazak najzaslužniji pomoćnik glavnog trenera Andrej Tesla. On je, u potrazi za visokim igračima, otputovao u Mali, gdje su mu pažnju privukli Ousmane Mare i Kabine Sissoka. To su ujedno bili i prvi košarkaši iz te afričke zemlje koji su zaigrali za neki hrvatski košarkaški klub. Ousmane Mara stigao je u Hrvatsku 2002. kao 16-godišnji igrač. “Nakon samo godinu dana treniranja košarke u Maliju opazio me jedan trener, Teslin prijetelj, koji mi je ponudio igranje u Hrvatskoj. Ja sam odmah pristao jer sam znao da se u Hrvatskoj igra dobra košarka i da ću moći puno naučiti. Dotad sam samo jednom bio u Europi, i to nakratko u Francuskoj kao kadet Malija. Moji roditelji isprva su strahovali jer su mislili da je ovdje rat i da idem u Jugoslaviju. Smirili su se tek kad sam im objasnio da Jugoslavije više nema i da idem u Hrvatsku gdje nema rata. U početku sam imao dosta problema jer su ljudi znali svašta dobacivati. Zbog toga neko vrijeme nisam izlazio, ali sam se s vremenom priviknuo. Danas sasvim dobro govorim hrvatski, iako sam, kad sam ga prvi put čuo, pomislio da ga nikad neću naučiti. Želja mi je zaigrati i za hrvatsku reprezentaciju pa sam predao zahtjev za državljanstvo koji bi se trebao riješiti za koji mjesec. Košarka u Maliju također je dosta popularna, iako je nogomet sport broj jedan. Problem je što u Maliju nedostaju dvorane, lopte i koševi. Ugovor u KK Zagreb ističe za tri mjeseca, a ja se nadam produžtku i ostanku u Zagrebu. Ovdje sam stekao brojne prijatelje, a imam i djevojku, Hrvaticu. Jako mi nedostaje moja obitelj koju nisam vidio još od dolaska u Zagreb, ali im svaki mjesec šaljem novac da bi lakše živjeli. Jedva čekam ljeto kad ću ih posjetiti, a plan mi je da ih i nadalje posjećujem. Životna želja mi je zaigrati jednog dana u mom omiljenom NBA klubu Chicago Bullsima.”

Njegov vršnjak i sunarodnjak Kabine Sissoko stigao je u Zagreb mjesec dana prije: “Prije dolaska u Hrvatsku trenirao sam košarku dvije godine. Ja i moj prijatelj Mara poznajemo Ismaila Samakea, malijskog košarkaša koji je tri godine igrao u Sloveniji. On nam je, prije nego što smo i sanjali da ćemo igrati ovdje, pričao o ovim prostorima. U Hrvatsku sam stigao u prosincu, tako da me odmah dočekala zima. To je za mene bio pravi šok, jer sam sa plus 36°C došao na temperature ispod ništice. U početku sam imao problema jer nisam poznavao jezik pa mi je bilo teško. Nakon nekog vremena Hrvatski košarkaški savez se zainteresirao za mene pa mi je predložio da uzmem hrvatsko državljanstvo. Oko toga sam se konzultirao s roditeljima te sam nakon njihova dopuštenja pristao. Ovdje imam i djevojku, ali ne izlazim često. Trenutačno igram A2 ligu, a za budućnost još nemam nikakve planove. Trenutačno mi je košarka na prvom mjestu, a na kraju karijere namjeravam se vratiti kući.” Sissiko zbog nekih propisa Fibe nije mogao odmah nastupiti za hrvatsku reprezentaciju, ali to će uskoro biti moguće.

Ciboni se u ljeto 2001. pridružio mladi makedonski košarkaš Aleksandar Ugrinoski. To se dogodilo sasvim slučajno u košarkaškom kampu Vučići na Visu, gdje ga je zamijetio voditelj košarkaške škole Ante Vlašić. Ugrinoski je pozvan da sudjeluje u kadetskom kampu Cibone, nakon čega je dobio poziv da igra za klub. “Nakon samo tri mjeseca igranja za Cibonu stigla mi je ponuda za hrvatsko državljanstvo. Odmah sam to prihvatio jer sam imao veliku želju igrati za hrvatsku reprezentaciju. To mi je ujedno bila i sjajna prilika da se dokažem, a ljudi iz kluba potpuno su me u tome podržali”, veli Ugrinoski. Iako još nema 16 godina, stavljen je na popis prve momčadi Cibone, a prvi put je bio u sastavu u ovogodišnjoj utakmici protiv Barcelone. U igru je prvi put ušao protiv Partizana i u samo dvije minute pokazao što zna. “Trenutačni mi je cilj što više igrati za prvu momčad Cibone i nastaviti se dalje razvijati kao igrač”, kaže Ugrinoski za Nacional. Mnogi stručnjaci predviđaju da će ovaj juniorski reprezentativac Hrvatske, nastavi li se razvijati kao dosad, imati važnu ulogu u hrvatskoj košarci.

Kategorije: Hrvaška

MI5 U LOVU NA TERORISTE: Četiri teorije o londonskim atentatorima

4 ure 35 min ago
Objavljeno u Nacionalu br. 504, 2005-07-11 Nakon dramatičnih bombaških napada na London 7. srpnja britanske tajne službe i policija užurbano rade na otkrivanju počinitelja terorističkog sina: zasad je najbolji trag teško ranjeni mladi Marokanac iz raznesenog autobusa na Tavistock Squareu

Dan nakon što su u tri vlaka podzemne željeznice i u jednom autobusu u Londonu bombe ubile pedesetak i ranile sedam stotina ljudi, mnoge novine objavile su na naslovnicama fotografiju mršavog mlađeg muškarca koji blizu mjesta jedne od eksplozija vodi bosu mlađu ženu kojoj je lice pokriveno bijelom papirnatom maskom, kakve se stavljaju osobama s opeklinama. Ta je fotografija pokazivala stradanje putnika koji su se tog jutra žurili sredstvima javnog prometa na svoja radna mjesta u središtu Londona, ali i njihovu spremnost da pomažu drugima.

Uskoro se doznalo da je čovjek na slici 28-godišnji Paul Dadge iz malog mjesta u pokrajini Berkshire, koji je ondje godinu dana radio kao vatrogasac a potom se preselio u London i zaposlio se u internetskoj tvrtki. Tog je jutra iz stana svog prijatelja u kojem je živio u četvrti King’s Cross putovao metroom u ured u četvrti Hammersmith. Njegov je vlak bio zaustavljen u tunelu iza vlaka u kojem je eksplodirala bomba. Zajedno s drugim putnicima kroz tunel je pješice izišao na ulicu na stanici Edgware Road i ugledao ozlijeđene osobe.

Među njima je najteže bila ozlijeđena mlada žena koja je imala opekline na lijevom obrazu, čelu i bradi te ozljede na drugim dijelovima tijela. “Sjedila je vrlo mirna”, ispričao je poslije, “a ja sam priskočio da joj pomognem.” Iskoristio je znanje iz prve pomoći koje je stekao kao vatrogasac te iz kompleta za hitnu pomoć, koji je našao u obližnjem hotelu, izvadio zavoj, previo joj rane a na opečeno lice stavio masku s gelom. Potom ju je poveo prema centru za hitnu pomoć koji je već bio postavljen. Malo je s njom razgovarao, kako bi je umirio i ohrabrio, i doznao da se zove Davinia i da ima 28 godina. Izgubio je kontakt s njom kad su je odveli u bolnicu, ali ju je drugi dan potražio da čuje kako joj je. Ona se oporavlja, u teškom je, ali stabilnom stanju. Zahvaljuje mu za brigu i pomoć, kao i članovi njezine obitelji. Njezino prezime, adresa i bolnica gdje se nalazi nisu objavljeni jer članovi njene obitelji traže da se poštuje njena privatnost, kako bi se oporavljala u miru.
Teroristi su očito htjeli izazvati maksimalno krvoproliće pa su za aktiviranje paklenih strojeva izabrali vrijeme kad je u vozilima javnog transporta u Londonu najviše ljudi. Budući da je napad bio vrlo sličan lanjskom u Madridu, čiji su počinitelji pripadnici islamske terorističke organizacije Al Qaeda, uglavnom svi pohvatani, zaključeno je da je i ovo nedjelo Al Qaede. Unijeli su naprtnjače s paklenim strojevima u vlakove londonske podzemne željeznice, ostavili ih na podu i izišli, a pakleni strojevi aktivirani su satnim mehanizmima u gotovo istom trenutku u tri vlaka u tunelima u središnjem Londonu u 8 sati i 50 minuta. Četvrta bomba aktivirana je na gornjem katu autobusa 50 minuta kasnije u istom dijelu Londona.

Samo minutu nakon prve eksplozije o tome je obaviještena policija te je počelo spašavanje putnika prema proceduri koju su londonska policija, vatrogasci, hitna pomoć i osoblje podzemne željeznice posljednjih godina redovito uvježbavali. Više od 500 vlakova metroa zaustavljeno je u stanicama a putnici su evakuirani. Prema vlakovima u kojima su eksplodirale bombe pojurile specijalne ekipe. Na mjesto eksplozija prve su stigle ekipe zaposlenika podzemne željeznice, koji su bili najbliže, a potom i ostalih službi. U vagonima gdje je bilo mrtvih i ranjenih nastala je panika, ali i u drugim vagonima, gdje se počeo širiti dim, jer su se ljudi preplašili da još neka bomba ne eksplodira, a nisu mogli izići iz vlaka jer su vrata bila zatvorena. Tamo gdje su ih uspjeli razbiti bojali su se izići na tračnice jer nisu znali jesu li pod naponom. Ipak, prilično brzo stigli su spasitelji da izvuku ljude iz vlakova, pomognu ozlrijeđenima, a pomagali su im i mnogi obični građani poput Paula Dadgea.
U prvi trenutak nije se znalo koliko je bombi eksplodiralo, čulo se da su eksplozije bile u šest vlakova i dva autobusa, a postojala je bojazan da će broj žrtava biti sličan onome u Madridu, gdje je poginulo gotovo 200 ljudi. Kasnije je utvrđeno da su aktivirana četiri paklena stroja. Broj mrtvih na početku je bio nepoznat jer se iz vlaka ispod Russell Squarea nisu mogla izvući sva mrtva tijela zbog urušavanja tunela.

Odmah nakon terorističkog napada prestali su u Londonu funkcionirati mobiteli zbog preopterećenosti mreže, jer su svi počeli telefonirati da provjere što je s njihovim najmilijima ili da se jave da su na sigurnom. I fiksni su telefoni bili preopterećeni pa se mnogi satima nisu mogli javiti. Nakon nekoliko sati organizirana je posebna telefonska služba za provjeru gdje se nalaze pojedini ljudi, a i neke televizije počele su objavljivati obavijesti o osobama koje su htjele da se zna da su na sigurnom. Oni koji svoje najbliže ni nakon svih pokušaja nisu mogli pronaći, obilazili su bolnice, policijske stanice, raspitivali se kod preživjelih noseći slike nestalih osoba, poneki su na brzinu tiskali plakate i lijepili ih blizini mjesta eksplozije.

Neka su izvučena mrtva tijela brzo identificirana, a druga su danima ostala u vagonima podzemne željeznice jer se do njih nije moglo doći. Novine su objavljivale tužne priče o nestalima, iz kojih se vidjelo da su teroristi unesrećili ponajviše mlade ljude koji su tog jutra žurili na posao. Većinom su to bili mladi Englezi, ali je bilo i mnogo stranaca. Stradale su osobe različite boje kože, raznih zanimanja, računovođe, informatičari, čistačica koja je počistivši bolnički odjel žurila na koledž na doškolovanje, žena koja je išla na izložbu u muzej, Turkinja koja je nedavno došla učiti engleski, jedan Amerikanac, jedan Nigerijac, jedna Iranka, dvije Poljakinje, od kojih je jedna upravo tog dana čekala svoju 22-godišnju kćer da joj iz Varšave dođe u prvi posjet nakon što se prije tri godine doselila u London. Stradali su i 19-godišnji Francuz koji se tri tjedna prije zaposlio kao konobar u restoranu u središtu Londona, 22-godišnjak koji se na školovao za novinara u Guardianu, mlada Izraelka koja se preselila u London, gdje se osjećala sigurnije nego u Izraelu gdje ima mnogo samoubilačkih napada. Ona je upravo razgovarala mobitelom sa zaručnikom kad je bomba eksplodirala u autobusu, pa je on čuo i eksploziju i krikove. U atentatu je stradala i Škotica koja je 1988. kao dijete u rodnom Lockerbieju preživjela pad Boeinga 747 uništenog u terorističkom atentatu, kad je poginulo svih 259 putnika u avionu, ali i 11 stanovnika njenog sela. Za dvije osobe poginule u autobusu zna se da su u njega ušle nakon što su im vlakovi zbog atentata zaglavili u tunelima.

Upravo to što su među žrtvama bile osobe tako različitih korijena, pa i muslimani, dodatno razotkriva apsurdnost tog zločina ako su ga – kako manje-više svi pretpostavljaju – počinili islamski teroristi u svom “svetom ratu” protiv zapadnih sila. Kao i u prethodnim atentatima u New Yorku, Washingtonu, Madridu, na Baliju, u Istanbulu, Mombasi, Casablanci, opet su stradali nevini ljudi, čak i ljudi njihove vjere, a i stranci čije zemlje s tim konfliktom nemaju nikakve veze. Iako je po izvedbi ovaj napad najsličniji onom u Madridu, ima mnogo elemenata i napada 11. rujna 2001. na New York i Washington. Nije to bio samo napad na nevine ljude nego i pokušaj da se zada težak ekonomski udarac neprijateljskoj sili. To je Al Qaedi 11. rujna 2001., kad je napala SAD, uvelike i uspjelo, jer su rušenje nebodera newyorškog Svjetskog trgovačkog centra i uništenje podzemne željeznice ispod njega, zaustavljanje američkog zračnog prometa i sveopći strah u SAD-u tada u dobroj mjeri paralizirali cijelu zemlju. Znatne su bile i financijske posljedice, a ima ih i danas, jer je smanjen avionski promet, a povećani troškovi za sigurnost. Opća ekonomska nesigurnost prati strah od novih napada. London će ipak lakše prebroditi udarac nego New York 2001.

Britanskoj vlasti sad je najvažnije otkriti tko je to počinio. Američkim istražiteljima nakon napada 11. rujna 2001. trag su vlastitom pogibijom ostavili otmičari aviona koje su usmjerili na ciljeve u New Yorku i Washingtonu pa su počinitelji brzo identificirani, a poslije i planeri operacije. U Madridu su počinitelji atentata bili neoprezni pa su ih svjedoci vidjeli kad su pošli u akciju, a bombe su aktivirali pomoću mobitela, što je također pomoglo brzom hvatanju. Londonski istražitelji suočili su se s mnogo težom situacijom jer su počinitelji bili pažljiviji, a čini se i da napadi nisu bili samoubilački, pa nema njihovih leševa na temelju kojih bi se mogli utvrditi njihovo prethodno kretanje i kontakti. Iako neki putnici tvrde da se sjećaju sumnjivaca u metrou i autobusu neposredno prije eksplozija, to se tek provjerava. Istražitelji pažljivo proučavaju sve tragove na mjestima eksplozija, ne bi li pronašli kakav sitan trag koji bi ih odveo do počinitelja. Mnogo očekuju od proučavanja snimki sigurnosnih kamera, kojih u središtu Londona ima na tisuće.

Britanski istražitelji rade na četiri teorije o tome tko je stajao iz bombaških atentata u Londonu. Prema sve četiri to je nedjelo islamskih radikala, ali se razlikuju po procjeni ćelije koja je počinila atentate.

Prema jednoj, to je počinila sasvim samostalna ćelija sastavljena od mladih britanskih muslimana nezadovoljnih britanskim sudjelovanjem u ratu u Iraku. Ona možda nema nikakvih drugih veza s Al Qaedom osim idejnih, sastavljena je od osoba koje dosad nisu imale nikakve veze s terorizmom pa nisu pod policijskom sumnjom. Britanska protuobavještajna služba MI5 razbila je nedavno takvu ćeliju pa nije nemoguće da ih ima više. Ali kako su pakleni strojevi upotrijebljeni u akciji prilično sofisticirani, teško je pretpostaviti da je izvedena bez pomoći iskusnog terorista.

Prema drugoj teoriji riječ je o inozemnoj ćeliji, a to bi se moglo zaključiti upravo po sofisticiranim eksplozivnim uređajima, koji su aktivirani u istom trenutku, a za takvo što potrebno je i stručno znanje prokušanih terorista. Po toj teoriji, od Osame bin Ladena odabrani pripadnici Al Qaede s lažnim putovnicama ušli su proteklih mjeseci pojedinačno u Britaniju kako bi izveli takvu akciju. Živjeli su u tajnim skrovištima koja su im pripremili britanski pristaše Al Qaede. Takve je ćelije teško otkriti jer nisu dio stalne strukture Al Qaede nego se stvaraju ad hoc i nakon akcije raspuštaju.

Prema trećoj teoriji akciju su izveli pripadnici madridske Al Qaede, pretežno iz Sjeverne Afrike, koji su sudjelovali u atentatu na vlakove madridske prigradske željeznice. Iako je španjolska policija uhitila dio sudionika atentata, neki su uspjeli pobjeći, a ima indicija da su se neki od njih sklonili u Britaniji. Sličnosti između madridske i londonske akcije su očite, uz neke preinake koje smanjuju opasnost od otkrivanja. Jedan od organizatora madridskog atentata, Sirijac Mustafa Setmariam Nasar, kojeg španjolska policija nije uspjela uhvatiti, svojedobno je živio u Britaniji, dobro je poznaje, pa je možda on isplanirao i ovaj napad.

Po četvrtoj teoriji akciju je izvela britanska Al Qaeda, grupa koju je osnovao iskusan pripadnik Al Qaede, rođen u Britaniji, ali uvježban u logorima u Afganistanu. Možda su s njim u grupi i drugi Britanci azijskog podrijetla koji su prošli takvu terorističku obuku. No većina članova britanske Al Qaede možda su mladi ljudi, koji nisu bili u Afganistanu, ali su nadahnuti idejama Al Qaede koje su u džamijama u Britaniji posljednjih godina promovirali radikalni imami iz arapskih zemalja.

O tome tko možda stoji iza atentata progovorio je ovih dana i John Stevens, nekadašnji šef londonske policije, koji je na tom položaju bio pet godina. Po njegovu mišljenju gotovo je sigurno da su atentatori britanski građani. On to zaključuje po izvedbi akcije iz koje se vidi da su atentatorima “potpuno poznati britanski način života i vrijednosti”. Možda su strani teroristi pomogli svojim stručnim savjetima, kaže Stevens, ali nisu došli izvana: “Bojim se da postoji dovoljan broj ljudi u ovoj zemlji spremnih da djeluju kao islamski teroristi, pa takve nije trebalo regrutirati u inozemstvu. Po svemu sudeći, ti su atentatori obični britanski građani, mladi ljudi odjeveni konzervativno i uredno, vrlo vjerojatno visokoobrazovani. Oni se sigurno odlično služe kompjuterima i internetom, gdje su skupili potrebna znanja o eksplozivima, kemikalijama, spremni da ubiju bez milosti i da to dugoročno planiraju. Oko 3000 ljudi rođenih u Britaniji ili tu nastanjenih prošlo je kroz neku vrstu obuke kod Osame bin Ladena, što, naravno, ne znači da su svi oni aktivni teroristi usmjereni protiv Britanije.”

Prema londonskom Independentu, istraga je usredotočena na 30-ak osoba za koje postoje indicije da su operativci Al Qaede u Britaniji. Ali policija niječe da već kao sudionike atentata ispituje konkretne osobe. Njen je predstavnik izjavio da još skupljaju podatke na mjestu eksplozija, materijalne dokaze koji bi tek mogli otkriti trag prema konkretnoj osobi. List citira i neimenovanog visokog funkcionara sigurnosnih službi: “Ono što smo dosad doznali o načinu kako je akcija izvedena ne pruža nam mnogo mogućnosti za nastavak istrage. Još nemamo čvrste indicije je li riječ o domaćoj grupi ili o strancima, ili možda o miješanoj grupi. Još je prerano za takve procjene.”

Još nije moguće procijeniti koliko je ljudi u tome sudjelovalo. Prema jednoj teoriji bilo ih je najviše pet, prema drugoj 12, a ima i procjena da ih je bilo 20-ak. Po mjestima eksplozija i smjerovima vlakova u kojima su eksplodirale bombe procjenjuje se da su svi atentatori u akciju krenuli istodobno i zajedno te su se potom razdvojili da bi ušli u vlakove na raznim linijama, kako bi efekt bio što veći. Utvrđeno je da je svaki od vlakova, u kojima je došlo do eksplozije, bio u razdoblju manjem od deset minuta prije eksplozije u nekoj stanici na kojoj su atentatori vjerojatno izišli iz njih, pa će se posebno kontrolirati snimke sigurnosnih videokamera osoba koje su izlazile na tim stanicama.

Posebnu pozornost istražitelji posvećuju eksploziji u autobusu na Tavistock Squareu, 50 minuta nakon eksplozija u vlakovima, i to na gornjem katu autobusa, gdje je efekt manji nego što bi bio da je bomba eksplodirala u donjem katu. Možda je do eksplozije došlo slučajno, neplanirano, jer prvotni plan da se ta bomba stavi u neki vlak nije uspjela. Nije isključeno da je u toj neplaniranoj eksploziji stradao i onaj tko je bombu nosio, pa se sada pažljivo provjeravaju putnici tog autobusa. U bolnici je i teško ozlijeđeni 20-godišnji Marokanac iz tog autobusa. Nitko se dosad od njegovih bližnjih o njemu nije raspitivao. Novine već nagađaju da bi se preko njega mogla razotkriti cijela mreža.

Kategorije: Hrvaška

EKSKLUZIVNO: Hrvatski pištolj za 645.000 US vojnika

4 ure 38 min ago
Objavljeno u Nacionalu br. 534, 2006-02-06 Hrvatski pištolj HS 2000, koji proizvodi karlovački HS Produkt u SAD-u distribuira Springfield, najjači je kandidat da postane službeni pištolj vojske SAD-a

Karlovački HS Produkt, proizvođač svjetski poznatog pištolja HS 2000, uskoro će imati priliku ostvariti najveći poslovni uspjeh od svog nastanka. Američki stručnjaci za oružje smatraju da je karlovačka tvrtka jedna od najozbiljnijih kandidata na skorom natječaju za opremanje američkih oružanih snaga službenim vojnim pištoljom kroz program “Joint Combat Pistol”. Uz HS Produkt, ozbiljne šanse navodno imaju samo “Heckler&Koch”, “Sig Sauer” i “Smith Wesson”, ali očekuju se ponude barem petnaestak modela. Austrijski Glock neki smatraju vrlo ozbiljnim kandidatom, a neki ga isključuju zbog toga što taj austrijski proizvođač odbija dio proizvodnje raditi u Americi. Beretta, čiji je model 92 aktualni službeni pištolj američke vojske, nije još predstavila svoj model PX4 Storm u kalibru .45 ACP. Mogući uspjeh Karlovčana ne bi bio samo njihov najveći posao ikad sklopljen nego i najveći uspjeh hrvatske vojne industrije vrijedan više stotina milijuna dolara.

Američko zapovjedništvo specijalnih snaga još je u kolovozu prošle godine dalo preliminarne uvjete i zahtjeve za nabavu više od 645 tisuća novih pištolja kalibra .45 ACP (11,43 mm), čime je najavljena velika promjena u opremanju američkih oružanih snaga službenim pištoljima jačeg kalibra. Sadašnji službeni pištolji su kvalitetne Berette 92 kalibra 9 mm Para (duga devetka), ali zbog kalibra nisu previše popularne pa je nakon operacija u Iraku i Afganistanu u njezine mogućnosti izrazilo sumnju više od 40 posto američkih vojnika.

Upravo je prije nešto manje od mjesec dana karlovačka tvornica na američko tržište preko svog zastupnika “Springfield Armory” izbacila na tržište verziju pištolja u kalibru .45, koji uglavnom zadovoljava uvjete natječaja, a kolika je važnost novog hrvatskog proizvoda u SAD-u govore i neki zluradi komentari američkih stručnjaka za oružje da je država čekala izbacivanje na tržište Springfieldova XD .45 ACP kako bi krenula s natječajem.

Dubravko Gvozdanović, profesionalni strijelac koji je koristeći hrvatski pištolj postao svjetski prvak u policijskom pucanju, kaže da će svi modeli koji dođu na natječaj biti dorađeni: “Iako će kriterije zadovoljiti veći broj modela, u ovakvim natječajima važan element je politika. Prošli natječaj iz osamdesetih godina prošlog stoljeća, u kojem je izabrana Beretta, donio je i Sig Saueru velike narudžbe, iako nije pobijedio na natječaju. Uostalom, u RFP-u (Request for Proposal – zahtjev za ponudu) stoji da se ne obvezuju izabrati najjeftiniji ni tehnički najsavršeniji pištolj!”

U karlovačkom HS Produktu svjesni su važnosti skorog natječaja, zapravo moglo bi se reći da na takvu mogućnost čekaju šest godina, od nastanka pištolja HS2000. Za čelnike tvrtke američko je tržište jedino i ključno na kojem treba dokazati vlastiti proizvod jer je ondje i najveća konkurencija. Ako se ondje ostvari uspjeh, onda neće biti problema s prodajom bilo gdje u svijetu – poslovna je filozofija čelnih ljudi tvrtke, ali i njihova partnera Springfielda, pod čijim se brandom pištolj prodaje u Americi. Karlovački pištolj već je osvojio simpatije više od 100.000 Amerikanaca jer ih je toliko i prodano u SAD-u za pet godina. Uz civile, taj je pištolj službeno dopušteno nabaviti djelatnicima američkih agencija DAE i FBI, a usvojili su ga i policijski odjeli kao što su Mexico, MO. Downington, PA, Arlington Heights, IL-SWAT Team, Osawatomie, KS, Ridgefield, NY itd. Dokaz kvalitete je titula koju je HS2000 dobio 2002. prema izboru specijaliziranih i svjetskih uglednih časopisa kao što su Handgunner, Guns, Guns&Ammo i njegovo proglašavanje najboljim pištoljem 2003. od NRA – National Rifle Associationa, što je sigurno najvrjednije priznanje za kvalitetu pištolja u SAD-u, a samim time i u svijetu.

Problem na natječaju mogao bi biti nedostatak klasične kočnice koju HS/XD nema. Dizajneri će je ugraditi, a spomenuti konkurentski pištolji već je imaju. Neki nedostatkom hrvatskog oružja smatraju završnu obradu jer je oružje burnirano, međutim nove verzije imaju zaštitu za koju Springfield tvrdi da dostiže najbolju Glockovu tennifer završnu obradu.

Test izdržljivosti koji predviđa američka vojska na natječaju ne bi smio biti problem za HS. Verziju u kalibru 9×19 mm testirali su mnogobrojni stručni časopisi. Jednu takvu „torturu“ koju pištolj ne može nikada proći u rukama običnog strijelca proveo je Chaim Stein, instruktor rukovanja oružjem, izraelski ratni veteran i novinar stručnog časopisa Handguns. Nakon što je nasumce odabrao jedan XD iz trgovine, ispalio je iz njega 20.000 metaka. Radi ilustracije o kojoj se količini radi, Stein navodi da su samo meci u kutijama bili teški tristotinjak kilograma. Nakon 7000 metaka, autor je namjerno bacao napunjen XD na cestu, a zatim i u 30 metara kamenite padine. Uspio je slomiti indikator napetosti, ali to nije utjecalo na rad pištolja. Nakon što je ispalio 17.500 metaka obavio je posebni test izdržljivosti, koji je proslavio austrijskog proizvođača pištolja, tvrtku Glock. Uoči testa tek je drugi put temeljito očistio pištolj.

Prvi Glockov test izdržljivosti svodi se na to da se pištolj uroni u vodu i zamrzne na tjedan dana. Iz leda ga je izvadio bacivši ga na asfalt da se ledeni omotač razbije. Zatim je otišao na streljanu i ispalio 150 metaka bez podmazivanja i brisanja. Nije bilo zastoja. Nakon toga uslijedio je test na prljavštinu. Pištolj je uronjen u pepeo, prašinu i pijesak. Potom je ispaljeno 500 metaka. Pijesak je usporio zatvarač, ali nije bilo ni jednog zastoja. Zatim je pištolj uronjen u blato. Bez čišćenja, iz njega je ispaljeno 100 metaka. Iako je unutrašnjost bila ispunjena blatom, jedini problem za strijelca bilo je to što je blato letjelo na sve strane prilikom pucanja. Potom je potpuno napunjen pištolj uronjen u vodu, izvađen i iz njega je ispaljeno 10 metaka. To je ponovljeno deset puta, bez ijednog zastoja. Iako ga tijekom testa nije naročito održavao, Stein je pištolj posebnom kemikalijom očistio od posljednjih tragova ulja za podmazivanje i ispalio je 150 metaka, naravno bez zastoja. Na kraju je pištolj ostavio na cesti i gazio ga pickupom Toyotom Tundrom, a potom parkirao vozilo na pištolj. Pokupio ga je s tla i ispalio 100 metaka bez zastoja. Potom je nastavio s normalnim testom, a u 20.000 opaljenja nije imao ni zastoj, a kamoli ozbiljniji kvar pištolja.

Zapovjedništvo američkih vojnih specijalnih snaga SOCOM na uvid je zatražilo modele s vanjskom kočnicom i bez nje. Dizajneri na HS ugrađuju vanjsku kočnicu, a testove izdržljivosti HS/XD vjerojatno će zadovoljiti bez problema. Na pištolju sa standardnim streljivom do zastoja smije doći svakih 2000 metaka, a poželjno je da se to dogodi rjeđe od svakih 5000 metaka. Kvar se na pištolju smije dogoditi svakih 5000 metaka, a poželjno je rjeđe od svakih 10.000 metaka. Podsjećamo, XD u kalibru 9 mm ispalio je 20.000 metaka bez zastoja i kvara jer se lom indikatora ne računa kao kvar budući da ne utječe na rad oružja. Magazin mora imati najmanje 8 metaka, a XD 45 ima 13 metaka i jedan u cijevi. Također ima posebnu šinu ispod cijevi za ugradnju lasera ili svjetla.

Najveći problem za XD mogla bi biti odredba o tome da drška pištolja mora biti pogodna i za osobe s manjom rukom. Iako XD ima razmjerno tanju dršku od, primjerice, Glocka, ne može se nositi s modularnim drškama koje biraju korisnici, kakve imaju Beretta PX4 Storm ili Smith Wesson 99. “Iako nema modularnu dršku, XD 45 ima povoljan, takozvani S-shape oblik drške, zbog čega jako dobro leži u ruci! Što se tiče uvjeta da pištolj mora imati navoj za ugradnju prigušivača, proizvođač će ga jednostavno izvesti”, kaže Gvozdanović.

Međutim, Springfield XD 45 ima nekoliko prednosti koje ga odvajaju od ostalih pištolja koji će se naći na natječaju. Prva je to što ga se smatra “domaćim” oružjem, a druga je dizajn koji olakšava ciljanje. “Pištolji europskog dizajna redovito imaju zakošeniju dršku, zbog čega su pomalo nespretni za instinktivno ciljanje. Kada osrednje obučen čovjek, kakav je prosječan vojnik, podigne takav pištolj i bez posebnog nišanjenja ga usmjeri na metu, cijev će redovito biti uperena prema gore. To se događa zbog kuta drške koji je prilagođen ciljanju s ispruženom rukom kao na streljani”, kaže Dubravko Gvozdanović. Među mnogim detaljima koje su dizajneri HS/XD pištolja “posudili” od konkurencije, upravo je okomitiji kut drške onaj koji omogućava instinktivno pucanje. Sličan kut imao je Colt 1911, pištolj koji su zamijenile Berette i Sig Saueri osamedesetih i koji još ima jako raširen kult poklonika u Americi.

Od istog pištolja posuđen je „grip safety“ kočnica na stražnjem dijelu ručke koja dopušta opaljenje tek kada je pištolj u ruci. Mnogi smatraju da je taj element zapravo više kozmetičke prirode nego funkcionalne, budući da HS ima i druge načine osiguranja, poput pištolja Glock. Inače na HS-u je ručica za otpuštanje zatvarača napravljena prema uzoru na Sig Sauer, a rama i osigurač na okidaču po uzoru na Glock. Novost je indikator napetosti pištolja, iglica koja proviri sa stražnje strane kada je pištolj napet. To je iznimno važno jer vojnik u panici i u mraku može provjeriti je li mu pištolj napet ili ga mora repetirati. Naime, vojnici u pravilu ne nose pištolj s metkom u cijevi, za razliku od bolje obučene američke policije kojoj je pištolj glavno a ne pomoćno oružje.

Iako je na civilnom tržištu prosječno jeftiniji stotinjak dolara po komadu u odnosu na konkurenciju, to mu ne mora biti prednost u natječaju jer je jasno objavljeno da cijena neće biti presudna. “Cijena proizvodnje pištolja zapravo i nije različita, ali se na tržištu pozicioniraju određivanjem cijene. To je vidljivo iz toga što je Glock odmah spustio cijene kada je počela povećana prodaja konkurentskog ali jeftinijeg Springfieldova modela XD”, objašnjava Gvozdanović.
Bez obzira na to hoće li pobijediti na natječaju, HS Produkt ima veliku priliku da preko Springfielda kroz ovaj natječaj stekne golemi međunarodni ugled s kojim će moći doći na bilo koje svjetsko tržište. Čak i ako na natječaju pobijedi, primjerice, Heckler & Koch, što neki predviđaju, vjerojatno će i drugi proizvođači dobiti dio kolača političkom odlukom. Čak bi i nabava manjih količina bila velika reklama hrvatskom pištolju.

Prvi ugovor uopće HS Produkt sklopio je 2000. s američkom tvrtkom Intrac Arms Int, kada je isporučena i prva količina od 10 tisuća pištolja. No pokazalo se da HS Produkt ima iznimno dobar pištolj, ali da tvrtka Intrac nema dovoljno razgranatu mrežu trgovina, pristup vojnim i policijskim institucijama, putem kojih bi mogla napraviti veći proboj na američko tržište. Srećom, 2001. u posjet tvornici došao je Dubi Pikielny, Židov iz SAD-a koji se prigodom posjete agenciji “Alan” htio upoznati i s čelnim ljudima HS Produkta.
Pikielny je bio predstavnik jedne od najpoznatijih tvrtki za proizvodnju kratkog i dugog pješačkog naoružanja Springfield Armory i nakon što su godinu dana ispitivali HS 2000, potpisan je ugovor sa Sprinfieldom na 15 godina. Jedan od marketinških trikova bio je i novi naziv za HS 2000. On se, naime, na američkom tržištu pojavljuje pod nazivom SA-XD (Springfield Armory – Extreme Duty).

Uloga lobija u nabavi novog pištolja mogla bi imati veliku ulogu. “Neki pretpostavljaju da bi pobjedu mogao odnijeti Heckler&Koch zato što im je zamrznut ugovor za opremanje američke vojske puškom XM-8”, kaže Dubravko Gvozdanović i dodaje: “Uz to, njihov pištolj Mk 23 Socom glavno je oružje američkih specijalnih snaga, a strojnica MP-5 vrlo je raširena. Nedavno su usvojili i novu strojnicu UMP, koja je istog kalibra kao i budući pištolj.” Nešto manji lobi imaju i ostali proizvođači predvođeni Springfieldom, čija je puška M-1 bila glavno američko pješačko oružje do vijetnamskog rata.

Kategorije: Hrvaška

MIHALINEC: “Članstvo sindikata s oko 99 do 100 posto odbija ponudu Vlade”

4 ure 46 min ago

Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Branimir Mihalinec u petak je kazao da privremeni rezultati referenduma govore da se ponuda Vlade odbija.

“Prema privremenim rezultatima, na referendumskom izjašnjavanju među članovima sindikata s oko 99 do 100 posto se odbija ponuda Vlade. To je poruka Vladi: Sjednite s nama za stol, ponudite prihvatljiva rješenja!”, kazao je predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Branimir Mihalinec u četvrtak, dan nakonj što su propali pregovori s Vladom.

“Vlada se nije pomaknula s mjesta, mi smo otvorili vrata za kompromisna rješenja… Štrajk je ušao u 25. dan, nije ugodan ni za koga u Hrvatskoj, Vlada mora preuzeti odgovornost i riješiti to”, kaže Mihalinec, kako prenosi N1.

“Žele nam prodati nebuloznu ideju kao ozbiljnu stvar”, dodaje.

MIHALINEC: “U ponedjeljak dostojanstveni štrajk zbog pijeteta prema Vukovaru”

Kategorije: Hrvaška

Kako je Mesić na Sajmu u Šangaju dobio počasno mjesto uz kineskog predsjednika Xi Jinpinga

4 ure 49 min ago
Bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić pozdravio se sa Xi Jinpingom na kineskom, a dan prije protokol mu je kasno u noć javio da će na fotografiranju stajati tik uz njega. U diplomaciji se to smatra porukom da Kina cijeni njegovu neformalnu diplomaciju i Hrvatsku

Kineski predsjednik Xi Jinping sastao se i fotografirao, uoči ceremonije otvaranja Drugog China International Import Expoa (CIIE) u Šangaju, s bivšim predsjednikom Hrvatske Stjepanom Mesićem i ostalim sudionicima foruma „Kineski 70-godišnji razvoj i izgradnja zajednice sa zajedničkom budućnošću za čovječanstvo“ održanog u sklopu međunarodnog gospodarskog foruma Hongqiao. Mesić se pozdravio sa Xi Jinpingom na kineskom, a dan prije kineski protokol mu je kasno u noć javio da će na fotografiranju stajati do predsjednika Kine. U diplomaciji se gdje tko stoji smatra porukom pa Mesićeva pozicija pokazuje da Kina cijeni njegovu neformalnu diplomaciju i Hrvatsku. Analitičari međunarodnih odnosa ističu da je za produbljivanje odnosa s Kinom vrlo korisna diplomacija s više kolosijeka, u kojoj Mesić ima istaknuto mjesto.

Kao ključni govornik na Konferenciji Konsenzusa, održanoj 6. studenoga, na kojoj su sudionici foruma usvojili „Šangajski konsenzus“ o izgradnji zajednice sa zajedničkom budućnošću za čovječanstvo, Mesić je kazao da je sajam uvoza konkretan i velikodušan odgovor Kine na rast protekcionizma te se nada da bi Njemačka, kao prva ekonomija EU-a, mogla organizirati sličan sajam.

Rekao je da je Kina zaslužna za mnoga povijesna dostignuća kojima se treba diviti, ali je najviše impresioniran činjenicom da je u povijesti čovječanstva najuspješnija zemlja u rješavanju siromaštva: 850 milijuna Kineza izvučeno je iz siromaštva, dok je kineska srednja klasa porasla na 420 milijuna. Naglasio je kako mu se čini da je Kina trenutno jedina zemlja na svijetu koja ima globalnu viziju izgradnje boljeg svijeta za sve ljude, koju je predsjednik Kine Xi Jinping predstavio 2017. u Ženevi. Taj projekt u kojem zemlje dijele razvoj i prosperitet, apsolutno je nov i trebat će mu, procijenio je Mesić, puno vremena da se izgradi i ukloni zlo i razdor koje je geopolitika donijela. Kazao je kako je Xi Jinping najutjecajniji vođa današnjeg svijeta čiji projekti za ekonomsku povezanost, stabilnost i održivost, kao što je i projekt Jedan pojas, jedan put, dolaze iz budućnosti.

U radu Foruma sudjelovalo je 400 predstavnika istraživačkih centara, a među njima i Martin Jacques sa Sveučilišta u Cambridgeu, kao i autor knjige „Kad Kina vlada svijetom“ te ugledni američki sociolog Richard Paul Madsen.

Jasna Plevnik, autorica više knjiga o Kini, na Forumu je govorila o sposobnostima Kine da sačuva i ubrza procese ekonomske globalizacije. Rekla je da je globalni financijski sustav i dalje podložan američkim propisima i američkom financijskom sustavu i tu SAD pronalazi poluge za svoju politiku uništavanja iranskog nuklearnog sporazuma, ignoriranja WTO-a i kontroliranja i ograničavanja globalnog dometa kineskih i europskih kompanija.

Mesić je kazao da je sajam uvoza konkretan i velikodušan odgovor Kine na rast protekcionizma te se nada da bi Njemačka, kao prva ekonomija EU-a, mogla organizirati sličan sajam. Za Kinu smatra da gradi bolji svijet za sve

Kina je inicirala i uspostavila nekoliko novih regionalnih i globalnih financijskih institucija koje su već, ocijenila je, poboljšale globalni sustav financiranja razvoja i tako unaprijedile ekonomsku globalizaciju. Jasna Plevnik istakla je da je Bill Clinton poticao i hvalio globalizaciju Kine, a administracija predsjednika Obame tražila od Kine da zajedno rade na razvoju multilateralnog sustava globalnog upravljanja. Trenutna američka administracija bavi se smanjivanjem ekonomske međuovisnosti s Kinom, a stručnjaci na koje se oslanja nemaju ugled u američkoj znanstvenoj zajednici. Međutim, američke globalne financijske i industrijske tvrtke i dalje podržavaju ekonomsku globalizaciju kao središnju pokretačku silu njihova gospodarskog rasta.

Ocijenila je kako je Kina preko ulaganja u inozemstvo postala utjecajan subjekt ekonomske globalizacije te je se danas doživljava kao zemlju koja ima sposobnost predvoditi proces ekonomskog povezivanja svijeta u sljedećem desetljeću. Ali čini se razumnim pitati zanima li to Kinu. Strateški interes Kine nastavak je globalizacije i utjecaja na ostale velike sile kako bi podržale nove faze globaliziranja svijeta, ali ne kao kineski ili američki projekt, već kao povijesni i nepovratan proces oblikovanja svijeta u kojem je Kina jedno od središnjih dijelova.

Važan susret s kineskim predsjednikom, istoga dana kad i Mesić, imao je i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, koji se sa Xi Jinpingom susreo istodobno kad i, primjerice, francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji je bio u državničkom posjetu Kini, te premijerka Srbije Ana Brnabić. Jandroković je na drugom Kineskom međunarodnom uvoznom sajmu u Šangaju predvodio hrvatsko izaslanstvo, a s Macronom je sudjelovao i na svečanoj večeri koju je za brojne visoke dužnosnike priredio kineski predsjednik. Jandroković je na otvorenju sajma u Šangaju održao i izlaganje na tematskom forumu posvećenom „Otvaranju, regulativi i poslovnom okruženju – ulozi vlada i perspektivama multinacionalnih tvrtki“.

Podržao je inicijativu predsjednika Kine Xi Jinpinga za pokretanjem Kineskog međunarodnog uvoznog sajma kojem je cilj brže i učinkovitije približavanje gospodarskih interesa i potencijala za suradnju među državama. Naglasio je da je uloga vlada i nacionalnih parlamenata stvoriti uvjete pod kojima će gospodarstvenici graditi i razvijati svoje poslovanje. Istaknuo je odličnu suradnju NR Kine i Republike Hrvatske na više područja, među kojima su posebno važne inicijative 17+1 i „Jedan pojas, jedan put“ s nizom projekata od zajedničkog interesa. Naglasio je ulogu vlada u osiguravanju slobodnog poslovanja putem otvaranja međusobnih tržišta za tvrtke i stvaranjem poticajnog regulativnog okvira i poslovnog okruženja. U tom smislu podsjetio je da Hrvatska kontinuirano razvija i unaprjeđuje svoj poslovni okvir. Istaknuo je reforme poduzete u posljednje četiri godine radi lakšeg poslovanja i podizanja razine konkurentnosti hrvatskog gospodarstva: od porezne reforme koja se provodi od 2015. i koja je rezultirala porastom konkurentnosti tvrtki i tržišta rada, uklanjanja administrativnih prepreka poslovanju, među kojima su i neporezna financijska opterećenja poslovanja do unapređenja investicijskog okvira, prema kojemu Hrvatska ima trenutačno jedan od najkonkurentnijih i najboljih sustava poticanja ulaganja u Europskoj uniji. Govoreći o globalnoj gospodarskoj konkurenciji, predsjednik Sabora Jandroković istaknuo je da Hrvatska raste na ljestvicama gospodarskih sloboda, što ukazuje na sve veću otvorenost i privlačnost Hrvatske kao poslovne i ulagačke destinacije, uspješno smanjuje deficit i javni dug, što je dovelo do rasta kreditnog rejtinga, pada cijene kapitala i posljedično lakšeg i profitabilnijeg poslovanja u Hrvatskoj.

Naglasio je također da je Hrvatska otvorila svoje projekte kineskoj strani te podsjetio da je za izgradnju najvećeg infrastrukturnog projekta u Hrvatskoj, Pelješkog mosta, angažirana kineska tvrtka. Pozvao je ulagače da iskoriste prednosti Hrvatske – od njezina geografskog položaja, poticajnog poslovnog okruženja do jasne podrške i otvorenosti hrvatske vlade. Zaključno je istaknuo da će predstavništva Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske turističke zajednice u Šangaju imati važnu ulogu u povezivanju gospodarstava dviju država.

Kategorije: Hrvaška

EPP odustao od iznajmljivanja Sabora

4 ure 51 min ago

Vodstvo Europske pučke stranke je odlučilo da neće održavati tehničke sastanke u Saboru. Svi sastanci biti će održani na nekoj drugoj lokaciji, pišu u četvrtak 24sata.

“Vodstvo Europske pučke stranke je odlučilo da neće biti održani tehnički sastanci u Saboru. To je njihova odluka jer ne žele raditi štetu grupaciji”, doznaju 24sata od izvora u HDZ-u.

Saborska oporba žestoko je napala HDZ jer su iznajmili sabornicu za skup svoje političke grupacije iako su podršku tome dali i oporbeni članovi predsjedništva Sabora.

Glavni dio kongresa EPP-a održat će se u zagrebačkoj Areni.

Kategorije: Hrvaška

Još se pregovara o prijenosu Mercatora na Fortenova grupu

5 ur 10 sek ago

Mogućnost da slovenski dobavljači Mercatora osiguraju status koji žele u tom  trgovačkom lancu prije njegova planiranog uklapanja u Fortenova grupu još postoji, izjavio je glasnogovornik slovenskih dobavljača Mercatora Izidor Krivec.

“Razgovori glede sporazuma o zaštiti slovenskih dobavljača nakon prijenosa Mercatora sa starog Agrokora  na Fortenovu još se vode”, kazao je Krivec, inače direktor tvrtke Mesnine Celje, prenose slovenski mediji i napominju da je ostalo još vremena kako bi se prijenos obavio kako je planirano, odnosno do kraja godine.

Krivec je to kazao komentirajući neslužbene vijesti o navodnim rezervama koje u vezi toga prijenosa ima slovenska SID banka, jedna od niza banaka koje su vjerovnice Mercatora.

Da bi se formalizirao postupak prijenosa Mercatora na Fortenova grupu formalno je potrebna suglasnost regulatora za konkurenciju u svim zemljama gdje Mercator posluje, ali i suglasnost vjerovnika Agrokora, odnosno banaka koje su mu dale kredite čija je ukupna vrijednost danas oko 650 milijuna eura.

Suglasnost još nije dala slovenska SID banka koja je u potpunom državnom vlasništvu, a Počivalšek je prošli mjesec u Ljubljani organizirao sastanak slovenskih dobavljača s upravom Mercatora i predstavnikom Sberbanka, na kojemu je trebao biti uglavljen sporazum koji bi slovenskim dobavljačima bio osiguran status na Mercatorovim policama koji su imali i u vrijeme Agrokora.

Slovenski mediji ponavljaju višekratne izjave ministra gospodarstva Zdravka Počivalšeka koje je u vezi prijenosa Mercatora na Fortenovu davao zadnjih tjedana i mjeseci.

Slovenska vlada po Počivalšekovim navodima očekuje da u Fortenovi slovenski dobavljači, a većina ih je iz prehrambenog sektora, i u novoj grupi “sačuvaju jednakopravan status na ekonomskim osnovama”, da sjedište tvrtke i dalje bude u Ljubljani, te da se isključi mogućnost diobe Mercatora na više tvrtki, kako bi uprava u Ljubljani i dalje kontrolirala poslovanje Mercatora u BiH i Srbiji.

Ako se to omogući i ako u Fortenovi Mercatoru i dalje bude osiguran stabilan razvoj najveće slovenske trgovine tvrtke, onda Slovenija ne bi imala problema sa suglasnošću za to da Mercator uđe u strukturu Fortanove, kazao je svojedobno Počivalšek.

U nedavnom razgovoru za tjednik Mladina on je kazao da su mu u Sberbanku zajamčili kako će slovenskim dobavljačima sporazumom biti osiguran ravnopravan status po pravilima konkurencije, da će sjedište Mercatora ostati u Sloveniji.

Kako prenose slovenski mediji, slovenski dobavljači smatraju da treba ugovoriti kako njihov udio u Mercatorovoj nabavi ne smije pasti, odnosno da bi Mercatoru godišnje isporučivali robe i usluga u vrijednosti najmanje  pola milijarde eura, dok vlada očekuje da Mercator na tržištu Slovenije i dalje ostane prvi trgovac, te da se razvija na drugim glavnim tržištima.

Budući da je Počivalšek prošlog mjeseca ocjenjivao da je za sporazum o poziciji Mercatorovih dobavljača potrebno samo desetak dana, a s obzirom da SID banka još nije dala suglasnost na prijenos Mercatora u Fortenovu, neki su mediji špekulirali da je to znak kako do toga neće niti doći, no Krivec kaže da se pregovori još vode i da sporazum “nije pao u vodu”.

Kategorije: Hrvaška

NBA: Harden srušio Clipperse, deveta uzastopna pobjeda Bostona

5 ur 14 min ago

James Harden je postigao 47 koševa u pobjedi košarkaša Houstona nad Los Angeles Clippersima 102-93, a u gostujućoj momčadi je Ivica Zubac za 10 minuta u igri postigao sedam koševa uz četiri skoka i dvije asistencije.

Portland je kod kuće poražen sa 106-114 od aktualnih prvaka Toronto Raptorsa. Mario Hezonja je za Trail Blazerse ubacio 10 koševa te imao šest skokova za 14 minuta na parketu.

Boston je kao domaćin svladao Washington sa 140-133 i tako stigao do devete uzastopne pobjede. Celticsi su s učinkom 9-1 trenutačno najuspješnija momčad NBA lige, a na Zapadu su u vodstvu Los Angeles Lakersi sa 9-2 koji su u noći sa srijede na četvrtak kao domaćini svladali Golden State sa 120-94.

NBA rezultati, 13.11. Houston - LA Clippers 102-93 (Ivica Zubac 10:16 min, 7 k, šut 3/7, 4 s, 2 a) Portland - Toronto 106-114 (Mario Hezonja 14:03 min, 10 k, šut 2/5, 6 s, 1 ol) Boston - Washington 140-133 LA Lakers - Golden State 120-94 Minnesota - San Antonio 129-114 Charlotte - Memphis 117-119 Orlando - Philadelphia 112-97 Ljestvice ISTOČNA KONFERENCIJA Atlantska divizija 1.  Boston         9   1  .900   - 2.  Toronto        8   3  .727   1  1/2 3.  Philadelphia   7   4  .636   2  1/2 4.  Brooklyn       4   6  .400   5 5.  New York       2   9  .182   7  1/2 Centralna divizija 1.  Milwaukee      7   3  .700   - 2.  Indiana        7   4  .636   0  1/2 3.  Cleveland      4   6  .400   3 4.  Chicago        4   7  .364   3  1/2 5.  Detroit        4   8  .333   4 Jugoistočna divizija 1.  Miami          7   3  .700   - 2.  Atlanta        4   6  .400   3 3.  Charlotte      4   7  .364   3  1/2 4.  Orlando        4   7  .364   3  1/2 5.  Washington     2   7  .222   4  1/2 ZAPADNA KONFERENCIJA Sjeverozapadna divizija 1.  Utah           8   3  .727   - 2.  Denver         7   3  .700   0  1/2 3.  Minnesota      7   4  .636   1 4.  Oklahoma City  4   7  .364   4 5.  Portland       4   8  .333   4  1/2 Pacifička divizija 1.  LA Lakers      9   2  .818   - 2.  LA Clippers    7   4  .636   2 3.  Phoenix        6   4  .600   2  1/2 4.  Sacramento     4   6  .400   4  1/2 5.  Golden State   2  10  .167   7  1/2 Jugozapadna divizija 1.  Houston        8   3  .727   - 2.  Dallas         6   4  .600   1  1/2 3.  San Antonio    5   6  .455   3 4.  Memphis        4   7  .364   4 5.  New Orleans    2   8  .200   5  1/2
Kategorije: Hrvaška

Suđenje Harveyu Weinsteinu trajat će dva mjeseca

5 ur 23 min ago

Porotnici koji će odlučivati o sudbini Harveya Weinsteina na suđenju koje počinje 6. siječnja u New Yorku obaviješteni su kako će sudski proces trajati dva mjeseca. Poznatom hollywoodskom producentu suditi će se zbog pet optužbi za silovanje i seksualno nasilništvo koje su proizašle iz dva događaja koji su se zbili između 2006. i 2013. godine. Osim dvije navodne žrtve, porotnici će čuti i optužbe još četiri žene koje optužuju Weinsteina, uključujući i glumicu Annabellu Sciorru. Ako se te optužbe potvrde, Weinsteinu prijeti kazna doživotnog zatvora.

Osim ovog suđenja, Weinsteinu prijeti još desetak optužbi za seksualno zlostavljanje, seksualni napad i osvetu. U slučaju tužbi koje su podigle producentica Alexandra Canosa i glumica Wedil David, njegov odvjetnik Elior Shiloh zamolio je sud da se taj proces zaustavi za vrijeme trajanja suđenja jer će Weinsten biti toliko posvećen suđenju da se neće moći posvetiti tužbama koje su Alexandra Canosa i Wedil David kasnije podigle protiv njega. Zato odvjetnik traži da ti procesi započnu 1. travnja.  Inače, Alexandra Canosa i Wedil David odbile su mogućnost izvansudske nagodbe s Weinsteinom, dok je neke druge žrtve još uvijek traže. Te žrtve očekivale su da u izvansudskoj nagodbi dobiju ukupno 90 milijuna dolara ali se na kraju sve svelo na 44 milijuna dolara, od čega 30 milijuna dolara dobivaju žrtve i njihovi odvjetnički timovi, dok 14 milijuna ide na pokrivanje sudskih troškova.

Kategorije: Hrvaška

NOVO PRIOPĆENJE DHMZ-A: Nastavak nepovoljnog vremena

5 ur 31 min ago

U skladu s prognozama i upozorenjima ostvarile su se iznimno nepovoljne vremenske prilike na Sredozemlju, pa i u Hrvatskoj. Zbog djelovanja snažne ciklone koja se premješta preko naše zemlje, već su pale znatne količine oborine, osobito na Jadranu te u predjelima uz Jadran: unutrašnjosti Dalmacije, Gorskome kotaru i Lici te unutrašnjosti Istre, navodi u novom priopćenju Državni hidrometeorološki zavod.

Ističu kako su kumulativne količine oborine u dosadašnjem tijeku studenog u priobalju ekstremno velike. Posebno je velike probleme uzrokovalo olujno i orkansko jugo, zbog čega je prekidan pomorski promet, poplavile su mnoge rive i prometnice, a vjetar je prouzročio veliku materijalnu štetu.

Hrvatski hidrografski institut u utorak, 12. studenog, izmjerio je rekordni val na Jadranu. Ovaj val zabilježen je u akvatoriju grada Dubrovnika pokraj otočića Sv. Andrija. Maksimalna visina vala iznosila je Hmax = 10,87 m.

U skladu s najavama, tijekom jučerašnjeg dana i protekle noći, vodostaji rijeka su znatno porasli u Istri i Primorju, Gorskom kotaru, Lici te u Dalmaciji i njenoj unutrašnjosti. Rijeke u Istri i dalje rastu u skladu s oborinama. Vodostaji gornjeg dijela toka Kupe su tijekom jučerašnjeg dana znatno rasli, a trenutno su u stagnaciji. Sutla i Krapina su također znatno rasle jučer, a trenutno su u opadanju.

Nepovoljno vrijeme nastavit će se i u drugoj polovini tjedna

U četvrtak i petak kiše će biti manje, a u sjevernim će predjelima često i izostati. Jugo će sredinom tjedna kratkotrajno oslabjeti. Međutim, već u petak s jačanjem nove ciklone sa zapada Sredozemlja u naše će predjele sve izraženije stizati vlažan i vrlo nestabilan zrak. Jugo će ponovno pojačati i biti jako i olujno, osobito za vikend. Kiša će biti česta, a na Jadranu i uz njega i obilna.

Uslijed obilnih oborina i u susjednoj Sloveniji te porasta Sutle i Krapine, rijeka Sava raste te se tijekom četvrtka očekuje prolazak vrha prvog vodnog vala gornjim dijelom toka Save kada bi vodostaji u Zagrebu mogli dosegnuti pripremno stanje obrane od poplava. Uslijedit će kratkotrajno opadanje vodostaja do vikenda kada će najvjerojatnije nova značajna količina vode stići Savom iz Slovenije uz doprinos Sutle i Krapine. U gornjem toku Save vodostaji će ponovo rasti uz moguće ponovljeno dosezanje mjera obrane od poplava. Obzirom na sporiji tok rijeke Save nizvodno od Zagreba, porast vodostaja će trajati dulje te je također moguć ulazak u mjere obrane od poplava koje će ovisiti o dotocima pritoka.

Vodostaji Kupe i Korane u Karlovcu imaju sličnu dinamiku rijeci Savi – tijekom sutrašnjeg dana bi mogli dosegnuti vrh vodnog vala, nakon čega bi moglo uslijediti opadanje, ali uz ponovni porast tijekom vikenda kada bi mogli dosegnuti i mjere obrane od poplava.

I rijeka Una reagira na oborine svojim porastom vodostaja i nastavit će rasti tijekom sutrašnjeg dana uz moguće dosezanje pripremnog stanja obrane od poplava u Kostajnici, nakon čega će tijekom petka vjerojatno blago opadati. Tijekom vikenda je moguć ponovni porast vodostaja rijeke Une.

Nakon kratkotrajnog smirivanja vremena i opadanja vodostaja, za vikend nas ponovno očekuje porast vodostaja u Istri i Primorju, u Gorskom kotaru, Lici, te u Dalmaciji i njenoj unutrašnjosti.

Preliminarna prognoza ukazuje da bi se kišovito, vjetrovito i razmjerno toplo vrijeme moglo nastaviti u prvoj polovini sljedećeg tjedna.

Kategorije: Hrvaška

Saborski zastupnici danas glasaju o Prijedlogu državnog proračuna

5 ur 43 min ago

Zastupnici u Hrvatskom saboru danas u 10 sati trebali bi glasovati o Prijedlogu državnoga proračuna za iduću godinu.

Predstavnici Vlade jučer su redom odbili svih tristotinjak oporbenih amandmana, koje su na prijedlog državnog proračuna za 2020. podnijeli zastupnici i Klubovi zastupnika.

Najviše amandmana podnijeli su zastupnici SDP-a i Mosta. Tijekom cjelodnevne rasprave, koja je završila nešto prije ponoći, prihvaćen je jedino HDZ-ov amandman o povećanju sredstava za redovitu djelatnost Sveučilišta Sjever.

Zastupnik Mosta Miro Bulj ocijenio je sramotnom činjenicu da je sabornica za vrijeme izjašnjavanja o amandmanima prazna dodavši kako zastupnike nije briga za krajeve iz kojih dolaze jer će oni dobiti plaće kao ni za to što prosvjetarima neće biti plaćen štrajk.

Sabor će današnjim glasovanjem zaključiti aktualnu sjednicu, a novo okupljanje zastupnika predviđeno je za kraj studenog.

SABOR: Vlada jučer odbila tristotinjak oporbenih amandmana

Kategorije: Hrvaška

Sindikati pozivaju saborske zastupnike da ne glasuju za proračun

5 ur 48 min ago

Predstavnici Sindikata hrvatskih učitelja i Nezavisnog sindikata zaposlenih u Srednjim školama Hrvatske u četvrtak u 9:30 dijelit će letke saborskim zastupnicima te ih pozvati da ne prihvate Proračun za 2020. u kojem nema osiguranih sredstava za selektivno povećanje plaća učitelja/nastavnika i svih zaposlenika u odgojno obrazovnom sustavu.

Prosvjetni sindikati u srijedu su, podsjetimo, odbili novu Vladinu ponudu pa se štrajk prosvjetara nastavlja. Danas je 25. dan štrajka, a nastave nema u Virovitičko-podravskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji. Vladinu ponudu sindikati smatraju lošijom od prijašnje. U Vladi kažu – da je to konačna ponuda i da nakon 15. ovog mjeseca neće platiti dane u štrajku.

MIHALINEC: “U ponedjeljak dostojanstveni štrajk zbog pijeteta prema Vukovaru”

ALADROVIĆ: “Plaćanje štrajka si vlada više ne može priuštiti”

Kategorije: Hrvaška