Nacional

Syndicate content
on-line izdanje najutjecajnijeg političkog tjednika
Updated: 2 min 5 sek od tega

Šverceri luksuznih automobila Daliću i Bjelici u istražnom zatvoru

Pet, 06/12/2019 - 22:38

Sudac istrage Županijskog suda odredio je u petak jednomjesečni istražni zatvor za osam članova skupine koja je pod istragom zbog sumnje da je ilegalnim uvozom skupocjenih automobile za biranu klijentelu i utajom poreza oštetila državni proračun za najmanje 3,1 milijun kuna.

Na meti Uskoka i policije našlo se 11 osoba i tri tvrtke, dok je Uskok zatražio pritvor za osmero uhićenih koje tereti zbog zločinačkog udruženja te utaje poreza ili carine, krivotvorenja isprave i poticanja ili pomaganja u tim nedjelima.

Među uhićenima je, kako se doznaje, i navodni organizator, 48-godišnji Ivan Inja Bašić od ranije poznat iz stupaca crne kronike kao dio skupine kradljivaca automobila pod vodstvom pukovnika Željka Maglova.

Uskok sumnja da je Bašić od siječnja 2018. do 16. svibnja 2019. u Hrvatskoj i Njemačkoj, povezao ostale krivljenike kako bi nezakonito zaradili izbjegavanjem obračunavanja i plaćanja propisanih poreza prilikom unosa i daljnje prodaje rabljenih vozila visoke klase.

Automobile su kupovali su u Njemačkoj, a potom su pribavljali i izrađivali nevjerodostojne račune većeg broja tvrtki osnovanih u Hrvatskoj, Slovačkoj, Sloveniji i Bugarskoj, neistinito prikazujući promjene vlasništva nad tim vozilima.

Prilikom prodaje u Hrvatskoj krajnjim kupcima su navodno izdavali nevjerodostojne račune okrivljenih tvrtki, kao i račune fiktivnih tzv. nestajućih tvrtki iz inozemstva u kojima nisu iskazivali PDV nego su neosnovano prikazivali da je primijenjen posebni postupak oporezivanja marže, kao i da su PDV platile ‘nestajuća’ trgovačka društva.

Kupnju rabljenih automobila i njihov unos u Hrvatsku, krajnji su kupci dogovarali s prvookrivljenim Bašićem, osnivačem i stvarnim voditeljem poslovanja okrivljenih tvrtki.

Na taj su način, pri uvozu najmanje 35 rabljenih automobila visoke klase iz Njemačke u Hrvatsku radi daljnje prodaje, s osnove PDV-a oštetili Državni proračun za najmanje 3,1 milijun kuna. Pritom je XII. okrivljena tvrtka utajila više od 1,1 milijuna kuna PDV-a, a XIII. okrivljeno trgovačko društvo oko 1.85 milijuna kuna. Još 144 tisuće kuna prema tvrdnjama tužiteljstva utajila je XIV. okrivljena tvrtka.

Prema pisanju Jutarnjeg lista, među kupcima luksuznih automobila našli su se izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Zlatko Dalić i trener GNK Dinama Nenad Bjelica. Luksuzne automobile su za svoje supruge preko osumnjičene grupacije navodno kupili i nogometni menadžeri Nikky Arthur Vuksan, Marko Naletilić i Ivan Bulat. Pritom su posredniku platili znatno veće cijene od nabavnih. Među kupcima su navodno bili i poduzetnik Damir Lukač, osnivač fonda Aureus Invest Kristijan Floričić i direktor Drogerie Markta Mirko Markužić.

Zagrebački dnevnik navodi da je Bašić posao s luskuznim automobilima započeo još početkom 90-ih godina, dodajući kako je uvijek izmicao pravosuđu.

Kategorije: Hrvaška

MILANOVIĆ: “Idemo do kraja bez mržnje prema onima koji ne misle isto kao i mi”

Pet, 06/12/2019 - 22:28

Predsjednički kandidat Zoran Milanović na predizbornom skupa u Pločama kazao je da će vratiti osmjeh u Hrvatsku, piše N1.

“Najbolja demografska mjera je da ljudi znaju kako žive u uređenoj državi. Demografska mjera je na primjer da predsjednik Republike izbjegava loše društvo, da izbjegava slizavanje s ljudima koji su optuženici za najteža koruptivna djela, jer to je signal svima: U ovoj zemlji se može raditi što god hoćete. Onaj koji mi je prijatelj može biti sto puta optužen, ali ja ću mu nositi kolače u zatvor. Ja prezirem pravnu državu, ja sam predsjednik Republike i ja mogu što hoću.

To tjera Hrvate iz države, to stvara klimu očaja, nepovjerenja, beznađa i bijesa. Državnici moraju služiti primjerom. Demografska mjera je povjerenje koje građani u svoju vlast moraju osjećati,” poručio je Zoran Milanović na predizbornom skupu u Pločama.
“U Hrvatsku će se opet vratiti osmijeh, ali ne podsmjeh”

“Posao predsjednika je jasan i ima ogroman prostor da u suradnji s vladom radi na boljitku Hrvatske. Bez obzira na to što je HDZ na vlasti i što znam da je ta stranka nanijela ogromnu štetu Hrvatskoj u ovih 30 godina i gotovo bez iznimke sve ono što je u Hrvatskoj loše, a previše toga je loše, posljedica je djelovanja i kulture, odnosno nekulture HDZ-a”, naglasio je Milanović.

“U Hrvatsku će se opet vratiti osmijeh, ali ne podsmjeh jer ovo trenutno kako nas gledaju, gledaju nas s podsmjehom. Ratovi su gotovi, rekao sam to više puta. Onima koji žele živjeti od toga, širiti paniku i mržnju, to ne odgovara. Ne odgovara im da su ratovi gotovi. Moramo im se oduprijeti, bez straha jer tu ima i zastrašivanja”, istaknuo je Milanović.
“Idemo do kraja bez mržnje prema onima koji ne misle isto kao i mi”

“Pred nama je još manje od dva tjedna. Idemo do kraja bez mržnje prema onima koji ne misle isto kao i mi, s razumijevanjem i shvaćanjem da je ono što nam je zajedničko – Republika Hrvatska”, zaključio je u Pločama.

Kategorije: Hrvaška

ANKETA: Grabar – Kitarović 27,4 %, Milanović 24 %, Škoro 23%, Kolakušić 8,2%…

Pet, 06/12/2019 - 22:20

Da se danas održavaju izbori, Kolinda Grabar-Kitarović dobila bi 27,4 posto glasova, odmah iza nje su Zoran Milanović s 24 posto te Miroslav Škoro s 23 posto, što znači da se prva tri kandidata nalaze unutar statističke pogreške, pokazuju rezultati istraživanja Ipsosa objavljeni večeras u Dnevniku Nove TV.

Mislav Kolakušić je na 8,2 posto. Slijede Ivan Pernar s 2,9 posto, Dejan Kovač bi dobio 2,6 posto, a Dalija Orešković 1,3 posto te na kraju tu je i Dario Juričan s 1,2 posto.

Kolinda Grabar-Kitarović vodi i u drugom krugu predsjedničkih izbora s 44,2 posto ispred Zorana Milanovića koji bi dobio 39,2 posto. Na birališta neće izaći 10,9 posto, a ne zna 5,8 posto ispitanika. Aktualna predsjednica, naravno, ima 100 posto potpore birača HDZ-a, ali i 56 posto birača Miroslava Škore.

Zoran Milanović može računati na više glasova lijevo liberalnih i populističkih kandidata. Kolakušićevi birači, njih 57 posto, dali bi glas Milanoviću. Tu je i većina birača HSLS-ova kandidata Dejana Kovača pa do 100 posto birača Ante Đapića.

U slučaju drugog kruga i sraza Miroslava Škore i Kolinde Grabar-Kitarović – Miroslav Škoro dobiva 45,2 posto, a Kolinda Grabar-Kitarović 34,4 posto. Na birališta u tom slučaju ne izlazi 14,7 posto ispitanika, a ne zna njih 5,7 posto.

Miroslav Škoro u drugom bi krugu dobio, među ostalim, i 31 posto HDZ-ovih birača, ali i većinu birača Zorana Milanovića, Mislava Kolakušića ili Ivana Pernara. Kolinda Grabar-Kitarović može računati na 66 posto birača HDZ-a i samo u drugom krugu većina birača Dalije Orešković bila bi uz Kolindu Grabar-Kitarović.

Miroslav Škoro bi pobijedio i Zorana Milanovića s 47,1 posto, a Zoran Milanović bi osvojio 36,9 posto birača. Nikoga ne bi biralo 10,3 posto ispitanika, a njih 5,7 posto ne zna.

Kategorije: Hrvaška

Sumnja se da je napadač u američkoj mornaričkoj bazi na Floridi bio Saudijac

Pet, 06/12/2019 - 21:57

Sumnja se da je napadač u velikoj mornaričkoj bazi u petak na Floridi bio saudijski državljanin koji se nalazio na obuci u SAD-u, rekla su dva američka dužnosnika pod uvjetom da ostanu neimenovani.

Četiri osobe uključujući napadača ubijeni su u mornaričkoj bazi Pensacola na Floridi u drugoj smrtonosnoj pucnjavi u nekoj američkoj vojnoj bazi ovog tjedna.

Prve vijesti o “aktivnom strijelcu” pristigle su ujutro u šerifov ured u okrugu Escambia.

Nekoliko minuta kasnije je zamjenik šerifa ustrijelio napadača u učionici vojne baze, rekao je šerif David Morgan u petak ujutro na konferenciji za medije.

“Hodati kroz mjesto zločina izgledalo je kao set za snimanje filma”, rekao je Morgan. Nije htio otkriti identitet napadača.

Dvojica dužnosnika, koji nisu imali ovlasti za otkrivanje informacija o istrazi, rekli su da se napadač nalazio u bazi na obuci i da ne mogu otkriti druge informacije.

Ozlijeđena su dva zamjenika šerifa, jedan je nastrijeljen u ruku, a drugi u koljeno. Očekuje se da će obojica preživjeti, rekli su službenici.

Osmero ljudi prevezeno je u bolnicu Baptist, potvrdila je glasnogovornica bolnice Kathy Bowers.

Iako se u vojnim bazama nalaze najmoćnije državno oružje, vojnom osoblju je obično zabranjeno nošenje oružja u bazi osim ako nije dio njihove svakodnevne dužnosti.

Unatoč tome, pucnjave su se i prije događale u vojnim bazama. U bazi Fort Hood u Teksasu ubijeno je 13 osoba 2009., a u pucnjavi u Washingtonu 12 osoba 2013.

U srijedu je mornar ubio dvojicu, a ranio jednog civila u povijesnoj vojnoj bazi u Pearl Harboru na Havajima nakon čega je sebi oduzeo život.

Baza Pensacola, koja je blizu granice Floride s Alabamom, je važno mjesto za obuku za mornaricu i sjedište akrobatske skupine Plavi anđeli. Baza zapošljava oko 16.000 vojnog i 7.400 civilnog osoblja, prema internetskoj stranici baze.

Kategorije: Hrvaška

Super-g Beaver Creek: Prva pobjeda Odermatta, Zubčić bez bodova

Pet, 06/12/2019 - 21:50

Mladi, 22-godišnji Švicarac Marco Odermatt pobjednik je superveleslaloma skijaša za Svjetski kup u američkom Beaver Creeku, on je do svoje prve pobjede u karijeri stigao sa 10 stotinki prednosti ispred drugog Norvežanina Aleksandera Aamodta Kildea, odnosno 14 stotinki ispred trećeg Austrijanca Matthiasa Mayera.

U Beaver Creeku nastupio je i hrvatski predstavnik Filip Zubčić (foto) koji je ostao bez bodova, 46. sa 2.63 sekunde slabijim vremenom od pobjednika.

U redoslijedu superveleslaloma vodi Mayer sa 160 bodova, drugi Odermatt ima 136, a treći Kilde 120, dok u ukupnom redoslijedu Svjetskog kupa vodeći Mayer ima 221 bod, drugi Talijan Dominik Paris ima 180, a treći Odermatt 170.

REZULTATI:

1. Marco Odermatt (Švi) 1:10.90
2. Aleksander Aamodt Kilde (Nor) +0.10
3. Matthias Mayer (Aut) +0.14
4. Alexis Pinturault (Fra) +0.37
5. Mauro Caviezel (Švi) +0.64
6. Travis Ganong (SAD) +0.69
7. Vincent Kriechmayr (Aut) +0.74
8. Adrian Smiseth Sejersted (Nor) +0.86
9. Hannes Reichelt (Aut) +0.91
10. Mattia Casse (Ita) +0.93

——————————————————

46. FILIP ZUBČIĆ (HRV) +2.63

REDOSLIJED U SUPERVELESLALOMU:

1. Matthias Mayer (Aut) 160

2. Marco Odermatt (Švi) 136
3. Aleksander Aamodt Kilde (Nor) 120
4. Mauro Caviezel (Švi) 105
5. Dominik Paris (Ita) 100
6. Vincent Kriechmayr (Aut) 96
7. Mattia Casse (Ita) 71

8. Travis Ganong (SAD) 62
9. Kjetil Jansrud (Nor) 56
10. Alexis Pinturault (Fra) 50

Kategorije: Hrvaška

PLENKOVIĆ: “Radi se na dugoročno održivom rješenju za “Đuru Đakovića”

Pet, 06/12/2019 - 21:36

Predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je u petak u kako Vlada radi na tome da se osigura plaća radnicima “Đure Đakovića” te isto tako i na dugoročno održivom rješenju, a u tome će procesu “Ministarstvo obrane odigrati presudnu ulogu”.

Nakon svečane sjednice Gradskog vijeća Pleternice, u povodu dana grada premijer Plenković je tako odgovorio na novinarski upit ima li poruku za radnike “Đure Đakovića” te planira li ih doći posjetiti u Slavonski Brod.

“Moramo naći jednu premosnicu, kako bi osigurali proizvodnju, a i financiranje za slijedećih nekoliko godina. U tome će procesu Ministarstvo obrane odigrati presudnu ulogu”, poručio je premijer Plenković.
Dodao je kako u ovome trenutku ne želi govoriti o tome tko bi mogao biti strateški partner “Đure Đakovića”.
“Imamo jedan cijeli koncept, kako da osiguramo posao za Đuru Đakovića”, a to znači i plaće za radnike za idućih nekolko godina”, istaknuo je premijer Plenković.
Na opasku novinara kako su radnici te tvrtke i dalje u štrajku i boje se mogućeg stečaja odgovorio je: “Riješit ćemo plaće”.

Kategorije: Hrvaška

GRABAR KITAROVIĆ: “General Bobetko vodio hrvatsku mladost u brojne bitke i pobjede”

Pet, 06/12/2019 - 21:25

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović izjavila je na središnjoj svečanosti Dana dubrovačkih branitelja, otvaranju Ulice generala Janka Bobetka, kako je Bobetko u Domovinskom ratu vodio hrvatsku mladost u brojne bitke i pobjede, a da su mnogi njegovi suborci danas na najvišim dužnostima u obrambenom sustavu.

Podsjetila je na Bobetkov prijavak hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu 29. listopada 1992., nakon uspješne deblokade juga Hrvatske.
„Borili su se sinovi Hrvatskog zagorja, Zagreba i Siska, sinovi Imotske i Cetinske krajine, Vrgorca, Makarske i Omiša, Metkovića i Ploča, te dosta dragovoljaca iz drugih krajeva naše domovine; ovo što smo učinili smatramo svojim dugom prema narodu iz kojeg potječemo, a ono što ćemo učiniti i na što smo spremni jest ono što će se od nas tražiti za budućnost suverene i nezavisne Republike Hrvatske“, citirala je predsjednica generala Bobetka.
Dodala je kako su i danas te riječi putokaz Hrvatskoj vojsci kako služiti domovini i hrvatskome narodu, a mnogi suborci generala Bobetka iz tih operacija, poput generala i ministra Krstičevića i generala Šundova, obnašaju danas neke od najviših dužnosti u obrambenom sustavu.
„To je potvrda kako smo ostali na putu državotvorne politike predsjednika Tuđmana, ali i jamstvo kako Hrvatska vojska nikada neće zaboraviti riječi generala Bobetka“, rekla je Grabar Kitarović. Istaknula je kako su prije 28 godina agresorska JNA i razne četničke formacije iskalili sav bijes i nemoć na Dubrovnik, ali doživjeli vojni, politički i moralni poraz.
„Na ovim drevnim zidinama Dubrovnik je pokazao kako se sloboda brani do posljednjeg atoma snage i da se slobodan narod i grad ne predaje ni višestruko nadmoćnom neprijatelju. Slike razaranja i junačkog otpora Dubrovnika ojačale su našu odlučnost u obrani, a cijeli svijet je ponovno vidio istinu o ratu u Hrvatskoj“, rekla je predsjednica.
Dodala je kako je nakon obrane Dubrovnika Hrvatska vojska krenula u oslobađanje hrvatskog juga, a na dugačkom popisu pojedinaca koji su se junaštvom istaknuli u borbama za Rijeku dubrovačku i Konavle je i zapovjednik obrane Dubrovnika i junak Domovinskog rata general Nojko Marinović.
Na središnjoj svečanosti proslave Dana dubrovačkih branitelja u naselju Gruž ploču s imenom ulice zapovjednika južnog bojišta u Domovinskom ratu generala Janka Bobetka otkrili su gradonačelnik Mato Franković i Bobetkov sin Ivan.
Gradonačelnik Franković izjavio je da je general Bobetko, ‘veliki čovjek i veliki hrvatski sin’, poveo sve dubrovačke branitelje u oslobađanje juga Hrvatske.
„Trenutak oslobođenja značio je svjetlo u tunelu za sve građane u Hrvatskoj, jer je to bila prva operacija u kojoj je Hrvatska vojska krenula snažno naprijed i u oslobađanje cijele Hrvatske. Priznajemo da ga dosad mi u Dubrovniku nismo dovoljno dobro poštovali. Ali ovim činom na mali način se odužujemo tom hrvatskom sinu“, rekao je Franković.
Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević istaknuo je kako je nakon Vukovara i Škabrnje Dubrovnik bio vrhunac pohoda srpsko-crnogorskog agresora u Hrvatskoj. „General Bobetko je jedan od ključnih generala zaslužnih za slobodu, uz generala Nojka Marinovića i druge ključne ljude“, rekao je.
Načelnik Glavnog stožera OSRH Mirko Šundov istaknuo je kako su se dubrovački branitelji hrabro suprotstavili nadmoćnijem neprijatelju te odlučno i prkosno branili svoja ognjišta.
„Svjedočili su time hrvatski identitet, čast, hrabrost i slobodu. Unatoč vremenu koje prolazi, njihova žrtva nikad ne smije biti zaboravljena. Ugradili su svoje živote u temelje Republike Hrvatske“, rekao je Šundov, nazvavši generala Janka Bobetka ‘čovjekom impresivnog životopisa’ i ‘vrhunskim vojnim strategom’.
„U dugom nizu velikana koji su zadužili Dubrovnik general Bobetko svakako zauzima istaknutije mjesto“, izjavio je Šundov.
Nakon svečanosti uslijedio je mimohod Oružanih snaga ulicama grada.

Proslava Dana dubrovačkih branitelja počela je polaganjem vijenca i paljenjem svijeća kod križa na groblju Boninovo, Bošnjačkom groblju Boninovo, ispred spomenika poginulim pripadnicima MUP-a te na Liechtensteinovom putu za stradale vatrogasce i pripadnike HRM-a. Uslijedilo je polaganje vijenaca i paljenje svijeća na brdu Srđ poginulim braniteljima te na moru pred starim gradskim Portom pomorcima i braniteljima stradalima na moru.
Večeras će se u Katedrali služiti misa zadušnica za sve poginule branitelje i civile u Domovinskom ratu, ispred u ratu izgorjelom Festivalskom palačom prikazat će se „3D mapping“ video projekcija razaranja grada, a potom na Stradunu slijedi koncert Marka Perkovića Thompsona.

Kategorije: Hrvaška

HT PRVA LIGA: Dinamo pogotkom Gavranovića svladao Varaždin u Maksimiru

Pet, 06/12/2019 - 20:25

U prvoj utakmici programa 18. kola Hrvatski Telekom Prve lige Dinamo je, pred 1 471 gledateljem na Maksimiru, rezultatom 1-0 (0-0) svladao Varaždin i tako upisao prvu ligašku pobjedu nad novim prvoligašem.

Pogodak vrijedan tri boda postigao je Mario Gavranović u 77. minuti utakmice.

Dinamo je tijekom cijelog susreta bio potpuno dominantnija momčad, no gosti su se s druge strane vrlo dobro branili i poprilično limitirali Bjeličinu momčad u kreiranju pravih prilika za pogodak.

Većinom dalekometne pokušaje koji su išli prema okviru vrata sigurno je branio Nevistić.

U nastavku ista situacija kao i u prvom poluvremenu, no Dinamo ipak dolazi do pobjede kada je mrežu po treći put u ovosezonskom ligaškom natjecanju nakon ubačaja iz prekida i kratkog odbijanca Nevistića s dva metra zatresao Gavranović.

Momčad Luke Bonačića tijekom čitave je utakmice imala dvije opasne situacije, po jednu u svakom poluvremenu, no u prvom dijelu se Posavec spetljao kada je išao jedan na jedan s Livakovićem, a u drugom je dijelu domaći vratar mirno obranio pokušaj Stolnika s nekih sedam metara.

GNK Dinamo Zagreb – NK Varaždin Rezultati uživo

Dinamo je današnjim slavljem stigao do trinaeste pobjede u sezoni, a prethodno sljedećem ligaškom okršaju (Lokomotiva) Plave očekuje dvoboj posljednjeg kola skupine C Lige prvaka u kojem u srijedu s početkom u 18:55 na Maksimiru dočekuju Manchester City. Varaždin u sljedećem kolu gostuje na Rujevici kod Rijeke.

Program 18. kola nastavlja se sutra utakmicama Gorice i Slaven Belupa u Velikoj Gorici (15 sati) te Intera i Hajduka u Zaprešiću (17:30).

Ljestvica:

Rezultati by SofaScore

sofa_embed('sofa-standings-embed-48-23778', window);

Kategorije: Hrvaška

SINDIKATI RIBIĆU: “Sam sebi svrha”, “Sanaderova krtica”…

Pet, 06/12/2019 - 20:02

Nakon što je čelnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja na konferenciji na medije napao učitelje i nastavnice okupljene na stranici ‘Nastavnici organizirano’ (Nastavnici.org) i nazvao ih “ruljom s Facebooka”, uslijedio je odgovor nastavnika.

U odgovoru objavljenom na stranici Nastavnici.org, naslovljenom “Ribičke priče”,

“Vilim Ribić zaključio je da je njegovim ribarskim poduhvatima, koji mu održavaju visoki životni standard, zasmetala akcija društvenih mreža, a najviše mreže Nastavnici organizirano, da se štrajk, za razliku od svih dosadašnjih, provede kako treba. Naime, za Vilima Ribića sindikalno djelovanje uvijek je bio samo način da se ubaci u visoku politiku kako bi se povremeno mogao kucnuti s ponekim premijerom i, na tim neformalnim druženjima dobiti poneku uslugicu te postati punopravni član hrvatske La Piovre.

Malo je antologijskih fotografija moderne hrvatske povijesti, ali jedna od njih je svakako slavlje prilikom potpisivanja pogodbe s Ivom Sanaderom i zajedničko ispijanje šampanjca, kao pečat na dogovor o povećanju plaća prosvjetarima – sedam godina kasnije. Nemamo informacije je li mu Sanader nešto stavio u šampanjac ili u džep, ali sindikalno-državno suglasje, a na štetu članstva, je tada mnogima upalila lampicu i od tada Ribić ima reputaciju Sanaderove krtice.

Da pojasnimo: veliki uspjesi Vilima Ribića su to što je 2006. dogovorio da će se plaće prosvjetara povećati 2012. godine, a 2009. dogovorio da će se povećanje dogoditi (ili, točnije, odgoditi do) 2016. godine. Budući da smo trenutno u 2019. godini, slobodno se malo osvrnite oko sebe i posvjedočite velikim uspjesima Vilima Ribića. Tako da smo sada, kako izgleda, dobro prošli jer će se za posljednjih dva posto morati čekati “samo godinu dana”. Njegovi članovi su očito zadovoljni, a, ako nisu, bilo bi vrijeme da to napokon riješe interno”, napisali su u objavi.
“Sindikalac koji je sam sebi svrha”

“Kvaka je u tome da su 2006. i 2009. godine sindikati štrajkove započeli, vodili i završili samostalno. Ove godine, međutim, u ples s vladajućima upleli su mu se nekakvi destruktivni marginalci. Normalno da mu je malo poskočio živac.

I tako je ovaj ‘sindikalac’ koji je sam sebi svrha, a čijom je zaslugom u ruke vladajućima prodano više štrajkova nego što ih se članstvo sjeća, ljubazno odlučio besplatno reklamirati mrežu Nastavnici organizirano na konferenciji za novinare povodom prestanka štrajka i potpisivanja sporazuma te nas je tom prilikom nazvao ‘primitivnom ruljom s Facebooka’ koja ‘širi mržnju’, izrazivši zaprepaštenje činjenicom da ‘i takvi rade u školama’.

Od koga je, dobro je. Ove epitete arhiviramo zajedno s onima bivšeg ministra Jovanovića koji nas je imenovao “destruktivnim marginalcima’. Čekamo sljedećeg bivšeg.

Jasna je Ribićeva frustracija. Prvi put nakon trideset godina djelovanja uspjeli smo prokazati hermetični i manipulativni način djelovanja njegovih sindikata: bojeći se manipulacije i lažiranja, osobito nakon Ribićevih medijskih istupa u kojima je spominjao “tihu manjinu” koja bi mogla glasati drugačije od očekivanog, samostalno smo prikupili informacije o rezultatima sindikalnog referenduma održanog 29. 11. Nakon toga, Ribićevi sindikati bili su prisiljeni otvoriti karte, potvrdili naše sumnje i sljedeću odluku donijeli bez konzultacije s članstvom.

Čini nam se da su i stotine zbornica diljem Hrvatske patile od istog straha. Naime, prije nekoliko godina, kad je sveopća atmosfera bila za nastavak štrajka, referendum koji su proveli SHU i NSZSŠH odjednom je, na iznenađenje svih, proizveo suprotan rezultat. Potpuno neplanski i spontano, u petak ujutro počele su se pojavljivati fotografije cijelih kolektiva s istaknutim velikim “NE!”

U toku dana čak je i Ribićev potrčko Branimir Mihalinec pokušao izravno zabraniti ‘slanje rezultata društvenim mrežama’ pod krinkom nekakve ‘sindikalne tajne’, ali bilo je kasno. Mi smo objavili prve brojke i mediji su uskočili u vlak.

Zato je normalno da se Ribić ljuti na nas. Nakon 30 godina monopola, baškarenja u sustavu koji je stvorio i nemogućnosti ikakve kontrole, pojavio se netko tko mu je, bez pretjerivanja, pomrsio planove. Ovaj štrajk nije trebao trajati koliko je trajao, pogodba je trebala biti sklopljena puno prije, a prioriteti su bili jasni kad je Ribić, usred štrajka i poziva na jedinstvo, napao Preporod i Željka Stipića optuživši ih da “šuruju s Vladom”. Također je poprilično smiješno i vrlo pogodna meta za posprdne komentare mnoštvo tvrdnji da je “Preporod sumnjiv i podmukao jer je organizirao i drugi referendum”. Jer je, očito, podmukao onaj tko organizira referendum, a ne onaj tko ga blokira jer zna da ne bi doveo do rezultata koji njemu odgovara.

I, da, nekako je ispalo da je većinu vremena mreža Nastavnici organizirano gledala u istom smjeru kao sindikat Preporod. I nema ti nikakvog “izdanka” ili koalicije. Jednostavno, u ovom trenutku, čak i ako “Preporod” nije savršen (što definitivno nije, najčešće ga se u našim krugovima naziva “najmanje lošim”, zato povremeno spontano izniknu povremene ideje o nekom novom, boljem sindikatu), kad ga se usporedi s Ribićevim ribicama, zaista nije teško donijeti odluku koga podržati.

No, Nastavnici organizirano nisu ničiji izdanak. Ako ništa drugo, nastali smo baš zato jer niti jednom postojećom grupacijom nismo bili zadovoljni, a tako ćemo i nastaviti”, zaključili su u objavi.

Kategorije: Hrvaška

DANKO KONČAR optužen u Johannesburgu za prevaru tešku 1,9 milijardi dolara

Pet, 06/12/2019 - 19:50
NACIONAL POSJEDUJE sudski iskaz Miodraga Kona, nekadašnjeg direktora u Končarovoj tvrtki Samancor i rođaka ovog tajkuna koji u statusu zviždača tvrdi da je Končar prevario male dioničare i sudjelovao u izvlačenju milijardi dolara iz tvrtke koja posjeduje 12 rudnika kroma i nikla u Južnoafričkoj Republici

Tajkun Danko Končar, često opisivan kao “najbogatiji Hrvat” i “svjetski kralj kroma”, u ozbiljnim je pravosudnim problemima u Južnoafričkoj Republici: ondje je protiv njega i niza suradnika pokrenut sudski postupak zbog pronevjere najmanje 500 milijuna dolara, prijevare više od pet tisuća malih dioničara i radnika te isisavanja novca i oštećivanja mirovinskih fondova. Radi se o malverzacijama koje, prema prijavi Udruženja rudarskih i građevinskih sindikata AMCU i svjedočenju niza osoba, potencijalno dosežu i iznose u milijardama dolara. Ovu prijavu južnoafričko tužiteljstvo prihvatilo je prije dva mjeseca i potom dodijelilo Visokom sudu u Johannesburgu koji sad provodi potrebna vještačenja, a kao posebno zanimljivo ističe se svjedočenje stanovitog Miodraga Kona, nekadašnjeg direktora u Končarovoj tvrtki Samancor i rođaka ovog tajkuna. On je u statusu zviždača opisao zamršene transakcije i tijek novca u ovom slučaju, što su južnoafrički mediji proglasili “eksplozivnim” i zbog čega je on u strahu za vlastitu sigurnost od suda zatražio da prikrije njegovu adresu boravišta. Nacional posjeduje Konov sudski iskaz.

U osnovi, tvrdi se da je različitim kriminalnim metodama iz tvrtke koja posjeduje dvanaest rudnika kroma i nikla u Južnoafričkoj Republici isisana ogromna količina novca, a Danko Končar – njen većinski vlasnik i izvršni direktor – nalazi se među desetak optuženih. Između ostalog, stotine milijuna dolara prelijevale su se iz matične kompanije u posebno osnovane offshore tvrtke na način da su one preuzele ekskluzivnu prodaju Samancorovih proizvoda poput kroma i nikla uz neuobičajeno visoku proviziju i preko devet posto. Na taj način matičnoj tvrtki smanjena je konkurentnost, no profit je ostajao u oazama poput Malte ili Dubaija, najčešće u tvrtkama bez zaposlenih – pa čak ni telefonskog broja. Među ključnim detaljima spominje se prodaja 50 posto dionica tvrtke Tubaste Chrome, iz sastava Samancor Chrome, kineskoj državnoj tvrtki Sinosteeel: od originalne cijene od 225 milijuna dolara na račun Samancora uplaćeno je 100 milijuna dolara, dok je ostatak završio na računu Končareva Kermasa – tvrtke poznate hrvatskoj javnosti po angažmanu oko posrnulih brodogradilišta. Ona je zapravo registrirana na Britanskim Djevičanskim Otocima, a kao njen nominalni vlasnik vodi se Končareva sestrična Danica Žagmešter. Medijski je bila eksponirana jer je u Finskoj penalizirana sa 110 milijuna eura zbog neprijateljskog preuzimanja metalurške tvrtke Afarak. Končarov rođak Miodrag Kon dugogodišnji je direktor u tvrtkama iz sastava Samancora. U taj sustav ušao je u siječnju 2005. godine, na nagovor samog Končara.

“Već u siječnju 2006. godine postalo mi je jasno da se događaju neobične stvari i postalo je nelagodno sudjelovati u tome”, opisao je Kon istražiteljima, da bi potom spomenuo nekoliko spornih transakcija: od plaćanja enormnih iznosa raznim nepoznatim tvrtkama diljem svijeta za nepostojeće usluge posredovanja, preko spomenutih 125 milijuna dolara nestalih nakon transakcije s kineskim Sinosteelom, do spornog odnosa s raznim fiktivnim tvrtkama registriranima na Malti. “Usprkos svemu, nisam mogao vjerovati da će moji kolege tako namjerno kršiti zakone”, tvrdi ovaj zviždač. Potom opisuje kako je 2009. godine kasnila dostava financijskog izvještaja za prethodnu godinu, pa je naknadno saznao za otpis 29 milijuna dolara potraživanja od Končareve malteške tvrtke – da bi naknadnim razgovorima i istraživanjem otkrio da je ista tvrtka poslužila za prebacivanje najmanje 500 milijuna dolara prema Končarevu Kermasu.

‘Končareva malteška tvrtka, fiktivni posrednik u prodaji, bez zaposlenih i bez broja telefona, u jednoj je godini zaradila koliko i kompanija s tisućama zaposlenih u Južnoj Africi’, kaže novinar Van Rensburg

Miodrag Kon istražiteljima je dostavio i e-mailove koje je s odgovornim osobama razmjenjivao na ovu temu. Već u toj fazi, kada je doznao za ove transakcije, o svemu je pokušao obavijestiti manjinske dioničare u južnoafričkoj kompaniji – poput japanske tvrtke Hanwa – te predstavnike sindikata, no cijeli proces i čekanje na reakciju protegao se na nekoliko godina. “Sada se nadam da će sud postaviti presedan prema vlasnicima i većinskim dioničarima u drugim velikim kompanijama koji se žele osobno obogatiti na račun malih dioničara koji nemaju uvid u stvarno stanje stvari”, posvjedočio je Kon. Zatražio je zaštitu od suda jer tvrdi da mu je sigurnost ugrožena, ali i naknadnu kompenzaciju od Udruženja rudarskih i građevinskih sindikata u slučaju da proces protiv Končara i ostalih rezultira financijskom satisfakcijom.

Visoki sud u Johannesburgu po svemu sudeći imat će poprilično posla s rasvjetljavanjem zamršenih poslovnih pothvata u toj zemlji, povezanih s Dankom Končarom i njegovim suradnicima. Istraživački novinar Dewald van Rensburg, koji je među prvima pisao o ovoj aferi, za Nacional je kazao da su dosadašnja otkrića po svemu sudeći tek vrh ledene sante. “Spomenuti iznos od 500 milijuna dolara odnosi se samo na malverzacije koje su se navodno zbile između 2005. i 2010. godine, a u drugim iskazima pred sudom iznos ukupne štete procjenjuje se na najmanje 1,9 milijardi dolara. Između ostalog, gotovo nevjerojatno zvuči podatak da je Končareva malteška tvrtka – u stvarnosti fiktivni posrednik u prodaji proizvoda, bez zaposlenih ili čak broja telefona – u samo jednoj godini zaradila iznose usporedive sa zaradom kompanije s tisućama zaposlenih u Južnoj Africi. Takvim poslovanjem utajivao se porez i oštećivalo manjinske dioničare”, objašnjava Van Rensburg.

“Ovakvo poslovanje nije jedinstveno, no u slučaju Samancora znakovito je da od utaje poreza ne profitira sama tvrtka, nego isključivo pojedinci”, dodaje ovaj novinar, upozoravajući ipak da se Končar i ostali o svemu tek trebaju izjasniti pred sudom. Nacional je također pokušao kontaktirati Danka Končara kako bi objasnio svoja postupanja u Južnoj Africi, no do trenutka pisanja ovog teksta on je bio nedostupan.

Končar je kupio većinski udio u Samancoru uz pomoć kompanije International Mineral Resources (IMR), u vlasništvu kontroverznih kazahstanskih oligarha Alexandera Machkevitcha, Patokha Chodieva i Alijana Ibragimova. Oni su mu još 2005. godine osigurali zajam od 165 milijuna dolara i s njime se uvukli u kompaniju mimo vlasničkih prava, no čini se da ni njima nije bilo potpuno jasno što se događa. U sklopu istrage otkriveni su e-mailovi u kojima se raspituju za Končarove transakcije preko Malte, čak i otvoreno zahtijevaju “svoj dio kolača”. Uskoro su oligarsi, nezadovoljni objašnjenjima ovih mutnih transakcija, ponovno ušli u vlasništvo nad Samancorom i istisnuli Končara, po svemu sudeći nastavivši s jednakom praksom – no ovaj put u svoju korist i za svoj račun. Južnoafrički novinari koji se bave ovom temom situaciju objašnjavaju vrlo jednostavno – Danko Končar prevario je i svoje donedavne poslovne partnere, oligarhe povezane s ruskom sferom interesa.

U Hrvatskoj je Končar javnosti poznat po neuspjelom pokušaju restrukturiranja pulskog brodogradilišta Uljanik i ne osobito uspjelim pokušajem sa škverom u Trogiru, no javna je tajna da su on i njegove tvrtke kupovali iznimno velike površine atraktivnog zemljišta mahom na obali, od Istre do otoka na splitskom području. Ključno pitanje porijekla novca nikada se nije postavljalo jer je ovaj tajkun uvijek predstavljan kao osoba koja se “obogatila u Africi”.

 

Kategorije: Hrvaška

NO “3. maja” podnosi kaznenu prijavu protiv bivšeg direktora Percana

Pet, 06/12/2019 - 19:18

Nadzorni odbor Brodogradilišta “3. maj” podnijet će kaznenu prijavu protiv njegova bivšeg direktora Maksimilijana Percana i još nekoliko odgovornih osoba jer na temelju revizorskog izvješća smatraju da su to brodogradilište oštetili za više od milijardu kuna, rekao je u petak predsjednik NO-a Juraj Šoljić.

Tročlani Nadzorni odbor odluku o kaznenoj prijavi donio je jednoglasno, a prijavu će podnijeti i sadašnji direktor ‘3. maja’ Edi Kučan, rekao je Šoljić.

Istaknuo je da je Nadzorni odbor obvezan to učiniti iako je Percan već osumnjičen uz još 13 osumnjičenika u aferi “Uljanik”, to jest da je obvezan to učiniti “po službenoj dužnosti” jer je nezavisni revizor utvrdio da su odgovorne osobe neovlašteno izvukle novac iz “3. maja”. Osim toga, rekao je, utvrđeno je i da su dvojica članova Nadzornog odbora prije dobivali lažne financijske podatke.

Šoljić smatra da svota za koju je “3. maj” oštećen nije konačna jer revizija još traje.

Riječko Brodogradilište “3. maj” prošle je godine poslovalo s gubitkom od gotovo 713 milijuna kuna, a 2017. je završilo s dobiti nešto većom od tri milijuna kuna, pokazuje revidirano financijsko izvješće “3. maja” objavljeno potkraj studenoga na Zagrebačkoj burzi.

Kako se navodi, “3. maj” je u prošloj godini imao gubitak od 712,98 milijuna kuna te ukupan negativan kapital i rezerve od 322,33 milijuna kuna.

“Društvo je najprije zbog nezakonitih poslovnih odluka vlasnika dovedeno u situaciju neposlovnih gubitaka i usklađenja u iznosu 742 milijuna kuna, kao i opisanih ostalih identificiranih gubitaka od minimalno 630 milijuna kuna, što premašuje iskazane prenesene gubitke na 31. prosinca 2018. koji iznose 1,071 milijardu kuna radi očekivanih efekata gubitaka u 2019. godini oko 300 milijuna kuna”, naveli su među ostalim revizori u svojoj bilješci.

Šoljić je još rekao kako se uskoro očekuje konačni dogovor i sporazum o povratku tankera “Santiago” u riječko brodogradilište iz Pule kako bi se taj brod, prema planu nastavka poslovanja brodogradilišta, dovršio u “3. maju”. Dogovor o dugu za vez broda između dvaju brodogradilišta je bio postignut, ali je Trgovački sud u Pazinu zaustavio povratak broda jer dogovor nije bio u skladu sa stečajnim zakonom.

Kategorije: Hrvaška

Domagoj Milošević izabran za predsjednika SME Global Internacionalne unije demokrata (IDU)

Pet, 06/12/2019 - 18:53

Domagoj I. Milošević, predsjednik HDZ-ove Zajednice poduzetnika i obrtnika te potpredsjednik SME Europe EPP-a, izabran je za predsjednika SME Global, business organizacije Internacionalne unije demokrata (IDU), koja globalno okuplja stranke desnog centra.
U organizaciju koju su stvarali Helmut Kohl, Margaret Thatcher i George Bush, dobrodošlicu mu je zaželio Stephen Harper, predsjedavajući IDU i bivši kanadski premijer.
„Poduzetnici i obrtnici jedna su od temeljnih odrednica tržišnog gospodarstva i demokracije.
Sam sam poduzetnik od svoje devetnaeste godine i najznačajniji dio političke karijere posvetio zalaganju za manje poreze i manju administraciju, konkurentnije gospodarstvo te interese poduzetnika i obrtnika.
Ovaj izbor potvrda je mog predanog rada te otvara nove prilike i za hrvatsko gospodarstvo, u kontekstu globalnih izazova.” – izjavio je Domagoj I. Milošević.
Domagoj I. Milošević tako na predsjedničkoj poziciji nasljeđuje osnivača, dr. Paula Rübiga MEP, koji se posebno zalagao za proširenje suradnje SME-ova i izvan Europske unije.
Domagoj I. Milošević, zastupnik u Hrvatskom saboru, bio je potpredsjednik Vlade za investicije u 11. Vladi Republike Hrvatske, nakon uspješne poduzetničke karijere, te član Nacionalnog vijeća za konkurentnost, kao i više nadzornih i upravnih odbora. Diplomirao je 1996. godine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a 2004. godine stekao titulu MBA na poslijediplomskom studiju poslovnoj školi IEDC (Bled School of Management).

Kategorije: Hrvaška

Na pomolu sukob policijskih sindikata

Pet, 06/12/2019 - 18:34

Koordinacija tri nereprezentativna policijska sindikata, Općeg sindikata MUP-a, Sindikata kriminalističke policije i Sindikata policijskih službenika koja zastupa policijske službenike u Ministarstvu unutarnjih poslova, zatražila je hitni sastanak s premijerom Plenkovićem zbog nezadovoljstva zastupanja policijskih službenika od strane veliih, reprezentativnih sindikata.

Dijelovi priopćenja koordinacije.

“Koordinacija Općeg sindikata MUP-a, Sindikata kriminalističke policije i Sindikata policijskih službenika koja zastupa policijske službenike u Ministarstvu unutarnjih poslova (MUP) nezadovoljna dosadašnjim načinom zastupanja prava policijskih službenika od strane reprezentativnih sindikata u državnoj službi (SPH, NSD MUP-a i SDLSN RH) i konstantnim ignoriranjem drugih nereprezentativnih sindikata u državnoj službi koji djeluju u MUP-u od strane ministra i njegovih suradnika ovom prilikom od Vas traži hitan prijem i razgovor vezan za sve probleme s kojima se susreću policijski službenici, od onih materijalnih prava koji se tiču najnižih plaća u državnoj službi pa do drugih prava kao što su kaznenopravna zaštita policijskih službenika.

Sastanak s premijerom tražimo iz jednostavnog razloga jer čelni ljudi MUP-a, koji su dobili Vaše povjerenje, ostvaruju suradnju samo s gore navedena tri reprezentativna sindikata u državnoj službi, iako to ne bi trebalo biti tako jer je MUP samo jedan segment državne službe i on bi morao uvažavati jednako sve socijalne partnere i s njima ostvarivati dijalog u svim pitanjima koja se tiču prava zaposlenika MUP-a.

S obzirom na nezadovoljstvo velike većine policijskih službenika s načinom zastupanja i pregovaranja od strane navedena tri sindikata koji su svih ovih godina sudjelovali u kolektivnim pregovorima o materijalnim i socijalnim pravima te u izradi svih drugih propisa koji reguliraju prava i obveze policijskih službenika davanjem mišljenja i izravnim sudjelovanjem u radnim skupinama, mišljenja smo da ipak trebate čuti i drugo mišljenje onih koji su nezadovoljni takvim načinom pregovora i zastupanja prava policijskih službenika”, navode iz koordinacije.

“Osobito iz razloga jer ova koordinacija sindikata zastupa onu kritičnu masu koja je spremna pokrenuti prosvjede i štrajk, a kojoj će se definitivno priključiti i velika većina drugih policijskih službenika koji su članovi tih reprezentativnih sindikata, koje bi davno napustili da ih ne drže u “dužničkom ropstvu” kroz kojekakve ugovorne obveze s raznim tvrtkama u kojima im “support” daje, ni više ni manje, nego MUP obavljajući za njih prisilne naplate s plaća u korist tih sindikata.”

Iz koordinacije tri sindikata tvrde kako su policijski službenici trenutačno najviše nezadovoljni plaćama, stoga predlažu povećanje koeficijenta s detaljnom analizom, na način da najniže plaćeni policijski službenik dobije najveće povećanje, a najviše plaćeni policijski službenik najmanje povećanje. Tvrde da bi se tako postigla ravnoteža u omjeru plaća među samim policijskim službenicima i postigla svrha poželjnog pravičnog povećanja plaća.

Također navode kako je Sindikat policijskih službenika izradio za 4 kategorije policijskih službenika. Po tom izračunu osnovna plaća policajca koji je na “cesti” i koji svakodnevno riskira svoj život i zdravlje, iznosi 4.407,72 kuna dok su osnovne plaće rukovodećih policijskih službenika dvostruko, trostruko, pa čak i četverostruko veće od početne plaće policajca.

Naglašavaju da će, ako ne dođe do dijaloga, pozvati sve policijske službenike, bez obzira na članstvo u sindikatima, na prosvjed i štrajk te druge sindikalne akcije, javlja N1.

Kategorije: Hrvaška

Pucnjava u vojnoj bazi na Floridi, ubijena jedna osoba i napadač

Pet, 06/12/2019 - 18:03

U vojnoj bazi Pensacola na Floridi u petak je došlo do pucnjave.

Vojni glasnogovornik potvrdio je kako su se prvi pucnjevi čuli oko 7 sati ujutro po lokalnom vremenu te da su svi izlazi u bazu zatvoreni i da je ona blokirana.

Iz šerifovog ureda potvrđeno je da je napadač ubijen, a mediji javljaju da ima ozlijeđenih.

Prema pisanju lokalnih medija, napadač je upuca desetak osoba, a jedna je preminula o posljedica ozljeda.

 

Kategorije: Hrvaška

‘Mnoge vlade od javnih televizija ponovo žele stvoriti državne medije, ali vlast ne smije imati takvu kontrolu’

Pet, 06/12/2019 - 17:25
Direktor medija EBU–a, Europske radiodifuzijske unije, Jean Philip de Tender na nedavnom SEEMO Forumu u Zagrebu održao je govor u kojem je upozorio na jednu od temeljnih vrijednosti javnog servisa, a to je njegova neovisnost o politici

Na nedavnom SEEMO Forumu, regionalnoj medijskoj konferenciji koja se održala u Zagrebu, jedan od glavnih govornika bio je Jean Philip de Tender, direktor medija EBU-a, Europske radiodifuzijske unije. Nakon prilično oštre rasprave o stanju medija u Hrvatskoj, osobito HRT-a, De Tender je održao govor u kojem je upozorio na jednu od temeljnih vrijednosti javnog servisa, a to je njegova neovisnost od politike. Budući da se većina zemalja jugoistočne Europe ne može pohvaliti takvim statusom svojih javnih servisa, postavlja se naravno i pitanje kako ga osigurati, ako ni Europska unija nema mehanizme kojima bi mogla vršiti pritisak na zemlje članice.

Europska radiodifuzijska unija, udruženje javnih RTV servisa, osnovana je 1950. godine u gradu Torquayu u pokrajini Devon, u Velikoj Britaniji, radi međunarodne tehničke podrške članica i razvoja zajedničke distribucijske prijenosne mreže. Uvjeti za punopravno članstvo su teritorijalno pripadanje države Europskoj uniji ili djelovanje na području europskog radijskog prostora. U današnjem obliku nastala je 1993. spajanjem dviju organizacija, one javnih servisa zapadne Europe nastale u Torquayu i RTV organizacije zemalja središnje i istočne Europe OIRT. HRT je član od samih početaka, isprva kao član JRT-a, a samostalno od 1993. Udrugu čine 73 aktivne članice iz 56 zemalja Europe i Sredozemlja te 34 pridružene iz Japana, Kine, Indije, Južne i Sjeverne Amerike.

Jean Philip de Tender, belgijski Flamanac, imenovan je za direktora medija EBU-a 2015. godine. Iza njega je dvadesetpetogodišnja karijera na VRT-u, flamanskom javnom servisu u Belgiji, na kojem je radio kao novinar i urednik u različitim radijskim i televizijskim programima. Od 2007. do 2014. bio je glavni menadžer najvećeg televizijskog kanala u Flandriji, kanala Eén, koji je pod njegovim vodstvom dosegao rekordnu gledanost od 33%, da bi nakon toga postao nadležan za sve VRT-ove kanale. Budući da voli pisanje, 2010. objavio je svoju prvu knjigu “Alles is een verhaal”, odnosno „Sve je priča“.

NACIONAL: Hrvatska je bila na dobrom putu da HRT doista pretvori u javni medijski servis u periodu procesa integracija u EU. Nažalost, od kada smo postali punopravna članica, politika je opet ušla na velika vrata na HRT. Kako to komentirate?

To je rastuća pojava, ne samo Hrvatskoj, već i u cijeloj jugoistočnoj Europi. Osnovna vrijednost javnih servisa je njihova nezavisnost. Na žalost, mnoge vlade od njih ponovo žele stvoriti državne medije. Javne medije ne smije nadzirati vlast i ne smiju biti pod njenim utjecajem jer je to temelj kvalitetnog novinarstva. Njegova zadaća nije samo prenošenje informacija, već i objašnjavanje konteksta, pri čemu novinari ne trebaju navijati niz za jednu stranu niti utjecati na mišljenje javnosti. Oni moraju samo prezentirati dovoljno točnih činjenica na temelju kojih publika sama formira svoje stavove.

NACIONAL: Imate li pregled nad stanjem javnih servisa u EU-u? Jer, koliko nam je poznato, osim jugoistočne Europe, najproblematičnije su nove zemlje članice, poput Mađarske i Poljske?

EBU je vrlo široka organizacija koja obuhvaća 56 zemalja, a temeljna vrijednost koja nas povezuje su upravo javni medijski servisi. Ono što vidimo jest da se izazovi s kojima se javni servisi susreću razlikuju od zemlje do zemlje, a oni često ovise o veličini države i stanju demokracije u njoj. No u svakom slučaju, nije dobro vidjeti da sve više jača politički pritisak krajnje desnih i populističkih stranaka koje očito ne shvaćaju ulogu i važnost javnih medijskih servisa.

‘Često nova vlada prvo smijeni upravu javnog servisa zato što su uprave javnog servisa predstavnici vlasti, što nije dobro. Zato nema smisla napadati uprave javnih televizija, već idemo ravno u vlade’

NACIONAL: Ili je, naprotiv, vrlo dobro razumiju i zato ih i zloupotrebljavaju.

To sam upravo želio dodati. Da, puno je onih koji su te važnosti svjesni i zato je namjerno zloupotrebljavaju. Naravno, postoje i drugi ekstremi, a to je da političari, predsjednici ili premijeri posjeduju svoje vlastite medije, ili imaju poslovne udjele u nekim lokalnim komercijalnim televizijama ili radijima. Oni takve medije koriste kako bi promovirali svoju istinu i na neki način satjerali u kut javne servise. No to nije slučaj samo u ovoj regiji. Kao što znate, ja sam Belgijanac i dolazim s flamanskog javnog servisa, a nova vlada upravo propituje njegovu neovisnost što mene, koji sam tamo radio preko 25 godina, doista čudi. VRT je primjer organizacije koja upravo radi u skladu s aktom koji garantira princip neovisnosti od vlade.

NACIONAL: Ima li EBU mehanizme da utječe na vlade u zemljama u kojima su javni servisi pod velikim pritiskom vlasti?

Ono što možemo učiniti za pojedine članice jest da formiramo misije koje odlaze na razgovor s njihovim vladama, kako bismo im objasnili ulogu javnih servisa, ali i izvršili određeni pritisak na njih. Svjedočili smo mnogim slučajevima u kojima je svaka nova vlada dolaskom na vlast prvo smijenila upravu javnog servisa.

NACIONAL: Da, to je slučaj i u Hrvatskoj, svaki put kad se promijeni vlast.

To se događa zato što su uprave javnog servisa predstavnici vlasti, što nikako nije dobro. Zato mislim da nema smisla napadati uprave javnih televizija, već idemo ravno u vlade kako bismo im objasnili da znamo što rade. Naime, u zemljama EU-a postoje različite zlouporabe moći. Zato je dobro da se održavaju konferencije poput ove koju je SEEMO organizirao u Zagrebu. Ključno je da se na njima pokaže novinarska solidarnost. Jer mi se možemo razlikovati i imati drugačije stavove, ali trebamo braniti zajedničke vrijednosti kao što su nezavisno novinarstvo i kvalitetno i profesionalno novinarstvo koje je u temeljima demokracije. Radim u EBU-u već pet godina i koncept javne televizije za mene je prilično jednostavan i nema nikakve dvojbe zašto nam je potreban. No naučio sam da to treba ponovo i ponovo objašnjavati svim stranama, a osobito vladama koje ih na neki način ipak financiraju. No ono na čemu je potrebno paralelno raditi je medijska pismenost, kako bi publika mogla prepoznati dobar sadržaj i kvalitetno novinarstvu u moru raznih informacija koje dobivaju preko različitih platformi.

NACIONAL: Jeste li o situaciji na HRT-u razgovarali s predstavnicima HND-a?

Iskreno, nisam imao vremena duboko zaroniti u hrvatsku situaciju, više sam se bavio općom situacijom u regiji, gdje nastojim ojačati i objasniti koncept javnog servisa. Zato mislim da su javne rasprave, osobito između novinara i urednika iz cijele regije korisne. Ja sam tu ispred EBU-a i smatram da trebamo podržavati jedni druge i sačuvati standarde.

NACIONAL: Postoji li neki recept kako spriječiti utjecaj vlasti na javne servise? U Francuskoj glavnog direktora imenuje predsjednik, drugdje su to parlament ili vlada.

Recept postoji. Na primjer, u britanskom sistemu BBC potpisuje povelju koja je zapravo ugovor s vladom. U njemu piše što vlada očekuje od BBC-a sljedećih nekoliko godina. U njemu su sadržani svi strateški ciljevi oko kojih su se vodili pregovori i koji su usuglašeni. Kada je ugovor potpisan, za njega BBC dobiva financije. O tome kako ih troši mora sastavljati godišnja izvješća. To uključuje odgovornost, a to je također jedna od temeljnih vrijednosti javnog servisa, kao i snažno vodstvo s vizijom. Vodstvo koje brani taj ugovor i ne boji se izazova ni političkih pritisaka. Problem je da takav sustav ne funkcionira u mnogim dijelovima Europe. Nedavno sam bio u Češkoj, u zajedničkoj misiji s Europskom federacijom novinara. Tamo javni servis na godišnjoj razini mora predavati izvješće vladi, a ako je dva puta odbijen, tada pada cijelo vodstvo. Ako se to prečesto događa, onda opet imate političko uplitanje. Zato je potrebno imati dobro zakonodavstvo koje će štititi neovisnost javnog servisa, a ne vlade i njihov utjecaj na njih.

NACIONAL: Dobar primjer su nordijske zemlje.

Da, oni imaju odličan sistem u kojem se institucija javnog servisa cijeni. Cijene ga i vlade i javnost. Jer kako možete imati kredibilitet kao političar, ako nema neovisnog izvještavanja. Kvalitetno novinarstvo daje i njima mogućnost prezentiranja svojih ideja, a publici mogućnost informiranog političkog izbora. Mediji imaju moć, iako ne volim tu riječ, radije upotrebljavam utjecaj, oni imaju ulogu koju trebaju igrati u društvu.

NACIONAL: HRT je podigao preko 30 tužbi protiv novinara, pa čak i protiv Hrvatskog novinarskog društva. Kako to komentirate?

Čuo sam za slučaj da je Hrvatska televizija tužila novinare, pa čak i vlastite zaposlenike i HND, ali nisam upoznat s detaljima i ne mogu to komentirati. No koliko mi je poznato, što se tiče HRT-a, u velikom broju slučajeva postignuta je nagodba. Dobro je da su se održale demonstracije zbog velikog broja tužbi protiv novinara i dobro je da je struka pokazala solidarnost. No isto tako, uvijek ističem važnost institucija i etički kod kojeg bi se svi trebali pridržavati.

‘Nije dobro da jača politički pritisak krajnje desnih i populističkih stranaka koje očito ne shvaćaju ulogu i važnost javnih medijskih servisa. A puno je onih koji su te važnosti svjesni i zato je zloupotrebljavaju’

NACIONAL: Razgovara se puno i o budućnosti javnog servisa jer mlade generacije uglavnom ne gledaju televiziju. Ali javne televizije još uvijek mogu proizvoditi sadržaje koji se onda mogu gledati na bilo kojoj platformi. Ima li dobrih primjera?

Ključna riječ je sadržaj. I radio i televizija samo su sredstva kojima se dopire do publike. Uloga javne televizije jest da radi programe u interesu svih vrsta publika i svih dijelova društva. I mladih i starih i manjina i osoba s invaliditetom. Jasno je da se dogodio pomak sa svima mlađima od 35 koji su prestali konzumirati tradicionalne linearne medije. Osobno više cijenim televizije koje su stvorile svoje vlastite platforme koje omogućuju publici da gleda i sluša njihove programe kako i kada želi. BBC na primjer ima svoj iPlayer, vrlo sličan radiju koji publici daje mogućnost direktnog pristupa svim sadržajima. Drugi je način da koristite postojeće platforme poput Facebooka, Amazona ili Googlea, ali tada oni kontroliraju pristup. Mi u EBU-u se trudimo da na tim platformama sadržaji javnih servisa dobiju dobru atribuciju, tako da je svima vidljivo da određeni sadržaj dolazi iz pouzdanog izvora. Omogućavanje pristupa videosadržajima on-line je najvažniji način približavanja publici.

NACIONAL: Kako se u tom internetskom svijetu javne televizije mogu boriti protiv konkurentskih američkih sadržaja koji se nude na svim mogućim platformama, poput Netflixa?

Kao što vam je poznato, u SAD-u ne postoji javna televizija. Rezultat je vrlo polarizirano društvo u kojem je u omjeru 51:49 nacija podijeljena na republikance i demokrate. Isto tako su podijeljene i publike, republikanci gledaju Fox TV, demokrati CNN. Tako da mediji zapravo pojačavaju tu podjelu. Ono što je dobro s javnim servisima u Europi jest da oni omogućuju raspravu različitih strana koja ipak pridonosi nekoj toleranciji. Zato nacionalne vlade moraju osigurati dovoljno novca za javne medijske servise jer, između ostalog, ako je njihov program kvalitetan, natjerat će i komercijalne da poboljšaju svoju produkciju lokalnih sadržaja. To onda potiče i kreativnu industriju i pridonosi očuvanju kulturne baštine i nacionalnog identiteta.

NACIONAL: Kako komentirate činjenicu da su neki od najboljih profesionalaca otišli s HRT-a na neke manje komercijalne televizije ili se prestali baviti novinarstvom zbog političkog pritiska i činjenice da im se ne dopušta da rade svoj posao na javnom servisu, čak i kad dobivaju plaću?

To se događa i drugdje. Ljudi odlaze s javnog servisa na komercijalne televizije, a ja osobno smatram da je dobro imati konkurenciju. Uvjeren sam da javni servisi imaju ključnu ulogu u medijskom eko-sistemu, ali tu podjela nije crno-bijela. Naravno da postoje i kvalitetni komercijalni mediji.

NACIONAL: Jeste li imali priliku razgovarati s ministricom kulture Ninom Obuljen-Koržinek i kako komentirate njen govor? Novinarima je djelovalo kao da živimo u paralelnim svemirima.

Teško je to komentirati. Mislim da ministrica dobro razumije važnost neovisnog javnog servisa i neovisnog novinarstva. Činilo mi se da shvaća kakva je situacija i da je treba popraviti, a političari bi trebali pokazati odgovornost prema svojim riječima.

Kategorije: Hrvaška

Zelenskij obišao ukrajinsku bojišnicu uoči sastanka s Putinom

Pet, 06/12/2019 - 16:51

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij obišao je u petak bojišnicu na istoku zemlje, tri dana prije svog prvog susreta s Vladimirom Putinom na kojemu će obnoviti mirovne pregovore.

Taj sastanak u Parizu, koji se održava pod francusko-njemačkim pokroviteljstvom, događa se nakon trogodišnjeg zastoja u pregovorima na najvišoj razini.

Svi su pogledi uprti u Volodimira Zelenskija, bivšeg glumca i čovjeka bez političkog iskustva koji je u svibnju izabran za ukrajinskog predsjednika i koji će se naći oči u oči s političkim veteranom Vladimirom Putinom.

Premda nitko ne očekuje da će se već u ponedjeljak ostvariti pomak, na nastavak pregovora gleda se s nadom jer su se francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemačka kancelarka Angela Merkel svesrdno zauzeli za oživljavanje mirovnog ugovora iz Minska potpisanog prije nekih pet godina.

Zadaća će biti teška za Zelenskija, pritiješnjenog između obećanja da neće “kapitulirati” pred Moskvom i želje za brzim prekidom sukoba.

Njegovi protivnici su ga upozorili da ne pristaje na veće ustupke. A prethodnik Petro Porošenko mu je poručio da “nikad ne treba vjerovati Putinu”.

Volodimir Zelenskij je u petak došao u posjet vojnicima na bojišnici. “Lakše je pregovarati kada osjećam vašu snagu i potporu”, rekao je u Časivu Jaru, odjeven u maskirno odijelo.

Početkom tjedna ocijenio je da je organiziranje pregovora “prva pobjeda” u ratu Kijeva i proruskih separatista u kojemu je izginulo 13.000 ljudi u više od pet godina.

Zapad i Ukrajina optužuju Moskvu da financira i naoružava pobunjenike, što Rusija niječe, ističući da ima političko-humanitarnu ulogu u zaštiti mjesnog stanovništva.

Premda je ugovor iz Minska zaustavio oružani sukob, politički pomaci nisu ostvareni.

Volodimir Zelenskij je rekao da želi da se pregovori u Parizu usredotoče na tri pitanja: novu razmjenu zarobljenika, provedbu trajnog mira i raspuštanje svih “ilegalnih” oružanih skupina na ukrajinskom području.

Susret će za francuskog predsjednika biti prigoda da ocijeni kakvi su izgledi za njegov plan da oživi rusko-europske veze koje su gotovo zamrle nakon ruskog pripojenja ukrajinskog poluotoka Krima 2014., nakon kojega je izbio sukob na istoku Ukrajine.

Mogli bi se dotaknuti i dopreme ruskog plina u Europu preko Ukrajine kako bi se spriječila obustava isporuke za Božić i za Novu godinu.

Kategorije: Hrvaška

HT PRVA LIGA Dinamo – Varaždin, početne postave

Pet, 06/12/2019 - 16:41

Od 18 sati u Maksimiru u sklopu prve utakmice 18. kola Hrvatski Telekom Prve lige vodeći Dinamo dočekuje pretposljednji Varaždin.

U njihovom prvom ovosezonskom međusobnom ogledu Varaždin je iznenađujuće pogotkom Djoua slavio rezultatom 1:0 čime je upisao prvu prvoligašku pobjedu u svojoj povijesti.

U današnjem susretu domaćini ne mogu računati na ozlijeđene Leškovića, Kulenovića, Andrića i Leovca dok su gosti iz istog razloga bez Đuraseka, Lisakovicha, Bajandouha i Adžića.

Glavni sudac utakmice je Marin Vidulin iz Kanfanara, a pomagat će mu Borut Križarić (Čakovec), Goran Loparac (Sladojevci) i Marko Linić (Rijeka). Delegat susreta je Mladen Jurišić iz Osijeka, a kontrolor suđenja njegov sunarodnjak Miro Marijanović dok će se za sigurnost ispred HNS-a brinuti Vlado Dominić.

Nenad Bjelica i Luka Bonačić su se odlučili za sljedeće početne postave:

Ljestvica:

Kategorije: Hrvaška

Handke odbio komentirati kontroverze oko svoje Nobelove nagrade za književnost

Pet, 06/12/2019 - 16:26

Dobitnik Nobelove nagrade za književnost za ovu godinu, Austrijanac Peter Handke, odbio je u petak odgovarati na pitanja o svojem kontroverznom stajalištu oko ratova na području bivše Jugoslavije, uključivo o potpori koju je davao Slobodanu Miloševiću.

Izbjegavajući odgovore na pitanja o svojim prosrpskim stajalištima 90-tih godina, Handke je naglasio važnost književnosti i rekao: “Volim književnost, ne mišljenja”.

To je odgovorio novinarki koja ga je upitala je li promijenio mišljenje koje je imao za vrijeme raspada bivše Jugoslavije. “Mrzim mišljenja”, istaknuo je.

Rekao je da je uzalud nekoliko puta pokušavao započeti dijalog sa svojim kritičarima i pružiti ruku pomirenja.

“Upitao sam prijatelja u BiH kako da to učinim, ali mi je rekao da to sada nije moguće. Želio sam susresti dvije majke koje su izgubile djecu u ratu, jednu sa srpske stranke, drugu s muslimanske, ali to nije bilo moguće”, rekao je.

Jedna ga je novinarka upitala zašto u svojim knjigama nije zabilježio rad ICTY-ja koji je zaključio da je u Srebrenici došlo do genocida, za što su osuđeni vojni zapovjednik bosanskih Srba Ratko Mladić i politički vođa Radovan Karadžić.

“Nastavite sa svojim pitanjima, sviđaju mi se vaša pitanja”, ironično joj je odgovorio Handke, rekavši potom da su ona “prazna i neupućena”.

Na konferenciji za novinare otpjevana mu je pjesma “Sretan rođendan” koji pada na današnji dan kada puni 77 godina.

Handke je, među ostalim, 1999. osudio bombardiranje Srbije, a 2006. bio je na pogrebu Slobodana Miloševića.

On je u listopadu proglašen dobitnikom Nobela za književnost za 2019., a nagradu bi trebao primiti u utorak u švedskoj prijestolnici.

Jedan je član Švedske akademije, koja dodjeljuje Nobelovu nagradu za književnost, izjavio u petak da će bojkotirati ovogodišnju svečanost u znak prosvjeda protiv nagrađivanja austrijskog pisca Handkea, pristaše preminulog srbijanskog predsjednika.

“Neću sudjelovati u ovogodišnjem Nobelovom tjednu”, rekao je Peter Englund u pismu listu Dagens. “Bilo bi jako licemjerno s moje strane da slavim Nobelovu nagradu Peteru Handkeu”, dodao je Englund, jedan od 18 članova Švedska akademije.

Odluka Švedske akademije da nagradu za književnost dodijeli Handkeu izazvala je kritike u nekoliko zemalja jugoistočne Europe, gdje je pisac poznat po svom prosrpskom stajalištu tijekom ratova na području bivše Jugoslavije ’90-ih godina.

Kategorije: Hrvaška

VIDEO: Prva moderna eco-friendly džamija

Pet, 06/12/2019 - 15:48

Otvorena je prva veća, moderna eco-friendly džamija u Europi.

Svečanom otvorenju u engleskom gradu Cambridgeu je prisustvovao i turski predskjednik Recep Tayyip Erdogan.

U unutarnjem dizajnu se ističu drveni materijali iz održivih i kontroliranih izvora, stupovi džamije oponašaju drveće i simbloziraju rast, čvrstoću, plodnost i trajnost. Na krovu muslimanske bogomolje nalazi se velik broj solarnih panela, kišnica se prikuplja za potrebe kupaonica i sanitarnog čvora, tu je i sustav prirodne ventilacije…

Gradnja je trajala deset godina, financije su se prikupljale iz donacija udruga, fondova i organizacija. Mediji i vodstvo džamije ističu kako su vrt i neki prostori džamije otvoreni za pripadnike svih religija. 

Kategorije: Hrvaška

Plenković o obrani Divjak od zahtjeva oporbe za smjenom: “O tom, potom”

Pet, 06/12/2019 - 15:48

Premijer Andrej Plenković izjavio je u petak, odgovarajući na pitanje hoće li braniti ministricu znanosti i obrazovanja Blaženku Divjak od oporbenog zahtjeva za smjenom: “O tom, potom”.

Oporba je u saborsku proceduru uputila zahtjev za smjenom ministrice Divjak, hoćete li je i kako braniti, pitali su novinari Plenkovića nakon sjednice Vlade u Krapini. “O tom, potom”, odvratio je premijer.

Rekli ste prije nekoliko dana da ćete čekati da taj opoziv dođe i sad je došao, ustrajali su novinari, no on je odgovorio kako zahtjev za smjenom još nije došao, on tek treba biti uvršten u dnevni red.

Komentirajući trenutne odnose u koaliciji HDZ-a i HNS-a, koje je ministar Oleg Butković nazvao “živom žalošću”, Plenković je najavio sastanak s koalicijskim partnerima idućeg utorka, kako bi “razmotrili nekoliko tema koje su aktualne”.

“Trenutno traje predsjednička kampanja, želimo da predsjednica dobije još jedan mandat, mislim da ga zaslužuje svime onime što je napravila i svime onime što u konačnici zajednički radimo, osobito na projektima ravnomjernog regionalnog razvoja”, kazao je.

Upitan jesu li odnosi u koaliciji zategnuti u ovom trenutku odgovorio je kako “nisu zategnuti, ali ako ima nekih razlika, a sigurno ih ima, trebamo o tome najprije raspraviti”.

Na pitanje o potezu Srpskog narodnog vijeća, koje je kampanju iskoristilo da bi promoviralo slogane predsjedničkih kandidata na ćirilici, rekao je kako “ima dojam da nije problem razumjeti pismo koje smo mi malo stariji naučili, čini mi se u 3. razredu osnovne škole”.

Nekim ministrima to očito nije leglo, recimo Medvedu, komentirali su novinari, na što je Plenković poručio kako je “ovo slobodna zemlja”.

Svatko tko ima novaca, premda nema kandidata, a ima novaca za plakate, neka sam tumači koji mu je smisao te kampanje. Mi smo fokusirani na pobjedu predsjednice, rekao je.

Kategorije: Hrvaška