Nacional

Syndicate content
on-line izdanje najutjecajnijeg političkog tjednika
Updated: 33 min 2 sek od tega

PULJAŠIĆ: “Zašto bih ja odustajao od političke karijere?”

Pet, 18/09/2020 - 12:03

“Nisam kriv, nisam ništa krivo napravio, prema tome, zašto bih ja odustajao od političke karijere, kad sam radio dobro, radim dobro i radit ću dobro i korektno” – to je novinarima rekao gradonačelnik Požege Darko Puljašić (HDZ), jedan od trojice zastupnika kojima je danas skinut imunitet.

Puljašiću se to dogodilo zbog dogradnje Osnovne škole Dobriše Cesarića u Požegi. Otkriveno je kako je Grad za početak realizacije tog projekta uzeo sredstva Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova, ali radovi nisu obavljeni, a sumnja se da je to učinjeno temeljem ugovora kojega je Puljašić krivotvorio.

Istraga je počela u studenome 2018., a optužnica potvrđena 15. srpnja ove godine. Zahtjev za skidanje imuniteta uputio je Županijski sud u Slavonskom Brodu.

Puljašić je u izjavi rekao je da će za deset dana nekoliko stotina djece u OŠ Dobriše Cesarića dobiti sportsku dvoranu.

Kategorije: Hrvaška

SARAJEVO: Ubijen ilegalni migrant, uhićena dvojica Alžiraca

Pet, 18/09/2020 - 11:54

Dvojicu Alžiraca uhitila je u petak policija u Sarajevu pod sumnjom da su dan ranije ubili ilegalnog migranta.

Glasnogovornik sarajevske policije Mirza Hadžiabdić potvrdio je privođenje dvojice osumnjičenika kao i činjenicu da ih se povezuje s istragom o ubojstvu migranta, čije je tijelo u četvrtak pronađeno u jednoj napuštenoj kući u naselju Ilidža.

“Uhićena su dva državljanina Alžira, također migranta. Nakon kaznene obrade bit će predani Županijskom tužiteljstvu”, kazao je Hadžiabdić.

Tijelo ubijenog migranta, čija nacionalnost nije poznata, pronađeno je s rukama vezanim na leđima. Pretpostavlja se kako su ga ubojice zadavile.

U kući u kojoj je tijelo pronađeno boravio je veći broj ilegalnih migranata. Oni često provaljuju u napuštene objekte, u kojima traže sklonište jer su dva prihvatna centra za smještaj ilegalnih migranata u okolici Sarajeva pretrpana.

Potkraj kolovoza u Sarajevu je, u međusobnim obračunima, također ubijen migrant iz Maroka, a istragom je utvrđeno kako je počinitelj jedan njegov sunarodnjak, koji je pronađen i uhićen.

Kategorije: Hrvaška

Rekordan broj novozaraženih u Sloveniji, pooštravaju se mjere

Pet, 18/09/2020 - 11:48

U Sloveniji je u zadnja 24 sata, s 3557 testova, potvrđeno 137 novih slučaja zaraze koronavirusom, što je 33 više nego prethodni dan i novi je rekordni broj  potvrđenih dnevnih infekcija od početka epidemije, objavila je u petak slovenska vlada.

Do sada je najveći broj novih zaraza u jednom danu bio zabilježen 15. rujna, kad je potvrđeno 123 novooboljelih, uz izvedenih 3123 testova.

Zbog velikog porasta broja novozaraženih u posljednja dva tjedna Sloveniju je na listu epidemiološki nesigurnih destinacija stavila vlada Velike Britanije, nakon što su to prethodnih dana već učinile Norveška, Švedska, Litva i Estonija, objavili su u petak slovenski mediji.
Broj aktivnih slučajeva zaraze u Sloveniji je trenutno 1116, od  4195 ukupno potvrđenih zaraza zabilježenih od početka epidemije, objavilo je u petak ministarstvo zdravstva.
U bolnicama je 67 oboljelih od Covida-19, što je sedam više nego prethodni dan, a među njima ih je 11 na intenzivnom liječenju. Zabilježena su četiri nova smrtna slučaja, pa se broj preminulih povećao na 138.
Budući da se za smirivanje epidemiološkog stanja idućih desetak dana smatra kritičnim, vlada Janeza Janše od subote uvodi obvezno nošenje maski na javnim prostorima poput tržnica, ali i u učionicama te fakultetskim dvoranama. Vlada također razmišlja o mogućem ograničavanju dopuštenog druženja ljudi na najviše šest osoba. Uz to, od idućeg će se  tjedna rad gostionica, klubova i drugih lokala ograničiti, pa će oni smjeti raditi najduže do 22 sata, a neka ograničenja predviđaju se i za rad trgovina, najavljuju mediji.
S druge strane, vlada poziva stanovništvo na odgovornost i dosljedno pridržavanje osnovnih epidemioloških mjera – držanje potrebne distance, higijenu ruku i kašlja, te izbjegavanje privatnih druženja izvan obiteljskog kruga, kao što su rođendanske i druge proslave.
Kako bi se smanjila mogućnost širenja zaraze u radnim sredinama, vlada Janeza Janše pozvala je u četvrtak poslodavce da svim zaposlenima prilikom dolaska na posao mjere temperaturu i tako omoguće siguran rad, za što su zakonski odgovorni, te da u dogovoru s liječnicima medicine rada definiraju stupanj rizika zaraze u svojim prostorima i tome preventivno  prilagode način i vrijeme rada.

 

Kategorije: Hrvaška

Ugašen požar kod Mostara

Pet, 18/09/2020 - 11:42

Požar koji je u južnim mostarskim predgrađima noćas ugrozio kuće i poslovne objekte ugašen je nešto poslije dva sata poslije ponoći, prenio je portal klix.ba informacije mostarskih vatrogasaca.

“Požar je prijavljen sinoć u 22:30 u blizini zatvora u izgradnji”, kazao je dežurni Profesionalne vatrogasne postrojbe (PVP) u Mostaru.

Kako navodi, gorjela je trava i nisko raslinje, ali s obzirom da je u blizini naseljeno mjesto i da se vatra brzo širila, bila je ozbiljna prijetnja kućama. “Na teren su izašle sve ekipe, zvali smo vatrogasce i uspješno obranili naselje“, kaže dežurni iz PVP Mostar. Požar je ugašen u 2:15, a potom su vatrogasci požarište nadzirali do jutra.

Požar je izbio u mostarskom naselju Jasenica.

 

Kategorije: Hrvaška

Beljak u Saboru zatražio ukidanje instituta saborskog imuniteta

Pet, 18/09/2020 - 11:32

Saborski zastupnik HSS-a Krešo Baljak rekao je u petak u Saboru da su i njemu, kao gradonačelniku, dolazili ljudi s određenim idejama, ali da ih je sve odbio, te predložio, u kontekstu afere Janaf, da se pojam imuniteta ukine za sve saborske zastupnike.

„Neka se pojam imuniteta ukine za sve zastupnike jer to više nema nikakvog smisla, poznavajući način rada određenih ljudi koji se danas spominju, ljudi koji su iza njih a danas se prave da ih ne poznaju. I meni su dolazili neki od tih ljudi kao gradonačelniku s određenim idejama”, kazao je uoči glasovanja Sabora o skidanju imuniteta Vinku Grgiću (SDP) i Draženu Barišiću (HDZ)

„Srećom da sam cijepljen pa sam odbio bilo kakvu kombinaciju, da nisam, i meni bi danas skidali imunitet”, dodao i poručio zastupnicima HDZ-a da se mogu smijati koliko hoće i da može govoriti i o imenima.

“Tu sjede ljudi koji štite te ljude i stoje iza njih”, ustvrdio je Beljak i naveo kako je prije 12 godina Draženu Bošnjakoviću prijavio “slučaju Šmidhen” a da je on na to rekao kako ne vjeruje da je to istina.

Ako ste imali takvih ponuda trebali ste ih prijaviti, da se zna o kome se radi, poručio mu je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković.

Dražen Bošnjaković (HDZ) kaže kako unatoč činjenici da postoji presumpcija nevinosti i ne postoje pravomoćne presude, afere bacaju sjenu na rad svih političara. Istaknuo je da je borba protiv korupcije iznimno važna i bitna u svim segmentima društva. Naglasio je i da saborska većina i dalje postoji.

Nikola Grmoja  (Most) nije se želio baviti aferom Janaf , jer je kaže, narodu dosta afera, ali je upozorio predsjednika Sabora da ne bi došao poziciju da  njemu mora skinuti imunitet. Naveo je kako mu je poslao e-mail kao čelnik antikorupcijskog vijeća kako bi svim zastupnicima proslijedio dokumentaciju o korupciji u Ministarstvu vanjskih poslova. Predsjednik Sabora Jandroković odgovorio mu je da on nije poštar.

Dalija Orešković (SSIP)  smatra da postoji veliki nesrazmjer između korupcijskih afera i spektakularnih uhićenja te broja postupaka koji su okončani pravomoćnim presudama. Je li čitava borba protiv korupcije zapravo fingirana i lažna, upitala je.

Miroslav Škoro (DP) kaže da optužnice stižu kao na tekućoj vrpci, a kasnije nitko više ne prati niti se zna kako će biti završeni.

Kategorije: Hrvaška

Poznati američki tiranosaur Stan ide na aukciju

Pet, 18/09/2020 - 11:31

Poznati američki tiranosaur Stan uskoro ide na dražbu aukcijske kuće Christie’s. Do javne prodaje, najavljene za listopad, Stan će biti izložen u prostoru aukcijske kuće u Rockefeller Centru u New York Cityu.

Fosil ovog dinosaura je pronađen 1987. godine na lokaciji Hell Creek u američkoj državi Južnoj Dakoti. Područje je poznato znanstvenicima i javnosti po velikom broju geoloških i fosilnih ostataka iz razdoblja Krede i Paleocena. Kostur je u potpunosti iskopan 1992. godine u blizini grada Buffala.

Osim imena, fosil ima i službeni inventarski broj BHI 3033. Stan je poznat kao jedan od najbolje očuvanih fosilnih primjeraka svoje vrste. Osim cjelovite lubanje, veliki broj kostiju u tijelu dinosaura je na svom mjestu.

Zaposlenik kuće, James Hyslop, je otkrio kako će klijenti iz cijelog svijeta doći na dražbu.

Kategorije: Hrvaška

Sjećanje na Ivu Tijardovića

Pet, 18/09/2020 - 11:30

Hrvatski skladatelj i dirigent rođen je u Splitu 18. rujna 1895. godine. Studirao je i arhitekturu, a diplomirao je na Dramskoj školi u Zagrebu 1922. Istaknuo se kao vrstan organizator i scenograf, slikar i ilustrator. Djelovao je kao ravnatelj Opere i intendant splitskoga HNK prije Drugog svjetskog rata, a nakon rata i HNK u Zagrebu. Iz tog vremena datira i govor u kojem je Ivo Tijardović zgradu HNK-a nazvao najljepšom u jugoistočnom dijelu Europe, očekivano upozorivši na zloglasnu politiku bana Khuen-Héderváryja i cara Franje Josipa “koji udarcem nije htio udariti temelj Hrvatskog narodnog zemaljskog kazališta u Zagrebu, već je nastojao tim udarcem doprinijeti učvršćenju već labavih temelja habsburške monarhije, njemačko-madžarske hegemonije”.

Zanimljiva je Tijardovićeva paralela kojom ističe i odlučujuću ulogu mnogih pojedinaca i skupina, u prvom redu onu hrvatskih radnika, seljaka i intelektualaca, Hrvata i Srba u Hrvatskoj i izvan nje koji su uoči izgradnje kazališta pokrenuli niz sabirnih akcija u cilju očuvanja “našega naroda, njegovog jezika i običaja”, a naročito su mu srcu prirasli zagrebački sveučilištarci i njihovo spaljivanje madžarske zastave, “u brk Khuenu i Franji Josipu I.”. To je ta uzajamnost koja je po Tijardoviću i dovela hrvatski narod “do pune i prave slobode”. Govor je intendant ushićeno završio sljedećim povicima: “Živila slobodna hrvatska, jugoslavenska i slavenska umjetnost! Živila slobodna Hrvatska u slobodnoj Jugoslaviji! Živili naši mili gosti ove rijetke hrvatske svečanosti!”

Kategorije: Hrvaška

U Saboru prisegnuo Mato Čičak, zamjena Dražena Barišića

Pet, 18/09/2020 - 11:27

U Hrvatskom saboru u petak je prisegnuo HDZ-ov Mato Čičak, zamjena za Dražena Barišića, koji je svoj mandat stavio u mirovanje i kojem je skinut imunitet zbog sumnji za upletenost u aferu vezanu uz Janaf i tvrtku Elektrocentar Petek.

Čičak je prisegnuo da će dužnost zastupnika obnašati savjesno i odgovorno, u radu se držati Ustava i zakona, poštovati pravni poredak.

Načelnik je općine Rugvica, a u prošlom saborskom sazivu također je bio zastupnik.

Sabor je, zapravo, pozitivno odgovorio na prijedlog svog Mandatno-imunitetnog povjerenstva da donese odluku o mirovanju Barišićeva  mandata i početku Čičkove zastupničke dužnosti.

Barišić je uputio pisani zahtjev da mandat stavlja u mirovanje, a HDZ je umjesto njega za zastupnika odredila Matu Čička, rekao je predsjednik MIP-a Robert Jankovics.

Kategorije: Hrvaška

ŽELJKA KARIN: “Nije dobro, imamo žarišta u nekoliko ustanova”

Pet, 18/09/2020 - 11:23

Ravnateljica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije Željka Karin izjavila je kako u Splitu postoji nekoliko žarišta zaraze koronavirusom jer se ljudi nisu pridržavali epidemioloških mjera, odnosno nisu nosili maske.

U Splitu je danas 41 novozaraženi, a u Splitsko-dalmatinskoj županiji 75.

“Nije dobra brojka. Unatoč velikom broju testiranja imamo velik broj novooboljelih. Mi lociramo sve one koji su prvi oboljeli. Od jedne osobe nam ide u 5, 6 smjerova, najčešće od jedne ustanove pa se onda šire. Sve one ustanove koje se pridržavaju mjera, u njima se nije raširila bolest jer su nosili maske. Imamo sada u nekoliko ustanova u Splitu žarišta gdje je veći broj obolio jer se nisu pridržavali mjera, odnosno nosili maske”, kazala je Karin za N1.

Ona drži da je trećina pozitivno testiranih asimptomatski bolesnici. “Tesitraju se obiteljski kontakti, testiraju se djeca koja idu u škole. To su jedni od razloga pojačanih testiranja”, objašnjava Karin.

Na nadolazeću sezone gripe gledamo s oprezom i strahom, ističe. “Nadamo se da će se do sezone gripe barem donekle smanjiti brojke. Ako ostanu ove brojke, sigurno neće biti dobro”, rekla je Karin.

Što se cijepljenja protiv gripe tiče, Karin kaže kako će se građani javiti svojim obiteljskim liječnicima, ali kako prioritet imaju kronični bolesnici, osobe starije od 65 godina te zdravstveni radnici. “Vjerujem da će se s državne razine pribaviti cjepiva koliko bude trebalo”, kazala je.

Kategorije: Hrvaška

TVRTKO JAKOVINA: ‘Budimir Lončar odbio je rad u hrvatskoj diplomaciji, ne zbog Tuđmana već ljudi oko njega’

Pet, 18/09/2020 - 11:09

 

Hrvatski povjesničar Tvrtko Jakovina govori o tome kako je 16 godina nastajala biografija Budimira Lončara (96), zadnjeg jugoslavenskog ministra vanjskih poslova, te otkriva detalje njegovih odnosa s Titom, Franjom Tuđmanom, Ivom Sanaderom i mnogim stranim državnicima

Tvrtko Jakovina, hrvatski povjesničar srednje generacije, promovirat će 2. listopada u Zagrebu knjigu o Budimiru Lončaru, u izdanju Frakture, naslovljenu „Budimir Lončar – od Preka do vrha svijeta“. Preko je, naime, Lončarovo rodno mjesto na otoku Ugljanu. Knjiga je, kako u uvodu piše Jakovina, „nastajala predugo“ jer su njegovi prvi razgovori s danas 96-godišnjim Lončarom – zadnjim jugoslavenskim ministrom vanjskih poslova, jugoslavenskim ambasadorom, vanjskopolitičkim savjetnikom hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića, kao i šefom vanjskopolitičkog savjeta drugog hrvatskog predsjednika Ive Josipovića – započeli još 13. srpnja 2004. godine. „Riječ je o gotovo šesnaest godina druženja i rasprava koje su isprva trebale biti izvor za knjigu o međunarodnim odnosima, Jugoslaviji i zemljama sljednicama, o 20. stoljeću, o svijetu nakon Drugog svjetskog rata do danas. Susreti su bili česti, dugo smo razgovarali pa onda počeli zajedno putovati na skupove o nesvrstanima, razgovarati o Hladnom ratu i sve se više družiti. Zajedno smo išli u Beograd, Crnu Goru, Švicarsku, bio sam tri puta na ljetovanju kod Lončarovih u Preku, na otoku Ugljanu. Sve je to utjecalo na tekst koji je nastao. Bez takvog kontakta, pisati knjigu o nekoj ličnosti, pa čak i kada je u tekstu ponajviše riječ o profesionalnom životu, ne bi bilo moguće. Lončar nije vodio dnevnik i bez njegova nevjerojatnog, zadivljujućeg pamćenja i sposobnosti da se prisjeti, oslika atmosferu, ovakva knjiga nikada ne bi bila moguća. Mi smo se u procesu nastanka knjige sprijateljili; često smo razgovarali o politici, o životu, međusobno se informirali, odlazili na brojne diplomatske prijeme, mnogo puta bio sam kod Lončarovih u njihovu zagrebačkom stanu, dobro sam upoznao suprugu Janju i ostale članove obitelji, odlazili smo u kazalište, ali sve, nadam se barem, nije djelovalo na interpretativni uklon i sposobnost da neke stvari uočim s potrebnom oštrinom“, zabilježio je u uvodu knjige Tvrtko Jakovina. Pritom je samokritički dodao: „Doduše, posao povjesničara nije biti sakupljač sjećanja, jer sjećanja su samo jedan, ne uvijek najpouzdaniji izvor.“

Govoreći o tom Lončarovu pamćenju, Jakovina se osvrnuo i na jednu anegdotalnu situaciju s Kočom Popovićem, Titovim ministrom vanjskih poslova i Lončarovim mentorom. Nakon važnih skupova i sastanaka Lončar je radio bilješke, ali nije zapisivao. Na koncu ga je Popović jednom prilikom pitao čime on to snima te razgovore. A Budimir Lončar nije snimao nego je pamtio. To pamćenje ni danas ga nije napustilo, tvrdi Jakovina.

U knjizi je i pregršt razgovora s nekada važnim političarima poput Ive Sanadera, ali i Jamesa Bakera koji je kao američki državni tajnik imao jednu od glavnih uloga u raspletu jugoslavenske krize.

O svojoj novoj knjizi te istinama i zabludama oko političkog djelovanja Budimira Lončara, Tvrtko Jakovina govorio je u razgovoru za Nacional.

NACIONAL: Diplomati, uključujući i veleposlanike, trebali bi provoditi operativnu vanjsku politiku prema nalozima vlade i ministarstva vanjskih poslova, a ne biti njeni ekskluzivni kreatori. Budimir Lončar bio je drugačiji i odstupao je od tog standarda?

Dobri diplomati, oni koji znaju strateške ciljeve politike koju zastupaju i vjeruju u svoju sposobnost, pogotovo u vrijeme dok nije bilo interneta, mogli su učiniti puno više. U vrijeme prije interneta i kada se do Amerike putovalo brodom – a Budimir Lončar je tako i stigao do New Yorka 1950. godine, još prije rata u Koreji, pa i 1962. kada je s Vladimirom Popovićem tamo putovao u vrijeme Kubanske raketne krize, to je zasigurno tako. Tada je, vjerojatno, biti diplomat bilo nešto drugo nego danas. Diplomat koji je uvjeren u snagu svojih argumenata može inicirati i sastanak kabineta vlade. Lončar je to učinio zbog takozvane Kapitalhilfe, pomoći u kapitalu, dok je bio veleposlanik u SR Njemačkoj, pa isto tako iz Washingtona zbog pitanja dugova. Bilo je i drugih takvih slučajeva i diplomata – Mišo Pavičević, pa Veljko Mićunović oko sovjetskog izlaska na topla mora… Savezna Republika Njemačka bila je beskrajno važna zbog ogromnog broja diplomatskih predstavništava i ogromnog broja radnika iz Jugoslavije, velikih deviznih doznaka koje su bile uplaćivane i stizale u zemlju. O tome sam razgovarao i s Marijanom Kraljevićem Kingom…

NACIONAL: Zašto s Marijanom Kraljevićem-Kingom?

King je u to vrijeme bio generalni konzul u Stuttgartu. Razgovarao sam u Beogradu i s Milanom Predojevićem, zadnjim jugoslavenskim ambasadorom u DDR-u, a bio je s Lončarom u Bonnu, pa piscem Ivanom Ivanjijem, atašeom za kulturu u Bonnu. Lončar je uvijek bio sklon razgovorima i preispitivanjima samoga sebe kroz razgovore s različitim ljudima.

 

 

‘Franjo Tuđman razgovarao je s Lončarom kao sa starim partizanskim drugom, kojeg je znao iz beogradskih dana 50-ih godina, o zajedničkim poznanicima Juri Kaštelanu i Edi Murtiću’

 

 

NACIONAL: Unatoč toj svojoj sposobnosti, čini se da Budimir Lončar nije predvidio raspad Jugoslavije?

Zašto to kažete? Zato što je ostao savezni sekretar i zastupao ono što su zastupale Europska zajednica i Sjedinjene Američke Države, nastojao postići preustroj Jugoslavije bez rata? Krizu je svakako vidio. Druga je stvar što on, za razliku od mene, stvarima uvijek pristupa tako da u njima vidi nešto pozitivno i nada se sretnom ishodu. Tako pristupa i ljudima i najviše se koncentrira na najbolje u njima. On i sam kaže da mu zbog želje za pozitivnim razmišljanjem katkada pogled nije bio dovoljno jasan. Kao jugoslavenski sekretar za inostrane poslove čuvao je okvir za pregovore o rješenju jugoslavenske krize. Zapisnici s kolegija saveznog sekretara, njegova obraćanja javnosti, posve su jasni, a tu nema sumnje u ono što se događa, u Miloševićeve poteze. Ipak, smatrao je da okvir treba ostati, da se mora tražiti novi okvir, no bez rata. U tome je imao podršku Europe. Konačno, bila je to i Tuđmanova pozicija, barem ona proklamirana, zar ne?

NACIONAL: Predsjednik Franjo Tuđman pozivao je Budimira Lončara da dođe u Hrvatsku, a na opće iznenađenje javnosti na kraju mu je dao i hrvatsku diplomatsku putovnicu.

Iznenađeni su bili samo oni koji jasno ne misle i slabo vide. Kako Budimir Lončar polovicom rujna, tijekom sastanka u Igalu 1991. godine, nije pozitivno odgovorio na prijedlog Hrvoja Šarinića, predstojnika ureda predsjednika Tuđmana, koji mu je rekao da je došlo vrijeme da prijeđe na hrvatsku stranu pa dao i „ponudu“ u dolarima, u crno-bijeloj tehnici kojom se u Hrvatskoj gleda na prošlost, stvari su jednostavnije. U knjizi pišem da je Lončar upitao Šarinića čiji je to novac. Tko će to platiti? Šarinić se trgnuo i rekao da će, kaže li to negdje Lončar, on sve poricati. Iz transkripata iz ureda hrvatskog predsjednika, koje sam dobio prekasno da ih uvrstim u prvo izdanje knjige, zbog čega u uvodu i piše da je Hrvatska bila najnekooperativnija što se tiče dostupnosti arhivske građe, također se vidi kako se još 1996. godine Tuđman raspituje bi li se Lončar aktivirao u hrvatskoj diplomaciji. Lončar je odgovorio da mu Tuđman nije problem, ali da su mu problem ljudi oko Tuđmana. Dobio sam dva takva razgovora Tuđmana i Lončara, a za ostale transkripte komisija koja je šest godina odbijala dati uvid u te dokumente koje je Lončar jednako stvarao kao i Tuđman, tvrdi da ne postoje.

‘Budimir Lončar se zalagao za izbjegavanje rata i opstanak države koju je stvarao i u kojoj je izgradio karijeru i ime’, kaže povjesničar Tvrtko Jakovina, autor Lončarove biografije

NACIONAL: Što ste saznali iz tih za knjigu zakašnjelih transkripata razgovora Tuđmana i Lončara?

Tuđman je ekstremno negativan prema SAD-u u strahu od američkog uplitanja. Uspoređivao je ono što je SAD činio prema Srbiji s potezima u kojima bi Hrvatsku slično mogli stiskati. Ti su razgovori zanimljivi i zbog brojnih „partizanskih“ asocijacija predsjednika Tuđmana. Predsjednik Tuđman u uredu predsjednika razgovara s Lončarom kao svojim partizanskim drugom, čovjekom kojeg je znao i iz pedesetih godina iz beogradskih dana, o zajedničkim poznanicima – Juri Kaštelanu, Edi Murtiću. Dijelove razgovora, konačno, prepričao je i sam Lončar. Kao savezni sekretar za vanjske poslove nije nastupao drukčije od SAD-a i Europske zajednice. Stav je bio: izbjegavanje rata, zadržavanje okvira i dogovor bez rata. To je bila njegova pozicija, čini mi se, logična za saveznog ministra.

NACIONAL: Zašto tu poziciju Budimira Lončara smatrate logičnom kada slijedi raspad države?

On se zalagao za opstanak države ili izbjegavanje rata u državi koju je stvarao i u kojoj je izgradio karijeru i ime. Toga jutra kada je podnio ostavku, nazvao je Lazara Udovičkog, diplomata i oca Lenke, supruge Rade Šerbedžije. Rekao je da će u ostavci citirati Šerbedžiju. Tako je i bilo. Rade je rekao da je „čisti Hrvat srpskog bića“. Lončar je to parafrazirao i rekao da je on Hrvat s otoka Ugljana kod Zadra, a kako je živio Beogradu, ne dozvoljava da mu se otme činjenica da je u Beogradu doživio svoje najveće profesionalne uspjehe. No sve je ispalo krvavije i drukčije. Na promociji knjige zato će biti i Rade Šerbedžija, koji će čitati tekst Tonka Maroevića napisan malo prije smrti.

NACIONAL: U suvremenoj hrvatskoj povijesti bio je zanimljiv i odnos Budimira Lončara s premijerom Ivom Sanaderom.

Dok sam radio na knjizi, razgovarao sam s ogromnim brojem donedavnih političara. Mnogi su ostavili solidan dojam, ali Ivo Sanader vjerojatno najbolji. Mnogi od sugovornika djelovali su spretno, no on je možda bio jedini koji je u razmjeni mišljenja bio spreman pokazati da odmah apsorbira novu informaciju, da o njoj razmišlja dalje i da je ugrađuje ili korigira vlastitu interpretaciju. Ivo Sanader je na mene ostavio dojam sposobnog političara, a ostavio je dojam i na Lončara. Lončar je govorio da Sanader dobro predstavlja državu, ima dovoljnu dozu arogancije, dobro je djelovao dok je govorio. Ostavio je dojam na Lončara iako su njih dvojica imali sukob oko odlaska predsjednika Stjepana Mesića u Havanu na konferenciju nesvrstanih zemalja 2006. godine. Lončar je u medijima tada strašno napadan. Svejedno, ni tada niti kasnije on prema drugima nije bio negativan. Tako je i o novinaru Denisu Kuljišu kada je umro jednostavno rekao: „Iako me dvaput nagazio, bio je čovjek velikog talenta.“ Sanader i Lončar su se respektirali. To se i vidjelo iz toga što je Sanader rekao o Lončaru, kao i iz toga što je Lončar rekao o Sanaderu.

 

 

‘Lončar je prvi put ugledao Tita 1944. godine u kazalištu na Visu. Rekao je da kad se Tito pojavio u tom kazalištu, imao je dojam da se zbilo nešto nadnaravno, nestvarno, nezemaljsko. Tito je bio vođa’

 

 

NACIONAL: Na što se konkretno odnosilo to što su Lončar i Sanader jedan o drugom govorili?

Najviše sam sa Sanaderom razgovarao o ulasku Hrvatske, kao jedne od 15 nestalnih članica, u Vijeće sigurnosti UN-a 2007. godine. Sanaderova vlada se u to kasno uključila, ali Sanader je bio spreman pomoći. Lončaru su se svi klanjali kao Dalaj lami, to je rekao Stipe Mesić kojem je Lončar bio vanjskopolitički savjetnik. Lončar je u ime predsjednika Mesića otišao na sastanak zemalja Afričke unije pa na summit Konferencije islamskih zemalja u Islamabad kamo je nosio personalizirana pisma o hrvatskoj poziciji. Nudio je Hrvatsku kao članicu Vijeća sigurnosti UN-a tim zemljama koje su nam bile potrebne za glasove u Ujedinjenim narodima. Uglavnom je to bio svijet nesvrstanih zemalja. Za nas nisu glasale zemlje Europske unije, nego su glasale za Češku koja je bila protukandidat. Problem Češke, o čemu u knjizi priča Srđan Kerim, bivši makedonski ministar vanjskih poslova, a kasnije i jednogodišnji predsjednik Opće skupštine UN-a, bio je u tome što je Vaclav Klaus, češki predsjednik, rekao da su klimatske promjene izmišljotina. Time je od glasanja za Češku odbio sve pacifičke zemlje, koje su prve osjetile da to nije izmišljotina. Doduše, zbog jedne izjave koju je Kerim dao Ivi Pukaniću i Nacionalu, Klaus ga je optužio da je bio sklon hrvatskoj kandidaturi. Hrvatska je tada iskoristila kartu nesvrstanih da dođe u Vijeće sigurnosti, ali poslije toga s veleposlanikom Nevenom Juricom nismo ništa učinili da bismo tu poziciju opravdali. To je bila velika diplomatska pobjeda. To je bila pobjeda, kako je Sanader rekao, kao pobjeda na svjetskom nogometnom prvenstvu, a tome je najveći doprinos dao Budimir Lončar.

NACIONAL: U Hrvatskoj se Lončaru zamjera njegovo zalaganje u Vijeću sigurnosti UN-a 1991. godine za donošenje rezolucije 713 kojom je uveden „potpuni embargo na sve isporuke oružja i vojne opreme Jugoslaviji“?

O tome je jedno od najdužih poglavlja u knjizi. Citirat ću Danila Türka, stručnjaka za UN i bivšeg slovenskog predsjednika: Kada se igdje u svijetu dogodi kriza, prvi instinkt Vijeća sigurnosti UN-a je uvođenje embarga. Tako se pokrivaju i ne ulaze u propitivanje razloga sukoba. Prema mišljenju hrvatskih nacionalista, Vijeće sigurnosti svojom odlukom trebalo bi implicirati da je ministar vanjskih poslova zemlje koja je nestajala bio dovoljno moćan da sve članice Vijeća sigurnosti uvjeri u vlastitu zloćudnu poziciju u kojoj jednu stranu protežira, a drugu stranu tobože ne protežira. Ta dilema ne postoji. Jugoslavenski ministar nema takve moći, a pogotovo ne u tom trenutku. O tome u knjizi govore mnogi.

NACIONAL: Što je to Lončar učinio da se Jugoslaviji uvede embargo na uvoz oružja?

Postoji razgovor koji Budimir Lončar vodi s Hans-Dietrichom Genscherom, njemačkim ministrom vanjskih poslova. Genscher je u Hrvatskoj slavljen kao veliki promotor samostalne Hrvatske, a zapravo je vrlo dugo bio na europskoj platformi zadržavanja jugoslavenske cjelovitosti. Kada mu je tijekom posjeta Jugoslaviji JNA onemogućio da sleti u Zagreb i susretne se s jugoslavenskim premijerom Antom Markovićem, već je sastanak morao održati u Grazu, Genscher je rekao da se krizu u Jugoslaviji mora radikalizirati pa će predložiti mjere koje će odstupati od njemačke politike prema Jugoslaviji. Uvođenje embarga bilo je mjera protiv onih koji su oružje htjeli kupovati u Sovjetskom Savezu, a to su bili JNA i Srbija. Hrvatska kao nepriznati čimbenik na međunarodnoj sceni nije mogla kupovati legalno oružje na međunarodnom tržištu. Embargo se, dakle, odnosio na onoga koji je to mogao činiti, a to nije bila Hrvatska. Možda je zato Austrija i predložila uvođenje embarga. U Hrvatsku se oružje moglo samo švercati, što se i događalo. Fama o tom embargu jedan je od klasičnih hrvatskih mitova.

NACIONAL: Slažete li se s tezom Dušana Bilandžića prema kojoj je o ratu i miru na prostoru Jugoslavije odlučivao isključivo predsjednik Srbije Slobodan Milošević zbog svog presudnog utjecaja na JNA? Drugim riječima, Milošević je zapravo bio glavni krivac za sve ratove u Jugoslaviji.

To je točno. Savezni sekretarijat za vanjske poslove velikim dijelom bio je samostalan u odlučivanju zato što Predsjedništvo SFRJ nakon Titova odlaska nikada do kraja nije profunkcioniralo kako je bilo zamišljeno. Predsjedništvo SFRJ bilo je kolektivni šef države i nije imalo pravu moć. S druge strane, SIV je bio savezna vlada koja je bila zamišljena da vodi brigu o gospodarstvu, ali je po političkoj moći bila slabija od republika. Unutar vlade imali ste ministarstvo vojske i ministarstvo vanjskih poslova, koji su bili utjecajniji od drugih državnih organa. Budimir Lončar kao ministar vanjskih poslova, Veljko Kadijević kao ministar vojske i predsjednik savezne vlade Ante Marković, a kasnije i Stipe Mesić kao predsjednik Predsjedništva SFRJ, bili su hrvatski kadrovi na najvišim mjestima u Jugoslaviji u vrijeme njezina raspada. Paradoksalno, tolika koncentracija hrvatskih kadrova bila je prije toga jedino u vrijeme kada je nastajala takozvana druga Jugoslavija sa Šubašićem i Titom. Međutim, svi koje smo spomenuli, uključujući i republike, svi se moraju nekako referirati na Slobodana Miloševića. Milošević je svima važan faktor. Slobodan Milošević bio je središnja figura raspada Jugoslavije.

 

 

‘U medijima se Lončara strašno napadalo. Ni tada niti kasnije on prema drugima nije bio negativan. O Denisu Kuljišu, kada je umro, rekao je: ‘Iako me dvaput nagazio, bio je čovjek velikog talenta”

 

 

NACIONAL: Dakle, Slobodan Milošević je kao centralna figura odlučivao o ratu i miru?

On je odlučivao o načinu raspada Jugoslavije i načinu vođenja krize. Svi drugi koji su, tobože, bili na nadređenim funkcijama, zapravo mu nisu bili nadređeni. To se vidi i na primjeru ministarstva vanjskih poslova koje se također u jednom trenutku počinje polarizirati. Sam Lončar govorio je jednoj od posljednjih generacija jugoslavenskih ambasadora i generalnih konzula, da mogu imati vlastite sentimente i mišljenja, ali trebaju, poput Bavarske i Njemačke, zadržati ideju savezne države koja ih šalje na mandate. To je bio njegov stav. Taj stav može izgledati naivno, kao da dolazi zakašnjelo. Međutim, taj stav dolazi od saveznog funkcionara i kriza bi zasigurno bila teža da su i onakve savezne institucije prestale postojati ili da ih je preuzeo Milošević. Zar je Lončar trebao reći: radite što hoćete? Pa to je jasno vidio i Tuđman. Taj tip kritike koji se upućuje Budimiru Lončaru jedan je klasičan reducirani pogled na život. Često ga vidim i kod studenata koji dolaze iz našeg obrazovnog procesa. To je crno-bijela tehnika, nenaviknutost na problematiziranje i razumijevanje, plošna percepcija. Povijest je dobra disciplina upravo zato što može ponuditi promišljanje o motivima određene generacije u donošenju odluka. To dobra historiografija ili dobra knjiga mogu pokazati. To je i ono što su neki u saveznom sekretarijatu za vanjske poslove i radili. Lončar se okružio ljudima koji su mislili slično kao on.

NACIONAL: Tko su bili ti ljudi?

Ana-Marija Bešker, koja je kasnije postala hrvatska veleposlanica, bila je šefica analize i planiranja u saveznom ministarstvu vanjskih poslova, pa Stanko Nick, šef pravne službe, a kasnije hrvatski ambasador, Srđan Kerim, budući ministar vanjskih poslova Makedonije, Neven Madey, u dva mandata šef kabineta zamjenika saveznog sekretara, a uoči rata drugi čovjek jugoslavenske ambasade u Ateni, dok je ambasador bio Milan Milutinović, kasnije i predsjednik Srbije. U tom Lončarovu timu bili su i budući ministri vanjskih poslova Crne Gore, Bosne i Hercegovine, zatim Frane Krnić, višestruki hrvatski ambasador koji je bio šef kabineta Budimira Lončara, a kasnije kao jugoslavenski ambasador u Čileu preuzeo veleposlanstvo i prešao na hrvatsku stranu. Među njima je bio i Ivica Maštruko, jugoslavenski ambasador u Vatikanu, koji je u džepu nosio punomoć Franje Tuđmana pa je kasnije i otvorio hrvatsko veleposlanstvo u Ateni. Lončar i Maštruko su zemljaci, obojica porijeklom s otoka Ugljana. Sve su to bili ljudi koji nisu stali na Miloševićevu stranu, kao i niz Srba koji su ostali u Beogradu, među kojima su Gavro Altman, Novak Pribičević i drugi.

NACIONAL: Među njima je bio i Damir Grubiša, koji se relativno kasno iz Beograda vratio u Zagreb, a napisao je i program hrvatskom ministarstvu vanjskih poslova. Kad se vratio iz Beograda bio je stigmatiziran kao jugonostalgičar, baš kao i Ivica Maštruko koji je otvorio hrvatska veleposlanstva u Rimu i Ateni.

Damir Grubiša bio je i posljednji šef Lončarova kabineta i predugo je čekao da bude nominiran za hrvatskog veleposlanika u Rimu.

NACIONAL: No Budimir Lončar obožavao je Josipa Broza Tita. Kad je u Americi dobio ponudu televizijskih kuća da napiše scenarij o Titu uz asistenciju ghostwritera, on je to odbio. U tom trenutku bio je u Americi bez ikakvih prihoda, a bio mu je ponuđen milijunski iznos u dolarima?

To je točno. Bilo mu je ponuđeno da napiše biografiju o Titu uz asistenciju ghostwritera. To je bilo u trenutku kada više nije bio jugoslavenski ministar vanjskih poslova, a obitelj mu je bila razbijena. Bio je u Americi, nije imao gdje stanovati, a nije imao ni osobitu ušteđevinu. Poći ću od sljedeće slike. Budimir Lončar bio je ambasador u Washingtonu dok je Tito bio bolestan. To poglavlje o organizaciji Titova pogreba i reakcijama na pogreb u SAD-u je dugo. U trenutku kada je objavljeno da je Tito umro, Lončar je bio u trgovini u Georgetownu, gdje je sa suprugom Janjom kupovao cipele. Od prodavačica je čuo da je Tito umro. Vratio se u ambasadu gdje je počeo protokol s izražavanjem sućuti, a došli su od Rockefellera pa do ostalih Amerikanaca utjecajnih u političkom i gospodarskom životu. Točno je da tadašnji američki predsjednik Jimmy Carter nije došao na pogreb u Beograd, ali je u srpnju 1980. godine došao iz Venecije u Beograd na 24 sata u znak počasti Titu. To govori o Titu, ali i o Jugoslaviji kakva je prestajala postojati. Tada se Lončar u klubu poslanika susreo s Kočom Popovićem, svojim mentorom, čovjekom uz kojeg je proveo osam godina.

NACIONAL: Što se tada dogodilo?

Koča Popović ustao je i rekao Lončaru: najprije ćemo izraziti saučešće u povodu smrti vođe naše revolucije. Napeti odnos koji je Koča imao s Titom nije bio razlog da jedan drugome ne izraze sućut. Opisuje to i stav Lončara prema Titu, kojeg je sam prvi put ugledao 1944. godine u kazalištu na Visu. Lončar je rekao da kad se Tito pojavio u tom kazalištu, imao je dojam da se zbilo nešto nadnaravno, nestvarno, nezemaljsko. Tito je bio vođa, povijest koja je hodala i bio je, kako mu je pedesetih godina rekao Pajo Gregorić dok su zajedno putovali u Pittsburgh, osoba koja od dolaska na čelo Partije 1937. godine nikada nije putovala sama.

NACIONAL: Zar je Tita uvijek pratila svita?

Josip Broz Tito uvijek je išao uz pratnju, nikada nije odlazio sam ni u kavanu. O tome je riječ. Tito je u tom smislu svoje obveze, obveze putovanja „Galebom“, obveze susreta, obveze protokola i kontakata s državnicima shvaćao kao da mu, gotovo kraljevski, pripadaju. Pokazivao je disciplinu i predanost, nikad nije bio iscrpljen tim beskrajnim ceremonijama i ništa mu od toga nije teško padalo. To je bila njegova karakteristika koja nije tako česta u politici. U isto vrijeme ipak je ostao boljševik do kraja. Modelirao se, mijenjao, ali nikada onoliko koliko je mogao i koliko bi bilo dobro i za sudbinu zemlje koju je stvorio, a onda i raspad te zemlje koji je uslijedio deset godina poslije njegove smrti.

 

 

‘Dok sam radio na knjizi, razgovarao sam s ogromnim brojem političara, ali Ivo Sanader je ostavio najbolji dojam. Lončar je govorio da Sanader dobro predstavlja državu i ima dovoljnu dozu arogancije’

 

 

NACIONAL: U knjizi imate i poglavlje o Budimiru Lončaru kao apatridu, čovjeku bez države i državljanstva, koji je onda od Franje Tuđmana dobio diplomatsku putovnicu. O čemu je riječ?

Dobio je diplomatsku putovnicu, ali i drugu karijeru u Ujedinjenim narodima. Postao je izaslanik glavnog tajnika UN-a, Egipćanina Butrosa Butrosa-Galija, u Indoneziji. Od početka 1993. do kraja 1996. bio je specijalni izaslanik glavnog tajnika Ujedinjenih naroda kod predsjedavajućeg Pokreta nesvrstanih zemalja u Indoneziji. Tako se vratio u Jakartu, gdje je prvi služio kao jugoslavenski ambasador šezdesetih godina. Vratio se u poznati i voljeni dio svijeta nakon što je Indonezija od Jugoslavije preuzela predsjedanje Pokretom nesvrstanih. Njegovi stari prijatelji Ali Alatas i Suharto tamo su na vlasti i trude se da Budimir Lončar živi najluksuznije u svom životu. Žena mu, Hrvatica iz Livna, s mlađim sinom ostala je u Beogradu, a stariji mu je sin otišao na studij u Ameriku. Cjelina o vremenu u kojem je Lončar ambasador SFRJ u Indoneziji, meni je u knjizi najdraža.

NACIONAL: Ali što je bilo prije nego što je otišao u Jakartu?

Budimir Lončar je 13 mjeseci u Americi živio kod prijatelja koje je stekao tijekom prvog boravka 1950-ih godina. Samo je jedan od njih bio Srbin, a svi ostali bili su Amerikanci židovskog porijekla. To je bio njegov, kako je sam rekao, dosta veliki pad. Znao se srediti i izlaziti u vrijeme večere kako ne bi opterećivao svog domaćina. Govorio je da negdje ima nekakav sastanak, a potom bi odlazio u McDonald’s, pojeo hamburger i vratio se. Tako je bilo dok nije riješena njegova sudbina. Susretao se on tada i s Lawrenceom Eagleburgerom, američkim državnim tajnikom u vrijeme Busha i ambasadorom u Beogradu. Bili su stari, dugogodišnji prijatelji. Eagleburger je bio broj dva u vrijeme kada je James Baker bio državni tajnik, a onda šef State Departmenta. Za knjigu sam intervjuirao i Jamesa Bakera i Roberta Barryja, koji je bio pomoćnik državnog tajnika u vrijeme predsjednika Cartera, a devedesetih godina američki ambasador u Indoneziji. Barry je inače služio u američkom konzulatu u Zagrebu šezdesetih godina, a tu mu se rodio i sin na dan kada je 1963. godine ubijen američki predsjednik John Kennedy. Budimir Lončar se i s njim sreo u Washingtonu.

NACIONAL: S kim se još sretao Budimir Lončar dok je bio bez državljanstva, praktički apatrid?

Viđao se i s nedavno preminulim Brentom Scowcroftom, koji je bio savjetnik za nacionalnu sigurnost američkog predsjednika Georgea Busha. Scowcroft je i doktorirao na Jugoslaviji. Govorio je i srpski jer je također služio u Beogradu. Eagleburger, Barry i Scowcroft činili su skupinu koju su u krugovima State Departmenta nazivali i „beogradskom mafijom“. Lawrence Eagleburger je svoje najljepše životne trenutke doživio u Beogradu, o čemu sam s njim kratko razgovarao. Lončar je ostao u vezi s Georgeom Bushom starijim pa mu je Bush poslao i pismo nakon smrti svoje supruge Barbare. To pismo ima i jednu vrlo zanimljivu rečenicu, koja glasi: „Bože, tako je to bilo davno da se ponekad pitam jesam li ja uopće bio predsjednik Sjedinjenih Američkih Država.“

Promocija knjige ‘Budimir Lončar – od preka do vrha svijeta’, o jednom od najznačajnijih jugoslavenskih diplomata, u izdanju Frakture, održat će se 2. listopada u Zagrebu
Kategorije: Hrvaška

Na zahtjev Rijeke odgođen sraz s Dinamom

Pet, 18/09/2020 - 11:07

Iz riječkog prvoligaša stigla je službena potvrda da je na zahtjev Rijeke odgođena utakmica šestog kola Hrvatski Telekom Prve lige, u kojoj su ‘Bijeli’ 27. rujna trebali gostovati na Maksimiru kod Dinama.

Sukladno promjenama Propozicija natjecanja klubovima koji sudjeluju u europskim natjecanjima omogućena je jedna jednostrana odgoda ligaških okršaja. Do sada je, osim sada Rijeke, tu mogućnost iskoristio i Hajduk. Iz splitskog prvoligaša prethodno okršajima protiv Renove i moguće utakmice u trećem kolu kvalifikacija za Europsku ligu, odlučili su se na odgodu susreta s Rijekom, koji se trebao igrati ovog vikenda u okviru petog kola.

Rijeka u trećem kolu kvalifikacija za Europski ligu 24. rujna na Rujevici dočekuje ukrajinski Kolos iz Kovalivke, koji je jučer rezultatom 1-2 izbacio grčki Aris.

Kategorije: Hrvaška

Smart China Expo predstavio brojne projekte

Pet, 18/09/2020 - 10:52

Veliki međunarodni sajam Smart China Expo Online je predstavio brojne moderne projekte i okupio velik broj sudionika na internetskim forumima.

Tijekom tri dana održavanja u gradu Chongqingu više od 500 poduzeća je prezentiralo svoje koncepte, među njima su bile i brojne spacijalizirane institucije. Ističe se kako je veliki azijski sajam privukao i 148 stranih kompanija.

Pod motom “Pametna tehnologija: osnaživanje ekonomije, obogaćivanje života” održani su brojni online forumi o razvoju 5G tehnologija, industrijskom internetu, novoj generaciji provodnika. Za mnoge projekte su sklopljeni ugovori.

Okupljenim se obratio i Liu Zhenmin, zamjenik glavnog tajnika Ujedinjenih naroda za ekonomske i socijalna pitanja.

“Pametne tehnologije se može koristiti kako bi se smanjila glad i siromaštvo u svijetu, promovirala održiva poljoprivreda, proširile mogućnosti za obrazovanje. Ove tehnologije unaprijeđuju javno zdravstvo, javne usluge i grade pametne gradove”, rekao je Zhenmin.

 

Kategorije: Hrvaška

Sabor ukinuo imunitet Barišiću, Grgiću i Puljašiću

Pet, 18/09/2020 - 10:51

Velikom većinom Sabor je ukinuo imunitet zastupnicima Draženu Barišiću (HDZ) i Vinku Grgiću (SDP), osumnjičenima zajedno sa šefom Janafa Draganom Kovačevićem i još osam osoba za nezakonitosti i primanje mita u poslovima s Janafom.

Sabor je odobrio i pritvaranje za tu dvojicu saborskih zastupnika, a imunitet je skinuo i HDZ-ovom gradonačelniku Požege Darku Puljašiću.

Te su odluke bez presedana u modernom saborovanju, jer nikada u jednom danu nisu skinuti imuniteti trojici zastupnika.

Za skidanje imuniteta Barišiću glasao je 121 zastupnik, a jedan je bio suzdržan, dok su za skidanje imuniteta Grgiću glasala 123 zastupnika, uz dva suzdržana.

Glasovanju je prethodio niz zahtjeva za stankom zastupnika oporbe, koji su izražavali sumnju u iskrenost borbe protiv korupcije. Predsjednik Sabora Gordan Jandroković odredio je kratku stanku, a potom je slijedilo glasovanje, i imunitet obojici osumnjičenih zastupnika, očekivano, skinut je.

Darko Puljašić pod istragom je od studenoga 2018, zbog projekta dogradnje Osnovne škole Dobriše Cesarića u Požegi. Sumnja se da je krivotvorio ugovor kojim je grad za početak realizacije tog projekta uzeo sredstva Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova, iako nikakvi radovi nisu obavljeni.

Istraga protiv njega počela je u studenom 2018., no optužnica mu je potvrđena 15. srpnja ove godine. Zahtjev za skidanje Puljašićeva imuniteta uputio je slavonskobrodski Županijski sud zbog nastavka kaznenog postupka iz 2018.

Kategorije: Hrvaška

Sutrašnja Povorka ponosa uza sve epidemiološke mjere

Pet, 18/09/2020 - 10:37

Organizatori Zagreb Pridea poručili su u petak da će se na Povorci ponosa i na kasnijem druženju na Ribnjaku, koji se održava 19. rujna, poštivati sve epidemiološke mjere.

“Prosvjednike i prosvjednice pozivamo da drže razmak od 1,5 metra na svim lokacijama i cijelo vrijeme kretanje Povorke”, poručio je Zagreb Pride dodavši da će sudionicima biti osigurani dezinficijensi i zaštitne maske.

Devetnaesta Povorka ponosa LGBTIQ zajednice, osoba i obitelji održat će se u subotu, 19. rujna, a novost je da se prosvjednici s ciljem ostvarenja ustavne jednakosti i društva slobodnog od rodnih i spolnih normi i kategorija okupljaju na Markovu trgu.

Zahtijevaju da se pokrene postupak promjene Ustava tako da se u svim pravima i obvezama izjednače sve obitelji.

“Ove, devetnaeste godine Povorke, borimo se za ustavnu jednakost i pravo na slobodu, unutar i izvan četiri zida”, poručuju.

Početak prosvjeda je u 15 sati, a s Markova trga sudionici će se kretati središtem Zagreba: preko Strossmayerovog šetališta spustit će se u Mesničku, pa potom proći Ilicom i Trgom bana Jelačića, te će Vlaškom i Langovim trgom stići u Park Ponosa, Ribnjak.

Napominju da su ove godine osigurali korištenje cjelokupne površine Parka Ribnjak, kako bi osigurali dovoljno prostora za sve. Također, neće biti postavljena niti pozornica, već tri međusobno udaljena dj-pulta, kako bi se izbjeglo okupljanje većeg broja ljudi ispred bine.

Kategorije: Hrvaška

HANFA utvrdila nezakonitosti u dva životna osiguranja UNIQUA-e

Pet, 18/09/2020 - 10:32

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) provela je postupak nadzora nad dijelom poslovanja društva UNIQA osiguranje d.d. i utvrdila nezakonitosti u osiguranjima života FidelisLife i Dollarprotect kod kojih ugovaratelj osiguranja snosi rizik ulaganja, objavila je HANFA.

Nezakonitosti su utvrđene “u predugovornim dokumentima s ključnim informacijama (KID) za proizvode osiguranja života FidelisLife i Dollarprotect”, navodi HANFA.

Nadzorom je utvrđeno da UNIQUA nije postupila u skladu sa zahtjevima uredbi EU, “što može dovesti do otežanog razumijevanja karakteristika proizvoda te dovođenja u zabludu ugovaratelja osiguranja, a u vezi s time i do njihovih potencijalnih gubitaka”, tvrdi HANFA.

Prije ugovaranja životnog osiguranja, prodavatelj je ugovaratelju dužan uručiti “predugovorni dokument koji sadrži propisane informacije o ključnim karakteristikama proizvoda, takozvani KID”, a kako bi se ugovarateljima osiguranja pomoglo u razumijevanju karakteristika, rizika i troškova proizvoda te mogućih dobitaka i gubitaka koje može ostvariti. Tako ugovaratelj može donijeti informiranu odluku o sklapanju ugovora te proizvod lakše usporediti s ponudom drugih proizvoda, objasnili su iz HANFE.

Hanfa je stoga 10. rujna donijela rješenje kojim je UNIQUA-i, između ostalog, izrekla nalog za otklanjanje utvrđenih nezakonitosti sa zahtjevom za izmjenom dokumenta s ključnim informacijama u FidelisLife i Dollarprotect životnim osiguranjima.

No “uprava Društva nije osigurala da Društvo posluje u skladu s propisima kojima se uređuje poslovanje društva za osiguranje budući da u dokumentima s ključnim informacijama o proizvodima (KID-ovima) pojedini dijelovi nisu točni, istiniti, jasni i nedvosmisleni”, niti su “jasno izraženi” te “jasni, jezgroviti i razumljivi”.

Također, “nedostaje informacija o nadležnom tijelu koje provodi nadzor nad Društvom” te nije “naveden rok investicijsko-osigurateljnog proizvoda”.

“Kod proizvoda Dollarprotect nisu u potpunosti navedeni ciljevi i način njihova ostvarenja, opisani temeljni instrumenti ili referentne vrijednosti, određeno tržište u koje se ulaže, način određivanja povrata i glavni čimbenici o kojima povrat ovisi”.

U odjeljku „Što se događa ako UNIQA nije u mogućnosti izvršiti isplatu?“ “nedostaje informacija da mali ulagatelj može pretrpjeti gubitak zbog neizvršavanja obveza subjekta koji nije izdavatelj investicijsko-osigurateljnog proizvoda”, dok u odjeljku „Koji su troškovi?“ “nisu opisani svi troškovi koje snosi mali ulagatelj”.

U odjeljku „Koliko bih ga dugo trebao držati i mogu li podići novac ranije?“ “nije cjelovito opisan postupak otkupa police osiguranja kao oblika dezinvestiranja”.

U odjeljku „Kako se mogu žaliti?“ “nije u potpunosti opisan postupak podnošenja pritužbe odnosno dana odgovarajuća poveznica na internetske stranice Društva”, dok u odjeljku „Druge relevantne informacije“ “nedostaje naznaka svih dokumenata koji se moraju uručiti ugovaratelju osiguranja u predugovornoj fazi”, objašnjava, uz ostalo, HANFA u svom priopćenju o dvama životnim osiguranjima UNIQUA osiguravajućeg društva.

 

Kategorije: Hrvaška

ŠEFICA HRVATSKOG PRAVOSUĐA: ‘Afera s pravosudnim vježbenicima je namještaljka’

Pet, 18/09/2020 - 10:20
Objavljeno u Nacionalu br. 462, 2004-09-21 Ministrica pravosuđa u Vladi RH Vesna Škare-Ožbolt u razgovoru za Nacional komentira odluku suda u Haagu da do početka suđenja ne pusti na slobodu optužene generale Ivana Čermaka i Mladena Markača te iznosi svoje viđenje pravosudne afere u čijem se središtu našla proteklog tjedna

Ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt prošlog se tjedna našla u žarištu zanimanja javnosti zbog neočekivane odluke Haaškog suda o nepuštanju dvojice hrvatskih generala na slobodu do suđenja, a istodobno je buknula afera s vježbenicima. U ekskluzivnom intervjuu za Nacional ministrica je dala svoje viđenje najnovijih događanja.

‘U početku je izgledalo da je slučaj generala Markača i Čermaka najlakši, pa je odluka haaškog suda imala učinak hladnog tuša’ ‘Ne mogu drugačije odgovoriti nego da nisam bila obaviještena o odluci da se dopusti britanskim špijunima da prisluškuju hrvatske građana’ ‘Kao ministrici pravosuđa nije mi posao tražiti objašnjenje zašto je Željku Bagiću zabranjen ulazak u Europsku uniju’NACIONAL: Kako komentirate odluku Haaškog suda o nepuštanju Čermaka i Markača na slobodu? – Odluka je bila neugodno iznenađenje za sve. Kažem to zato što se suradnja s Haaškim sudom dosad odvijala iznimno dobro. Odmah ću dodati da će se tako i nastaviti, jer smo sveukupno bitno poboljšali suradnju u ovih devet mjeseci. To je rezultiralo povratkom šestorice Hrvata u Hrvatsku, povratkom Ademija i Norca, a postoji mogućnost prebacivanja njihova objedinjenog predmeta na hrvatsko pravosuđe. Upravo zbog svih tih pozitivnih pomaka ova je odluka djelovala kao hladan tuš. Na početku je izgledalo da je slučaj generala Markača i Čermaka najlakši. Kad su dobili poziv u Haag, a oni se tomu dobrovoljno odazvali, dobili smo uvjeravanja Tribunala da će se takvo njihovo ponašanje posebno cijeniti i da će se nakon kraćeg vremena vratiti u Hrvatsku. Pojavila su se u javnosti tumačenja je li to sukob tužiteljstva sa sudom ili su Markač i Čermak postali taoci slučaja generala Gotovine. Mislim da bi bilo loše.U svakom slučaju pravna se bitka nastavlja. Vlada nije stranka u postupku i ne može se izravno miješati u postupak. Vlada može dati jamstva i može odgovoriti na svaki upit Suda ili tužiteljstva kao što je to učinila svaki put kad se to od nje zatražilo. U slučaju šestorice Hrvata Vladina su jamstva potpuno uvažena.

NACIONAL: Kako je Sudsko vijeće Haaškog suda obrazložilo svoju odluku? – Prvi put kad je sud odbio Čermakovo i Markačevo puštanje na slobodu slučaj generala Gotovine uopće nije bio spomenut, a ovaj put general Gotovina izričito je spomenut.

NACIONAL: Jesu li Čermakovi i Markačevi odvjetnici pogriješili jer u travnju nisu uložili žalbu na odluku Sudskog vijeća, pa je ona jednostavno postala pravomoćna? – Oba odvjetnička tima vrlo su profesionalno obavila svoj posao i, koliko sam imala prilike vidjeti, odvjetnike prihvaćaju i respektiraju pravnici u Haagu. Mislim da su učinili sve što je potrebno da dokažu kako postoji izvjestan pomak u odnosu na prvotnu situaciju kad je sudsko vijeće odbilo privremeno puštanje na slobodu Markača i Čermaka. Naime, u ovom obrazloženju pojavile su se određene teze da nema nikakvih bitnih pomaka u odnosu na ono što su odvjetnici podnijeli u prvom zahtjevu. Ima bitnih pomaka, jer u međuvremenu su obavljeni razgovori s tužiteljstvom. Tužiteljica se prije protivila a sada se više ne protivi puštanju na slobodu, i napokon – suradnja Hrvatske s Haagom je potpuna,a to je glavna haaška tužiteljica rekla i pred Vijećem sigurnosti UN-a pri dobivanju pozitivnog avisa za članstvo Republike Hrvatske u EU, a naznačio je to u svom govoru i sam predsjednik Haškog suda Theodor Merron.

NACIONAL: Što sad predstoji? – Odvjetnici generala Markača i Čermaka vrlo će brzo otići u Haag i pravnim sredstvima nastaviti bitku, a ja sam zatražila posjet tužiteljstvu i Sudu, što će se dogoditi u sljedećih desetak dana.

NACIONAL: Ima li novih momenata u slučaju Gotovina? – Nema, ali sva naša tijela rade da se utvrdi gdje je on. Hrvatska se opredijelila za potpunu suradnju sa Sudom Nakon što su se šestorica Hrvata vratila, a prije njih Ademi i Norac, ne treba izbjegavati razgovor sa Sudom i Gotovina bi se trebao pojaviti pred Sudom i odgovoriti na pitanja koja mu se postave. Ne trebamo mi sebe uvjeravati što se ovdje dogodilo, ali s istinom i dokazima mora se izići pred Sud. Dosad su se svi osim Markača i Čermaka u ovih devet mjeseci vratili u Hrvatsku. Nastavi li se pravna bitka i zadrži li se stupanj suradnje koji imamo, vjerujem u takav ishod i za njih dvojicu.

NACIONAL: Zašto od Carle Del Ponte nisu unaprijed tražena pismena jamstva da se neće protiviti puštanju na slobodu? – Činjenica je da je Vlada pružila sva potrebna jamstva i isprva je bilo rečeno da će se jako cijeniti njihov dobrovoljni odlazak i časno ponašanje Čermaka i Markača.

NACIONAL: Smatrate li se kao ministrica osobno odgovornom za posljednja događanja oko dvojice generala? – U mom je resoru pravna suradnja s Haagom, i apsolutno se napravilo sve da ta pravna suradnja bude kvalitetna. Ponavljam da se u posljednjih devet mjeseci dogodilo toliko pozitivnih stvari i toliko su se stvari promijenile na bolje. Čvrsto vjerujem da će se suradnja sa Sudom nastaviti i da će imati pozitivan predznak, a pravna bitka, bez obzira na to što se Vlada ne može miješati, također se nastavlja.

NACIONAL: Jeste li bili na prezentaciji u Vladi na kojoj je bivši šef POA-e Vladu izvijestio o mreži tajnih suradnika britanskih agenata u Hrvatskoj? – Nisam bila ni na kakvim prezentacijama.

NACIONAL: Jeste li zatražili objašnjenje zašto je Željku Bagiću zabranjen ulazak u EU? – Ne, kao ministrica pravosuđa nisam to zatražila jer to nije moj posao.

NACIONAL: Nacional je nedavno pisao o britanskim špijunima koji po dopuštenju premijera Sanadera prisluškuju hrvatske građane tražeći Gotovinu. Jeste li bili obaviješteni o tom slučaju i znate li tko je to dopustio? – Budući da se bavim resorom pravosuđa, a ne resorom obavještajnih službi, moj je odgovor jednoznačan: ne mogu vam odgovoriti drukčije nego da nisam bila obaviještena.

NACIONAL: Posljednjih je tjedana Ministarstvo pravosuđa povuklo odlučne poteze. Kako ste se na to odlučili? – Unutar Ministarstva oštro smo i prilično energično počeli rješavati sve probleme koji su opterećivali resor pravosuđa. Neću reći da smo napravili čuda, ali smo ipak postigli vidljive pomake. Osim državne tajnice, u tim pomoćnika odabrani su mladi ljudi koji su vrlo energični i predani reformi. Usredotočili smo se na rješavanje zaostalih predmeta kojih je više od milijun i pol i na sređivanje stanja u zemljišnim knjigama. Poprilično smo oštro krenuli u to vrlo osjetljivo područje, no nužno i potrebno hrvatskim građanima. Stanje treba srediti prije ulaska u EU. Danas kapital stoji na granicama Hrvatske i s izvjesnom skepsom promatra prilično loše stanje u zemljišnim knjigama i naše zaostatke. Ne namjeravaju se upuštati u sudske postupke jer oni dugo traju, a i pitanje je mogu li ostvariti svoja prava nakon završetka postupka. Sve su to dvojbe, ali i problemi koje nam postavljaju pravi investitori koji bi htjeli ulagati u Hrvatsku. Reformske mjere nisu jednostavne, ali to je cijena koje sam bila svjesna kad sam se upustila u ovaj posao. Sad, da se našalim kao ministrica, imala sam dilemu kako provesti svoj mandat: ili sjediti ovdje u Ministarstvu i mijenjati cipele i frizure, ili ozbiljno krenuti u posao. Ja sam ozbiljno krenula u posao.

NACIONAL: Kakvi su odnosi DC-a i Vlade? – Odnosi su dobri, iako ima pokušaja da se pokvare, ali zasad ne vidim probleme. DC-ovi zakonski prijedlozi prolaze, primjerice, autentično tumačenje Zakona o kamatama, kojim je zaustavljeno lihvarenje jer se u praksi zbog duga od nekoliko tisuća kuna ostajalo bez cjelokupne imovine. Zakon o otkupu poslovnih prostora Vlada je također prihvatila. DC će uskoro podnijeti zahtjev da se osnuje parlamentarna televizija kako bi nervoza oko prijenosa saborskih sjednica prestala. Uostalom, parlamentarnu televiziju imaju sve zemlje u kojima su razvijene medijske slobode i parlamentarna demokracija.

NACIONAL: Hoće li DC imati predsjedničkog kandidata? – Može se dogoditi, osim ako predsjednički izbori završe i prije nego što su počeli.

NACIONAL: Novinar Novog lista nedavno je ustvrdio da za svoju funkciju ministrice i vođenje stranke kojoj ste na čelu morate biti zahvalni Mati Graniću. Kako to komentirate? – Svoju funkciju mogu zahvaliti samo svom prolasku na parlamentarnim izborima. Svom upornom radu u svojoj izbornoj jedinici, ljudima koje sam ondje okupila i koji su sa mnom bili u kampanji, kao i upornom radu u Saboru, gdje sam u četiri godine podnijela 12 zakonskih prijedloga. I to sve sama. Nažalost, jedina sam iz DC-a prošla na parlamentarnim izborima. Bilo je puno grešaka u strategiji vođenja stranke uoči parlamentarnih izbora pa su rezultati bili takvi kakvi su bili. Nakon izbora preuzela sam tešku ulogu predsjednice, ali tu stranku volim jer je ona od početka bila moja ideja. Ne bih je ni davala ni prodavala, ni za jedan privilegij, ni za koje mjesto u Vladi.

NACIONAL: Hoćete li podnijeti ostavku zbog afere s vježbenicima? – Ministarsku fotelju ne doživljavam kao povlasticu nego kao ozbiljan i težak posao, zato nemam problema s ostavkama, ali ni sa svojim načinom rada. Moj je rad transparentan i ova je tzv. afera namještena. Ja ne biram pripravnike niti se raspitujem o njihovoj političkoj orijentaciji. Tko god želi, može doći u Ministarstvo i dobiti na uvid sve papire o izboru vježbenika. Pogledaju li se svi natječaji od 2000., dosad je bilo najmanje prigovora. Povezivanje pripravnika s DC-om posve je tendenciozno jer mladić koji je bio u DC-u u Metkoviću od 2001. više nije član stranke, a drugi mladić iz Splita nikad i nije bio član DC-a.

NACIONAL: Neki mediji tvrde da ste zbog te afere smijenili svoju savjetnicu u Ministarstvu Nelu Njavro-Dajčić? – Ona je viša savjetnica koja niti je smijenjena niti degradirana. I dalje je viša savjetnica, ali obavlja druge poslove. Ti novi poslovi bili su joj najavljeni još početkom kolovoza, kad svega ovoga uopće nije bilo.

 

Kategorije: Hrvaška

USKOK ispituje osumnjičenike, Petek se brani šutnjom

Pet, 18/09/2020 - 10:10

U Uskoku su počela ispitivanja osumnjičenika koji su jučer uhićeni u vezi s podmićivanjem i namještanjem poslova za ivanićgradsku tvrtku Elektrocentar Krešimira Peteka, koji se na ispitivanju branio šutnjom, objavio je HRT.

Petekov odvjetnik Veljko Miljević rekao je da nije htio odgovarati na pitanja, te da će cjelokupnu obranu iznijeti tijekom postupka.

Prvoosumnjičeni Dragan Kovačević ispitan je sinoć te je odveden natrag na PNUSKOK.

U sklopu velike akcije uhićenja i pretraga u Zagrebu, Velikoj Gorici, Ivanić-Gradu i Novoj Gradiški, osumnjičeno je 13 osoba, među njima i dva saborska zastupnika – HDZ-ov gradonačelnik Velike Gorice Dražen Barišić i SDP-ov gradonačelnik Nove Gradiške Vinko Grgić. Uhićen je predsjednik Uprave JANAF-a Dragan Kovačević.

Dragan Kovačević osumnjičen da je primio 1,9 milijuna kuna mita

 

 

USKOK objavio detalje današnje akcije, 13 osumnjičenih zbog mita i pogodovanja

 

 

 

Kategorije: Hrvaška

EKSKLUZIVNO IZ KONGSBERGA: Norveško oružje za HV-ova vozila

Pet, 18/09/2020 - 10:02
Objavljeno u Nacionalu br. 671, 2008-09-22 Norveška tvrtka Kongsberg proizvest će oružane stanice za nova hrvatska oklopna vozila Patria AMV, a kao dodatni program nudi ekspertizu pri izgradnji LNG terminala u Omišlju

“Kada smo koncem 19. stoljeća Sjedinjenim Američkim Državama isporučili nekoliko stotina tisuća pušaka proizvedenih u našoj tvrtki, teško je bilo zamisliti kako ćemo stotinu godina kasnije s našim raketama biti zaduženi za obranu državnih simbola SAD-a, Bijele kuće i Pentagona. Mogli bismo reći kako se povijest zaista ponavlja, tim više jer se američki vojnici u borbenim oklopnim vozilima na ratištima u Iraku i Afganistanu služe i našim daljinski upravljanim oružanim stanicama na svojim vozilima”, rekao nam je Runne Werner, šef prodaje i marketinga norveške tvrtke Kongsberg koju je Nacionalov novinar posjetio prošlog tjedna.

Razlog našeg posjeta Norveškoj svakako je bio vezan, između ostalog, i za Hrvatsku, jer će Kongsbergovu daljinski upravljanju stanicu 12,7 mm gotovo sigurno koristiti hrvatski vojnici na finskim vozilima AMV na osam kotača. Daljinski upravljana oružana stanica grubo rečeno je zapravo sklop različitog naoružanja kalibra cijevi 5,56 do 12,7 mm, termovizijske kamere i laserskog označivača cilja, te sanduka sa streljivom. Stanica se nalazi na oklopnom borbenom vozilu i njom vojnik upravlja iz vozila, dakle, ne izlaže se opasnosti i neprijateljskoj vatri. Gađanje iz vozila vojnik obavlja uz pomoć monitora i joysticka. Uz različiti kalibar cijevi na vozilu na stanicu se mogu montirati i protuoklopne rakete, kao i granate 40 mm te različite signalne i dimne granate, sve ovisno o potrebama kupca.
Međutim, to nije bio i jedini razlog našeg posjeta, jer smo doznali kako će kroz nabavu ove vrste naoružanja Hrvatskoj biti ponuđena komercijalna suradnja na izgradnji najavljivanog LNG terminala na otoku Krku. Naime, grupacija Kongsberg pored vojnog dijela proizvodnje ima i civilnu komponentu, koja se bavi cjelokupnim opremanjem i sustavom kontrole LNG terminala i naftnih platformi.

Tvrtka Kongsberg se nalazi u istomenu manjem gradiću udaljenom 100 km od glavnog grada Osla, a ima tradiciju dugu gotovo 400 godina. Zapravo, sve je počelo 1624. godine pronalaskom ogromnih količina srebra na tom području, otvaranjem brojnih rudnika i dolaskom radnika i inženjera. Dvije stotine godina kasnije većina inženjera koja je radila na istraživanju srebra zaposlila se u tvornici naoružanja Kongsberg, a prvi veliki posao Kongsberg je sklopio s američkom vladom koncem 19. stoljeća, kada je nekoliko stotina tisuća pušaka “Jorgensen” izvezeno u SAD. Tvrtka Kongsberg površinom izgleda patuljasto u odnosu na druge tvrtke u poslovnom parku. S ukupno dvije manje kuće katnice, u kojima je smještena recepcija, administracija i uprava tvrtke, te dvije manje zgrade, prvoj nešto starijoj i manjoj u kojoj je poslovanje vezano uz vojnu proizvodnju i drugoj nešto novijoj i većoj u kojoj se nalazi sve vezano uz naftni biznis na moru, tvrtka Kongsberg veličinom ne izgleda impresivno. Da veličina zgrada te raskoš hodnika i ureda ne mora biti znak uspješnosti tvrtke uvjerili smo se na prezentaciji poslovnih rezultata kompanije.

Tvrtka je u samo godinu dana sa 4200 zaposlenih porasla na približno 5 tisuća, dobit raste iz godine u godinu. Vrijednost narudžbi u 2007. bila je milijardu i 500 milijuna eura. Ipak, najveći izvozni posao za grupaciju svakako je milijardu eura vrijedna proizvodnja daljinski upravljanih stanica na oklopnim vozilima američke vojske za idućih pet godina, zbog čega je tvrtka u Pensilvaniji izgradila tvornicu gdje se treba proizvoditi 6 tisuća oružanih stanica. Kongsberg je postigao svjetski uspjeh s takvom vrstom oružane stanice kojom se upravlja iz vozila.

Norveška tvrtka iz godine u godinu zatvara sve veće tržište konkurenciji, danas je to već 70 posto. Međutim, za Kongsberg u početku nije izgledalo tako, o čemu nam je govorio Runne Werner: “Sve je počelo još na Kosovu kad su norveški vojnici tražili naoružanje s kojim će uništavati mine, ali tako da budu zaštićeni u vozilima. Kasnije je norveška vojska odustala od daljnjih narudžbi, a mi nismo znali što da radimo s već proizvedenim oružanim stanicama. Sjećam se da smo jednoj njemačkoj tvrtki nudili besplatno da ih uzme i ispita potencijalno tržište, međutim odgovor je bio da nema tržišta za takvu vrstu naoružanja. I kad smo mislili da je sve propalo, pojavili su se Amerikanci koji su očajnički tražili takvu vrstu naoružanja zbog zaštite svojih vojnika u vozilima. Napadi u urbanim iračkim četvrtima na američke vojnike koji su morali biti izloženi na vozilima kako bi uopće mogli pucati, zbog čega su stradavanja bila velika, natjerali su Amerikance da traže rješenja po kojima bi vojnici bili u vozilu, a istovremeno efikasno koristili naoružanje koje bi bilo instalirano na vozilu. Naša ideja se pokazala izvrsnom i krenulo se u masovnu proizvodnju.

Prvo smo radili stanicu 12,7 mm za američku brigadu s vozilima “Strryker”. Imali smo sreću što smo dobivali informacije s terena kako se oružana stanica ponaša, što je dobro na njoj, a što loše. Paralelno smo radili na poboljšanjima i danas imamo to što imamo.” Svjetski hit na oklopnim vozilima danas imao je priliku isprobati i Nacionalov novinar prvog dana posjeta. Na poligonu su nas, uz Mowagovo testno vozilo Piranhu III na kojem je bila montirana oružana stanica 12,7 mm, dočekala dvojica zaposlenika Kongsberga zadužena za testiranje. Vozilo se nalazilo na uzvišenju iznad jezera, a betonski blokovi kao mete bili su postavljeni na drugoj strani jezera.

Oni koji već imaju iskustva s upravljanjem joystickom ne bi imali nikakvih problema s gađanjem iz oružane stanice 12,7 mm. Smjestivši se ispred upravljačke konzole u unutrašnjosti vozila, u samo nekoliko minuta dobili smo sve potrebne informacije za rukovanje oružanom stanicom. Ispred nas se nalazio 10-inčni monitor na kojem se zapravo svi potrebni parametri programiraju za gađanje uz pomoć joysticka s desne strane kojim se stanica na vozilu pokreće desno ili lijevo, gore ili dolje, ovisno o tome gdje se nalazi cilj kojeg se “poklopi” križićem na monitoru. Na prednjoj strani joysticka pritisnuli smo prekidač “LSR”, što znači da smo cilj označili laserom, a odmah potom na monitoru se pojavio podatak o udaljenosti koja je iznosila 853 metra. Na joysticku s njegove lijeve strane pritisnuli smo prekidač za punjenje oružane stanice i čuli iznad naših glava kako streljivo ulazi u cijev 12,7 mm.

Potom smo u gornjem desnom kutu monitora prekidač kojim se osigurava neželjeno gađanje stavili u gornji položaj “ARM” i gađanje uz korištenje joysticka je moglo početi uz obavezno stavljanje slušalica na uši. Zapravo, ono što smo “poklopili” križićem na monitoru pokazalo se da je bilo i pogođeno, što govori o tome da će rukovanje ovom oružanom stanicom biti brzo savladivo i jednostavno bilo kojem vojniku Hrvatske vojske, pogotovo nakon stručne obuke. Drugog dana posjeta u planu je bio obilazak proizvodnih pogona u kojima se oružane stanice izrađuju. S obzirom na vrlo veliki broj narudžbi iz cijelog svijeta, očekivali smo puno radnika, kao i veliki broj dijelova oružane stanice. Međutim, ništa od očekivanog. Norvežani, naime, proizvode po principu “just in time” – desetak različitih komponenti oružane stanice dolazi u Kongsberg samo dan prije sklapanja, nema skladištenja dijelova nego se komponente sklope u roku od nekoliko sati, oružana stanica se kalibrira i odlazi kupcu.

Testiranje stanice

Samo nekoliko minuta upoznavanja s radom oružane stanice bilo je dovoljno da krenemo uništavati betonske blokove udaljene nešto više od 850 metara od naših položaja. Gađanje je obavljeno iz vozila Pirahna III na oružanoj stanici 12,7 mm kojom se koriste američki vojnici i Iraku i Afganistanu.

Kongsbergove platforme

Norveške oružane stanice mogu se instalirati na veliki broj različitih oklopnih borbenih vozila, tenkova i plovila. Od Kongsberga je naručeno više od 6 tisuća daljinski upravljanih oružanih stanica, čime je pokriven veliki dio svjetskog tržišta

Kategorije: Hrvaška

STOŽER: Šest umrlih, 234 novozaraženih

Pet, 18/09/2020 - 10:01

U posljednja 24 sata zabilježena su 234 nova slučaja zaraze virusom SARS-CoV-2, a šest je osoba preminulo, objavio je Stožer civilne zaštite.

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 14513 osoba zaraženih novim koronavirusom, od kojih je 244 preminulo, ukupno se oporavilo 12169 osoba, od toga 236 u posljednja 24 sata.

Trenutno je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 2100. Među njima je 280 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 21 pacijent.
U samoizolaciji je trenutno 8938 osoba.

Do danas je ukupno testirano 249 023 osoba, od toga 6137 u posljednja 24 sata, objavio je Stožer.

 

Kategorije: Hrvaška

UŽIVO: 75 novozaraženih u splitskoj županiji, 41 u Splitu

Pet, 18/09/2020 - 09:50

Jučer je u Hrvatskoj zabilježeno 250 novih slučajeva zaraze koronavirusom, pa je trenutno u zemlji 2108 poznatih zaraženih. Među njima je tristo pacijenata na bolničkom liječenju, od toga 24 na respiratoru. Dvije su osobe jučer preminule. Od jutros stižu novi podaci županijskih stožera civilne zaštite.

Tijek događaja:

9:23 U Vukovarsko-srijemskoj županiji potvrđeno je jedanaest novih slučajeva zaraze, a jedna je osoba umrla. Četiri zdravstvena radnika zaražena su na tom području, a u samoizolaciji ih je dvanaest.

9:16 Splitsko-dalmatinska županija ima 75 novooboljelih, a od toga 41 u Splitu. Samo 27 od ukupnog broja kontakti su prethodno oboljelih. U samoizolaciji je 1330 osoba, na bolničkom liječenju 48, a tri su na respiratoru. Jedna je osoba u karanteni.

9:08 U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji potvrđeno je osam novih slučajeva zaraze koronavirusom, od toga pet iz Bjelovara.

8:44 U Sisačko-moslavačkoj županiji dvije su novooboljele osobe, obje iz Petrinje.

8:36 Devet novozaraženih zabilježeno je u Požeško-slavonskoj županiji, u kojoj se isto toliko liječi u bolnici, od trenutno aktivna 124 slučaja zaraze.

8:17 Koprivničko-križevačka županija ima tri nova slučaja zaraze, a riječ je o osobama mlađe i srednje životne dobi.

8:02 Primorsko-goranska županija ima 8 novozaraženih, od kojih se za jednu ne zna izvor zaraze. Dvoje je zaražene djece iz škole Kostrena te su, radi prevencije, dva razreda od danas u samoizolaciji.

7:15 U Vukovarsko-srijemskoj županiji koronavirusom su zaražena četiri učenika i dva prosvjetna radnika, a u samoizolaciji je devet razreda sa 156 učenika.

Kategorije: Hrvaška